Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima te načinu vođenju registra o posvojenjima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PRAVILNIK O ELEMENTIMA KOJI SE ODNOSE NA PODOBNOST I PRIKLADNOST ZA POSVOJENJE, SADRŽAJU STRUČNOG MIŠLJENJA O PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE, METODAMA UTVRĐIVANJA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI, SADRŽAJU IZVJEŠĆA O DJETETU, VOĐENJU REGISTRA O POTENCIJALNIM POSVOJITELJIMA TE NAČINU VOĐENJU REGISTRA O POSVOJENJIMA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Nacrt pravilnika o elementima koji se odnose na podobnost i prikladnost za posvojenje, sadržaju stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, metodama utvrđivanja podobnosti i prikladnosti, sadržaju izvješća o djetetu, vođenju registra o potencijalnim posvojiteljima te načinu vođenju registra o posvojenjima (dalje u tekstu: Pravilnik). Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica ukazuje da tekst istoga (koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja) nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) kao i čl.18. Zakona o sustavu državne uprave (66/2019, 155/2023). Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom predmetni Pravilnik uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatraju, između ostaloga, i pravilnik (toč.g). U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« S tim u vezi, Pravobraniteljica ukazuje kako je u čl. 18. Zakona i sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019, 155/2023) propisano slijedeće: „Nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju se prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor.“ Slijedom svega navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se i predmetni Pravilnik uskladi sa gore navedenim odredbama. Nadalje, Pravobraniteljica ukazuje kako Pravilnik nije u skladu sa presudom Visokog upravnog suda RH, Poslovni broj: Usž-2402/21-4 od 20.4.2022. odnosno sa pravnim stajalištem iznesenim u istoj. Navedena presuda se odnosi na postupak koji prethodi postupku posvojenja djeteta tj. postupak u kojem će se nakon ocjene podobnosti i prikladnosti za posvojenje, na temelju pozitivnog mišljenja HZSR-a, potencijalni posvojitelji upisati u registar posvojitelja. Naime, u navedenoj sudskoj odluci je izraženo stajalište da ne postoji opravdani razlog da se životnim partnerima onemogući pristup postupku ocjene podobnosti i prikladnosti za posvojenje, kao stadiju koji prethodi upisu u registar potencijalnih posvojitelja. Prema shvaćanju suda, razlika u tretmanu osoba koje se nalaze u relativno sličnim situacijama, a koja se temelji isključivo na razmatranju seksualne orijentacije, predstavlja postupanje protivno čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (zabrana diskriminacije). Slijedom navedenog, predlaže se predmetni Pravilnik uskladiti sa navedenom presudom. Prihvaćen Prihvaća se.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ III. SADRŽAJ STRUČNOG MIŠLJENJA O PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE, Članak 3. Predloženim člankom 3. u st. 1. propisuje se sadržaj Stručnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje koje se donosi u pisanom obliku, a sadržaj među ostalim uključuje i podatak o etničkom podrijetlu i vjeroispovijesti potencijalnih posvojitelja. Skrećemo pažnju kako se, koliko nam je poznato, 'etničko podrijetlo' trenutno ne upisuje niti u jednu službenu evidenciju koju vode javnopravna tijela u RH. Ujedno ukazujemo da Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08, 112/12, dalje u tekstu: ZSD) pri navođenju diskriminacijskih osnova u čl.1. uključuje povezane pojmove rasa ili boja kože ili etnička pripadnost te nacionalno podrijetlo. Pri tome dodatno ukazujemo da je kod prikupljanja osjetljivih osobnih podataka potrebno obrazložiti svrhu prikupljanja, uključujući i potencijalnim posvojiteljima pri prikupljanju podatka. Nadalje, iz trenutnih odredbi Nacrta Pravilnika nije jasno kako se upisuju podaci o etničkom podrijetlu i vjeroispovijesti za potencijalne posvojitelje (ali i za dijete u izvješću definiranom u članku 10. Nacrta Pravilnika), odnosno može li ih po vlastitoj procjeni samostalno upisati i socijalni radnik koji provodi postupak procjene podobnosti i prikladnosti, odnosno izrađuje izvješće o djetetu. Kako su ovo posebno osjetljivi podaci, koji se u pravilu trebaju upisivati temeljem samoodređenja i dobrovoljno, predlažemo da se članak 3. doradi kako bi se osiguralo da se podaci o etničkom podrijetlu i vjeroispovijesti potencijalnih posvojitelja upisuju u skladu s načelom samoodređenja i dobrovoljno. Vezano za podatke o djetetu iz članka 10. predlažemo razmotriti da se za dijete koje je dovoljno staro i zrelo također omogući upisivanje ovih osjetljivih podataka temeljem samoodređenja i dobrovoljno. Uz navedeno, člankom 3. st. 1. t. 4. propisuje se da Stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti sadrži i podatke o obiteljskoj anamnezi te uključuje i zdravstveni status roditelja i braće i sestara potencijalnog posvojitelja. Ukazujemo da u Nacrtu Pravilnika nije definirano što služi kao relevantna potvrda ovog statusa. Nadalje, nije obrazložena svrha odnosno koliki je utjecaj zdravstvenog statusa roditelja i braće i sestara potencijalnog posvojitelja u smislu ocjene podobnosti i prikladnosti konkretnog posvojitelja. Nije prihvaćen Podaci o etničkom podrijetlu i vjeroispovijesti propisuju se sukladno određenjima Konvencije o pravima djeteta, čija stranka je i Republika Hrvatska. Navedena Konvencija obvezuje države stranke da jamče djetetu pravo na očuvanje svog identiteta. Također, dužnost je države stranke da se u svim akcijama koje poduzimaju javne ili privatne socijalne ustanove rukovodi prvenstveno interesom djeteta. Člankom 20. Konvencije određeno je da se djetetu kojem je privremeno ili trajno uskraćena obiteljska sredina i osigurana zamjenska zaštita države, osobita pozornost mora posvetiti osiguranju kontinuiteta u djetetovu odgoju kao i njegovom etničkom, vjerskom, kulturnom ili jezičnom podrijetlu. Da bi se o tome moglo voditi računa nužno je imati saznanja o svim tim elementima identiteta djeteta, a isto tako i posvojitelja. Sukladno članku 30. Konvencije, u onim državama strankama gdje postoje etničke, vjerske ili jezične manjine ili osobe starosjedilačkog podrijetla, djetetu koje pripada takvoj manjini ili koje je starosjedilačkog podrijetla ne smije se uskratiti njegovo pravo, da u zajednici s ostalim članovima njegove grupe, uživa svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru i obavlja vjerske obrede ili koristi svoj jezik. Propisani podaci unose se temeljem činjenica iz službenih evidencija i drugih odgovarajućih dokaza, a ne po vlastitoj procjeni stručnog radnika. U odnosu na komentar o sadržaju stručnog mišljenja u dijelu obiteljske povijesti (anamneze) koji se odnosi na zdravstveni status roditelja i braće i sestara potencijalnog posvojitelja, isto se smatra značajnim za stručnu procjenu, kako bi se sagledale i uzele u obzir sve okolnosti koje su od utjecaja na procjenu podobnosti i prikladnosti za posvojenje i od značaja za roditeljstvo, a što svakako može biti i zdravstveni status bližih srodnika, u poveznici s postojećim obiteljskim čimbenicima i prilikama pa tako i eventualno mogućim rizicima i/ili poteškoćama. Isto se provodi kroz radnje i postupke koje stručni radnici primjenjuju sukladno odredbama ovoga Pravilnika, pa tako i kroz obiteljsku procjenu uz upotrebu instrumenata stručnog rada.
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ IV. METODE UTVRĐIVANJA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE, Članak 5. Predloženim člankom 5. Nacrta Pravilnika se po prvi puta u dokumentu definiraju osobe koje mogu biti podnositelji zahtjeva tj. koje mogu postati potencijalni posvojitelji te se u tom smislu govori o „bračnim i izvanbračnim drugovima“ i „osobi koja želi posvojiti dijete“. S tim u vezi ukazujemo na odluku Visokog upravnog suda, poslovni broj: Usž-2402/21-4 od 20. travnja 2022. godine. U navedenoj sudskoj odluci Sud je izrazio mišljenje da ne postoji opravdani razlog da se životnim partnerima onemogući pristup postupku ocjene podobnosti i prikladnosti za posvojenje, a što je postupak koji prethodi upisu u registar potencijalnih posvojitelja. Sud je smatrao, „uvažavajući pri tome stajališta koje je Europski sud za ljudska prava izrazio u sudskoj praksi, da razlika u tretmanu osoba koje se nalaze u relativno sličnim situacijama, a koja se temelji isključivo na razmatranju seksualne orijentacije, u svjetlu današnjih društvenih standarda i civilizacijskih dosega, predstavlja oblik diskriminacije i postupanje protivno članku 14. Konvencije.“ Predlaže se predmetni Pravilnik uskladiti sa navedenom presudom. Prihvaćen Prihvaća se.
4 PUČKI PRAVOBRANITELJ IV. METODE UTVRĐIVANJA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE, Članak 6. Člankom 6. st. 1. t. 7. Nacrta Pravilnika predviđeno je da podnositelji zahtjeva za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje prilože i dokaz da se protiv podnositelja zahtjeva ni protiv članova njegova kućanstva ne vodi kazneni postupak za neko od taksativno navedenih kaznenih djela. S obzirom da ObZ u čl. 186. st. 2. predviđa da dijete, iznimno ne mora posvojiti hrvatski državljanin već i strani, ako je to u najboljem interesu djeteta, predlažemo da u tom slučaju podnositelj koji je strani državljanin treba dostaviti dokaz i zemlje čiji je državljanin, da se protiv nje/njega ne vodi kazneni postupak za neko od navedenih kaznenih djela. Osim činjenice da se trenutno ne vodi kazneni postupak za neko od taksativno navedenih kaznenih djela, smatramo da je potrebno utvrditi i da li je podnositelj zahtjeva (ili moguće i njegov član kućanstva kao za kaznene postupke u tijeku) pravomoćno osuđen za neko od navedenih kaznenih djela, pa predlažemo ili da se navedeno doda u postojeće i predložene odredbe ili da se doda novi stavak. Prihvaćen Prihvaća se.
5 PUČKI PRAVOBRANITELJ IV. METODE UTVRĐIVANJA PODOBNOSTI I PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE, Članak 7. U ovome se članku definiraju radnje i postupci koje socijalni radnik primjenjuje pri utvrđivanju podobnosti i prikladnosti za posvojenje te se u st. 2. utvrđuje da se na temelju prikupljenih podataka izrađuje socijalna anamneza koja među ostalim sadrži i „podatke o zdravstvenom stanju i sposobnostima obnašanja roditeljske uloge – procjena mogućnosti provedbe roditeljskih zadaća s obzirom na osobna ograničenja u vezi zdravstvenog stanja, o čemu su potencijalni posvojitelji dužni unaprijed istinito obavijestiti socijalnog radnika i psihologa“. Budući da socijalna anamneza sadrži i procjenu mogućnosti provedbe roditeljskih zadaća s obzirom na osobna ograničenja u vezi zdravstvenog stanja, a koju provode stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad definirani u članku 4. st. 2. Nacrta Pravilnika (socijalni radnik, psiholog i pravnik) od kojih niti jedan nije medicinske struke, predlažemo da se za ovu procjenu zatraži mišljenje liječnika (opće prakse te po potrebi liječnika specijalista). Nije prihvaćen Socijalnu anamnezu sastavlja isključivo socijalni radnik, a prilikom njenog sastavljanja važno je navesti svrhu radi koje se sastavlja kao i izvor podataka na temelju kojih se ista sastavlja. Socijalna anamneza sadrži opće podatke o osobi, dinamiku funkcioniranja osobe/obitelji, materijalne prilike, zdravstveno stanje, stambene prilike, sposobnosti i/ili eventualna ograničenja u funkcioniranju osobe i ostale važne podatke za konkretnu osobu/obitelj uzimajući u obzir svrhu sastavljanja iste, a sve u skladu s profesionalnom etikom te zakonskim propisima. Za procjenu mogućnosti provedbe roditeljskih zadaća s obzirom na osobna ograničenja u vezi zdravstvenog stanja, svakako da socijalni radnik može prema konkretnoj procjeni i potrebi zatražiti i mišljenje liječnika obiteljske medicine ili specijaliste u okviru sastavljanja socijalne anamneze, ako socijalni radnik prilikom sastavljanja socijalne anamneze uoči određene poteškoće ili ograničenja osobe koju se obrađuje te ako procijeni da bi to moglo biti od utjecaja na "sposobnost obnašanja roditeljske uloge". Dodatno, naglašava se da su podnositelji zahtjeva svakako dužni zahtjevu za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje priložiti i potvrdu liječnika o psihofizičkom zdravstvenom stanju.
6 HELENA MARIĆ VI. SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA REGISTRA O POTENCIJALNIM POSVOJITELJIMA I POSVOJENJIMA, Članak 12. Predlažem da se umjesto "broj vlastite djece" tekst promijeni u "broj biološke djece" ili "broj rođene djece" jer posvojitelji gledaju i na posvojenu i na rođenu djecu kao na vlastitu djecu. Hvala. Helena Marić ispred udruge Josipove obitelji. Prihvaćen Prihvaća se.