Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	E.ON PLIN D.O.O. ZA OPSKRBU PLINOM	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Definiranje uloga sudionika Novi Zakon o tržištu toplinske energije mora jasno definirati uloge svih sudionika te precizno razgraničiti odgovornosti kako bi se izbjegli pravni i operativni nesporazumi. Također, važno je da zakon jasno utvrdi rokove za implementaciju mjera i obveza, uz odgovarajuće posljedice i sankcije za nepoštivanje tih obveza. Transparentnost cijena i naknada Posebnu pozornost treba posvetiti transparentnosti u formiranju i obračunu cijena toplinske energije, kao i naknada koje korisnici plaćaju. Ovaj pristup omogućit će bolju informiranost korisnika i povećati njihovo povjerenje u sustav toplinske energije. Izmjena ili razjašnjenje odredbi Smatramo da je potrebno brisati ili jasnije definirati članak 36. stavak 10. i članak 12. stavak 3. zbog mogućnosti dvosmislenog tumačenja i pogrešnog razumijevanja: 1. Članak 36(10): Za opskrbljivača koji u zatvorenom, odnosno centralnom toplinskom sustavu koristi plin kao ulazni energent za proizvodnju toplinske energije, trebale bi se primjenjivati odredbe opskrbe u obvezi javne usluge, sukladno zakonu koji uređuje plinski sektor. 2. Članak 12(3): Za kupca toplinske energije koji u samostalnom sustavu koristi plin kao energent za proizvodnju toplinske energije, a proizvedenu energiju isporučuje kućanstvu, također se trebaju primjenjivati odredbe opskrbe u obvezi javne usluge, prema zakonu koji uređuje plinski sektor. Ujednačavanje terminologije Preporučujemo da se u cijelom Zakonu ujednači terminologija, kako bi se izbjegla moguća pogrešna tumačenja. Posebno se to odnosi na pojmove „opskrbljivač“ i „opskrbljivač toplinskom energijom“, koji bi trebali biti jasno razdvojeni i precizno definirani kako bi se osigurala dosljednost u primjeni Zakona. Praćenje provedbe zakona i definiranje jasnih rokova Predlažemo da se uvede mehanizam praćenja provedbe Zakona, uključujući redovite izvještaje o njegovoj učinkovitosti i eventualnim problemima u primjeni. Ovaj mehanizam omogućit će pravovremeno prepoznavanje izazova i omogućiti prilagodbe zakona u budućnosti. Pored transparentnosti cijena, važno je organizirati obrazovne kampanje ili informacijske kanale za korisnike toplinske energije, kako bi se poboljšalo njihovo razumijevanje sustava, prava i obveza. To bi im pomoglo da donose bolje informirane odluke o potrošnji i korištenju toplinske energije.	Nije prihvaćen	Zakon o tržištu toplinske energije navodi djelatnosti u području toplinarstva. Druga područja energetike nisu sastavni dio rješenja u ovom zakonu. Navođenje opskrbljivača u kontekstu zakona o tržištu toplinske energije znači opskrbu toplinskom energijom krajnjeg kupca. Osim krajnjeg kupca u području toplinske energije upravo postoji i kupac toplinske energije kao subjekt koji u ime zajednice odnosno većeg broja kranjih kupaca koristi nečije usluge. Kako je kupac nastao prije uvođenja termina energetske zajednice možemo se radit usporedba da bi kupac toplinske energije u nekim dijelovima svojih aktivnosti mogao biti energetska zajednica toplinske energije. Ova usporedba služi samo u cilju približavanja termina a nikako se ne treba uzima ti kao zamjena za energetsku zajednicu. Kada se govori u zakonu o toplinarstvu tada je opskrbljivač je opskrbljivač toplinskom energijom. Tako da npr u članku 36. stavku 10 se navodi odredbe za opskrbljivača toplinske energije koji koristi plin kao energent za proizvodnju toplinske energije a njegova uloga u plinskom sustavu je kupac plina koji ima karakteristike kupca plina iz kategorije kućanstva. Tako da u sustavu toplinarstva je opskrbljivač jer opskrbljuje toplinskom energijom krajnje kupce a u sustavu plina je on kupac kategorije kućanstvo s obzirom da kupuje plin za potrebe kućanstava, a kućanstva je on opskrbljivač toplinskom energijom. Na ekvivalentni način je i uloga kupca toplinske energije u samostalnom sustavu u odnosu na plin odnosno toplinsku energiju.
2	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/15, 69/22, 86/23), članak 11., stavak 2., te na temelju Smjernica za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, koje je izdala Vlada Republike Hrvatske (str.15, točka 6.2.) na javnom savjetovanju je obavezno navesti njegove autore, odnosno sastav radne skupine koja je izradila nacrt Zakona, što ovdje nedostaje.	Nije prihvaćen	Navedena je e mail adresa za slanje primjedbi. Radna skupina nije osnivana.
3	ČEDOMIR TATALOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	. ODVAJANJE KRAJNJEG KUPCA „Pojedinačno izdvajanje samostalne uporabne cjeline krajnjeg kupca iz toplinskog sustava nije dopušteno.“……!??? Kako sad? Jel to živimo u Sjevernoj Koreji? Pa Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/22 i 59/23, čl. 77-86) regulira jednostrani raskid ugovora, a u članku 84 se spominje i raskid ugovora o isporuci toplinske energije. Znači, dopušteno je. Ljudi žive u zgradama rađenim šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća sa starim sustavom grijanja, cijene grijanja su bile pristupačne i nije postojao jeftiniji način grijanja od tzv. centralnog grijanja, na toplanu. Međutim, u ovom stoljeću, cijene grijanja su postale teret brojnim građanima. O razlozima ne bih, ali – svaki građanin, tj. krajnji korisnik ima pravo naći alternativni način grijanja i ne ovisiti o toplaninom haraču. Još je člankom 30 Općih uvjeta za opskrbu toplinskom energijom (NN129/2006) bilo spomenuto izdvajanje, ali uz stopostotnu suglasnost susjeda. U tom je članku rečeno da je izdvojeni dužan plaćati sve troškove osim troškova energije i fiksne mjesečne naknade. Tada je bilo jasno da izdvojeni ne plaća ništa, ali nije dolazilo zbog masovnog izdvajanja jer nije bilo moguće skupiti 100% potpisa. Uvijek netko fali, u inozemstvu je, nije upisano vlasništvo ili neće iz čiste napasti potpisati. Taj akt nije više na snazi, ali je izdvajanje regulirano člankom 45 Zakona o tržištu toplinske energije i skupljenim 50% potpisa. U članku 45 stav zadnji je pisalo – „Krajnji kupac je dužan plaćati sve troškove osim troškova toplinske energije za svoju samostalnu uporabnu cjelinu.“ Znači, izdvojeni ne plaća troškove toplinske energije samostalne uporabne cijeline. Pitao sam pismeno Heru – „Što čini troškove toplinske energije samostalne uporabne cijeline“? U odgovoru (KL.: 310-02/14-02/81) od 30.7.2014. HERA mi odgovori: „Ukupni troškovi toplinske energije za krajnjeg kupca u centralnom toplinskom sustavu sastoje se od troškova snage, troškova energije,naknade za opskrbu i naknade za djelatnost kupca toplinske energije. Znači, spomenute su sve stavke sa računa za grijanje, pa je jasno da ako se ne plaćaju troškovi toplinske energije svoje samostalne uporabne cjeline, da se ne plaća ništa. Osim toga i u Pravilniku o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (NN 99/14) postoji i definicija ukupnih troškova (isporučena energija i priključna snaga). Naknada za kupca i opskrbu tim pravilnikom još nije postojala, a uvedena je Uredbom iste godine, bolje rečeno- ultimatumom, uz prijetnju obustave grijanja, jer stanari nisu htjeli potpisati ugovor na novi namet koji povećava paušal 20%. Neki idiot je smatrao da će problem riješiti zabranom odvajanja, i valjda zamjenom stana, pa da penzioneri koji nisu u stanju plaćati grijanje od čega paušal iznosi preko pola iznosa, odu u stan gdje nema centralnog, a to su većinom stanovi bez lifta, s grijanjem na drva. Pa neka idu svaki dan sa kantom drva na četvrti kat pješke. Neki će reći, pa ne moraju se grijati na centralno. Neka smanje grijanje i neće koristiti toplansko grijanje. Da, ali – traže da se plaća paušal koji se plaća cijele godine i koji iznosi više od pola cijene. Znači, ne koristiš uslugu, a naplaćivali bi? Neće ići. Ako se moglo do sada dopuštati odvajanje, nema razloga za ovakvu radikalnu promjenu, jer se u sustavu tehnički promijenilo nije ništa. Odvajanje nije postalo masovno, a eventualni razlozi poremećaja sustava su se ionako mogli nadoknaditi ionako zakonski predviđenim određivanjem zakupljene snage za zgradu. Zakon o zaštiti potrošača čl. 77-86 opisuju jednostrani raskid ugovora o isporuci toplinske energije. Kad se ugovor raskida, onda više niste u obavezi iz ugovora. . MJERAČI POTROŠNJE Jedna od nakana donošenja Zakona o tržištu toplinske energije je poslovanje po tržišnom principu. Međutim, u hrvatskoj praksi i trenutku u kom živimo (a bit će tako dugi niz godina) tržišni princip prodaje toplinske energije izgleda ovako: „ Evo, imate prilike birati između više najljepših jabuka. Tu su vam na pladnju, pa izaberite koju hoćete“! Vi gledate pladanj i koliko god gledali vidite samo jednu jabuku. Znači, nemate izbora, već morate prihvatiti ono što vam nude, a to je jedna toplana, jedna cijena. Ako nećete, ne možete ništa, jer vam po novom ne daju ni izdvojiti se. Koliko imate pravo bilo što odlučivati, bilo je viđeno kod potpisivanja ugovora o kupcu i opskrbi, gdje je vlada donijela Uredbu po kojoj u slučaju da krajnji kupac ne potpiše, on svejedno stupa na snagu sa cijenama koje jednostrano odredi proizvođač. Distributeri razdjelnika su našli zlatnu koku od kako postoji ovaj zakon. Veza između čelnih ljudi toplinarstva i dvije vodeće razdjelničke firme je preočita. Opskrbiti na stotine tisuća domaćinstava razdjelnicima koji su uvozna roba, te još ugovoriti dugogodišnje očitanje istih, te promjena tih aparatića svakih 10 godina, zvuči kao jedna od najprofitabilnijih poslova od osamostaljenja Hrvatske. Prema nekim procjenama, radi se o 750.000 stanova. Ako računamo da je prosječna cijena razdjelnika po stanu 2700 kuna, dolazimo do cifre od 2.025.000.000 kuna (dvije milijarde!) Još toj cifri valja pribrojati godišnju cijenu obračuna mjerenja od 120 kuna (750,000x 120= 90.000.000. Ista firma prodaje, ugrađuje i naplaćuje mjerenje? Što se tiče samog mjerenja, nešto je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača, čl. 24 st 3, al koga briga za to. Zašto se toliko malo radi na forsiranju preinaka vertikala i ugradnji mjerača pred svaki stan? Zato što je skuplje? Naravno da je skuplje, jer kao prvo nije isto iako su „stručnjaci“ rekli da je jedina razlika između razdjelnika i kalorimetra u tom što su kalorimetri puno skuplji.Ne može se ugraditi kalorimetri u starim zgradama? Kako to da je od 8000 stanova u Karlovcu npr. njih preko 30% ugradilo kalorimetre i napravilo sve one komplicirane zahvate iako se radi o starim zgradama, rađenim za Juge. Vertikalne cijevi grijanja koje prolaze kroz stanove nisu pod kontrolom, troše punom snagom. Tih cijevi više nema, pa tako ni nekontrolirane potrošnje ako se izvrše potrebne preinake za ugradnjom kalorimetra. Razvoj poduzetništva je u tom pravcu slab jer ga koče razni „stručnjaci“ koji tvrde da kalorimetre nije moguće ugraditi, te da je to isto kao razdjelnici, samo skuplje. Razdjelnici su uvozni. Imamo ljude koji to mogu napraviti, radi se o bravarima, monterima centralnog grijanja, zidarima. Da se razumijemo, kod razdjelnika ne postoji mjerna jedinica, već impulsi. Čelni ljudi toplana barataju s izrazom da su impulsi „bezdimenzionalna veličina“. Naime, postoji Zakon o mjeriteljstvu i pripadajući pravilnik. Impulsi nisu priznata mjerna jedinica i nema ih na popisu. Zašto, pa zato što ih je najbolje opet prikazati s jabukama. Npr. imate 5 jabuka. Ne možete jabuku prikazati kao mjernu jedinicu zato što sve jabuke nisu jednako teške. Ponekad vam se dogodi da jedan mjesec dobijete veći račun, a manje impulsa nego onaj mjesec s više impulsa. Sigurni ste jedino kad pogasite jedan mjesec sve radijatore pa vam pokaže nula potrošnju, da nećete platiti više od paušala. Članak 24 st 3 Zakona o zaštiti potrošača govori o prodaji javnih usluga po potrošnji, što nije moguće precizno utvrditi u slučaju razdjelnika. Prije su čak stavljali kompliciranu formulu na svaki račun, što je bilo u suprotnosti s transparentnošću i zdravim razumom (K-ex(1-1,25xL/A)x(uRxH/I+uPOVxC(A-L). Formulu su maknuli, a obračunava se - otprilike. Direktiva EU br. 32/2006, 27/2012 . Prva kaže da države moraju osigurati mogućnost mjerenja stvarne potrošnje energije, te se naplata mora temeljiti na stvarnoj potrošnji i sve mora biti prikazano na jasan i razumljiv način, što očigledno nije tako. Stanovi s razdjelnicima ovise jedan o drugom jer su povezani direktno okomitim vertikalama kroz skoro sve prostorije, pa je potrebno provjeriti potrošnju povezujući parametre, ali vi ne možete dobiti podatke za sve stanove i provjeriti račun po impulsima i kwh jer vam ne daju, unatoč aktu koji to dopušta. Osim toga, kod razdjelnika je nemoguće sklopiti ugovor s pojedincem, jer se on i ne može raskinuti, nije moguće npr. isključiti pojedinca s grijanja. . KUPAC, OPSKRBLJIVAČ, DISTRIBUTER U biti to sve obavlja sama toplana, za koju je rečeno da je u 90% hrvatskih gradova jedna jedina. Nema sumnje da će spretni poduzetnici shvatiti da se dobrim vezama, te praktički samo sa registriranim poduzećem, adresom i kompjuterom (ne treba ni to) netko ugovoriti dobar posao, a ako se što zakomplicira, postoje podizvođači. Tako je u NN 102/14 donijeta Uredba o dopuni zakona koja se odnosila na djelatnost tzv. Kupca. Ono što je opisano da radi Kupac, do tada se plaćalo pričuvom. Kad se baci računica, ispada da svaka zgrada u prosjeku nije u 30 godina imala toliko troška koliko bi ubuduće imala godišnje, ako potpiše ugovor s kupcem, koji je naravno – sama toplana. Ovom izmjenom se sve prebacuje na plaćanje iz pričuve, što bi, ako se bude uzimao isti harač, značilo da će se povećati pričuva? Ili će se apetiti Kupca morati smanjiti? . TOPLA VODA U stvari bi trebalo donijeti dva zakona koja bi regulirala navedene djelatnosti. Zašto, pa zato što nisu u istom položaju stanari koji imaju u paketu usluga toplu vodu i grijanje i oni koji imaju samo grijanje. Oni koji imaju i toplu vodu, lakše shvaćaju i prihvaćaju plaćanje paušala, koji iznosi polovicu harača. Također, instalacije su prilično različite, kao i tarife. Npr. Zagrebačke toplane su termoelektrane, proizvode struju, grijanje je nusproizvod, pa je i jeftinije grijanje. DISTRIBUCIJA Prema članku 19 pravo na distribuciju ima potencijalni distributer koji zadovoljava uvjete, a prema članku 24 rok za koncesiju je 20 do 30 godina, o čemu odlučuje lokađe lna uprava? Znači, ako se nađe netko tko bi u međuvremenu poklonio gradu atomsku toplanu sa fuzijskim reaktorom i besplatnim grijanjem, krajnji kupci bi i dalje morali plaćati skupo grijanje jer su vezani godinama na staru rastrošnu toplanu? Sve navedeno bi trebao biti razlog preinaka ovog zakona jer su izmjene loše zamišljene, nisu u duhu zaštite potrošača niti u skladu temeljnih ljudskih prava.	Primljeno na znanje	Primjedbe se odnose na podzakonske akte odnosno pojedinačne Odluke koji nisu sastavni dio objave na e savjetovanju. Prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, definiran je pojam „zgrada“. Zgrada je cjelina. Ako je zgrada sa toplinskim sustavom onda je to sustav za sve suvlasnike. Obveza ugradnja uređaja – razdjelnika ili zasebnih mjerila je naložena direktivom o energetskoj učinkovitosti, te je isto država obvezna prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
4	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Predložene izmjene i dopune usklađene su s Direktivom o energetskoj učinkovitosti, konkretno njezinim inačicama iz 2012. (2012/27/EU) i 2018. godine (2018/2002). No, ističemo da nova Direktiva 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti (EED3), koja je stupila na snagu u listopadu 2023. godine i koju države članice moraju transponirati u nacionalno zakonodavstvo do listopada ove 2025. godine, donosi nove obveze koje se izravno odnose na sustave daljinskog grijanja (centralne i zatvorene sustave). Konkretno, radi se o člancima 25. i 26. EED3. Čl. 25. pobliže uređuje pitanje sveobuhvatne procjene potencijala za energetsku učinkovitost u grijanju i hlađenju te donosi obveze planiranja učinkovitog grijanja i hlađenja na razini jedinica lokalne samouprave. Ovo su izuzetno važne odredbe za daljnji razvoj sustava daljinskog grijanja u RH te se predlaže da se one na odgovarajući način integriraju u ovoja prijedlog izmjena i dopuna. Nadalje, čl. 26. EED3 donosi kriterije učinkovitosti za daljinske sustave grijanja, koji se progresivno moraju ispunjavati kako bi se do 2050. godine osigurala dekarbonizacija istih. Važno je da se ovi kriteriji prenesu u predmetni Zakon, kako bi energetski subjekti u toplinarstvu pravodobno planirali svoje aktivnosti s ciljem udovoljavanja ovim kriterijima. Čl. 26. EED3 donosi i nove zahtjeve za analize troškova i koristi kod izgradnje i rekonstrukcije toplinskih sustava, kao što je snižavanje pragova za obveznu provedbu CBA, uključivanje podatkovnih centara, LNG terminala i industrijskih postrojenja u obvezu izrade CBA. Navedeno ima utjecaja i postupak dobivanja energetskog odobrenja. Osim uvažavanja odnosno transponiranja čl.25. i čl.26. EED3 u predmetni Zakon, također ističemo i da Direktiva (EU) 2023/2413 o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001 u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora (RED3) u svom članku 27. postavlja zahtjeve za korištenje OIE u centraliziranim toplinskim sustavima, kriterije za izdvajanje iz sustava te informiranju kupaca. Zahtjeve za informiranjem kupaca postavlja i EED3, kao i zahtjeve u pogledu mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije (članci 14-16, 18. i 20 te Aneks IX). Predlažemo da se navedene odredbe novih direktiva EED3 i RED3 razmotre te integriraju u ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o tržištu toplinske energije, jer donose izravne obveze subjektima u području toplinarstva.	Prihvaćen	Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije biti će usklađen s navedenim Direktivama.
5	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Novi Prijedlog zakona, koji se trenutno nalazi na javnom savjetovanju, predstavlja dugo iščekivani iskorak u sektoru toplinarstva, u kojem značajne promjene nisu zabilježene gotovo cijelo desetljeće. Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK pozdravlja donošenje ovog Zakona, no naglašava važnost realnog postavljanja rokova te usklađivanja s drugim zakonskim aktima koji su povezani s ovim Zakonom. Grupacija posebno pozdravlja odredbu o zabrani pojedinačnog izdvajanja samostalnih uporabnih cjelina krajnjih kupaca iz toplinskog sustava. Međutim, postavlja se pitanje što će biti s onim stanovima koji su se isključili prema dosadašnjim zakonima. Ovo pitanje zahtijeva hitno rješenje, a predlaže se da se takvi stanovi ponovno uključe u sustav grijanja u roku od dvije godine nakon stupanja zakona na snagu, ili podredno da se za takve stanove jasno propiše da su u obvezi sudjelovati u zajedničkim troškovima energije i snage kao i ostali krajnji kupci na obračunskom mjernom mjestu. Jedan od važnijih aspekata Prijedloga zakona jest povezanost sa Zakonom o upravljanju zgradama, s obzirom na to da se mnoge odgovornosti prebacuju na upravitelje. Ova dva zakona moraju biti usklađena kako bi se izbjegla kolizija i dvojakost u tumačenju odredbi. Ključno je jasno definirati nadležnosti i osigurati da upravitelji budu uključeni u izradu konačnog Prijedloga zakona. Jedna od trenutno problematičnih odredbi jest nejasna definicija unutarnjih instalacija. Iz Prijedloga nije jasno tko je odgovoran za koji dio sustava. Toplinarske tvrtke predlažu da podstanice budu u njihovom vlasništvu, što bi omogućilo redovito održavanje i povećanje učinkovitosti, a da se nedvojbeno propiše da su od podstanice do trošila u stanu nadležni upravitelji. Trenutno, tijekom energetske obnove zgrada, podstanice se često zanemaruju, a predložene izmjene mogle bi osigurati njihovo redovito održavanje. Jedan od prijedloga odnosi se na usklađivanje naziva toplinskih sustava s EU standardima. Dok EU prepoznaje samo centralni toplinski sustav (CTS) u Hrvatskoj se daljinsko grijanje dijeli na: centralni toplinski sustav (CTS) i zatvoreni toplinski sustav (ZTS). Ovo usklađivanje bi olakšalo implementaciju zakona i njegovo povezivanje s EU direktivama. Prijedlogom je između ostalog potrebno pojasniti da li se pod uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije smatraju i vodomjeri potrošne tople vode s obzirom da i oni služe za raspodjelu energije za zagrijavanje potrošne tople vode. Uzimajući u obzir sve predložene zakonske izmjene, tvrtke u sektoru toplinarstva suočit će se s ozbiljnim izazovima vezanim uz nedostatak radne snage, što će rezultirati nužnošću zapošljavanja novih djelatnika. Ovaj proces predstavlja izniman izazov u današnje vrijeme, s obzirom na sveprisutnu potražnju za kvalificiranim kadrom na tržištu rada, kao i ograničenu dostupnost stručnjaka s odgovarajućim kompetencijama i iskustvom. Energetski subjekti dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, do 1. kolovoza 2025. godine, smatramo da je takva odredba nerealna, te predlažemo da rok za usklađivanje poslovanja s ovim Zakonom bude 6 do 8 mjeseci nakon stupanja na snagu svih podzakonskih akata koji su nužni za provedbu ovoga Zakona. Naime, primjena Prijedloga zakona zahtjeva promjenu sustava cjelokupnog sustava obračuna toplinske energije što zahtjeva duži vremenski period za provedbu postupka javne nabave za angažiranje informatičkih i drugih usluga koje će omogućiti poslovnom subjektu obvezniku Prijedloga zakona prilagodbu novim odredbama. Ističemo kako je za pripremu tehničke dokumentacije za postupke javne nabave potrebno donijeti sve podzakonske akte koji su navedeni u ovom Prijedlogu zakona kako bi se ista mogla pripremiti. Stoga apeliramo na nadležno ministarstvo da razmotri realnije rokove. Izgradnja i razvoj centraliziranih sustava grijanja, kao i proizvodnja toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i u visokoučinkovitim kogeneracijskim postrojenjima, od strateškog su interesa za Republiku Hrvatsku. Centralizirani toplinski sustavi ključni su za postizanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu te predstavljaju jedan od prioriteta hrvatske energetske politike. Zakonodavni okvir stoga mora biti jasan, precizan i nedvosmislen kako bi omogućio uspješnu provedbu i modernizaciju sektora toplinarstva.	Djelomično prihvaćen	Navedeno je detaljnije uređeno u prijelaznim i završnim odredbama. Kad je krajnji kupac isključen, bilo odlukom distributera, bilo sudskom odlukom koja je postala pravomoćna, ne može se ponovno uključiti snagom zakona. Usklađenost s Zakonom koji uređuje područje upravljanja zgradama je detaljnije dorađeno u ovom prijedlogu. Unutarnje instalacije su jasnije određene novom izmjenom i dopunom Zakona mijenjajući čl. 3. st. 2. točku 36. koja sada glasi: „36. unutarnje instalacije – zajedničke instalacije krajnjih kupaca od obračunskog mjernog mjesta do radijatorskog ventila u samostalnoj uporabnoj cjelini u slučaju vertikalnog razvoda, odnosno do zasebnog mjerila toplinske energije, uključujući instalacije, radijatorske ventile i radijatore u zajedničkim dijelovima zgrade/građevine,“ Također je, člankom 44. st. 1. određeno da je uslugu upravljanja i održavanja dijela unutarnjih instalacija u zgradi/građevini od obračunskog mjernog mjesta u toplinskoj podstanici do ulaza u samostalnu uporabnu cjelinu krajnjeg kupca dužan obavljati kupac toplinske energije. Nazivi toplinski sustava ostaju isti kao i do sada CTS, ZTS i STS te su odredbe direktiva (EED3 i RED 3) koje se odnose na daljinsko grijanje transponirane. Uveden je i novi pojam sukladno direktivama, a to je (49.) učinkovit toplinski sustav centraliziranog grijanja i hlađenja – sustav centraliziranog grijanja ili hlađenja, odnosno centralni toplinski sustav i zatvoreni toplinski sustav koji koristi energiju iz obnovljivih izvora, otpadnu toplinu, toplinu dobivenu kogeneracijom ili kombinacija takve energije i topline sukladno članku 4. stavku 6. ovog Zakona.“ Uređaj za lokalnu razdiobu (razdjelnik) je uređaj različit od vodomjera za PTV. Djelatnost kupca t.e. je uvedena još 2013. godine na način da to bude nova tržišna djelatnost, ne energetska. Osnovna misao uvođenja jest bila potreba da zajedničkim instlacijama grijanja (unutarnjim instalacijama) u zgradi napokon upravlja netko stručan, a to je upravo kupac t.e. Od tada do ove izmjene se nije ništa promijenilo vezano uz stručno upravljanje unutarnjim instalacijama u zgradi. To već 12 godina radi kupac t.e. Ovom izmjenom ZOTTE su se samo povećali obveze kupca, no osnovna djelatnost da stručno upravlja unutarnjim instalacijama koje su u vlasništvu krajnji kupaca mora ostati. Prema ZOTTE, kupac t.e. šalje godišnji izvještaj o stanju unutarnjih instalacija u zgradi u kojem nacodi što sve treba popraviti/zamijeniti do iduće sezone grijanja, daje svoj stručni izvještaj. Na ovaj način ZOTTE je usklađen I sa zakonom o upravljanju I održavanju zgrada jer prema Zakonu o upravljanju I održavanju zgrada suvlasnici u sklopu redovnog održavanja u zgradi moraju održavati I zajedničke instalacije grijanja. Čl. 24. Redovito održavanje su aktivnosti koje se obavljaju redovito radi ispunjavanja obveza propisanih važećim propisima te održavanja zajedničkih dijelova zgrade u funkcionalnom stanju u skladu s izjavom izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, tehničkim uputama i specifikacijama, normama ili prema očitoj potrebi odnosno uobičajeno razumnoj potrebi. (2) Redovito održavanje obuhvaća: 1. servisne preglede,..….uključujući uređaj za povećanje pritiska vode, kanalizaciji, uključujući prepumpne uređaje, plinskoj instalaciji, instalaciji centralnog grijanja… Upravo ovaj članak omogućava suvlasnicima da temeljem stručnog upravljanja kupca t.e. suvlasnici preko upravitelja angažiraju nekog tko će im izvesti radove vezane uz grijanje u zgradi, ukoliko to već ionako ne izvede kupac iz naknade za obavljanje djelatnosti kupca. To nije ništa novo, tako se već radi 12 godina. Produženi su rokovi u prijelaznim i završnim odredbama. Posebno posvećena pažnja u prelaznim odredbama kako bi se dali primjereni rokovi svim energetskim subjektima i Agenciji.
6	ZAPAD-STAN DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GRADITELJSTVO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Predlažemo izmjenu prije svega izmjenu članka 6. na način da upravitelj zgrade ne mora nužno zakonom biti određen kao kupac toplinske energije u samostalnom toplinskom sustavu, već da odredba glasi da upravitelj može biti kupac toplinske energije ukoliko o tome sklopi ugovor sa zajednicom suvlasnika. Naime, do sada su najčešće opskrbljivači bili i kupci toplinske energije pa je nejasno zašto bi za zatvorene sustave ta obveza morala već zakonom prijeći na upravitelja. Pogotovo zbog toga što je obveza kupca brinuti se o održavanju samostalnih toplinskih sustava. Dakle, naše je stajalište da bi se to pitanje trebalo riješiti tako da se uzme u obzir volja ugovornih srtana, a ne da se upraviteljima nameće obavljanje dodatne djelatnosti koju nikada nije obavljao i za koju velika većina upravitelja nema odgovarajućeg stručnog kadra, ni znanja ili iskustva u obavljanju takve vrste poslova. Pored toga, a još važnije, ističemo da je nametanje obveze upravitelju da se bavi djelatnošću kupca neustavno, obzirom da krši temeljnu slobodu poduzetništva. Naime, izbor djelatnosti kojom će se poduzetnik baviti je najosnovnija tržišna sloboda. Kako su upravitelji trgovačka društva, bez obzira na svoje osnivače, nametanje obavljanja određene djelatnosti za koju upravitelj nije registriran, u ovom slučaju „pretvaranje“ upravitelja koji je registriran za poslove upravljanja u kupca toplinske energije, što je sasvim druga djelatnost je eklatatno kršenje osnovnih tržnih sloboda jer djelatnost kupca toplinske energije nema nikakve veze s upraviteljevom osnovnom djelatnošću. U tom smislu predlažemo da se u čl. 6. izmijene stavci 7., 9., 10. Pored toga predlažemo da se razmotri uklanjanje ili izmjena svih odredaba koje su usmjerene na to da se u sredstvima zajedničke pričuve akumuliraju sredstva prikupljena iz naknade za poticanje učinkovitosti grijanja. To je u koliziji sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a koji je organski zakon, tj. zakon višeg ranga. Naime, zakonom je propisano da su sredstva zajedničke pričuve vezana zajednička imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokriće troškova održavanja nekretnine, a ne za poboljšavanje učinkovitosti grijanja, obzirom da je to vrlo nejasan cilj te je nejasno što uopće treba obuhvaćati.	Nije prihvaćen	Upravitelj zgrade ne mora nužno biti kupac toplinske energije. Kupac je onaj koga suvlasnici izaberu. No, ako ga ne izaberu na vrijeme, onda je po sili zakona u CTS-u i ZTS-u kupac opskrbljivač, a u STS-u je kupac upravitelj, a sve kako krajnji kupci ne bi ostali bez grijanja. U STS-u nema opskrbljivača toplinskom energijom, te ako se krajnji kupci ne mogu dogovoriti tko će biti njihov kupac, onda je određeno da to bude upravitelj. S obzirom da je potrebo omogućiti da svaka zgrada ima kupca toplinske energije kojoj je on potreban obaveza je potrebno dodijeliti dok račun može bit vezan s OIBom zgrade i račun može se vezati na zgradu kao nositelja s obzirom da zgrade dobivaju OIB. Zajednički troškovi su troškovi koji služe za pružanje usluge (kupca, opskrbe, distribucije) cijeloj zgradi (zajednici suvlasnika/svim krajnjim kupcima). To su I troškovi energije za zajedničke dijelove zgrade ako postoje radijatori u zajedničkim dijelovima zgrade. Povezali smo ih s terminologijom iz Zakona o upravljanju I održavanju zgrada iz razloga da se isti mogu plaćati iz zajedničke pričuve suvlasnika. Jer oni defacto I jesu troškovi za usluge koje koriste svi suvlasnici. Pa smo zato I odijelili zajedničke troškove od individualnih. Jer su individualni troškovi samo oni koji se tiču pojedinca I njegovog prostora/stana. A to je energija za njegov stan I naknada za učinkovitost ako nije ugradio razdjelnike ili zasebna mjerila.
7	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA	Zgrade građene 60.-tih i 70.-tih godina prošlog stoljeća su rađene uz pretpostavku da se cijela zgrada jednoliko grije. Stoga je i razvod instalacija centralnog grijanja vertikalan a ne horizontalan. Prilikom kupnje nekretnine na cijenu nije utjecao položaj stana iz aspekta grijanja. Ovakvim prijedlogom zakona s obavezom ugradnje razdjelnika direktno se utječe na vlasništvo odnosno na cijenu nekretnina, što se po Ustavu može raditi samo u izvanrednim okolnostima, a ovo to nije. Stalno naglašavanje da se pomoću razdjelnika raspoređuju troškovi za isporučenu toplinsku energiju prema vlastitoj potrošnji su najobičnija neistina. Na potrošnju ne utječe samo položaj stana, što je vezano uz energetski neučinkovitu fasadu, neko su i podovi, stropovi i unutarnji zidovi najčešće bez ikakve izolacije pa se toplina prelijeva iz jednog stana u drugi. Drugim riječima, netko plaća veću potrošnju za grijanje ako su okolni stan ili stanovi prazni ili negrijani. Isto tako, ostavljajući slobodan izbor između 10% i 50% bez ikakvog kriterija za raspodjelu troškova na dosadašnji način prema površini stanova, jasno je da se o točnosti potrošnje toplinske energije ne može govoriti. Institut dvostrukog kažnjavanja, kakav je do sada bio u ovom zakonu prisutan, pravno je neopravdan. Uz to, jedna od tih kazni za neugrađivanje razdjelnika je bila dvostruka prosječna potrošnja po m2 stana, što je u normalnim okolnostima nemoguće potrošiti. Prema tome, ti „neposlušni“ suvlasnici su plaćali i dio troškova suvlasnicima koji su ugradili razdjelnike koji su time bili nagrađeni. I uz sve to, dio suvlasnika je dobivao račune s obračunom prema razdjelnicima u tako velikom iznosu da to nisu mogli potrošiti uzimajući u obzir snagu radijatora i da rade punom snagom stalno. Mišljenja onih suvlasnika, koji imaju stanove okružene drugim grijanim stanovima, imaju vjerojatno manje račune od onih čiji su stanovi na sjevernoj strani zgrade, na vrhu ili dnu zgrade ili su okruženi negrijanim stanovima. Ovisno o broju jednih i drugih stambenih jedinica može prevladavati mišljenje ZA ili PROTIV razdjelnika. Međutim, ovdje se ne smije trpjeti teror većine nad manjinom jer to nije u duhu pravednosti obračuna. Da su autori ovog zakona i pripadajućeg pravilnika samo malo pogledali kako su to riješile neke druge uređenije europske zemlje, ovakvih problema ne bi ni bilo. Tamo, gdje su razdjelnici uopće i prihvaćeni, uvedeni su popravni koeficijenti koji govore koliko toplinske energije treba potrošiti u stanovima na raznim pozicijama u zgradi da bi se zagrijali na istu temperaturu. Budući pretpostavljam da su autori našeg zakon i pravilnika visokoobrazovani ljudi koji znaju strane jezike, nažalost mogu samo pretpostaviti da su u nekakvom interesnom suglasju s toplinarskim lobijem. Jedina mjera koja je opravdana obzirom na potrebu očuvanja klime jest energetska obnova zgrada. I umjesto da se bavite razdjelnicima usmjerite napore da se što više zgrada u što kraćem vremenskom roku energetski obnovi. Nemate pravo jednu nepravdu nadomještati drugom, a to kod nas traje desetak godina. Nitko pametan ne bi ugrađivao razdjelnike ako živi u šatoru. Valjda bi najprije izgradio kvalitetnu kuću koja će ga štiti od niskih temperatura iz okoline.	Nije prihvaćen	Sve navedeno je mišljenje odnosno nije navedeni članka na koji se odnosi primjedba. Navođenje da su zgrade građene 60tih i 70 tih smatramo nepotrebnim s obzirom da u dosadašnjem vijeku takovih objekata trebalo odraditi uređivanje odnosno rekonstrukcije. Smatramo da obnova zgrada je obaveza koju trebaju napravit vlasnici tih objekata i da također treba uključivati i obnovu sustava za grijanja te se moglo postupno možda uvesti i sustav mjerenja toplinske energije po svakoj samostalnoj uporabnoj jedinici te ne bi bilo potrebe za razdjelnicima. Zakonom se u pravni poredak RH uvode propisi doneseni na razini cijele EU koje je RH dužna transponirati. Donošenjem 2 nova pravilnika uredit će se tehnički zahtjevi za ugradnju, rad, očitavanje, održavanje i kontrolu ispravnosti razdjelnika, radove koje je potrebno prethodno obaviti na zgradi/građevini, te organizacija provedbe tih aktivnosti, ispravno održavanje instalacija toplinskih sustava u zgradama/građevinama i uvjete za obavljanje djelatnosti ugradnje i sustav ovlašćivanja i nadzora izvođača radova ugradnje tih uređaja. Propisat će se modeli raspodjele i obračuna isporučene toplinske energije koja uključuje energiju za grijanje i hlađenje samostalnih uporabnih cjelina i zajedničkih dijelova zgrade/građevine, pripremu potrošne tople vode, način raspodjele i obračuna ukupnih troškova toplinske energije u toplinskim sustavima uključujući kriterije i mjerila za utvrđivanje naknade za poticanje učinkovitosti grijanja i kriterije za određivanje preporučene cijene za naknadu za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije, kao i način davanja informacija krajnjim kupcima o energetskoj učinkovitosti i udjelu energije iz obnovljivih izvora.
8	TOMISLAV ŠEREG	II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom	Pravna sigurnost temelj je opstanka države i uređenog društva, kao što je država temelj opstanka naroda na svom teritoriju. Nositelji vlasti Republike Hrvatske, međutim, kao da smatraju svoj vlastiti narod najvećim neprijateljem države. Zakonodavna vlast Republike Hrvatske od kad je uspostavljena neodgovorna je u osiguravanju stabilnog pravnog okvira. Umjesto toga, građani, ali i poduzeća, suočeni su s neprestanim nepredvidljivim promjenama osnovnih okvira unutar kojih moraju planirati čak i srednjeročnu budućnost i uspostavljati međusobne odnose. Time i sami narodni zastupnici u vlasti čine život svojih sugrađana nepredvidivim, nesigurnim i traumatizirajuće stresnim. Ovo je problem koji proizlazi iz odnosa naroda prema svojoj političkoj odgovornosti kao izvora vlasti. Suvlasnici koji su kupili stan u zgradi izgrađenoj danas, prihvatili su međusobne odnose potpisivanjem međuvlasničkog ugovora danas i imaju svi i pravo i obvezu živjeti u toj zgradi u tim odnosima i za 40 godina, ma kako da se u budućnosti budu razvijali materijali, građevinske norme, a pogotovo politički ciljevi i prateći zakoni. Osim ako suvlasnici sami ne sklope aneks na taj ugovor po svojoj slobodnoj volji. Suvlasnici koji kupuju energiju i račun za kupljenu energiju uredno podmiruju nisu postali ničiji neprijatelji zato što su se politički ciljevi ili tehnički standardi promijenili 40 godina nakon što su oni investirali u svoje udjele odgovorno uzevši u obzir sva mjerila za koja ne samo da su znali, nego su uopće i mogli znati. Smatrati ih danas odgovornima ili ih privilegirati, bilo prema državi kroz taksaciju ili izostanak taksacije, ili jedne prema drugima kroz zakonski prisilnu promjenu njihovih međusobnih odnosa i troškova, zbog neuzimanja u obzir mjerila koja jučer nisu postojala primjer je krajnje neodgovornosti zakonodavne vlasti Republike Hrvatske prema osiguravanju sigurnog, stabilnog i mirnog življenja i društvenih odnosa. Nadajmo se da će narodni zastupnici prepoznavati u budućnosti da se Sabor i zakonodavna vlast u Ustavu spominju prvi i da kao najizravniji predstavnici načela da vlast proizlazi iz naroda nisu odgovorniji interesima svojih političkih rukovoditelja nego su odgovorni društvu i svome narodu iz kojega dolaze.	Primljeno na znanje	Navedeno nije povezano sa odredbama zakona. Osim ciljeva koji proizlaze iz Ugovora potrebno je i osiguravati primjenu ciljeva gospodarske i energetske politike te u tom pogledu potrebno je i održavati odnosno revitalizirati sve oblike
9	ČEDOMIR TATALOVIĆ	II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:	. ODVAJANJE KRAJNJEG KUPCA „Pojedinačno izdvajanje samostalne uporabne cjeline krajnjeg kupca iz toplinskog sustava nije dopušteno.“……!??? Kako sad? Jel to živimo u Sjevernoj Koreji? Pa Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/22 i 59/23, čl. 77-86) regulira jednostrani raskid ugovora, a u članku 84 se spominje i raskid ugovora o isporuci toplinske energije. Znači, dopušteno je. Ljudi žive u zgradama rađenim šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća sa starim sustavom grijanja, cijene grijanja su bile pristupačne i nije postojao jeftiniji način grijanja od tzv. centralnog grijanja, na toplanu. Međutim, u ovom stoljeću, cijene grijanja su postale teret brojnim građanima. O razlozima ne bih, ali – svaki građanin, tj. krajnji korisnik ima pravo naći alternativni način grijanja i ne ovisiti o toplaninom haraču. Još je člankom 30 Općih uvjeta za opskrbu toplinskom energijom (NN129/2006) bilo spomenuto izdvajanje, ali uz stopostotnu suglasnost susjeda. U tom je članku rečeno da je izdvojeni dužan plaćati sve troškove osim troškova energije i fiksne mjesečne naknade. Tada je bilo jasno da izdvojeni ne plaća ništa, ali nije dolazilo zbog masovnog izdvajanja jer nije bilo moguće skupiti 100% potpisa. Uvijek netko fali, u inozemstvu je, nije upisano vlasništvo ili neće iz čiste napasti potpisati. Taj akt nije više na snazi, ali je izdvajanje regulirano člankom 45 Zakona o tržištu toplinske energije i skupljenim 50% potpisa. U članku 45 stav zadnji je pisalo – „Krajnji kupac je dužan plaćati sve troškove osim troškova toplinske energije za svoju samostalnu uporabnu cjelinu.“ Znači, izdvojeni ne plaća troškove toplinske energije samostalne uporabne cijeline. Pitao sam pismeno Heru – „Što čini troškove toplinske energije samostalne uporabne cijeline“? U odgovoru (KL.: 310-02/14-02/81) od 30.7.2014. HERA mi odgovori: „Ukupni troškovi toplinske energije za krajnjeg kupca u centralnom toplinskom sustavu sastoje se od troškova snage, troškova energije,naknade za opskrbu i naknade za djelatnost kupca toplinske energije. Znači, spomenute su sve stavke sa računa za grijanje, pa je jasno da ako se ne plaćaju troškovi toplinske energije svoje samostalne uporabne cjeline, da se ne plaća ništa. Osim toga i u Pravilniku o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (NN 99/14) postoji i definicija ukupnih troškova (isporučena energija i priključna snaga). Naknada za kupca i opskrbu tim pravilnikom još nije postojala, a uvedena je Uredbom iste godine, bolje rečeno- ultimatumom, uz prijetnju obustave grijanja, jer stanari nisu htjeli potpisati ugovor na novi namet koji povećava paušal 20%. Neki idiot je smatrao da će problem riješiti zabranom odvajanja, i valjda zamjenom stana, pa da penzioneri koji nisu u stanju plaćati grijanje od čega paušal iznosi preko pola iznosa, odu u stan gdje nema centralnog, a to su većinom stanovi bez lifta, s grijanjem na drva. Pa neka idu svaki dan sa kantom drva na četvrti kat pješke. Neki će reći, pa ne moraju se grijati na centralno. Neka smanje grijanje i neće koristiti toplansko grijanje. Da, ali – traže da se plaća paušal koji se plaća cijele godine i koji iznosi više od pola cijene. Znači, ne koristiš uslugu, a naplaćivali bi? Neće ići. Ako se moglo do sada dopuštati odvajanje, nema razloga za ovakvu radikalnu promjenu, jer se u sustavu tehnički promijenilo nije ništa. Odvajanje nije postalo masovno, a eventualni razlozi poremećaja sustava su se ionako mogli nadoknaditi ionako zakonski predviđenim određivanjem zakupljene snage za zgradu. Zakon o zaštiti potrošača čl. 77-86 opisuju jednostrani raskid ugovora o isporuci toplinske energije. Kad se ugovor raskida, onda više niste u obavezi iz ugovora. . MJERAČI POTROŠNJE Jedna od nakana donošenja Zakona o tržištu toplinske energije je poslovanje po tržišnom principu. Međutim, u hrvatskoj praksi i trenutku u kom živimo (a bit će tako dugi niz godina) tržišni princip prodaje toplinske energije izgleda ovako: „ Evo, imate prilike birati između više najljepših jabuka. Tu su vam na pladnju, pa izaberite koju hoćete“! Vi gledate pladanj i koliko god gledali vidite samo jednu jabuku. Znači, nemate izbora, već morate prihvatiti ono što vam nude, a to je jedna toplana, jedna cijena. Ako nećete, ne možete ništa, jer vam po novom ne daju ni izdvojiti se. Koliko imate pravo bilo što odlučivati, bilo je viđeno kod potpisivanja ugovora o kupcu i opskrbi, gdje je vlada donijela Uredbu po kojoj u slučaju da krajnji kupac ne potpiše, on svejedno stupa na snagu sa cijenama koje jednostrano odredi proizvođač. Distributeri razdjelnika su našli zlatnu koku od kako postoji ovaj zakon. Veza između čelnih ljudi toplinarstva i dvije vodeće razdjelničke firme je preočita. Opskrbiti na stotine tisuća domaćinstava razdjelnicima koji su uvozna roba, te još ugovoriti dugogodišnje očitanje istih, te promjena tih aparatića svakih 10 godina, zvuči kao jedna od najprofitabilnijih poslova od osamostaljenja Hrvatske. Prema nekim procjenama, radi se o 750.000 stanova. Ako računamo da je prosječna cijena razdjelnika po stanu 2700 kuna, dolazimo do cifre od 2.025.000.000 kuna (dvije milijarde!) Još toj cifri valja pribrojati godišnju cijenu obračuna mjerenja od 120 kuna (750,000x 120= 90.000.000. Ista firma prodaje, ugrađuje i naplaćuje mjerenje? Što se tiče samog mjerenja, nešto je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača, čl. 24 st 3, al koga briga za to. Zašto se toliko malo radi na forsiranju preinaka vertikala i ugradnji mjerača pred svaki stan? Zato što je skuplje? Naravno da je skuplje, jer kao prvo nije isto iako su „stručnjaci“ rekli da je jedina razlika između razdjelnika i kalorimetra u tom što su kalorimetri puno skuplji.Ne može se ugraditi kalorimetri u starim zgradama? Kako to da je od 8000 stanova u Karlovcu npr. njih preko 30% ugradilo kalorimetre i napravilo sve one komplicirane zahvate iako se radi o starim zgradama, rađenim za Juge. Vertikalne cijevi grijanja koje prolaze kroz stanove nisu pod kontrolom, troše punom snagom. Tih cijevi više nema, pa tako ni nekontrolirane potrošnje ako se izvrše potrebne preinake za ugradnjom kalorimetra. Razvoj poduzetništva je u tom pravcu slab jer ga koče razni „stručnjaci“ koji tvrde da kalorimetre nije moguće ugraditi, te da je to isto kao razdjelnici, samo skuplje. Razdjelnici su uvozni. Imamo ljude koji to mogu napraviti, radi se o bravarima, monterima centralnog grijanja, zidarima. Da se razumijemo, kod razdjelnika ne postoji mjerna jedinica, već impulsi. Čelni ljudi toplana barataju s izrazom da su impulsi „bezdimenzionalna veličina“. Naime, postoji Zakon o mjeriteljstvu i pripadajući pravilnik. Impulsi nisu priznata mjerna jedinica i nema ih na popisu. Zašto, pa zato što ih je najbolje opet prikazati s jabukama. Npr. imate 5 jabuka. Ne možete jabuku prikazati kao mjernu jedinicu zato što sve jabuke nisu jednako teške. Ponekad vam se dogodi da jedan mjesec dobijete veći račun, a manje impulsa nego onaj mjesec s više impulsa. Sigurni ste jedino kad pogasite jedan mjesec sve radijatore pa vam pokaže nula potrošnju, da nećete platiti više od paušala. Članak 24 st 3 Zakona o zaštiti potrošača govori o prodaji javnih usluga po potrošnji, što nije moguće precizno utvrditi u slučaju razdjelnika. Prije su čak stavljali kompliciranu formulu na svaki račun, što je bilo u suprotnosti s transparentnošću i zdravim razumom (K-ex(1-1,25xL/A)x(uRxH/I+uPOVxC(A-L). Formulu su maknuli, a obračunava se - otprilike. Direktiva EU br. 32/2006, 27/2012 . Prva kaže da države moraju osigurati mogućnost mjerenja stvarne potrošnje energije, te se naplata mora temeljiti na stvarnoj potrošnji i sve mora biti prikazano na jasan i razumljiv način, što očigledno nije tako. Stanovi s razdjelnicima ovise jedan o drugom jer su povezani direktno okomitim vertikalama kroz skoro sve prostorije, pa je potrebno provjeriti potrošnju povezujući parametre, ali vi ne možete dobiti podatke za sve stanove i provjeriti račun po impulsima i kwh jer vam ne daju, unatoč aktu koji to dopušta. Osim toga, kod razdjelnika je nemoguće sklopiti ugovor s pojedincem, jer se on i ne može raskinuti, nije moguće npr. isključiti pojedinca s grijanja. . KUPAC, OPSKRBLJIVAČ, DISTRIBUTER U biti to sve obavlja sama toplana, za koju je rečeno da je u 90% hrvatskih gradova jedna jedina. Nema sumnje da će spretni poduzetnici shvatiti da se dobrim vezama, te praktički samo sa registriranim poduzećem, adresom i kompjuterom (ne treba ni to) netko ugovoriti dobar posao, a ako se što zakomplicira, postoje podizvođači. Tako je u NN 102/14 donijeta Uredba o dopuni zakona koja se odnosila na djelatnost tzv. Kupca. Ono što je opisano da radi Kupac, do tada se plaćalo pričuvom. Kad se baci računica, ispada da svaka zgrada u prosjeku nije u 30 godina imala toliko troška koliko bi ubuduće imala godišnje, ako potpiše ugovor s kupcem, koji je naravno – sama toplana. Ovom izmjenom se sve prebacuje na plaćanje iz pričuve, što bi, ako se bude uzimao isti harač, značilo da će se povećati pričuva? Ili će se apetiti Kupca morati smanjiti? . TOPLA VODA U stvari bi trebalo donijeti dva zakona koja bi regulirala navedene djelatnosti. Zašto, pa zato što nisu u istom položaju stanari koji imaju u paketu usluga toplu vodu i grijanje i oni koji imaju samo grijanje. Oni koji imaju i toplu vodu, lakše shvaćaju i prihvaćaju plaćanje paušala, koji iznosi polovicu harača. Također, instalacije su prilično različite, kao i tarife. Npr. Zagrebačke toplane su termoelektrane, proizvode struju, grijanje je nusproizvod, pa je i jeftinije grijanje. DISTRIBUCIJA Prema članku 19 pravo na distribuciju ima potencijalni distributer koji zadovoljava uvjete, a prema članku 24 rok za koncesiju je 20 do 30 godina, o čemu odlučuje lokađe lna uprava? Znači, ako se nađe netko tko bi u međuvremenu poklonio gradu atomsku toplanu sa fuzijskim reaktorom i besplatnim grijanjem, krajnji kupci bi i dalje morali plaćati skupo grijanje jer su vezani godinama na staru rastrošnu toplanu? Sve navedeno bi trebao biti razlog preinaka ovog zakona jer su izmjene loše zamišljene, nisu u duhu zaštite potrošača niti u skladu temeljnih ljudskih prava.	Nije prihvaćen	Navedeno primjedba ukazuje na nedovoljnu brigu o zgradama u prošlom razdoblju. Navoditi da su zgrade građene u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća samo ukazuje na nedovoljnu brigu vlasnika ili onih koji su stanovali s obzirom da promjene u sustavu grijanja nisu rađene u dužem vremenskom razdoblju te ih je već prije trebalo zamijeniti odnosno unaprijediti . Europske direktive (RED 3 i EED3) koje se prenose u hrvatsko zakonodavstvo jasno određuju u kojim slučajevima je moguće isključenje iz toplinskog sustava, koji se uređaji moraju ugrađivati radi obračuna potrošnje toplinske energije, koje informacije se pružaju krajnjim kupcima i dr. Te su direktive prenesene u ZOTTE ovom izmjenom i dopunom.
10	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:	Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK : Razdvajanje individualnih troškova toplinske energije od zajedničkih troškova toplinske energije koji se smatraju redovnim održavanjem zgrade/građevine i plaćaju se iz zajedničke pričuve suvlasnika mora se detaljno pojasniti i potkrijepiti izračunom odnosno propisati Pravilnikom na koji će se način određivati zajednička potrošnja. Nejasno je što se želi postići razdvajanjem troškova na zajedničke i individualne, na koji način će ovo doprinijeti povećanju energetske učinkovitosti zgrade, a time i toplinskog sustava. Uvođenjem u priču i upravitelje zgrada samo bi se zakomplicirao obračun i naplata, te stvorili dodatni troškovi jer upravitelji ovaj posao ne bi radili besplatno. Ovo smatramo nepotrebnim, ne treba miješati troškove grijanja s održavanjem zajedničkog dijela instalacije grijanja u zgradi, to ne može pridonijeti povećanju energetske učinkovitosti. Ide se k individualizaciji troškova grijanja (zasebna mjerila i razdjelnici), a ovime se dio fiksnih troškova želi prikazati zajedničkim iako su oni u stvari suma individualnih fiksnih troškova svake samostalne uporabne cjeline i kao takve ih treba obračunavati i na računu iskazivati zajedno s troškovima energije za svaki SUC zasebno kao i do sada.	Primljeno na znanje	Detaljno će se odrediti u Pravilniku. Cilj uvođenja naknade za učinkovitost grijanja je da se krajnje kupce ne kažnjava prekršajnim kaznama jer nisu ugradili uređaje, već da se sredstva iz naknade akumuliraju na posebnom računu suvlasnika iz kojeg oni onda namjenski mogu to potrošiti upravo za ugradnju tih uređaja u dogledno vrijeme. Obveze koje Hrvatska ima prema Direktivama se moraju poštivati, samo moramo stvoriti model koji je krajnjim kupcima najmanje neprihvatljiv. Mišljenja smo da je bolje akumulirati sredstva suvlasnika za njih same nego plaćati kazne. Zajednički troškovi su troškovi koji služe za pružanje usluge (kupca, opskrbe, distribucije) cijeloj zgradi (zajednici suvlasnika/svim krajnjim kupcima). To su I troškovi energije za zajedničke dijelove zgrade ako postoje radijatori u zajedničkim dijelovima zgrade. Povezali smo ih s terminologijom iz Zakona o upravljanju I održavanju zgrada iz razloga da se isti mogu plaćati iz zajedničke pričuve suvlasnika. Jer oni defacto I jesu troškovi za usluge koje koriste svi suvlasnici. Pa smo zato I odijelili zajedničke troškove od individualnih. Jer su individualni troškovi samo oni koji se tiču pojedinca I njegovog prostora/stana. A to je energija za njegov stan I naknada za učinkovitost ako nije ugradio razdjelnike ili zasebna mjerila.
11	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1.	Predlažemo transpoziciju i odredbi novih direktiva koje se izravno tiču toplinarstva (prema danom općem komentaru).	Prihvaćen	Biti će usklađeno.
12	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	Stavak 36. nejasno je napisan. Ako se željelo nabrojati sve zajedničke instalacije zgrade, taj članak je u kontradikciji s čl. 18 Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/2024), u kojem stoji: „Zajednički dijelovi i uređaji zgrade........ (21)zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog ventila odnosno ventila trošila u posebnom dijelu zgrade (22) radijatori i druga grijaća tijela u zajedničkom dijelu zgrade“, dakle, niti u slučaju vertikalnog razvoda, trošila i ventili u samostalnoj uporabnoj jedinici se ne mogu smatrati zajedničkima. Stavci 42., 47. i 48. su u kontradikciji sa čl. 28 Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, stavak 9 (NN 152/2024), u kojem stoji: „(9) Sredstva zajedničke pričuve koriste se za provedbu aktivnosti iz godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade odnosno višegodišnjeg programa održavanja i upravljanja zgradom,a posebice za pokriće troškova redovitog održavanja, hitnih i nužnih popravaka, poboljšica, osiguranja zgrade, naknade za rad upravitelju zgrade, naknade za rad predstavnika suvlasnika, nabave alata za čišćenje i održavanje, kao i sitnog potrošnog materijala, za plaćanje zajedničkih troškova od potrošnje električne energije, otplate zajma za financiranje troškova redovitog održavanja, za potrebe vođenja upravnih i sudskih postupaka te za odvjetničke troškove zastupanja.“ 1. Iz navedenog slijedi da se nikakvi troškovi grijanja ne mogu plaćati iz pričuve. 2. Iz pričuve se ne smiju plaćati nikakvi individualni troškovi suvlasnika, pa tako ni dio računa suvlasnika koji se odnosi na plaćanje naknada za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije, to je trošak kojeg mora snositi svaki suvlasnik individualno. 3. Također, ako se dio računa svakog suvlasnika koji se odnosi na plaćanje naknada za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije bude plaćao iz pričuve, to će značiti da se iz pričuve automatski plaća taj dio računa onih suvlasnika koji ne plaćaju račune. Time je zakonodavac osigurao sigurnu (ali nelegalnu) naplatu dijela računa Kupcu, a oštetio zajednicu suvlasnika koja će biti prisiljena plaćati tuđe račune.	Primljeno na znanje	Odredbe iz zakona kojim se uređuje područje upravljanja zgrada vezano uz zajedničke instalacije bit će usklađeno s odredbama izmjena i dopuna zakona o tržištu toplinske energije. Kupac toplinske energije je osoba koja je stručna upravljati unutarnjim instalacijama u zgradi. Unutarnje instalacije iz ZOTTE su usklađene s pojmom zajedničke instalacije iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. 36. unutarnje instalacije – zajedničke instalacije krajnjih kupaca od obračunskog mjernog mjesta do radijatorskog ventila u samostalnoj uporabnoj cjelini u slučaju vertikalnog razvoda, odnosno do zasebnog mjerila toplinske energije, uključujući instalacije, radijatorske ventile i radijatore u zajedničkim dijelovima zgrade/građevine, Prema ZOTTE, kupac t.e. šalje godišnji izvještaj o stanju unutarnjih instalacija u zgradi u kojem nacodi što sve treba popraviti/zamijeniti do iduće sezone grijanja, daje svoj stručni izvještaj. Na ovaj način ZOTTE je usklađen I sa zakonom o upravljanju I održavanju zgrada jer prema Zakonu o upravljanju I održavanju zgrada suvlasnici u sklopu redovnog održavanja u zgradi moraju održavati I zajedničke instalacije grijanja. Čl. 24. Redovito održavanje su aktivnosti koje se obavljaju redovito radi ispunjavanja obveza propisanih važećim propisima te održavanja zajedničkih dijelova zgrade u funkcionalnom stanju u skladu s izjavom izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, tehničkim uputama i specifikacijama, normama ili prema očitoj potrebi odnosno uobičajeno razumnoj potrebi. (2) Redovito održavanje obuhvaća: 1. servisne preglede,..….uključujući uređaj za povećanje pritiska vode, kanalizaciji, uključujući prepumpne uređaje, plinskoj instalaciji, instalaciji centralnog grijanja… Upravo ovaj članak omogućava suvlasnicima da temeljem stručnog upravljanja kupca t.e. suvlasnici preko upravitelja angažiraju nekog tko će im izvesti radove vezane uz grijanje u zgradi, ukoliko to već ionako ne izvede kupac iz naknade za obavljanje djelatnosti kupca. To nije ništa novo, tako se već radi 12 godina. Primjerice, Kupac t.e. ode u TS I primjeti da izmjenjivač topline treba zamijeniti novim. On o tome izvijesti suvlasnike I oni preko upravitelja iz zajedničke pričuve plate novi izmjenjivač topline. Ili pak, ako izmjenjivač topline treba samo isprati, to radi kupa t.e. jer to ulazi u njegov posao koji je ugovoren sa suvlasnicima u ugovoru o potrošnji topline energije I to će suvlasnicima kupac napraviti iz naknade za obavljanje djelatnosti kupca.
13	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Točka 36. Definiciju pojma unutarnje instalacije potrebno je uskladiti s člankom 18. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24) prema kojemu je definirano sljedeće: Zajedničke instalacije centralnog grijanja i centralne pripreme tople vode do radijatorskog ventila odnosno ventila trošila u posebnom dijelu zgrade, odnosno u samostalnoj uporabnoj cjelini. Navedena definicija ne razgraničava unutarnje instalacije krajnjih kupaca od unutarnjih instalacija u vlasništvu svih krajnjih kupaca te je nejasno što kupac toplinske energije treba održavati. Stoga, molimo za detaljno definiranje pojmova instalacije krajnjeg kupca (u obvezi održavanja od strane krajnjeg kupca) i zajedničke instalacije (u obvezi održavanja od strane kupca toplinske energije). Točka 39. Sukladno važećem Pravilniku o načinu raspodjele i obračunu troškova toplinske energije u modelu 3EG i propisanoj formuli ne postoji izračun za zajedničku potrošnju u zgradama/građevinama koji imaju ugrađene uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije. Također, navedeni propis u čl. 2 st. 2 u točci 8 definira pojam zajedničke potrošnje. Točka 42. potrebno je uskladiti s člankom 11. stavkom 24 ovog prijedloga Zakona u kojem se navodi naplata naknade od krajnjeg kupca. Potrebno je definirati slučajeve u kojem su na jedno zajedničko mjerilo toplinske energije spojeni krajnji kupci u više različitih ulaza, a svaki ulaz ima svog upravitelja zgrade. Točka 43. Predlažemo promjenu formulacije: Naknada za poticanje učinkovitosti grijanja - naknada koja se sastoji od troškova za primjenu mjera učinkovitosti grijanja krajnjih kupaca kojima se raspodjela troškova toplinske energije ne vrši prema očitanju zasebnih mjerila ili uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije. Točka 46. Predlažemo brisati “odnosno krajnjih kupaca" iz razloga što nisu svi suvlasnici krajnji kupci toplinske energije u zgradi/građevini. Točka 47. Predlažemo jednoznačno i precizno definirati koja se točno potrošnja toplinske energije definira na pričuvu, odnosno zajednička potrošnja, budući je isto nejasno. Navedeno je potrebno uskladiti s ZOUZ (NN 152/24). Naime, svi troškovi navedeni pod zajedničkim troškovima ne bi trebali ulaziti pod zajedničke troškove jer ne spadaju u redovno održavanje zgrade sukladno odredbama ZOUZ (NN 152/24). Troškovi snage obuhvaćaju fiksne troškove distribucije i proizvodnje toplinske energije koji nisu direktno povezani s održavanjem zgrade/građevine nego se odnose prvenstveno na troškove proizvodnih postrojenja i distributivne mreže. Također, pojam fiksnih troškova trebao bi se obrisati jer u navedene troškove ubačeni su varijabilni troškovi i to: zajednička potrošnja zgrade/građevine uključujući i potrošnju toplinske energije za zajedničke prostore zgrade/građevine. Slijedom navedenog, ističemo kako bi se iznosi za pričuvu mijenjali svaki mjesec, te bi upravitelji trebali izdavati račune svaki mjesec prema krajnjim kupcima što je dodatni novi trošak. Ovršne postupke protiv krajnjih kupaca zbog dugovanja za isporučenu toplinsku energiju bi provodili i upravitelj zgrade i kupac toplinske energije, a vjerojatno i kupac toplinske energije protiv upravitelja zgrade ili ovlaštenog predstavnika zgrade kada se ne bi plaćali zajednički troškovi u cijelosti. Točka 48. U daljnjim predloženim izmjenama Zakona u individualne troškove se ubraja i naknada za djelatnosti kupca.	Djelomično prihvaćen	Urediti će se na primjerni način. U pravilniku ćemo detaljno odrediti način obračuna toplinske energije. Definicije ćemo uskladiti kako ste predložili. Unutarnje instalacije iz ZOTTE su usklađene s pojmom zajedničke instalacije iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. 36. unutarnje instalacije – zajedničke instalacije krajnjih kupaca od obračunskog mjernog mjesta do radijatorskog ventila u samostalnoj uporabnoj cjelini u slučaju vertikalnog razvoda, odnosno do zasebnog mjerila toplinske energije, uključujući instalacije, radijatorske ventile i radijatore u zajedničkim dijelovima zgrade/građevine, Naknada za djelatnost kupca ide pod zajedničke troškove t.en. Zajednički troškovi su troškovi koji služe za pružanje usluge (kupca, opskrbe, distribucije) cijeloj zgradi (zajednici suvlasnika/svim krajnjim kupcima). To su I troškovi energije za zajedničke dijelove zgrade ako postoje radijatori u zajedničkim dijelovima zgrade. Pa smo zato I odijelili zajedničke troškove od individualnih. Jer su individualni troškovi samo oni koji se tiču pojedinca I njegovog prostora/stana. A to je energija za njegov stan I naknada za učinkovitost ako nije ugradio razdjelnike ili zasebna mjerila.
14	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	Uz stavak 47. - Prebacivanje naplate ovih troškova iz pričuve je najobičnije pogodovanje toplinarskom lobiju da se lakše naplate za svoje usluge. Ostavljaju suvlasnicima da sami tuže ostale suvlasnike koji ne plaćaju pričuvu. Postupci su dugotrajni i teško naplativi. U mojoj zgradi imamo izgubljeni iznos za pričuvu veći od 150.000 eura, a sve po hrvatskim zakonima! Zbog čega bih ja kao krajnji kupac imao takvu obavezu? Nisam ju imao niti u trenutku kupovine stana i ne želim to ni sada. Spreman sam platiti svoj dio koji mi pripada po suvlasničkom udjelu ali nipošto da plaćam za drugoga. To je isto kao da mi Konzum, Spaar i ostali trgovački lanci nalažu da moram obavezno platiti najam za njihove trgovine i osoblje bez obzira kupovao ja u tim trgovinama ili ne.	Nije prihvaćen	Mehanizmi utuživanja / ovrhe su poznati upraviteljima, i isti moraju postupati po njima.
15	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	Uz stavak 39. - Kako će se određivati ta zajednička potrošnja u zgradama gdje se ugrađuju razdjelnici? Sada je taj dio između 10% i 50% bez ikakvog kriterija. Ako se samo tako „pogađa“ kolika je ta potrošnja, kako govoriti o „točnosti“ potrošnje toplinske energije u samostalnim uporabnim jedinicama?	Nije prihvaćen	Navedeni kriterij će bit razrađeni u pravilniku koji se donosi nakon zakona i zato je navedeno donošenje pravilnika.
16	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	Uz stavak 36. - Ovo je u suprotnosti sa člankom 18. netom donesenog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.	Nije prihvaćen	Uređeno sukladno primjedbi broj 12 i 13.
17	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	Uz stavak (6) - I do sada su u većini zgrada Kupci bili i opskrbljivači toplinskom energijom. Dakle, tako je opskrbljivač toplinskom energijom prodavao sam sebi toplinsku energiju da bi opet taj isti subjekt to naplaćivao krajnjem kupcu. I tako će to vjerojatno biti i nadalje. Čemu onda cijeli ovaj cirkus? Ako je igdje to zaživjelo (i to koliko čujem ne posebno uspješno) su mali zatvoreni sustavi centralnog grijanja.	Nije prihvaćen	Određeno je način obavljanja djelatnosti ukoliko nije izabran kupac toplinske energije.
18	MARIO MARKOVIĆ	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 2.	U obrazloženju uz ovaj članak predlagatelj je između ostalog naveo da su dodani novi pojmovi koji su važni radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.) za razdvajanje troškova toplinske energije na zajedničke i individualne unutar zgrade/građevine. Na poveznici https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv%3AOJ.L_.2018.328.01.0210.01.HRV&toc=OJ%3AL%3A2018%3A328%3ATOC nalazi se navedena Direktiva, citiram članak 9.b Direktive: „Zasebno mjerenje i raspodjela troškova za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu 1. U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili centralni izvor hlađenja ili se opskrbljuju iz sustava za centralizirano grijanje ili centralizirano hlađenje pojedinačna brojila ugrađuju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u kućanstvu u svakoj jedinici ako je to tehnički izvedivo i troškovno učinkovito u smislu razmjernosti u odnosu na potencijalne uštede energije. Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva ili ako nije troškovno učinkovita za mjerenje potrošnje topline u svakoj jedinici, upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako dotična država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tim se slučajevima mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Svaka država članica jasno određuje i objavljuje opće kriterije, metodologije i/ili postupke kako bi se utvrdili uvjeti tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti. 2. U novim zgradama s više stanova i u stambenim dijelovima novih višenamjenskih zgrada koje su opremljene centralnim izvorom grijanja za toplu vodu u kućanstvu ili koje se opskrbljuju iz sustava centraliziranoga grijanja, pojedinačna brojila, neovisno o stavku 1. prvom podstavku, postavljaju se za toplu vodu u kućanstvu. 3. Ako se zgrade s više stanova ili višenamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranoga grijanja ili centraliziranog hlađenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajednički sustavi grijanja ili hlađenja, države članice osiguravaju da imaju transparentna, javno dostupna nacionalna pravila za raspodjelu troškova potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u kućanstvu u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i točnost izračunavanja individualne potrošnje. Prema potrebi takva pravila uključuju smjernice za način raspodjele troškova energije koja se upotrebljava za sljedeće: (a) toplu vodu u kućanstvima; (b) toplinu koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora, ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima; (c) za potrebe grijanja ili hlađenja stanova.“ Kako Direktiva kratko i jasno navodi, citiram: „toplinu koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora, ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima“ iz odredbi točaka 42., 45., 47. i 48., a naročito točke 47. može se zaključiti da se želi naknadu za djelatnost opskrbe toplinskom energijom, naknadu za djelatnost kupca toplinske energije i troškove priključne snage za proizvodnju i distribuciju toplinske energije, koje se iskazuju na individualnim računima za toplinsku energiju krajnjim kupcima, odnosno suvlasnicima posebnih dijelova zgrade, prebaciti sa individualnog računa na račun zajedničke pričuve zgrade, odnosno na sve suvlasnike zgrade. Ukoliko je to točno, suvlasnici će morati povećati pričuvu za taj iznos kao i za onaj dio iznosa onih suvlasnika koji inače ne plaćaju pričuvu. Naime, poznato mi je da veliki kupac toplinske energije u Zagrebu ima problem s naplatom računa za toplinsku energiju od pojedinih krajnjih kupaca toplinske energije (suvlasnika posebnih dijelova zgrade). Stoga će najjednostavniji pristup biti da se dio dugovanja prebaci na zajedničku pričuvu, odnosno suvlasnike posebnih dijelova. Stoga predlažem da se točka 47. izmijeni sukladno članku 9.b Direktive i tada bi točka 47. glasila: 47. zajednički troškovi toplinske energije su troškovi za proizvodnju i distribuciju toplinske energije, snage za proizvodnju i distribuciju toplinske energije te naknade za djelatnost opskrbe i djelatnost kupca toplinske energije za toplinsku energiju koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora, ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima. Smatram da je u točki 47. potrebno eksplicitno navesti „ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima“, jer članak 13. ovog prijedloga Zakona kao i obrazloženje uz članak 13. nisu dovoljno precizni u tom smislu, odnosno jesu li ili nisu suvlasnici dužni ugraditi razdjelnike i na radijatore u zajedničkim prostorima. S tim u vezi, napomenuo bih da je pogrešna odredba članka 13. stavak 4. prijedloga Zakona u dijelu koji se odnosi na 100% suglasnosti o ugradnji zasebnih mjerila. Naime, odredbama članka 4. stavak 1. točka 6. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN br. 152/2024) propisano je maksimalno 80% suglasnosti. U članku 14. prijedloga Zakona navodi se da se dodaje novi članak 33.a (Uređaji s daljinskim očitanjem) koji propisuje da se u toplinskoj podstanici ugrade uređaji s daljinskim očitanjem koji će omogućiti da se isporučena toplinska energija mjeri odvojeno na obračunskom mjernom mjestu za grijanje i na obračunskom mjernom mjestu za pripremu potrošne tople čime će se osigurati primjena Direktive o energetskoj učinkovitosti. Međutim, nije razvidno kako će se primijeniti odredbe članka 9.b Direktive u odnosu na individualnu potrošnju tople vode u kućanstvima, jer se u članku 2. točka 48. prijedloga Zakona individualni troškovi toplinske energije definiraju kao „troškovi utvrđeni na računu za krajnjeg kupca koji se sastoje od troškova za isporučenu toplinsku energiju za samostalnu uporabnu cjelinu krajnjeg kupca“, odnosno nije razvidno kako će se plaćati trošak tople vode. U tom smislu, predlažem da se točka 48. dopuni s riječima „ za pripremu tople vode“ Tada bi točka 48. glasila: 48. individualni troškovi toplinske energije – troškovi utvrđeni na računu za krajnjeg kupca koji se sastoje od troškova za pripremu tople vode i troškova za isporučenu toplinsku energiju za samostalnu uporabnu cjelinu krajnjeg kupca.“.	Djelomično prihvaćen	Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije biti će usklađen s navedenim Direktivama. Važno je razumjeti terminologiju direktiva i uskladiti je s izričajem zakona o tržištu toplinske energije jer direktive i zakon ne koriste istu terminologiju i tu može doći do pogrešnih tumačenja građana. Promijenjeno je na kvalificiranu većinu za ugradnju zasebnih mjerila jer bi to ištlo od investicijsko održavanje. Pojam: „32. toplinska energija – proizvedena energija nastala u proizvodnom postrojenju za transformaciju, sa svrhom zagrijavanja prostora i zagrijavanja potrošne tople vode ili energija korištena u tehnološke svrhe (vrela voda, topla voda ili para) ili za hlađenje prostora,“ uključuje i energiju za grijanje prostora i PTV, tako da je to skupni pojam za oboje i kada se piše „troškovi za isporučenu toplinsku energiju“ pod to se podrazumijeva oba pojma, ovisno o tome što krajnji kupac koristi. (6) Kod donošenja odluke o ugradnji zasebnih mjerila toplinske energije u zgradi/građevini potrebna je suglasnost kvalificirane većine suvlasnika, a kod donošenja odluke o ugradnji uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije suglasnost natpolovične većine suvlasnika koja se računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika. Zajednički troškovi su troškovi koji služe za pružanje usluge (kupca, opskrbe, distribucije) cijeloj zgradi (zajednici suvlasnika/svim krajnjim kupcima). To su I troškovi energije za zajedničke dijelove zgrade ako postoje radijatori u zajedničkim dijelovima zgrade. Pa smo zato I odijelili zajedničke troškove od individualnih. Jer su individualni troškovi samo oni koji se tiču pojedinca I njegovog prostora/stana. A to je energija za njegov stan I naknada za učinkovitost ako nije ugradio razdjelnike ili zasebna mjerila. Podrazumijeva se da ako stubišta i hodnici nisu opremljeni radijatorima da nema energije koju primaju. U ZOTE pojam toplinska energija podrazumijeva i grijanje, hlađenje i PTV. toplinska energija – proizvedena energija nastala u proizvodnom postrojenju za transformaciju, sa svrhom zagrijavanja prostora i zagrijavanja potrošne tople vode ili energija korištena u tehnološke svrhe (vrela voda, topla voda ili para) ili za hlađenje prostora,
19	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3.	Kriterije učinkovitosti u skaldu s odredbama čl. 26. Direktive 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti trebalo bi definirati u ovom Zakonu.	Prihvaćen	Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije biti će usklađen s Direktivama.
20	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: U članku 3. stavku 5. potrebno je definirati koji točno sudionici na tržištu toplinske energije imaju ovu obvezu. Logično je da ova obveza ide prema proizvođačima toplinske energije kako bi ih se poticalo da povećavaju udio obnovljivih izvora u proizvodnji toplinske energije. Učinkovitost toplinskog sustava je definirana ovisno o karakteru izvora koje proizvođači koriste u proizvodnji toplinske energije (udjelu obnovljivih izvora, otpadne topline, kogeneracije, visokoučinkovite kogeneracije). Ističemo kako su sudionici na tržištu toplinske energije i krajnji kupci koji ne mogu utjecati na ovu mjeru. Nadalje, smatramo kako ovaj stavak krivo definira željeni udio obnovljivih izvora energije. Ukoliko se grade nova OIE postrojenja ona u trenutku ulaska u pogon zamjenjuju određeni postotak proizvodnje iz postojećih postrojenja te samim time nije moguće godinu za godinom povećati udio za 1%. Predlažemo da se odredi željeni udio OIE u 2030. godi u odnosu na 2020. godinu za svaki energetski subjekt. Uz navedeno smatramo kako bi trebalo definirati na što se odnosi povećanje udjela OIE, na energetski subjekt ili na pojedini CTS budući da je iz ovog stavka to nejasno. Stavak 6. Učinkovitost toplinskog sustava je definirana ovisno o karakteru izvora koji se koriste u proizvodnji toplinske energije (udjelu obnovljivih izvora, otpadne topline, kogeneracije, visokoučinkovie kogeneracije). Koliko distributer može utjecati na to? Distributer može donijeti plan povećanja učinkovitosti za distribucijski sustav, ali to neće doprinijeti učinkovitosti toplinskog sustava ako proizvođač ne poveća udio obnovljivih izvora, otpadne topline i visokoučinkovite kogeneracije u proizvodnji toplinske energije. Toplinske podstanice (ili barem primarni dio podstanice s izmjenjivačem topline) trebaju biti dio distribucijske mreže što bi omogućilo distributeru sustavno ulaganje u nove podstanice s opremom za daljinsko očitanje, nadzor i upravljanje radom podstanice. To bi, uz provođenje ostalih mjera od kojih je najznačajnija revitalizacija toplinskih mreža, doprinijelo povećanju učinkovitosti distribucijskog toplinskog sustava.	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se primjedba na članak 3. stavak 5.: Proizvođači toplinske energije u svojim proizvodnim postrojenjima, kupac toplinske energije je dužan u samostalnom toplinskom sustavu tražiti udio u energentima oie. Ne prihvaća se primjedba na krivo definiran željeni udio obnovljivih izvora energije: Zakon nije dokument u kojemu se nalaze navedeni svi subjekti koji to trebaju napravit može se urediti na način da planu provedbe ili akcijskom planu za NECP se nalazi takova odredba i takav popis. Isto ulazi u plan. Ne prihvaća se primjedba na "Učinkovitost toplinskog sustava je definirana ovisno o karakteru izvora koji se koriste u proizvodnji toplinske energije": Distributer je nadležan za mrežu kojom se distribuira toplinska energija te on može i treba planirati smanjenje gubitaka u mreži čime povećava energetsku učinkovitost mreže dok proizvođač je dužan za povećanje učinkovitosti postrojenja za proizvodnju. U zatvorenom toplinskom sustavu ne postoji distributer nego opskrbljivač koji može biti i proizvođač su ujedno zaduženi za proizvodnju i održavanje mreže te također mogu imati obavezu energetske učinkovitosti. Navedena odredba je povezana sa rednim brojem 27 i unutar rješavanja te primjedbe je riješeno na traženi način sa rokom da se to napravi.
21	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 3.	Uz stavak 5. - U uvodnom dijelu potrebno je definirati tko su sve sudionici na tržištu toplinske energije.	Nije prihvaćen	Uređeno na drugi način vidi redni broj 20.
22	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4.	Prema Direktivi 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti JLS-i imaju obvezu izrade planova za grijanje i hlađenje pa bi i tu obvezu trebalo navesti te je povezati s planiranjem aktivnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti, što je obveza prema Zakonu o energtskoj učinkovitosti.	Prihvaćen	Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije biti će usklađen s Direktivama.
23	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4.	Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK: Predlaže se u nastavku stavka dodati „te primijeniti sustav za koji se analizom utvrdi da je energetski najoptimalniji“ Nadalje, JLS-ovi bi trebali prilikom izrade dokumentacije u obzir uzimati postojeće CTS-ove.	Djelomično prihvaćen	Navedenim se daje jasna naznaka a jedinca lokalne samouprave pri donošenju planova investitori trebaju napraviti analizu te su isti dužni primijeniti energetski optimalno rješenje.
24	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6.	U članku 4. nije jasno koja je uloga ovlaštenog predstavnika. Da li se njemu obračunavaju i naplaćuju troškovi, da li on računa površine (na temelju čega)? Kod izrade ovog Zakona očito se nije pridržavalo zakonske odredbe iz Zakona o hrvatskom jeziku (NN 14/2024), članak 10., stavak 1. po kojem se treba osigurati jezično uređenje (lektoriranje) normativnih akata na hrvatskom standardnom jeziku. Uz članke 6., 7., 8 i 12: Zašto se uopće traži suglasnost suvlasnika? Budući da svaka zgrada može koristiti usluge samo jednog kupca toplinske energije u svakom će slučaju, dali suvlasnici suglasnost ili ne, ugovor biti „pasivno“ sklopljen.	Nije prihvaćen	Uloga predstavnika suvlasnika određena je zakonom iz područja upravljanja i održavanja zgrada i ovim zakonom u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o potrošnji toplinske energije s kupcem toplinske energije. Zgrada kao cjelina ima jednog Kupca ali na tržištu ima više kupaca te se može birati između postojećih registriranih kupaca koji to žele.
25	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6.	Uz stavak 3: Osim što je naplata troškova grijanja iz pričuve u kontradikciji sa čl. 28 Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, stavak 9 (NN 152/2024), gubitak nemalog iznosa iz pričuve znatno će umanjiti sredstva koja su mnogim zgradama nužno potrebna za obnovu, mnoge starije zgrade nisu desetljećima dobro održavane, a čak i da jesu, uređaji i građevinski elementi trebaju se nakon više desetljeća mijenjati (ravni krov, dizala, instalacije itd). U situaciji inflacije, a i bez nje teško će biti podizati iznos pričuve pa će posljedica primjene ovog Zakona biti još teže održavanje zgrada.	Nije prihvaćen	Zajednička pričuva su novčana sredstva namijenjena održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i upravljanju zgradom odnosno dijelom zgrade. Podmirenje zajedničkih troškova toplinske energije smatra se redovnim održavanjem zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i upravljanja zgradom, jasno su prikazani na računu upravitelja zagrade kao odvojena stavka od drugih stavaka koje naplaćuje upravitelj zgrade plaćaju se iz zajedničke pričuve. To dvoje nije u koliziji.
26	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6.	Zašto i kako se obavljanje energetskih djelatnosti na tržištu toplinske energije treba provoditi uz poštivanje načela tržišnog natjecanja? Naime, tržišno natjecanje podrazumijeva „stalnu „bitku“ između većeg ili manjeg broja konkurenata u ponudi određenih proizvoda i usluga za što veći broj kupaca tih proizvoda i usluga, a radi ostvarivanja poslovnih ciljeva u obliku dobiti i većeg tržišnog udjela“ (AZT, https://www.aztn.hr/trzisno-natjecanje/). Za energetske djelatnosti na tržištu toplinske energije upravo je karakteristično da ne postoje konkurenti, kao što postoje npr. u području elektroenergetike. U Republici Hrvatskoj još nije zabilježeno da su npr. dvije toplane gradile svoju infrastrukturu do pojedinih zgrada i tako bile u konkurentskoj poziciji te da su krajnji korisnici igdje mogli birati između dva ili više izvora toplinske energije. Ako je proizvođač, distributer, opskrbljivač i kupac ista tvrtka, kao što je npr. slučaj s HEP Toplinarstvom, kako je opravdano i uopće pravno izvedivo da proizvođač sam od sebe kupuje toplinsku energiju? Pri tome nije jasno koja je razlika između opskrbljivača i kupca? Zašto dva puta ista tvrtka kupuje od same sebe i sve to naplaćuje krajnjem kupcu?	Nije prihvaćen	U slučaju proizvodnje distribucije i opskrbljivača u toplinskoj energiju u Zagrebu proizvodnju obavlja HEP proizvodnja, dok HEP Toplinarstvo radi na distribuciji i za sada jedini u opskrbi. Mogućnost je za sve topline da se priključe na postojeću mrežu HEP Toplinarstva i to znači da tada može bit više proizvođača toplinske energije. Ne grade se dvije topline i mreže nego obje se priključuju na jedinstvenu mrežu. Upravo je cilj da sa objektima koji koriste obnovljive izvore ili neki drugi energent npr bio plinsko postrojenje mogu se priključiti na toplinski sustav HEP-a sa svojim postrojenjem.
27	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Predlažemo izmjenu članak 6. stavka 1. "Djelatnost kupca toplinske energije obavlja pravna ili fizička osoba, koja u ime i za račun vlasnika i/ili suvlasnika zgrada/građevina, koje se sastoje od više samostalnih uporabnih cjelina, a koje su spojene na zajedničku toplinsku podstanicu, kupuje energent za proizvodnju toplinske energije u samostalnom toplinskom sustavu, odnosno kupuje toplinsku energiju od opskrbljivača toplinskom energijom u zatvorenom ili centralnom toplinskom sustavu." U većini slučajeva u centralnim i zatvorenim toplinskim sustavima je na istu toplinsku podstanicu tj. isto obračunsko mjerno mjesto spojeno više zgrada/građevina koje mogu imati različite upravitelje zgrada. Nema svaka zgrada/građevina svoje obračunsko mjerno mjesto (svoju podstanicu) i to treba uzeti u obzir. Smatramo kako se treba propisati da sve zgrade/građevine spojene na isto obračunsko mjerno mjesto i koje imaju zajedničku toplinsku podstanicu moraju imati istog kupca toplinske energije. U stavku 2. predlažemo u tekstu u dijelu"rukovanje i održavanje unutarnjih instalacij“ ubaciti riječ „dijela“ na način da tekst glasi: „…rukovanje i održavanje dijela unutarnjih instalacija,...“. Ovim Zakonom je potrebno definirati pojam „organizacija i nadzor nad ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja za regulaciju odavanja topline i uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije i zasebnih mjerila toplinske energije“ iz razloga što je nejasno koje poslove taksativno obuhvaćaju navedeni pojmovi, odnosno obuhvaća li navedeno samo poslove nadzora nad ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja ili i samu ugradnju, očitanje i održavanje navedenih uređaja za regulaciju i zasebnih mjerila. Navedene aktivnosti do sada nisu bile u sklopu djelatnosti kupca toplinske energije te je za preuzimanje navedene obveze potreban duži vremenski period za prilagodbu poslovanja (financijski i organizacijski). Nameće se I pitanje potrebe provedbe javne nabave za dio ovih aktivnosti? Nadalje, na koji način će kupac toplinske energije to nadzirati ako nema mogućnost uvida u programiranje razdjelnika, očitavanje i kontinuirano praćenje rada uređaja? Navedene aktivnosti potrebno je detaljno razraditi u provedbenim propisom iz čl. 33. st 8. ovog prijedloga Zakona. Stoga predlažemo definirati što uključuje ova odredba i na koji bi točno način toplinarska tvrtka trebala vršiti isto, odnosno izvršavati nadzor nad radom tvrtke koja ugrađuje razdjelnike ili kalorimetre. Tko će biti odgovaran za pravilno očitavanje uređaja i tko je dužan umjeravati iste? Hoće li toplinarska tvrtka u tom slučaju odgovarati i na prigovore krajnjih kupaca, koji su zapravo vezani uz djelatnost tvrtke koja ugrađuje razdjelnike ili kalorimetre? Stavak 3. Pojam zajedničkih troškova toplinske energije potrebno je uskladiti s regulativom iz Zakona za upravljanje i održavanje zgrada. Stavak 4. Potrebno je jasno i nedvosmisleno propisati kome se naplaćuju troškovi - krajnjim kupcima ili predstavniku suvlasnika. Ukoliko se navedeni svi fiksni troškovi i naknade obračunaju i izda se račun predstavniku suvlasnika tada se u slučaju ne plaćanja istog pokreće prisilna naplata putem ovrhe i tereti se privatna imovina predstavnika suvlasnika (novčana sredstva, imovina, pokretnine) za troškove koji su do sada bili raspoređeni na sve krajnje kupce. Potrebno uskladiti s regulativom Zakona za upravljanje i održavanje zgrada. Navedenim zakonom nije predviđeno poslovanje zgrade bez upravitelja. Te smatramo da je ovaj članak kao takav suvišan. Ovakvim načinom raspodjele troškova snage po m2 u nepovoljnijem položaju su zgrade koje su energetski obnovljene u odnosu na one koje nisu, a nalaze se na istom obračunskom mjernom mjestu (nakon obnove one imaju manju priključnu toplinsku snagu po jedinici površine). Kod zgrada koje imaju različite visine stropova, a spojene su na isto obračunsko mjerno mjesto ide se u korist zgrada s višim stropovima. Slična je situacija i u stambeno-poslovnim zgradama jer su poslovni prostori uglavnom viši od stambenih. Treba predvidjeti mogućnost iskazivanja ovih troškova i po snazi. Smatramo da su riječi "ovlaštenom predstavniku suvlasnika" suvišne u predmetnom stavku. Iz članka 6. stavka 5. predlaže se brisati točku 1. „Pristup toplinskom sustavu“ jer navedeno spada u djelatnost distributera, a ne kupca toplinske energije. Primjena slobodno ugovorene cijene iz točke 2. ovog stavka, kao takva nije slobodno ugovorena cijena jer se naknada za obavljanje djelatnosti kupca donosi prema kriteriju za određivanje preporučene cijene sukladno pravilniku iz članka 33. stavka 9. ovog Zakona. Stavak 6. Molimo pojašnjenje što u slučaju kada zgrada/građevina ima npr. 5 ulaza i ima više ovlaštenih predstavnika, da li se većina odnosi na većinu na cijeloj toplinskoj stanici, ili većinu po ulazima pa će ulaz koji ima većinu po suvlasničkim dijelovima nositi i većinu suvlasnika? Trebalo bi biti većine glasova suvlasnika na svakom od ulaza koji su spojeni na isto obračunsko mjerno mjesto. Problematično je kako će upravitelj zgrade za neki ulaz obračunavati zajedničke troškove grijanja kroz pričuvu ako nema za to pristanak većine suvlasnika s tog ulaza. Stavak 8. Potrebno je uskladiti ovlasti koje ima predstavnik suvlasnika sa ovlastima istoga iz ZOUO (NN 125/24). Definirati potrebu sklapanja ugovora između opskrbljivača i krajnjih kupaca u tom slučaju, da li će isto biti definirano Općim uvjetima za isporuku toplinske energije. U stavku 9. nužno je definirati potrebu sklapanja ugovora između opskrbljivača i krajnjih kupaca, u tom slučaju, da li će isto biti definirano Općim uvjetima za isporuku toplinske energije? Upitno je da li je za ovakav pravni posao dovoljan samo Zakon ili je potrebno i sklapanje posebnog ugovora temeljem kojeg bi se mogli dobiti svi podaci o krajnjim kupcima potrebni za ovaj poslovni odnos. Molimo za pojašnjenje odredbe. Stavak 12. Potrebno je jasno propisati kako će se postupati u slučaju kada se ne donese odluka o odabiru kupca toplinske energije u slučaju kada ovlašteni predstavnik suvlasnika ili jedan od suvlasnika ne podnesu zahtjev za isporukom toplinske energije opskrbljivaču/upravitelju. Obustavlja li se u tom slučaju isporuka toplinske energije zgradi/građevini? Ako se ne obustavi isporuka, kako će se ispostavljati računi? Kome se u tom slučaju fakturiraju troškovi iz stavka 4 ovog članka ako nema upravitelja i predstavnika suvlasnika? Također, navedeno je potrebno uskladiti s ovlastima koje ima predstavnik suvlasnika sukladno ZOUO (NN 125/24). Molimo za pojašnjenje. U stavku 21. predlaže se izmjena riječki „dužan“ s riječi „može“, a kako bi se ostavila mogućnost kupcu toplinske energije samostalno obavljanje tog dijela poslova. Upitan je i način na koji će kupac to nadzirati ako nema mogućnost uvida u programiranje razdjelnika, očitavanje i kontinuirano praćenje rada? To bi svakako trebalo biti predviđeno Pravilnikom iz članka 33. stavka 8. ovog prijedloga Zakona. Većina trenutnih kupaca toplinske energije su obveznici javne nabave. U tom slučaju objavit će se natječaji na koji će se moći javiti samo jedan ponuditelj. Da li postoji ponuditelj koji može pokriti 80% tržišta toplinske energije koje trenutno drži najveća toplinarska tvrtka u RH? Također, što će biti s postojećim sklopljenim ugovorima između tvrtki koje su ugradile uređaje iz članka 33. stavka 1. ovog Zakona i krajnjih kupaca? Stavak 22. Svi rokovi navedeni u prijedlogu Zakona se trebaju uskladiti sa ZOUO (NN125/24) kako bi toplinarske tvrtke dobile pristup podacima o upraviteljima s kojima je potrebno sklopiti ugovore: Što u slučaju kada zgrada/građevina nema jednog upravitelja već su isti različiti na pojedinim ulazima? Hoće li se u tim slučajevima sklapati ugovor sa svakim upraviteljem pojedinačno, a zgrada bi trebala biti jedna energetska cjelina? Što je s poslovnim zgradama s više samostalnih uporabnih cjelina, koje nemaju upravitelja niti predstavnika suvlasnika? Što će se dogoditi ukoliko upravitelj zgrade/građevine odbija sklopiti ugovor s kupcem toplinske energije? Računi bi se trebali izdavati za svaku pojedinu zgradu/građevinu i raspodijeliti na pojedine krajnje kupce prema njihovim suvlasničkim udjelima (ne udjelima u svim zgradama/građevinama). Nadalje tvrtke raspolažu podacima o grijanim površinama koje ne odgovaraju površinama na temelju kojih se izračunavaju suvlasnički udjeli. Molimo za pojašnjenje navedenoga. Stavak 24. Navedeno je u koliziji sa stavkom 2. ovog članka u kojem je propisano: „…te izdavanje računa upravitelju zgrade/građevine radi naplate fiksnih troškova obavljanja djelatnosti kupca toplinske energije u zgradi/građevini, troškova priključne snage i troškove zajedničke potrošnje zgrade/građevine.“ Ujedno je u koliziji I sa člankom. 2. stavak 42.ovog prijedloga Zakona. Iz ovog članka potrebno je manknuti naknadu za obavljanje kupca jer je ona definirana u članku 2. stavak 42. i 47. ovog Zakona, kao naknada koja se naplaćuje iz sredstva zajedničke pričuve. Stavak 25. Kao što je to navedeno i u članku 3 stavku 47., te stavku 4. ovog članka nisu svi navedeni troškovi fiksni (troškovi zajedničke potrošnje). Potrebno je uskladiti s regulativom Zakona za upravljanje i održavanje zgrada. Molimo pojašnjenje članka, odnosno precizno definirati što je fiksni trošak djelatnosti kupca. Stavak 26. Postavlja se pitanje je li kupac toplinske energije tržišna ili regulirana djelatnost ukoliko propis definira preporučene cijene za naknadu za obavljanje djelatnosti kupca toplinske energije. predmetni stavak je u koliziji s člankom 2. stavkom 42 ovog Zakona. Također, prema članku 2. stavak 42. i 47., naknada za obavljanje djelatnosti kupca se naplaćuje iz pričuve, a ne od krajnjih kupaca kako je ovdje navedeno.	Djelomično prihvaćen	Samostalni toplinski sustav je sustav koji opskrbljuje jednu zgradu građevinu. U samostalnom sustavu postoji u principu kotlovnica koja je u prizemlju ili na vrhu zgrade i korisit se samo za tu zgradu. Samostalni sustav nije npr dvije ili tri zgrade jedna do druge i gdje u jednoj zgradi se nalazi kotlovnica a toplinska energija se odvodi i u susjedne zgrade, to je zatvoreni distribucijski sustav. U zatvorenom sustavu treba bit mjerenje u podstanici odnosno u svakoj zgradi. Kada je se govori o zatvorenom ili centralnom sustavu toplinska energija se dovodi do zgrade u zgradi mora biti mjerilo Prijedlog više zgrada na jednoj mjerno regulacijskoj opremi je u potpunosti suprotan ciljevima učinkovitog korištenja energije i pojedinačnog uređenja zgrade sukladno propisima o energetskoj učinkovitosti. Zgrada koja je obnovljena i zgrada koja nije obnovljena ne smiju imati jedno mjerilo jer nema mogućnosti da se ispravno primjeni energetska učinkovitost odnosno rekonstrukcija zgrade ne daje potpuni i pravilnu prednost onoj zgradi koja je investirala u energetsku obnovu. „Ministar donosi pravilnik kojim se uređuju tehnički zahtjevi za ugradnju, rad, očitavanje, održavanje i kontrolu ispravnosti uređaja iz stavka 1. ovoga članka i članka 33a. ovoga Zakona, radove koje je potrebno prethodno obaviti na zgradi/građevini, te organizacija provedbe tih aktivnosti, ispravno održavanje instalacija toplinskih sustava u zgradama/građevinama, uvjete za obavljanje djelatnosti ugradnje, očitanja i održavanja uređaja iz stavka 1. ovoga članka i članka 33a. ovoga Zakona odnosno tko može biti osoba koja je ovlaštena baviti se ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja iz stavka 1. ovoga članka i na koji način je krajnji kupci mogu promijeniti, kao i uvjeti naplate usluge očitanja tih uređaja i sustav ovlašćivanja i nadzora izvođača radova ugradnje tih uređaja.“ Zajednička pričuva su novčana sredstva namijenjena održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i upravljanju zgradom odnosno dijelom zgrade. Podmirenje zajedničkih troškova toplinske energije smatra se redovnim održavanjem zajedničkih dijelova i uređaja zgrade i upravljanja zgradom, jasno su prikazani na računu upravitelja zagrade kao odvojena stavka od drugih stavaka koje naplaćuje upravitelj zgrade plaćaju se iz zajedničke pričuve. Ako nema upravitelja, iako to nije mogućnost zakona o upravljanju i održavanju zgrada, no ako ga nema, onda kupac toplinske energije šalje račun krajnjim kupcima, a ne upravitelju, jer ga nema. Ovom izmjenom i dopunom Zakona o tržištu toplinske energije i podtakonskim propisima će se napokon urediti tržište ugrađivača razdjelnika koji će biti stavljeni pod nadzor kupca toplinske energije jer kupac t.en. je taj koji šalje račune. Već sada postoji obveza sklapanja ugovora između predstavnika suvlasnika i kupca toplinske energije. Taj se ugovor zove ugovor o potrošnji toplinske energije. Problem dvije zgrade na jednom mjerilu se rješava kroz sustav obveze ugradnje mjerila kod svake zgrade usput navodima da obveza mjerenja kod svake zgrade je bila i u Uredbi sa zakonskom snagom koja je donesena 2015 godine, te nije nova odredba te zbog toga je i kraći rok za njezinu primjenu. Ako suvlasnici nisu odabrali kupca t.e., onda se zahtjev podnosi dosadašnjem opskrbljivaču u CTS-u i upravitelju u STS-u. Članak 11. 12) U slučaju da zajednica suvlasnika nema ovlaštenog predstavnika suvlasnika, odluku iz stavka 6. podnosi jedan od suvlasnika na temelju pisane suglasnosti koja treba biti potpisana od natpolovične većine suvlasnika, koja se računa po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika, odnosno jedan od suvlasnika podnosi zahtjev iz stavka 8. ovoga članka. Zakon o upravljanju I održavanju zgrada određuje da ukoliko zgrada nema upravitelja da će JLS odrediti tim suvlasnicima prinudnog upravitelja. To bi značilo da ne može postojati situacija da zajednica suvlasnika nema upravitelja, ima ga ali je on prinudni upravitelj ako oni sami ne mogu donijeti odluku. Kupac t.e. i upravitelj će sklopiti međusobni ugovor kojim će urediti svoje obevze. Zakonski je riješeno ako nema kupca toplinske energije, ako nema predstavnika suvlasnika, i ako nema upravitelja. Za ne postupanje po ovom zakonu (kao i za svaki drugi zakon) postoje prekršajne kazne i institucije koje nadziru primjenu zakona. Ponovljeno pitanje prethodno odgovoreno. Navedeno je primjer koji treba u praksi odraditi a nije pitnje teksta zakona. Navedeno treba biti riješeno sukladno usvojenim pravilima te sada nije moguće unaprijed dati rješenje. Navedene odredbe su analizirane te je napravljeno usklađivanje među istima. Navedeno je uređeno na drugi način. Navedeno u dijelu gdje se iznosi mišljenje ne komentira se dok je za ostalo obavljena provjera tj analiza.
28	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6.	Uz stavak 8. - I do sada su u većini zgrada Kupci bili i opskrbljivači toplinskom energijom. Dakle,tako je ispadalo da je opskrbljivač toplinskom energijom prodavao sam sebi toplinsku energiju da bi opet taj isti subjekt to naplaćivao krajnjem kupcu. I tako će to vjerojatno biti i nadalje. Čemu onda cijeli ovaj cirkus? Ako je igdje to zaživjelo (i to koliko čujem ne posebno uspješno) su mali zatvoreni sustavi centralnog grijanja.	Primljeno na znanje	Navedeno predstavlja komentar te se ovdje ne komentira.
29	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6.	Uz stavak 4. - Ako se krajnjim kupcima iz stavka (4) može isporučivati pojedinačno račun za navedene troškove u ovom stavku, nema nikakvog opravdanja da se to ne radi i u zgradama gdje postoji upravitelj. Tu se evidentno radi o pogodovanju Kupcu na štetu suvlasnika kako bi se Kupac lakše naplatio za svoje usluge. Time se nasilno mijenja odnos suvlasnika u trenutku kupovine stana i davatelja usluga – u ovom slučaju Kupca.	Nije prihvaćen	Navedeni stavak uređuje situacije koje nebi trebale bit uobičajene te bi trebale predstavljati izuzetke do trenutka kada sustav u potpunosti bude primjenjiv.
30	RINALDA PETANI-PAŽIN	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7.	Kupci toplinske energije u samostalnim toplinskim sustavima koji kao energent koriste plin nisu u potpunosti zaživjeli. Navodno 70% samostalnih toplinskih sustava u RH i nema kupca toplinske energije, već nju obavlja opskrba nekim svojim vidom ugovora. Postojeći zakon predviđa da se za odabir kupca toplinske energije traži 51% suglasnosti suvlasnika, a mrežna pravila 68.(14-20) predviđaju scenarij kad suvlasnici nisu odabrali kupca. Ovaj scenarij opskrba i distribucija ne žele postupiti po ovom članku mrežnih pravila. Novi zakon niti ne traži suglasnost suvlasnika za odabirom kupca toplinske energije. Od 44 registrirana kupca toplinske energije pola od njih nije aktivno, ima tu i start up ova, gubitaša itd. Suvlasnici u zgradama(većinom izgrađenih do 80 tih godina) se nametanjem kupaca toplinske energije dovode u nepovoljan položaj iz razloga što neki od kupaca nude isključivo fakturiranje toplinske energije ne obrazlažući metodologiju izračuna niti cijene niti metodologije izračuna troškova naknade. Ponude kupca toplinske energije najčešće niti ne sadržavaju djelatnost kupca koja mu je predviđena, (održavanje sustava) a suvlasnici te djelatnosti i plaćaju mimo kupca ovlaštenim tvrtkama direktno (očitanje razdjelnika, kotlovničara.... Na kraju ispada da kupac toplinske energije isključivo obavlja slanje računa za toplinsku energiju, čime se pogoduje opskrbi u smanjenju operativnih troškova slanja računa i naravno naplate istih. Zaključeno, potrebno je ostaviti varijantu da je potrebna natpolovična suglasnost stanara i ukoliko je nema da se predvidi opcija.	Nije prihvaćen	Navedeno predstavlja komentar i odnosi se na praksu primjene što nije cilj ovog dokumenta
31	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. Potrebno je propisati rok u kojem je moguće uložiti prigovor, kao i taksativno navesti razloge zbog kojih je moguće uložiti prigovor, a u vezi su s radom kupca toplinske energije i ispostavljenim računima za krajnjeg kupca, obzirom da se radi o širokom pojmu poslovanja.	Nije prihvaćen	Stavak 2 točno navodi za što se podnosi prigovor.
32	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7.	Uz stavak 8. - I do sada su u većini zgrada Kupci bili i opskrbljivači toplinskom energijom. Dakle,tako je ispadalo da je opskrbljivač toplinskom energijom prodavao sam sebi toplinsku energiju da bi opet taj isti subjekt to naplaćivao krajnjem kupcu. I tako će to vjerojatno biti i nadalje. Čemu onda cijeli ovaj cirkus? Ako je igdje to zaživjelo (i to koliko čujem ne posebno uspješno) su mali zatvoreni sustavi centralnog grijanja.	Nije prihvaćen	Navedeno predstavlja komentar i odnosi se na praksu primjene što nije cilj ovog dokumenta
33	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 8.	Treba uvažiti odredbe Direktive 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti, čl. 26., koje se odnose na analizu troškova i koristi.	Prihvaćen	Uvažit će se.
34	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 8.	Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK moli pojašnjenje članka 8. stavka 16. jer je navedena odredba nejasna.	Nije prihvaćen	Navedeno je jasno napisano i određuje tko , kada i na koji način treba postupiti .
35	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9.	Potrebno je uvažiti odredbe Direktive 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti, čl. 26. koje se odnose na postupke izdavanja odobrenja.	Prihvaćen	Uvažit će se.
36	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10.	Potrebno je uvažiti odredbe Direktive 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti, čl. 25.	Prihvaćen	Uvažit će se.
37	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11.	Stavak (8) - I do sada su u većini zgrada Kupci bili i opskrbljivači toplinskom energijom. Dakle,tako je ispadalo da je opskrbljivač toplinskom energijom prodavao sam sebi toplinsku energiju da bi opet taj isti subjekt to naplaćivao krajnjem kupcu. I tako će to vjerojatno biti i nadalje. Čemu onda cijeli ovaj cirkus? Ako je igdje to zaživjelo (i to koliko čujem ne posebno uspješno) su mali zatvoreni sustavi centralnog grijanja.	Nije prihvaćen	Kupac toplinske energije je uveden kada je vlasništvo nad toplinskim podstanicama vraćeno krajnjim kupcima te je uočena potreba za stručnim upravljanjem unutarnjim instalacijama grijanja u zgradi.
38	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11.	Stavak (4) - Ako se krajnjim kupcima iz stavka (4) može isporučivati pojedinačno račun za navedene troškove u ovom stavku, nema nikakvog opravdanja da se to ne radi i u zgradama gdje postoji upravitelj. Tu se evidentno radi o pogodovanju Kupcu na štetu suvlasnika kako bi se Kupac lakše naplatio za svoje usluge. Time se nasilno mijenja odnos suvlasnika u trenutku kupovine stana i davatelja usluga – u ovom slučaju Kupca.	Nije prihvaćen	Navedeno nije predmet promjene ovog zakona.
39	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12.	Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. S obzirom da se pod Agencijom podrazumijeva isključivo HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) u zakonu je potrebno primijeniti jedninu riječi. Jasno precizirati hoće li se donijeti pravilnik o općim uvjetima ili opći uvjeti. U vezi stavka 3. postavlja se pitanje hoće li se donijeti pravilnik o općim uvjetima ili opći uvjeti.	Prihvaćen	Novi nazivi za dosadašnje akte. Pravilnik o općim uvjetima za opskrbu toplinskom energijom, Pravilnik o općim uvjetima za isporuku toplinske energije.
40	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz članak 1: Javne usluge smiju se naplaćivati samo na temelju podataka dobivenih iz mjernih uređaja. Razdjelnici nisu mjerni uređaji, ne baždare se, krajnji kupac nema nikakvu mogućnost kontrole nad njima, podložni su manipuliranju i varanju, nije jasno kako se mjeri podno grijanje, itd, itd, javnosti su već dobro poznati svi nedostaci i nezakonitosti u vezi razdjelnika. Nadalje, korištenjem razdjelnika kao mjerila potrošnje postiže se da pojedini stanovi imaju trajno puno veću potrošnju od identičnih susjednih stanova jer se nalaze na nepovoljnijim položajima u zgradi. Time se bitno zadire u vrijednost privatnog vlasništva. Uz stavak 7: Za koja poboljšanja energetske učinkovitosti u korištenju toplinske će se koristiti sredstva prikupljena iz naknade za poticanje učinkovitosti grijanja? Za većinu zgrada, a naročito za nebodere sredstva potrebna za kompletnu energetsku obnovu su ogromna te navedena prikupljena sredstva neće biti ni približno dovoljna. Pojedini manji zahvati na zgradama, kao što su djelomična termoizolacija nemaju smisla jer neće utjecati na potrošnju energije grijanja. Izmjene vanjske stolarije su diskutabilne jer su mnogi suvlasnici već na svoj trošak izmijenili vanjsku stolariju pa ne bi bilo pravedno da se ova sredstva daju samo pojedinim suvlasnicima koji još to nisu učinili. Cijeli sustav instalacija grijanja je Kupac dužan održavati i popravljati. Dakle, za što se uopće mogu koristiti navedena prikupljena sredstva? Treba li ih Upravitelj izdvojiti na poseban račun da se s vremenom ne pomiješaju s ostalim sredstvima?	Nije prihvaćen	I sada se javna usluga obračunava na temelju podataka dobivenog iz mjernog uređaja – a to je zajedničko mjerilo toplinske energije, na obračunskom mjernom mjestu i zasebno mjerilo toplinske energije. Svi drugi uređaji iza njega služe za raspodjelu troškova. Stavak 7 govori da sredstva se trebaju u računovodstvu voditi na način da su jasna namjenska sredstva po svakoj pojedinoj zgradi i po namjeni.
41	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Osigurati da su preneseni svi zahtjevi direktiva vezani uz mjerenje i obračunavanje i informiranje krajnjih kupaca.	Prihvaćen	Uvažit će se.
42	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. Za pojam ˝uređaj za regulaciju odavanja topline˝ potrebno je koristiti definiciju iz Pravilnika o raspodjeli i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju, te istu definirati i u članku 3. stavka 2. ovog Zakona. Pod pojmom „mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije“ potrebno je koristiti termin zasebna mjerila toplinske energije u skladu s člankom 3. stavkom 2. točka 40. Osim toga, moli se pojašnjenje da li se pod uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije smatraju i vodomjeri potrošne tople vode s obzirom da i oni služe za raspodjelu energije za zagrijavanje potrošne tople vode. Stavak 2. Mišljenja smo kako je pravednije ostaviti mogućnost odabira modela načina raspodijele troška samim suvlasnicima. Potrebno je definirati način na temelju kojeg se vrši fakturiranje upraviteljima zgrada, te sastavne dijelove samog računa. Riječ „uređaji“ za mjerenje potrošnje toplinske energije zamijeniti riječima „zasebna mjerila“ Nadalje, u stavku 1 ovog članka propisano je da su vlasnici samostalnih uporabnih cjelina, u zgradi/građevini dužni su radi racionalnijeg korištenja energije ugraditi uređaje za regulaciju odavanja topline i uređaje za lokalnu razdiobu, dok se u stavku 2. ovog članka koristi izričaj ako se ugrade uređaji za mjerenje potrošnje toplinske energije iz stavka 1. ovoga članka. Molimo pojašnjenje da li je ugradnja uređaja obvezna ili ne? Stavak 3. Riječ „uređaji“ za mjerenje potrošnje toplinske energije zamijeniti riječima „zasebna mjerila". Stavak 4. Potrebno je definirati što je sa zgradama/građevinama gdje sada nije takva situacija tj. nemaju sve samostalne uporabne cjeline ugrađena zasebna mjerila. Trenutno su takve situacije propisane važećim Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova toplinske energije u kojem se cijela zajednička potrošnja tereti na suvlasnike koji nisu ugradili zasebna mjerila toplinske energije, a što se sada predviđa ovim prijedlogom Zakona prebaciti na sve suvlasnike preko upravitelja i računa pričuve. Stavak 6. Predlaže se u članku 13. stavku 6. iza riječi „onesposobe“ dodati riječ “ ili su oni neispravni“. Stavak 7. Predlaže se riječ „prikupljena“ zamijeniti s riječi „naplaćena“. Definirati kojom dinamikom kupac toplinske energije treba uplaćivati navedena sredstva na račun pričuva. Također, molimo da se prilikom utvrđivanja preporučene cijene za naknadu za djelatnost kupca toplinske energije uzme u obzir i troškovi platnog prometa. Stavak 9. Ukoliko država regulira preporučene cijene za naknadu za djelatnost kupca toplinske energije tada ista prestaje biti tržišna i postaje regulirana. Također, što će biti ukoliko preporučena cijena za naknadu za djelatnost kupca toplinske energije neće pokrivati stvarne troškove kupca toplinske energije?	Nije prihvaćen	Riješeno na drugi način s obzirom da navedeno se prvenstveno odnosi na odavanje topline što smatramo da je vezano uz pojam grijanja odnosno korištenje toplinske energije za grijanje prostora. Međusobni ugovorni odnosi kupca i upravitelja biti će navedeni u njihovom međusobnom ugovoru sukladno ZOTTE i pravilniku o općim uvjetima za isporuku topl. en. donesenom na temelju ZOTTE. Smatramo da upravo rješavanje navedenog treba biti dio podzakonskog propisa dok zakon ne treba opterećivati detaljima.
43	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz stavak (6) - Ugradnja razdjenika nije sama po sebi mjera energetske učinkovitosti već ponašanje krajnjeg kupca u smislu racionalnog korištenja energije. Između ostalog to znači da se treba ugraditi kvalitetna vanjska stolarija, prostorije ne trebaju pregrijavati što se postiže ugradnjom termostatskih ventila, ne prekrivati radijatore, držati prozore zatvorenim osim kad se prostorije provjetravaju i slično – sve što ovaj zakon ne navodi. Zbog krajnje lošeg sadržaja Pravilnika o raspodjeli troškova za isporučenu toplinsku energiju dio krajnjih kupaca, koji se ponaša odgovorno u smislu energetske učinkovitosti, plaća znatno veće račune za grijanje (neki čak i fizički nerealno visoke) od nekih drugih, koji se ne ponašaju odgovorno, ali imaju samostalnu uporabnu cjelinu okruženu drugim grijanim prostorima. Prema tome, ugradnja razdjelnika i pristanak na obračun potrošnje prema impulsima s razdjelnika nije mjera energetske učinkovitosti. Stoga se zbog neugradnje razdjelnika i odluke da se obračun potrošnje ne provodi prema impulsima s razdjelnika ne može i ne smije kažnjavati obračunom naknade za poticanje energetske učinkovitosti. To je prema ovim izmjenama i dopunama zakona praktično kažnjavanje za nešto za što krajnji kupac nije kriv dok se one krajnje kupce, koji se ne ponašaju u smislu racionalnog korištenja energije ostavlja bez takve kazne. Najvećim dijelom gledajući pojedinačne slučajeve, krajnji kupac ne pristaje na ugradnju razdjelnika i obračunu prema njima jer unatoč odgovornom ponašanju troše više od dvostruke prosječne potrošnje toplinske energije, najvećim dijelom zbog položajnosti stana. Time su praktično svi krajnji kupci s lošom položajnošću stanova (stanovi na najgornjem katu, stanovi u prizemlju i iznad prolaza, na sjevernoj strani zgrade, ako se stanovi oko njih ne griju) majorizirani od onih čiji stanovi su okruženi drugim grijanim stanovima. To je prije svega i protuustavno jer se time direktno zadire u privatno vlasništvo i utječe na cijenu takvih stanova na tržištu. Čak da su takvi krajnji kupci u manjini, zbog toga ne smiju biti terorizirani od većine kao što je to u svim ostalim životnim područjima u demokratskim društvima. Da su autori ovih izmjena i dopuna samo pročitali neki pravilnik iz mnogo demokratski uljuđenijih zemalja od Hrvatske znali bi koliko su u krivu. Ne ulazeći u razloge zašto je Njemačka davnih godina uvela razdjelnike (ali puno jeftinije), koji su bitno drugačiji od onih u Hrvatskoj, iz njihovog pravilnika je vidljivo da se zbog položajnosti stana onima u najnepovoljnijoj poziciji dopušta i do dvostruko veća prosječna potrošnja toplinske energije u odnosu na one stanove smještene između grijanih stanova (u kojima se i zimi ne smije temperatura smanjit na manje od 19 stupnjeva). A Pravilnik za raspodjelu troškova za isporučenu toplinsku energiju nije na listi zakonodavnih aktivnosti Ministarstva gospodarstva za 2025. godine pa prema tome ostaje isti kao do sada. Dakle, Vlada ovim prijedlogom izmjena i dopuna odustaje od nerealno visokih kazni (koje nikada i nikome nisu naplaćene) za one koji nisu ugradili razdjelnike, a uvodi nešto što naziva naknadom za energetsku učinkovitost, a s tom energetskom učinkovitošću nema nikakve veze. Najveći problem ovog zakona i pripadajućeg pravilnika od njegovog prvog donošenja do danas je što su to vrlo loše napravili isti ljudi koji to rade i danas. Autore tih varijanti zakona i pravilnika Vlada ne želi otkriti, a oni se sami neće o tome izjasniti pred hrvatskom javnosti. Inzistiranjem na ovakvim rješenjima je zapravo čuvanje vlastitih pozicija bez obzira na štetu koju su već do sada nanijeli brojnim hrvatskim građanima, a dozvoljava im se da to čine i dalje. Paralelno s tim, Ustavni sud 10 godina nije u stanju donijeti svoj sud o zahtjevu za ocjenom ustavnosti i zakonitosti samog zakona i pripadajućeg pravilnika, što je po mom mišljenju skandalozno!	Nije prihvaćen	Navedeno upravo predstavlja argumente koji govore u prilog navedenom rješenju jer ovaj zakon upravo daje samo okvir unutar kojega se treba nalaziti uređaji. Ujedno pozivamo da kada bude javna rasprava o navedenom pravilniku koji treba urediti detaljno navedeno područje.
44	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz stavak 2. - Ovo je neusklađeno sa člankom 3, točka 39.	Primljeno na znanje	Uskladit će se.
45	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz stavak 9. - Budući pravilnik još ne postoji, potrebno je voditi računa da se ne radi o dvostrukom kažnjavanju za neugrađivanje razdjelnika jer je to u sadašnjem zakonu i pravilniku prisutno.	Primljeno na znanje	Kod izrade pravilnika će bit također e savjetovanje.
46	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz stavak 8. - Varanje s razdjelnicima je vrlo lako moguće na štetu ostalih suvlasnika. I to se ne može spriječiti. To je velika mana ovakvog načina raspodjele troškova za isporučenu toplinsku energiju.	Primljeno na znanje	Tijekom javne rasprave za pravilnik treba predložit načine zaštite
47	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz stavak 7. - Treba izrijekom navesti da se ova sredstva mogu koristiti samo za one radove na povećanju energetske učinkovitosti koje daju korist SVIM suvlasnicima. Da se ne bi mijenjali prozori i slično pojedinim suvlasnicima u njihovim samostalnim uporabnim cjelinama.	Nije prihvaćen	Uređeno na drugi način Sredstva prikupljena iz naknade za poticanje učinkovitosti grijanja se moraju utrošiti namjenski za poboljšanje energetske učinkovitosti u korištenju toplinske energije u zgradi/građevini krajnjih kupaca, sukladno propisima iz područja graditeljstva i energetske učinkovitosti.
48	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13.	Uz stavak 5. - Treba pisati da se raspodjela i obračun troškova za isporučenu toplinsku energiju temelji DIJELOM na očitanjima uređaja za lokalnu razdiobu.	Prihvaćen	Za sve samostalne uporabne cjeline koje imaju ugrađene uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije sukladno stavku 1. ovoga članka, raspodjela i obračun troškova za isporučenu toplinsku energiju temelji se dijelom na očitanjima uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije.
49	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. Definiciju „uređaja za regulaciju protoka toplinske energije“ potrebno je propisati u članku 3. stavku 2. ovog Zakona. Pojmove „uređaj za mjerenje potrošnje toplinske energije i uređaj za mjerenje potrošne tople vode „ zamijeniti s pojmom „zajedničko posebno mjerilo toplinske energije“ definiranog Pravilnikom o načinu raspodijele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju u članku 2.,stavku 2.,točci.11., te istu propisati u članku 3.stavku 2. ovog Zakona. Stavak 2. Dio rečenice „opremiti zajednička obračunska mjerna mjesta uređajima za mjerenje potrošnje toplinske energije i uređajima za mjerenje potrošne tople vode koji se mogu daljinski očitati“ zamijeniti s „opremiti uređaje iz stavka 1. ovog članka sa uređajima za daljinsko očitanje“. Stavak 3. Naveden je krivi stavak iz članka 33. ovog Zakona, vjerojatno se misli na stavak 8. Potrebno je definirati što sve podrazumijeva ugradnja sustava, je li tu uključena i ugradnja modula za daljinsku komunikaciju na mjerilima gdje se to pokaže potrebnim i druge opreme. Navedeno nije moguće, s tehničke strane, osigurati od strane kupca toplinske energije jer isti nije vlasnik navedene opreme (i to zasebnih mjerila i razdjelnika). Obveza se može propisati samo vlasnicima odnosno krajnjim kupcima. Stoga predlažemo da se u svim predloženim izmjenama odredbi zakona definira točno razgraničenje djelatnosti toplinara i tvrtki koje ugrađuju razdjelnike ili kalorimetre te definirati prava i obveze istih. Nadalje, da li pod definiciju uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije krajnjih kupaca spadaju i vodomjeri za potrošnu toplu vodu krajnjih kupaca?	Primljeno na znanje	Razdjelnici nisu vodomjeri.
50	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17.	Uz članak 5: Nije jasno što se podrazumijeva pod pojmom „preinaka“. Dakle, vlasnik stana ne može npr. zamijeniti obični ventil termostatskim (promjena funkcije) bez suglasnosti kupca i opskrbljivača. Koja je procedura traženja suglasnosti, dolazi li ovlaštena osoba na uviđaj prije preinake te na kontrolu nakon preinake? Nadalje, većina preinaka obavlja se u vrijeme pražnjenja sustava, to se događa u svim zgradama u razdoblju kada nema grijanja, a sustavi ne smiju dugo biti prazni, tako da će kupci i opskrbljivači koji daju suglasnosti u tom razdoblju biti izuzetno opterećeni, trebalo bi propisati rok u kojemu su kupac i opskrbljivač dužni dati suglasnost, te ako je u tom roku ne izdaju, smatra se da je Krajnji kupac dobio suglasnost Također, treba li dobiti suglasnost kod hitnih intervencija gdje se stari element zamjenjuje novim koji najčešće može utjecati na funkciju sustava? U slučaju kada se treba isprazniti cijeli sustav u zgradi a sezona je grijanja, koliko će trajati procedura ishođenja suglasnosti kupca i opskrbljivača, u kojem vremenu će zgrada biti bez grijanja? Uz stavak 7: Stavak je nejasno napisan: ukoliko je ŠTO moguće, dati suglasnost, izvršiti preinaku? Znači li to da je npr. za promjenu običnog ventila u termostatski ili povećanje radijatora ili trajno uklanjanje radijatora potrebna projektna dokumentacija? Kod izrade ovog Zakona očito se nije pridržavalo zakonske odredbe iz Zakona o hrvatskom jeziku (NN 14/2024), članak 10., stavak 1. po kojem se treba osigurati jezično uređenje (lektoriranje) normativnih akata na hrvatskom standardnom jeziku.	Primljeno na znanje	Preinaka na unutarnjim instalacijama se misli samo na unutarnjim instalacijama zgrade – zajedničkih instalacija grijanja u zgradi. Ne i preinaka ventila radijatora. Ventil i radijator je vlasništvo krajnjeg kupca. Detalji u pravilnicima.
51	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 5. Definiciju „instalacija krajnjeg kupca“ propisati u članku 3. stavku 2. ovog Zakona. Osim toga potrebno je dodati da u slučaju promjene priključne toplinske snage i distributer treba izdati prethodnu termoenergetsku suglasnost i novu termoenergetsku suglasnost. Stavak 7. Isto kao i u stavku 5. ovog članka potrebno je dodati da u slučaju promjene priključne toplinske snage i distributer treba izdati prethodnu termoenergetsku suglasnost i novu termoenergetsku suglasnost.	Djelomično prihvaćen	Dodana definicija instalacija krajnjeg kupca.
52	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17.	Uz stavak 6. - Tu se može varati, a da se to ne može samo tako lako ustanoviti.	Nije prihvaćen	Nejasan komentar.
53	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17.	Uz stavak 5. - Kako će se to provesti? Periodičkim pregledima? Tko će to raditi? Nemoguće! Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima to nije moguće.	Nije prihvaćen	Nejasan komentar.
54	ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18.	Osigurati transpoziciju odredi novih direktiva o energtskoj učinkoviotsti i OIE.	Prihvaćen	Biti će učinjeno.
55	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 18.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. Prije stupanja na snagu Zakona o tržištu toplinske energije neki stanovi su se izdvojili iz sustava toplinske energije, molimo za pojašnjenje što je s njihovim stečenim pravima tj. da li se i za te stanove obračunavaju fiksni troškovi i energija zajedničke potrošnje? Stavak 2. U stavku 2. točki 4. potrebno je na kraju dodati tekst: „odnosno, pribavljanje suglasnosti svih ovlaštenih predstavnika suvlasnika zgrada/građevina koje su priključene na istu toplinsku podstanicu tj. isto obračunsko mjerno mjesto u centralnom toplinskom sustavu u slučaju isključenja pojedine zgrade/građevine.	Primljeno na znanje	Onaj tko se prethodno izdvojio se izdvojio prema tada važećem zakonu i dužan je plaćati sve osim troškova toplinske energije. I tako treba i dalje. Jer je dio sustava. Više nije dozvoljeno izdvajanje. Također, i dalje treba postupati po pravomoćnim sudskim odlukama vezanim za tu tematiku. Već piše: „1. podnošenje zahtjeva za isključenje zgrade/građevine od strane ovlaštenog predstavnika suvlasnika na temelju prethodno postignute suglasnosti svih krajnjih kupaca na zajedničkom mjerilu toplinske energije, za izdvajanje svih samostalnih uporabnih cjelina unutar zgrade/građevine, “ Ne treba duplo normirati.
56	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20.	Komentar Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: U članku 20. stavku 3 predlažemo riječi „ne koristi toplinsku energiju“ zamijeniti sa „ne postupa“. Potrebno je uz ove mjere nadležna tijela ovlastiti i za izricanje novčanih kazni sukladno navedenim odredbama.	Prihvaćen	Zamijenjeno.
57	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20.	Uz stavak 2. - Kako to mislite da će funkcionirati? Kad sam uputio upit Državnom inspektoratu da mi kaže koja inspekcija je mjerodavna za ugradnju i očitanje razdjelnika nisu htjeli odgovoriti. Odgovorili su tek kad sam to zatražio preko Ureda premijera Plenkovića. Nažalost, i do sada nisu na tom polju radili baš ništa što je trebalo i to godinama.	Primljeno na znanje	Uredit će se novim Pravilnikom.
58	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 21.	U članku 49. nedostaje kazna za kupca koji ne obavlja djelatnosti iz čl.11, st.2., osobito ako krajnji kupac prijavi nepravilnost u radu ili kvarove na sustavu grijanja, te u kojem roku kupac mora obaviti te djelatnosti. Također treba navesti i kojem tijelu takav događaj krajnji kupac treba prijaviti i zatražiti zaštitu svojih prava.	Primljeno na znanje	Imamo prekršajne odredbe za kupca toplinske energije ako ne radi u skladu sa zakonom.
59	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 21.	Uz stavak 5. - Treba uvesti novu kaznu za kupca ako na zahtjev krajnjeg kupca ne dostavi sve potrebne parametre na temelju kojih se vrši obračun potrošnje toplinske energije u samostalnoj uporabnoj jedinici. Isto vrijedi i ako se ti podaci ne dostave predstavniku suvlasnika na njegov zahtjev za svaku samostalnu uporabnu jedinicu posebno. Trenutno je situacija takva da tvrtke koje vrše obračun raspodjele potrošnje toplinske energije ne daju sve te tražene podatke. Računi moraju biti provjerivi i transparentni. Uvedite i kazne za trgovce razdjelnicima zbog dovođenja u zabludu krajnjih kupaca jer navode neistine. Evo nekoliko najsvježijih primjera: „Mjerilo s ugrađenim xxxxx radio modulom.“ – Razdjelnik nije mjerilo. „Osigurajte pravednu raspodjelu i ispravno obračunavanje potrošene toplinske energije“ – Po mnogočemu raspodjela s razdjelnicima nije pravedna. „Razdjelnici topline osiguravaju da svaki stanar plaća isključivo vlastitu potrošnju topline.“ – To nije točno. Dio potrošnje se ionako plaća po m2, a o grijanju susjednih stanova (ako nisu grijani) da i ne govorim.	Djelomično prihvaćen	Dodan je novi članak 11.a „Informacije o obračunu i potrošnji toplinske energije Članak 11.a (1) Kupac toplinske energije je dužan na mjesečnim računima za individualne troškove isporučene toplinske energije i naknadu za poticanje učinkovitosti grijanja ili zajedno s računima krajnjih kupaca, krajnjim kupcima u jasnom i razumljivom obliku, poštujući pravila o zaštiti podataka, staviti na raspolaganje sljedeće informacije o: 1. važećim stvarnim cijenama i ukupnim troškovima toplinske energije; 2. upotrijebljenom energentu za proizvodnju toplinske energije i povezanim godišnjim emisijama stakleničkih plinova, uključujući informacije za krajnje kupce koji se grijanjem ili hlađenjem opskrbljuju iz centralnih toplinskih sustava, te opis različitih poreza, pristojbi i tarifa koji se primjenjuju na obračun; 3. usporedbi sadašnje potrošnje toplinske energije krajnjeg kupca i potrošnje u istom razdoblju prošle godine, u grafičkom obliku i prilagođeno za grijanje i hlađenje u odnosu kada je sezona grijanja ili hlađenja; 4. kontaktnim podacima organizacija krajnjih kupaca, Agencije ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o dostupnim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih kupaca i tehničkim specifikacijama uređaja za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije ili zasebnih mjerila toplinske energije tih krajnjih kupaca; 5. postupcima podnošenja prigovora iz članka 11.b ovog Zakona ili alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova, 6. usporedbi s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim kupcem iz iste kategorije krajnjih kupaca. (2) U slučaju izdavanja elektroničkih računa, usporedba iz stavka 1., točke 6. ovog članka, može biti dostupna na internetskim stranicama kupca toplinske energije, pri čemu poveznica na tu stranicu mora biti navedena na računima. (3) Informacije o emisijama stakleničkih plinova iz stavka 1., točke 2. ovog članka obvezno je dati samo krajnjim kupcima spojenim na centralni toplinski sustav čija je ulazna snaga veća od 20 MW. (4) Informacije iz stavka 1. ovog članka također mogu biti dostupne na internetskim stranicama kupca toplinske energije i ažurirati se onoliko često koliko to omogućuju korišteni uređaji i sustavi za mjerenje. (5) Kupac toplinske energije je dužan osigurati da krajnji kupci svoje račune i informacije o obračunu iz ovog članka dobivaju besplatno i da imaju pristup svojim podacima o potrošnji na odgovarajući način i bez plaćanja. Dodane su nove kazne: Iza članaka 49.a, dodaje se članak 49.b koji glasi: „(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2654,00 do 66361,00 EUR kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja je ovlaštena baviti se ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona ako: 1. ne obavlja svoju djelatnost u skladu s pravilnikom o općim uvjetima za isporuku toplinske energije iz članka 32. stavka 3. ovog Zakona, 2. ne obavlja svoju djelatnost u skladu s pravilnikom iz članka 33. stavka 15. ovog Zakona, 3. ne sklopi ugovor s kupcem toplinske energije radi obračuna isporučene toplinske energije, nadzora nad ugradnjom, očitanjem i održavanjem uređaja iz članka 33. stavka 1. ovog Zakona.
60	IVICA DŽEBA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22.	Treba uvesti novu kaznu za kupca ako na zahtjev krajnjeg kupca ne dostavi sve potrebne parametre na temelju kojih se vrši obračun potrošnje toplinske energije u samostalnoj uporabnoj jedinici. Isto vrijedi i ako se ti podaci ne dostave predstavniku suvlasnika na njegov zahtjev za svaku samostalnu uporabnu jedinicu posebno. Trenutno je situacija takva da tvrtke koje vrše obračun raspodjele potrošnje toplinske energije ne daju sve te tražene podatke. Računi moraju biti provjerivi i transparentni. Uvedite i kazne za trgovce razdjelnicima zbog dovođenja u zabludu krajnjih kupaca jer navode neistine. Evo nekoliko najsvježijih primjera: „Mjerilo s ugrađenim xxxxx radio modulom.“ – Razdjelnik nije mjerilo. „Osigurajte pravednu raspodjelu i ispravno obračunavanje potrošene toplinske energije“ – Po mnogočemu raspodjela s razdjelnicima nije pravedna. „Razdjelnici topline osiguravaju da svaki stanar plaća isključivo vlastitu potrošnju topline.“ – To nije točno. Dio potrošnje se ionako plaća po m2, a o grijanju susjednih stanova (ako nisu grijani) da i ne govorim.	Djelomično prihvaćen	Vidjeti komentar iz članka 21. za stavak 5.
61	ADA PAVLIĆ-COTTIERO	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23.	Uz stavak 1.: Znači li to da svaki krajnji kupac- suvlasnik stana riskira kaznu od 1.333- 6.666 E ako umjesto običnog ugradi termostatski ventil, ako stari umjesto starog radijatora stavi novi koji je drugačijih svojstava i parametara, ili recimo ukloni pokvareni radijator i uopće ne stavi novi jer mu ne treba? Uz stavak 2: Nije jasno kojeg dijela unutarnjih instalacija i koja fizička osoba će biti kažnjena ako uslugu upravljanja i održavanja dijela unutarnjih instalacija u zgradi/građevini ne obavlja kupac toplinske energije. Znači li to da krajnji kupac za svaki popravak unutar svog stana treba zvati kupca (vidi članak 2., stavak 36. ovog Zakona po kojemu su svi uređaji u vertikalnim sustavima zajednički) Također, ako netko izvan samostalne uporabne cjeline, npr. na stubištu popravi neki dio instalacije (npr. hitne intervencije poprave ili uklone radijator na stubištu koji se i tako godinama ne koristi ali procuri), koja fizička osoba će biti kažnjena? Majstor koji je popravio, vlasnik tvrtke koja je popravila, najbliži susjed, predstavnik suvlasnika? Uz stavak 3: Kažnjavanje predstavnika suvlasnika za ovakav prijestup nije smisleno niti pravno opravdano jer predstavnik nije stručna osoba pa posljedično nije u stanju kontrolirati uvjete za isključenje za čije razumijevanje je potrebno stručno znanje. Nadalje, ovakvim prijetnjama visokim kaznama za predstavnike suvlasnika postići će se da će se još manje osoba odlučiti da obavlja tu nelaku zadaću. Poznato je da mnoge zgrade ne mogu naći predstavnika pa posljedično ovise o dobroj volji i poštenju Upravitelja kojega nitko ne kontrolira.	Nije prihvaćen	Ne. Nisu propisane prekršajne kazne za krajnje kupce. Krajnji kupci ne smiju sami raditi preinake na zajedničkim instalacijama zgrade vezanim uz sustav grijanja. Određene su prekršajne kazne ako kupac toplinske energije ne radi djelatnost prema odredbama ovog zakona. Za hitne intervencije treba zvati kupca toplinske energije. Ne kažnjava se predstavnik suvlasnika za ništa. Novi zakon o održavanju i upravljanju zgrada propisuje odabir predstavnika i upravitelja.
62	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. U članku 50. stavku 1. predlaže se uz kupca i opskrbljivača dodati potrebu davanja odobrenja i od strane distributera. Iznose novčanih kazni cijelog članka Zakona preračunati u valutu euro. Stavak 9. Stavak je nejasan s obzirom da je ovim prijedlogom Zakona isključena mogućnost izdvajanja. Što je s onima krajnjim kupcima koji su temeljem prethodnih i trenutno važećih zakonskih propisa izdvojeni?	Djelomično prihvaćen	S obzirom da nisu radovi na mreži operatora distribucijske mreže nije potrebna njegova suglasnost on treba samo dati jasne uvjete za opremu priključena na svoju mrežu kroz mrežna pravila i to imati javno objavljeni i naravno prethodno odobreno od Agencije. Onaj tko se prethodno izvdojio se izvojio prema tada važećem zakonu i dužan je plaćati sve osim troškova toplinske energije. I tako treba i dalje. Jer je dio sustava. Više nije dozvoljeno izdvajanje.
63	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24.	Komentari Grupacije za toplinarsku djelatnost HGK: Stavak 1. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 1 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Naime, primjena prijedloga Zakona zahtjeva promjenu sustava cjelokupnog sustava obračuna toplinske energije što zahtjeva duži vremenski period za provedbu postupka javne nabave za angažiranje informatičkih i drugih usluga koje će omogućiti poslovnom subjektu obvezniku prijedloga Zakona prilagodbu novim odredbama. Ističemo kako je za pripremu tehničke dokumentacije za postupke javne nabave potrebno donijeti sve podzakonske akte koji su navedeni u ovom prijedlogu zakona kako bi se ista mogla pripremiti. Stavak 2. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 2 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Naime, primjena prijedloga Zakona zahtjeva promjenu sustava cjelokupnog sustava obračuna toplinske energije što zahtjeva duži vremenski period za provedbu postupka javne nabave za angažiranje informatičkih i drugih usluga koje će omogućiti poslovnom subjektu obvezniku prijedloga Zakona prilagodbu novim odredbama. Ističemo kako je za pripremu tehničke dokumentacije za postupke javne nabave potrebno donijeti sve podzakonske akte koji su navedeni u ovom prijedlogu zakona kako bi se ista mogla pripremiti. Stavak 3. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 3 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Stavak 4. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 4 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Stavak 5. Predlažemo prolongaciju roka iz st. 5 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Stavak 6. Stvakom 6. propisano je kako opskrbljivač toplinskom energijom sklapa ugovore o potrošnji toplinske energije u slučaju ako se isti ne sklopi s kupcem, međutim ističemo kako dosadašnji opskrbljivač toplinskom energijom nemaju podatke o krajnjim kupcima u višestambenim zgradama. Stavak 7. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 7. da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 3 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2030. Nadalje, molimo za pojašnjenje što daljinsko očitanje podrazumjeva, na što se točno odnosi i koje obveze proizlaze za pojedinog subjekta. Stavak 8. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 8 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Naime, primjena prijedloga Zakona zahtjeva promjenu sustava cjelokupnog sustava obračuna toplinske energije što zahtjeva duži vremenski period za provedbu postupka javne nabave za angažiranje informatičkih i drugih usluga koje će omogućiti poslovnom subjektu obvezniku prijedloga Zakona prilagodbu novim odredbama. Ističemo kako je za pripremu tehničke dokumentacije za postupke javne nabave potrebno donijeti sve podzakonske akte koji su navedeni u ovom prijedlogu zakona kako bi se mogla ista pripremiti. Stavak 9. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 9 da se isti propiše na sljedeći način: „…do početka prve sezone grijanja nakon proteka 1 godine od donošenja svih akata predviđenih ovim Prijedlogom izmjena i dopuna ovog Zakona.“ Ili do 1. rujna 2027. Stavak 10. Predlažemo prolongaciju roka iz stavka 10 na 3 godine jer poslovni subjekti prema izrađenim poslovnim financijskim planovima za 2025. godinu nemaju osigurana financijska sredstva za provedbu navedenih odredbi. Provedba je moguća tek od 2026. godine.	Nije prihvaćen	Sve ove primjedbe imaju za cilj produljivanje ne primjene do rujna 2027 godine. Smatramo da stavljanje tako dugog roka je preveliko s obzirom da veći dio promjena je bilo potrebno odraditi već i prije nekoliko godina. Smatramo da kao i do sada na ovaj način bi se imalo vrijeme da se ništa ne napravi, odnosno u veoma ograničenom opsegu. Smatramo da ne primjena mnogih odredbi bi utjecala negativno na ispunjavanje ciljeva pojedinih potrebnih reformi jer postavljanje cilja da s npr na zgrada ima mjerilo je i preduvjet da se može što kvalitetnije i točnije imati podatke o pojedinačnoj potrošnji. Nadalje smatramo da ne ispunjavanje obaveza neće utjecati ne samo na pojedinačne ciljeve nego će i cijeli sustav biti još više u problemu odnosno neće doći do potrebne obnove i revitalizacije sustava. Donošenje svih odnosno primjena svega od 1 rujna 2027 nije moguća s obzirom da pojedine aktivnosti ovise o drugim aktivnostima koje su navedene u članku. Sukladno dužem vremenu od očekivano za donošenje zakona može doći do korekcije termina za pojedine ali svakako prije 1 rujna 2027 godine. Pojedine primjedbe nadilaze funkciju javne rasprave nego čak spadaju u sustav konzultacija odnosno određivanja plana rada što svakako je predmet pojedinog subjekta odnosno nije djelatnost državne uprave.
64	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26.	Grupacija za toplinarsku djelatnost HGK mišljenja je kako se predloženi Zakon može početi primjenjivati samo nakon donošenja svih pravilnika temeljem ovog prijedloga Zakona. Većina odredbi trenutno važećih podzakonskih akata u suprotnosti s predloženim odredbama ovog Zakona.	Nije prihvaćen	Rasprava o pojedinom prijedlogu propisa može bit tek kada je na snazi propis na temelju koje se isti donosi.

Filtrirajte e-usluge

Rezultati filtriranja

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o tržištu toplinske energije, s Konačnim prijedlogom zakona