Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NEFISA ALKAZ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA Mislim da polaganje popravnog ispita treba omogučti iz minimalno dva predmeta.Također smatram da već položene predmete nema smisla ponavljati zbog popravka drugih nepoloženih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
2 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA Kako stavci u člancima Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 45/24. i 64/24.) nisu numerirani, odnosno nisu numerirani u verziji tog Pravilnika koja je objavljena u „Narodnim novinama“, stoga ih se ni u ovom Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita, ne bi trebalo numerirati zbog nomotehničke ujednačenosti, jer bi ovako mogli dobiti Pravilnik koji ima neke članke u kojima su svi stavci numerirani i većinu članaka u kojima svi stavci nisu numerirani te nekoliko članaka u kojima su neki stavci numerirani, a neki nisu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
3 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita, nema preambulu, a ona bi morala sadržavati „naznaku pravne osnove za donošenje propisa, odnosno odredbe višeg propisa iz kojih proizlazi ovlaštenje za njegovo donošenje“, što nije u skladu s člancima 4. i 5. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Preambula je omaškom izbrisana unošenjem u aplikaciju e-savjetovanje.
4 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 7. Prema izmjeni iz članka 7. ovog Prijedloga, članak 14. Pravilnika o polaganju državnog ispita će glasiti: „Čelnik javnopravnog tijela imenuje jednog ili više ispitnih koordinatora kao osobe ovlaštene za pristup i rad u ADI sustavu i sustavu za e-učenje, koje ostvaruju prema odredbi članka 13. ovog Pravilnika.“. Međutim u članku 13. Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 45/24. i 64/24.) se ne spominje „sustav za e-učenje“ već se on odnosi samo na ADI sustav, odnosno pravo na pristup sustavu za e-učenje ispitni koordinatori ne mogu ostvariti prema odredbi članka 13. Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 45/24. i 64/24.), jer se on odnosi isključivo na ADI sustav. Odredba iz članka 7. vašeg Prijedloga na temelju koje su ispitni koordinatori: „osobe ovlaštene za pristup i rad u ADI sustavu i sustavu za e-učenje, koje ostvaruju prema odredbi članka 13. ovog Pravilnika“ može biti točna i istinita jedino ako se vašem Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita, dodaju još dva članka s kojima bi se u naslov iznad članka 12., članak 12. i članak 13. Pravilnika o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, broj 45/24. i 64/24.) dodao i sustav za e-učenje (sukladno članku 2. vašeg Prijedloga). Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
5 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 8. Na kraju članka 8. Prijedloga, treba dodati znak zatvorenih navodnika i točku. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
6 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 8. U članku 8. vašeg Prijedloga odnosno podstavku 4. izmijenjenog članka 20. Pravilnika, riječi: „potvrda o radnom stažu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojom se dokazuje početak osiguranja te ostvareni radni staž“ treba zamijeniti s riječima: „potvrda o podacima unesenim u matičnu evidenciju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojom se dokazuje početak i ostvareni staž osiguranja“ jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne utvrđuje i ne vodi podatke o radnom stažu (Zakon o mirovinskom osiguranju ni ne poznaje taj izraz) već vodi podatke o mirovinskom stažu, a on je člankom 8. točkom 4. Zakona o mirovinskom osiguranju definiran kao: „skupni naziv za razdoblja provedena u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju (staž osiguranja) i razdoblja provedenih izvan osiguranja koja se pod određenim uvjetima priznaju u mirovinski staž (posebni staž)“. Isto tako potvrda koju Hrvatski zavodi za mirovinsko osiguranje izdaje svojim osiguranicima ne zove se: „potvrda o radnom stažu“ već se zove: „potvrda o podacima unesenim u matičnu evidenciju“, a sukladno članku 107. Zakona o mirovinskom osiguranju. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
7 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 8. U članku 8. vašeg Prijedloga odnosno podstavku 3. izmijenjenog članka 20. Pravilnika, na dva mjesta riječ: „Pravilnika“ treba pisati s malim početnim slovom jer ne postoji samo jedan propis tog naziva već svako državno tijelo ili jedinica lokalne i područna (regionalne) samouprave donosi jedan ili više pravilnika o unutarnjem redu, ovisno ima li svaka njihova unutarnja ustrojstvena jedinica (upravno tijelo) svoj pravilnik ili imaju zajednički pravilnik. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
8 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 8. Podstavke treba označiti s crticom. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen. Kod unošenja sadržaja u aplikaciju e-savjetovanja došlo je do pogreške koja će se ispraviti.
9 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 8. U članku 8. vašeg Prijedloga odnosno podstavku 1. izmijenjenog članka 20. Pravilnika iza riječi: „rješenje o rasporedu na radno mjesto po izvršnosti rješenja o prijmu u službu kojim je utvrđena obveza i rok polaganja Ispita propisane razine“ treba izbrisati zarez jer nakon zareza dolazi rastavni veznik „ili“, odnosno jer se u hrvatskom jeziku ne piše zarez ispred rastavnog veznika „ili“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
10 MARGARETA KUFTINEC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. S obzirom da se polaže 6 predmeta, razumno je i pravedno omogućiti popravni ispit iz minimalno dva predmeta. Dakle to je 33 % ne položenih ispita i prihvatljiv je prijedlog. Što se tiče gradiva predmeta te područja polaganja ono je previše opsežno, nepotrebno i beskorisno za efikasnost i razumijevanje u obavljanju posla. Također smatram da već položene predmete nema smisla ponavljati zbog popravka drugih nepoloženih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Nadalje državni ispit polažu svi službenici javnopravnih tijela bez obzira na struku koju posjeduju jer u javnu upravu u Republici Hrvatskoj imaju pristup osobe svih struka od društvenih znanosti, STEM područja do humanističkih znanosti. Upravo iz tog razloga je potrebno da steknu osnovna znanja odnosno da barem mogu prepoznati: svoja prava i obveze koja proizlaze iz službe, uvjete i zapreke za prijam u državnu službu, poslove iz samoupravnoga djelokruga općina i gradova, poslove državne uprave i tijela koja ih obavljaju, tko upravlja tijelima državne uprave, izračunati rokove u upravnom postupku itd.
11 OZANA TIKVICA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem mogućnost ponavljanja ispita iz dva predmeta. Ne slažem se s prijedlogom ponavljanja ispita iz prethodno položenih predmeta u slučaju ponavljanja polaganja nepoloženog/ih ispita. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
12 SNJEŽANA HUDEK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Posebno ističem da bi bilo korektno, da se kandidatima koji su pristupili DI u 12 mj i pali zbog jednog predmeta, omogući polaganje popravnog ispita iz tog predmeta, a ne da se ponovno polaže svih 6 predmeta. Također predlažem da se predmeti koji su položeni trajno uvaže bez potrebe njihovog ponovnog polaganja. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. Odredbom čl. 90. st. 4. Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima, a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
13 NEFISA ALKAZ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Mislim da polaganje popravnog ispita treba omogućiti iz minimalno dva predmeta.Također smatram da već položene predmete nema smisla ponavljati zbog popravka drugih nepoloženih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
14 MARINA VRLJIČAK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. S obzirom da se polaže 6 predmeta, razumno je i pravedno omogućiti popravni ispit iz minimalno dva predmeta. Dakle to je 33 % ne položenih ispita i prihvatljiv je prijedlog. Što se tiče gradiva predmeta te područja polaganja ono je previše opsežno, nepotrebno i beskorisno za efikasnost i razumijevanje u obavljanju posla. Također smatram da već položene predmete nema smisla ponavljati zbog popravka drugih nepoloženih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Nadalje državni ispit polažu svi službenici javnopravnih tijela bez obzira na struku koju posjeduju jer u javnu upravu u Republici Hrvatskoj imaju pristup osobe svih struka od društvenih znanosti, STEM područja do humanističkih znanosti. Upravo iz tog razloga je potrebno da steknu osnovna znanja odnosno da barem mogu prepoznati: svoja prava i obveze koja proizlaze iz službe, uvjete i zapreke za prijam u državnu službu, poslove iz samoupravnoga djelokruga općina i gradova, poslove državne uprave i tijela koja ih obavljaju, tko upravlja tijelima državne uprave, izračunati rokove u upravnom postupku itd.
15 VESNA HASIJA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Posebno ističem da bi se kandidatima koji imaju položen državni ispit I razine, a sada zbog priznate VŠS ili VSS ponovno moraju polagati državni ispit II razine, da im se omogući polaganje razlike između I i II razine ( npr. Osnove Europske unije) jer mislim da stvarno nema smisla da nakon toliko godina rada u državnoj službi ( 19 godina) ponovno prolazimo kroz isto. Nije prihvaćen U Odluci Ustavnog suda U-I/4964/2019 se iznosi da odredbe čl. 44. i 55. st. 2. Ustava Republike Hrvatske propisuju da svim građanima Republike Hrvatske javna služba mora biti dostupna pod jednakim uvjetima stoga je i izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima iz 2019. godine izričito propisano da državni službenici polažu državni ispit za I. i II. razinu ovisno o stupnju obrazovanja koji je uvjet za raspored na radno mjesto te više nema iznimaka u odnosu na propisane uvjete za prijam i raspored na radno mjesto. Stoga ni važećim Zakonom o državnim službenicima (155/24 i 85/24) nije propisano parcijalno polaganje državnog ispita. Državni službenik koji obavlja javnu službu dobiva pravo i obvezu djelovanja u skladu s danom javnom ovlasti i u javnom interesu te zahtjeva zakonito, kompetentno i etično postupanje, na temelju posebnih kvalifikacija, i uvjeta pa tako i položenog državnog ispita određene razine kojima dokazuje svoju osposobljenost za obavljanje javne službe. Suprotno tvrdnji o neravnopravnom položaju državnih službenika koji su položili državni stručni ispit za srednju stručnu spremu, a u međuvremenu su napredovali na radna mjesta veće složenosti, u odnosu na one koji su položili državni stručni ispit odgovarajuće razine, jedan od ciljeva predmetnog zakonodavnog zahvata upravo je izjednačavanje državnih službenika u ispunjavanju svih propisanih uvjeta za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, promatrano u svjetlu ustavnih jamstava dostupnosti svakome pod jednakim uvjetima svih javnih poslova, radnih mjesta i dužnosti. Stoga i s tog stanovišta nema osnove za propisivanje izuzetka od polaganja državnog ispita propisane razine (parcijalno polaganje ispita za državne službenike koji napreduju na više radno mjesto) jer se izvrsnost u državnoj službi upravo potiče na način da su državni službenici izloženi provjeri osnovnih znanja za rad u državnoj službi polaganjem državnog ispita, a pogotovo kada sukladno dosadašnjim rezultatima svi kompetentni i odgovorni službenici koji se kvalitetno pripremaju za polaganje državnog ispita postižu izvrsne rezultate na Ispitu.
16 ANA PAVLETIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da polaznici mogu ponavljati minimalno dva predmeta, te da se položeni predmeti trajno uvažavaju bez potrebe ponovnog polaganja Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
17 IVO BAKALIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Ivo Bakalić sudac Trgovačkog suda u Splitu, U odnosu na predloženu izmjenu članka 25. Pravilnika o polaganju državnog ispita iskazujem svoje zadovoljstvo da je konačno nakon više od jedne godine došlo do realizacije moje inicijative za uvođenjem prava na ponavljanje jedne cjeline ispita. Naime, još 4. prosinca 2023. obratio sam se tadašnjem ministru pravosuđa gospodinu dr. sc. Ivanu Malenici s inicijativom da se u postupku polaganja državnog ispita omogući ponavljanje jedne cjeline ukoliko kandidat ne položi ispit samo iz te jedne cjeline. Tadašnji ministar Malenica je u svom odgovoru Klasa: 133-01/23-01/118 i Urbroj 514-08-01-03/01-23-02. od 21. prosinca 2023. prihvatio moju inicijativu, a navedeni dopis završava slijedećim tekstom: „slijedom svega navedenog, obavještavamo Vas da ćemo kod donošenja novog Pravilnika o polaganju državnog ispita uzeti u obzir uvođenje popravnih ispita, te osigurati financijska sredstva u Proračunu za 2024. godinu radi nadogradnje Aplikacije za državni ispit kako bi se popravci mogli organizirati i provoditi.“ Iz odgovora ministra Malenice koji u tom odgovoru koristi množinu „popravnih ispita“ očekivao sam da će biti dopušteno ponavljanje jedne cjeline u maksimalno dva navrata ukoliko kandidat prigodom prvog polaganja ne položi ispit samo iz jedne cjeline. Međutim predloženi tekst nacrta izmjena Pravilnika ograničava broj ponavljanja ispita samo na jedan put. S tim u svezi navodim kako Zakon o državnim službenicima (NN-155/23) u članku 99. stavak 6. propisuje da "državni službenik može pristupiti polaganju državnog ispita najviše tri puta za svaku razinu." Iz navedenog je razvidno da Zakon o državnim službenicima ne propisuje na koji se način državni ispit mora položiti, već se iz teksta zakona može iščitati da se traži da u najviše tri navrata ispit mora biti položen. Ako je tome tako, sukladno načelu zakonitosti prema kojem podzakonski akti moraju biti u skladu sa zakonom ne nalazim opravdanih razloga da se kandidatu koji je prigodom prvog polaganja pao ispit iz jedne cjeline ne dopusti mogućnost da tu cjelinu pokuša položiti u slijedeća dva navrata. U svezi navedenog slažem se s komentarima unesenim u javno savjetovanje u kojima se naglašava da 6 cjelina državnog cjelina nije sadržajno povezano, već se radi o potpuno različitoj materiji te nema nikakve logike ne dopustiti kandidatu koji je na prvom ispitu pao jednu cjelinu da u slijedeća dva navrata pokuša položiti tu cjelinu. Propisujući da se popravni ispit dopušta samo jednom, kandidate se stvarno dovodi u poziciju da u trećem navratu ponovno polažu one cjeline koje su prethodno položene što bi bilo protivno načelu ne bis in idem. U svezi navedenog dodatno ukazujem da se cijela procedura polaganja državnog ispita regulira odredbama Zakona o općem upravnom postupku pa s tim u svezi ukazujem na članak 6. Zakona o općem upravnom postupku koji nosi naziv "Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa" i u kojem je u stavku 3. propisano: "pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom." U kontekstu citirane odredbe ZUP-a ne nalazim niti jedan valjani razlog da se kandidatima koji na prvom ispitu nisu položili samo jednu cjelinu ne dopusti da tu cjelinu pokušaju položiti još u dva navrata jer to ne može biti na štetu prava trećih osoba, a niti u protivnosti s javnim interesom koji bi se trebao očitovati u tome da je cilj koji se želi ostvariti je da što više kandidata položi državni ispit, osobito u situaciji kada je u pojedinim državnim službama evidentna pojavnost smanjenog interesa ili ponekad potpunog izostanka interesa za rad u državnoj službi. Navesti ću samo jedan primjer. Na svim razinama državne službe kronično nedostaje službenika informatičke struke pa bi javni interes svakako bio da se tim i sličnim kandidatima olakša polaganje državnog ispita, dok predloženi tekst nije na tom tragu. Identična situacija je i s popunjavanjem službeničkih mjesta u neatraktivnim područjima, koa npr. udaljenim otocima ili ruralnim sredinama. U takvoj situaciji predlagatelj izmjena Pravilnika o polaganju državnog ispita bi sukladno načelu razmjernosti trebao dopustiti ponavljanje državnog ispita maksimalno u dva navrata ukoliko kandidat na prvom polaganju ne položi samo jednu cjelinu. Zbog navedenog se predlaže da izmijenjeni članak 25. Pravilnika glasi: " 1. Kandidat može pristupiti polaganju Ispita najviše tri puta za svaku razinu. 2. Kandidat koji u prvom i drugom pokušaju nije položio dvije i više cjelina Ispita, ponavlja cijeli Ispit. 3. Kandidat koji nije položio jednu od cjelina Ispita u prvom polaganju, ima pravo pristupiti još dvaput polaganju te cjeline Ispita, a kandidat koji je u drugom polaganju polagao cijeli ispit pa u tom pokušaju ne položi jednu cjelinu ima pravo pristupiti još jednom polaganju te cjeline ispita. 4. U slučaju iz stavka 2. i 3. ovog članka kandidat će biti pozvan na ponovno polaganje cijelog Ispita ili preostale cjeline Ispita, ali ne kasnije od utvrđenog roka u kojem je dužan položiti Ispit. 5. Kandidat koji u trećem polaganju ne položi Ispit u cijelosti, odnosno ne položi popravni ispit, gubi pravo polaganja Ispita." Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Državni ispit je ispit koji podrazumijeva procjenu razine postignuća na kraju procesa učenja sumativnim vrednovanjem znanja i to najniže razine složenosti s jednostavnim zadacima višestrukog izbora, bez potrebe za povezivanjem pojmova ili definicija ili rješavanjem problemskih zadataka. Državni ispit ne predstavlja formativno vrednovanje postignuća koje se provodi tijekom učenja i poučavanja, za koje se koriste metode periodične procjene parcijalno naučenog gradiva tijekom obaveznog osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili studijskog obrazovanja. Radi se o različitim načinima vrednovanja, različito utvrđenih ispitnih specifikacija za različito gradivo (područja) ispitivanja, kao i različitom trajanju osposobljavanja (vježbenički staž, probni rad) odnosno trajanju nastave za studijski program, te različitim ishodima za osobe koje polažu određene ispite. Primjera radi ukinuti državni stručni ispit se polagao usmeno i pisano iz znatno većeg broj predmeta i opširnijeg sadržaja ispitivanja (sedam predmeta općeg dijela i jednog ili sedam predmeta posebnog dijela ispita ovisno o upravnom području iz kojeg se polagao posebni dio,) te je Program bio propisan Uredbom o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (Narodne novine, broj: 61/06, 145/12, 01/14, 11/15, 124/15, 27/17) i sastojao se jedino od iznimno velikog broja pravnih izvora (za pojedina upravna područja i preko 200 pravnih izvora). Uredbom je stoga bilo propisano da ako kandidat nije u prvom pokušaju položio dva predmeta od obaveznih najmanje 8, a najviše 14 predmeta ispitivanja, može polagati popravni ispit iz ta dva predmeta. Ako ih nije položio mogao je ponovno polagati cijeli ispit još samo jedanput. Slijedom toga cijeli ispit se mogao polagati samo dva puta. Državni ispit ima znatno manji broj predmeta s ograničenim jasno definiranim sadržajem ispitivanja te se cijeli ispit može polagati tri puta, a prema ovim izmjenama Pravilnika o polaganju državnog ispita omogućava se i polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta nakon svakog polaganja cijelog ispita što znači da se omogućava i tri polaganja popravnih ispita. Stoga sa stručnog gledišta, a i usporedbom s ostalim ispitima koji imaju iznimno veće područje ispitivanja, za tako ograničeno i znatno smanjeno područje ispitivanja ispravno je uvedeno polaganje popravnih ispita za jedan ne položeni predmet ispitivanja. Posebno ukazujemo da su državni službenici u radnopravnom odnosu s državom kao poslodavcem te u državnim tijelima obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, stoga trebaju ispunjavati sve propisane uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. U javnom je interesu da poslove državne službe obavljaju kompetentni i kvalificirani službenici s položenim državnim ispitom propisane razine, koja je predviđena za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Uvažavajući iznimno nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. i razinu 7.1.st. ili 7.1.sv. stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
18 ŽELJKA KUKEC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Mislim da je u redu omogućiti kandidatima ponavljanje ispita iz barem dva predmeta.Kod ponavljanja nije logično tražiti od kandidata da ponavljaju ispite iz predmeta koje su već položili jer se time dovodi u pitanje prolazna ocjena kojom su kandidati prvotno ocijenjeni obzirom da su sadržaji predmeta potpuno različiti. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
19 ANITA MROČEK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Poštovani, Sukladno članku 25. stavka 3. Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita, podržavam da se državnim i javnim službenicima omogući polaganje popravnog ispita za najviše tri predmeta ispitivanja te da se postigne usklađenost Priručnika i materijala iz sustava E-učenje sa predmetima ispitivanja. Lijep pozdrav. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Svi priručnici i materijali u e-učenju trajno se ažuriraju i usklađuju.
20 ROLAND ŽAJA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Ako kandidat položi dio ispita, zašto bi ga ponovno morao polagati? Gotovo sat vremena na posao i više za natrag (gužve u prometu), obaveze prema obitelji, pogotovo kada moraš djeci pomagati oko školskog gradiva, razvoziti ih na razne aktivnosti... Dan nije toliko dug da imaš vremena ponovno ponavljati i pripremati nešto što si položio. Slažem se sa prijedlogom koji omogućava ponovno polaganje ispita koji nisu položeni, a istovremeno prihvaćanje onih koji su položeni. Pohvale onom koji je potaknuo takav smjer razmišljanja. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
21 IVANČICA BERTA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Smatram da je potrebno omogućiti polaganje popravnog ispita za barem 2 predmeta (od 6), a položene predmete nije potrebno ponavljati prilikom popravnog ispita iz nepoloženih predmeta. Predmeti koji su ocjenjeni pozitivnom ocijenom nemogu biti dovedeni u pitanje zbog nedovoljnog znanja iz drugog područja (predmeta). Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Ocjena se odnosi na položen cijeli Ispit, a ne predmete ispita.
22 JERKO BAŠIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. S obzirom da se polaže 6 predmeta, razumno je i pravedno omogućiti popravni ispit iz minimalno dva predmeta. Dakle to je 33 %  ne položenih ispita i prihvatljiv je prijedlog. Što se tiče gradiva predmeta te područja polaganja ono je previše opsežno, nepotrebno i beskorisno za efikasnost i razumijevanje u obavljanju posla. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Nadalje državni ispit polažu svi službenici javnopravnih tijela bez obzira na struku koju posjeduju jer u javnu upravu u Republici Hrvatskoj imaju pristup osobe svih struka od društvenih znanosti, STEM područja do humanističkih znanosti. Upravo iz tog razloga je potrebno da steknu osnovna znanja odnosno da barem mogu prepoznati: svoja prava i obveze koja proizlaze iz službe, uvjete i zapreke za prijam u državnu službu, poslove iz samoupravnoga djelokruga općina i gradova, poslove državne uprave i tijela koja ih obavljaju, tko upravlja tijelima državne uprave, izračunati rokove u upravnom postupku itd.
23 MARTINA KLARIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da prilikom ponavljanja nepoloženih predmeta, prethodno položene predmete ne treba ponavljati jer sadržaji u bitnome nisu povezani. Slažem se sa ostalim komentarima da polaganje popravnog ispita treba biti moguće barem za dva predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
24 SAMIR SADIKOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Mislim da polaganje popravnog ispita treba omogućiti iz minimalno dva predmeta.Također smatram da već položene predmete nema smisla ponavljati zbog popravka drugih nepoloženih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
25 NIKOLINA DASOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlazem da se omoguci popravnini ispit iz dva predmeta Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
26 DANIJEL GRUBAČ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da se popravni ispit polaže iz najmanje 2 predmeta,te da položeni ispiti budu uvaženi u sva 3 pologanja koja su predviđena zakonom.Takav način polaganja bi privuklo dosta mladih osoba da se javljaju na natječaje u državnu službu,te bi državna služba postala atraktivnija za zapošljavanje. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
27 KORANA GROZDANIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Pozdravljam odluku da se uvedu promjene glede polaganja Drzavnog ispita. Ispit je sam po sebi jako tezak i opsiran. Posto se polaze 6 predmeta, jedino pravedno bi bilo popravni iz 2 predmeta. Jedan pod obvezno, a 2 bi bilo posteno. O polozenom Drzavnom ispitu ovisi daljnji rad u drzavnoj sluzbi, a time i egzistencija. Ovo je trebalo biti odmah moguce i stvarno je neposteno da je takav nacin do sad uopce bio prihvacen. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
28 VESNA TOMIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. (3) Apsolutno podržavam već postojeće komentare i predlažem da se kandidatu koji u polaganju cijelog Ispita ne položi jedan predmet ispitivanja poveća broj prava na popravni Ispit iz dotičnog premeta s jedanput na triput. Ipak se radi o zaposlenim osobama sa punim radnim vremenom i obiteljskim obavezama koje ih čekaju kod kuće! Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
29 VLATKA ŽVANOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da se popravni ispit može pisati iz 2 predmeta Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
30 STJEPAN VEGO PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. predlažem da se omogući popravni ispit iz dva predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
31 NIKA PAPIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem omogućavanje pisanja popravnog ispita iz dva predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
32 VALENTINA MATANIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. predlažem da se popravni može pisati iz dva predmeta Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
33 KRISTIJAN VASILJ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. predlažem da se popravni može pisati iz dva predmeta Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
34 JASNA DELIJA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da kandidat koji ne položi jedan ili dva predmeta ima pravo na popravni ispit iz tih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
35 MARTINA DUJMOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Smatram da bi bilo pravedno, omogućiti ispravak iz dva predmeta kao što je bilo po prijašnjem sistemu po kojem su polagali svi ostali sluzbenici. Također apeliram da se pojednostave pojedina pitanja i smanji opseg gradiva. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Nadalje državni ispit polažu svi službenici javnopravnih tijela bez obzira na struku koju posjeduju jer u javnu upravu u Republici Hrvatskoj imaju pristup osobe svih struka od društvenih znanosti, STEM područja do humanističkih znanosti. Upravo iz tog razloga je potrebno da steknu osnovna znanja odnosno da barem mogu prepoznati: svoja prava i obveze koja proizlaze iz službe, uvjete i zapreke za prijam u državnu službu, poslove iz samoupravnoga djelokruga općina i gradova, poslove državne uprave i tijela koja ih obavljaju, tko upravlja tijelima državne uprave, izračunati rokove u upravnom postupku itd.
36 VESNA HASIJA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da kandidat koji ne položi jedan ili dva predmeta ima pravo na popravni ispit iz tih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
37 ELMA MARJANOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da se popravni ispit može pisati iz 2 predmeta, a položene predmete ne treba ponavljati obzirom da su sadržaji predmeta nepovezani prema svojoj suštini te pozitivno ocjenjeno gradivo ostaje usvojeno, neovisno o (ne)znanju gradiva iz drugog predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
38 AMELA GAVAZZI PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da kandidat koji ne položi jedan ili dva predmeta ima pravo na popravni ispit iz tih predmeta. Također smatram da se jednom položeni predmeti trebaju uvažavati bez obzira koliko puta se izlazi na popravni ispit. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
39 ANTON STIPEČ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Također predlažem da kandidat koji ne položi do dva predmeta, ima pravo na popravni ispit iz tih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
40 KRISTINA BRKLJAČIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem da kandidat koji ne položi do dva predmeta, ima pravo na popravni ispit iz tih predmeta. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
41 IVAN MARINČIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 9. Predlažem malu korekciju da kandidat koji ne položi jedan ili dva predmeta ima pravo na popravni ispit kao što je bilo po prijašnjem sistemu polaganja. Nije prihvaćen Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Državni ispit je ispit koji podrazumijeva procjenu razine postignuća na kraju procesa učenja sumativnim vrednovanjem znanja i to najniže razine složenosti s jednostavnim zadacima višestrukog izbora, bez potrebe za povezivanjem pojmova ili definicija ili rješavanjem problemskih zadataka. Državni ispit ne predstavlja formativno vrednovanje postignuća koje se provodi tijekom učenja i poučavanja, za koje se koriste metode periodične procjene parcijalno naučenog gradiva tijekom obaveznog osnovnoškolskog, srednjoškolskog ili studijskog obrazovanja. Radi se o različitim načinima vrednovanja, različito utvrđenih ispitnih specifikacija za različito gradivo (područja) ispitivanja, kao i različitom trajanju osposobljavanja (vježbenički staž, probni rad) odnosno trajanju nastave za studijski program, te različitim ishodima za osobe koje polažu određene ispite. Ukinuti državni stručni ispit se polagao usmeno i pisano iz znatno većeg broj predmeta i opširnijeg sadržaja ispitivanja (sedam predmeta općeg dijela i jednog ili sedam predmeta posebnog dijela ispita ovisno o upravnom području iz kojeg se polagao posebni dio,) te je Program bio propisan Uredbom o postupku, načinu polaganja i Programu državnog stručnog ispita (Narodne novine, broj: 61/06, 145/12, 01/14, 11/15, 124/15, 27/17) i sastojao se jedino od iznimno velikog broja pravnih izvora (za pojedina upravna područja i preko 200 pravnih izvora). Uredbom je stoga bilo propisano da ako kandidat nije u prvom pokušaju položio dva predmeta od obaveznih najmanje 8, a najviše 14 predmeta ispitivanja, može polagati popravni ispit iz ta dva predmeta. Ako ih nije položio mogao je ponovno polagati cijeli ispit još samo jedanput. Slijedom toga cijeli ispit se mogao polagati samo dva puta. Državni ispit ima znatno manji broj predmeta s ograničenim jasno definiranim sadržajem ispitivanja te se cijeli ispit može polagati tri puta, a prema ovim izmjenama Pravilnika o polaganju državnog ispita omogućava se i polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta nakon svakog polaganja cijelog ispita što znači da se omogućava i tri polaganja popravnih ispita. Stoga sa stručnog gledišta, a i usporedbom s ostalim ispitima koji imaju iznimno veće područje ispitivanja, za tako ograničeno i znatno smanjeno područje ispitivanja ispravno je uvedeno polaganje popravnih ispita za jedan ne položeni predmet ispitivanja. Posebno ukazujemo da su državni službenici u radnopravnom odnosu s državom kao poslodavcem te u državnim tijelima obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, stoga trebaju ispunjavati sve propisane uvjete za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. U javnom je interesu da poslove državne službe obavljaju kompetentni i kvalificirani službenici s položenim državnim ispitom propisane razine, koja je predviđena za obavljanje poslova određenog radnog mjesta. Uvažavajući iznimno nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. i razinu 7.1.st. ili 7.1.sv. stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora.
42 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 10. Članak 10. Prijedloga je u koliziji s člankom 102. stavcima 3. i 4. Zakona o državnim službenicima, koji ne poznaju plaćanje popravnog ispita, već samo plaćanje ispita. I zar ne bi cijena ispita trebala pokrivati i trošak popravnog ispita, kao što je slučaj kod pravosudnog ispita kod kojeg se polaganju popravnog ispita ne naplaćuje (ako se na usmenom dijelu ispita ne položi jedan predmet). Isto tako zašto bi javnopravno tijelo, na trošak poreznih obveznika koji ga financiraju, nekome tko se svojom krivnjom nije dobro pripremio za polaganje državnog ispita, zbog čega prilikom prvog polaganja državnog ispita nije položi jedan predmet ispitivanja, moralo još plaćati i troškove popravnog ispita iz tog predmeta. Primljeno na znanje Izmjenama Zakona navedeno će biti izmijenjeno.
43 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 12. U članku 12. Prijedloga, riječ: „alineji“ treba zamijeniti s riječju: „podstavku“ jer se u hrvatskom pravnom sustavu stavci dijele na podstavke ili točke, sukladno članku 30. stavku 1. točki c. i članku 32. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). U konkretnom slučaju vaša: „alineja“ je zapravo: „podstavak“. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
44 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 16. Predlažem da se umjesto 17 podstavaka u izmijenjenom članku 40. stavi 17 točaka označenih arapskim brojevima ili malim slovima abecede, radi lakšeg snalaženja u tekstu. Prihvaćen Kod unosa u aplikaciju e-savjetovanja je došlo do pogreške u kojoj su brisani arapski brojevi.
45 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 16. Vezano uz članak 16. Prijedloga, odnosno podstavak 3. izmijenjenog članka 42. Pravilnika, riječi: „broju upisnika UP/I“ treba brisati ili izmijeniti jer Uredba o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 75/21.) više ne koristi pojmove kao što su: „upisnik“ odnosno „upisnik predmeta upravnog postupka prvog stupnja“ iz članka 35. i dr. ranije važeće Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 7/09.). Naime prema članku 18. stavku 1. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 75/21.) i članku 9. Naputka o brojčanim oznakama pismena te sadržaju evidencija uredskog poslovanja („Narodne novine“, broj 132/21.) u informacijskom sustavu elektroničkog uredskog poslovanja vode se: 1. evidencija predmeta upravnog postupka prvog stupnja, 2. evidencija predmeta upravnog postupka drugog stupnja i 3. evidencija predmeta neupravnog postupka. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
46 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 18. U članku 18. Prijedloga, iz riječi: „članka 3.“ i riječi: „članka 10.“ treba brisati riječi: „stavka 1.“ jer se članak 3. i članak 10. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita, sastoje samo od jednog stavka s kojim se mijenja cijeli članak, a prema nomotehničkim pravilima kad članak nema dva ili više stavaka riječ „stavak 1.“ se ne navodi. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u odnosu na ukazano te će se isto urediti.
47 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 18. Vezano uz članak 18. Prijedloga, naslov članka: „Prijelazne i završne odredbe“ se treba pisati iznad riječi: „Članak 18.“, a ne ispod njih, sukladno članku 53. stavku 2. i članku 54. stavcima 1. i 2. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, broj 74/15.). Prihvaćen Kod unosa u aplikaciju e-savjetovanja je došlo do pogreške u redoslijedu naslova i članka.
48 MARGARETA KUFTINEC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Predlažem da svi koji će polagati DI od 01.01.2025. polažu po istim pravilima, odnosno da svima bude omogućeno ponavljanje pisanog dijela ispita iz predmeta kojega ne polože bez obzira na datum prijave ispita. Smatram da nije u redu prema nama koji nismo cekali zadnji čas za prijavu. Ispit je prijavljen u studenom, jos nisam dobila termin za polaganje, rok za polaganje ističe tek u svibnju. Da sam čekala zadnji čas, imala bih "olaksicu" neponavljanja cijelog ispita. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom.U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
49 IVO BAKALIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Ivo Bakalić sudac Trgovačkog suda u Splitu, U odnosu na članak 19. Prijedloga pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita, odnosno prijelaznu odredbu kojom je propisano da će se započeti postupci povodom prijave za polaganje ispita te postupci polaganja ispita koji nisu dovršeni do stupanja na snagu izmijenjenih odredbi 1. siječnja 2025. dovršiti u skladu s odredbama Pravilnika o polaganju državnog ispita (NN 45/24 i 64/24), držim kako je potrebno navesti slijedeće. Člankom 14. stavak 2. Ustava RH propisano je da su svi pred zakonom jednaki, a člankom 6. stavak 3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da pri vođenju postupka javnopravna tijela dužna su strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom. Zbog prijelazne odredbe da će se podnesene prijave i započeti postupci polaganje ispita pokrenuti prije 31. 12.2024. dovršiti po odredbama postojećeg Pravilnika zaista može nastati apsurdna situacija koja je iznesena u jednom od komentara i prema kojem kandidatu može biti odobreno polaganje ispita 31. prosinca 2024. i taj kandidat će biti pozvan na polaganje ispita u siječnju 2025. pa može nastati situacija da u istoj prostoriji dva kandidata koji će možda sjediti jedan do drugoga se nalaze u ustavno nejednakom položaju samo zbog činjenice što je jednom kandidatu procedura započela dan prije isteka 2024., a drugom kandidatu možda prvog radnog dana 2025. Navedenu nelogičnost bilo bi dobro ispraviti jer takva predložena prijelazna odredba stvara loš dojam o različitim kategorijama kandidata u istovrsnoj situaciji pa se predlaže da prijelazna odredba iz članka 19. Prijedloga o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državnog ispita glasi: "Kandidati koji su prijavili ispit ili započeli polaganje ispita po odredbama Pravilnika o polaganju državnog ispita (NN 45/24 i 64/24) za slučaj da tijekom polaganja ispita ne polože jednu cjelinu imaju pravo ponavljanja samo te jedne cjeline sukladno izmijenjenoj odredbi članka 25. Pravilnika. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
50 DALMA KRPAN PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Prijedlog jednakog postupanja s kandidatima koji izlaze na polaganje nakon stupanja na snagu novog Pravilnika, a s ranije započetim postupkom prijave za polaganje. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
51 JOSIPA SUŠAC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Predlažem da svi koji će polagati DI od 01.01.2025. polažu po istim pravilima, odnosno da svima bude omogućeno ponavljanje pisanog dijela ispita iz predmeta kojega ne polože bez obzira na datum prijave ispita. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
52 MATEJA DRENOVSKI PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Predlažem da svi koji će polagati DI od 01.01.2025. polažu po istim pravilima, odnosno da svima bude omogućeno ponavljanje pisanog dijela ispita iz predmeta kojega ne polože bez obzira na datum prijave ispita. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
53 NIKOLINA MRŠE PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Da svi polažu po istim pravilima na dan kad pristupe ispitu bez obzira u kojoj su godini dobili riješenje. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
54 ANTON STIPEČ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Meni također ima više smisla da svi polažu po istim pravilima bez obzira na vrijeme otvaranja postupka. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
55 NIKOLA ČOLAKOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 19. Ako se otvori postupak prije 31.12.2024, a netko 01.01.2025, vjerojatno ce pristupiti zajedno ispitu, ali jedna osoba ce imati mogucnost "pada" 1 ispita, a druga ne.... Bolje da svi koji izadju na ispit nakon 01.01. imaju istu mogucnost.. Cak i netko ako izlazi 3-ci put, siguran sam, da bi puno znacila ova mogucnost, bez obzira sto je prijavio ispit prije stupanja na snagu Pravilnika Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.
56 VLATKO PELC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 20. Ispod članka 20. Prijedloga, riječ: „Klasa:“ i riječ: „Urbroj:“ moraju se pisati s velikim slovima, jer sukladno članku 24. stavku 1. Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 75/21.): „Klasifikacijska oznaka označava se 'KLASA:'.“, odnosno jer sukladno članku 28. stavku 1. spomenute Uredbe: „Urudžbeni broj označava se 'URBROJ:'.“ Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen s obzirom na to da se u Narodnim novinama propisi objavljuju Klasa i Urbroj s malim slovima.
57 MATEA SAVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 20. Predlažem da se ponavljanje ispita omogući svima jednako, neovisno kada su prijavljeni i jesu li već bili na ispitu. Također, da se omogući ponavljanje dva predmeta i u drugom i u trećem ponavljanju. Također, da se ispiti II razine pojednostave jer nisu svi službenici pravne struke koji su tolike količine zakona i teksta naučili tijekom studiranja.  Smatram da je svima cilj zadržati službenike različitih struka i da se nauče samo osnove koje su nam ionako svima uvijek na raspolganju na zakon.hr. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način. Predloženo pravo da se može jedanput pristupiti popravnom Ispitu u svakom polaganju cijelog Ispita u potpunosti je usklađeno s brojem predmeta, opsegom i složenošću sadržaja područja ispitivanja. Uvažavajući nisku razinu složenosti državnog ispita, uistinu bi bilo neprimjereno da se isti polaže u više od šest pokušaja jer bi navedeno smanjilo ugled državne službe u javnosti u odnosu na državne službenike koji za raspored na određeno radno mjesto trebaju imati najmanje razinu obrazovanja 4.2. te višu razinu 6.st. ili 6.sv. odnosno razinu 7.1.st. ili 7.1.sv., stoga bi trebali biti sposobni položiti državni ispit koji sadrži osnovno prepoznavanje utvrđenog područja ispitivanja te se polaže zadacima višestrukog izbora odabirom točnog odgovora između ponuđenih odgovora. Nadalje državni ispit polažu svi službenici javnopravnih tijela bez obzira na struku koju posjeduju jer u javnu upravu u Republici Hrvatskoj imaju pristup osobe svih struka od društvenih znanosti, STEM područja do humanističkih znanosti. Upravo iz tog razloga je potrebno da steknu osnovna znanja odnosno da barem mogu prepoznati: svoja prava i obveze koja proizlaze iz službe, uvjete i zapreke za prijam u državnu službu, poslove iz samoupravnoga djelokruga općina i gradova, poslove državne uprave i tijela koja ih obavljaju, tko upravlja tijelima državne uprave, izračunati rokove u upravnom postupku itd.
58 NICOL VRANJAC ŠTOKOVAC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU DRŽAVNOG ISPITA, Članak 20. Predlazem da se jednako postupa sa kandidatima koji izlaze na polaganje nakon donošenja novog Pravilnika a su već započeli sa prijavom za polaganje. Nije prihvaćen Odredbom čl. 14. st. 2. Ustava Republike Hrvatske jamči se jednakost svih pred zakonom. U čl. 90 st. 4 Ustava RH, propisano je načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i propisa državnih i drugih tijela s javnim ovlastima , a st. 5. istog članka predviđeno je odstupanje od tog ustavnog načela i to na način da je propisano da samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Pravilnik o polaganju državnog ispita je provedbeni akt te i s te osnove ne može imati povratno djelovanje. Nadalje upravni akti kojima se uspostavlja neki odnos i iz kojega proizlaze određena prava i obveze za njegove adresate ne mogu imati povratno djelovanje. Načelo pravne sigurnosti je jedno od temeljnih načela koja su dio šireg načela vladavine prava. Svatko mora biti siguran u svoju pravnu poziciju, a to znači da se na konkretan odnos trebaju primijeniti oni propisi koji su bili poznati i na snazi u vrijeme pokretanja postupka. Prema Zakonu o općem upravnom postupku, upravni postupak, koji se pokreće na zahtjev stranke, smatra se pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva javnopravnom tijelu. Nadalje u upravnim postupcima primjenjuju se propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnih postupaka. Slijedom navedenog, u upravnom se postupku primjenjuje propis koji je mjerodavan u vrijeme pokretanja postupka, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Prijelazna odredba ovog Pravilnika u skladu je s navedenim te je i nadogradnja Aplikacije za polaganje državnog ispita pripremljena na taj način.