Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NIKŠA PASQUALICCHIO Ažurirani Obrazac zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu Poštovani, predlažem da sukladno praksi ostalih EU Mediteranskih zemalja u 2025. uvrstite promjenu da se brodicom do 6metara dužine i snage motora do 25kw može upravljati bez ovaštenja voditelj brodice. Nije prihvaćen Predložene izmjene ne uređuju se propisima koji su navedeni u Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu. Iste predstavljaju značajan rizik s aspekta sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života na moru zbog čega je potrebno osigurati odgovarajući zakonski okvir. Kako je Pomorski zakonik nedavno mijenjan i dopunjavan po 6. put, sljedeće izmjene moguće su jedino donošenjem novog Pomorskog zakonika što je vrlo opsežan posao koji nije u planu za 2025. godinu.
2 TOMISLAV PAVOŠEVIĆ Ažurirani Obrazac zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu Predlažem da se u Obrazac zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu uvrste sljedeće izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.): U Članku 2., Stavku 1 (značenje pojedinih izraza u Zakonu), pod točkom 46 za izraz „tramvaj“, isti izmjeni tako da glasi: „46) »tramvaj« je vozilo na tračnicama s električnim pogonom, namijenjeno javnom prijevozu koje zajedno s drugim vozilima dijeli površinu kolnika, a radi napajanja motora električnom energijom vezano je za električni vodič,“ U Članku 236., Stavku 1. doda odredba kojom se njegova primjena proširuje na tramvajska vozila tako da glasi: „(1) Vozila u prometu na cesti, uključujući i tramvajska vozila koja zajedno s drugim vozilima dijele površinu kolnika, moraju udovoljavati propisanim uvjetima glede dimenzija, najveće dopuštene mase, osovinskog opterećenja i zaštite okoliša te imati ispravne propisane uređaje i opremu.“ Obrazloženje: Predloženim bi se izmjenama postiglo da se za tramvajska vozila, koja zajedno s drugim vozilima dijele površinu kolnika, donese propis koji bi se odnosio na signalizacijsko sigurnosnu opremu kao što su bočni pokazivači smjera i vozačka zrcala. Takav propis u Republici Hrvatskoj ne postoji jer se Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama („Narodne novine“, br. 85/16., 24/17., 70/19. i 60/20.) i Pravilnik br. 48. Gosp. komis. UN za Europu_UNECE – Jedinstvene odr. o homol. voz._CELEX_42019X0057_HR_TXT, u kojemu su navedene odredbe koje vrijede za autobuse, ne odnosi i ne primjenjuje se na tramvaje. Zato se i dogodilo da su na niskopodnim tramvajskim kompozicijama dugim 32 metra koje prometuju u Zagrebu (TMK 2200, Rade Končar), jedini bočni pokazivači smjera postavljeni na sredini kompozicije, čak 16 metara od prednje linije vozila. Vozači vozila koja se kreću usporedno s tramvajem ne mogu vidjeti bočni pokazivač smjera zbog čega se događaju prometne nesreće. Također, zbog nedostajućeg lijevog vozačkog zrcala vozač tramvaja ne može provjeriti što se događa uz lijevu stranu tramvaja. Nije prihvaćen Zakon o sigurnosti prometa na cestama nije u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture već Ministarstva unutarnjih poslova.
3 PETRA NAKIĆ Ažurirani Obrazac zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu, Obrazac zakonodavnih aktivnosti Telemach Hrvatska d.o.o. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU O AŽURIRANOM OBRASCU ZAKONODAVNIH AKTIVNOST MINISTARSTVA MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE ZA 2025. GODINU Nastavno na objavljeno javno savjetovanje s javnošću o ažuriranom Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu kojim je najavljen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZiD ZEK), Telemach Hrvatska d.o.o. (dalje: Telemach) u nastavku iznosi svoje očitovanje. I./ Kao razlozi donošenja ZiD ZEK-a navode se: - osiguranje provedbe Uredbe (EU) 2024/1309 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža, izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Direktive 2014/61/EU (tzv. Akt o gigabitnoj infrastrukturi) - stavljanje izvan snage Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, br. 121/16.) budući da će predmetna materija biti uređena ZiD ZEK-om, upravo radi implementacije prethodno spomenute Uredbe (EU) 2024/1309 - usklađenje odredaba s propisima iz kibernetičke sigurnosti. Dakle, suštinski se izmjenama postojećeg Zakona o elektroničkim komunikacijama (dalje: ZEK) pristupa isključivo zbog usklađenja s novodonesenim propisima koji uređuju isto područje kao i trenutno važeći ZEK. Inicijativu usklađenja s novodonesenim propisima podržavamo i smatramo ju potrebnom i pravovremenom, a kako ne bi dolazilo do pravnih nejasnoća i/ili sukoba glede primjene ispravnog propisa. II./ Međutim, u planiranim izmjena koje su, kako smo prethodno naveli, isključivo potaknute i potrebne radi usklađenja s novodonesenim propisima na europskoj ili nacionalnoj razini, navodi se i izmjena „…pojedinih prekršajnih odredbi s obzirom na visinu propisanih sankcija… “ Smatramo nužnim istaknuti da se takvim izmjenama ne bi trebalo pristupati bez prethodne detaljne i sveobuhvatne analize u kojoj će sudjelovati svi uključeni subjekti. Navedeno pogotovo jer određene sankcije u Zakonu o elektroničkim komunikacijama imaju svrhu zaštite tržišnog natjecanja i drugih najviših vrijednosti na tržištu elektroničkih komunikacija. Svrha zaštite se u konačnici ostvaruje sankcioniranjem, međutim ista se prvenstveno ostvaruje preventivnim utjecajem na sprječavanje najtežih povreda predmetnog zakona upravo zaprijećenim financijskim sankcijama koje djeluju odvraćajuće na subjekte na koje se predmetne sankcije odnose. S time u vezi, za svaku eventualnu izmjenu propisanih sankcija, pogotovo ublažavajuću, potrebno je provesti javno, transparentno i sveobuhvatno savjetovanje temeljeno na prethodnoj detaljnoj analizi učinka eventualnih izmjena. U suprotnom, izmjene koje nisu utemeljene na analizi stvarnog stanja i očekivanih učinaka, mogle bi rezultirati izuzetno negativnim posljedicama na tržištu elektroničkih komunikacija, a koje je podsjećamo, proglašeno tržištem od interes za Republiku Hrvatsku. S poštovanjem, Telemach Hrvatska d.o.o. Nije prihvaćen Iako je temeljni razlog zbog kojeg se pristupilo donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (u daljnjem tekstu: ZiD ZEK) osiguravanje provedbe Uredbe (EU) 2024/1309 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2024. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža, izmjeni Uredbe (EU) 2015/2120 i stavljanju izvan snage Direktive 2014/61/EU (tzv. Akt o gigabitnoj infrastrukturi), pogrešan je zaključak da je navedeno jedini i isključivi razlog. Naime, kao što je to čest slučaj kod stvaranja propisa, u njegovoj provedbi moguće su određene nejasnoće i nedostaci, stoga je otklanjanje istih, prije svega radi pravne sigurnosti, legitiman razlog za pristupanje izmjenama i dopunama propisa, a što je procjena stručnog nositelja propisa. Također, ističemo da će, u skladu s Zakonom o instrumentima politike boljih propisa te Poslovnikom Vlade Republike Hrvatske, Nacrt prijedloga ZiD ZEK-a biti upućen na mišljenja svim nadležnim tijelima te će se provesti javno savjetovanje na kojem su svi zainteresirani sudionici i javnost pozvani izraziti svoja stajališta u vezi s predmetnim Nacrtom prijedloga Zakona.
4 ZLATKO ROGOŽAR Ažurirani Obrazac zakonodavnih aktivnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za 2025. godinu, Obrazac zakonodavnih aktivnosti Primjedbe i prijedlozi na Zakon o inspekciji cestovnog prometa i cesta Primjedba: Nedovoljno su razrađene mjere zaštite inspektora od mogućih zlouporaba i tužbi. Prijedlog: Razmotriti uspostavu dodatnih pravnih i institucionalnih mehanizama za podršku inspektorima. Primjedba: Mjere za učinkovitije inspekcijske nadzore nisu dovoljno konkretne. Prijedlog: Detaljnije definirati planove obuke inspektora i tehnoloških alata za nadzor. Primjedbe i prijedlozi na Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (EU) Primjedba: Nedostaje konkretan plan kako će se osigurati interoperabilnost s trećim zemljama. Prijedlog: Razraditi strategiju za bilateralne sporazume ili druge mehanizme suradnje s državama izvan EU. Primjedba: Potrebna je preciznija procjena troškova za gospodarske subjekte vezana uz usklađivanje sa zakonom. Prijedlog: Uvesti prijelazne mjere ili financijske poticaje za usklađivanje s novim zahtjevima. Primjedbe i prijedlozi na Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva (EU) Primjedba: Nedostaje plan provedbe i koordinacije nacionalnih politika za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva. Prijedlog: Razraditi akcijski plan s jasnim rokovima i odgovornostima tijela uključenih u provedbu. Primjedba: Nisu jasno definirane mjere za poticanje privatnog sektora na ulaganje u infrastrukturu za alternativna goriva. Prijedlog: Uvesti poticaje poput poreznih olakšica ili subvencija za privatne investitore. Nije prihvaćen Prijedlog će se razmotriti pri izradi nacrta prijedloga izrade i dopune Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta. Područje primjene direktiva o sigurnosti i interoperabilnosti, koje će se prenijeti u Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, odnosi se na željeznički sustav Europske unije s ciljem postizanja interoperabilnosti unutar EU. Sporazumi i osiguravanje interoperabilnosti s trećim zemljama nisu predmet ovog zakona. Područje primjene direktiva o sigurnosti i interoperabilnosti, koje će se prenijeti u Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, odnosi se na željeznički sustav Europske unije s ciljem postizanja interoperabilnosti unutar EU. Sporazumi i osiguravanje interoperabilnosti s trećim zemljama nisu predmet ovog zakona. Procjena troškova temelji se na odredbama postojećeg zakona koji je trenutno na snazi. Budući da novi zakon uglavnom prenosi postojeće direktive Europske unije i ne uvodi značajne promjene u zahtjevima za gospodarske subjekte, ne očekuju se dodatni troškovi za prilagodbu. Novi Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava ne uvodi dodatne zahtjeve u odnosu na trenutno važeći zakon. Stoga, nije potrebno uvođenje prijelaznih mjera ili financijskih poticaja za usklađivanje. Primjedbe koje se odnose na Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva razmotriti će se pri izradi nacrta prijedloga zakona.