Izvješće o provedenom savjetovanju - Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIROSLAV IVANIŠEVIĆ PROGRAM MJERA ZA IZVRŠENJE PRESUDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U SKUPINI PREDMETA STATILEO PROTIV HRVATSKE (BROJ ZAHTJEVA: 12027/10 I DR.) I ODLUKE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ: U-I-3242/2018 I DR. Kako iz cjelokupnog Programa mjera tako i iz Obrazca A nedostaje nacin kako se prijavljuje sudski spor u smislu članka 15 stavka 3. Zakona. Primljeno na znanje Postupci predviđeni Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. upravni su postupci te se u provedi primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku. Odnosno, obavijesti se službenu osobu-rješavatelja o toj okolnosti.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ PROGRAM MJERA ZA IZVRŠENJE PRESUDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U SKUPINI PREDMETA STATILEO PROTIV HRVATSKE (BROJ ZAHTJEVA: 12027/10 I DR.) I ODLUKE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ: U-I-3242/2018 I DR. U travnju 2024. godine na snagu je stupio Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. („Narodne novine“ broj 36/24, dalje u tekstu Zakon) temeljem kojeg bi se, a prema pet predloženih modela, trebali razriješiti dugogodišnji odnosi u koje su, ne svojom krivnjom, dospjeli zaštićeni najmoprimci i vlasnici privatnih stanova u kojima oni žive. O predmetnom Zakonu odlučivao je Ustavni sud Republike Hrvatske u predmetima U-I-1477/2024 i U-I-3343/2024 odbivši prijedloge za pokretanje postupaka ocjene suglasnosti predmetnog Zakona, odnosno njegovih pojedinačnih odredbi s Ustavom Republike Hrvatske. No usprkos tome, za očekivati je da se i dalje vodi rasprava o usvojenim i sada važećim zakonskim rješenjima, koja su kompleksna, a odgovor su pak na kompleksna, višegodišnja, pravna, a za mnoge i emotivna pitanja, zbog čega je nužno donijeti jasne provedbene propise, kao i što jednostavnije komunicirati prava i postupke u kojima se oni ostvaruju. Naime, donošenje Programa je obveza Vlade Republike Hrvatske iz članka 7. Zakona čime nakon ustrojavanja Registra stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, otpočinje slijedeća faza provedbe Zakona odnosno njegova realizacija. Analizirali smo predloženi Program i već iz Općih i zajedničkih odredbi, Predmeta i cilja Programa, odnosno članka 1., jasno je kako se radi o složenom aktu, kojim se utvrđuje potrebna dokumentacija, propisuju obrasci te se uređuju postupci za ostvarenje prava koje vlasnicima stanova i zaštićenim najmoprimcima pripadaju na temelju Zakona. Primjedbe koje upućujemo odnose se na pojednostavljenje odnosno dopunu teksta Programa, posebno imajući u vidu da dio stranaka kako na strani zaštićenih najmoprimaca, tako i vlasnika stanova, ulazi u kategoriju ranjivih skupina kako ih definira Zakon (navršili su 65 godina života ili su slabog imovnog stanja ili su ranjivi s obzirom na teško zdravstveno stanje odnosno invaliditet pa se ne služe ili nisu dovoljno vješti na Internetu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 NINO ĐULA PROGRAM MJERA ZA IZVRŠENJE PRESUDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U SKUPINI PREDMETA STATILEO PROTIV HRVATSKE (BROJ ZAHTJEVA: 12027/10 I DR.) I ODLUKE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ: U-I-3242/2018 I DR. u dijelu oko obaveze plaćanja dijela tržišne najamnine, nije precizirano kad će zaštićenim najmoprimcima i kojim putem stići rješenja, s obzirom na to da primjena kreće od 1. siječnja. drugo, u dijelu oko provedbe treće mjere (preseljenje u stan koji osigurava država s mogućnošću otkupa) nejasno je a) na temelju čega će stanar donijeti odluku o datumu iseljenja (proizlazi da je mora donijeti na početku, dok još ne zna što će mu i kad točno država oonuditi), te što ako država do datuma iseljenja ne riješi stambeno pitanje za bivšega zaštićenog najmoprimca, a on ili oni - posebno ako se radi o ranjivim skupinama - ne uspiju pronaći adekvatan stan na slobodnom tržištu Primljeno na znanje U odnosu na zaprimanje rješenja, Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. je propisno da se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku pa se I dostava vrši u skladu s odredbama toga zakona (dostava poštom točno određenoj osobi). Situacija sa slobodnim stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske je različita, ovisno o jedinici lokalne samouprave te će informaciju moći dobiti od službenika, uz redovne objave na stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva I državne imovine.
4 PUČKI PRAVOBRANITELJ OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 2. Uvodom odnosno člankom 2. navodi se kako će situacija zaštićenih najmoprimaca koji nisu predmet navedenih sudskih odluka, odnosno zaštićeni najmoprimci u stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, kao i zaštićeni najmoprimci u stanovima na kojima je prema posebnim propisima izvršena pretvorba vlasništva, a u kojima zaštićeni najmoprimci nisu iskoristili pravo otkupa iako su imali tu mogućnost - i dalje biti uređena Zakonom o najmu stanova. Donošenje novog Zakona o najmu stanova kojim bi se konačno i trajno uredili i ti odnosi u planu je u prvom kvartalu 2025. godine. S obzirom da zaprimamo upite zaštićenih najmoprimaca mogu li se po predmetnom Zakonu otkupljivati i stanovi u državnom vlasništvu, vlasništvu JLPRS te ustanova kojima je osnivač RH ili JLPRS na potpomognutim područjima, predlažemo iskoristiti prigodu te u predmetnom članku 2. (kojim se već spominje reguliranje statusa po novom Zakonu o najmu) barem okvirno i ukratko pojasniti (primjerice, na koji način i kojim propisima) planirano reguliranje i ostalih neriješenih pitanja određenih kategorija bivših nositelja stanarskih prava na koja se nije mogao primijeniti postojeći zakonodavni okvir ili je primjena važećih zakonskih odredbi u odnosu na navedene bila nejasna ili manjkava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 PUČKI PRAVOBRANITELJ OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 3. Program mjera prepoznaje specifičnu situaciju zaštićenog najmoprimca – suvlasnika pa predlažemo u članku 3. Značenje pojmova dodati novi stavak i definirati ovaj pojam, a potom i posebnom odredbom pojasniti o kakvoj se pravnoj situaciji radi te propisati koja sve konkretna prava ova kategorija građana može ostvariti po predmetnom Zakonu. Sada se suvlasnici - zaštićeni najmoprimci spominju u člancima 10., 15. i 17. Programa oko prijelazne najamnine i predaje u posjed. Prihvaćen Prihvaća se.
6 DARKO PETRINJAK OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 3. Izuzetak od stavka 11.a i 11.b predstavljanju članovi kućanstva koji imaju neprekinutu prijavu prebivališta na adresi najmoprimca najmanje u trajanju od 2 godine ukoliko se radi o privremenom prekidu stanovanja uzrokovanog posljedicama potresa odnosno ako se stan (i zgrada) u kojem najmoprimac ostvaruje svoje pravo nalazi na području zahvaćenom potresom i prilikom potresa su nastala oštećenja, a sve u skladu sa Zakonom o stambenim odnosima spomenutog u u članku 3. stavak 2. ovog Programa mjera. Primljeno na znanje Zbog velike mogućnosti manipulacija, ne može se svim članovima kućanstva zaštićenog najmoprimca unaprijed priznati taj status ako su u jednom trenutku mijenjali prebivalište. Opravdanost promjene prebivališta za članove kućanstva će se utvrđivati u svakom pojedinom predmetu (razlog zbog kojega prebivalište nisu promijenili i nositelji stanarskoga prava, je li zgrada zaista oštećena u potresu, je li zgrada prijavljena za obnovu od potresa, čije vlasništvo je stan u kojem je novo prebivalište prijavljeno, kada je točno prebivalište promijenjeno i slično).
7 DARKO PETRINJAK OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 3. U stavku 11. a i b se određuje koji članovi kućanstva ulaze u okvir izračuna pripadajuće površine stambenog prostora. U nekim slučajevima članovi kućanstva najmoprimca neće biti u mogućnosti samo na temelju neprekinute trogodišnje prijave prebivališta ostvariti pravo na jednaki tretman koji bi im pripadao da potresa nije bilo. To se prije svega odnosi na područje Grada Zagreba. Potrebno je dakle i članovima kućanstva na područjima zahvaćenim potresom uvažiti i niži vremenski okvir prijavljenog prebivališta, no nikako ne manje od 2 godine, što bi i dalje bilo u skladu sa Zakonom o stambenim odnosima na koji se uostalom referira i ovaj tekst prijedloga Provedbenih mjera kad govori o članovima kućanstva ( u članku 3. stavak 2.) Sadašnjim tekstom zakonodavac stavlja članove kućanstva koja su bila zahvaćena potresom u nepravedno nepovoljniji položaj. Primljeno na znanje Zbog velike mogućnosti manipulacija, ne može se svim članovima kućanstva zaštićenog najmoprimca unaprijed priznati taj status ako su u jednom trenutku mijenjali prebivalište. Opravdanost promjene prebivališta za članove kućanstva će se utvrđivati u svakom pojedinom predmetu (razlog zbog kojega prebivalište nisu promijenili i nositelji stanarskoga prava, je li zgrada zaista oštećena u potresu, je li zgrada prijavljena za obnovu od potresa, čije vlasništvo je stan u kojem je novo prebivalište prijavljeno, kada je točno prebivalište promijenjeno i slično).
8 IRENA PETRINJAK OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 3. čl. 14. Koja je to posebna formula propisana Zakonom prema kojoj će se utvrditi iznos prijelaznog zaštićenog najma, u kojem Republika Hrvatska i zaštićeni najmoprimac plaćaju po 50%, tj. gdje se u Zakonu nalazi? čl.17. Pri izračunu visine prosječne slobodno ugovorene najamnine uzimaju se, između ostaloga, u obzir površina, opremljenost i položaj odnosno stambena zona koji se mogu usporediti sa stanom na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma, a koji podatci će biti zbirno objavljeni u Narodnim novinama u prosincu tekuće (2024.) god. Hoće li? Znači li to da će se zaista svi relevantni traženi podatci uzeti u obzir ako je najmoprimac za njih priložio dokaze prilikom upisa u Registar, kao što je zapisnik o bodovanju stana GSKG na temelju kojeg je ranije izračunata visina najamnine koja se sada plaća? Npr. starost zgrade, vrsta grijanja, stanje podova, prozora i vrata, te, naknadno oštećenja u potresu? Što ako se radi o stanu koji nema zasebni ulaz, jer se istim ulazom služe i drugi stanari tj. nekadašnji sustanari prolazeći kroz "zajednički hodnik". Takav stan ne spada baš pod definiciju jedinstvene zatvorene građevinske cjeline s posebnim ulazom što bi trebalo dodatno umanjiti izračun prijelaznog zaštićenog najma. Zanima koliko se takvih stanova iznajmljuje u Gradu Zagrebu? Primljeno na znanje Člankom 18. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. propisano je koji se parametri uzimaju u obzir za obračun prosječne najamnine.
9 PUČKI PRAVOBRANITELJ OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 5. Člankom 5. stavkom (2) se propisuje kako će prilikom izmjena pravnog položaja zaštićenog najmoprimca Republika Hrvatska osigurati stalan i siguran smještaj zaštićenim najmoprimcima u slučaju da oni, ili njihov bračni ili izvanbračni dug, ili životni partner, nemaju drugu useljivu nekretninu na području iste jedinice lokalne samouprave u kojoj se nalazi stan u kojem imaju status zaštićenog najmoprimca. No, iz Obrazloženja nije vidljivo na koje se konkretne situacije odredba odnosi, radi li se o načelnoj odredbi odnosno iseljenju zaštićenog najmoprimca iz stana u okviru treće programske mjere ili nekim drugim, posebnim situacijama, pa to predlažemo razjasniti. Također, u predmetnom stavku bi jasno trebalo propisati i kako se ova odredba odnosi i na neformalnog životnog partnera, uvažavajući definiciju iz Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN, broj 92/14 i 98/19). Prihvaćen Prihvaća se.
10 PERO SMOLČIĆ OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 6. Iz stavka 2 nije jasno može li na mjesto zaštićenog najmoprimca nakon njegove smrti stupiti drugi član zajedničkog kućanstva nakon što svi zajedno, a prije smrti zaštićenog najmoprimca' po slovu ovih mjera, napuste stan i uzmu stan u najam na slobodnom tržištu uz državnu subvenciju? Odnosno, zaštićeni najmoprimac u trenutku kada bude morao napustiti stan jer je izabrao mjeru broj 3, a Država mu do tada nije osigurala zamjenski stan, mora naći drugi stan u kojemu će živjeti. I u tom trenutku više nije u stanu u kojemu je ostvaren status zaštićenog najmoprimca. Što ako umre u tom drugom stanu, preuzima li i tada njegov status netko od ostalih iz Registra? Primljeno na znanje Općim aktom ne mogu se predvidjeti sve situacije, ali jasna je intencija je da pravo na stambeno zbrinjavanje imaju osobe koje su članovi zajedničkog kućanstva u trenutku stupanja Zakona na snagu pa tako i u slučaju da su u međuvremenu preselili u stan u vlasništvu treće osobe za koji im Republika Hrvatske sufinancira najamninu.
11 GORAN ILIĆ OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 7. Ovakvo provođenje ugrožava status ZN. Formalno ne gubi status ali bez potrebe se predaju ključ i posjed stana dok se čitav proces ne završi. Logično bi bilo da se ključ i posjed stana predaju državi, ako to uopće treba predati. Primljeno na znanje Navedenom odredbom se ne prisiljava zaštićenog najmoprimca da vrati posjed, već se priznaju prava onim zaštićenim najmoprimcima koji su, spletom nesretnih okolnosti, svoj posjed izgubili. Imati tuđu stvar u posjedu ima svoju cijenu. Na svakom je zaštićenom najmoprimcu da procijeni je li mu ekonomski isplativo držati tuđu nekretninu u posjedu.
12 DARKO PETRINJAK OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 7. Isti tretman priznavanja statusa unatoč prekidu stanovanja u stanu što je bilo uzrokovano posljedicama potresa nužno je primijeniti i na ostale članove kućanstva koji su upravo zbog potresa bili primorani preseliti privremeno (ili trajno) na drugu lokaciju. U nekim slučajevima članovi kućanstva najmoprimca neće biti u mogućnosti samo na temelju neprekinute trogodišnje prijave prebivališta ostvariti pravo na jednaki tretman koji bi im pripadao da potresa nije bilo. To se prije svega odnosi na područje Grada Zagreba. U tim slučajevima (ako postoji evidencija da je zgrada u kojoj se stan nalazi bila oštećena i obnavljana) bilo bi pravedno i primjerenije uvažiti i članovima kućanstva niži vremenski okvir prijavljenog prebivališta, no nikako ne manje od 2 godine, što bi i dalje bilo u skladu sa Zakonom o stambenim odnosima na koji se uostalom referira i ovaj tekst prijedloga Provedbenih mjera kad govori o članovima kućanstva ( u članku 3. stavak 2.) Ovako se ostavlja mogućnost (možda i nehotičnoj) diskriminaciji prema članovima obitelji najmoprimaca s područja Grada Zagreba koji su pretrpjeli potres i njegove posljedice. Primljeno na znanje Zbog velike mogućnosti manipulacija, ne može se svim članovima kućanstva zaštićenog najmoprimca unaprijed priznati taj status ako su u jednom trenutku mijenjali prebivalište. Opravdanost promjene prebivališta za članove kućanstva će se utvrđivati u svakom pojedinom predmetu (razlog zbog kojega prebivalište nisu promijenili i nositelji stanarskoga prava, je li zgrada zaista oštećena u potresu, je li zgrada prijavljena za obnovu od potresa, čije vlasništvo je stan u kojem je novo prebivalište prijavljeno, kada je točno prebivalište promijenjeno, jesu li i u kojem razdoblju članu kućanstva isplaćivani putni troškovi i slično).
13 IRENA PETRINJAK OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Članak 7. Ako zaštićeni najmoprimci, koji nakon potresa iz 2020. nisu imali prijavljeno prebivalište u stanu u kojem su imali taj status, nisu time izgubili status zaštićenog najmoprimca, onda se isto treba odnositi na članove njihovog obiteljskog kućanstva. Primljeno na znanje Zbog velike mogućnosti manipulacija, ne može se svim članovima kućanstva zaštićenog najmoprimca unaprijed priznati taj status ako su u jednom trenutku mijenjali prebivalište. Opravdanost promjene prebivališta za članove kućanstva će se utvrđivati u svakom pojedinom predmetu (razlog zbog kojega prebivalište nisu promijenili i nositelji stanarskoga prava, je li zgrada zaista oštećena u potresu, je li zgrada prijavljena za obnovu od potresa, čije vlasništvo je stan u kojem je novo prebivalište prijavljeno, kada je točno prebivalište promijenjeno i slično).
14 MIROSLAV IVANIŠEVIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 9. Članci 9, 11, 12, 13 Predlaže se koristiti uvijek isti termin za pojedinačni pojam na koji se odnosi. Naime u više se članaka posebice člancima 9, 11, 12 i 13 koriste tri različita termina i to prosječna najamnina, prijelazna najamnina te prijelazna zaštićena najamnina koje po svemu sudeći nemaju nikakvu suštinsku razliku. Prihvaćen Prihvaća se.
15 DARKO PETRINJAK SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 9. Razumljiva je namjera da se maksimalno obešteti vlasnike stanova počevši s uvođenjem prijelaznog najma. Razlog zašto uopće postoji najnoviji Zakon i ovaj prijedlog Provedbenih mjera je upravo pritisak s europskih razina iniciran različitim sudskim postupcima koje su vodili vlasnici stanova da bi ostvarili svoja legitimna prava. Logično je stoga da će predložena rješenja prvenstveno voditi računa o tome da obeštete vlasnike spornih stanova. To je u potpunosti ispravno i nitko to ne bi trebao osporavati. Međutim konstantno se, gotovo kao nužna posljedica, veže neki oblik zakinutosti najmoprimaca. Možda je tome tako i zato što nema straha od konkretnih pravnih pritisaka po tom pitanju iz Europe (bar za sad). Žalosno je da vlasnici i najmoprimci s druge strane uvijek nasjednu na tu igru javno političkih tijela pa se međusobno prepucavaju i predbacuju neutemeljene optužbe umjesto da jedni drugima priznaju legitimni pravni status i činjenicu da su i jedni i drugi zakinuti, te da zajednički inzistiraju na tome da odgovornost i trošak snosi država koja je jedini krivac za ovu cjelokupnu situaciju (osobito za dugoročno nerješavanje problema). Konkretno uz ovaj 9. članak pozdravljam inicijativu da se vlasnicima plaća prijelazni najam koji se ravna prema iznosu prosječne najamnine, međutim ne može za sve biti jednaki postotak državne subvencije. Stanovi nisu istih kategorija, nejednake su uređenosti (a i ta je uređenost ovisila o ulaganjima samih najmoprimaca), različitog stupnja korisnosti (npr. U našem je slučaju riječ o sustanarstvu gdje susjedi prolaze kroz naš stan da bi došli u svoj), da ne govorimo o posljedicama potresa koje su mnogi najmoprimci sanirali sami o vlastitom trošku… i mnogim drugim specifičnostima o kojima ovdje zakonodavac očito nije vodio računa. Ovakvim nestručnim pristupom svi stanovi se stavljaju u istu kategoriju (osim minimalnog razlikovanja po katovima i geografskom položaju). Od 1. do 6. stavka ovog članka razrađuje se (ili barem pokušava) određivanje prosječne najamnine a uz što je vezan i pojam „prijelazni zaštićeni najam” iz pojmovnika - stavka 14. članak 3. Početna visina prosječne najamnine ili tzv. „osnovica” od 7,5 € po m2 čini se na prvi pogled fer cijenom i približna je tržišnim cijenama. Međutim ni tu nije uzeto u obzir da za razliku od stanova koji se iznajmljuju na slobodnom tržištu ( a koje su vlasnici za tu namjenu uređivali i održavali ) u ovim stanovima su isključivi i jedini investitori bili najmoprimci. Kvaliteta stana, uređivanje, opremanje i održavanje svega u njemu isključivo je bio (i nadalje ostaje kroz prijelazno razdoblje) teret najmoprimca. Ako se to ozbiljno i sa zdravom dozom pravednosti uzme u obzir onda je „osnovica” za izračun ipak malo previsoka. Nadalje jedini faktori kojima se ta osnovica množi i koji eventualno utječu na konačni iznos ( uglavnom na način uvećanja ) su koeficijent položaja u zgradi-Kp i koeficijent geografske lokacije-Kg. Budući da je prema odredbama Zakona o stambenim odnosima postojao jasan sustav bodovanja stanova sa stanarskim pravom (sada su to „stanovi sa teretom zaštićenog najma”) prema kojem se određivala visina najamnine nije jasno zašto ga zakonodavac u potpunosti uporno izbjegava. Taj način bodovanja i po njemu određivanja najamnine temeljio se na konkretnom uvidu u stvarno stanje pojedinog stambenog prostora od strane stručne komisije, a nije donosio samo poopćenu paušalnu procjenu kao što je to slučaj u ovom prijedlogu. Tada se vodilo računa o stupnju uređenosti, sustavu grijanja, o tome je li stan sustanarski ili je odvojena zasebna cjelina, i o drugim detaljima – dakle uvažavale su se stvarne različitosti stanova i određivali bodovi prema realnom stanju. Takav je sustav bio maksimalno pravedan. Ovaj prijedlog je štetan (opet naravno) po najmoprimce koji su bili primorani stanovati u lošijim stanovima i eventualno ih sami uređivati. Ako je zakonodavcu ovdje stalo bar do minimuma pravednosti trebalo osmisliti način implementacije tog postojećeg bodovnog sustava u ovaj izračun. Alternativno bi bilo nužno uvesti još neke dodatne faktore osim „Kp i Kg” ili barem razraditi „Kp” dodatnim opcijama jer položaj u odnosu na kat zgrade ne može biti jedini pravedni kriterij. Naš stan npr. nije tipski etažni stan a nije ni podrumski ni suterenski tako da nije jasno koji bi se tu koeficijent mogao računati!? Nije prihvaćen Člankom 18. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. propisano je koji se parametri uzimaju u obzir za obračun prosječne najamnine. Ovaj komentar suprotan je zakonskoj odredbi te se isti ne može prihvatiti.
16 NEBOJŠA PAUNOVIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 9. Rješenje plaćanja prijelaznog zaštićenog najma nije pravedno niti socijalno osjetljivo te stoga može previše opteretiti zaštićene najmoprimce s malim mirovinama, odnosno isti se mogu naći u situaciji da ne mogu plaćati izračunate iznose (tržišnog) prijelaznog najma, makar on bio i subvencioniran od strane RH ili primjenom članka 12. Programa smanjen na 2 % od ukupnih godišnjih primanja. Naime, ukoliko se zaštićeni najmoprimac primjerice nalazi u stanu u Splitu od recimo 100 m2, po ponuđenoj formuli izračuna, najamnina bi mu bila preko 400 eura mjesečno i to uz državnu subvenciju, a po prigovoru na takvo rješenje ukoliko recimo prima 600 eura mirovine mjesečno, stanarina bi mu bila oko 140 eura mjesečno što je i dalje značajno veći iznos od dosadašnje stanarine. Posebice zabrinjava činjenica da nema propisanog roka u kojem je država dužna osigurati novi adekvatan stan ili na drugi način ponuditi rješenje situacije. Shodno navedenom, pravednije bi bilo propisati da će se prijelazna najamnina plaćati tek u trenutku kada se postigne sporazum o načinu rješavanja stambenog pitanja. Nije prihvaćen Člankom 18. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. propisano je koji se parametri uzimaju u obzir za obračun prosječne najamnine. Ovaj komentar suprotan je zakonskoj odredbi te se isti ne može prihvatiti.
17 IRENA PETRINJAK SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 9. Visina prosječne najamnine utvrđuje se množenjem Pn s Kp i Kg. Navode se tipski i etažni, podrumski te suterenski i tavanski stanovi. Smatram da stan u kojem ću postati privremeni zaštićeni najmoprimac ne spada niti u jednu od navedenih kategorija. Stan nema poseban ulaz jer se istim ulazom u stan služe i drugi stanari tj. bivši sustanari. Primljeno na znanje Člankom 18. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. propisano je koji se parametri uzimaju u obzir za obračun prosječne najamnine. Ovaj komentar suprotan je zakonskoj odredbi te se isti ne može prihvatiti.
18 PUČKI PRAVOBRANITELJ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 11. Članak 12. Postupak ispravka rješenja o prijelaznoj najamnini i utvrđivanja prihoda kućanstva zaštićenog najmoprimca propisuje kako je zaštićeni najmoprimac obvezan uložiti prigovor ako mjesečni iznos prijelazne zaštićene najamnine koji je dužan podmiriti prelazi 25% ukupnih mjesečnih prihoda njegova kućanstva, a kako bi ostvario pravo na dodatno sufinanciranje od strane Republike Hrvatske za tu razliku, a sve sukladno članku 20. Zakona. No da bi zaštićeni najmoprimac mogao ovo pravo ostvariti treba o njemu biti jasno i na vrijeme poučen. Stoga predlažemo dopuniti članak 11. Rješenje o prosječnoj najamnini za vrijeme trajanja provedbe Programa mjera te kao obvezni sadržaj rješenja propisati i dostavu informacija o pravu na dodano sufinanciranje. Pored toga, predlažemo i propisivanje obveze o pribavljanju potvrda o dohotku od nadležne ispostave Porezne uprave za sve članove kućanstva zaštićenog najmoprimca po službenoj dužnosti. Primljeno na znanje U izreku rješenja će biti uneseno upozorenje, a s rješenjem će biti otpravljen i obrazac na kojem se može lako izjaviti prigovor.
19 DARKO PETRINJAK SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 11. Na rješenje iz stavka 4. ovog članka stranke imaju pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako nije propisan duži rok. Uz žalbu, stranka može čelniku javnopravnog tijela izjaviti prigovor koji o njemu odlučuje u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Nije prihvaćen Prigovor čelniku tijela različit je institut upravnog prava te se isti može podnijeti uvijek kada postoje zakonske pretpostavke.
20 DARKO PETRINJAK SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 11. Iako se u tekstu govori o privremenom rješenju o visini prijelaznog najma nije ostavljen nikakav prostor i mogućnost da najmoprimac intervenira ukoliko smatra da je zakinut takvim rješenjem, da je stan koji koristi precijenjen ovim postupkom ili da je došlo do pogreške u primjeni koeficijenta i izračunu. Prilično neozbiljno s obzirom da bi na sva rješenja tijela javne uprave građani imali pravo reakcije u vidu žalbe ili prigovora, a nadležno tijelo javne uprave nakon toga odlučuje o utemeljenosti takvog podneska. Budući da se u dosadašnjem postupanju nadležnih državnih tijela kod ovog višedesetljetnog problema zaštićenih stanara/najmoprimaca ne može primijetiti neka velika žurba nije jasno čemu ovo preskakanje koraka!? Da bi se uštedjelo 8 -15 dana? A što je s onih 8 - 15 godina (i više) tijekom kojih nadležni nisu ni prstom mrdnuli? Primljeno na znanje Člankom 18. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. propisano je koji se parametri uzimaju u obzir za obračun prosječne najamnine. Zakonske se odredbe ne mogu derogirati s Programom mjera. U upravnom postupku svakome je omogućeno pravo na žalbu ili na sudsku zaštitu, pa je tako slučaj i ovdje u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.
21 MIROSLAV IVANIŠEVIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 12. Stavak 7. nejasno je dali se u kontekstu ovog stavka termin "iznos prijelazne najamnine" smatra iznosom na mjesečnoj ili godišnjoj razini te u kojem se slučaju primjenjuje ova, a u kojem odredba članka 13. stavak 3. Prihvaćen Prihvaća se. Tekst je dorađen u tom dijelu.
22 MIROSLAV IVANIŠEVIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 12. Članak 12. stavak 4. mijenja se i glasi;: Pod drugom imovinom veće vrijednosti se smatraju nekretnine u vlasništvu zaštićenog najmoprimca i članova njegovog kučanstva na datum stupanja na snagu Zakona ukupne vrijednosti veće od 25.000,00 eura i pokretnine i druga imovinska prava, u što se ubraja i ušteđevina u novcu ili na računima, ukupne vrijednosti veće od 15.000,00 eura Obrazloženje: Ovom bi se izmjenom izbjeglo otuđenje imovine kao način izbjegavanja plačanja Zakonom propisanog udjela najamnine. Primljeno na znanje Iako je jasna intencija, treba se voditi računa da se imovinske prilike mijenjaju i da zaštićeni najmoprimac može i steći imovinu, ali i pasti ispod granice siromaštva iako je u trenutku stupanja Zakona na snagu imao imovinu veće vrijednosti.
23 GORAN ILIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 12. Članak 12 Ukinuti stavak 4 Iz kriterija plaćanja najamnine svakako treba izuzeti ukupno materijalno stanje najmoprimca. Jedini kriterij može biti mirovina iliplaća. U prosjeku se radi o ljudima starosti 71 godinu sa mirovinama koje su uglavnom male a također zdravstveno stanje tih ljudi nije zanemariva činjenica. Vrlo vjerojatno je da će ušteđevina biti u funkciji “nadopune” mirovine kao što su i vrlo vjerojatni troškovi liječenja ljudi - Zaštićenih najmoprimaca. Ovim zakonom i provedbom uopće se ne vodi računa o dobi tih ljudi te se ovom provedbom vrši njihovo osiromašivanje. Nadalje, onima koji su u još radnom odnosu prihodi mogu varirati, ima i onih koji rade na određeno te će uzimanje u obzir posjedovanja ušteđevine te vrijednost nekretnina prouzročiti dodatne probleme najmoprimcima. Najmoprimci nisu ni krivi ni odgovorni za situaciju u kojoj su se našli, a ovom provedbom ih se zapravo “kažnjava” što, eto, imaju neku ušteđevinu i/ili nekretnine. Dodatno je pitanje da li je ikad u RH neki sličan kriterij primjenjen na neku skupinu ljudi a što predstavlja presedan u kršenju ljudskih prava. Primljeno na znanje Intencija Programa mjera nije da porezni obveznici u potpunosti plaćaju stanarinu dobrostojećim sugrađanima. Osobe koje su dobrostojeće uvijek mogu odabrati drugu programsku mjeru i ne živjeti u stanu koji im je preskup, osobito ako imaju u vlasništvu drugu useljivu nekretninu. Također, ako im ušteđevina padne ispod 15.000,00 eura, primjenjuju se ograničenja od 25% prihoda.
24 ĐURO MIŠANOVIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 12. Članak 12 Ukinuti stavak 4 OBJAŠNJENJE Jasno je da je prijelazna zaštićena najamnina samo sinonim za što brže prisilno iseljenje zaštićenih najmoprimaca iz njihovih domova. I 25% prihoda kućanstva je vrlo veliko opterećenje za ovu grupu ljudi. Ovaj model država je definirala nakon što je UPRIHODILA MILIJARDU I NEKOLIKO STOTINA MILIJUNA EURA za ovu namjenu, a potrošila ih tko zna gdje. Ovim programom još dodatno neprimjereno i bahato opterećuje zaštićene najmoprimce zbog posjedovanja imovine nasljeđene ili ušteđene “za stare dane”. Svojom nepripremljenošću i nesposobnošću iskazanom kroz 30-tak godina namjenila je stanarima nesigurnu budućnost s različitih aspekata, a jedan od njih je i financijski vezan uz treću programsku mjeru. S obzirom da država nema dovoljam broj stanova za zaštićene najmoprimce, osim prijelazne zaštićene najmnine, postoji još niz “skrivenih” troškova – stanari ne znaju do kada će moći boraviti u svom domu uz prijelaznu zaštićenu najamninu, koliko će morati boraviti u privatnom najmu, ako budu morali iseliti, koliko će se puta morati seliti, koliko će stajati potencijalne selidbe, koliko će stajati skladišni prostor, gdje će čuvati neke stvari do useljenja u stan koji predstavlja konačno rješenje, koliko će stajati usluge odvjetnika radi tumačenja i obaveza koje proizlaze iz Zakona, itd…. Dodatno će i državni stan u koji će možda konačno useliti nakon nekoliko godina čekanja trebati namjestiti (Program, članak 25(2)) . O drugim aspektima već je puno rečeno, Da li ovo rješenje stvarno predstavlja brigu o građanima RH u smislu sigurnog i dostojanstvenog života, posebno uzevši u obzir da se radi o ranjivoj skupini građana starijih od 70 godina.. Primljeno na znanje Osobe koje su dobrostojeće uvijek mogu odabrati drugu programsku mjeru i ne živjeti u stanu koji im je preskup, osobito ako imaju u vlasništvu drugu useljivu nekretninu. Također, ako im ušteđevina padne ispod 15.000,00 eura, primjenjuju se ograničenja od 25% prihoda.
25 MIROSLAV IVANIŠEVIĆ SUBVENCIJA NAJAMNINE, Članak 13. Članak 13. stavak 3. Nejasno je u kojem se slučaju primjenjuje ova a u kojme odredba iz članka 12. stavak 7. Prihvaćen Prihvaća se. Tekst je dorađen u navedenom dijelu.
26 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRVA PROGRAMSKA MJERA, Članak 14. Člankom 14. Nagodba o najmu stana stavkom (3) propisuje se kako nagodba sadržava sljedeće bitne odredbe: opis stana, podatke o najmodavcu i najmoprimcu, uključujući osobe koje će zajedno s najmoprimcem koristiti stan, odredbu da najam traje neodređeno vrijeme, tabularnu izjavu kojom najmodavac dozvoljava uknjižbu prava najma u zemljišne knjige, visinu najamnine i način njezina plaćanja, vrstu troškova koji se plaćaju u vezi sa stanovanjem i način na koji će se plaćati, način održavanja stana, način uporabe zajedničkih prostorija, zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i zemljišta koje služi zgradi te način primopredaje stana u slučaju prestanka najma stana. Predlažemo još kao bitan sadržaj nagodbe dodati/pobrojiti slučajeve prestanka najma stana ili barem uputiti na propis kojim je to regulirano kako bi stranke bile upoznate s pravima i obvezama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 ZDENKA MONTERISI PRVA PROGRAMSKA MJERA, Članak 14. Zato se predlaže brisati tekst: „ tabularnu izjavu kojom najmodavac dozvoljava uknjižbu prava najma u zemljišne knjige“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sadržaj nagodbe je propisan Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr.
28 ZDENKA MONTERISI PRVA PROGRAMSKA MJERA, Članak 14. Čl.14 st.3 Nagodba sadržava sljedeće bitne odredbe: opis stana, podatke o najmodavcu i najmoprimcu, uključujući osobe koje će se zajedno s najmoprimcem koristiti stanom, odredbu da najam traje neodređeno vrijeme, tabularnu izjavu kojom najmodavac dozvoljava uknjižbu prava najma u zemljišne knjige, Pravo najma i pravo prvokupa mogu biti predmet uknjižbe u zemljišnu knjigu samo ukoliko je uknjižba tih prava propisana Zakonom o najmu stanova ili da je najmodavac u ugovoru o najmu stana sa zaštićenom najamninom dao izričitu izjavu da pristaje na uknjižbu. U Zakonu o najmu stanova koji je na snazi nije propisana mogućnost uknjižbe prava najma pa predložena tabularna izjava nije i neće biti temelj za upis u zemljišne knjige. Zato se predlaže brisati tekst: „ tabularnu izjavu kojom najmodavac dozvoljava uknjižbu prava najma u zemljišne knjige“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U tom dijelu Zakon o najmu stanova više nije na snazi, te ne postoje prepreke za upis takvog tereta u zemljišnim knjigama.
29 DARKO PETRINJAK DRUGA PROGRAMSKA MJERA, Članak 15. Članak 15. donosi propise i razradu procedure vezano uz 2. programsku mjeru kojom se predviđa suglasno iseljenje najmoprimca uz kompenzacijsku isplatu. Određuje se i formula izračuna. Konceptualno je prijedlog dobar ali se provodi (svjesno, ili nesvjesno uslijed nemara) nepravda jer se potpuno isti uvjeti postavljaju za najmoprimce koji imaju drugu useljivu nekretninu u istoj jedinici lokalne samouprave i za najmoprimce koji nemaju takvu drugu nekretninu. Logično je da zakonodavac želi na što jednostavniji način riješiti problem dviju stranaka koje treba na neki način namiriti i obeštetiti – a kompenzacijska isplata najmoprimca je najjednostavniji i najbrži način. Ali stavljanje svih najmoprimaca u istu kategoriju nije pravedan a nije ni nimalo poticajan potez. Eventualno kao neki poticaj ovu mjeru mogu doživjeti jedino oni najmoprimci koji su stambeno zbrinuti jer posjeduju drugu nekretninu tj. nisu u tako teškoj egzistencijalnoj krizi kao ostali najmoprimci kojima je trenutni stan jedini krov nad glavom. Prva kategorija je u znatno boljoj poziciji a zakonodavac to zanemaruje pa je veliko pitanje kome se ovdje zapravo ide na ruku i je li stvarno namjera pravedno i pošteno obeštetiti najmoprimce. Ova mjera svakako ne djeluje kao pošteno rješenje. Kad bi pravednost i poštenje zakonodavcu bio prioritet (a isto tako pokušaj da 2. mjeru učini dovoljno zanimljivom i privlačnom većem broju najmoprimaca umjesto samo nekima) onda bi ovom mjerom propisao dodatno povećanje iznosa kompenzacijske isplate za najmoprimce koji ne posjeduju druge nekretnine. Svakome razumnom i dobronamjernom tko je minimalno upoznat s trenutnim tržištem nekretnina jasno je da bi najmoprimci koji bi eventualno i razmislili o prihvaćanju 2. mjere, a nemaju vlastite druge nekretnine bili stavljeni u izuzetno težak položaj pronalaska adekvatne nekretnine na slobodnom tržištu u vrlo kratkom vremenu, osobito ako se radi o obiteljima s više djece! Težina i zahtjevnost takve situacije dodatno je vidljiva ako se pažljivo pročitaju mjere iz članka 18. i 19. Rokovi za preseljenje su relativno kratki, a raspolaganje iznosom kompenzacijske isplate moguće je tek poslije preseljenja. Kako i s kojim sredstvima pronaći adekvatnu nekretninu za preseljenje? Na kraju će takvi najmoprimci dobiti isti iznos kao i oni koji imaju drugu nekretninu u koju su se mogli odmah preseliti!! Naravno možete u podstanare na slobodnom tržištu što će vam kroz 2 do 3 godine pojesti iznos dobiven isplatom. Pri tome još riskirate da vam država ne plati na vrijeme za što ćete tek moći naplatiti (vjerojatno sudskim putem) neke simbolične zatezne kamate!? Ovdje dakle pravednost i praktičnost (u smislu dovoljno privlačnog i ujedno najbržeg rješavanja problema za sve uključene) iziskuje dodatne faktore kojima bi se množio osnovni iznos (onaj koji je propisan za najmoprimca u posjedu druge nekretnine) poput npr. nekog osnovnog faktora za najmoprimce koji nemaju u posjedu drugu nekretninu (uz prilaganje dokaza), dodatnog faktora za svakog 3. i sljedećeg člana kućanstva, dodatnog faktora za svako dijete (ne samo novorođenčad i maloljetne), dodatnog faktora za ranjive skupine … Ali to bi valjda značilo da živimo u pravno malo uređenijoj državi!? Primljeno na znanje Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. propisani su preduvjeti i iznosi za provedbu druge programske mjere. Zakonske se odredbe ne mogu derogirati s Programom mjera.
30 DARKO PETRINJAK DRUGA PROGRAMSKA MJERA, Članak 16. Možda sam nešto previdio, ali zar nije bio temeljni smisao formiranja registra upravo taj da se pribave svi relevantni podaci ( eventualno i kroz dodatno naknadno potraživanje nekih dokumenata ako nedostaju od upisanih stranaka ) do 31. 12 2024. godine. Između ostalog na temelju prikupljenih podataka odlučuje se tko uopće ulazi u obuhvat ovog Zakona i Programa mjera. Kako bi bilo moguće nakon svega toga da nije sigurno je li netko zaštićeni najmoprimac ili nije kako sugerira 4. stavak ovog članka!? Sad kad malo razmislim o nekim izjavama iz nadležnog ministarstva, što su nedavno izišle u javnosti, o nekom broju već isplaćenih najmoprimaca, nije mi skroz jasno kako se to moglo dogoditi. Kako je netko mogao biti isplaćen po osnovi 2. programske mjere ako je tek u postupku usvajanje Programskih mjera (još se eto "savjetujemo"), a početak provođenja je predviđen za 01.01.2025. godine!? Primljeno na znanje Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. jasno je propisano da se programska mjera broj dva može provoditi i prije 1. siječnja 2025. Navedeno je učinjeno kako oni zaštićeni najmoprimci koji žele iseliti iz stanova u vlasništvu trećih osoba ne bi dodatno plaćali prosječnu najamninu.
31 PUČKI PRAVOBRANITELJ DRUGA PROGRAMSKA MJERA, Članak 17. Člankom 17. Iseljenje i predaja stana u posjed stavkom (8) propisano je kako u slučaju kada Republika Hrvatska stekne posjed stana, dužna ga je predati u posjed vlasniku u roku od 30 dana od dana kad je vlasnik to zatražio u pisanom zahtjevu dostavljenom nadležnom ministarstvu. No iz odredbe nije razvidno što ukoliko se vlasnik ne javi u predmetnom roku, pa predlažemo isto dopuniti. Primljeno na znanje Intencija ove odredbe nije ograničiti vlasnika u traženju posjeda, već propisati rok Republike Hrvatske za povrat posjeda vlasniku nakon što on to zatraži. Vlasnik uvijek može zatražiti povrat stana.
32 ZDENKA MONTERISI DRUGA PROGRAMSKA MJERA, Članak 17. Smatram da u st.5 umjesto riječi "pokušati obavijestiti sve suvlasnike" treba stajati da mora obavijestiti sve suvlasnike. Za slučaj da je adresa nepoznata i nije upisana u zemljišne knjige, što je često slučaj, potrebno je tom suvlasniku postaviti privremenog zastupnika temeljem odredbe čl. 34 Zakona o općem upravnom postupku koji će zastupati njene interese jer se u protivnom krši opće načelo da se stranci mora omogućiti aktivno sudjelovanje u upravnom postupku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U slučaju da zaštićeni najmoprimac dobrovoljno seli iz stana, nema potrebe da se, zbog vlasnika koji nisu uredno upisani u zemljišne knjige niti su se javili na javni poziv za upis u Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, provode dodatne procedure (čime se dodatno gubi i na vremenu) i na taj način da se u teži položaj stavlja zaštićenog najmoprimca koji želi dobrovoljno iseliti iz tuđeg stana.
33 ĐURO MIŠANOVIĆ TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 22. Članak 22. Navedite pretpostavke za izvršenje treće programske mjere koje se odnose na Ministarstvo, a koje na zaštićene najmoprimce. Da li je pretpostavka i dodjela stana koji odgovara zaštićenom najmoprimcu? Primljeno na znanje Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. su određene pretpostavke za provedbu treće programske mjere.
34 PUČKI PRAVOBRANITELJ TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 23. Članak 23. Najam stana u vlasništvu Republike Hrvatske stavkom (1) glasi: ako ne postoje razlozi za oslobođenje Republike Hrvatske od obveze davanja bivšem zaštićenom najmoprimcu u najam odgovarajućeg stana u svom vlasništvu, Republika Hrvatska dužna je putem Ministarstva dati bivšem zaštićenom najmoprimcu u najam odgovarajući stan. Predlažemo propisati/pobrojati razloge za oslobođenje Republike Hrvatske od obveze davanja u najam odgovarajućeg stana kako bi norma bila jasna i dorečena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nemoguće je pobrojati sve razloge, iako bi to u praksi trebala biti iznimna situacija (npr. zaštićeni najmoprimac ima drugi stan u istoj jedinici lokalne samouprave, predomislio se i hoće programsku mjeru broj 2, utvrđeno je da mu je prestao status zaštićenog najmoprimca, itd.)
35 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 23. U 1. stavku 23. članka se pojavljuje riječ "Ministarstva". Budući da pojmovnik ne donosi riječ ministarstvo ovdje je nužno potrebno precizirati na koje se točno ministarstvo misli! Primljeno na znanje Propisano je da je nadležno ministarstvo ono koje je nadležno za poslove stanovanja što je trenutno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
36 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 23. Članak 23. regulira smještaj uz najam državnih stanova. Pomnije čitanje i povezivanje s člankom 24. i 25. ukazuje na niz nejasnoća. Situacija djeluje pomalo ucjenjivački jer se zapravo nude mjere koje su podjednako loše te najmoprimac u relativno kratkom vremenu treba donijeti odluku koje je od tih zala najmanje za njega a pri tome nema na raspolaganju dovoljno informacija. Ako se npr. u startu opredijeli za 3. mjeru računajući na smještaj u neki drugi državni stan on zapravo odlučuje na slijepo jer ne zna postoje li uopće useljivi stanovi. Slijedi procedura iz članka 25. gdje tek tada saznaje pravo stanje te ako nema raspoloživih stanova biva stavljen na čekanje (što uključuje iseljenje u privatni najam do „pojave“ stana, koji će sad država tek početi obnavljati) ili je prisiljen odabrati neuseljivi stan koji će sam renovirati o svom trošku (što opet uključuje iseljenje u privatni najam do dovršenja uređenja ovaj put i bez subvencije). Da stvar bude bolja i za takav stan koji će tek sam uređivati, a kroz koje vrijeme je prisiljen zatražiti alternativni smještaj na svoju ruku, bio bi obavezan plaćati najamninu državi (za taj neuređeni stan)!!! Nevjerojatna razina omalovažavanja i šikaniranja najmoprimaca i/ili nestručnosti i površnosti u pripremi programa mjera! Naslućuje se (iako nejasno) da bi možda bilo moguće da se razočaran takvim razvojem događaja najmoprimac predomisli i vrati na isplatu po 2. mjeri jer je ovo dvoje toliko loše zbog odgađanja koje može ispasti jako dugo (famozni „razumni rokovi“ baš ništa ne znače) i s nebrojenim dodatnim troškovima; i s višekratnim seljenjem (osobito neprihvatljivo za višečlane obitelji). No pitanje je je li uopće moguć povratak na 2. mjeru i kada točno odabir 3. mjere postaje neopoziv? Koliku količinu kvalitetnih i pouzdanih informacija u bilo kojoj fazi, a osobito u trenutku nastupa neopozivosti odluke o odabranoj mjeri zaštićeni najmoprimac stvarno ima na raspolaganju? Sve to nije nimalo jasno iz trenutnog teksta. Ostavljen je veliki prostor nedorečenosti i slobodnoj interpretaciji, gdje mnogo stvari može poći po zlu, a najmoprimac ostaje bez ikakve zaštite i potpuno prepušten (ne)milosti „sustava“. Primljeno na znanje Pretpostavka je da će zaštićeni najmoprimac otkupiti stan u koji se preseli. Nije ideja da će se zaštićeni najmoprimac seliti nekoliko puta, niti da će se preseliti pa onda još dodatno više puta birati stan koji bi otkupio. Nakon preseljenja, prodaja stana će se realizirati u kratkim rokovima, ako to zaštićeni najmoprimac odabere. Stan koji je potrebno renovirati je opcija za one zaštićene najmoprimce koji to žele, i objektivno je nepovoljnija. Međutim, u razgovorima sa zaštićenim najmoprimcima se pokazalo da je dobar dio njih zainteresiran za tu mjeru jer žele sami renovirati prostor u kojem će živjeti.
37 IRENA PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 23. Zaštićeni najmoprimac može zatražiti i stan veće kvadrature od Zakonom propisane. Koliko veću kvadraturu može potraživati? Na temelju čega se ona određuje? Treba li čekati ponudu službene osobe koja vodi upravni postupak ili to može i na koji način zatražiti i ranije? Iznimno najmoprimac pisanim putem može izričito zatražiti da mu se ponude i stanovi koji nisu obnovljeni. Treba li to zatražiti pisanim putem i prije nego što dobije ponudu službene osobe (kako će inače službena osoba znati koje stanove nudi najmoprimcu?) Ako u tom slučaju na sebe preuzima trošak renovacije stana, trebao bi imati pravo na umanjenje cijene stana ukoliko se odlučuje na kupnju. Najmoprimcu mora biti omogućeno razgledavanje ponuđenih stanova kako bi mogao donijeti odluku o odabiru stana u roku od 8 dana. Primljeno na znanje Cijene su propisane Zakonom te ih se Programom mjera ne može mijenjati. 8 dana je prihvatljiv rok za izbor između stanova, osobito ako ne povlači gubitak prava, već će zaštićenom najmoprimcu u daljnjem postupku biti ponuđeni drugi stanovi. Ako bi se dao duži rok, stanovi bi bili „rezervirani“ tjednima i mjesecima čime bi se u lošiji položaj dovodili najmoprimci koji slijede u redoslijedu prvenstva. U svakom slučaju, programska mjera broj 2 daje mogućnost isplate zaštićenog najmoprimca, a mjere 4 i 5 mogućnost kupnje stana u kojem zaštićeni najmoprimac trenutno živi.
38 ZDENKA MONTERISI TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 24. Članak 24. Ako je izvjesno da Republika Hrvatska ne može ispuniti svoju obveze koja se sastoji u davanju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u najam zaštićenom najmoprimcu u razumnom roku, nadležno ministarstvo po službenoj dužnosti izdaje rješenje kojim bivšem zaštićenom najmoprimcu priznaje pravo najma odgovarajućeg stana na slobodnom tržištu uz obvezu bivšeg zaštićenog najmoprimca da novom najmodavcu plaća iznos slobodno ugovorene najamnine, pri čemu Republika Hrvatska subvencionira tu najamninu na način predviđen Zakonom. Mišljenja sam da termin „razuman rok“ treba zamijeniti nekim konkretnim, određenim rokom jer se, u protivnom, stranke u upravnom postupku onemogućava da primjenom odredaba Zakona o općem upravnom postupku zbog ne donošenja rješenja izjave pravne lijekove i/ili pokrenu upravni spor jer se ne zna o kojem roku je riječ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Rješenja će se izdavati prije isteka roka za iseljenje iz stana.
39 PUČKI PRAVOBRANITELJ TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 25. Člankom 25. Postupak odabira odgovarajućeg stana stavkom (1) propisano je da će ako Republika Hrvatska ima na raspolaganju dovoljan broj stanova, službena osoba koja vodi upravni postupak, vodeći računa o redoslijedu prvenstva rješavanja predmeta, ponuditi zaštićenom najmoprimcu u pisanom obliku, u pravilu, izbor između tri stana koji površinom, smještajem u zgradi i lokacijom najviše odgovaraju potrebama zaštićenog najmoprimca. Stavkom (2) propisano je kako ponuđeni stanovi moraju biti prazni od osoba i stvari te novi ili obnovljeni na način da zadovoljavaju standarde suvremenog života. Pod tim se misli da moraju imati funkcionalnu kupaonicu, sve potrebne priključke za funkcioniranje kuhinje, funkcionalan sustav grijanja, priključak električne energije i instalacije električne energije ne starije od 25 godina te biti spojeni na vodovodnu mrežu uz odgovarajući sustav odvodnje. Stavkom (3) propisuje kako iznimno, ako to zaštićeni najmoprimac pisanim putem izričito zatraži, mogu mu se ponuditi i stanovi koji nisu obnovljeni, odnosno koji tek trebaju biti renovirani. U tom slučaju zaštićeni najmoprimac na sebe preuzima teret renovacije stana. Sukladno stavku (4) zaštićeni najmoprimac mora donijeti odluku o odabiru stana u roku od 8 dana od zaprimanja ponude. U suprotnom se smatra da nije prihvatio ponudu i stanovi će biti dalje ponuđeni sljedećem zaštićenom najmoprimcu prema listi prvenstva. Iz razloga pravne sigurnosti predlažemo dodati stavak (5) kojim će se propisati posljedice neprihvaćanja ponuđenih stanova. Prihvaćen Prihvaća se.
40 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 25. Članak 25. st.2. pokušava se vrlo okvirno i neprecizno odrediti kriterije „uređenosti“. Sasvim je vjerojatno da neki stari stan iz prve polovice prošlog stoljeća, sa starim instalacijama koje su mjestimično pokrpane i uz malo „šminke“ i boje bude proglašen prikladnim! Zanimljivo je da ovdje nema nikakvog stručnog tijela koje bi dalo nezavisnu procjenu kao ni nikakvog spomena sudskih vještaka. Neki činovnik će drugom činovniku proslijediti podatak da je stan prikladan i to će biti to. Nije također jasno hoće li se ovi vrlo detaljni i precizni kriteriji primjenjivati i na kvalitetu i način uređivanja stanova koje država tek planira „obnoviti“!? st. 3. U ovakvoj sadašnjoj formi ovaj stavak je apsurdan i neprihvatljiv. Sramotno je da zakonodavac uopće piše nešto ovakvo! Sama ideja o mogućnosti ponude zamjenskog stana koji je neuređen i neuseljiv u trenutku ponude nije toliko skandalozna kao završna rečenica. Iako tekst sugerira da se zakonodavac (očekivano) uopće nije trudio pripremiti za izvršenje svojih obaveza te kroz čitavo vrijeme pripreme i izrade zakona i nakon toga izrade ovih mjera nije obnovio niti jednu nekretninu (barem neke srednje veličine) ipak o samoj ideji bi se moglo razmisliti, ali u sasvim drugom kontekstu. Država ovdje treba prihvatiti odgovornost za nedostatak adekvatnih stambenih prostora jer je kod otkupa društvenih stanova bilo zakonom određeno da će se veći dio tih sredstava utrošiti na izgradnju i pripremu upravo ovakvih zamjenskih stanova kojima bi se riješio status zaštićenih stanara u privatnim stanovima kad konačno to rješavanje dođe na red (a došlo je). Za očekivati je da će zbog svojih obaveza prema vlasnicima država htjeti što prije iseliti zaštićene najmoprimce, ali to ne bi trebalo ići isključivo na njihovu štetu. Dakle ako se već drznula ponuditi i neuređene i neuseljive stanove ( a ona je isključivo kriva za njihovo neuređivanje) onda država nikako ne bi smjela prebaciti ukupni trošak njihove obnove i uređenja isključivo i jedino na najmoprimca. Kad i ako bi neki od najmoprimaca pristao na takav stan (pretpostavka je da bi to bilo zbog nedostatka adekvatnih useljivih nekretnina) onda bi trošak obnove u cijelosti trebala snositi jedino država i za to je obavezna osmisliti model predujma i eventualnog podmirenja stvarnih troškova. Alternativno dopustivo i prihvatljivo rješenje je umanjenje cijene takve neuseljive nekretnine u odnosu na nekretnine iz članka 25. stavak 2. za primjeren i pravedan iznos (ne manji od 20% i podložan povećanju u ovisnosti o stupnju ruiniranosti) uz poželjno dodatno povećanje propisane kvadrature koju se može otkupiti po povoljnim uvjetima . Dovoljno privlačan model i formulu treba osmisliti nadležno ministarstvo uključivanjem stručnjaka, pa će možda određeni broj najmoprimaca biti zainteresiran i za ovakvu opciju. Velika je vjerojatnost da znatan broj eventualnih stanova kojima država raspolaže na području Grada Zagreba ima oštećenja od potresa jer se radi o starijim zgradama. U sadašnjem tekstu teško je ne vidjeti manevar kojim se država želi na „jeftin” način izvući od skupe (kvalitetne) obnove potresom oštećenih stanova. Ovako će ih po sistemu „uzmi ili ostavi” uvaliti očajnim najmoprimcima (koji su ionako „uzurpatori na tuđem” pa mogu biti sretni da bilo što dobiju). Je li tu riječ o pravednosti ili o „lutriji” ako su stvari posložene tako da će neki broj sretnika dobiti priliku otkupiti uređene stanove, neki manje sretni će čekati "razumni rok" (od kojeg desetljeća) da im se tek uredi stan u koji će jednom useliti, a nesretnici kojima se „žuri” konačno nakon 3 desetljeća osigurati obitelji pristojan stambeni prostor i nemaju za skuplji privatni najam mogu eto uzeti neku starudiju i zabavljati se sami o svom trošku. Nije da im država ne nudi široku paletu opcija! U konačnici ostaje i preseljenje na neku nepoznatu lokaciju - tamo, tamo daleko – gdje će jednog dana u dalekoj nam budućnosti osvanuti novi novcati stanovi. A do tad, tko živ – tko mrtav! U 4. stavku preciziran je rok u kojem najmoprimac treba donijeti odluku ali nema ni spomena o metodologiji (ni naravno rokovima) kojom će najmoprimac imati priliku razgledati i ispitati stan i uvjete života u novoj sredini, prometnu povezanost, funkcionalnost ostalih dijelova zgrade, mogućnost suživota s ostalim stanarima u zgradi i niz drugih bitnih detalja koji se proporcionalno množe što je obitelj veća. Ne radi se o odabiru televizora ili automobila, nego o kompletnom preseljenju života! Je li to ikome ovdje jasno!? Odmah na prvi pogled (a osobito računajući na brzinu i uslužnost hrvatske administracije) bude jasno da je 8 dana za odluku premalo - osim ako zakonodavac računa da su svi najmoprimci umirovljenici ili je predvidio ishoditi izvanredni plaćeni dopust kroz tih 8 dana za one koji su u radnom odnosu?! (U tom slučaju bi možda moglo biti izvedivo) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Cijene su propisane Zakonom te ih se Programom mjera ne može mijenjati. 8 dana je prihvatljiv za izbor između stanova, u suprotnom bi stanovi bili „rezervirani“ tjednima i mjesecima čime bi se u lošiji položaj dovodili najmoprimci koji slijede u redoslijedu prvenstva. U svakom slučaju, programska mjera broj 2 daje mogućnost isplate zaštićenog najmoprimca, a mjere 4 i 5 mogućnost kupnje stana u kojem zaštićeni najmoprimac trenutno živi. Stan koji je potrebno renovirati je opcija za one zaštićene najmoprimce koji to žele, i objektivno je nepovoljnija. Međutim, u razgovorima sa zaštićenim najmoprimcima se pokazalo da je dobar dio njih zainteresiran za tu mjeru jer žele sami renovirati prostor u kojem će živjeti.
41 IRENA PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 25. Ako RH ima na raspolaganju dovoljno stanova, službena će osoba u pisanom obliku zaštićenom najmoprimcu ponuditi izbor između 3 stana koji najviše odgovaraju njegovim potrebama. Iznimno, ako to najmoprimac pisanim putem zatraži, mogu mu se ponuditi i stanovi koji nisu renovirani. Potrebno je pojasniti kada se najmoprimac treba izričito izjasniti i za tu mogućnost. Smisleno bi bilo prije ponude koju mu dostavlja službena osoba. Prije bilo kakve ponude je potrebno je obaviti razgovor s najmoprimcem u kojem će ga se informirati na kojoj se lokaciji nalazi određeni broj stanova renoviranih tj. useljivih, na kojoj se lokaciji nalazi određeni broj neuređenih stanova, ako je za njih zainteresiran te na kojoj se lokaciji nalazi određeni broj stanova veće kvadrature, ukoliko je najmoprimac izrazio interes za takav stan, kako bi ponuda između (u pravilu) tri stana bila u skladu s njegovim stvarnim potrebama i zahtjevima koje mu Zakon tj. ovaj program mjera omogućuje. Stanove najmoprimac mora imati pravo detaljno razgledati prije odluke. Rok od 8 dana za odluku o odabiru stana je prekratak, obzirom da se radi o nužnom usklađivanju svih životnih obveza s novim mjestom prebivališta. To pogotovo vrijedi za višečlane obitelji. Osim toga, ukoliko se najmoprimac odluči za neuređeni stan, cijena otkupa takvoga treba biti umanjena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Cijene su propisane Zakonom te ih se Programom mjera ne može mijenjati. 8 dana je prihvatljiv rok za izbor između stanova (dakle, ne i preseljenje, već samo izbor), osobito ako ne povlači gubitak prava, već će zaštićenom najmoprimcu u daljnjem postupku biti ponuđeni drugi stanovi. Ako bi se dao duži rok, stanovi bi bili „rezervirani“ tjednima i mjesecima čime bi se u lošiji položaj dovodili najmoprimci koji slijede u redoslijedu prvenstva. U svakom slučaju, programska mjera broj 2 daje mogućnost isplate zaštićenog najmoprimca, a mjere 4 i 5 mogućnost kupnje stana u kojem zaštićeni najmoprimac trenutno živi.
42 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 26. Članak 26. donosi zanimljivu ponudu u sklopu 3, programske mjere koja zapravo ne donosi nikakve bitne ni vrijedne informacije za najmoprimce. Iz teksta je očito je jedino da će se tek stjecati zemljišta i to ako za to bude potrebe (a vjerojatno i sredstava). Plan čak može biti donesen (plan ništa ne košta), a sam realizacija može i ne mora doći na red. Nikakvih jasnih obaveza za zakonodavca nema. Vremenski okviri uopće ne postoje – čak ni beskorisni „razumni rokovi“ se ovdje ne spominju. Tko bi se i na temelju čega usudio opredijeliti za ovu opciju? Je li uopće i najmanje izgledno da se dočeka hipotetska realizacija takvih projekata za životnog vijeka najmoprimaca ( prosječna životna dob 65+). Koja je stvarna namjera zakonodavca kad piše ovakve okvirne i nedorečene odredbe, osim eventualno stvaranje privida da će se država pobrinuti za najmoprimce - s naglaskom na neodređeno buduće vrijeme!? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 27. U Članaku 27. teško je ovdje opet ne istaknuti taj "neodređeni futur". Umjesto da država, osobito u gradovima poput Splita i Zagreba već odavno radi na uređenju stanova za preseljenje znajući da je najveći broj najmoprimaca upravo u tim gradovima, ona će to tek početi. Kada- ne zna se. Na koji način- ne zna se. Standardi, procedura, natječaji, kontrola kvalitete… i ini drugi bitni podaci ne postoje. Jedino se zna tvrtka koja će provoditi obnovu koja zapravo nije građevinska firma nego će tek raspisivati natječaje za izvođače i podizvođače. A prije toga se treba dogovoriti s državom o niz detalja uključujući i najvažniji – koji su to uopće stanovi koji će se obnoviti. Znajući, na primjeru obnove potresom stradalih područja, kako završavaju (i koliko traju) pregovori i natječaji ne bi smo trebali biti preveliki optimisti. Možda oni koji riskiraju i odluče se za tu opciju uspiju doživjeti useljenje u obnovljeni državni stan! Zašto nisu jasnije razrađeni detalji i jasnije određeni rokovi koji bi obvezivali državu? Očito da bi imala velik manevarski prostor (ako se uopće namjeravala ozbiljno pozabaviti kvalitetnom obnovom), a minimum odgovornosti. Suvišno je onda uopće i postavljati pitanje zašto se već nije krenulo s obnovom takvih stanova. Pravo je pitanje je li se uopće namjeravalo ponuditi ovu mogućnost kao ozbiljno rješenje! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 30. Da bi se osigurala pravednost i spriječila diskriminacija, koju očito zakonodavac pod svaku cijenu želi provesti radi uštede, nužno je uskladiti odredbe članka 30. s odredbama Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo!!! Osnovni postoci za popust trebaju nužno biti viši, ako se već izuzme odredba o amortizaciji!!! Nije prihvaćen Nije prihvaćeno Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđeni su popusti. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
45 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 30. (9) Ukupno tako dobivena cijena izračunata u skladu sa stavcima 1. do 8. ovog članka ima se umanjiti za ukupni iznos troškova najma koje je najmoprimac imao vezano uz stan iz ugovora, a koji su nastali od trenutka njegovog useljenja u taj stan. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđeni su popusti. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
46 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 30. (6) U slučaju da se kupoprodajna cijena za stan isplaćuje jednokratno, zaštićenom najmoprimcu odobrava se popust od 30% na kupoprodajnu cijenu stana. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđeni su popusti. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
47 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 30. (5) Republika Hrvatska dužna je omogućiti otkup stanova beskamatno na najviše 300 mjesečnih obroka. U tom slučaju stan se prenosi u vlasništvo zaštićenog najmoprimca nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji, a u zemljišnoknjižnom izvatku uknjižuje se založno pravo u korist Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđeni su popusti i uvjeti kupnje. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
48 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 30. (7) Ako je riječ o otkupu neuređenog stana iz članka 25. stavka 3. zaštićenom najmoprimcu odobrava se popust od 20% na kupoprodajnu cijenu stana. (8) Zaštićenom najmoprimcu odobrava se dodatni popust od 10% na kupoprodajnu cijenu stana ‒za svakog člana obiteljskog domaćinstva koji koji ima status hrvatskog branitelja ili je član obitelji smrtno stradalog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ‒za svakog člana obiteljskog domaćinstva koji koji ima status korisnika mirovine prema zakonu koji uređuje mirovinsko osiguranje ‒za svako dijete, rođeno u obitelji najmoprimca ili posvojeno, koje živi i ima prijavljeno prebivalište u kontinuitetu posljednje tri godine na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište zaštićenog najmoprimca. (9) Popust prema stavcima 6. , 7. i 8. ovoga članka ukupno može iznositi najviše 50%, osim ako se radi o otkupu neuređenog stana iz članka 25. stavka 3. kada ukupni popust može iznositi najviše 60%. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđeni su popusti. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
49 DARKO PETRINJAK TREĆA PROGRAMSKA MJERA, Članak 30. Članak 30. stavak 7. jedino je mjesto u dokumentu gdje se spominju djeca. Žalosno je da je tako malo pažnje posvećeno najmoprimcima koji imaju djecu dok gotovo svakodnevno slušamo hvalospjeve nadležnih o raznim programima koji bi trebali (valjda u nekoj dalekoj SF budućnosti) unaprijediti položaj obitelji, djece i mladih. Inzistiranje na maloljetnoj djeci koja eventualno mogu donijeti 10% umanjenja (i to samo ako sve ukupno ne prelazi univerzalni mizerni gornji prag od 30% koji je u velikom nerazmjeru s uvjetima po kojima su otkupljivani društveni stanovi) nepotrebna je diskriminacija starije djece. Nije nužno biti visokoobrazovani stručnjak, već je svakoj dobronamjernoj osobi koja je imala minimalne kontakte s djecom različitih uzrasta jasno da djeca što su odraslija predstavljaju proporcionalno veći izazov za roditelje po pitanju organizacije i veličine životnog prostora, privatnosti vlastite sobe i intimnosti. Prema trenutnom tekstu sve djeluje kao neozbiljni minimalistički pokušaj (na granici demagogije) da se iskaže neka vrsta pronatalitetne obzirnosti (inzistiranjem na maloljetnicima). Dodatnu (ne)logičnost ovakvom pokušaju daje odnedavno u javnosti dostupan podatak o prosjeku starosne dobi najmoprimaca koja iznosi 65+ godina. Baš me zanima koliko stvarno ima takvih s maloljetnom djecom? Gotovo kao da je zakonodavac znao da ga „ništa ne košta” uvrstiti ovu jednu jedinu rečenicu koja se odnosi na (maloljetnu) djecu, a ipak zauzvrat dobiva privid da se brine za obitelji s djecom! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđeni su popusti. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
50 ZDENKA MONTERISI ČETVRTA I PETA PROGRAMSKA MJERA, Članak 34. čl. 34. st.2 propisano je : U slučaju da stan ima više suvlasnika, svaki suvlasnik mora dati izjavu da prihvaća zamjenu stana za stan u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno prodaju stana Republici Hrvatskoj. Po mom mišljenju ovakva prava i obveze svih suvlasnika treba propisati posebnim člankom, a ne samo u ovoj odredbi kada je u pitanju stan u vlasništvu više osoba jer se radi o poslovima izvanredne uprave pa je Zakonom o vlasništvu na nekretninama i drugim stvarnim pravima za pravnu valjanost potrebna suglasnost svih suvlasnika. U svim odredbama ovih mjera kada se radi o stanu u suvlasništvu više fizičkih i pravnih osoba za poduzimanje bilo koje radnje, davanje suglasnosti, donošenje odluka, zaključenje nagodbe i slično potrebna je suglasnost svih suvlasnika stana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeno je jasno, i propisano Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te nema potrebe da se posebno upisuje u Program mjera.
51 DARKO PETRINJAK POMOĆ ZA PRESELJENJE, Članak 40. S obzirom da je najmoprimac (osim onih koji odaberu 1. mjeru) ipak prisiljen na preseljenje , trebala je biti obaveza države da svim takvim najmoprimcima subvencionira neki osnovni iznos za preseljenje (do cca 200€ za manje obitelji i do cca 300€ za obitelji s 3 i više člana). Pri tome treba ostaviti trenutni predviđeni iznos za ranjive skupine kao zasebnu pomoć u preseljenju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 40. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđen je pomoć za preseljenje. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
52 PERO SMOLČIĆ PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Red prvenstva u rješavanju predmeta Prijedlog je da se prilikom formiranja liste reda prvenstva unutar iste podskupine prioritet da onim zaštićenim najmoprimcima koji u svome obiteljskom domaćinstvu imaju i maloljetne članove na dan upisa u Registar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 44. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđen je red prvenstva. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
53 PERO SMOLČIĆ PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Red prvenstva u rješavanju predmeta Kriteriji za slaganje liste prvenstva nisu posebno dobro razrađeni. S obzirom na to da je većina zaštićenih najmoprimaca po ovom prijedlogu 'ranjiva skupina', ispada da će ključni kriterij biti tko je kada podnio zahtjev za upis u Registar. Predlažem da se ovaj dio redefinira i da prednost imaju oni koji su prvi predali POTPUNI zahtjev za upis u Registar. Zašto? Mnogi su čekali dok ne prikupe sve papire i to je trajal, dok je netko poslao samo obrazac bez niza ostalih potrebnih dokumenata koje je mogao nadopuniti kasnije. Ispada da su u takvim slučajevima oni koji su bili revni i čekali dok prikupe svu dokumentaciju zapravo penalizirani u odnosu na one koji su predali nepotpunu dokumentaciju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 44. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđen je red prvenstva. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
54 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 43. (3) Prilikom rješavanja predmeta iz iste skupine predmeta u smislu reda prvenstva, službena osoba dužna je dati prvenstvo predmetima u kojima su vlasnici stanova fizičke osobe u odnosu na predmete u kojima su vlasnici stanova pravne osobe. (4)Prilikom rješavanja predmeta iz iste skupine predmeta u smislu reda prvenstva, službena osoba dužna je dati prvenstvo predmetima u kojima su djeca članovi kućanstva najmoprimca. (5) Unutar iste skupine predmeta u smislu reda prvenstva te unutar iste razine prvenstva, službena osoba dužna je voditi računa da se predmeti rješavaju prema datumu prijave stana u Registar, počevši od onih koji su prvi prijavljeni. Ako je više stanova prijavljeno u Registar isti dan, prvenstvo imaju predmeti koji su prvi urudžbirani. Prihvaćen Primljeno na znanje. Člankom 44. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđen je red prvenstva. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
55 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 43. Između 3. i 4. stavka treba dodati prvenstvo obitelji s djecom (ne samo maloljetnom) u istoj skupini ostalih fizičkih osoba. Ranjive skupine već ranije imaju prvenstvo, a ovo bi bila minimalistička obiteljska mjera!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 44. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. utvrđen je red prvenstva. Programom mjera ne može se derogirati zakonska odredba.
56 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 44. (1) Ako se, tijekom provedbe Programa mjera, pokaže potreba za sastankom kako bi se razjasnile činjenice ili opredjeljenje stranaka, službena osoba može sazvati sastanak sa strankama. Sastanak se može sazvati i na temelju opravdanog zahtjeva stranke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ne postoji prepreka za sastanak sa službenom osobom i u ovom uređenju.
57 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 45. Iz 3. stavka potrebno je izbaciti "ili treća" jer ni jedna situacija iz treće programske mjere nije takva da ne bi iziskivala prethodni sastanak najmoprimca i nadležnog službenika koji će pružiti cjelovitu, kvalitetnu i potpunu informaciju o dostupnim opcijama iz treće programske mjere u njegovom konkretnom slučaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ne postoji prepreka za sastanak sa službenom osobom i u ovom uređenju.
58 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 45. (3) Ako je u predmetu odabrana druga programska mjera koja ne zahtijeva prethodno organiziranje i održavanje sastanka sa strankama, službena osoba dužna je zaštićenom najmoprimcu otpremiti službenu dokumentaciju za provedbu odabrane programske mjere istodobno s pisanom obaviješću iz stavka 2. ovoga članka, a najkasnije u roku od 15 dana od dana otpreme pisane obavijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ne postoji prepreka za sastanak sa službenom osobom i u ovom uređenju. Naravno, ako je sastanak potreban.
59 MIROSLAV IVANIŠEVIĆ PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 46. Članka 46. predlaže se : a. prilagoditi u skladu s obrazloženjem ili b. dovesti u vezu sa člankom 8. stavak.3 Obrazloženje pod a. : S obzirom da je Zakon podjednako obavezan za sve njegove dionike, nejasno je zašto predlagatelj inzistira na suglasju volja obiju stranaka niti zašto bi suglasje volje obiju stranaka bilo preduvjet za nesmetani nastavak provedbe Zakona. Iako je i ova konstatacija samo djelomično točna jer se stavkom 5. 9. i 11. propisuje konačna mjera u slučaju nesuglasja a protekom roka iz stavka 5. ovog članka. Drugim riječima, Zakonom su na izbor vlasniku svih 5. mjera, a ovisno o njegovom izboru, zaštićenom najmoprimcu sve ili neke od mjera. U tom smislu bi se volja vlasnika trebala shvaćati konačnom, te bi se zadiranje u istu (stavak 3., sastanci i pokušaj nagodbe u okviru prve programske mjere) moglo protumačiti kao zadiranje u njegova vlasnička prava. Vlasnikov izbor bilo koje od Zakonom ponuđenih mjera ne može se smatrati pogrešnim. S druge pak strane izbor pogrešne mjere tj., one mjere koja zaštićenom najmoprimcu nije na raspolaganju treba predvidjeti te je moguće rješevati i na ovako predloženi način. Sukladno gore navedenom, nema razloga da vlasnik bude dionik tog postupka. Primjera radi, nejasno je zašto bi predmet u kojem vlasnik izabire mjeru 2, a zaštićeni najmoprimac mjeru 3. usporavao s provedbom u smislu sastanaka i eventualne nagodbe iz stavka 3. ovog članka., kada je potpuno jasno da je nedvosmislena volja vlasnika da mu se vrati stan u posjed slobodan od osoba i od stvari. Obrazloženje pod b. Članka 46. u cijelosti ima smisla u slučaju da je izraz nedvojbene volje obiju strana kako je to predloženo u članku 8., stavak 3. te ga je u tom slučaju potrebno dovesti u vezu s istim sukladno prijedlogu pod b. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Općim propisom nije moguće predvidjeti svaku pojedinačnu situaciju. Naravno, neće se inzistirati na sastanku za kojeg se utvrdi da nije svrsishodan.
60 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 47. Članak 47. (1) U odnosu na sve pojedinačne predmete koji ulaze u područje primjene Zakona i ovih Programa mjera krajnji rok da budu provedeni u cijelosti je 01.01.2027. godine. (2) U slučaju prekoračenja roka iz stavka 1. ovog članka Republika Hrvatska je dužna odmah, bez odgađanja i u cijelosti podmiriti sve troškove prijelaznog, prosječnog ili slobodnog najma kao i sve eventualne administrativne, javnobilježničke i sudske troškove vezane uz pojedini slučaj, a nastale od početka provođenja ovog Programa mjera odnosno od 01. 01. 2025. godine. U tom slučaju Republika Hrvatska također preuzima i podmirenje svih daljnjih troškova koji će nastati prekoračenjem roka iz stavka 1. ovog članka sve dok se odabrana mjera ne provede u cijelosti. (3) Odredbe iz 2. stavka ovog članka odnose se na sve najmoprimce i slučajeve u kojima Republika Hrvatska nije provela u cijelosti odabranu mjeru u zakonski određenom krajnjem roku iz stavka 1. (4) Rok za isplatu cijelog jednokratnog iznosa predviđenog u 2. stavku ovog članka iz proračuna Republike Hrvatske na račun oštećenog najmoprimca je 8 dana, a počinje teći od dana primitka urednog zahtjeva predanog nadležnom Ministarstvu. Taj zahtjev treba sadržavati sve relevantne podatke o predmetu na koji se odnosi kao i podatke o računu na koji se ima izvršiti uplata. (5) Odgovorna pravna osoba koja ne postupi u skladu s odredbama od 1. do 4. stavka ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 100.000,00€ (sto tisuća eura). Odgovorna fizička osoba koja ne postupi u skladu s odredbama od 1. do 4. stavka ovog članka kaznit će se kaznom od 50.000,00€ (pedeset tisuća eura). (6) U odnosu na pojedini predmet, provedba Programa mjera završava nakon što se u cijelosti provede odabrana programska mjera ili druga mjera u funkciji izvršenja sudskih odluka iz članka 1. stavka 1. Zakona o kojoj je sklopljena nagodba, a nadležno ministarstvo po službenoj dužnosti donese rješenje kojim se stan ispisuje iz Registra i kojim se ukida rješenje o prosječnoj najamnini iz članka 19. Zakona. U rješenju se navodi mjera koje je provedena te se utvrđuje da je provedena u cijelosti. (7) Na dan pravomoćnosti rješenja iz stavka 6. ovoga članka, na odnose u vezi sa stanom prestaju se primjenjivati ovaj Zakon te odredbe o zaštićenoj najamnini i zaštićenim najmoprimcima iz Zakona o najmu stanova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Najmoprimci imaju na raspolaganju i druge programske mjere (a ne isključivo programsku mjeru broj 3) te će i nakon 1. siječnja 2025. plaćati otprilike jednu trećinu tržišne vrijednosti najma što ih stavlja u povoljniji položaj od velike većine građana Republike Hrvatske. Inzistirati da su oštećeni iako plaćaju jednu trećinu tržišne vrijednosti najma (ili još manje ako imaju mala primanja) nije utemeljeno ni na kakvom objektivnom ili mjerljivom pokazatelju, već isključivo na subjektivnom osjećaju pojedinaca.
61 DARKO PETRINJAK PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 47. Slažem se s prethodnim komentarom da se i Republika Hrvatska i podređena joj tijela javne uprave moraju obvezati na krajnji rok provođenja svih mjera, kako najmoprimci ne bi bili izloženi nepotrebnom i nerazmjernom trošku (osobito u slučajevima 3. mjere) uslijed (očekivanog) nemara i sporosti u rješavanju pojedinih slučajeva. "Razumni rok" je bezvrijedna i zakonski neobvezujuća kategorija, a to je na žalost jedino na što se mogu pozivati najmoprimci koji odaberu 3. mjeru! Uz to je potrebno navesti jasne sankcije ako se prekorači navedeni rok - npr. neodgodivo podmirivanje svih troškova prijelaznog, prosječnog ili slobodnog najma od početka provođenja (od 01. 01. 2025.) prema najmoprimcima u slučajevima gdje Republika Hrvatska nije provela u cijelosti odabranu mjeru u zakonski određenom krajnjem roku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ako sumnjaju u postojanje dovoljnog broja stanova, najmoprimci imaju na raspolaganju i druge programske mjere. Osobito u slučajevima kada su vlasnici voljni svoj stan prodati Republici Hrvatskoj.
62 ĐURO MIŠANOVIĆ PROVEDBA  PROGRAMA MJERA, Članak 47. Članak 47 Ministarstvo se treba obavezati u kojem roku će zbrinuti zaštićene najmoprimce koji su odabrali treću programsku mjeru, kao što je i za zaštićene najmoprimce definiralo niz rokova koje moraju poštovati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.