Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TOMISLAV LJUBIČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, U Zakonu o radu  čl. 17 postoji  MOGUĆNOST  rada od  kuće  zbog  obveza  prema  djeci  do  navršene osme godine života. Međutim, sve ovisi o volji poslodavca. Predlažem da to bude određeno ovim zakonom kao PRAVO majke s troje i više djece ili blizancim posebno na radnim mjestima koja ne zahtjevaju nužnu fizičku prisutnost u prostoru poslodavca. (npr. administrativna zanimanja..) Nije prihvaćen Važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predviđene su vremenske i novčane potpore za roditelje koji imaju blizance, troje ili više djece, a odredbe koje se odnose na mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada i uvjetima za ostvarivanje istih nisu predmet ovog zakona.
2 TEREZIJA KOPRIVNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Poštovani, nigdje ne mogu naći informaciju za korisnike roditeljskih dopusta, dopusta za njegu djeteta itd. koji u trenutku mjenjanja zakona korsite neko od tih prava, podižu li se i njima naknade koje primaju tijekom dopusta? Primljeno na znanje Prijelaznim odredbama nacrta prijedloga zakona propisano je da korisnici koji su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u korištenju prava na novčanu potporu u visini utvrđenoj člankom 5. stavkom 2., člankom 32. stavcima 3.-6. i 8.-11., člankom 34. stavcima 1., 5. i 8., člankom 40. stavkom 1., člankom 43. stavkom 1. i člankom 50. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 152/22), od dana stupanja na snagu ovoga Zakona novčanu potporu ostvaruju u visini utvrđenoj ovim Zakonom. Također je predviđeno da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje navedenim korisnicima od dana stupanja na snagu ovoga Zakona po službenoj dužnosti obračunava novčanu potporu u visini utvrđenoj ovim Zakonom.
3 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), kao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova (sukladno čl. 19.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova, Narodne novine, broj 82/08, 69/17), prati provođenje toga Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova (čl.22.st.1. Zakona). U svom radu Pravobraniteljica kontinuirano posvećuje pažnju području rodiljnih i roditeljskih potpora kao i pitanju demografske politike te kroz svoja godišnja izvješća o radu o navedenom izvješćuje i Hrvatski sabor. Pravobraniteljica se uključila u postupak javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s konačnim prijedlogom zakona (dalje u tekstu: Prijedlog) S tim u vezi, Pravobraniteljica je izvršila uvid u navedeni Prijedlog te svakako pohvaljuje predviđene izmjene i dopune koje su usmjerene na povećanje materijalnih prava odnosno unaprjeđenja prava svih skupina korisnika/ica iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, a za što se Pravobraniteljica godinama zalaže i daje preporuke kroz svoja izvješća o radu koja podnosi Hrvatskom saboru. Naime, u svom radu Pravobraniteljica ističe da bi učinkovita demografska politika morala biti usko povezana s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te da demografska i pronatalitetna politika ne bi nikako trebala biti na štetu žena. Pravobraniteljica je stoga predlagala da se osigura cjelovita i dugoročna demografska i populacijska politika koja će uvažavati načela kojima se afirmira rodno usmjerena politika. U odnosu na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Pravobraniteljica se kontinuirano zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada (čije povećanje je ovim Prijedlogom predviđeno u visini do 3.001,79 EUR odnosno 680% proračunske osnovice), ali i za potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima poroda blizanaca, odnosno trostrukih u slučaju rođenja trojki, a što nije predviđeno ovim Prijedlogom radi čega je Pravobraniteljica stajališta da bi i navedenu problematiku svakako trebalo uključiti u ovaj Prijedlog zakona. Nadalje, Pravobraniteljica je već ranije ukazivala kako kod transponiranja odredaba Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (Direktiva) koje se odnose na očinski dopust nije pojašnjeno koje sve osobe ulaze u pojam „ekvivalentni drugi roditelji“, a koje Direktiva u korištenju ovog prava izjednačava s očevima. Obzirom na područje primjene Direktive odnosno činjenicu da se ista primjenjuje na radnike/ce, Pravobraniteljica je ukazala na važnost tumačenja pojma radnika/ce kako bi najširi krug zaposlenih osoba bio obuhvaćen pravima koja pruža Direktiva. Istaknuto je kako statistički pokazatelji i nadalje potvrđuju činjenicu da je Republika Hrvatska među onim članicama EU u kojima muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore radi čega je potrebno djelovati u smjeru kulturološke promjene u poslovnim sredinama u cilju uklanjanja stereotipa koji muškarce odvraćaju od korištenja roditeljskog dopusta. U čl.6. Prijedloga zakona predviđeno je da se u čl.32. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 152/22) iza stavka 11. dodaju stavci 12. i 13. koji glase: „(12) Iznimno, u slučaju kada rodiljni dopust odnosno roditeljski dopust nastupa neposredno, bez ijednog dana prekida, nakon korištenja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom odnosno rodiljnog dopusta za izračun naknade plaće primjenjuje se ista osnovica za obračun naknade plaće utvrđena za privremenu nesposobnost za rad zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom odnosno za rodiljni dopust koji su prethodili rodiljnom odnosno roditeljskom dopustu, ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja. (13) Osnovica iz stavka 12. ovoga članka odnosno zadnja utvrđena osnovica za roditeljski dopust primjenjuje se i u slučajevima korištenja rodiljnog dopusta na koji korisnica nastupa neposredno nakon završetka odnosno prekida roditeljskog dopusta ili dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, kojem su prethodili rodiljni ili roditeljski dopust ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.”. U obrazloženju navedenog čl.6. Prijedloga navodi se slijedeće: „Ovom odredbom mijenjaju se visine novčanih potpora koje korisnici ostvaruju iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora zaposlenih ili samozaposlenih roditelja. Istovremeno se radi jasnije provedbe u odnosu na propise obveznog zdravstvenog osiguranja dodaju odredbe koje se odnose na primjenu iste osnovice za naknadu plaće prilikom određivanja osnovice za naknadu plaće u situaciji kada majka započinje koristiti roditeljski dopust nakon što je bila u korištenju rodiljnog dopusta. Izrijekom se propisuje da se u tom slučaju primjenjuje ista osnovica za naknadu plaće kao i ona koja se koristila za rodiljni dopust. Na isti način se uvodi iznimka i u slučajevima kada se rodiljni dopust započinje koristiti nastavno na privremenu nesposobnost za rad zbog komplikacija u trudnoći kao i primjena iste osnovice za naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta na koji korisnica stupa bez i jednog dana prekida nakon roditeljskog dopusta, kao i dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju.“ S tim u vezi, Pravobraniteljica svakako pohvaljuje predviđene izmjene obzirom da se radi o problematici koja je već dulje vrijeme prepoznata i to posebice kroz zaprimljene pritužbe građana/ki, a o čemu je Pravobraniteljica već nekoliko puta (počevši od 2018. pa nadalje) izvještavala i Hrvatski sabor u svojim godišnjim izvješćima o radu te predlagala odgovarajuće izmjene propisa, kako iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora, tako i iz područja obveznog zdravstvenog osiguranja. Naime, prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezana su uz obvezno zdravstveno osiguranje te se pojedini uvjeti, naknade ili provedbeni postupci nužno promatraju u cjelini odnosno kao jedinstven sustav zaštite trudnoće i roditeljstva. Budući da su osnovice za obračun naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezane uz obvezno zdravstveno osiguranje, naknada plaće se određuje sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno sukladno odredbama podzakonskih akata koji su na snazi. Navedena odredba propisuje da osnovicu čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće (čl.54. Zakona), dok se Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje postupanje u slučaju kada osiguraniku/ici nije isplaćena niti jedna plaća ili je isplaćena samo jedna. Naime, Pravobraniteljica je postupajući po pojedinim pritužbama majki ustanovila da se u određenim slučajevima radi o nepovoljnijem položaju u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni/roditeljski dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni/roditeljski dopust za drugo dijete) nije bila isplaćena niti jedna plaća ili je bila isplaćena samo jedna plaća od strane poslodavca te im se stoga za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta (za drugo dijete) isplaćuje naknada u minimalnom iznosu. Naime, naknada plaće koju roditelji primaju tijekom roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret državnog proračuna, pa isplate za vrijeme korištenja toga prava ne ulaze u potvrdu o plaći koja obuhvaća isplate plaće te naknade plaće koje isplaćuje poslodavac, na svoj teret, a temeljem kojih se utvrđuje osnovica za naknadu plaće. Pravobraniteljica je tako tijekom 2023. nadležnim tijelima preporučila da se ponovno preispita predmetna problematika te da se predlože i razmotre sva normativna rješenja kojima bi se ista riješila na cjeloviti način. Vezano uz predmetnu problematiku, Pravobraniteljica je i tijekom ranijih godina (počevši od 2018.) zaprimala određeni broj pritužbi sličnog sadržaja te je (2022.) predlagala izmjene spornih članaka ZOZO-a posebice imajući u vidu kako se ova problematika, pored majki koje neposredno nakon korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta za prvorođeno dijete koriste rodiljni/roditeljski dopust za drugo dijete, odnosi na jednak način i na roditelje koji neposredno nakon korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta koriste bolovanje radi njege djeteta. Naime, iako se radi o problematici koja je regulirana propisima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ista u praksi po svojim učincima pogađa upravo veliki broj žena (majki većeg broja djece) korisnica prava iz sustava rodiljnih i rodiljskih potpora te je time u neposrednoj vezi i sa pitanjem demografske politike na koju se negativno reflektira. Imajući u vidu navedeno, a vezano uz gore navedeni čl.6. Prijedloga, kojim se predlaže da se u čl.32. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 152/22) iza stavka 11. dodaju stavci 12. i 13., Pravobraniteljica navedeno svakako pozdravlja pri čemu iznosi i dva potencijalna prijepora odnosno nedoumice. Prvo se odnosi na uvjet da se odredbe stavka 12. i stavka 13. odnose samo u slučajevima kada rodiljni odnosno roditeljski dopust nastupa neposredno, bez ijednog dana prekida, nakon korištenja privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u vezi trudnoće i poroda odnosno rodiljnog dopusta (st.12.) odnosno u slučajevima korištenja rodiljnog dopusta na koji korisnica nastupa neposredno nakon završetka odnosno prekida roditeljskog dopusta ili dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, kojem su prethodili rodiljni ili roditeljski dopust (st.13.). Naime, iz navedene formulacije ne bi proizlazilo da se osnovice iz st.12. i st.13. primjenjuju i u slučajevima u kojima je postojao određeni prekid između korištenja navedenih prava odnosno u slučajevima u kojima se propisana prava ne koriste neposredno i bez ijednog dana prekida. Naime, tijekom 2023, Pravobraniteljica je postupala po pritužbi vezano uz naknadu plaće za vrijeme rodiljnog dopusta u slučajevima u kojima ne postoje barem dvije isplate plaće/naknade plaće na teret sredstava poslodavca prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj. U konkretnom slučaju pritužiteljica je za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za svoje prvorođeno dijete ostala ponovno trudna te je u svibnju 2023. prekinula korištenje istog kako bi iskoristila godišnji odmor. Rodiljni dopust za drugo dijete planirala je otvoriti s danom 1.8.2023. godine. Međutim, pritužiteljica navodi kako je imala prijevremeni porod u 34. tjednu trudnoće te joj je stoga na dan poroda (28.7.2023.) njezin ginekolog otvorio rodiljni dopust, uslijed čega joj je nedostajalo tri dana da bi ostvarila dvije isplate na plaći od strane poslodavca. Naime, naknada plaće koju je pritužiteljica primala tijekom roditeljskog dopusta isplaćivala se na teret državnog proračuna, pa isplate za vrijeme korištenja toga prava ne ulaze u potvrdu o plaći koja obuhvaća isplate plaće te naknade plaće koje isplaćuje poslodavac, na svoj teret, a temeljem kojih se utvrđuje osnovica za naknadu plaće. Stoga se, prema čl.54.st.5. ZOZO-a te s tim u vezi člankom 73.st.3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, u slučaju kada se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi kako je opisano (odnosno ako je isplaćena samo jedna ili niti jedna plaća u šestomjesečnom razdoblju), osnovicu za naknadu plaće čini plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće, s tim da tako određena osnovica, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja (519,53 EUR u 2023.g.), koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, no umanjena za doprinose iz osnovice, porez i prirez. U kontekstu navedenog postavlja se također i pitanje načina obračunavanja visine naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog njege djeteta koju korisnik/ica koristi nakon prestanka korištenja prava na rodiljni/roditeljski dopust od čijeg je korištenja prošlo manje od dva mjeseca (odnosno u slučajevima u kojima je isplaćena samo jedna ili niti jedna plaća u šestomjesečnom razdoblju). Druga potencijalna dvojba se odnosi na formulaciju u st.12.i st.13. koja glasi:“…ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja.“ Naime, kao što je gore već spomenuto, osnovica za naknadu plaće se uvijek može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja, i to u skladu sa čl.54.st.5. ZOZO-a te s tim u vezi člankom 73.st.3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji se primjenjuju u slučaju kada je isplaćena samo jedna ili niti jedna plaća u šestomjesečnom razdoblju. Naime, kao što je spomenuto, osnovicu za naknadu plaće u tom slučaju čini plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno pripadajuća plaća za mjesec za koji se određuje naknada plaće, s tim da tako određena osnovica, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja (519,53 EUR u 2023.g.), koja služi za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, no umanjena za doprinose iz osnovice, porez i prirez. Kako bi se izbjegle bilo kakve dvojbe, sumnje ili potencijalne nejasnoće u praksi prilikom primjene ovih novih odredba, te imajući pritom u vidu ranije zaprimljene pritužbe iz ovog područja, Pravobraniteljica je stajališta kako bi se u ovom Prijedlogu svakako trebalo konkretizirati odnosno pojasniti i gore navedena pitanja, a posebice jer se i u samom obrazloženju Prijedloga uz čl.6. navodi da se predmetne odredbe dodaju „radi jasnije provedbe u odnosu na propise obveznog zdravstvenog osiguranja“. Nije prihvaćen Uz vremenske dopuste, u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora predviđene su novčane naknade/potpore koje ovise o radno-pravnom statusu roditelja korisnika prava, a koje se ne određuju odnosno povećavaju u odnosu na broj djece za koje se pravo koristi. Naime, svrha novčane naknade korisnika prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja ostvaruje se radi osiguravanja odgovarajuće naknade plaće zbog odsutnosti s posla te posljedično niti ne može ovisiti o broju djece za koje se pravo koristi. Vezano uz primjenu spomenute Direktive ističemo da potpore iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora kako je propisano važećim zakonom te usklađeno s relevantnim propisima ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom. Vezano uz potrebu djelovanja u smislu poticanja očeva na veće uključivanje u korištenje roditeljskog dopusta u protekloj godini provedena je Nacionalna kampanja za promicanje pozitivnog i ravnopravnog roditeljstva sa nizom aktivnosti koje su provedene u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca. U odnosu na iznesena pitanja koja se odnose na praksu postupanja i primjenu propisa iz obveznog zdravstvenog osiguranja upućujemo na propise iz područja obveznog zdravstvenog osiguranja.
4 ANTONELA PRVAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Izjednačenje ili povečanje naknade zaposlenih majki sa uvjetom staža, ali bez platnih lista za obračun SA zaposlenim majkama bez uvjeta staža. - Trenutno zasposlena majka sa stažom ima manju naknadu od zaposlene majke bez uvjeta staža, što je nelogično. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona predviđeno je da u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) naknada se povećava na 159% proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura). Nacrtom prijedloga Zakona propisano je da novčane naknade ne mogu iznositi manje od 159 % proračunske osnovice (701,89 eura) umjesto 70% proračunske osnovice (309,01 eura) pod uvjetom rada u punom radnom vremenu. Predloženim nacrtom prijedloga zakona na odgovarajući način uzimaju se u obzir specifičnosti i potrebe svih skupina korisnika prava (zaposlenih i samozaposlenih, nezaposlenih, izvan sustava rada i dr.) te su sukladno tome određeni uvjeti za ostvarivanje prava i pripadajuće novčane potpore.
5 ANTONELA PRVAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, “ prava propisanih Zakonom na način da novčane naknade ne mogu iznositi manje od 159 % proračunske osnovice (701,89 eura) umjesto 70% proračunske osnovice (309,01 eura) pod uvjetom rada u punom radnom vremenu.“ Je li to znači da će napokon zaposlene majke sa stažom ali bez platnih lista za obračun imati 701,89€ naknadu? Ili su takve majke ostale i dalje zaboravljene i zakinute? Trenutno takva zaposlena majka ima manju naknadu od zasposlene bez uvjeta staža, točnije iznos do 475€. A novim Zakonom će i nezaposlena majka imati više, odnosno 509€. Što onda sa ovim slučajevima?? Primljeno na znanje Nacrtom prijedloga Zakona propisano je da novčane naknade ne mogu iznositi manje od 159 % proračunske osnovice (701,89 eura) umjesto 70% proračunske osnovice (309,01 eura) pod uvjetom rada u punom radnom vremenu.
6 ANĐELKA BARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA,, PRIJEDLOG ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Iako nije obuhvaćeno ovim izmjenama, želim se osvrnuti na članak 46. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim je utvrđeno da posvojitelji mogu koristiti roditeljski dopust do djetetove 8. godine. Smatram da posvojiteljima treba omogućiti pravo na roditeljski dopust do djetetove 18. godine ( kao što je prema članku 45. posvojiteljima omogućeno pravo na posvojiteljski dopust do djetetove 18. god.) iz sljedećih razloga koje bi trebalo uzeti u obzir.  Ponajprije, posvajaju se djeca različitih dobnih skupina. Nadalje, razdoblje od šest mjeseci, koliko traje posvojiteljski dopust, nije dovoljno za stjecanje privrženosti  te razvijanje osjećaja djetetove sigurnosti koja je narušena ranijim životnim okolnostima. Štoviše, starija djeca imaju u sjećanju više proživljenih životnih trauma od mlađe. Osim navedenog, treba istaknuti i da djeci može biti potrebno i više od šest mjeseci da se adaptiraju u novu obiteljsku i životnu dinamiku.  Nadalje, spomenuti članak diskriminira djecu stariju od osam godina i stavlja ih u nepovoljniji položaj od onoga u kojem su mlađa djeca te potencijalne posvojitelje ne potiče na posvajanje djece koja su starija od osam godina zbog nemogućnosti korištenja i roditeljskog, a ne samo posvojiteljskog dopusta. Nadalje, potrebno je regulirati trajanje roditeljskog dopusta za treće i svako slijedeće posvojeno dijete ili blizance na pune 3 godine neovisno o djetetovim godinama.  Lijep pozdrav, Anđelka Barić Nije prihvaćen Trajanje roditeljskog dopusta za posvojitelje predviđeno je do 8. godine života djeteta u skladu s trajanjem prava na dopust roditelja, a uvažavajući potrebe djeteta za skrb u skladu sa njihovom dobi.
7 NATALI MAGDIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA,, PRIJEDLOG ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Ovim izmjenama zakona se uglavnom korigiraju iznosi naknada koji su uglavnom u redu, osim naknade za korištenje dopusta za njegu djeteta koji bi trebao biti veći jer korištenje dopusta za njegu nije izbor nego potreba djeteta sa poteškoćama.. Uz korekciju iznosa, potrebno je uvesti i ispunjenje uvjeta staža zbog fiktivnih prijava zbog korištenja. Nadalje, iako nije obuhvaćeno ovim izmjenama, potrebno je regulirati trajanje roditeljskog dopusta za treće, svako slijedeće dijete ili blizance, gdje je majkama ograničeno na maksimalno 34 mjeseci, dok nezaposlene majke imaju pravo na roditeljsku pošštedu ili brigu pune tri godine. Jednako tako, treba izmijeniti stavak po kojem se zaposlenim majkama smanjuje korištenje roditeljskog dopusta za treće, četvrto i svako slijedeće dijete ukoliko je ocu djeteta prvo ili drugo dijete. Također, kod iznosa naknade za nezaposlene roditelje odnosno roditelje van sustava rada treba uvesti dvije naknade. Prva uz ispunjen uvjet staža devet mjeseci u dvije godine prije otvaranja i druga za one koji nemaju ispunjen taj uvjet. Na taj način bi se zaštitile majke koje su tijekom trudnoće ili neposredno prije trudnoće ostale bez zaposlenja da ipak imaju veću naknadu od onih koji nemaju uopće radnog staža ili ga imaju vrlo malo. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 125% proračunske osnovice na 182% proračunske osnovice. U odnosu na primjedbe koje se odnose na povećane potrebe djeteta s teškoćama u razvoju ističemo da se navedena pitanja uređuju i propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.). Predmetna povećanja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potporama predložena su u skladu s ciljevima iz Programa Vlade RH 2024.-2028., a vodeći računa o međuodnosu i svrsi pojedinih prava kao i visini novčane potpore, ali i duljini vremenske potpore različitih skupina korisnika u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora.
8 VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA,, PRIJEDLOG ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA Hrvatska ima katastrofalan odnos između broja umrlih i broja rođenih. Ako uistinu želite nešto promijeniti, a da to nisu samo kozmetičke promjene, potrebno je hitno osigurati dostojan život majkama s više djece. Moje poduzeće i ja osobno svaki mjesec financijski pomažemo obiteljima koje imaju 10, 9, 7 i 4 djece. To su hrvatske obitelji koje se susreću s uistinu brojnim problemima, od podrugivanja okoline do teških financijskih problema. Očigledno vam nije jasno da majke koje imaju više od 4 djece na poslu ne mogu zaraditi dovoljno da bi platile vrtić i stoga su osuđene da ostanu doma i brinu o djeci. Eto što Vi nudite takvim majkama: - u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) sa 125 % proračunske osnovice mjesečno (551,80 eura) na 159% proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura) Znači Vi smatrate da je nekome tko ima npr 7 djece dovoljno dati 701,89 eura? Ovu naknadu je neophodno povećati na 1.000 EUR, jer je to minimum preživljavanja za majku i bebu, čak i kad se ne računaju ostala djeca. Također bi za osobe koje imaju treće ili sljedeće dijete trebalo davati 3 godine svaki mjesec po 1.000 EUR jer je to uistinu minimum. Nemojte misliti da ćete potaknuti ženu koja zarađuje 3.000 EUR mjesečno na rođenje djeteta s tim što ćete joj isplaćivati punu plaću jer to se neće dogoditi. Poznato je pravilo u cijelom svijetu: što je društvo bogatije, djece ima manje. Dakle, jedini način je da osobama koje zarađuju malo ponudite barem ovih 1.000 EUR mjesečno i time ih potaknete da imaju djecu. Lijep pozdrav, dr.sc. Valentina Salaj Ćetković, doktorica ekonomskih znanosti Nije prihvaćen Sadašnje i očekivane demografske promjene iziskuju osmišljavanje različitih mjera podrške obitelji posebice na području obiteljske politike koje će se usmjeriti na stvaranje poticajnog okruženja za obitelj i djecu s posebnim naglaskom na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, a u skladu s demografskim izazovima. U skladu s Programom Vlade RH, Prioritet 2. VITALNA HRVATSKA, pod 2.1. Osnaživanje obitelji i podrška mladima predviđene su mjere podizanja novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Već je i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 152/22) učinjen daljnji iskorak u cilju povećanja materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa tadašnjih 70% proračunske osnovice na 125% proračunske osnovice uključujući i novčane naknade roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Isto tako, nacrtom prijedloga ovog Zakona pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete (u preostalom dijelu roditeljskog dopusta nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) te u slučaju smrti djeteta sa ranijih 125% proračunske osnovice (551,80 eura) povećava se na 182% proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura).
9 ZLATKO REPAČ PRIJEDLOG ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, kao što je poznato iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) imamo već dugi niz godina negativni prirast. Samim time, uz mortalitet i iseljavanje, sve nas je manje u Republici Hrvatskoj. Za 2023. godinu relevantni podatak DZS-a nam govori da je prvorođene djece 45,1%, drugorođene 34%, a trećerođene i ostala djeca 20,9%. Moje pitanje za Vas je na koji način mislite podići natalitet, znajući da nas je sve manje, ako za blizance i treće i svako daljnje dijete za roditeljski dopust nakon navršene godine djetetovog života predlažete iznos od 803,42 eura, dok je do 1 godine života taj iznos 3.001,79??? Takav predložen ne samo da je nije pronatalitetan već je diskriminatoran. Pogotovo je diskriminaroran za roditelje blizanaca (koji s pretpostavkom da imaju plaću puno veću od prosjeka), a koji zbog nemogućnosti upisa djece u vrtić do treće godine trenutno preživljavaju s 551 eura. Nije prihvaćen Sadašnje i očekivane demografske promjene iziskuju osmišljavanje različitih mjera podrške obitelji posebice na području obiteljske politike koje će se usmjeriti na stvaranje poticajnog okruženja za obitelj i djecu s posebnim naglaskom na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, a u skladu s demografskim izazovima. U skladu s Programom Vlade RH, Prioritet 2. VITALNA HRVATSKA, pod 2.1. Osnaživanje obitelji i podrška mladima predviđene su mjere podizanja novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Već je i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 152/22) učinjen daljnji iskorak u cilju povećanja materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa tadašnjih 70% proračunske osnovice na 125% proračunske osnovice uključujući i novčane naknade roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Isto tako, nacrtom prijedloga ovog Zakona pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete (u preostalom dijelu roditeljskog dopusta nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) te u slučaju smrti djeteta sa ranijih 125% proračunske osnovice (551,80 eura) povećava se na 182% proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura).
10 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 4. Zahvaljujemo na PRIHVAĆANJU ranije dostavljenih prijedloga i na povećanju broja radnih dana za očinski dopust. Međutim, ponavljamo zahtjev za promjenom u podstavku 2. riječi: „u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece“ riječima „za treće i svako daljnje dijete ili za istodobno rođenje više djece“ Time bi očevi u višečlanim obiteljima mogli koristiti očinski dopust 30 dana obzirom na daleko veće organizacijske potrebe obitelji. Nije prihvaćen Odredba o povećanju broja radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece uvedena je ranijim zakonskim izmjenama vodeći računa o potrebama prilagodbe roditelja u specifičnim situacijama višestrukih poroda te ovim izmjenama i dopunama nije intencija izmjene uvjeta za ostvarivanje ovog prava.
11 MILAN MARTINOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 6. Vezano uz izmjene u članku 32., molim da razmotrite povećanje iznosa naknade za roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Roditeljski dopust do 6 (8) mjeseci povećavate s 995 na 3.000 eura (200%), a ukoliko se on koristi kao pravo s polovicom radnog vremena s 485 na 970 eura (100%). A roditeljski dopust nakon 6 (8) mjeseci dižete sa 550 na 800 eura (samo 45%), a za korištenje u polovici radnog vremena sa 485 na 600 (samo 23%). Smatram da je potrebno više stimulirati kategoriju roditelja sa 3 ili više djece, pogotovo u dijelu korištenja prava u polovici radnog vremena kada radnik ostaje aktivan na tržištu rada za vrijeme korištenja prava. Dodatno upozoravam na nebulozu u ovom Zakonu koja dozvoljava da oba roditelja istovremeneno koriste roditeljski dopust, a ukoliko bi oba roditelja htjela koristiti roditeljski kao pravo na rad s polovicom radnog vremena, onda to nije dozvoljeno istovremeno. Nije prihvaćen Predložene izmjene i dopune u skladu su s Programom Vlade Republike Hrvatske te je prilikom povećanja materijalnih prava svih skupina korisnika koje su obuhvaćene nacrtom prijedloga zakona potrebno voditi računa o fiskalnom učinku i raspoloživim sredstvima državnog proračuna. Već je i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 152/22) učinjen daljnji iskorak u cilju povećanja materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa tadašnjih 70% proračunske osnovice na 125% proračunske osnovice uključujući i novčane naknade roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Isto tako, nacrtom prijedloga ovog Zakona pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete (u preostalom dijelu roditeljskog dopusta nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) te u slučaju smrti djeteta sa ranijih 125% proračunske osnovice (551,80 eura) povećava se na 182% proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura). U odnosu na mogućnosti istovremenog korištenja prava na roditeljski dopust kao i prava na rad s polovicom punog radnog vremena ističemo da je navedeno predviđeno u okviru važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
12 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 6. Zahvaljujemo na uvažavanju ranijeg prijedloga za povećanje minimalne naknade za zaposlene i samozaposlene roditelje. Za rješenje demografskih problema smatramo i dalje da je potrebno dati podršku obiteljima koje su se odlučile imati troje ili više djece, na način da za vrijeme cijelog roditeljskog dopusta iznos naknade bude prosjek plaće roditelja ili barem minimalna plaća. Mjesta u vrtićima nema dovoljno a neprepoznavanje zakonodavca za potrebe roditelja u višečlanim obiteljima zasigurno je razlog zašto se više roditelja ne odlučuje na više od dvoje djece. Npr. majka koja ima prosječnu plaću 1.500 eur, sada će imati i cijeli roditeljski dopust taj iznos naknade mjesečno, međutim, radi li se o trećem djetetu, naknada pada na 803,42 eur. Tražimo promjenu u novo predloženom stavku 11. kako slijedi: „(11) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za blizance, treće i svako sljedeće dijete iz članka 18. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona ima pravo na naknadno nakon šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj odnosno osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, kao i za vrijeme dopusta u slučaju smrti djeteta iz članka 21. ovoga Zakona ako je smrt djeteta nastupila tijekom korištenja toga prava.“ Nije prihvaćen Predložene izmjene i dopune u skladu su s Programom Vlade Republike Hrvatske te je prilikom povećanja materijalnih prava svih skupina korisnika koje su obuhvaćene nacrtom prijedloga zakona potrebno voditi računa o fiskalnom učinku i raspoloživim sredstvima državnog proračuna.
13 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 6. Hrvatska obrtnička komora ponovno ističe činjenicu da podržavamo i pozdravljamo povećanje iznosa naknada u svrhu popravljanja demografskih prilika u Republici Hrvatskoj, ali i stvaranja poticajnog okruženja za obitelj i djecu s posebnim naglaskom na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života. Kod našeg prigovora 2022. godine kada se ovaj zakon zadnji puta mijenjao, istaknuli smo da je za roditelje obrtnike, a posebno u paušalnom sustavu oporezivanja, potrebno povisiti minimalne iznose naknade, te zahvaljujemo na uvaženom komentaru sada. Upozoravali smo da je osnovica umanjena za doprinose i pripadajući porez manja od minimalne plaće i da ne pruža materijalnu sigurnost obiteljima s djecom. Odgovorili ste da nije moguće predvidjeti iznimku za ovu kategoriju korisnika budući da se Zakon ne veže za iznos minimalne plaće niti u odnosu na druge skupine korisnika. Izmjenom st. 9. predviđa se da samozaposlenom roditelju naknada plaće ne može iznositi manje od 159% proračunske osnovice, pod uvjetom da radi u punom radnom vremenu te se izmjenama u st. 8. izjednačuju sa osobama koje nemaju dovoljno prethodnog osiguranja (šest mjeseci neprekidno ili devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Predlažemo izmjenu u st. 9. na način da glasi: „zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 219% proračunske osnovice, neovisno o tome radi li u punom ili nepunom radnom vremenu“. Time će se napraviti razlika između nezaposlenih osoba i zaposlenih obrtnica koje posluju dulje od šest mjeseci, kako bi se poslala ispravna poruka samozaposlenim majkama. Iznos od 219% proračunske osnovice najbliži je iznosu minimalne plaće, za koju smatramo da je i minimalni iznos koji je potreban u osjetljivom vremenu kada majka ne može raditi a potrebe za podizanje djeteta dodatno utječu na dotadašnji kućni budžet. Kao drugo, ukoliko ostane predloženi tekst „pod uvjetom da radi puno radno vrijeme“, što će se događati sa majkama koje rade nepuno radno vrijeme kod jednog poslodavca, te imaju registriran obrt uz rad? Predlažemo prihvatiti naš prijedlog da ostane na način kako je bilo i za nepuno radno vrijeme, kako majke obrtnice ni na koji način ne bi mogle biti zakinute. Nije prihvaćen Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Unutar sustava rodiljnih i roditeljskih potpora postoji nekoliko vrsta dopusta, a koji ovise o radnopravnom statusu korisnika te su usko vezana uz sustav obveznog zdravstvenog osiguranja. Zaposleni i samozaposleni korisnici prava, a u koju pripadaju i paušalni obrtnici, jedna su skupina korisnika čije su naknade vezane uz osnovicu za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prilikom definiranja novčanih naknada unutar sustava nužno je voditi računa o povezanim korisničkim skupinama u cilju međusobne uravnoteženosti pojedinih skupina korisnika. Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju osnovica za naknadu plaće (za osiguranike koji obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti) je mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze. Potrebno je naglasiti da o obrtnicima ovisi na koju će osnovicu biti obvezni plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje te budući da sustav obrtništva predviđa različite osnovice za pojedine kategorije obrtnika, to posljedično utječe na ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje odnosno prava na rodiljne i roditeljske potpore. Slijedom navedenog, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ne uređuje statusna pitanja obrtnika koja su vezana uz druge sustave (porezni sustav te sustav doprinosa i obveznog zdravstvenog osiguranja). Ističemo da se kroz sustav rodiljnih i roditeljskih potpora štite i socijalno osjetljive skupine te je i nezaposlenim korisnicima i korisnicima izvan sustava rada nužno osigurati odgovarajuće naknade po osnovi ostvarivanja prava na novčane potpore. Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama svakako će se učiniti pomaci u visini naknada za sve korisničke skupine, a imajući u vidu održivost sustava. Predviđenim izmjenama i dopunama Zakona, planirano je povećanje naknade za sve zaposlene i samozaposlene korisnike koji rade u punom radnom vremenu na način da minimalna naknada koju ostvaruju zaposleni i samozaposleni roditelji ne može iznositi manje od 159% proračunske osnovice, što je značajno povećanje u odnosu na trenutno važeći maksimalni iznos od 70%.
14 ERNESTO ROSANDA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 6. Primijetio sam da Zakon ne čini razliku između roditelja koji imaju troje djece koji nisu blizanci, od onih koji imaju troje djece, ali se radi o blizancima ili trojkama. U praksi se pokazalo da je zahtjevnije odgojiti blizance ili pak trojke, u odnosu na djecu koja nisu istovremeno rođena. Zakon na to gleda kao na broj trudnoća, a ne broj djece. Konkretno, i za rođenje trećeg djeteta u obitelji i za blizance/trojke roditelji imaju na raspolaganju 30 mjeseci roditeljskog dopusta, od kojih je 8 mjeseci plaćeno do 3.000 eura. Roditelji troje djece koji nisu istovremeno rođena su za svako dijete imali pravo iskoristiti 6+2 mjeseca roditeljskog dopusta po većoj naknadi (ukupno 24 mjeseca), dok roditelji npr. jednog starijeg djeteta i blizanaca mogu iskoristiti samo dvaput 6+2 mjeseca veće naknade (ukupno 16 mjeseci), a roditelji trojki to pravo mogu iskoristiti samo jedanput (8 mjeseci za troje djece). Bilo bi pošteno da se za roditelje blizanaca/trojki poveća broj mjeseci za koje će dobiti naknadu do 3.000 eura. Npr. za blizance 6+4 mjeseca ili 8+2, odnosno sveukupno 10 mjeseci. Roditelji trojki 6+6 ili 8+4 ili 10+2, odnosno 12 mjeseci roditeljskog dopusta s naknadom do 3.000 eura. Drugo, naknada od 800 eura za drugu i treću godinu života djece (kod trećeg djeteta, blizanaca, trojki itd.) nije dovoljna kako bi se potaknulo ljude da se odluče imati više djece. U ovom trenutku bi najniži prag za to morao biti 1.000 eura ili propisati tu naknadu u ovisnosti od prosječne plaće, da ona iznosi 80-90 % prosječne plaće u Hrvatskoj. Financijska stabilnost je roditeljima izuzetno bitna i smatram da se tu ne smije štediti. Također, nije tema ovog zakona, ali je itekako bitno i preklapa se s ovim zakonom. Treba urediti mogućnost korištenja bolovanja na djecu. Uzmimo u obzir obitelj s dvoje djece koji nisu blizanci. Majka za mlađe dijete trenutno koristi porodiljni i otac također ima pravo uzeti bolovanje na starije dijete ukoliko se ono razboli. Oboje su doma s djecom u tom slučaju. Sad uzmimo u obzir obitelj s dvoje djece koji su blizanci. Majka trenutno koristi porodiljni i otac nema pravo uzeti bolovanje na dijete čak i da se oba djeteta razbole. Dakle, ako imaš starije i mlađe dijete, oba roditelja imaju pravo biti doma s djecom na teret HZZO-a, a ako imaš blizance onda samo majka smije biti s njima. Tu su roditelji blizanaca/trojki/četvorki diskriminirani. Nije prihvaćen Obzirom da se roditeljski dopust sagledava kao jedinstveno pravo koje se zaposlenom odnosno samozaposlenom roditelju daje za rođenje ili blizanaca ili trećeg ili četvrtog ili svakog sljedećeg djeteta, okolnost da su blizanci ujedno i treće ili četvrto rođeno dijete nije od utjecaja na duljinu trajanja ili naknada za roditeljski dopust.
15 DOMAGOJ GRBEŠ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 6. Prijedlog i obrazloženje problema u vezi s nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u članku 6, stavkama 12 i 13 Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je u više navrata upozorila na nedostatke zakonodavnog okvira u kojem žene koje koriste godišnji odmor (GO) ili se vraćaju na stalni posao (koje su stalno zaposlene na puno radno vrijeme i imaju staž osiguranja u kontinuitetu od prvog rodiljnog dopusta) te zatrudne prije stjecanja dvije platne liste, u skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske potpore, ostaju bez pune naknade. (U dokumentima : Savjetovanje o Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu i Savjetovanje o Naknadnoj procjeni Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama) Identifikacija problema: Trenutni prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u članku 6, stavcima 12. i 13., kao i povezana tumačenja HZZO-a kroz Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske potpore (NN 112/14, 2 5/15, 114/15) članak 73, stavka 3, ne uzimaju u obzir situacije kada korisnik prava (majka) koristi godišnji odmor ili se vraća na posao između završetka roditeljskog dopusta i dopusta radi njege djeteta a prije započinjanja novog rodiljnog dopusta. Time se onemogućava korištenje osnovice iz prethodnog dopusta, što rezultira isplatom minimalne naknade plaće za novi rodiljni dopust, čak i kada su ostvarene više isplata plaća kod istog poslodavca tijekom relevantnog razdoblja. Primjer iz prakse: Diskriminacija majki koje koriste dopust za njegu djeteta Majka koja je u kontinuitetu zaposlena na puno radno vrijeme od 2015. godine ,čije dijete ima teškoće u razvoju završava roditeljski dopust za isto dijete 19. lipnja 2024. godine. • Od 20. lipnja do 11. kolovoza 2024. koristi godišnji odmor (GO). • Od 12. kolovoza 2024. prelazi na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju. • Majka zatrudnjuje te će predviđeno započeti novi rodiljni dopust u lipnju 2025. Problemi s obračunom osnovice prema postojećim pravilima: Premda majka ima isplaćene plaće za lipanj, srpanj i kolovoz 2024., te plaće neće biti priznate jer se: • Trenutno Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama stalno zaposlenu trudnicu koji se nalazi na njegi djeteta s teškoćama u razvoju ne štiti u slučaju novog porodiljnog (jedino u slučaju neposrednog nastavka) • Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na rodiljne i roditeljske potpore članak 73. stavka 1. i 3, prema kojem se HZZO isključivo vodi , traži novu osnovicu te ne priznaje plaću ostvarenu u mjesecu u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće te mjesecu koji prethodi mjesecu nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. U predmetu HZZO priznaje platnu listu samo za lipanj čime nema dvije uzastopn e isplaćene plaće, osnovica za rodiljni dopust pada na minimalnu naknadu, iako je majka kontinuirano zaposlena i radila između rodiljnih dopusta/ njegu djeteta s teškoćama u razvoju. Društvene implikacije: Diskriminacija i nepovoljni uvjeti 1. Diskriminacija zaposlenih majki: • Zaposlena majka, iako koristi dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju, prema postojećem tumačenju i preporuci HZZO-a mora napustiti njegu djeteta i vratiti se na posao trudna, kako bi ostvarila pravo na punu naknadu. • Ovo postavlja neprihvatljiv izbor između zaštite vlastitog djeteta, zaštite trudnice i osiguravanja materijalnih uvjeta za obitelj. 2. Penalizacija trudnoće neposredno nakon roditeljskog dopusta: • Zaposlena žena, sa stažem osiguranja u kontinuitetu, koja nakon završetka roditeljskog dopusta, povratkom na posao ili korištenjem GO-a(kod istog poslodavca) mora pričekati najmanje tri mjeseca prije prelaska na njegu djeteta sa teškoćama u razvoju/novi rodiljni dopust kako bi ostvarila pravo na punu naknadu u sljedećem rodiljnom dopustu. • Time se ženama indirektno nameću uvjeti O TOME KADA SMIJE ZATRUDNJETI, što je u suprotnosti s osnovnim pravima žena i ciljevima Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. 3. Ignoriranje uplaćenih doprinosa: • U trenutačnom sustavu, rad i uplaćeni doprinosi u mjesecu osiguranog slučaja, kao i doprinosi u prethodnom mjesecu, ne priznaju se, iako su poslodavci uplaćivali doprinose u državni proračun. • Ovo proizlazi iz činjenice da se plaća za određeni mjesec isplaćuje u sljedećem mjesecu, što stvara umjetne prepreke. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama temeljni propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja koji ima za cilj ostvariti uvjete za ublažen financijski teret zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Slijedom navedenih tvrdnji i pritužbi majki u iskazu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u „Savjetovanje o Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu“ (točka 5), predlažem izmjenu članka 6. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kao bi se majke nedvojbeno zaštitile u predmetnim slučajevima i uklonila pravna nesigurnost. Stoga predlažem: 1) Izmjenu stavka 13 članka 6 zakona kako bi se uključilo korištenje godišnjeg odmora ili povratak na posao kao situacije u kojima se može primjneiti osnovica prethodnog rodiljnog dopusta. 2) Dodavanje novog stavka 14, čiji bi tekst mogao glasiti: (14) U slučajevima kada rodiljni dopust nastupa neposredno nakon korištenja roditeljskog dopusta ili dopusta za njegu djeteta, a kojem je prethodio povratak na posao, korištenjem godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta kod istog poslodavca, koje je trajalo neposredno nakon prethodnog rodiljnog dopusta temeljem kojeg je utvrđena prethodna osnovica za porodiljni dopust ,za utvrđivanje osnovice za naknadu plaće primjenjuje se osnovica prethodnog rodiljnog dopusta ako se osnovica za naknadu plaće ne može utvrditi na temelju prosjeka plaće u skladu s propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja. Nije prihvaćen U odnosu na iznesena pitanja koja se odnose na obračun osnovice upućujemo na zakonske i podzakonske propise iz područja obveznog zdravstvenog osiguranja.
16 VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 6. Hrvatska ima katastrofalan odnos između broja umrlih i broja rođenih. Ako uistinu želite nešto promijeniti, a da to nisu samo kozmetičke promjene, potrebno je hitno osigurati dostojan život majkama s više djece. Moje poduzeće i ja osobno svaki mjesec financijski pomažemo obiteljima koje imaju 10, 9, 7 i 4 djece. To su hrvatske obitelji koje se susreću s uistinu brojnim problemima, od podrugivanja okoline do teških financijskih problema. Očigledno vam nije jasno da majke koje imaju više od 4 djece na poslu ne mogu zaraditi dovoljno da bi platile vrtić i stoga su osuđene da ostanu doma i brinu o djeci. Eto što Vi nudite takvim majkama: - u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) sa 125 % proračunske osnovice mjesečno (551,80 eura) na 159% proračunske osnovice mjesečno (701,89 eura) Znači Vi smatrate da je nekome tko ima npr 7 djece dovoljno dati 701,89 eura? Ovu naknadu je neophodno povećati na 1.000 EUR, jer je to minimum preživljavanja za majku i bebu, čak i kad se ne računaju ostala djeca. Također bi za osobe koje imaju treće ili sljedeće dijete trebalo davati 3 godine svaki mjesec po 1.000 EUR jer je to uistinu minimum. Nemojte misliti da ćete potaknuti ženu koja zarađuje 3.000 EUR mjesečno na rođenje djeteta s tim što ćete joj isplaćivati punu plaću jer to se neće dogoditi. Poznato je pravilo u cijelom svijetu: što je društvo bogatije, djece ima manje. Dakle, jedini način je da osobama koje zarađuju malo ponudite barem ovih 1.000 EUR mjesečno i time ih potaknete da imaju djecu. Lijep pozdrav, dr.sc. Valentina Salaj Ćetković, doktorica ekonomskih znanosti Nije prihvaćen Sadašnje i očekivane demografske promjene iziskuju osmišljavanje različitih mjera podrške obitelji posebice na području obiteljske politike koje će se usmjeriti na stvaranje poticajnog okruženja za obitelj i djecu s posebnim naglaskom na usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, a u skladu s demografskim izazovima. U skladu s Programom Vlade RH, Prioritet 2. VITALNA HRVATSKA, pod 2.1. Osnaživanje obitelji i podrška mladima predviđene su mjere podizanja novčanih potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Već je i Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 152/22) učinjen daljnji iskorak u cilju povećanja materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja sa tadašnjih 70% proračunske osnovice na 125% proračunske osnovice uključujući i novčane naknade roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Isto tako, nacrtom prijedloga ovog Zakona pravo na roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete (u preostalom dijelu roditeljskog dopusta nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) te u slučaju smrti djeteta sa ranijih 125% proračunske osnovice (551,80 eura) povećava se na 182% proračunske osnovice mjesečno (803,42 eura).
17 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 7. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom podržava predložene izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se povećavaju iznosi novčanih naknada, međutim mišljenja smo kako je iznos naknade za korištenje dopusta radi njege djeteta s teškoćama u razvoju, koja je prema aktualnom prijedlogu izmjene Zakona povećana sa 125% na 182% proračunske osnovice potrebno dodatno povećati razmjerno povećanjima drugih naknada, primjerice naknade za korištenje roditeljskog dopusta koja je povećana sa maksimalno 225,5% na 680% osnovice ili naknade za dopust radi smrti djeteta koja je također povećana sa maksimalno 225,5% na 680% osnovice. Ovo pravo od iznimne je važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući mu istovremeno prostor za povratak u svijet rada i osiguravanje egzistencije za sebe i svoju obitelj. Mišljenja smo stoga kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih naknada iz Zakona, kao i realno povećanje troškova života kojemu gotovo svakodnevno svjedočimo. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila se zajamčiti odgovarajući životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju, ali i njihovim obiteljima. Roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno obavljanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti prihod od vlastitog rada. Nije prihvaćen Predmetna povećanja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potporama predložena su u skladu s ciljevima iz Programa Vlade RH 2024.-2028., a vodeći računa o međuodnosu i svrsi pojedinih prava kao i visini novčane potpore, ali i duljini vremenske potpore različitih skupina korisnika u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora. U odnosu na primjedbe koje se odnose na povećane potrebe djeteta s teškoćama u razvoju i primjereni životni standard ističemo da se navedena pitanja uređuju i propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.).
18 NATALI MAGDIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 7. Kada se radi o dopustu za njegu djeteta s poteškoćama u razvoju, naknada bi trebala iznositi minimalno 220% proračunske osnovice jer su potrebe djeteta s poteškoćama puno veće, a roditelj djeteta s poteškoćama ne koristi to pravo svojim izborom nego zbog potrebe djeteta. Također bi za korištenje istog prava trebalo uvesti ispunjenje uvjeta staža jednako kao za rodiljni dopust, šest mjeseci neprekidno ili devet mjeseci u dvije godine , a iznos naveden u članku tj 182% bi bio predviđen za one koji ne ispunjavaju uvjet staža. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 125% proračunske osnovice na 182% proračunske osnovice. U odnosu na primjedbe koje se odnose na povećane potrebe djeteta s teškoćama u razvoju ističemo da se navedena pitanja uređuju i propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.).
19 NATALI MAGDIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 9. Kad se radi o roditeljima van sustava rada, jednako kao i o nezaposlenim roditeljima, bilo bi potrebno odrediti dva različita iznosa naknade. Problem je u tome što je naknada jednaka za one koji su tijekom trudnoće postali nezaposlene osobe i oni koji uopće nemaju radnog staža. Uz uvođenje uvjeta staža prije otvaranja rodiljne poštede od rada ili rodiljne brige od devet mjeseci u prethodne dvije godine, dobila bi se jasnija slika o onima koji su ostali bez zaposlenja tijekom trudnoće ili neposredno prije trudnoće. Za one koji ne ispunjavaju uvjet staža, naknada iz čl. 114% osnovice je u redu, ali za osobe koje bi imale ispunjen uvjet staža, naknada bi trebala biti barem kao minimalna kod zaposlenih osoba, 159% proračunske osnovice. Nije prihvaćen Svi korisnici prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora potonja ostvaruju i koriste sukladno svom radnopravnom statusu i zavisno kojoj kategoriji korisnika pripadaju sukladno kojem su zakonom propisani uvjeti za korištenje vremenskih i novčanih potpora.
20 ŽAKLINA VICO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 14. Predlažem umjesto: U članku 52. stavku 1. briše se točka i dodaju se riječi: “odnosno pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 14. godine života.“ da izmjena glasi: U članku 52. stavku 1. briše se točka i dodaju se riječi: “odnosno pravo na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana za dijete do 18. godine života.“ Obrazloženje: I djeci starijoj od 14. godina također se s udomljavanjem dogodila velika promjena u životu i potrebno im je vrijeme i sva moguća pomoć za prilagodbu životu u dotad nepoznatoj obitelji, osobito na početku. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona predložena je odredba o uvođenju prava na udomiteljski dopust u neprekidnom trajanju od mjesec dana do 14. godine života djeteta, uvažavajući različite potrebe udomitelja i udomljene djece, a imajući u vidu da se radi o privremenom i specifičnom obliku smještaja djece te sveobuhvatnom pravnom uređenju i uvjetima za ostvarivanje vremenskih potpora drugih korisnika u skladu sa svrhom Zakona.
21 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 16. Ponavljamo raniji prijedlog da se u članku 59. brišu stavci 3. i 4. kojima se obvezuje poslodavac na pisanu obavijest roditelja da će koristiti svoja prava izdati pisanu suglasnost. Raniji prijedlog ste odbili komentarom da predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe poslodavca, a ne samo radnika koji nikako ne možemo prihvatiti jer poslodavac niti nema mogućnost promijeniti namjeru roditelja. Prije nego ovaj prijedlog odbijete odgovorom „nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona“, molimo razmisliti o administrativnom rasterećenju kako poslodavaca (st. 3), tako i Zavoda (st. 4). Nije prihvaćen Predmetna odredba odnosi se samo na slučajeve kada zaposleni roditelj koji namjerava započeti koristiti pravo na roditeljski dopust, a koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu namjerava mijenjati način korištenja prava, a uvažavajući potrebe poslodavaca odnosno njihovu informiranost i prilagodbu u odnosu na zaposlenika.
22 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 17. Predlažemo izmijeniti članak 71., stavak 2. tako da glasi: „(2) Poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba poslodavca pravne osobe, za slučaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 1.320,00 eura.“ Obrazloženje Propisane kazne previsoke su za kažnjavanje obrtnika kao fizičkih osoba te je iznos kazne za fizičku osobu poslodavca potrebno izjednačiti sa iznosom kazne za odgovornu osobu u pravnoj osobi na način kako to propisuje čitav niz drugih zakona, kao što je i Zakon o radu. Nije prihvaćen Redefiniranje visine prekršajnih odredbi iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nije predmet ovih izmjena i dopuna zakona.
23 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 18. U potpunosti je neprihvatljivo da se na zahtjeve za ostvarivanje prava koji nisu okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju zakonske odredbe starog zakona koji je nepovoljniji – posebice za jednokratnu novčanu potporu, obzirom na rok podnošenja zahtjeva. Vrlo jasno i glasno pohvaljujemo namjeru da se stečena prava na dan stupanja na snagu ovog Zakona usklade sa odredbama upravo ovog Zakona, u korist roditelja. Troškovi života svakodnevno rastu te ponavljamo našu poznatu rečenicu da „djeca nisu trošak nego zalog budućnosti“ Prihvaćen U okviru iznesenog, razmotrena je mogućnost retroaktivne primjene odredbe o jednokratnoj novčanoj potpori za novorođeno dijete i to na način da se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog Zakona. Intencija je ovakvim uređenjem obuhvatiti što veći broj djece zbog povoljnije odredbe u smislu iznosa naknade, a uvažavajući činjenicu da se naknada ostvaruje jednokratno na osnovu zahtjeva kojeg je moguće podnijeti u roku šest mjeseci od rođenja djeteta odnosno 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja posvojenju.
24 MAKSIMILJAN PAHOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 18. Ukoliko je intencija ovog Zakona pomoć roditeljima mišljenja sam da je nepotrebno uskraćivanje bilo kojeg djeteta odnosno roditelja, predlažem da se st. 5 članka 18. briše ili da se pravo ostvaruje prema danu podnošenja Zahtjeva za isplatu jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete (s obzirom da je rok za podnošenje zahtjeva za isplatu jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete 6 mjeseci od rođenja djeteta). Ovaj stavak je suprotan svrsi donošenja samog Zakona. S obzirom na potpore država u okruženju ovo je minimum. Prihvaćen U okviru iznesenog, razmotrena je mogućnost retroaktivne primjene odredbe o jednokratnoj novčanoj potpori za novorođeno dijete i to na način da se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog Zakona. Intencija je ovakvim uređenjem obuhvatiti što veći broj djece zbog povoljnije odredbe u smislu iznosa naknade, a uvažavajući činjenicu da se naknada ostvaruje jednokratno na osnovu zahtjeva kojeg je moguće podnijeti u roku šest mjeseci od rođenja djeteta odnosno 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja posvojenju.
25 ANA LONJAK KUŠTIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 18. Nevjerojatno mi je pročitati da su djeca rođena u siječnju i veljači 2025. isključena iz mogućnosti korištenja nove jednokratne novčane potpore za novorođenče. Naknada za zaposlene rodilje uvećava se bez obzira na to kada je dijete rođeno, dok se u ovom slučaju primjenjuje diskriminirajući pristup za rođene u siječnju i veljači 2025. Obzirom da je rok za podnošenje zahtjeva za isplatu jednokratne naknade za novorođenče 6mj od rođenja djeteta, novi iznos naknade treba biti omogućen za svu djecu rođenu u 2025g, uključujući rođene u siječanju i veljači 2025. Prihvaćen U okviru iznesenog, razmotrena je mogućnost retroaktivne primjene odredbe o jednokratnoj novčanoj potpori za novorođeno dijete i to na način da se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog Zakona. Intencija je ovakvim uređenjem obuhvatiti što veći broj djece zbog povoljnije odredbe u smislu iznosa naknade, a uvažavajući činjenicu da se naknada ostvaruje jednokratno na osnovu zahtjeva kojeg je moguće podnijeti u roku šest mjeseci od rođenja djeteta odnosno 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja posvojenju.
26 MIRNA MAKOVEC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, Članak 18. Predlažem da se omogući primjena povoljnijeg zakona za sve korisnike koji svoja prava nisu u potpunosti iskoristili prije stupanja na snagu novog zakona. Zašto ne bi i roditelji djeteta rođenog 28.02.2025. godine imali ista prava kao i roditelji djeteta rođenog 01.03.2025. godine (npr. pravo na jednokratnu novčanu potporu u istome iznosu, trajanje očinskog i sl.). Djelomično prihvaćen U okviru iznesenog, razmotrena je mogućnost retroaktivne primjene odredbe o jednokratnoj novčanoj potpori za novorođeno dijete i to na način da se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu šest mjeseci prije stupanja na snagu ovog Zakona. Intencija je ovakvim uređenjem obuhvatiti što veći broj djece zbog povoljnije odredbe u smislu iznosa naknade, a uvažavajući činjenicu da se naknada ostvaruje jednokratno na osnovu zahtjeva kojeg je moguće podnijeti u roku šest mjeseci od rođenja djeteta odnosno 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja posvojenju.
27 ANĐELKA BARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA,, ODREDBE ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, DOPUNJUJU ILI BRIŠU Iako nije obuhvaćeno ovim izmjenama, želim se osvrnuti na članak 46. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim je utvrđeno da posvojitelji mogu koristiti roditeljski dopust do djetetove 8. godine. Smatram da posvojiteljima treba omogućiti pravo na roditeljski dopust do djetetove 18. godine ( kao što je prema članku 45. posvojiteljima omogućeno pravo na posvojiteljski dopust do djetetove 18. god.) iz sljedećih razloga koje bi trebalo uzeti u obzir.  Ponajprije, posvajaju se djeca različitih dobnih skupina. Nadalje, razdoblje od šest mjeseci, koliko traje posvojiteljski dopust, nije dovoljno za stjecanje privrženosti  te razvijanje osjećaja djetetove sigurnosti koja je narušena ranijim životnim okolnostima. Štoviše, starija djeca imaju u sjećanju više proživljenih životnih trauma od mlađe. Osim navedenog, treba istaknuti i da djeci može biti potrebno i više od šest mjeseci da se adaptiraju u novu obiteljsku i životnu dinamiku.  Nadalje, spomenuti članak diskriminira djecu stariju od osam godina i stavlja ih u nepovoljniji položaj od onoga u kojem su mlađa djeca te potencijalne posvojitelje ne potiče na posvajanje djece koja su starija od osam godina zbog nemogućnosti korištenja i roditeljskog, a ne samo posvojiteljskog dopusta. Nadalje, potrebno je regulirati trajanje roditeljskog dopusta za treće i svako slijedeće posvojeno dijete ili blizance na pune 3 godine neovisno o djetetovim godinama. Nije prihvaćen Trajanje roditeljskog dopusta za posvojitelje predviđeno je do 8. godine života djeteta u skladu s trajanjem prava na dopust roditelja, a uvažavajući potrebe djeteta za skrb u skladu sa njihovom dobi.