Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVNIM OSOBAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa u pitanjima koja se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila tekst Prijedloga zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na isti. Pravobraniteljica uvodno ukazuje da su u cilju postizanja uravnoteženije zastupljenosti žena i muškaraca među direktorima uvrštenih trgovačkih društava, Europski parlament i Vijeće 23. studenog 2022.g. usvojili Direktivu 2022/2381 o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama (dalje u tekstu: Direktiva 2022/2381). Prema intenciji Direktive 2022/2381, države članice trebale bi osigurati da uvrštena trgovačka društva podliježu bilo cilju da do 30. lipnja 2026. pripadnici nedovoljno zastupljenog spola u upravama zauzimaju najmanje 40 % položaja neizvršnih direktora ili, alternativno, budući da je važno da uvrštena trgovačka društva povećaju udio nedovoljno zastupljenog spola na svim položajima na kojima se donose odluke, cilju da do 30. lipnja 2026. pripadnici nedovoljno zastupljenog spola u upravama zauzimaju najmanje 33 % svih direktorskih položaja, neovisno o tome je li riječ o izvršnim ili neizvršnim direktorima, s ciljem promicanja uravnoteženije rodne zastupljenosti među svim direktorima. U točki 8. uvodnih odredaba Direktive 2022/2381, u okviru obrazloženja okolnosti zbog kojih se Direktiva donosi, ukazano je da žene još nemaju potpuni pristup dijeljenju moći i donošenju odluka u političkom i gospodarskom životu te u javnom i privatnom sektoru te kako je Europska komisija potvrdila predanost korištenju svojih ovlasti za ostvarivanje pravednije zastupljenosti žena i muškaraca na vodećim položajima u javnoj sferi i gospodarstvu. U točki 36. uvodnih odredaba Direktive 2022/2381 istaknuto je da je zbog njihove prirode primjereno da javna poduzeća koja su obuhvaćena područjem primjene ove Direktive posluže kao model privatnom sektoru te da države članice imaju prevladavajući utjecaj na javna poduzeća u smislu članka 2. točke (b) Direktive Komisije 2006/111/EZ (8), koja su uvrštena na uređenom tržištu, odnosno da raspolažu instrumentima za brže ostvarivanje potrebne promjene. Hrvatski sabor je 15. studenog 2024.g. usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, br. 136/24.) kojim je Direktiva 2022/2381 transponirana u odnosu na uvrštena trgovačka društva u privatnom vlasništvu, a u čijoj izradi je Pravobraniteljica intenzivno surađivala s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te je preuzela ulogu nadležnog tijela za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje rodne ravnoteže u uvrštenim trgovačkim društvima. Iz uvida u fonogram rasprave na sjednici Hrvatskog sabora od 13. studenog 2024.g. razvidno je da je, slijedom upita više saborskih zastupnika/ca o statusu trgovačkih društava u državnom vlasništvu, predstavnik predlagatelja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima u više navrata istaknuo da se ovim Zakonom transponira Direktiva 2022/2381 u odnosu na uvrštena trgovačka društva u privatnom vlasništvu, te da je u pripremi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu koji će regulirati ovu materiju u odnosu na trgovačka društva u državnom vlasništvu. Nakon uvida u sadržaj Prijedloga zakona koji je predmet ovog javnog savjetovanja, Pravobraniteljica smatra da isti ne sadrži odredbe kojima se transponira Direktiva 2022/2381 u odnosu na javna trgovačka društva koja su obuhvaćena primjenom Direktive 2022/2381. Načelna odredba iz čl.45. Prijedloga zakona da se pri izboru kandidata za članove nadzornih odnosno upravnih odbora pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske mora voditi računa o raznolikosti u sastavu odbora, osobito prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu nema značaj posebne mjere čije se poduzimanje očekuje od država članica po intenciji Direktive 2022/2381, a niti je ciljeve Direktive moguće ostvariti upućivanjem na primjenu Kodeksa korporativnog upravljanja (čl.58. Prijedloga zakona) koji sadrži određene smjernice vezane uz povećanje rodne ravnoteže na upravljačkim položajima. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se u Prijedlog zakona unesu odredbe kojima se, po uzoru na Zakon o trgovačkim društvima, osigurava transponiranje odredbi Direktive 2022/2381 u odnosu na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske. Zaključno, Pravobraniteljica upućuje na žurnost s obzirom na to da su, prema čl.11. Direktive 2022/2381, države članice bile u obvezi do 28. prosinca 2024. donijeti i objaviti zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom 2022/2381 te o tome odmah obavijestiti Komisiju. Nije prihvaćen Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske je posebni zakon u odnosu na Zakon o trgovačkim društvima, što znači da se Zakon o trgovačkim društvima primjenjuje na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske ako Zakonom o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske nije drugačije propisano. Budući da Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ne uređuje pitanje zastupljenosti spolova u organima društava na tu materiju se primjenjuje ZTD slijedom čega se transponirane odredbe Direktive 2022/2381 primjenjuju i na uvrštena trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske. Člankom 3. stavkom 1. nacrta Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske propisano je da se na pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske koje su trgovačka društva primjenjuju odredbe zakona koji uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava, osim ako je drukčije propisano ovim Zakonom.
2 TAJANA DODIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVNIM OSOBAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE Predlažem da se ovim Zakonom konačno uredi pitanje zapošljavanja u trgovačkim društvima i drugim pravnim osoba čiji je vlasnik HR. Većina tih pravnih osoba nema razrađene procedure zapošljavanja niti jasne politike upravljanja ljudskim potencijalima. Pojedine pravne osobe koje i imaju pravilnike o postupcima zapošljavanja ne objavljuju ih na web stranicama, usprkos tome što su ih dužni objaviti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Adresati takvih Pravilnika su prvenstveno kandidati koji se prijavljuju na natječajne postupke, a koji zapravo niti nemaju uvid u te dokumente. S obzirom da se radi o pravnim osobama čiji je vlasnik RH te radi osiguranja jednakih uvjeta u postupcima zapošljavanja svim kandidatima (ustavno načelo, čl. 44. Ustava RH), nužno je uvesti mehanizme za propisivanje postupka zapošljavanja. Uz to, zapošljavanje kvalitetnog osoblja doprinosi svrsishodnom i učinkovitom korištenju javnih sredstva. Predlažem da se iza članka doda članak 50. a, koji glasi: "Članak 50.a (1) Način i postupak kojim se svim kandidatima u postupcima zapošljavanja koje provode pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske osigurava jednaka dostupnost, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, sastav povjerenstva koja provode postupke procjene kandidata te druga pitanja u svezi provedbe postupka zapošljavanja, uređuju se pravilnikom koje donose pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Pravilnik iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na web stranici pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske". Djelomično prihvaćen Stručni nositelj smatra da zapošljavanje u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske nije predmet uređenja ovog zakona. Prijedlog se prihvaća u dijelu koji se odnosi na javnu objavu pravilnika o zapošljavanju ili drugog odgovarajućeg internog općeg akta. Pravilnikom o izvještavnju iz članka 56. stavka 5. nacrta Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske propisat će se da pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske na svojim web stranicama moraju objaviti i interni opći akt kojim se uređuju kriteriji i postupak zapošljavanja.
3 ENZO STARČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVNIM OSOBAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE Pravne osobe samostalan su subjekt prava i ne mogu biti predmetom prava vlasništva kao subjektivnoga stvarnoga prava. Primjena sintagme "u vlasništvu" u nazivu i dispozitivu Prijedloga zakona nomotehnički je i doktrinarno neispravna te je protivna pozitivnim pravnim pravilima suvremenoga hrvatskoga građanskoga prava i prava društava (Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o trgovačkim društvima). Nije prihvaćen Zakonom je trebalo obuhvatiti prava članova društva za d.o.o., dioničara za d.d. i osnivača za sve ostale pravne osobe koje nemaju oblik trgovačkog društva slijedom čega su svi navedeni pojmovi obuhvaćeni pojmom "vlasništva" jer je lako razumljiv, jasan i u učestaloj uporabi u svakodnevnom jeziku. Osim toga, pojam "vlasništva" pravnih osoba nije nepoznanica ni u pravnom sustavu Republike Hrvatske jer se koristi i u Zakonu o proračunu (NN 144/21) u kojem se na nakoliko mjesta spominju pravne osobe u vlasništvu RH ili pravne osobe u vlasništvu jedinica područne i lokalne samouprave.
4 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVNIM OSOBAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM U Prijedlogu Zakona nedostaje definicija „pravne osobe u vlasništvu RH“, pa taj temeljni pojam ovisi o tumačenju odredbi članka 2. st. 1., članka 4. toč. 9. i 10., te članka 12. st. 1. ovog Prijedloga Zakona. Kako bi ovaj iznimno važan Zakon bio precizan i primjenjiv, te kako bi u cijelosti proizveo pravne učinke koji se njegovim donošenjem žele postići, predlažemo da se u Zakonu jasno definira status pravne osobe od posebnog interesa i strateškog značaja koja je u neizravnom vlasništvu RH (u 100% vlasništvu druge pravne osobe, čiji je osnivač i 100% vlasnik RH). Prihvaćen Prihvaća se u dijelu definiranja pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, slijedom čega će se dopuniti pojmovi iz članka 4. nacrta zakona. Članak 4. točka 9. nacrta zakona sadrži definiciju pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku: »pravne osobe od posebnog interesa« – su trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima su Republika Hrvatska ili pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska imatelji dionica ili poslovnih udjela odnosno nositelji osnivačkih prava, a koje pravne osobe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom iz članka 12. stavka 7. ovog Zakona
5 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 12. Predlažemo pojasniti je li stavak 1. („Pravne osobe u vlasništvu RH su..“) definicija ili je to podjela. Ako se radi o definiciji, onda u „pravne osobe u vlasništvu RH“ nesporno spadaju i pravne osobe od posebnog interesa i strateškog značaja koje su u neizravnom vlasništvu RH (u 100% vlasništvu druge pravne osobe, čiji je osnivač i 100% vlasnik RH). Ako se radi o podjeli, onda bi rečenica trebala glasiti: „Pravne osobe u vlasništvu RH dijele se na..“, kao što glasi podjela u stavku 2. istog članka. Prihvaćen Pojmovi iz članka 4. nacrta zakona dopunit će se definicijom pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, a odredba iz članka 12. stavka 1. izmijenit će se na način da glasi: "Pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske dijele se na pravne osobe od posebnog interesa i ostala trgovačka društva".
6 TOMISLAV KOVAČEVIĆ IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 22. Potrebno je izmijeniti članak 22. gdje odluku o privatizaciji poduzeća od strateškog interesa može donijeti samo Hrvatski sabor. Ako sve radimo u dobroj vjeri i u interesu RH ne vidimo niti jedan razlog da se donošenje takvih strateških odluka prepusti bilo kojoj instituciji osim Hrvatskom saboru. Nije nam jasno zašto je preko noći došlo do te promjene budući je u prethodnoj verziji Nacrta prijedloga ovog zakona ta ovlast bila dana Hrvatskom saboru. Poduzeća od strateškog interesa jamče samodostatnost RH i sigurnost građana i ne smiju se privatizirati pa državnoj vlasti koja ima dobre namjere ne bi trebalo smetati da su ista pod nadležnošću Hrvatskog sabora. Poučeni dosadašnjim iskustvima privatizacije državnih poduzeća smatramo da Hrvatski sabor jedini može biti nadležan za donošenje takvih odluka. Nije prihvaćen Dionice i poslovni udjeli u pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske su državna imovina slijedom čega upravljanje i raspolaganje istima spada u nadležnost Vlade Republike Hrvatske. Ustavom RH određena je dioba vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudbenu. Vlada RH je tijelo izvršne vlasti dok je Hrvatski sabor tijelo zakonodavne vlasti. Vlada Republike Hrvatske kao tijelo izvršne vlasti treba upravljati i raspolagati državnom imovinom, a ne zakonodavno tijelo. U skladu s tim je i članak 8. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (NN 150/11, 119/14, 93/16, 116/18, 18/22 i 78/24) koji propisuje da Vlada Republike Hrvatske ili od nje određeno tijelo upravlja i raspolaže imovinom RH, osim ako je posebnim zakonom drukčije određeno. Donošenje odluke Vlade Republike Hrvatske o raspolaganju dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske je i trenutna praksa sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom.
7 TAJANA DODIĆ IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 50. Predlažem da se iza članka doda članak 50. a, koji glasi: "Članak 50.a (1) Način i postupak kojim se svim kandidatima u postupcima zapošljavanja koje provode pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske osigurava jednaka dostupnost, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, sastav povjerenstva koja provode postupke procjene kandidata te druga pitanja u svezi provedbe postupka zapošljavanja, uređuju se pravilnikom koje donose pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Pravilnik iz stavka 1. ovog članka objavljuje se na web stranici pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske". Obrazloženje prijedloga članka: Prilika je da se ovim prijedlogom Zakona konačno uredi pitanje zapošljavanja u trgovačkim društvima i drugim pravnim osoba čiji je vlasnik HR. Većina tih pravnih osoba nema razrađene procedure zapošljavanja niti jasne politike upravljanja ljudskim potencijalima. Pojedine pravne osobe koje i imaju pravilnike o postupcima zapošljavanja ne objavljuju ih na web stranicama, usprkos tome što su ih dužni objaviti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. Adresati takvih Pravilnika su prvenstveno kandidati koji se prijavljuju na natječajne postupke, a koji zapravo niti nemaju uvid u te dokumente. S obzirom da se radi o pravnim osobama čiji je vlasnik RH te radi osiguranja jednakih uvjeta u postupcima zapošljavanja svim kandidatima (ustavno načelo, čl. 44. Ustava RH), nužno je uvesti mehanizme za propisivanje postupka zapošljavanja. Djelomično prihvaćen Prijedlog se prihvaća u dijelu koji se odnosi na javnu objavu pravilnika o zapošljavanju ili drugog odgovarajućeg internog općeg akta. Pravilnikom o izvještavnju iz članka 56. stavka 5. nacrta Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske propisat će se da pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske na svojim web stranicama moraju objaviti i interni opći akt kojim se uređuju kriteriji i postupak zapošljavanja.
8 HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 65. Vezano uz stavak 3., u slučaju da definicija „pravne osobe u vlasništvu RH“ ne obuhvaća pravnu osobu od posebnog interesa i strateškog značaja koja je u neizravnom vlasništvu RH, već da se na takvu pravnu osobu imaju primijeniti članci 65. i 66. ovog Prijedloga Zakona, prijedlog ove odredbe je u koliziji s načelom neovisnosti društva HOPS d.d. od društva HEP d.d., koja je propisana Zakonom o tržištu električne energije (NN 111/21 i 83/23) i Direktivom (EU) 2019/944, te je preduvjet za certificiranu djelatnost koju HOPS d.d. obavlja temeljem rješenja HERA-e (klasa: 310-02/13-01/11, urbroj: 371-01/16-97 od 22.2.2016.). U tom slučaju, predlažemo da se u ovu odredbu dodaju riječi: „osim ako je drugačije propisano posebnim zakonom u skladu s kojim je ovisno društvo osnovano“. Prihvaćen U članku 65. stavcima 1. i 4. dodaju se riječi: "osim ako je drugačije propisano posebnim zakonom u skladu s kojim je ovisno društvo osnovano".