Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NIKOLA ŽUNIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Predlažem u planu osloviti odnos prema činjenici da pravne osobe kupuju i trguju sa stanovima koji su napravljeni prvenstveno za fizičke osobe. Pravne osobe koje imaju viška likvidnosti, odnosno novca na računu predstavljaju nelojalnu konkurenciju fizičkim osobama u kupnji stambene nekretnine (imaju pristup kreditima, gotovini dok je nekretnina u izgradnji i nije prihvatljiva za kreditiranje građanstvu, neki ciljaju na špekulaciju pored korištenja u poslovne svrhe i sl.). Problem je očit u nekim dijelovima Zagreba, gdje ljudi žive u prizemnim poslovnim prostorima, a u zgradama ima teretana i fitness studija, kozmetičkih salona, zubara, bilježnika i drugih djelatnosti... OVE DJELATNOSTI SAM NAVEO JER SAM NJIHOVE REKLAME VIDIO NA STAMBENIM ZGRADAMA, NIJE MI NAMJERA UPIRATI PRSTOM NITI PROZIVATI PODUZETNIKE U BILO KOJOJ DJELATNOSTI, KOJE JAKO CIJENIM. Štoviše, nemam ništa protiv toga da fizička osoba (možda neki suvlasnik poduzeća, koji si je isplatio dividendu) kupi 5 stanova ili da fizičke osobe iznajmljuju stanove u stambenim zgradama pravnim osobama ako je isto dopušteno međuvlasničkim ugovorom (treba uzeti u obzir da neki poduzetnici i krenu u posao iz vlastitog stana), ta je odluka na suvlasnicima. Međutim kod vlastitog iskustva kao predstavnik suvlasnika i kao potencijalni kupac stanova koje sam razgledao smatram da bi ovo riješilo mnoge neuredne situacije. I sam sam gledao jedan stan u Zagrebu koji mi je pokazivao predstavnik pravne osobe, vlasnika stana neposredno poslije izgradnje zgrade sa stanovima u kojoj nije bilo poslovnih prostora - zbog povoljnije cijene za plaćanje unaprijed ta pravna osoba ostvaruje momentalnu dobit u trenutku kad zgrada ishodi uporabnu dozvolu i postane bankama prihvatljiva za financiranje. Još jednom, trebamo se čuvati svakog okrivljavanja, ali i špekuliranja sa stambenim prostorom. Smatram da je današnji trenutak sličan povijesnim kontekstu kada su rasle cijene hrane i stambenog prostora i takve situacije dovodile su do velikih društvenih napetosti pa čak i nasilja. Ako svi skupa ne uspijemo očuvati kakvu takvu stabilnost u društvu, vlasništvo nam neće puno vrijediti. A što se zarade i špekuliranja tiče, cijena stanova je u RH pala ako se mjeri u gramima zlata - na kraju 2010. prosječna cijena "kvadrata" novog stana u RH je iznosila cca 44 grama, danas je cca 33 grama. Cijene u eurima su relativne. Nije prihvaćen Navedeno se ne može urediti Nacionalnim planom stambeno politike Republike Hrvatske do 2030.
2 DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Priopćenje društava arhitekata povodom savjetovanja s javnošću nacrta prijedloga Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine Povodom savjetovanja s javnošću nacrta prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine kao prvog strateškog dokumenta u domeni stanovanja, društva arhitekata u potpisu smatraju nužnim istaknuti ključne teme koje se tiču prostora i stanovanja, obzirom na to da su proizvodnja stambenog prostora i naselja u domeni arhitektonske i planerske struke. Razumijevajući da prvenstveno stanovanje gradi gradove, pozdravljamo izradu prve strategije stambene politike koja je potrebna kako bi se adresirao niz problema naših gradova poput nepriuštivog stanovanja te proizvodnje loših stambenih i pratećih prostora čemu svjedočimo već dugi niz godina. Obzirom da je kriza stanovanja sama po sebi kompleksan problem, kvalitetna stambena politika je sukladno tome složena, financijski zahtjevna i dugotrajna. Kako bi stambena politika bila uspješna, potrebno je da ima široki društveni konsenzus, zajedničke ciljeve, visoki stupanj suradnje, hibridni pristup koji omogućava korištenje cijelog niza alata kao i značajno međusektorsko dugoročno financiranje. Prije svega, stambena politika mora imati jasan cilj, odnosno orijentaciju. Onaj naveden u “Stambenim politikama” glasi “Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.” Deklarativno usmjerenje na sve građane međutim ne odgovara provedbenim mjerama, budući da one ne upućuju na jasnu i nedvosmislenu misiju državne stambene politike do 2030. - je li to primjerice povećanje javnog stambenog fonda za određeni postotak, aktivacija praznih stanova ili omogućavanje na nacionalnoj razini dostupnosti različitih alata za provođenje stambene politike jedinicama lokalnih samouprava. Obzirom da plan predviđa prilagodbu zakonskog okvira kako bi se postigla 3 cilja - (1) priuštivo, (2) održivo stanovanje te (3) prostor u funkciji stanovanja, smatramo nužnim ukazati na bitne aspekte koji se tiču proizvodnje, ali i upravljanja prostorom iz urbanističke i arhitektonske perspektive. Pozdravljamo snažan fokus stavljen na postizanje priuštivosti stanovanja, međutim smatramo da je ključno nedvosmisleno definirati pojam priuštivog stanovanja , te odrediti okvir primjenjiv u različitim dijelovima zemlje kako bi se isti mogao sustavno primjenjivati. Iako se doima kao da to nije pitanje kojim bi se arhitektonska struka trebala baviti, razumijevanje ciljanih skupina i problema stanovnika osnova je cjelovitog razumijevanja balansiranog razvoja gradova i manjih naselja - što je osnovni opis naše djelatnosti. Kako bi se navedeni ciljevi učinkovito i dosljedno proveli, ističemo nekoliko bitnih elemenata koje se direktno odnose na proizvodnju i korištenje stambenog prostora i planiranja gradova: (1) Nužno je napraviti jasnu distinkciju između javnih programa stanovanja i priuštivog stanovanja. Javni programi stanovanja (stambeni fond u javnom vlasništvu) obuhvaćaju stambeno zbrinjavanje i rješavanje stambenog pitanja građana temeljem različitih, najčešće socioekonomskih kriterija putem javne uprave - države, JLP(R)S-a i njihovih ustanova, dok priuštivo stanovanje može biti dio javnih programa, ali i privatnih investicija. Obzirom da se u nacionalnom planu priuštivo stanovanje tek načelno definira rasponom prihoda kućanstava (u poglavlju 3.2.), ključno je jasnije definirati navedenu kategoriju kako bi se ona mogla sustavno provoditi planiranim mjerama. (2) Imajući u vidu prostorno-plansku primjenu, priuštivo stanovanje je potrebno regulirati višom razinom propisa, posebnim zakonom ili pravilnikom te odrediti mjeru kako bi se odredila minimalna kvota odnosno postotak stanova u svakoj novogradnji za priuštivo stanovanje (primjerice za svaku zgradu veću od određene građevne bruto površine i/ili broja stambenih jedinica - primjerice 30% od ukupnog broja stambenih jedinica pojedine višestambene zgrade). Minimalnu kvotu treba definirati na nacionalnoj razini dok bi se na lokalnoj razini ona mogla i povećati za pojedine zone posebno opterećene nepriuštivim stanovanjem (poput turističkih središta i centara gradova), unutar prostornog plana ili zasebnim aktima lokalnih samouprava. Time bi se napravio značajan pomak prema primjeni inkluzivnog zoniranja (naveden u poglavlju 3.1.4. - uz potrebu jasnijeg definiranja) koje bi počivalo na nacionalnom propisu uz detaljniju razradu na lokalnoj razini - sukladno lokalnim specifičnostima. Unutar domene priuštivog stanovanja, moguće je pritom planirati i zadružne programe stanovanja uz državne i lokalne poticaje. Dobar model sličnog principa primjenjuje grad Barcelona gdje, u sklopu cilja povećanja broja javnog gradskog fonda na te spomenute priuštive jedinice, ostvaruje i pravo prvokupa. (3) U pogledu planiranja priuštivog stanovanja, oštro se protivimo stvaranju iznimki od postojećih propisa poput širenja građevinskog područja te izdavanja dozvola u obalnom pojasu bez utvrđene granice pomorskog dobra. Takve mjere u direktnoj su suprotnosti s krovnim Zakonom o prostornom uređenju koji regulira uvjete širenja građevinskih zona te zaobilazi propise koji reguliraju izgradnju na osjetljivim područjima poput obalnog pojasa. Naime, trenutno je moguće povećati građevinsko zemljište ukoliko je postojeće građevinsko područje naselja izgrađeno više od 50% (s iznimkom u ZOP-u gdje je to 80%) što je samo po sebi više nego dovoljno za potrebe politika navedenih u ovom dokumentu. Trenutna situacija (Zakon o prostornom uređenju, članci 43. i 47.) u kojoj se širenje građevinskog područja naselja veže za postotak izgrađenosti a ne za broj stanovnika je sama po sebi nepovoljna za održivost naših gradova i naselja, a dodatna deregulacija će ionako lošu situaciju svakako učiniti samo lošijom. Obzirom da je samim podacima u nacionalnom planu, koji se nadovezuje na studiju, dokazano da imamo sve veću konzumaciju prostora u proizvodnji stambenih kvadrata, a sve manji broj stanovnika, stava smo da priuštivo stanovanje ne smije biti presedan pod kojim bi se širila građevinska područja za tzv. greenfield izgradnju. Upućujemo na zaključke studije “Model projiciranja mogućnosti novoizgrađenog broja stambenih jedinica na razini jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske” koju je izradio Urbanex d.o.o. i koja nedvosmisleno navodi “izračunato je da u postojećim građevinskim područjima teoretski kapaciteti izgradnje znatno nadilaze potražnju koju je moguće realistično očekivati što navodi na zaključak da u većini građevinskih područja definiranih aktualnim prostornim planovima postoje dovoljni prostorni kapaciteti za širenje naselja”. Smatramo da je veći fokus potrebno staviti na sanaciju postojećih naselja te ostvarenje kompaktnog modela grada sukladno zaključcima studije izrađenoj u sklopu ovoga plana. (4) U kontekstu korištenja postojećeg stambenog fonda, protivimo se predstavljenom javnom financiranju odnosno subvencioniranju vlasnika stanova kako bi se prazni stanovi posredovali putem državne agencije. Navedenu mjeru smatramo pogrešnom budući da je subvencioniranje potražnje do sada uvijek rezultiralo dugoročnim povećanjem cijene stanovanja (https://www.hnb.hr/-/subvencioniranje-stambenih-kredita-pridonijelo-je-trendu-rasta-cijena-nekretninaNB). Aktivaciju praznih stanova potrebno je prvenstveno motivirati poreznim opterećenjem praznih stambenih nekretnina u gradovima. Također, posredovanje putem državne agencije stanovima na razini države smatramo neučinkovitim obzirom da bi veći gradovi trebali preuzeti upravljanje stambenim fondom na svome području, sukladno ustavnom načelu upravljanja stanovanjem koje je u domeni JLSa. Također, ključno je regulirati dugoročni najam pravnom zaštitom podstanarskog statusa, te uvođenjem provedivih mehanizama kontrole rasta cijene najma te izradom pravilnika o cijeni najma sukladno razini opremljenosti stana (kategorizacija stambenih jedinica prema razini opremljenosti). Kratkoročni najam je nužno regulirati usklađenjem propisa koji definiraju turističke djelatnosti kako se ne bi kosili s propisima prostornog planiranja (apartmanizacija stambenih zona i stambenih objekata). Kako bi se zaštitila područja pod pritiskom, potrebno je omogućiti vremensko ograničavanje kratkoročnog najma te uvesti značajnije porezno opterećenje kratkoročnog najma. (5) Prilikom izrade lokalnih stambenih strategija držimo nužnim uključivanje stručne javnosti u suradnji s lokalnim društvima arhitekata čiji su članovi direktno upoznati i involvirani u stambenu produkciju u svom području djelovanja, imajući u vidu lokalne specifičnosti i prostorne okvire. Smatramo da je u okviru lokalnih strategija potrebno izraditi detaljnu analizu stambenih statusa i udjela stambenih jedinica koje služe za stambene svrhe u lokalnom kontekstu, imajući u vidu podatak da se na nacionalnoj razini 40% jedinica ne koristi u stambene svrhe. (6) Pozdravljamo prepoznavanje potrebe da se izradi Pravilnik minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje višestambenih zgrada kao podzakonski akt Zakona o gradnji (poglavlje 5.2.2). Obzirom na tržišnu produkciju većinom prostorno disfunkcionalnih, substandardnih te arhitektonski bezvrijednih stanova visoke cijene, potrebna je hitna izrada takvog standarda u suradnji sa strukovnim organizacijama. Zato napominjemo da je potrebno uvođenje izrade tog pravilnika u akcijski plan i alokacije sredstava za njega u najskorijem roku. (7) Paralelno uz stambeni standard, smatramo nužnim i izradu smjernica za planiranje i sanaciju naselja uz prateći društveni standard (vrtić, škola, dom zdravlja, dom kulture..) obzirom da je stanovanje dio šire stambene zajednice te svjedočimo često lošoj komunalnoj opremljenosti novogradnji obzirom da jedinice lokalne samouprave često nemaju kapaciteta pratiti tržišnu stanogradnju sa komunalnim i društvenim sadržajima. Takve smjernice je također potrebno uvrstiti u akcijski plan kako bi se provedba te mjere također realizirala u što kraćem roku, u suradnji sa planerima i jedinicama lokalne samouprave. Prilikom izrade smjernica za planiranje naselja, nužno je koristiti institut natječaja (urbanističkih, arhitektonskih i krajobraznih) kako bi se osigurala kvaliteta pri planiranju novih i sanaciji postojećih prostora. Stručni konsenzus je da su arhitektonski, urbanistički i krajobrazni natječaji najbolji i najstručniji način za dobivanje najkvalitetnijeg rješenja te ujedno posebno važan instrument kod artikulacije javnih prostora. U tom smislu ključno je izmijeniti postojeće odredbe Zakona o prostornom uređenju koje zabranjuju JLS- ima propisivanje natječaja na područjima koji nisu u vlasništvu JLS-a obzirom da su upravo ta područja pod najvećim pritiskom i najviše su izložena supstandardnoj izgradnji. U konačnici, neodrživo stanje po pitanju priuštivosti stambenog prostora u određenoj je mjeri posljedica kontinuirane degradacije prostorno-planskog sustava, stručnog i institucionalnog kadra i urbanističkih alata i procedura. Rezultat navedenog je onemogućio da se stambenim fondom kao prostornim resursom upravlja na integralan način, imajući u vidu očuvanje prostora, modele prostornog razvoja i potrebe stanovništva. Kako bi se to promijenilo, ključno je prepoznati stratešku važnost unapređenja sustava prostornog planiranja, proizvodnje prostora i njegovim upravljanjem sukladno potrebama društva. Društvo arhitekata Dubrovnik Društvo arhitekata Istre – Societa Architetti Dell’Istria Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac Udruženje arhitekata Međimurja Društvo arhitekata Rijeka Društvo arhitekata Splita Društvo arhitekata Šibenik Društvo arhitekata Zadra Društvo arhitekata Zagreba Društvo arhitekata Varaždin Primljeno na znanje Primljeno na znanje. NPSP kroz postavljena tri cilja razvija pripadne mjere i izgrađuje dugoročni sustav priuštivog stanovanja. Cilj br. 1 Priuštivo stanovanje uključuje mjere: unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira (mjere od a do d) i povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje (mjere od a do e). U opisu mjera se konkretno i sveobuhvatno odgovara na stambene potrebe. Priuštivo stanovanje je u okviru NPSP definirano u poglavlju 3.2 gdje je primijenjena uobičajena definicija priuštivosti za potrebe stambenih politika na razini država OECD-a. Proširena definicija je dana u poglavlju 4. i također je preuzeta iz definicije OECD-a. Određivanje postotka priuštivih stanova u svakoj novogradnji nije mjera koja je predviđena u NPSP jer se ocijenilo kao neprimjerena za naše uvjete i vodila bi neminovno do povećanja cijena kod drugih stanova. Inkluzivno zoniranje se spominje i u studiji koja je rađena za potrebe NPSP, te je takva metodologija predviđena na području nove namjene prostora "priuštivo stanovanje". Navedena metodologija je prihvaćena i opisana u slučaju kada JLS primjenjuje aktivnu zemljišnu politiku, što je objašnjeno u poglavlju 5.3.1. Nova namjena prostora za priuštivo stanovanje je nužnost i mjera prilagodbe za područja u kojima nema mogućnosti nove gradnje, a obalni pojas se ne spominje u NPSP. U tekstu NPSP-a je naglašeno da će se takva mjera detaljno propisati u novom Zakonu o prostornom uređenju. Dosadašnji mehanizmi prostornog planiranja nisu uvažavali pojam priuštivog stanovanja i u tom dijelu je potrebno napraviti promjene. U poglavlju 3.1.4. u kojem se daju preporuke za zemljišnu politiku iz studije koja je izrađena za potrebe NPSP, navedeno je kako se u starijim članicama EU koristi nova namjena zemljišta za "priuštivo stanovanje" koja omogućava gradnju gdje ona nije bila moguća i uređenjem tog zemljišta od strane JLS, kao bi se omogućila inkluzivna raspodjelu stambenih jedinica. Tako se iz iste studije u kojoj se analiziraju prostorni kapaciteti navodi da se radi o teoretski neizgrađenim površinama za čije aktiviranje postoji niz pretpostavki. Upravo kao odgovor na izrazitu heterogenost naše države predložena je mjera nove prostorne namjene, za priuštivo stanovanje, a prema stranim uzorima iz EU, koja bi se pod propisanim uvjetima koristila tamo gdje iz stvarnih i pravnih razloga ne postoje mogućnosti daljnje gradnje. Što se tiče sanacije postojećih naselja, svakako da je težnja prema sanaciji postojećih naselja i kompaktnim modelima planiranja u urbanim sredinama, ali za to trebaju biti ispunjena minimalno dva uvjeta: volja vlasnika zemljišta i volja uprave JLS. U protivnom nije moguća gradnja i smanjenje stambenog jaza. Uglavnom se postojeće nepravilnosti u prostoru teško i dugotrajno saniraju, a za to vrijeme stanovi postaju sve nepriuštiviji. Što se riče subvencioniranja najma, kada se pažljivo pročita mjera, onda je vidljivo da se radi upravo o suprotnome nego je napisano u primjedbi. Naknada koja se isplaćuje vlasnicima stanova koji više od dvije godine nisu korišteni, služi kako bi se ti stanovi aktivirali i počeli koristiti za dugoročan i priuštiv najam. To znači da se stanovi koji godinama nisu korišteni počinju koristiti i na taj način se povećava ponuda stanova. Jedna od 15 mjera iz NPSP je novi Zakon o najmu stanova kojom se planira povećati pravna sigurnost najmodavca i najmoprimca.
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora promiče i štiti ljudska prava utvrđena Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, a obavlja i poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije te u okviru navedenog prati i probleme s kojima se građani susreću u području stanovanja dugi niz godina. Stoga Vam, sukladno članku 18. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) upućujemo mišljenje na Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine (dalje u tekstu: Plan), koje se najvećim dijelom temelji na uočenom u postupanju po pritužbama građana. Problemi koje građani navode u pritužbama su brojni i mnogi dugogodišnji, a odnose se na previsoke kupoprodajne cijene, kao i tržišne najamnine, posebice u turističkim ili sveučilišnim središtima. Iz pritužbe se vidi da je kroz godine nedostajalo odnosno nedostaje stanova za javni najam, onih po priuštivim cijenama kao i tzv. „kadrovskih“. Socijalno stanovanje nije razvijeno i ne odgovara potrebama građana, a zbog ekonomske krize možemo očekivati povećane potrebe za ovim oblikom zbrinjavanja. Pažnju treba posvetiti i zbrinjavanju u hitnim situacijama nakon prirodnih nepogoda i/ili zbrinjavanju žrtava nasilja. Građani sve teže mogu pronaći stan za dugotrajni najam u kojima najmoprimci mogu uredno prijaviti status odnosno prebivalište. Primijetili smo i kako mnogi pritužitelji, bilo da su privatni najmodavci ili najmoprimci, ne znaju svoja prava i obveze iz tog odnosa. Kupnju stana i dalje mnogi smatraju najpouzdanijim i dugoročno najsigurnijim načinom rješavanja stambenog pitanja te vidom ulaganja, što je i država poticala subvencioniranjem kredita, ali i prodajom tzv. POS stanova po povoljnijim uvjetima. No, POS-ov najam nije zaživio u značajnijim razmjerima, a događale su se i situacije zlouporabe ove mjere, primjerice kada su stanovi umjesto za stanovanje korišteni za turizam i zaradu. Situacijom na tržištu nekretnina najviše su pogođeni mladi, radnici u nesigurnim oblicima rada, obitelji s više djece, umirovljenici, osobe s invaliditetom, osobe pod međunarodnom zaštitom, strani radnici te pripadnici romske nacionalne manjine koji u pravilu ne mogu ni kupiti, a često ni unajmiti stambeni prostor. Radi lakšeg snošenja troškova neki dijele stan s nepoznatim osobama, neki žive u višegeneracijskim obiteljima i odgađaju zasnivanje obitelji, dok neki borave u neuređenim prostorima bez adekvatnog pristupa električnoj i toplinskoj energiji, kao i u bespravno sagrađenim te lošim i nesigurnim objektima (što je postalo posebno vidljivo nakon potresa 2020. godine). Zbog visokih troškova režija pri tome dio građana ne može zadovoljiti druge potrebe. Ekonomska kriza, inflacija, porast kupnje nekretnina od strane stranih državljana nakon ulaska Hrvatske u EU, orijentacija prema turizmu dodatno utječu na područje stanovanja. Loši uvjeti stanovanja djeluju na fizičko i mentalno zdravlje, dovode i do socijalne i ekonomske izolacije, a sve navedeno ukazuje kako stanovanje, uključujući dostupnost i uvjete mora biti priotitizirano. Stanovi bi trebali biti priuštivi a oni u javnom vlasništvu u što većem broju opremljeni za stanovanje i stavljeni u funkciju. Na sve to godinama ukazujemo u Izvješćima pučke pravobraniteljice upućenima Hrvatskom saboru uz preporuku donošenja Strategije stanovanja, koja bi osim analize i osmišljavanja pravnog i institucionalnog okvira uvažavala potrebe različitih kategorija građana, posebno ranjivih skupina i razvijala modele dugoročnog, financijski prihvatljivog stanovanja, uključujući i socijalno stanovanje, pri čemu je potrebno uzeti u obzir da se stambena politika isprepliće s drugim javnim politikama. U tom kontekstu pozdravljamo donošenje Plana kao prvog nacionalnog dokumenta za područje stanovanja. Istovremeno, imajući u vidu važnost dostupnosti uvjetnog stambenog prostora za pojedince, obitelji i društvo u cjelini (jer se stambeni prostori sve više koriste i za radi i obrazovanje), te da je trenutno područje stanovanja različitih skupina uređeno brojnim propisima, što otežava sveobuhvatno sagledavanje problema pa time i predlaganje dugoročno održivih rješenja, smatramo kako je trebalo izraditi dugoročni akt strateškog planiranja odnosno Strategiju stanovanja (poput primjerice Strategije demografske revitalizacije ili Strategije razvoja održivog turizma), koju je, nakon prethodne rasprave na plenarnoj sjednici trebao donijeti Hrvatski sabor. Naime, ovaj Plan je predstavljen na sjednici Vlade RH te na tematskim sjednicama Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za rad mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, ali kao srednjoročni akt strateškog planiranja neće biti raspravljen niti usvojen u Hrvatskom saboru. Pučka pravobraniteljica, osobito kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava, smatra da bi s obzirom na potrebu itekako dugoročnog planiranja, ali i činjenicu da je ovo prvi takav dokument za područje stanovanja, što znači da bi bilo dobro pojedine ciljeve i način na koji su definirani, kao i šire gledano načine njihova ostvarivanja, široko i pluralistično raspraviti, uz što veći stupanj konsenzusa, a što bi omogućila rasprava i usvajanje na plenarnoj sjednici. Na taj način bi se ujedno građanima dodatno ulijevalo povjerenje u dugoročnost zacrtanih smjerova i omogućilo veći stupanj povjerenja da će proklamirana politika, provedbeni akcijski planovi te izmjene zakona doista voditi rješenju njihovih problema, pri čemu dio rješenja zahtjeva povjerenje građana (primjerice, preuzimanje upravljanja privatnim stanovima od strane APN-a radi dugoročnog najma). Dapače, isto bi omogućilo širi međuresorni pristup gdje bi se u jednom dokumentu bavilo svim problemima u praksi a što sada nije slučaj, istovremeno i priuštivim i socijalnim stanovanjem, svih posebnim kategorijama i posebnim propisima. Također bilo bi korisno radne skupine sastavljati pluralistički te uz predstavnike različitih javnopravnih tijela uključiti i različite stručnjake iz akademske zajednice i organizacija civilnog društva, kao i pri predstavljanju dokumenta navesti tko je sve sudjelovao u radu radne skupine. Vezano za ovaj Plan bilo bi stoga dobro radi transparentnosti navesti koja su sve javnopravna tijela sudjelovala u izradi dokumenta, odnosno tko su bili članovi Radne skupine koje je Plan izradila. Nadalje, vezano uz normativnu dinamiku, unazad nekoliko mjeseci doneseno je nekoliko propisa koji se tiču područja stanovanja i koji se navode u Planu. Međutim, redoslijed u kojem se prvo donose ili mijenjaju propisi ( a što je bila situacija s donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zgrada ili Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima), a tek onda donosi temeljni strateški dokument onemogućava dublju analizu prijedloga zakona koji se temelje na aktu (i njegovim ciljevima i mjerama) koji u vrijeme njihova donošenja nije bio na snazi odnosno procjenu hoće li i kako njihovo donošenje doista dovesti do određenih ciljeva te kako će utjecati jedni na druge. Plan ima tri cilja: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, koji bi se trebali ostvariti kombinacijom financijske, porezne, zemljišne i ekološko-energetske poluge. Dokument je izrazito kompleksan, a tema važna mnogima koji će najvećim dijelom čitati dijelove koji se tiču ciljeva i mjera pa bi ih bilo korisno doraditi te jasnije i preglednije napisati. Radi lakšeg snalaženja predlažemo izradu pojmovnika i definiranje izraza poput stambenog jaza, prekarnog ili deficitarnog zanimanja, brownfield nekretnine i sl. na jednom mjestu. Smatramo i kako bi već u Planu trebalo odrediti/propisati dobnu granicu za mlade, odnosno prilikom reguliranja priuštivog stanovanja kriterij dobi primijeniti u različitim modalitetima. Plan sadrži opsežnu analizu stanja kućanstva/građana koja nemaju riješeno stambeno pitanje ni stambenu nekretninu u vlasništvu, a nalaze se u rasponu od minimalnih do prosječnih kućnih prihoda. Osim prihodovnog cenzusa, naglasak je i na mladima, osobama s invaliditetom, onima u deficitarnim i prekarnim zanimanjima. Izričito se u Planu navodi da područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te da je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja, odnosno da se nalazi u kategoriji socijalne politike države (pa samim time i izvan nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine). Navodi se i da su socijalna prava ranjivih skupina i osoba starije životne dobi već definirana posebnim Zakonom o socijalnoj skrbi i pripadajućim propisima u djelokrugu drugih ministarstava te nisu razmatrana u okviru ovog dokumenta (iako se i u Planu spominju mjere i potrebe povećanja kapaciteta domova za starije, pa iznimaka ima). Dakle, Plan je ograničenog dosega i ne odnosi se na sve kategorije koje imaju potrebu riješiti svoje stambeno pitanje, što je propuštena prilika, posebice jer socijalno stanovanje je u velikoj mjeri nedostupno najranjivijim, a stanovanje pojedinih skupina regulirano je različitim dokumentima, što otežava njihovu situaciju. Tako se na primjer pripadnici romske nacionalne manjine ne spominju u njemu. Čak se ni u dijelu 7.2. Relevantni nacionalni akti strateškog planiranja, u kojemu se navode akti strateškog planiranja koji doprinose provedbi aktivnosti usmjerenih na razvoj i uređenje područja stanovanja u Hrvatskoj, a među kojima su, primjerice, navedeni i Zakon o socijalnoj skrbi i Nacionalni plan za razvoj socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ne spominje Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPUR) niti Operativni programi nacionalnih manjina za razdoblje 2024. – 2028, a čiji se segmenti odnose na stanovanje. U navedenom NPUR-u, primjerice, navodi se da 28,2% romskih obitelji živi u kućama koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete tj. koje su u lošem ili ruševnom stanju, da Romi u prosjeku raspolažu sa značajno manje stambenog prostora po članu kućanstva u odnosu na stanovništvo opće populacije, da 37,8% romskih lokaliteta nema pristup sustavu javne vodoopskrbe te da neasfaltirane ili nezadovoljavajuće prilazne ceste nalazimo na 30 od ukupno 42 lokaliteta koji su odvojeni od grada ili sela ili koji su na rubovima grada ili sela. U NPUR-u je, između ostaloga, navedeno i da će u okviru mjera u području stanovanja biti poduzete aktivnosti kojima će se promicati desegregacija izradom konkretnih planova stambenog zbrinjavanja s krajnjim ciljem smanjivanja segregacije, no kako ovakvi planovi/mjere izostaju, a stambene potrebe pripadnika romske nacionalne manjine se u Planu stambene politike ne spominju a što bi bilo nužno radi postizanja napretka u stambenoj desegregaciji pripadnika romske nacionalne manjine. Posebno ranjiva skupina su i beskućnici. Plan navodi da je sukladno čl. 291. Zakona o socijalnoj skrbi određeno da su veliki gradovi i gradovi u sjedištu županija dužni poticati i osigurati građanima na svojem području druge oblike materijalne pomoći i potpora, kao što je, među ostalim, smještaj beskućnika u prihvatilište ili prenoćište. Navodi se i da su posebni ciljevi i mjere Plana usmjereni prema omogućavanju priuštivog stanovanja za građane RH, te da će njihovom provedbom olakšati i pristup potrebnim stambenim jedinicama i za one građane koji su obuhvaćeni Zakonom o socijalnoj skrbi te strateškim dokumentima iz socijalnog područja (Nacionalni plan za razvoj socijalnih usluga 2021-2027. i Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom 2021.-2027.). U Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2021-2027. navodi se da će se ulagati u infrastrukturu JLS koja će omogućiti razvoj i pružanje inovativnih socijalnih usluga poput programa socijalnog stanovanja za različite skupine (primjerice beskućnika), no isto nije zaživjelo, usluge nisu dostupne na području 12 županija a nedostaje aktivnosti, uključujući i u području stanovanja. Donošenje Plana značajan je iskorak u rješavanju određenih stambenih problema građana u RH te ga u tom obimu pozdravljamo, no, kao što smo već ukazali, smatramo kako je propuštena prilika da se područje stanovanja za sve različite skupine dugoročno, sustavno i višesektorski planira i uredi i izbjegne prebacivanje problema iz resora u resor. Posebnim propisima koji se planiraju donijeti mogu se urediti kriteriji i uvjeti zbrinjavanja određenih kategorija građana no usprkos navedenom već bi ovim Planom trebalo urediti i socijalno stanovanje. U trenutku sve snažnije gospodarske i energentske krize, poskupljenja i inflacije, potrebe za tom vrstom smještaja mogle bi se uskoro dodatno povećati. Pored toga i s obzirom da se kao razlog beskućništva najčešće navodi sredstava za troškove stanovanja, kroz bolju politiku socijalnog stanovanja i ono bi se u velikom dijelu moglo prevenirati. Planom se navodi kako bi se za postizanje ciljeva trebalo donijeti odnosno mijenjati više Zakona, a neki su (poput onih naprijed navedenih) već doneseni i stupili su na snagu 1. siječnja 2025. Za ostvarivanje Plana planira se aktiviranje praznih nekretnina mjerama porezne politike i obnovom nekretnina u državnom vlasništvu te poticanje dugoročnog najma reguliranjem kratkoročnog najma i programom priuštivog najma. Mjera koja privlači veliku pozornost usmjerena je na aktivaciju privatnih nekretnina za dugoročni najam tako što će APN upravljati privatnim stanovima. U kojoj će mjeri ona polučiti uspjeh u mnogome ovisi o jasnim reguliranim međusobnim pravima i obvezama, ali posebno o tome hoće li građani procijeniti kako mogu imati povjerenja u institucije da će s njihovim nekretninama postupati pažnjom dobrog gospodara. Ovo često nije bio slučaj s državnom imovinom koja nerijetko propada zapuštena i neiskorištena. Nadalje, vezano uz aktivaciju praznih nekretnina trebalo bi jasnije propisati i na koje se sve načine planiraju iskoristiti postojeći kapaciteti u državnom vlasništvu. Također, nije jasno hoće li se i na koji način rješavati pitanje zatečenih bespravnih stanara u državnim odnosno nekretninama u javnom vlasništvu, pa koristimo prigodu navesti kako bi trebalo iznaći modele i stroge kriterije legalizacije statusa odnosno najma kada se radi o socijalno depriviranim osobama koje nemaju realne mogućnosti zbrinjavanja na tržištu. Već smo isticali da podržavamo poticanje dugoročnog najma i reguliranje kratkoročnog o čemu smo ukazivali i prilikom donošenja Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. No, istovremeno je potrebno imati u vidu da Hrvatska nema tradiciju razvijenog i uređenog tržišta dugoročnog najma stanova, dapače često je ono u zoni 'sive ekonomije', a najmoprimci bez ugovora su u povećanom riziku od neopravdanog podizanja najamnina i iseljavanja. S druge strane, najmodavci su često suočeni s nemogućnosti ulaska u posjed ili s dugovima za režije i uništenim vlasništvom. Posebno je problematično što dio najmoprimaca nema prijavljeno prebivalište na adresi unajmljenog stana u kojem faktično žive godinama zbog najmodavaca koji izbjegavaju plaćanje poreza, a što ih onda, po važećim propisima brojnih JLS, automatski diskvalificira za najam gradskih stanova. Stoga podržavamo jačanje pravne sigurnosti i uspostavljanje jasnih pravila oko najma koja će jamčiti zaštitu obiju strana, uz osiguranje žurnosti sudskih postupaka. Nadalje, u zadnje vrijeme sve su češće situacije pretrpanih stanova iznajmljenih tzv. stranim radnicima odnosno migrantskim radnicima u kojima žive u lošim uvjetima (na premalom broju kvadrata je previše osoba). Probleme s kojima se ova kategorija susreće također bi trebalo adresirati i promišljati dugoročno, a posebnim propisom detaljnije regulirati higijenske i zdravstvene uvjete smještaja, potrebnu kvadraturu po osobi, odvojenost sanitarnog čvora od boravišnog prostora i spavaonice, pazeći da ne dođe do getoizacije. Dodatno, pitanje stanovanja stranih radnika odnosno migrantskih radnika ne smije biti prebačeno na suvlasnike odnosno prepušteno volji suvlasnika u zgradama na način kako je sada po Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada. Javne politike usmjerene prema integraciji stranih radnika u društvo još uvijek izostaju, a nije određeno niti tijelo javne vlasti koje bi trebalo koordinirati te aktivnosti. U tom smislu podsjećamo kako je u postupku donošenja Zakona o strancima najavljeno donošenje Pravilnika kojim će se regulirati smještaj stranih radnika - državljana trećih zemalja. Nadalje, najam za više osoba odnosno radnika izvan višestambenih zgrada ostaje nereguliran što dodatno ukazuje na potrebu donošenja posebnog propisa kojim će na jednom mjestu za sve smještajne jedinice za strane radnike, uključivo i u kontejnere, tvorničke hale i ostale smještajne kapacitete propisati uvjete. Planira se i donijeti novi Zakon o poticanoj stanogradnji pa da će 50% stanova u POS zgradama biti za prodaju, a 50% za najam. Ukazujemo kako smo se susretali s pojedinačnim situacijama zlouporabe POS-a kada su se stanovi umjesto za stanovanje koristili za turističke svrhe i dodatnu zaradu, pa će trebati osmisliti mehanizme sprječavanja ovakvih zlouporaba. Također, s obzirom na regionalne razlike u RH, pozitivnim smatramo najave da će se cijena priuštivog najma formirati po regijama imajući u vidu razlike u primanjima o kojima postoji opsežna analiza u Uvodu Plana. S obzirom da su radi aktivacije praznih nekretnina već uvedeni porezi koji se odnose na ovo područje Planom odnosno Akcijskim planom trebalo bi propisati obvezu kao i rokove naknade analize njihovih učinaka na tržište najma i na stambene odnose. Najavljene su i dodatne mjere u vidu povrata poreza na promet nekretninama za kupnju prve nekretnine, odnosno 50% poreza na dodanu vrijednost za mlade. Predlažemo razmatranje primjene ovih mjera i na druge skupine odnosno i po drugim kriterijima (primjerice prilikom kupnje drugog većeg stana kada su u pitanju mnogobrojne obitelji s malodobnom djecom) i/ili povrata u različitim postocima. Nadalje, iz pritužbi koje smo zaprimali vidljivo je i da se u manjim JLS građane zbrinjava u neodgovarajuće prostore, dok u onim velikim kronično nedostaje stanova za sve zainteresirane i potrebite. Stoga pozitivnim vidimo uvođenje obveze izrade lokalnih programa stanovanja za JLS koje bi samostalno odlučivale o adekvatnim modelima stambene politike na svom području, jer ne samo da imaju najbolji pregled potreba na svom području, nego i jer je člankom 129.a Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 87/10 i 05/14) propisano kako JLS obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana a osobite poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanova, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti i drugo. Planom se navodi i kako bi Ministarstvo trebalo izraditi smjernice za izradu lokalnih programa, ali s obzirom da JLS imaju i različite kapacitete predlažemo osmisliti načine i za dodatnu stručnu pomoć u tom procesu. Bilo bi korisno već sada navesti opće informacije o (obveznom) sadržaju lokalnih programa, posebno kada je riječ o skupinama koje bi se trebale zbrinjavati, kriterijima za bodovanje i zbrinjavanje, mogućnostima ulaganja prigovora odnosno pravnih lijekova i sl. Dio građana iz različitih razloga preferira živjeti izvan većih središta pogotovo ako su ona međusobno dobro infrastrukturno povezana pa pozdravljamo donošenje programa stambenog zbrinjavanja u prigradskim i ruralnim naseljima. No nužno je i u tim područjima planirati o osiguranju objekata za obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu i drugu javnu namjenu. Još jedna skupina o kojoj bi trebalo voditi računa prilikom najavljene izmjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima su žrtve nasilja u obitelji koje se sada privremeno zbrinjavaju na rok od najduže dvije godine koji može biti produžen za još dvije. No za neke od žrtava će i poslije isteka tog roka postojati razlozi zbog kojih su ovo pravo već ostvarile, pa bi im trebalo omogućiti da ga ostvaruju sve dok traju te posebne okolnosti radi kojih ih je odobreno zbrinjavanje. Planom se spominje i povećanje kapaciteta organiziranog smještaja za starije i povećanje studenskih smještajnih kapaciteta u sveučilišnim gradovima, ali bez podrobnijeg navođenja projekcija o potrebama i konkretnim mjerama (cilja li se na gradnju domova, prenamjenu ili neki treći model) pa bi isto također trebalo navesti. Vezano za organizirano stanovanje starijih (domove) ukazujemo kako je u odnosu na starije, na EU razini, ali i u socijalnoj politici RH, fokus na deinstitucionalizaciji starijih osoba, što znači na razvijanju usluga u zajednici, a ne 'osiguravanje stanovanja za starije' kroz smještaj u domove. Nadalje, nije jasno zašto je smještaj starijih u domove koji je reguliran Zakonom o socijalnoj skrbi, i posljedično je dio socijalne politike, dio Akcijskog plana, s obzirom da je u Planu navedeno kako se isti bavi priuštivim stanovanjem, ali ne i socijalnim stanovanjem, a jer je po mišljenju Ministarstva, isti dio socijalne politike, a što sve ukazuje na potrebu veće i bolje međuresorne suradnje i važnost sveobuhvatnog sagledavanja područja stanovanja. Za ostvarenje cilja - održivo stanovanje kao mjere navode se veće potpore za energetsku obnovu zgrada i donošenje novog Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu. No, nije jasno nastavlja li se i s politikom potpore energetskoj obnovi obiteljskih kuća radi smanjenja troškova stanovanja i postizanja ciljeva održivosti i otpornosti, a za što se zalažemo, pa bi i to trebalo jasno navesti. Ujedno ovim putem također navodimo da bi se već donesenim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada trebala unaprijediti kvaliteta stanovanja kao jedan od ciljeva održivog stanovanja, no s obzirom na kompleksnost problematike koju regulira, a kako bi došlo do namjeravanih učinaka u praksi, predlažemo izradu priručnika s informacijama za suvlasnike, predstavnike suvlasnika i upravitelje. Vezano uz cilj - prostor u funkciji stanovanja - pozdravljamo mjere koje bi trebale pridonijeti učinkovitim upravljanjem zemljištem i stvaranje prostora za priuštivo stanovanje, pripremu zemljišta za investitore koji ulazu u projekte priuštivog najma i nametanje obveze da se u tim zgradama određeni postotak stanova odredi za priuštivo stanovanje. Navodi se i da će se cijene priuštivog najma formirati po regijama što smatramo pozitivnim s obzirom na razlike u stupnjevima razvijenosti. I na kraju, potresi, poplave i druge prirodne nepogode i izvanredne okolnosti zbog kojih ljudi sve češće ostaju bez svojih domova također su neki od razloga zbog kojih država mora unaprijediti upravljanje nekretninama. No, o ovome aspektu potreba za priuštivim stanovanjem nema informacija pa predlažemo i te situacije razmotriti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. NPSP uvažava već postojeće strateške dokumente i u dijelu međuresorne suradnje će u provedbi doprinijeti ostvarivanju drugdje postavljenih ciljeva. Osim toga, na resorno planiranje nas upućuje i Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Pri tome strateško planiranje je visoko formalizirano i nomotehnički propisano tako da niti izričaj u samom aktu nije slobodan. Također, treba imati u vidu kako strateški dokumenti služe da se s njima usmjeravaju politike i postavljaju ciljevi, a ne razrađuju detalji provedbe. NPSP se bavi stanovanjem na kojeg utječu brojni elementi promjenjivi u vremenu podložni mikro i makroekonomskim utjecajima. Samo tržište nekretnina je u stalnim oscilacijama i jedan značajniji poremećaj može zahtijevati kompletnu promjenu strateškog pristupa. Iz navedenih razloga je ocijenjeno kako je upravo srednjoročni akt strateškog planiranja u vidu nacionalnog plana primjeren za pitanje stanovanja. Radna skupina za izradu NPSP-a bila je sastavljena od velikog broja stručnjaka i organizacija kako bi se pokrila interdisciplinarnost teme. Ukupno su u radnoj skupini bile uključene 31 osobe koja su predstavljale različita područja povezana sa temom stanovanja: i to od znanstvenih institucija, HAZU-a, stručnih udruženja, JLS-a i mjerodavnih ministarstava. Problematika priuštivog stanovanja u svijetu i u RH sadrži nekoliko osnovnih zajedničkih elemenata koji su stručno nesporni i već na brojnim primjerima dokazani. Pri samom početku izrade NPSP su ti osnovni elementi utvrđeni tako da ne bi bilo racionalno čekati kraj izrade i donošenja NPSP-a kako bi se nešto što je stručno poznato započelo primjenjivati. Posebno u situaciji na koju se i u ovim komentarima ukazuje, tj. na potrebu omogućavanja priuštivog stanovanja za građane koji ne mogu na tržištu samostalno riješiti svoje stamben potrebe. Naravno da se pri svakom donošenju novih propisa detaljno obrazlaže stanje i učinak tog propisa, tako da šira javnost nije uskraćena u objašnjenjima. NPSP je samo jedan od strateških dokumenata, a sustav strateškog planiranja je zakonski uspostavljen i podijeljen prema djelokrugu rada državnih tijela. Posebno s obzirom na već ranije donesene strateške akte iz područja socijalne skrbi, nije prihvatljivo preklapanje. Ako postoji potreba da se u nekim elementima socijalne politike naprave izmjene, onda je tako nešto jedino primjereno kroz strateške akte ili propise koji uređuju to specifično područje, a ne da opstaju dva različita akta koji uređuju isto područje. Navedeni akti su uzeti u obzir, a navedene kategorije građana će se morati uzeti u obzir kod izrade lokalnih stambenih programa. Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada propisuje se efikasno upravljanje u zgradama i način donošenja odluka suvlasnika, jer se radi o njihovoj imovini i zajedničkom životu u zajednici suvlasnika. Potpuno odvojenu temu predstavljaju uvjeti smještaja radnika i ona se uređuje s propisom iz područja MUP-a. Problematika nenamjenskog korištenja stanova u POS-u je prepoznata prije nekoliko godina i sadašnji Zakon o društveno poticanoj stanogradnji ima ugrađen mehanizam zaštite. Interdisciplinarnost NPSP-a nas u ekonomskom dijelu upućuje na poštivanje osnovnih tržišnih mehanizama - ponude i potražnje. Prilikom izrazito dominantne potražnje prema nedostatnoj ponudi, svaki oblik poticanja daljnje potražnje treba biti ograničen u najvećoj mogućoj mjeri kako se ne bi s pozitivnim namjerama zapravo polučio negativni rezultat. Općenito napisana situacija s elementarnim nepogodama ne ukazuje na vezu s NPSP. Elementarne nepogode su nepredvidive i vrlo različitog djelovanja tako da je uobičajeno da se problematike iz tog područja rješavaju s posebnim propisima i posebnim strateškim aktima. Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju koji je trenutačno u javnom savjetovanju, navedeno će se uzeti u obzir.
4 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Nacionalni plan stambene politike, kao temeljni strateški dokument, trebao bi biti cjeloviti međuresorski dokument koji posebnu pažnju usmjerava na to da detektira one društvene grupe koje su najugroženije po pitanju stanovanja, analizira specifičnosti njihove pozicije te nudi mjere koje bi im omogućile pristup adekvatnom stanovanju, što sugerira i UN Agenda 2023, Habitat III New Urban Agenda te Housing policy dokumenti Habitata III na koje se ovaj plan poziva. Plan razvoja socijalnog stanovanja, adresiranje i kreacija mjera uklanjanja prepreka za uživanje prava na adekvatno stanovanje za cijeli niz ugroženih društvenih grupa (beskućnici, osobe u riziku od beskućništva, osobe u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, osobe pod međunarodnom, privremenom ili supsidijarnom zaštitom, migrantski radnici, Romi i dr.) u potpunosti izostaje, čime ovaj dokument čini krnjim. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
5 TIHANA GRGIĆ OŽVALD Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pozdravlja ''Prijedlog Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine'' i ''Prijedlog akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, za razdoblje od 2025. do 2027. godine''. Osim osiguravanja pravičnog rješenja stambenog pitanja što većem broju građana i pratećih brojčanih pokazatelja koji su opisani u prijedlozima oba dokumenta, treba obratiti pažnju i na kvalitetu stambenih jedinica, stambenih zgrada i izgrađenog okoliša. Samo kvalitetno projektirana rješenja mogu osigurati povećanje kvalitete stanova, zgrada i izgrađenog okoliša. Predlažemo da se kvaliteta osigura na tri načina: 1) putem uvođenja minimalnih tehničkih uvjeta koje projekti stanova, zgrada i izgrađenog okoliša trebaju zadovoljiti (koji bi trebali biti opisani sažetim Pravilnikom), 2) preporukama za podizanje kvalitete projekata (koje bi trebale biti opisane i grafički prikazane putem npr. niza primjera u namjenskoj publikaciji) i 3) mjerama za predstavljanje vrsnih primjera (suradnja sa strukovnim udrugama na promociji vrsnih primjera). Sva tri načina bila bi razumljiva i prepoznata od stručne i široke publike. Od navedenog, u Prijedlogu akcijskog plana, unutar Mjere 2.2. spominje se donošenje Pravilnika minimalnih tehničkih uvjeta za projektiranje višestambenih zgrada. Predlažemo da se podizanje projektne kvalitete stambenih jedinica, stambenih zgrada i izgrađenog okoliša navede kao cilj i u Nacionalnom planu, a da se mjere prošire i navedu u Akcijskom planu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Akcijskim planom za provedbu NPSP-a predviđeno je donošenje Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima projektiranja višestambenih zgrada.
6 DOM NADE - UDRUGA ZA PODRŠKU BESKUĆNICIMA I OSTALIM SOCIJALNO UGROŽENIM SKUPINAMA Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Poštovani, sukladno zadanoj metodologiji izrade Stambene politike, proces donošenja Plana trebao je biti participativan i transparentan. Stoga nije jasan, prije svega, razlog izostanka poziva i uključivanja ključnih dionika kao što su organizacije civilnog društva koje se bave problematikom ekstremnog siromaštva i beskućništva. Primjerice, Hrvatska mreža za beskućnike koja je zvanično ponudila svoje sudjelovanje, dijeljenje znanja i iskustava „sa terena“. Ne možemo se oteti dojmu da je sadržaj Plana u koliziji sa svojom deklariranom svrhom. Lijepi pozdrav iz udruge za beskućnike i ostale socijalno ugrožene - Dom nade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
7 KATARINA BAČIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Poštovani, u nekim zgradama koje su izgubile svoju funkciju (male seoske škole koje su odavno zatvorene sa stanom za učitelja, bivše seoske ambulante sa stanom za liječnika i slično) već dugi niz godina stanuju ljudi koji te zgrade već dugo, često desetljećima, održavaju i to najčešće o svom trošku. To su uglavnom ljudi starije dobi koji nemaju u vlasništvu nekretninu i to im je jedini dom, trebalo bi tim ljudima omogućiti otkup stana u kojem dugo stanuju u toj istoj zgradi nakon obnove te zgrade ili otkup nekog drugog stana iste kvadrature i pod istim uvjetima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Strateškim dokumentom ne uređuju se pojedinačni slučajevi, ali jedinice lokalne samouprave mogu isto predvidjeti u lokalnim programima stanovanja.
8 DARIJAN VINTER Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine   Nacionalni plan bez jasno definiranih ciljnih skupina, dionika provedbe mjera, rokova izvršenja i mjerljivih indikatora ispunjenja pokazatelja je samo lista želja i ništa i više od toga. Gotovo je nevjerojatno da je trebalo 2 godine da se objavi ovaj dokument koji zapravo sadržava puno teksta a malo govori. Nije prihvaćen Svaki Nacionalni plan ima prateći Akcijski plan u kojem su detaljnije razrađeni rokovi provedbe mjera, pokazatelji te financijski izvori za provedbu.
9 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 1. UVOD Primarno i dugoročno rješenje vidim u razvoju strategije stambenog zbrinjavanja osoba u beskućništvu i drugih osjetljivih skupina, kroz koju će se: 1. razraditi prikladnije modele stambenog zbrinjavanja osoba u beskućništvu; 2. planirati osiguravanje dostupnih prikladnih stambenih jedinica u državnom vlasništvu (i/ili vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave); 3. razviti trajne ili dulje oblike stambenog zbrinjavanja na području na kojem osoba boravi - npr. kroz razvoj društveno poticajne stanogradnje s uvjetima koji će se razraditi prema ranjivim skupinama, a kroz koji će se omogućiti regulirani dugoročni najam ili otkup stanova. Uz donošenje strategije, predlažem i druge, privremene i brže mogućnosti poboljšanja provedbe mjere i položaja korisnika iste: 1. određivanje mjera suzbijanja diskriminacije prema osobama u beskućništvu na tržištu nekretnina: jačanje preventivnih programa, dodatno osvještavanje javnosti, razbijanje mitova i predrasuda, suzbijanje diskriminatornih praksi te učinkovitije sankcioniranje onih koji vrše diskriminaciju; 2. dodatno razraditi i olakšati postupak pronalaženja odgovarajuće nekretnine, npr. raspisivanje natječaja radi sklapanja ugovora o najmu s privatnim najmodavcima od strane nadležnog Ministarstva; 3. edukacija i informiranje: uvesti obvezne mjere informiranja i edukacije za stručnjake i osobe u beskućništvu o pravima na stambeno zbrinjavanje, a posebno djelatnike Hrvatskog zavoda za socijalni rad i županijskih odjela/ureda; 4. ujednačiti praksu i dostaviti pisane upute o postupanju i provedbi Zakona nadležnim odjelima županija; 5. prikupiti podatke o dostupnim mjerama na lokalnoj i regionalnoj razini i učiniti ih dostupnim osobama u beskućništvu i relevantnim dionicima kako bih im olakšao ostvarenje svih prava. U odnosu na zakonodavne izmjene koje bi trenutačno pridonijele većem broju i rasprostranjenosti korištenja mjere, predlažem: 1. propisati da se odluka o ispunjavanju uvjeta za pravo na stambeno zbrinjavanje treba temeljiti na trenutnom imovinskom stanju osobe u beskućništvu, tj. na dohocima/primitcima dostupnima u trenutku podnošenja zahtjeva; 2. jasno definirati koji se prihodi, zbog svog karaktera socijalnog davanja, neće smatrati prihodom prilikom zadovoljavanja ovog uvjeta (po uzoru na neke druge propise, npr. Zakon o socijalnoj skrbi); 3. ukloniti iz Zakona uvjet izdavanja preporuke područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi potrebe stambenog zbrinjavanja osobe u beskućništvu ili eventualno proširiti listu potencijalnih izdavatelja preporuke i na druge pružatelje usluga socijalne skrbi; 4. ukloniti ili izmijeniti uvjet dodatnih potvrda koji otežavaju ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje, uzimajući u obzir specifičnosti situacije osoba u beskućništvu; 5. osigurati ujednačenu primjenu zakona, a posebno u odnosu na: vrijeme podnošenja zahtjeva, katalog potrebne dokumentacije te osiguravanje ostvarivanja prava bez birokratskih prepreka; 6. propisati rok u kojem se podnosi i/ili odlučuje o zahtjevu za produženjem rješenja/mjere (npr. 90 ili 120 dana), a prije isteka prvotnog rješenja kako bih izbjegao različita tumačenja nadležnih tijela i osigurao kontinuitet zbrinjavanja; 7. omogućiti produženje rješenja/mjere i u trajanju duljem od dvije godine (ili višekratna produženja dok postoji potreba), a posebno treba uzeti u obzir osobe s posebnim potrebama ili starije osobe koje se nalaze u dugotrajnom beskućništvu; 8. propisati mogućnost najma stana u privatnom vlasništvu (vlasništvu fizičke ili pravne osobe); mjera se provodi i uzimanjem u najam stambenih jedinica privatnih najmodavaca, iako ovaj način nije uvršten u zakonom propisane modalitete ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje; 9. osigurati mogućnost produljenja mjere stambenog zbrinjavanja i korisnicima koji se nalaze u nekretninama u privatnom vlasništvu; 10. na jednostavan i transparentan način objaviti broj raspoloživih i odgovarajućih nekretnina za stambeno zbrinjavanje osoba u beskućništvu, kao i plan nabave novih, dodatnih stambenih jedinica; 11. produžiti otkazni rok u kojem najmodavac može raskinuti ugovor i prije razdoblja na koje je sklopljen na 3 ili 6 mjeseci, ovisno o razlozima raskida, po uzoru na Zakon o najmu stanova; 12. propisati nadoknadu dodatnih troškova koji nastaju prilikom traženja nekretnine, kao što su troškovi posredovanja agencija i pologa prilikom sklapanja ugovora o najmu; 13. izmijeniti naziv propisa koji normira ovu izrazito važnu tematiku odnosno urediti je posebnim zakonskim i pratećim podzakonskim propisom, kao i strateškim dokumentom. Primjenom prethodno navedenih mjera omogućila bi se funkcionalnost i ostvarenje svrhe stambenog zbrinjavanja osoba u beskućništvu, pružajući im priliku za stabilan i dostojanstven život. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 1. UVOD Poštovani, Ured pravobranitelja za djecu ovim putem ukazuje na problem nemogućnosti ostvarenja primjerenog stanovanja djece koja žive u siromaštvu te dostavlja prijedlog proizašao iz praćenja zaštite prava djece. Prema Ovom Nacrtu Prijedloga - priuštivo stanovanje se smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva, pri čemu donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći, a područje rizika od siromaštva zahtijeva specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države. Ovim se, dakle, Nacrtom Prijedloga ne predviđa pomoć za najosjetljiviju kategoriju - djecu koja žive ispod granice siromaštva. Upozoravamo na potrebu propisivanja i osiguravanja primjerenog stanovanja za djecu ranjivih skupina, koja žive u obiteljima ispod granice siromaštva. Prema podacima DZS-a stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je preko 19%, odnosno ispod granice siromaštva živi gotovo petina stanovništva. Mjere socijalne politike i socijalne skrbi ne rješavaju problem nemogućnosti osiguravanja primjerenog stanovanja djece ranjivih skupina, iako je stanovanje osnovno ljudsko pravo koje utječe na ostvarenje mnogih drugih prava djece kao što su zdravlje, obrazovanje, socijalizacija, slobodno vrijeme i drugo. Godinama pratimo primjere i živote djece kojima obitelji zbog siromaštva nisu u mogućnosti samostalno osigurati primjereno stanovanje – bez pomoći države, te predlažemo osmišljavanje strategije i mjera socijalnog stanovanja. Građani koji žive u siromaštvu i nisu naslijedili nekretninu za stanovanje, nisu u mogućnosti takvu kupiti ili uzeti u najam u stalnoj su neizvjesnosti oko stambenog pitanja te se suočavaju s problemom nedovoljnih kapaciteta gradskih ili državnih (socijalnih) stanova, dugim listama čekanja, ali i neprimjerenim stambenim uvjetima u takvim neodržavanim stanovima. Ponavljaju se situacije u kojima roditelj/i bespravno useljavaju s djecom u gradski stan kada ne vide drugačijeg izlaza iz situacije u kojoj su se našli nakon čega ih se sudskim putem iseljava. Često se to događa u prilikama u kojima djeca i/ili roditelj/i imaju zdravstvene teškoće. Nesrazmjer između raspoloživih stanova namijenjenih socijalno ugroženim građanima i broja potrebitih građana dovodi do dugotrajnog i mukotrpnog čekanja na red, čak i onih koji, zbog socijalnih i zdravstvenih okolnosti, udovoljavaju uvjetima za dodjelu stana izvan liste reda prvenstva. Roditelji su odgovorni da, u skladu sa svojim mogućnostima, osiguraju životne uvjete potrebne za djetetov razvoj, a država je obvezna poduzeti mjere pomoći roditeljima i drugim osobama odgovornima za dijete u ostvarivanju ovog prava i, ako je potrebno, osigurati materijalnu pomoć i programe potpore, osobito glede prehrane, odijevanja i stanovanja. Ostvarenje prava na stanovanje, kao i briga o socijalno ugroženim građanima, odgovornost su države preuzeta nizom međunarodnih i nacionalnih dokumenata. Osim Konvencije o pravima djeteta upućujemo i na Europsko jamstvo za djecu prema kojemu se od države očekuje da osigura prioritetan i pravodoban pristup socijalnom stanovanju ili pomoći za stanovanje za djecu kojoj je potrebna pomoć i za njihove obitelji. Upućujemo stoga na potrebu osmišljavanja takve stambene politike koja uzima u obzir interese obitelji s djecom kojima je potrebna pomoć, te predviđa rješavanje energetskog siromaštva, sprečavanje rizika od beskućništva i mjere socijalnog stanovanja. Izostanak takve politike utječe na zdravlje, obrazovanje, socijalnu isključenost i sva druga područja života djece koja žive bez adekvatnog doma. Preporučamo prioritetno osmišljavanje mjera socijalnog stanovanja koje će djeci osigurati stanovanje u primjerenom roku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
11 KATJA ŠESNIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 1. UVOD Građanska inicijativa ,,STANARI ZAJEDNO,, daje primjedbe na Nacionalni plan stambene politike kako slijedi: Nesporna činjenica je da već više desetljeća lokalno stanovništvo uz obalu zbog masovnog turizma trpi kako zbog nemogućnosti života u centrima gradova i mjesta uz obalu, tako i zbog nedostupnosti osnovnih sadržaja za život, a pogotovo zbog nedostupnosti nekretnina za stanovanje mladih obitelji koji više nemaju gdje niti iznajmiti, a kamo li zbog previsokih cijena kupiti nekretninu. Također Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije regulirao što je to stan i koja mu je primarna svrha, te Zakon nije razlučio što je to apartman i koja mu je namjena, niti postojeći Zakon radi razliku između ova dva pravna pojma. Upravo stoga GI STANARI ZAJEDNO predlaže izmjenu i dopunu čl. 73. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, jer je to jedini način da se stanovi koji se nalaze u stambenim zgradama i sada iznajmljuju kako apartmani u kratkoročnom najmu, vrate u prvobitnu namjenu i to namjenu za stanovanje, jer nije niti jedna stambena zgrada u RH dobila uporabnu dozvolu s namjenom obavljanja hotelske djelatnosti kakva je apartman, nego je dobila s namjenom za stanovanje. Jednostavno je nedopustivo da u jednoj stambenoj zgradi ili neboderu imate stanove i između njih apartmane s gostima koji se izmjenjuju kao u hotelu. To je nedopustivo i to je dovelo do manjka kako stanova na tržištu, tako i do većih kupoprodajnih cijena na tržištu, kao i do većih cijena dugoročnog najma, a jednako tako je narušilo i kvalitetu stanovanja. Čl. 34. Ustava RH jamči se pravo na nepovrediv dom, a u čl. 35. Ustava RH jamči se štovanje i pravna zaštita svačijeg osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Također je čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena zaštita prava na dom. Upravo stoga GI STANARI ZAJEDNO upozoravaju da je na ovaj način dopuštanjem da se iznajmljuju stanovi u stamebnim zgradama kao apartmani povrijeđen Ustav RH. Zbog svega navedenog GI STANARI ZAJEDNO smatra da je pravi interes RH upravo zaštita prava stanara temeljem čl. 34. i 35. Ustava RH, te čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, slijedom čega predlaže da se u Nacionalni plan stambene politike doda obveza izmjene i dopune čl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i tako da se doda st. 5. koji bi glasio: 5.) Stambena zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao stanovi i služe isključivo za stanovanje, te daje pravo vlasniku stana da svoj stan može iznajmiti trećim osobama - najmoprimcima za dugoročni najam. Apartmanska zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao apartmani, a iste mogu služiti za odmor, kao i za bavljenje turizmom, odnosno iznajmljivanjem turistima za dnevni najam za što je vlasnik apartmana dužan ishoditi posebnu dozvolu nadležnog tijela. Zgrada može služiti ili za stanovanje - stambena zgrada ili za odmor i bavljenje turističkom djelatnošću - apartmanska zgrada. te da se u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima navede sljedeće: ,,Stupanjem na snagu izmjena i dopuna ovog Zakona prestaju važiti sva izdana rješenja o kategorizaciji osobama koje se bave turističkom djelatnošću iznajmljivanja stanova kao apartmana u stambenim zgradama.'' Na ovaj način vratili bi se stanovi na tržište s isključivom namjenom za stanovanje. GRAĐANSKA INICIJATIVA STANARI ZAJEDNO po punomoćnici Katji Šesnić, odvjetnici u Splitu Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kratkoročni najam u stambenim zgradama i način korištenja stambenih jedinica obrađen je u NPSP-u te se strože regulirao Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, kao i novim poreznim mjerama iz nadležnosti Ministarstva financija.
12 JANA MILIN HERCEG 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujem iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatram da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, osobe u beskućništvu i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističem da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjem kako ne tražim planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
13 JANA MILIN HERCEG 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Primarno i dugoročno rješenje vidim u razvoju strategije stambenog zbrinjavanja osoba u beskućništvu i drugih osjetljivih skupina, kroz koju će se: 1. razraditi prikladnije modele stambenog zbrinjavanja osoba u beskućništvu; 2. planirati osiguravanje dostupnih prikladnih stambenih jedinica u državnom vlasništvu (i/ili vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave); 3. razviti trajne ili dulje oblike stambenog zbrinjavanja na području na kojem osoba boravi - npr. kroz razvoj društveno poticajne stanogradnje s uvjetima koji će se razraditi prema ranjivim skupinama, a kroz koji će se omogućiti regulirani dugoročni najam ili otkup stanova. Uz donošenje strategije, predlažem i druge, privremene i brže mogućnosti poboljšanja provedbe mjere i položaja korisnika iste: 1. određivanje mjera suzbijanja diskriminacije prema osobama u beskućništvu na tržištu nekretnina: jačanje preventivnih programa, dodatno osvještavanje javnosti, razbijanje mitova i predrasuda, suzbijanje diskriminatornih praksi te učinkovitije sankcioniranje onih koji vrše diskriminaciju; 2. dodatno razraditi i olakšati postupak pronalaženja odgovarajuće nekretnine, npr. raspisivanje natječaja radi sklapanja ugovora o najmu s privatnim najmodavcima od strane nadležnog Ministarstva; 3. edukacija i informiranje: uvesti obvezne mjere informiranja i edukacije za stručnjake i osobe u beskućništvu o pravima na stambeno zbrinjavanje, a posebno djelatnike Hrvatskog zavoda za socijalni rad i županijskih odjela/ureda; 4. ujednačiti praksu i dostaviti pisane upute o postupanju i provedbi Zakona nadležnim odjelima županija; 5. prikupiti podatke o dostupnim mjerama na lokalnoj i regionalnoj razini i učiniti ih dostupnim osobama u beskućništvu i relevantnim dionicima kako bih im olakšao ostvarenje svih prava. U odnosu na zakonodavne izmjene koje bi trenutačno pridonijele većem broju i rasprostranjenosti korištenja mjere, predlažem: 1. propisati da se odluka o ispunjavanju uvjeta za pravo na stambeno zbrinjavanje treba temeljiti na trenutnom imovinskom stanju osobe u beskućništvu, tj. na dohocima/primitcima dostupnima u trenutku podnošenja zahtjeva; 2. jasno definirati koji se prihodi, zbog svog karaktera socijalnog davanja, neće smatrati prihodom prilikom zadovoljavanja ovog uvjeta (po uzoru na neke druge propise, npr. Zakon o socijalnoj skrbi); 3. ukloniti iz Zakona uvjet izdavanja preporuke područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi potrebe stambenog zbrinjavanja osobe u beskućništvu ili eventualno proširiti listu potencijalnih izdavatelja preporuke i na druge pružatelje usluga socijalne skrbi; 4. ukloniti ili izmijeniti uvjet dodatnih potvrda koji otežavaju ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje, uzimajući u obzir specifičnosti situacije osoba u beskućništvu; 5. osigurati ujednačenu primjenu zakona, a posebno u odnosu na: vrijeme podnošenja zahtjeva, katalog potrebne dokumentacije te osiguravanje ostvarivanja prava bez birokratskih prepreka; 6. propisati rok u kojem se podnosi i/ili odlučuje o zahtjevu za produženjem rješenja/mjere (npr. 90 ili 120 dana), a prije isteka prvotnog rješenja kako bih izbjegao različita tumačenja nadležnih tijela i osigurao kontinuitet zbrinjavanja; 7. omogućiti produženje rješenja/mjere i u trajanju duljem od dvije godine (ili višekratna produženja dok postoji potreba), a posebno treba uzeti u obzir osobe s posebnim potrebama ili starije osobe koje se nalaze u dugotrajnom beskućništvu; 8. propisati mogućnost najma stana u privatnom vlasništvu (vlasništvu fizičke ili pravne osobe); mjera se provodi i uzimanjem u najam stambenih jedinica privatnih najmodavaca, iako ovaj način nije uvršten u zakonom propisane modalitete ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje; 9. osigurati mogućnost produljenja mjere stambenog zbrinjavanja i korisnicima koji se nalaze u nekretninama u privatnom vlasništvu; 10. na jednostavan i transparentan način objaviti broj raspoloživih i odgovarajućih nekretnina za stambeno zbrinjavanje osoba u beskućništvu, kao i plan nabave novih, dodatnih stambenih jedinica; 11. produžiti otkazni rok u kojem najmodavac može raskinuti ugovor i prije razdoblja na koje je sklopljen na 3 ili 6 mjeseci, ovisno o razlozima raskida, po uzoru na Zakon o najmu stanova; 12. propisati nadoknadu dodatnih troškova koji nastaju prilikom traženja nekretnine, kao što su troškovi posredovanja agencija i pologa prilikom sklapanja ugovora o najmu; 13. izmijeniti naziv propisa koji normira ovu izrazito važnu tematiku odnosno urediti je posebnim zakonskim i pratećim podzakonskim propisom, kao i strateškim dokumentom. Primjenom prethodno navedenih mjera omogućila bi se funkcionalnost i ostvarenje svrhe stambenog zbrinjavanja osoba u beskućništvu, pružajući im priliku za stabilan i dostojanstven život. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 ANDREJA RADINGER 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
15 UDRUGA PET PLUS 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
16 PJER ORLIĆ 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
17 HRVATSKI CRVENI KRIŽ- GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pozdravljamo donošenje Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine kao važan korak u regulaciji stambene politike. Međutim, smatramo da predloženi dokument ne osigurava integrirani strateški pristup niti sveobuhvatan okvir politike stanovanja, s obzirom na to da ne uključuje sve skupine građana. Time se određene ranjive skupine dovode u nepovoljan položaj, što može rezultirati diskriminacijom. Predložene mjere i ciljevi primarno se odnose na priuštivo stanovanje, koje je dio socijalne politike, dok istovremeno isključuju ranjive građane s prihodima nižima od 30 % neto prihoda kućanstva. U tom kontekstu ističemo međunarodne strateške ciljeve stambenih politika definirane u dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ovaj dokument jasno prepoznaje različite oblike stanovanja prema specifičnim kategorijama, s posebnim naglaskom na uključivo stanovanje, što podrazumijeva pravo na primjereno stanovanje za ranjive skupine poput migranata, osoba s invaliditetom, bolesnih osoba, starijih, mladih, beskućnika i drugih marginaliziranih skupina. Ove skupine često nisu u mogućnosti sudjelovati na tržištu nekretnina ni u vlasničkom ni u najamnom modelu, čime su dodatno socijalno i ekonomski isključene. Isključivanje ranjivih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s deklariranom vizijom politike stanovanja, koja bi trebala obuhvaćati ekonomske, socijalne, regionalne, okolišne, prostorne, energetske, demografske i migracijske aspekte. Uz to, smatramo da bi se u integrirani okvir politike stanovanja trebala uključiti i politika zaštite djece, s obzirom na to da je dokument usmjeren na mlade i njihovu stambenu emancipaciju, dok su upravo djeca najizloženija riziku uslijed neadekvatnih stambenih uvjeta. Napominjemo da ovim prijedlogom ne zagovaramo planiranje socijalnih prava, već dugoročnu strategiju stanovanja koja bi obuhvatila sve skupine građana i osigurala održivi razvoj stambene politike u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
18 HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREB 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
19 HELENA BABIĆ 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Poštovani, Želim istaknuti zabrinutost zbog pristupa koji je zauzet u ovom dokumentu, posebice s obzirom na to da Nacionalni plan stambene politike, iako naglašava integrirani okvir politike stanovanja koji obuhvaća različite aspekte (ekonomski, socijalni, regionalni, demografski, itd.), nije u potpunosti inkluzivan. Smatram da su iz plana neopravdano isključene najranjivije skupine poput osoba u beskućništvu i onih na rubu siromaštva. Posebno problematičnim smatram što je odgovornost za ove skupine prebačena na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te na jedinice lokalne samouprave (JLS), koje nemaju dostatne resurse niti sustavan plan za rješavanje problema socijalnog stanovanja. Trenutno stanje u Hrvatskoj pokazuje da nedostaje socijalnih stanova, a više od 10.000 ljudi živi u beskućništvu ili neadekvatnim uvjetima. JLS već dugi niz godina nisu u mogućnosti graditi nove socijalne stanove, dok Ministarstvo socijalne politike nije opremljeno niti zaduženo za sustavno rješavanje pitanja stanovanja. Ako je svrha Nacionalnog plana stambene politike stvaranje integriranog i sveobuhvatnog okvira koji objedinjuje različite aspekte politike stanovanja, nužno je uključiti specifične mjere za rješavanje problema beskućništva i stanovanja za osobe u siromaštvu. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, politiku zaštite okoliša i demografsku politiku“. Stoga predlažemo sljedeće izmjene: 1. Uključivanje problema beskućništva u Nacionalni plan: Definiranje posebnih mjera za osobe u beskućništvu, uključujući primjenu modela „Housing First“ i razvoj kriznog smještaja. 2. Osiguranje izgradnje socijalnih stanova: Predvidjeti financijsku i tehničku podršku JLS-ima za izgradnju socijalnih stanova, uz precizne ciljeve i vremenske rokove. 3. Integracija socijalne politike i stambene politike: Prepoznati stambeno pitanje kao temeljnu komponentu socijalne politike te uspostaviti mehanizme koordinacije između nadležnih tijela. Ako Nacionalni plan stambene politike doista želi biti sveobuhvatan dokument koji se bavi „stanovanjem za sve“, tada je nužno da se uključe mjere koje obuhvaćaju i najranjivije skupine, u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Hvala vam na mogućnosti sudjelovanja u javnom savjetovanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
20 UDRUGA ZA BESKUĆNIKE I SOCIJALNO UGROŽENE OSOBE OAZA 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
21 CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
22 LORENA ŽIVKOVIĆ 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Kao ovlaštena osoba za zastupanje Udruge "Igra" za pružanje psihosocijalnih usluga i edukacija koja je članica Hrvatske mreže za beskućnike, pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, mladi s iskustvom života u alternativnoj skrbi - ustanove socijalne skrbi i odgojni zavodi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionalne politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
23 MAJA HOROVSKIJ 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE CARITASA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
24 JANA MILIN HERCEG 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Poštovani, Želim istaknuti zabrinutost zbog pristupa koji je zauzet u ovom dokumentu, posebice s obzirom na to da Nacionalni plan stambene politike, iako naglašava integrirani okvir politike stanovanja koji obuhvaća različite aspekte (ekonomski, socijalni, regionalni, demografski, itd.), nije u potpunosti inkluzivan. Smatram da su iz plana neopravdano isključene najranjivije skupine poput osoba u beskućništvu i onih na rubu siromaštva. Posebno problematičnim smatram što je odgovornost za ove skupine prebačena na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te na jedinice lokalne samouprave (JLS), koje nemaju dostatne resurse niti sustavan plan za rješavanje problema socijalnog stanovanja. Trenutno stanje u Hrvatskoj pokazuje da nedostaje socijalnih stanova, a više od 10.000 ljudi živi u beskućništvu ili neadekvatnim uvjetima. JLS već dugi niz godina nisu u mogućnosti graditi nove socijalne stanove, dok Ministarstvo socijalne politike nije opremljeno niti zaduženo za sustavno rješavanje pitanja stanovanja. Ako je svrha Nacionalnog plana stambene politike stvaranje integriranog i sveobuhvatnog okvira koji objedinjuje različite aspekte politike stanovanja, nužno je uključiti specifične mjere za rješavanje problema beskućništva i stanovanja za osobe u siromaštvu. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, politiku zaštite okoliša i demografsku politiku“. Stoga predlažemo sljedeće izmjene: 1. Uključivanje problema beskućništva u Nacionalni plan: Definiranje posebnih mjera za osobe u beskućništvu, uključujući primjenu modela „Housing First“ i razvoj kriznog smještaja. 2. Osiguranje izgradnje socijalnih stanova: Predvidjeti financijsku i tehničku podršku JLS-ima za izgradnju socijalnih stanova, uz precizne ciljeve i vremenske rokove. 3. Integracija socijalne politike i stambene politike: Prepoznati stambeno pitanje kao temeljnu komponentu socijalne politike te uspostaviti mehanizme koordinacije između nadležnih tijela. Ako Nacionalni plan stambene politike doista želi biti sveobuhvatan dokument koji se bavi „stanovanjem za sve“, tada je nužno da se uključe mjere koje obuhvaćaju i najranjivije skupine, u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Hvala vam na mogućnosti sudjelovanja u javnom savjetovanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
25 UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
26 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Ističu se svjetski strateški ciljevi na području stambenih politika opisani u strateškom dokumentu Habitat III, koji su usvojile sve članice UN-a. Ističemo kako su u navedenom dokumentu zasebno poglavljima istaknuti različiti oblici stanovanja prema kategorijama, pri čemu se posebno ističe uključivo stanovanje referirajući Pravo na primjereno stanovanje za veliki broj ranjivih skupina sugrađana (migranti, osobe s invaliditetom, bolesni, starije osobe, mladi, beskućnici i druge marginalizirane skupine) jer su ranjive skupine financijski isključene od vlasništva nad kućama i tržišta najma. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Također dodatno ističemo da bi se trebalo u integrirani okvir dodati politika zaštite djece, posebice obzirom da je tematski dokument strateški usmjeren mladima i doprinosu njihove stambene emancipacije, a djeca su ta koja su najviše u riziku izostankom adekvatnog stanovanja. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
27 SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Udruga SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava je kroz 2024. godinu provela istraživanje i analizu stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u Republici Hrvatskoj. Iz analiza postojećih zakonskih okvira, praksi i iskustava žrtava nasilja proizašle su sljedeće preporuke te vam ih ovim putem dostavljamo kako bi se njima mogli voditi i u kreiranju ovog dokumenta. Primarno i dugoročno rješenje vidimo u razvoju strategije stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja nad ženama i u obitelji i drugih osjetljivih skupina, kroz koju će se: 1. razraditi prikladnije modele stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja; 2. planirati osiguravanje dostupnih prikladnih stambenih jedinica u državnom vlasništvu (i/ili vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave); 3. razviti trajni ili dulji oblici stambenog zbrinjavanja na području na kojem žrtva stanuje - npr. kroz razvoj društveno poticajne stanogradnje s uvjetima koji će se razraditi prema ranjivim skupinama, a kroz koji će se omogućiti regulirani dugoročni najam ili otkup stanova. Uz donošenje strategije, predlažemo i druge, privremene i brže mogućnosti poboljšanja provedbe mjere i položaja korisnika/ica iste: 1. određivanje mjera suzbijanja diskriminacije prema žrtvama (ženama i ženama s djecom) na tržištu nekretnina: jačanje preventivnih programa, dodatno osvještavanje javnosti, razbijanje mitova i predrasuda, suzbijanje diskriminatornih praksi prema ženama žrtvama nasilja te učinkovitije sankcioniranje onih koji vrše diskriminaciju; 2. dodatno razraditi i olakšati postupak pronalaženja odgovarajuće nekretnine, npr. raspisivanje natječaja radi sklapanja ugovora o najmu s privatnim najmodavcima od strane nadležnog Ministarstva; 3. edukacija i informiranje: uvesti obvezne mjere informiranja i edukacije za stručnjake/inje i žrtve nasilja o pravima na stambeno zbrinjavanje, a posebno djelatnika/ica Hrvatskog zavoda za socijalni rad i županijskih odjela/ureda; 4. ujednačiti praksu i dostaviti pisane upute o postupanju i provedbi Zakona nadležnim odjelima županija; 5. prikupiti podatke o dostupnim mjerama na lokalnoj i regionalnoj razini i učiniti ih dostupnim žrtvama i relevantnim dionicima/cama kako bi im olakšalo ostvarenje svih prava. U odnosu na zakonodavne izmjene koje bi trenutačno pridonijele većem broju i rasprostranjenosti korištenja mjere, predlažemo: 1. propisati da se odluka o ispunjavanju uvjeta za pravo na stambeno zbrinjavanje treba temeljiti na trenutnom imovinskom stanju žrtve nasilja tj. na dohocima/primitcima dostupnima u trenutku podnošenja zahtjeva; 2. jasno definirati koji se prihodi, zbog svog karaktera socijalnog davanja, neće smatrati prihodom prilikom zadovoljavanja ovog uvjeta (po uzoru na neke druge propise, npr. Zakon o socijalnoj skrbi); 3. ukloniti iz Zakona uvjet izdavanja preporuke područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi potrebe stambenog zbrinjavanja žrtve nasilja u obitelji ili eventualno proširiti listu potencijalnih izdavatelja preporuke i na druge pružatelje usluga za žene žrtve nasilja, poput skloništa i/ili savjetovališta za žene žrtve nasilja; 4. ukloniti ili izmijeniti uvjet pravomoćne presude sa potvrdom da je nasilje u obitelji prijavljeno policiji/državnom odvjetništvu ili potvrdom nadležnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, skloništa ili savjetovališta za žrtve nasilja ili, podredno, potvrdom da je podnesena ili potvrđena optužnica; 5. osigurati ujednačenu primjenu zakona, a posebno u odnosu na: vrijeme podnošenja zahtjeva, katalog kaznenih djela koja se uzimaju kao nasilje nad ženama i u obitelji, potrebnu dokumentaciju uz podnošenje zahtjeva te osiguravanje ostvarenja prava i kada dolazi do tzv. dvostrukih uhićenja/optuženja/ osuđenja. 6. propisati rok u kojem se podnosi i/ili odlučuje o zahtjevu za produženjem rješenja/mjere (npr. 90 ili 120 dana), a prije isteka prvotnog rješenja kojim se odobrava stambeno zbrinjavanje kako bi se izbjegla različita tumačenja nadležnih tijela i kako ne bi došlo do situacije da je prvo rješenje isteklo, a drugo nije još doneseno; 7. omogućiti produženje rješenja/mjere i u trajanju duljem od dvije godine (ili višekratna produženja dok postoji potreba), a posebno treba uzeti u obzir djecu kao žrtve nasilja u obitelji te im omogućiti stambeno zbrinjavanje dok se redovno školuju, a najkraće do punoljetnosti; 8. propisati mogućnost najma stana u privatnom vlasništvu (vlasništvu fizičke ili pravne osobe); mjera se provodi i uzimanjem u najam stambenih jedinica privatnih najmodavaca, iako ovaj način nije uvršten u zakonom propisane modalitete ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje; 9. osigurati mogućnost produljenja mjere stambenog zbrinjavanja i korisnicama koje se nalaze u nekretninama u privatnom vlasništvu; 10. na jednostavan i transparentan način objaviti broj raspoloživih i odgovarajućih nekretnina za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, kao i plan nabave novih, dodatnih stambenih jedinica; 11. produžiti otkazni rok u kojem najmodavac može raskinuti ugovor i prije razdoblja na koje je sklopljen na 3 ili 6 mjeseci ovisno o razlozima raskida po uzoru na Zakon o najmu stanova; 12. propisati nadoknadu dodatnih troškova koji nastaju prilikom traženja nekretnine, kao troškove posredovanja agencija i pologa prilikom sklapanja ugovora o najmu; 13. izmijeniti naziv propisa koji normira ovu izrazito važnu tematiku odnosno urediti je posebnim zakonskim i pratećim podzakonskim propisom, kao i strateškim dokumentom. Primjenom prethodno navedenih mjera omogućila bi se funkcionalnost i ostvarenje svrhe stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
28 TOMISLAV GUDASIĆ 1. UVOD, 1.1. Svrha i značaj akta Politika stanovanja po svom sadržaju podrazumijeva integrirani okvir za upravljanje jer se u svim državama aktivnosti i mjere protežu kroz više tijela državne uprave. Stoga je potrebno izraditi integrirani okvir politike stanovanja koji se sažima u strategiju politike stanovanja. U svom prožimanju politika stanovanja podrazumijeva ekonomske aspekte, socijalne politike, regionalne politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija. Kroz ovaj Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine, osigurava se jasan, strukturiran i provediv okvir koji ne samo da unapređuje uvjete stanovanja u Hrvatskoj, već izravno doprinosi ostvarivanju strateških ciljeva vezanih uz demografsku revitalizaciju i kvalitetu života. Integrirani pristup međusektorske suradnje ključan je za uspjeh ove politike, čime se osigurava da se stambena politika razvija u skladu s najboljim međunarodnim praksama, uzimajući u obzir specifične potrebe Republike Hrvatske i njezinih građana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Kao jedna od polaznih teza za izradu stambene politike navedeno je da je stanovanje jedna od temeljnih ljudskih potreba, međutim izostavljeno je da je stanovanje ljudsko pravo. Naime, Međunarodni pakt Ujedinjenih naroda o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojeg je Hrvatska potpisnica i koji ju međunarodno obvezuje, u članku 11. prepoznaje stanovanje kao ljudsko pravo koje je dio prava na adekvatni životni standard. U Općem komentaru UN-ovog Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravo na stanovanje je prepoznato kao pravo koje je od ključne važnosti za uživanje svih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Pri tome, ključni elementi prava na adekvatno stanovanje su, između ostaloga, i nastanjivost, sigurnost, priuštivost i pristupačnost. Pravo na stanovanje definirano je i u članku 31. Revidirane Europske socijalne povelje Vijeća Europe, koji  obvezuje države da poduzmu mjere namijenjene: 1) promociji pristupa stanovanju odgovarajućeg standarda; 2) spriječavanju  i smanjenju beskućništva s ciljem njegovog postupnog uklanjanja; 3) činjenju cijene stanovanja dostupnom onima bez odgovarajućih sredstava. Plan stambene politike stoga treba temeljiti na polazištu da je stanovanje ljudsko pravo i predlažemo tu izmjenu u polazišnim tezama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Navođenje potrebe uvažavanja tržišnih mehanizama kao jednog od temeljnih teza za izradu Stambene politike je nelogično i nije u skladu sa skoro jedinstvenim stavom stručnjaka za stanovanje utemeljenom na mnogobrojnim dobrim praksama iz EU da je priuštivo stanovanje nemoguće ostvariti bez jasnog fokusa na povećanje stambenih jedinica koja su izuzete iz tržišnih kretanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Među mjerama NPSP-a je i gradnja stanova u državnom vlaništvu, kao i aktivniranje praznih stambenih jedinica u javnom i državnom vlasništvu za potrebe priuštivog najma, stoga nije da se NPSP vodio isključivo tržišnim mehanizmima.
31 JANA MILIN HERCEG 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujem iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatram kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjem kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Nadalje smatram kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
32 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Iako u planu stoji suprotno, u Radnu skupinu nisu uključene udruge. Posebice je zabrinjavajuće da u Radnu skupinu nisu uključeni predstavnici društvenih skupina koje su u najnepovoljnijem položaju kad je u pitanju ostvarenje prava na stanovanje, a što je eksplicitni zahtjev UN Habitat III Housing policy dokumentu na koji se Plan poziva u točki 1.1. Također, specijalni izvjestitelj UN-a za adekvatno stanovanje u svom Izvještaju o adekvatnom stanovanju kao komponenti prava na adekvatni životni standard i pravo na nediskriminaciju u tom smislu (A/HRC/37/53) navodi: „(61) Stambene strategije temeljene na pravima moraju se čvrsto posvetiti osiguravanju značajnog sudjelovanja osoba na koje utječe u svakoj fazi, od dizajna preko provedbe do praćenja. Sudjelovanje je ključno za stambene strategije temeljene na ljudskim pravima jer se suprotstavlja isključivanju i ušutkivanju. (…) (62) Sudjelovanje temeljeno na pravima treba razlikovati od [javnih] savjetovanja. U savjetovanjima vlade mogu zatražiti doprinos, ali donošenje odluka na kraju ostaje na vladama koje često zanemaruju komentare koje su primili od relevantnih grupa. Sudjelovanje temeljeno na pravima proizlazi iz djelovanja zajednice, a vode ga nositelji prava koji identificiraju što nedostaje i što treba promijeniti.“ To je u potpunosti propušteno učiniti u procesu kreiranja ovog Plana, što ozbiljno dovodi u pitanje njegovu kvalitetu. Nadalje, jedna od polaznih teza plana je „Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ Podsjećamo kako stanovanje nije samo ljudska potreba, već i ljudsko pravo i na taj način definirano u Čl. 11. st. 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima koji je dio pravnog poretka Republike Hrvatske. Kako tumači UN-ov Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava u svojem Općem komentaru br. 4 uz Pakt, „Ljudsko pravo na adekvatno stanovanje, koje proizlazi iz prava na adekvatni životni standard, od središnje je važnosti za uživanje svih ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava.“ Pravo na stanovanje definirano je i u članku 31. Revidirane europske socijalne povelje Vijeća Europe, koji obvezuje države da poduzmu mjere namijenjene promociji pristupa stanovanju odgovarajućeg standarda, sprečavanju i smanjenju beskućništva s ciljem njegovog postupnog uklanjanja te činjenju cijene stanovanja dostupnom onima bez odgovarajućih sredstava. Ratifikacija Revidirane europske socijalne povelje je, prema planu zakonodavnih aktivnosti, predviđeno za kraj 2025., stoga će biti u primjeni u vrijeme trajanja primjene ovog plana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
33 ANDREJA RADINGER 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
34 UDRUGA PET PLUS 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
35 TIHANA GRGIĆ OŽVALD 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Predlaže se u polazne teze uvrstiti i tezu: Stambena izgradnja mora unaprijediti izgrađeni okoliš. obrazloženje: U polazne teze svakako je trebalo uvrstiti i tezu koja bi govorila o svijesti zajednice da stanovanje kao predominantna namjena u izgrađenom okolišu mijenja identitete naselja, odražava kulturu prostora i utječe na percepciju uređenosti neke države. Stanovanje kao urbanistička i arhitektonska kategorija identificira i legitimira društvo, govori o njegovim ambicijama i dosezima – nedopustivo je stambenu politiku kreirati bez naglašavanja da je i kvaliteta i izvrsnost izgrađenog okoliša njena primarna zadaća. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kroz tekst NPSP-a i predložene mjere očituje se poticanje uređenja stambene i komunalne infrastrukture.
36 PJER ORLIĆ 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
37 HRVATSKI CRVENI KRIŽ- GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva U potpunosti podržavamo izradu i donošenje Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine kao značajan korak u oblikovanju dugoročne stambene politike. U uvodnim tezama dokumenta navodi se kako je „stanovanje jedno od temeljnih ljudskih potreba“. Međutim, unatoč toj odrednici, strategija ne predviđa konkretne mjere za najranjivije skupine građana. Smatramo da se njihovim izostavljanjem iz okvira ovog krovnog nacionalnog dokumenta stvara neravnopravan položaj u odnosu na građane obuhvaćene predloženim mjerama i programima. U dokumentu se također ističe kako je „metodologija izrade Stambene politike uključivala primjenu participativnog pristupa“, te da je „Radna skupina sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, akademske zajednice te udruga“. S obzirom na značajan interes javnosti za ovu temu, koja se tiče svih građana Republike Hrvatske, postavlja se pitanje tko su konkretno bili participativni dionici uključeni u proces, na koji način je proces proveden te prema kojim kriterijima su dionici odabrani. Ističemo kako tijekom pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost, kao ni stručni dionici iz organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica i građani, nisu imali priliku sudjelovati u procesu. Primjerice, Hrvatska mreža za beskućnike, kao organizacija usmjerena na jednu od najranjivijih skupina – osobe bez krova nad glavom – uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za sudjelovanjem u ovom relevantnom procesu. Međutim, nije zaprimljen odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga strategije uzeta u obzir saznanja, podaci i iskustva iz terena koja imaju sve članice Hrvatske mreže za beskućnike s obzirom na to da pružaju brojne usluge za beskućnike i u svakodnevnom su kontaktu s navedenom skupinom. Na ovaj način je skroz zanemaren pristup „odozdo“ što će u budućnosti zasigurno negativno utjecati na kvalitetu i provedbu stambene politike Republike Hrvatske. Dodatno, smatramo da je prije donošenja Nacionalnog plana trebalo provesti temeljitu analizu prethodno provedenih programa subvencioniranog stanovanja na nacionalnoj razini, poput subvencioniranih stambenih kredita, izgradnje i dodjele POS-ovih stanova i drugih mjera. Ključno je da se učinci i stečene spoznaje iz tih programa transparentno podijele te da se naučene lekcije implementiraju u Nacionalni plan kako bi se povećala njegova relevantnost i učinkovitost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
38 HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREB 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
39 HELENA BABIĆ 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Poštovani, Pozdravljam nastojanje da se u procesu izrade Nacionalnog plana stambene politike primijeni participativan i interdisciplinaran pristup te uvaže različiti trendovi i izazovi vezani uz stanovanje u Hrvatskoj. Također, cijenim prepoznavanje stanovanja kao temeljne ljudske potrebe i sastavnog elementa gospodarstva države. Ipak, želim istaknuti zabrinutost zbog očiglednog izostavljanja specifičnih mjera za jednu od najranjivijih skupina u društvu – osoba u beskućništvu. Iako je navedeno da su načela partnerstva i participacije uključila relevantne dionike u procesu izrade Stambene politike, ostaje nejasno koje su konkretne udruge ili organizacije koje se bave problematikom beskućništva bile uključene u ovaj proces. Udruge koje se dugi niz godina bave ovom problematikom kontinuirano ukazuju na rastući problem beskućništva, no čini se da njihovi glasovi nisu bili dio ovog procesa. Da su sudjelovali dionici s izravnim iskustvom u radu s osobama u beskućništvu, ovaj plan bi uključivao specifične mjere za rješavanje tog problema. Također, ističem da je velik postotak osoba u beskućništvu u prošlosti sudjelovao u Domovinskom ratu, čime se ova skupina povezuje s već postojećim mjerama za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata. Ako je stanovanje prepoznato kao osnovno ljudsko pravo, nije jasno zašto su ove osobe izostavljene iz Nacionalnog plana, unatoč njihovoj očiglednoj potrebi za podrškom. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir gospodarske posljedice zanemarivanja problema beskućništva. Osobe u beskućništvu često koriste javne resurse poput zdravstvenog sustava, policije i socijalnih službi, čime izostanak sustavnih mjera za rješavanje njihovih problema dugoročno opterećuje državni proračun. Uključivanje mjera poput modela „Housing First“, koji je međunarodno priznat kao uspješan u rješavanju kroničnog beskućništva, doprinijelo bi ne samo poboljšanju kvalitete života tih osoba, već i značajnoj uštedi javnih sredstava. Stoga predlažem sljedeće: 1. Transparentno objavljivanje popisa uključenih udruga i dionika: Jasno definirati koje su organizacije i institucije bile uključene u proces izrade plana, uključujući one koje se bave beskućništvom. 2. Dodavanje specifičnih mjera za osobe u beskućništvu: Predvidjeti konkretne mjere poput kriznog smještaja, trajnog stambenog zbrinjavanja i modela „Housing First“. 3. Uključivanje socijalnog sektora: Osigurati veću koordinaciju s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako bi se problem beskućništva integrirao u Nacionalni plan stambene politike. Zaključno, smatram da je Nacionalni plan stambene politike izuzetno važan dokument koji može značajno unaprijediti sustav stanovanja u Hrvatskoj. No, izostavljanje jedne od najranjivijih skupina, poput osoba u beskućništvu, predstavlja ozbiljan propust koji je potrebno hitno ispraviti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
40 UDRUGA ZA BESKUĆNIKE I SOCIJALNO UGROŽENE OSOBE OAZA 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
41 CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
42 LORENA ŽIVKOVIĆ 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Kao ovlaštena osoba za zastupanje Udruge "Igra" za pružanje psihosocijalnih usluga i edukacija koja je članica Hrvatske mreže za beskućnike, pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
43 MAJA HOROVSKIJ 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE CARITASA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
44 JANA MILIN HERCEG 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Poštovani, Pozdravljam nastojanje da se u procesu izrade Nacionalnog plana stambene politike primijeni participativan i interdisciplinaran pristup te uvaže različiti trendovi i izazovi vezani uz stanovanje u Hrvatskoj. Također, cijenim prepoznavanje stanovanja kao temeljne ljudske potrebe i sastavnog elementa gospodarstva države. Ipak, želim istaknuti zabrinutost zbog očiglednog izostavljanja specifičnih mjera za jednu od najranjivijih skupina u društvu – osoba u beskućništvu. Iako je navedeno da su načela partnerstva i participacije uključila relevantne dionike u procesu izrade Stambene politike, ostaje nejasno koje su konkretne udruge ili organizacije koje se bave problematikom beskućništva bile uključene u ovaj proces. Udruge koje se dugi niz godina bave ovom problematikom kontinuirano ukazuju na rastući problem beskućništva, no čini se da njihovi glasovi nisu bili dio ovog procesa. Da su sudjelovali dionici s izravnim iskustvom u radu s osobama u beskućništvu, ovaj plan bi uključivao specifične mjere za rješavanje tog problema. Također, ističem da je velik postotak osoba u beskućništvu u prošlosti sudjelovao u Domovinskom ratu, čime se ova skupina povezuje s već postojećim mjerama za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata. Ako je stanovanje prepoznato kao osnovno ljudsko pravo, nije jasno zašto su ove osobe izostavljene iz Nacionalnog plana, unatoč njihovoj očiglednoj potrebi za podrškom. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir gospodarske posljedice zanemarivanja problema beskućništva. Osobe u beskućništvu često koriste javne resurse poput zdravstvenog sustava, policije i socijalnih službi, čime izostanak sustavnih mjera za rješavanje njihovih problema dugoročno opterećuje državni proračun. Uključivanje mjera poput modela „Housing First“, koji je međunarodno priznat kao uspješan u rješavanju kroničnog beskućništva, doprinijelo bi ne samo poboljšanju kvalitete života tih osoba, već i značajnoj uštedi javnih sredstava. Stoga predlažem sljedeće: 1. Transparentno objavljivanje popisa uključenih udruga i dionika: Jasno definirati koje su organizacije i institucije bile uključene u proces izrade plana, uključujući one koje se bave beskućništvom. 2. Dodavanje specifičnih mjera za osobe u beskućništvu: Predvidjeti konkretne mjere poput kriznog smještaja, trajnog stambenog zbrinjavanja i modela „Housing First“. 3. Uključivanje socijalnog sektora: Osigurati veću koordinaciju s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako bi se problem beskućništva integrirao u Nacionalni plan stambene politike. Zaključno, smatram da je Nacionalni plan stambene politike izuzetno važan dokument koji može značajno unaprijediti sustav stanovanja u Hrvatskoj. No, izostavljanje jedne od najranjivijih skupina, poput osoba u beskućništvu, predstavlja ozbiljan propust koji je potrebno hitno ispraviti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
45 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva o Osobe u beskućništvu nemaju kvalitetne životne uvjete niti spadaju u skupinu građana s jednakim prilikama. Takvo stanje rezultira de facto diskriminacijom najranjivijih građana, što je u suprotnosti s postavljenom vizijom. Vjerujemo da to nije bio cilj radne skupine, no bez konkretnih mjera za ove skupine, vizija postaje nedosljedna. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
46 UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnost za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
47 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Viziju plana potrebno je uskladiti s njegovim stvarnim fokusom. Ako cilj nije obuhvatiti sve građane, naziv plana treba reflektirati stvarni opseg, npr. „Nacionalni plan priuštivog stanovanja“. Međutim, ako ostaje cilj obuhvaćanja svih građana, nužno je dodati mjere za rješavanje problema beskućništva i socijalnog stanovanja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
48 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva o Iako se u ovom dijelu ističe da je u središtu vizije svaki građanin Republike Hrvatske, stvarni prijedlog plana ne obuhvaća najranjivije skupine, poput osoba u beskućništvu, osoba u siromaštvu, obitelji s djecom u potrebi, te osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. Ove skupine prepuštene su socijalnom mehanizmu koji već godinama ne uspijeva značajno povećati broj socijalnih stanova niti odgovoriti na rastući broj osoba u beskućništvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva o Iako se u ovom dijelu ističe da je u središtu vizije svaki građanin Republike Hrvatske, stvarni prijedlog plana ne obuhvaća najranjivije skupine, poput osoba u beskućništvu, osoba u siromaštvu, obitelji s djecom u potrebi, te osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. Ove skupine prepuštene su socijalnom mehanizmu koji već godinama ne uspijeva značajno povećati broj socijalnih stanova niti odgovoriti na rastući broj osoba u beskućništvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Država mora preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju socijalnih stanova. Predlažemo da Nacionalni plan definira konkretne ciljeve i minimalan broj socijalnih stanova koji bi JLS trebale osigurati prema veličini svoje populacije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
51 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva o Činjenica da je 98% stambenih jedinica u privatnom vlasništvu jasno ukazuje na sustavni problem: JLS nemaju dovoljan broj stanova u svom vlasništvu, a rijetko tko gradi socijalne stanove, posebno u gradovima s visokim troškovima života. Posljedica toga je sve veći broj ljudi na ulicama ili u siromaštvu, dok se prazne nekretnine i dalje ne koriste. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
52 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao jedna od polaznih teza za izradu Stambene politike navodi se: „I. Stanovanje je jedno od temeljnih ljudskih potreba.“ No ipak se stanovanje najranjivijih skupina građana ne obuhvaća direktno mjerama ove Strategije. Zbog izostanka obuhvata najranjivije skupine građana ovim krovnim nacionalnim dokumentom smatramo kako su u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji će se obuhvatiti predloženim mjerama i programima. Također navedeno je kako „Metodologija izrade Stambene politike uključivala ja primjenu participativnog pristupa…“ te „Primjenjujući načelo partnerstva i participacije, odnosno primjene uključenosti svih ključnih i relevantnih dionika u proces izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja te odlučivanja, Radna skupina je sastavljena interdisciplinarno od predstavnika državnih tijela, lokalne uprave, strukovnog sektora, predstavnika akademske zajednice te udruga.“ Veliki je interes javnosti za ovu temu, koja obuhvaća svakog građanina RH. Stoga zainteresiranu javnost interesira tko su bili participativni dionici uključeni u proces i kako je tekao sam proces, te na koji način su odabrani participativni dionici? Napominjemo kako prilikom procesa pripreme prijedloga strategije zainteresirana javnost niti stručni dionici (predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave ovim područjem, akademska zajednica, ostali građani) nisu imali priliku sudjelovati u prijedlozima. Primjerice Hrvatska mreža za beskućnike kao organizacija koja se bavi ranjivom skupinom osoba bez krova nad glavom uputila je prijedlog Stručnoj radnoj skupini za uključivanjem njihovog predstavnika u ovaj relevantan proces, no nismo zaprimili odgovor niti su prilikom donošenja prijedloga Strategije uzeta u obzir saznanja i činjenice kojim raspolažemo. Nadalje smatramo kako je trebala biti provedena analiza prethodno provedenih subvencioniranih programa koje je provela Vlada na razini RH, poput subvencioniranih stambenih kredita, gradnje i dodjele POS-ovih stanova i dr., te transparentno podijeljeni učinci i naučene lekcije, koje su se trebale implementirali u ovaj Nacionalni plan, program i konkretne ciljane mjere s ciljem doprinosa relevantnosti i učinkovitosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine.
53 MREŽA MLADIH HRVATSKE 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva U dijelu teksta o osnivanju Radne skupine navodi se da su u radu iste sudjelovali predstavnici različitih dionika te se između ostalog navode i predstavnici "udruga". No, na stranicama Ministarstva se navode članovi Radne skupine pri osnivanju (https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/odrzan-prvi-sastanak-radne-skupine-za-izradu-nacionalnog-plana-stambene-politike-hrvatske/15454) te među njima nema nijednog predstavnika civilnog društva. U slučaju da je neka udruga ipak sudjelovala u radu Radne skupine, molimo da u odgovoru navedete o kojoj udruzi se radi. Nije prihvaćen Osim članova iz reda tijela državne uprave i državnih tvrtki, članovi Radne skupine bili su predstavnici: HAZU-a, Hrvatske komore arhitekata, Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, HGK, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, gradova, Udruge gradova, Hrvatske zajednice općina I Hrvatske zajednice zupanija. Također, tijekom izrade teksta, na konzultacije je primljeno više predstavnika civilnog društva koji su službeno Ministarstvu izrazili interes za temu.
54 DARIJAN VINTER 1. UVOD, 1.2. Metodologija izrade i primjena načela partnerstva Molim da se u tekst doda pojam "obiteljska kuća" jer naime to je oblik stanovanja prisutan u ruralnim područjima RH što čini više od 91% ukupne površine RH a u istima živi više od 44% ukupnog stanovništva RH. Ukoliko se iz nekih nepoznatih razloga ovim dokumentom potiče urbanizacija kao oblik "stambenog zbrinjavanja" molim Vas da se to jasno navede. Primljeno na znanje U tekstu se koristi pojam stambene nekretnine/jedinice kako bi se obuhvatilo sve vrste stambenih jedinica (obiteljske kuće i stanove). Jedna od mjera je i donošenje Programa stambenog zbrinjavanja u prigradskim i ruralim područjima što podrazumijeva da su u mjere uključene i obiteljske kuće, kao i kod Izmjena i dopuna Zakona o društveno poticanoj stanogradnji.
55 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj Postoji li podatak o broju POS stanova koji su završili na tržištu ili se ne koriste isključivo za funkciju stanovanja? Dva ključna problema POS-a su da subvencija kredita ne zaustavlja porast cijene stanova nego garantira stabilne prihode banaka koje ionako ostvaruju rekordne dobiti naplaćujući više marže od potrebnih. Drugi problem je što nema mehanizama koji dugoročno osiguravaju da će POS stanovi ostati u funkciji netržišnog stanovanja. Nije prihvaćen Zakonom o društveno poticanoj stanogradnji regulirano je ograničenje raspolaganja nekretninom određeni broj godina.
56 HRVATSKI CRVENI KRIŽ- GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine istaknuto je kako se „u središte postavlja čovjeka“, dok vizija Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ S obzirom na to da pri kreiranju ovog dokumenta nisu uključeni dionici koji imaju iskustvo s najranjiviji skupinama i same ranjive skupine, postavlja se pitanje na koji način se planira osigurati integrirani strateški pristup i sveobuhvatnost stambene politike. Dokument definira mjere i ciljeve isključivo u kontekstu priuštivog stanovanja, koje je sastavni dio socijalne politike, no pritom isključuje građane s dohotkom nižim od 30 % neto prihoda kućanstva. Ovakav pristup nije u skladu s deklariranom vizijom politike stanovanja, koja bi trebala obuhvaćati „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionalne politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Naglašavamo kako ne zagovaramo planiranje socijalnih prava, već izradu dugoročne strategije stanovanja koja će obuhvatiti sve građane te osigurati održiva i pravedna rješenja za cjelokupno društvo. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
57 HELENA BABIĆ 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj Poštovani, Iako je u ovom dijelu prepoznata povijesna dimenzija stambenih politika u Republici Hrvatskoj te su jasno prikazani izazovi povezani s nedostatkom državnog stambenog fonda, postoje ozbiljni problemi koje smatramo da Nacionalni plan stambene politike ne rješava. Posebno ističemo sljedeće: 1. Nedostatak državnih i socijalnih stanova: o Činjenica da je 98% stambenih jedinica u privatnom vlasništvu jasno ukazuje na sustavni problem: JLS nemaju dovoljan broj stanova u svom vlasništvu, a rijetko tko gradi socijalne stanove, posebno u gradovima s visokim troškovima života poput Istarske županije. Posljedica toga je sve veći broj ljudi na ulicama ili u siromaštvu, dok se prazne nekretnine i dalje ne koriste. o Prijedlog: Država mora preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju socijalnih stanova. Predlažemo da Nacionalni plan definira konkretne ciljeve i minimalan broj socijalnih stanova koji bi JLS trebale osigurati prema veličini svoje populacije. 2. Regulacija praznih i neiskorištenih stanova: o Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj postoji više od 595.000 praznih stanova, što predstavlja ogroman potencijal za rješavanje stambenih problema. Međutim, Nacionalni plan ne predlaže konkretne mjere za njihovu aktivaciju. o Prijedlog: Uvesti porezne poticaje za vlasnike praznih stanova koji ih daju u socijalni najam te razviti sustav poticanja renovacije praznih nekretnina uz uvjet da se koriste za socijalno stanovanje. 3. Nepotpuna regulacija stanovanja u priuštivom i socijalnom segmentu: o Iako se ističe priuštivo stanovanje kao ključna demografska mjera, praksa pokazuje da je fokus na renovaciji i gradnji stanova koji su često izvan dohvata najugroženijih građana. Umjesto da se prilagodimo potrebama onih u siromaštvu, resursi se usmjeravaju prema tržišno orijentiranim programima. o Prijedlog: Predlažemo da Nacionalni plan uvede jasno definirane kategorije socijalnog stanovanja, prilagođene prihodima najugroženijih građana, uz financijsku podršku države i EU fondova. 4. Problematika prenapučenosti kućanstava i kvalitete stanovanja: o Stope prenapučenosti kućanstava u Hrvatskoj od 32,7% znatno su iznad EU prosjeka, što jasno pokazuje potrebu za povećanjem dostupnih stambenih jedinica i poboljšanjem uvjeta stanovanja. o Prijedlog: Definirati posebne programe za poticanje gradnje stanova za najranjivije skupine, uključujući mlade, umirovljenike, jednoroditeljske obitelji i osobe u beskućništvu. 5. Transparentno upravljanje državnim nekretninama: o Nacionalni plan treba osigurati sustavnu i transparentnu raspodjelu državnih nekretnina, posebno prema socioekonomski ugroženim skupinama, umjesto da se one koriste za opće programe bez jasnog socijalnog učinka. o Prijedlog: Državne nekretnine treba prioritetno koristiti za socijalno stanovanje i krizni smještaj. Zaključno, smatram da se problematika stanovanja u Hrvatskoj ne može rješavati samo tržišnim mehanizmima i renovacijama orijentiranim na solventnije građane. Nacionalni plan mora preuzeti odgovornost za usmjeravanje sustavne izgradnje socijalnih stanova i aktivaciju postojećih nekretnina kako bi se adresirali gorući problemi beskućništva i siromaštva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ono što se navodi kao problematika obuhvaćeno je u tekstu NPSP-a, a što se tiče soc programa, RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
58 CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
59 JANA MILIN HERCEG 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj Poštovani, Iako je u ovom dijelu prepoznata povijesna dimenzija stambenih politika u Republici Hrvatskoj te su jasno prikazani izazovi povezani s nedostatkom državnog stambenog fonda, postoje ozbiljni problemi koje smatramo da Nacionalni plan stambene politike ne rješava. Posebno ističemo sljedeće: 1. Nedostatak državnih i socijalnih stanova: o Činjenica da je 98% stambenih jedinica u privatnom vlasništvu jasno ukazuje na sustavni problem: JLS nemaju dovoljan broj stanova u svom vlasništvu, a rijetko tko gradi socijalne stanove, posebno u gradovima s visokim troškovima života poput Istarske županije. Posljedica toga je sve veći broj ljudi na ulicama ili u siromaštvu, dok se prazne nekretnine i dalje ne koriste. o Prijedlog: Država mora preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju socijalnih stanova. Predlažemo da Nacionalni plan definira konkretne ciljeve i minimalan broj socijalnih stanova koji bi JLS trebale osigurati prema veličini svoje populacije. 2. Regulacija praznih i neiskorištenih stanova: o Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj postoji više od 595.000 praznih stanova, što predstavlja ogroman potencijal za rješavanje stambenih problema. Međutim, Nacionalni plan ne predlaže konkretne mjere za njihovu aktivaciju. o Prijedlog: Uvesti porezne poticaje za vlasnike praznih stanova koji ih daju u socijalni najam te razviti sustav poticanja renovacije praznih nekretnina uz uvjet da se koriste za socijalno stanovanje. 3. Nepotpuna regulacija stanovanja u priuštivom i socijalnom segmentu: o Iako se ističe priuštivo stanovanje kao ključna demografska mjera, praksa pokazuje da je fokus na renovaciji i gradnji stanova koji su često izvan dohvata najugroženijih građana. Umjesto da se prilagodimo potrebama onih u siromaštvu, resursi se usmjeravaju prema tržišno orijentiranim programima. o Prijedlog: Predlažemo da Nacionalni plan uvede jasno definirane kategorije socijalnog stanovanja, prilagođene prihodima najugroženijih građana, uz financijsku podršku države i EU fondova. 4. Problematika prenapučenosti kućanstava i kvalitete stanovanja: o Stope prenapučenosti kućanstava u Hrvatskoj od 32,7% znatno su iznad EU prosjeka, što jasno pokazuje potrebu za povećanjem dostupnih stambenih jedinica i poboljšanjem uvjeta stanovanja. o Prijedlog: Definirati posebne programe za poticanje gradnje stanova za najranjivije skupine, uključujući mlade, umirovljenike, jednoroditeljske obitelji i osobe u beskućništvu. 5. Transparentno upravljanje državnim nekretninama: o Nacionalni plan treba osigurati sustavnu i transparentnu raspodjelu državnih nekretnina, posebno prema socioekonomski ugroženim skupinama, umjesto da se one koriste za opće programe bez jasnog socijalnog učinka. o Prijedlog: Državne nekretnine treba prioritetno koristiti za socijalno stanovanje i krizni smještaj. Zaključno, smatram da se problematika stanovanja u Hrvatskoj ne može rješavati samo tržišnim mehanizmima i renovacijama orijentiranim na solventnije građane. Nacionalni plan mora preuzeti odgovornost za usmjeravanje sustavne izgradnje socijalnih stanova i aktivaciju postojećih nekretnina kako bi se adresirali gorući problemi beskućništva i siromaštva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
60 MREŽA MLADIH HRVATSKE 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj Na samom kraju ovog dijela navode se podaci prenesenim državnim nekretninama od 2016 do 2024, predlažemo, za razumijevanje konteksta, da se uz naveden broj darovanog zemljišta navede koliko je do 2024 zemljišta iskorišteno za gradnju. Pogotovo za zemljišta koja su darovana s ciljem izgradnje domova (učeničkih, studentskih, umirovljeničkih). Objašnjenje: sam broj darovanih zemljišta pokazuje dosadašnje napore središnje države, ali za razumijevanje trenutne situacije važno je znati je li i što napravljeno na lokalnoj/regionalnoj razini nakon prijenosa vlasništva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 MREŽA MLADIH HRVATSKE 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj U tekstu neposredno pred sliku 4. navodi se sljedeća rečenica: "Rezultati dubinske analize koju je za potrebe izrade stambene politike izradio EIZ pokazuju da je u RH u 2021. godini nedostajalo 236 731 stambenih jedinica kako bi se pokrila potražnja." Predlažemo da se ta rečenica izmijeni jer je nejasno odnosi li se to na izgradnju novih stambenih jedinica ili ukupan broj jedinica koje trebaju biti dostupne. Objašnjenje: Iz ovog broja nejasno je i potencijalno zavaravajuće u kojem statusu bi bile te stambene jedinice. Naime, ranije u dokumentu su se spominjale specifične društvene skupine koje povećavaju potražnju za stambenim jedinicama (studenti, strani radnici), a nijednoj od tih skupina povećanje broja stanova za PRODAJU ne bi utjecalo na priuštivost stanova za NAJAM, a najam je primarni način kako rješavaju svoje stambeno pitanje. Pogotovo je broj zavaravajuć kada se ranije u dokumentu navodi brojka od cca 400 000 praznih stanova. Dakle, nije pitanje ima li brojem dovoljno stambenih jedinica već ima li dovoljno stambenih jedinica koje su dostupne i priuštive građanima. Ako je analiza EIZ pokazala da je potrebno 236 731 stanova povrh oni koji trenutno stoje prazni, onda je i to potrebno jasno napisati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Definicija stambenog jaza koja je navedena u tekstu objašnjava da stambeni jaz predstavlja neiskazanu potražnju za stambenim jednicama, dakle općenitu potrebu za stambenim jedinicama. Kako bi se cijela potreba mogla zadovoljiti trenutačnim praznim stambenim jedinicama, u svrhu aktiviranja praznih stambenih jedinica uveden je porez na stambene jedinice koje ne služe za stanovanje te će se kroz Program priuštovog najma pokušati aktivirati dio praznih stambenih jedinica u privatnom vlasništvu.
62 MREŽA MLADIH HRVATSKE 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj U opisu trenutne situacije, u odlomcima koji prethode slici 3. navode se podaci u različitim EU zemljama. S obzirom da je ovo dio "kontekstualnog okvira stanovanja u RH", predlažemo dodati podatke za Hrvatsku, dakle visina troška stanovanja kao i promjene u periodu 2010 (ili 2013 ako su podaci od ulaska u EU) do danas (ili do kad su dostupni podaci) kako bi podaci za Grčku, Irsku i druge zemlje imale smisla radi usporedbe s Hrvatskom. Nije prihvaćen Navedeno nije bilo dio analize koju je za potrebe izrade NPSP-a proveo Ekonomski institut u Zagrebu.
63 MREŽA MLADIH HRVATSKE 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj U odlomku ispod slike 2. umjesto originalnog tekst: "U sveučilišnim i velikim gradovima značajni potrošači stambenog fonda su i studenti", predlažemo sljedeću formulaciju: "U Hrvatskoj značajno nedostaje mjesta u studentskim domovima zbog čega su studenti prisiljeni tražiti smještaj na tržištu najma čime raste broj građana koji primarno traže nekretninu za dugoročni najam." Objašnjenje - iz originalne rečenice može se steći dojam da studenti svojevoljno "troše stambeni fond", a zanemaruje se činjenica da u Hrvatskoj kronično nedostaje smještaja u studentskim domovima. Nije prihvaćen U tekstu je navedeno da će se poticati gradnja studentskih domova, stoga je jasna iskazana potreba za istima.
64 NIKOLA ĐUREK 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj U tekst i razloge za rast cijena nekretnina treba navesti i jedan od krucijalnih razloga nastavka rasta cijena nekretnina (i prije 1.1.2023), a to je uvođenje eura. Mnogi štediše „u čarapama“ koji su baratali gotovinom, trebali su „opravdati“ porijeklo novca za sve transkcije iznad 10 tisuća EUR (prijava Uredu za sprječavanje pranja novca), stoga je bilo jasno da će nekretnine poslužiti kao odlična prilika za paravan. Kupovinu u kešu nitko nije preispitivao – zašto porezna uprava tome nije doskočila i sve gotovinske realizacije za kupovinu nekretnina posebno preispitivala. Zašto se to nije preveniralo i time bi se utjecalo na smanjenje potražnje na tržištu nekretnina, a time i na cijene nekretnina Nije prihvaćen Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nije nadležno za podrijetlo imovine.
65 TOMISLAV CAR 1. UVOD, 1.3. Sažetak kontekstualnog okvira stanovanja u Republici Hrvatskoj Smatram da je potrebno razlikovati i posebno naglasiti stambeno zbrinjavanje deficitarnog npr. zdravstvenog kadra na otocima i izoliranim područjima. Davanje državnog stana na korištenje lokalnoj samoupravi onemogućuje Državne nekretnine d.o.o. da prodaju stan u kojem s obitelji živi liječnik više od 20 god iako je lokalna samouprava dala istom suglasnost za prodaju tog stana. Osobno sam u poznavanju situacije gdje više praznih državnih stanova nisu ustupljeni lok.samoupravi, već samo oni u kojima već netko više godina i održava taj prostor. Stambeno zbrinjavanje deficitarnog kadra ne može biti samo ponuda za privremeni smještaj koji onda traje do interesa najmodavca. Zadržavanje kadra na određenom području se ostvaruje ponudom s mogućnosti otkupa stana npr nakon 15 g. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Potrebe za deficitarnim kadrom regionalno se razlikuju, stoga će jednice lokalne samouprave iste moći uključiti u predviđene lokalne programe stanovanja.
66 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA S obzirom na to da i Međunarodni pakt Ujedinjenih naroda o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Europska socijalna povelja (revidirana) prepoznaju stanovanje kao ljudsko pravo, smatramo važnim u viziju uvrstiti perspektivu stanovanja kao ljudskog prava, a ne samo perspektivu potreba i prema toj perspektivi uskladiti viziju i ovaj Nacionalni plan, posebice u smislu ostvarivanja najviših standarda u ključnim elementima prava na stanovanje kao dijela prava na adekvatni životni standard  - nastanjivosti, sigurnosti, priuštivosti i pristupačnosti stanovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatram da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjem kako ne tražim planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
68 ANDREJA RADINGER Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
69 UDRUGA PET PLUS Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
70 PJER ORLIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
71 HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREB Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
72 HELENA BABIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Poštovani, Pozdravljam postavljenu viziju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, koja ističe dostupnost priuštivog i održivog stanovanja za sve građane, kao i naglasak na „kvalitetne životne uvjete i jednake prilike za sve“. Međutim, smatram da je važno ukazati na značajan nedostatak u ovom dijelu plana, koji izravno utječe na njegovu sveobuhvatnost i provedivost. 1. Kontradikcija između vizije i stvarnog fokusa plana: o Iako se u ovom dijelu ističe da je u središtu vizije svaki građanin Republike Hrvatske, stvarni prijedlog plana ne obuhvaća najranjivije skupine, poput osoba u beskućništvu, osoba u siromaštvu, obitelji s djecom u potrebi, te osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. Ove skupine prepuštene su socijalnom mehanizmu koji već godinama ne uspijeva značajno povećati broj socijalnih stanova niti odgovoriti na rastući broj osoba u beskućništvu. o Prijedlog: Viziju plana potrebno je uskladiti s njegovim stvarnim fokusom. Ako cilj nije obuhvatiti sve građane, naziv plana treba reflektirati stvarni opseg, npr. „Nacionalni plan priuštivog stanovanja“. Međutim, ako ostaje cilj obuhvaćanja svih građana, nužno je dodati mjere za rješavanje problema beskućništva i socijalnog stanovanja. 2. Nepotpuno ostvarenje koncepta „kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve“: o Osobe u beskućništvu nemaju kvalitetne životne uvjete niti spadaju u skupinu građana s jednakim prilikama. Takvo stanje rezultira de facto diskriminacijom najranjivijih građana, što je u suprotnosti s postavljenom vizijom. Vjerujemo da to nije bio cilj radne skupine, no bez konkretnih mjera za ove skupine, vizija postaje nedosljedna. o Prijedlog: Nacionalni plan mora uključivati socijalno ugrožene skupine i beskućništvo kao prioritetno područje s jasno definiranim mjerama poput implementacije modela „Housing First“, razvoja kriznog smještaja i aktivacije praznih stambenih jedinica za socijalno stanovanje. 3. Sigurnost i klimatske promjene: o Vizija inovativne i sigurne zemlje može se ostvariti samo ako su svi građani, uključujući osobe u beskućništvu, sigurni i zaštićeni. Trenutno, osobe koje žive na ulicama ili u neadekvatnim uvjetima nisu zaštićene ni od ekstremnih vremenskih uvjeta poput velikih vrućina i hladnoća, trenutne mjere socijalnog mehanizma ne uspijevaju pokriti potrebe svih osoba u beskućništvu. o Prijedlog: U planu je potrebno adresirati ranjivost osoba u beskučništvu u kontekstu klimatskih promjena i osigurati dodatne mjere koje će ih zaštititi, poput povećanja kapaciteta privremenog smještaja tijekom ekstremnih uvjeta i sustavne podrške u izlasku iz beskućništva. 4. Važnost rješavanja beskućništva za pravedno društvo: o Nacionalna razvojna strategija ističe potrebu za „kvalitetnim životnim uvjetima i jednakim prilikama za sve“. Ignoriranje problema beskućništva i socijalnog stanovanja predstavlja odstupanje od ovih načela. Rješavanje pitanja beskućništva nije samo socijalno pitanje, već i pitanje društvene pravde, ekonomske stabilnosti i demografske revitalizacije. o Prijedlog: Rješavanje problema beskućništva potrebno je uključiti kao prioritetni cilj unutar Nacionalnog plana stambene politike. Zaključno, vjerujem da bi dodavanje mjera za najranjivije skupine, poput osoba u beskućništvu, povećalo sveobuhvatnost Nacionalnog plana te ga uskladilo s postavljenom vizijom. Bez ovih mjera, trenutni prijedlog ostavlja najranjivije građane izvan fokusa, što smatramo neprihvatljivim u zemlji koja teži postati sigurna, inovativna i pravedna zajednica za sve. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
73 UDRUGA ZA BESKUĆNIKE I SOCIJALNO UGROŽENE OSOBE OAZA Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
74 CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
75 LORENA ŽIVKOVIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Kao ovlaštena osoba za zastupanje Udruge "Igra" za pružanje psihosocijalnih usluga i edukacija koja je članica Hrvatske mreže za beskućnike, ispred organizacije navodim kako je istaknuto da se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
76 MAJA HOROVSKIJ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE CARITASA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
77 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Poštovani, Pozdravljam postavljenu viziju Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine, koja ističe dostupnost priuštivog i održivog stanovanja za sve građane, kao i naglasak na „kvalitetne životne uvjete i jednake prilike za sve“. Međutim, smatram da je važno ukazati na značajan nedostatak u ovom dijelu plana, koji izravno utječe na njegovu sveobuhvatnost i provedivost. 1. Kontradikcija između vizije i stvarnog fokusa plana: o Iako se u ovom dijelu ističe da je u središtu vizije svaki građanin Republike Hrvatske, stvarni prijedlog plana ne obuhvaća najranjivije skupine, poput osoba u beskućništvu, osoba u siromaštvu, obitelji s djecom u potrebi, te osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. Ove skupine prepuštene su socijalnom mehanizmu koji već godinama ne uspijeva značajno povećati broj socijalnih stanova niti odgovoriti na rastući broj osoba u beskućništvu. o Prijedlog: Viziju plana potrebno je uskladiti s njegovim stvarnim fokusom. Ako cilj nije obuhvatiti sve građane, naziv plana treba reflektirati stvarni opseg, npr. „Nacionalni plan priuštivog stanovanja“. Međutim, ako ostaje cilj obuhvaćanja svih građana, nužno je dodati mjere za rješavanje problema beskućništva i socijalnog stanovanja. 2. Nepotpuno ostvarenje koncepta „kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve“: o Osobe u beskućništvu nemaju kvalitetne životne uvjete niti spadaju u skupinu građana s jednakim prilikama. Takvo stanje rezultira de facto diskriminacijom najranjivijih građana, što je u suprotnosti s postavljenom vizijom. Vjerujemo da to nije bio cilj radne skupine, no bez konkretnih mjera za ove skupine, vizija postaje nedosljedna. o Prijedlog: Nacionalni plan mora uključivati socijalno ugrožene skupine i beskućništvo kao prioritetno područje s jasno definiranim mjerama poput implementacije modela „Housing First“, razvoja kriznog smještaja i aktivacije praznih stambenih jedinica za socijalno stanovanje. 3. Sigurnost i klimatske promjene: o Vizija inovativne i sigurne zemlje može se ostvariti samo ako su svi građani, uključujući osobe u beskućništvu, sigurni i zaštićeni. Trenutno, osobe koje žive na ulicama ili u neadekvatnim uvjetima nisu zaštićene ni od ekstremnih vremenskih uvjeta poput velikih vrućina i hladnoća, trenutne mjere socijalnog mehanizma ne uspijevaju pokriti potrebe svih osoba u beskućništvu. o Prijedlog: U planu je potrebno adresirati ranjivost osoba u beskučništvu u kontekstu klimatskih promjena i osigurati dodatne mjere koje će ih zaštititi, poput povećanja kapaciteta privremenog smještaja tijekom ekstremnih uvjeta i sustavne podrške u izlasku iz beskućništva. 4. Važnost rješavanja beskućništva za pravedno društvo: o Nacionalna razvojna strategija ističe potrebu za „kvalitetnim životnim uvjetima i jednakim prilikama za sve“. Ignoriranje problema beskućništva i socijalnog stanovanja predstavlja odstupanje od ovih načela. Rješavanje pitanja beskućništva nije samo socijalno pitanje, već i pitanje društvene pravde, ekonomske stabilnosti i demografske revitalizacije. o Prijedlog: Rješavanje problema beskućništva potrebno je uključiti kao prioritetni cilj unutar Nacionalnog plana stambene politike. Zaključno, vjerujem da bi dodavanje mjera za najranjivije skupine, poput osoba u beskućništvu, povećalo sveobuhvatnost Nacionalnog plana te ga uskladilo s postavljenom vizijom. Bez ovih mjera, trenutni prijedlog ostavlja najranjivije građane izvan fokusa, što smatramo neprihvatljivim u zemlji koja teži postati sigurna, inovativna i pravedna zajednica za sve. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
78 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Prilikom analize priuštivosti stanovanja u sklopu ovog Nacrta Nacionalne stambene politike, jasno je kako se politika postavlja u granice između onih koji su iznad praga siromaštva i tržišno priuštivog stanovanja, dok je dio građana koji se nalaze ispod praga priuštivosti u potpunosti prepušten socijalnim mehanizmima. Ovakvo ograničenje u prijedlogu politike smatramo nedovoljno uključivim, a time i nepravednim. 1. Isključivanje ranjivih skupina nije u skladu s načelom inkluzivnosti: o Nacionalni plan trebao bi obuhvatiti sve građane, uključujući one ispod praga priuštivosti, kroz aktivne stambene politike koje se ne oslanjaju isključivo na socijalne mehanizme. o Takav pristup trenutno stavlja velik broj građana, uključujući one u beskućništvu, starije osobe i samohrane roditelje, u posebno ranjiv položaj. Ovo je u suprotnosti s najavljenim načelima jednakosti i univerzalnog pristupa. 2. Preuski okvir socijalnog stanovanja: o Nacionalna stambena politika ne smije isključivo delegirati socijalno stanovanje na socijalne mehanizme, jer ti mehanizmi dosad nisu pokazali kapacitet za pokrivanje stvarnih potreba. o Predlažemo proširenje priuštivog stanovanja na sve građane kroz modele poput "Housing First" ili pristupe vođene trajnim stanovanjem, koji su međunarodno priznati kao učinkoviti za smanjenje beskućništva i osiguranje osnovnog prava na dom. 3. Potreba za holističkim pristupom: o Predložena metodologija, koja se temelji na omjeru prihoda i troškova stanovanja ili raspoloživom dohotku, ne adresira adekvatno specifične potrebe ranjivih skupina, poput osoba koje su trajno isključene s tržišta rada ili u dugotrajnom riziku od beskućništva. o Predlažemo dodatno razmatranje izvan tržišnih modela stambenog zbrinjavanja, poput poticanja izgradnje socijalnog stanovanja na javnim zemljištima. 4. Neusklađenost s međunarodnim standardima: o OECD preporučuje da priuštivost stanovanja treba uključivati sve skupine stanovništva, posebno one koje nisu obuhvaćene tržišnim modelima. Trenutna kategorizacija isključuje najranjivije te ih prepušta fragmentiranim i ograničenim socijalnim programima. o Predlažemo uvođenje jasne strategije za ciljano uključivanje ranjivih skupina u širu stambenu politiku. 5. Potreba za regionalno prilagođenim rješenjima: o Tablice priuštivosti po regijama jasno pokazuju velike razlike u kapacitetima stanovništva za priuštivo stanovanje. U regijama poput Jadranske Hrvatske, gdje su troškovi života izrazito visoki, potreban je poseban pristup za osiguravanje dostupnog stanovanja kroz javne intervencije. o Predlažemo uspostavu regionalnih fondova za priuštivo stanovanje, posebno u urbanim i turističkim središtima. 6. Preporuka za terminološke izmjene: o Ako je politika socijalnog stanovanja potpuno isključena iz Nacionalne stambene politike, predlažemo da se dokument preimenuje u "Nacionalni plan priuštivog tržišnog stanovanja". Time bi se izbjeglo krivo tumačenje da su svi građani obuhvaćeni predloženim politikama, a realni opseg mjera bio bi jasnije komuniciran. U duhu inkluzivnosti i odgovornosti prema svim građanima Republike Hrvatske, smatramo da je nužno revidirati postojeći prijedlog i uključiti mehanizme koji neće izostaviti građane ispod praga priuštivosti. Također, predlažemo da Nacionalni plan sadrži detaljne mjere za poboljšanje priuštivosti stanovanja i za one koji su u najnepovoljnijem položaju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
79 UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
80 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA Istaknuto je kako se „Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine u središte postavlja čovjeka…“ te vizija Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine glasi: „Hrvatska je zemlja u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ No smatramo da integrirani strateški pristup i stvaranje sveobuhvatnog okvira politike stanovanja sažeto u strategiju politike stanovanja, nije ostvareno zbog izostavljanja obuhvata svih skupina građana i time diskriminira, odnosno stavlja u nepovoljan položaj već ranjive skupine građana. Dokument predlaže mjere i ciljeve isključivo za priuštivo stanovanje (koje je dio socijalne politike), no pritom isključuje ranjive skupine građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva. Isključivanje ovih skupina iz Nacionalnog plana nije u skladu s proklamiranom vizijom politike stanovanja koja obuhvaća „ekonomske aspekte, socijalne politike, regionlane politike, politiku zaštite okoliša, politiku prostornog razvoja, energetsku, demografsku i politiku migracija“. Napominjemo kako ne tražimo planiranje socijalnih prava, već dugoročne strategije stanovanje za sve skupine građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
81 MREŽA MLADIH HRVATSKE Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 2. SREDNJOROČNA VIZIJA RAZVOJA U drugom odlomku na kraju se navodi sljedeća rečenica: "Kako bi se promijenilo stanje i povećala priuštivost stanovanja, potrebno je primijeniti set mjera u različitim područjima koje bi sinergijski djelovale na povećanu ponudu stambenih jedinica i s tim prema načelima tržišnog mehanizma utjecale na smanjenje cijena. " Predlažemo djelomično izmijenjen tekst: "Kako bi se promijenilo stanje i povećala priuštivost stanovanja, potrebno je primijeniti set mjera u različitim područjima koje bi sinergijski djelovale na povećanu ponudu stambenih jedinica i utjecale na smanjenje cijena." Objašnjenje: smatramo upitnim koliko stanovanje doista podliježe zakonima i načelima tržišnog mehanizma, pogotovo ako se na stanovanje gleda istovremeno kroz prizmu kupoprodaje te dugoročnog najma. Hrvatska se godina suočava s iseljavanjem stanovništva, postoji očito značajan broj postojećih stambenih jedinica ako ih je cca 400 000 prazno, a cijene i dalje kontinuirano rastu. Odnosno, ulaganje isključivo u povećanje opće ponude stanova ne mora nužno voditi do priuštivosti stanovanja. Dodatno, dio mjera predloženih u ovom dokumentu tiču se direktne državne intervencije koja se odvija paralelno s tržišnim mehanizmima. Stoga, predlažemo da se originalna konstrukcija izbaci. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Isto se odnosi na tržišni mehanizam u kontekstu ponude i potražnje, odnosno potrebno je povećati ponudu stambenih jedinica kako bi se utjecalo na smanjenje cijena.
82 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA Pozdravljamo definiranje tri ključna cilja Stambene politike: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, koji čine temelj za strateško promišljanje i djelovanje u području stanovanja. Smatramo da su ovi ciljevi nužni i relevantni za rješavanje problema s kojima se suočava velik dio populacije. Međutim, uvidom u ciljne skupine koje Stambena politika obuhvaća, želimo ukazati na izostavljanje dijela populacije ispod praga priuštivosti, što ovu strategiju čini nepotpuno inkluzivnom. Premda se posebna pažnja daje kućanstvima s minimalnim do prosječnim prihodima, kao i određenim prioritetnim skupinama, socijalno stanovanje, koje je ključno za najranjivije skupine građana, nije dovoljno jasno adresirano niti uključeno u ciljeve politike. Naš prijedlog: Uključivanje socijalnog stanovanja kao ključnog dijela strategije: o Kao što je u viziji istaknuto da je Hrvatska zemlja koja omogućuje pristup stanovanju za sve građane, smatramo da je neophodno proširiti obuhvat politike i na socijalno stanovanje, kako bi ona obuhvatila i one građane koji se nalaze ispod praga priuštivosti. o Stanovanje je osnovno ljudsko pravo i nacionalna strategija ne bi smjela isključivati nijednu skupinu građana, bez obzira na njihove prihode ili imovinsko stanje. Razrada modela prilagođenog stanovanja za najranjivije skupine: o Predlažemo razradu konkretnih modela stanovanja koji su prilagođeni osobama u riziku od beskućništva, starijim osobama s niskim primanjima, samohranim roditeljima i drugim ranjivim skupinama. Ovi modeli trebaju biti dio održivog stambenog rješenja, a ne isključivo socijalnog mehanizma. Naglasak na nediskriminaciju i ravnopravnost: o Iako ciljevi priuštivog i održivog stanovanja adresiraju ključne segmente problema, trenutna formulacija izostavlja dio populacije, čime se može stvoriti dojam diskriminacije prema onima koji su najugroženiji. To nije u skladu s načelom jednakosti i uključivosti, koje bi trebalo biti temelj ove strategije. Dugoročno planiranje za sve: o Ciljevi Stambene politike trebaju uključivati mjere za povećanje socijalne infrastrukture, poput gradnje stanova u javnom vlasništvu ili osiguravanje javno-financiranih modela stanovanja za građane ispod praga priuštivosti. Time bi se ostvarila vizija jednakih mogućnosti za sve. Na kraju, želimo naglasiti da je Stambena politika važan korak prema rješavanju kompleksnih problema stanovanja, ali da samo sveobuhvatan i inkluzivan pristup može osigurati trajnu dobrobit za sve građane Republike Hrvatske. S poštovanjem, Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
83 HELENA BABIĆ 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine Poštovani, Pozdravljam nastojanje da se kroz analizu stambenog salda i klasifikaciju jedinica lokalne samouprave dobije sveobuhvatan uvid u stanje ponude i potražnje stambenih jedinica u Hrvatskoj te naprave projekcije do 2030. godine. Međutim, smatramo da analiza u svom trenutnom obliku ne uključuje ključne aspekte koji su nužni za rješavanje problema beskućništva i nedostatka socijalnog stanovanja, te da postoji nekoliko nedostataka koje je potrebno adresirati: 1. Izostanak socijalne dimenzije analize: o Iako se u analizi razmatra ponuda i potražnja stambenih jedinica, nije jasno kako se u procjenu potražnje uključuju potrebe najranjivijih skupina, poput osoba u beskućništvu, obitelji u riziku od gubitka stana ili osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. o Prijedlog: Analizu potražnje za stambenim jedinicama treba proširiti tako da uključuje i socijalnu dimenziju, npr. potrebe za kriznim smještajem, socijalnim stanovima i jedinicama prilagođenim za najranjivije skupine. Bez ovoga, projekcije potražnje ostaju nepotpune i isključuju značajan segment stanovništva. 2. Prostorna nejednakost i potreba za prilagodbom regionalnim specifičnostima: o Projekcije i prostorna komponenta analize naglašavaju potrebu za koordiniranim prostornim politikama, ali nije jasno kako će se analizom osigurati da se ranjivim skupinama osigura adekvatno stanovanje u područjima s visokim troškovima stanovanja (npr. priobalna područja ili gradovi s intenzivnim turizmom). o Prijedlog: Predložiti da se u analizi uzmu u obzir specifičnosti regija s naglaskom na razvoj socijalnog stanovanja u urbanim i turističkim centrima, gdje su troškovi stanovanja najviši, ali je problem beskućništva također izraženiji. 3. Korištenje praznih stambenih jedinica: o Iako je stambeni saldo važan pokazatelj, u analizi nije eksplicitno navedeno kako će se uzeti u obzir preko 595.000 praznih stanova u Hrvatskoj, od kojih se mnogi nalaze u urbanim sredinama i mogli bi se aktivirati za socijalno stanovanje. o Prijedlog: Predlažem da se u analizu uključi zaseban segment koji će procijeniti potencijal praznih stambenih jedinica za smanjenje stambenog salda, uz jasno definirane mjere za njihovu aktivaciju. 4. Transparentnost i praćenje projekcija: o Analiza ponude i potražnje te pripadajuće projekcije predstavljaju temelj za planiranje stambenih politika. Međutim, iz teksta nije jasno kako će rezultati analize biti javno dostupni i kako će se koristiti za praćenje učinka Nacionalnog plana stambene politike. o Prijedlog: Predlažem da analiza i njeni rezultati budu javno dostupni, uz redovito praćenje i reviziju, kako bi se osiguralo da projekcije odgovaraju stvarnim potrebama stanovništva, uključujući najranjivije skupine. 5. Uključivanje udruga i organizacija u analizu: o U proces izrade ove analize nije jasno kako su uključene udruge koje se bave problematikom beskućništva i socijalnog stanovanja. Njihova perspektiva mogla bi značajno doprinijeti boljem razumijevanju specifičnih potreba u zajednicama. o Prijedlog: Predložiti uključivanje organizacija civilnog društva u reviziju i analizu rezultata stambenog salda kako bi se osigurala potpuna reprezentacija potreba svih građana. Zaključno, iako podržavam analitički pristup u ovom dijelu Nacionalnog plana stambene politike, smatram da se njime mora dodatno obuhvatiti socijalna dimenzija stanovanja i potrebe ranjivih skupina. Samo tako analiza može pružiti sveobuhvatan okvir za razvoj održivih i pravednih stambenih politika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
84 JANA MILIN HERCEG 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine Poštovani, Pozdravljam nastojanje da se kroz analizu stambenog salda i klasifikaciju jedinica lokalne samouprave dobije sveobuhvatan uvid u stanje ponude i potražnje stambenih jedinica u Hrvatskoj te naprave projekcije do 2030. godine. Međutim, smatramo da analiza u svom trenutnom obliku ne uključuje ključne aspekte koji su nužni za rješavanje problema beskućništva i nedostatka socijalnog stanovanja, te da postoji nekoliko nedostataka koje je potrebno adresirati: 1. Izostanak socijalne dimenzije analize: o Iako se u analizi razmatra ponuda i potražnja stambenih jedinica, nije jasno kako se u procjenu potražnje uključuju potrebe najranjivijih skupina, poput osoba u beskućništvu, obitelji u riziku od gubitka stana ili osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. o Prijedlog: Analizu potražnje za stambenim jedinicama treba proširiti tako da uključuje i socijalnu dimenziju, npr. potrebe za kriznim smještajem, socijalnim stanovima i jedinicama prilagođenim za najranjivije skupine. Bez ovoga, projekcije potražnje ostaju nepotpune i isključuju značajan segment stanovništva. 2. Prostorna nejednakost i potreba za prilagodbom regionalnim specifičnostima: o Projekcije i prostorna komponenta analize naglašavaju potrebu za koordiniranim prostornim politikama, ali nije jasno kako će se analizom osigurati da se ranjivim skupinama osigura adekvatno stanovanje u područjima s visokim troškovima stanovanja (npr. priobalna područja ili gradovi s intenzivnim turizmom). o Prijedlog: Predložiti da se u analizi uzmu u obzir specifičnosti regija s naglaskom na razvoj socijalnog stanovanja u urbanim i turističkim centrima, gdje su troškovi stanovanja najviši, ali je problem beskućništva također izraženiji. 3. Korištenje praznih stambenih jedinica: o Iako je stambeni saldo važan pokazatelj, u analizi nije eksplicitno navedeno kako će se uzeti u obzir preko 595.000 praznih stanova u Hrvatskoj, od kojih se mnogi nalaze u urbanim sredinama i mogli bi se aktivirati za socijalno stanovanje. o Prijedlog: Predlažem da se u analizu uključi zaseban segment koji će procijeniti potencijal praznih stambenih jedinica za smanjenje stambenog salda, uz jasno definirane mjere za njihovu aktivaciju. 4. Transparentnost i praćenje projekcija: o Analiza ponude i potražnje te pripadajuće projekcije predstavljaju temelj za planiranje stambenih politika. Međutim, iz teksta nije jasno kako će rezultati analize biti javno dostupni i kako će se koristiti za praćenje učinka Nacionalnog plana stambene politike. o Prijedlog: Predlažem da analiza i njeni rezultati budu javno dostupni, uz redovito praćenje i reviziju, kako bi se osiguralo da projekcije odgovaraju stvarnim potrebama stanovništva, uključujući najranjivije skupine. 5. Uključivanje udruga i organizacija u analizu: o U proces izrade ove analize nije jasno kako su uključene udruge koje se bave problematikom beskućništva i socijalnog stanovanja. Njihova perspektiva mogla bi značajno doprinijeti boljem razumijevanju specifičnih potreba u zajednicama. o Prijedlog: Predložiti uključivanje organizacija civilnog društva u reviziju i analizu rezultata stambenog salda kako bi se osigurala potpuna reprezentacija potreba svih građana. Zaključno, iako podržavam analitički pristup u ovom dijelu Nacionalnog plana stambene politike, smatram da se njime mora dodatno obuhvatiti socijalna dimenzija stanovanja i potrebe ranjivih skupina. Samo tako analiza može pružiti sveobuhvatan okvir za razvoj održivih i pravednih stambenih politika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
85 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine Kao udruga koja zagovara pravo na stanovanje za sve građane, podržavamo poseban cilj „Priuštivo stanovanje“ jer prepoznajemo njegov značajan potencijal u prevenciji beskućništva i u stvaranju temelja za dostojanstven i stabilan život za ranjive skupine. Smatramo da je integracija priuštivog stanovanja u Nacionalni plan ključna jer izravno utječe na smanjenje stambenog jaza, povećanje dostupnosti stanovanja i ublažavanje društvenih nejednakosti. No, kako bismo dodatno unaprijedili ovaj prijedlog, ističemo nekoliko preporuka i sugestija: Naglasiti inkluzivnost svih ranjivih skupina Iako se u cilju spominju određene ciljne skupine, poput mladih obitelji, osoba s niskim i srednjim prihodima te starijih osoba, smatramo da je potrebno proširiti obuhvat ciljeva kako bi uključivali i najranjivije skupine koje se često ne mogu uklopiti ni u sustav priuštivog ni socijalnog stanovanja. To su: • Osobe u beskućništvu i osobe u riziku od gubitka doma. • Samci s niskim primanjima, uključujući umirovljenike koji si ne mogu priuštiti tržišni najam. • Osobe s invaliditetom koje zahtijevaju prilagođene uvjete stanovanja. Preporučujemo eksplicitno uključivanje ovih skupina u posebni cilj kako bi se osigurala dosljedna provedba politika priuštivog stanovanja za sve građane. Povećati fokus na pravnu zaštitu stanara Uvažavamo napore za jačanje pravne zaštite najamnih odnosa, no smatramo da su potrebni konkretni koraci: • Osigurati mehanizme protiv prisilnog iseljavanja iz stanova u najmu. • Postaviti jasne i pravedne uvjete za izračunavanje najamnina kako bi se spriječile nepravedne promjene cijena. • Uvesti dodatne poticaje za dugoročne najmodavce koji će podržati stabilnost tržišta najma. Pravna sigurnost stanovanja ključna je kako bi se spriječila marginalizacija građana koji ovise o najmu kao obliku stanovanja. Poticanje korištenja brownfield lokacija i revitalizacije praznih prostora S obzirom na postojeći broj praznih i napuštenih nekretnina u Republici Hrvatskoj, predlažemo jače promoviranje revitalizacije brownfield površina i napuštenih stambenih jedinica. Smatramo da je potrebno: • Stimulirati jedinice lokalne samouprave za brzu identifikaciju i aktivaciju ovakvih nekretnina. • Pružiti pravnu, administrativnu i financijsku podršku za pretvaranje tih prostora u priuštive stambene jedinice, uz prilagodbu infrastrukture. • Prioritizirati javno-privatne projekte koji će se fokusirati na ovu obnovu. Ovakva strategija ne samo da bi povećala dostupnost stanovanja, već bi i smanjila pritisak na zelene površine te pridonijela održivom razvoju. Uključiti modele stanovanja za specifične potrebe Podržavamo fokus na studentsko stanovanje i prilagodbu stambenih jedinica za starije osobe, no predlažemo širenje na dodatne modele, poput: • Kooperativno stanovanje: Osigurati poticaje za stambene zadruge kako bi građani s nižim prihodima mogli zajednički sudjelovati u projektima gradnje priuštivih stanova. • Modularno stanovanje: Promicati fleksibilne modele koji omogućuju prilagodbu stambenih jedinica životnim potrebama (npr. proširenje za veće obitelji ili prilagodba za osobe s invaliditetom). Ovi modeli osiguravaju dugoročnu fleksibilnost i odgovaraju na promjenjive socijalne i demografske potrebe. Praćenje i evaluacija mjera Predlažemo uspostavljanje mehanizma za redovito praćenje provedbe ovog cilja kako bi se osigurala transparentnost i učinkovitost. Takav mehanizam trebao bi uključivati: • Javni registar dostupnih priuštivih stambenih jedinica. • Periodične evaluacije učinka predloženih mjera na ranjive skupine i prilagodbu politika temeljem rezultata. Zaključno, smatramo da je priuštivo stanovanje temeljni korak u sprječavanju beskućništva i stvaranju društvene stabilnosti. No, uspjeh ovog cilja ovisi o tome hoće li strategija zaista uključivati sve skupine građana, uključujući one u najvećem riziku. Potičemo daljnje jačanje pravne zaštite, usmjerenje na iskorištavanje postojećih resursa i uvođenje inovativnih modela stanovanja koji će osigurati da nitko ne bude izostavljen. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument. Izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti provedba mjera je u tijeku.
86 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine Prioritizacija obnove postojećih zgrada za socijalno stanovanje • U prijedlogu se spominje potreba za analizom neiskorištenih nekretnina u vlasništvu lokalnih jedinica, ali nema eksplicitne preporuke za njihovu prenamjenu u socijalne stanove. • Prijedlog: Predlažemo da JLS-ovi budu obvezni razviti planove za prenamjenu praznih i zapuštenih nekretnina u socijalne stambene jedinice, uz mogućnost korištenja sredstava iz nacionalnih i EU fondova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
87 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine Kao udruga koja se bavi podrškom osobama u beskućništvu i osobama bez trajnog stambenog rješenja, smatramo da je ovaj dio izuzetno važan za kreiranje učinkovitih i pravednih stambenih politika. Iako cijenimo napore za decentralizaciju i prilagodbu stambenih politika lokalnim potrebama, smatramo da postoji prostor za značajnije uključivanje mjera koje adresiraju izazove beskućništva i stambene nesigurnosti. Izdvajamo ključne preporuke: 1. Uključivanje socijalnog i priuštivog stanovanja u lokalne strategije • Predloženi fleksibilni pristup na razini jedinica lokalne samouprave (JLS) omogućava bolje adresiranje specifičnih potreba, no izostaje eksplicitno spominjanje mjera za socijalno stanovanje kao ključnog elementa za ranjive skupine, uključujući osobe u beskućništvu. • Prijedlog: Svaka lokalna stambena strategija treba sadržavati obvezu definiranja kvota za socijalno i priuštivo stanovanje te specifične mjere za osobe u beskućništvu. Primjerice, uključivanje obveze izgradnje minimalnog postotka stambenih jedinica namijenjenih ranjivim skupinama u svakom novom projektu urbanizacije. 2. Potencijal brownfield lokacija za socijalno stanovanje • Aktivacija brownfield površina predstavlja značajan potencijal za održivo planiranje, ali predložene mjere ne ističu prioritizaciju njihovog korištenja za potrebe ranjivih skupina. • Prijedlog: Predlažemo da lokalne jedinice budu obvezne procijeniti i planirati korištenje brownfield lokacija za socijalno stanovanje, osobito u regijama s izraženim problemima nepriuštivosti stanovanja i visokim stambenim jazom. Pružanje povoljnih uvjeta za javne projekte na tim lokacijama može imati višestruke društvene koristi. 3. Uvođenje kategorije zemljišta za priuštivo stanovanje • Primjer prakse "inclusionary zoning" u zemljama poput Austrije i Njemačke pokazuje da se određivanje zemljišta za priuštivo stanovanje može koristiti kao alat za osiguranje priuštivih stambenih jedinica. • Prijedlog: Predlažemo da se u hrvatski prostorni plan uvede kategorija zemljišta za priuštivo stanovanje, s obvezom da investitori u određenim zonama rezerviraju dio stambenih jedinica za socijalno i priuštivo stanovanje. To bi značajno doprinijelo smanjenju stambenog jaza za najugroženije skupine, uključujući osobe u beskućništvu. 4. Aktivne prostorne politike za adresiranje beskućništva • U prijedlogu se spominju troškovi i prihodi od urbanizacije, ali nedostaje komponenta koja analizira ekonomski i društveni učinak beskućništva na lokalne zajednice. • Prijedlog: Potrebno je uvesti mjeru koja će uključiti analizu troškova beskućništva za lokalne proračune i potencijalne koristi smanjenja beskućništva kroz osiguranje socijalnih stanova. Takva analiza trebala bi biti obvezni dio lokalnih strategija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
88 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine o Iako je model identificirao značajan udio neizgrađenog zemljišta unutar građevinskih područja, nema precizne preporuke kako potaknuti njegovu aktivaciju za stambene svrhe. Također, nije jasno kako će se osigurati ravnoteža između potreba za stambenim jedinicama i očuvanja prirodnog okoliša. o Prijedlog: Predlažemo da Nacionalni plan uključi mjeru koja će stimulirati korištenje neizgrađenog zemljišta za socijalno i priuštivo stanovanje kroz porezne poticaje, javno-privatna partnerstva i potporu lokalnim jedinicama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument. Izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti provedba mjera je u tijeku.
89 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine o Stambeni jaz i neadekvatno korištenje nekretnina najteže pogađaju osobe u beskućništvu, za koje uopće nisu predviđene mjere u Nacionalnom planu. Povezivanje stambenog jaza s problemom beskućništva ključno je za izradu učinkovitih javnih politika. o Prijedlog: Predlažemo implementaciju modela „Housing First“, kojim bi se dio praznih stambenih jedinica aktivirao za trajno zbrinjavanje osoba u kroničnom beskućništvu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
90 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine o U analizi se navodi kako veliki dio stanovništva ne može ni kupiti niti unajmiti stan, što rezultira neiskazanom potražnjom. Među tim ljudima su osobe u beskućništvu i osobe u riziku od beskućništva, siromašne osobe, kućanstva s niskim prihodima. o Prijedlog: Predlažemo proširenje analize potražnje tako da uključuje specifične podatke o ranjivim skupinama, uključujući broj osoba u beskućništvu, obitelji u riziku od gubitka doma i kućanstava u siromaštvu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
91 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine o Analiza ponude i potražnje te pripadajuće projekcije predstavljaju temelj za planiranje stambenih politika. Međutim, iz teksta nije jasno kako će rezultati analize biti javno dostupni i kako će se koristiti za praćenje učinka Nacionalnog plana stambene politike. o Prijedlog: Predlažemo da analiza i njeni rezultati budu javno dostupni, uz redovito praćenje i reviziju, kako bi se osiguralo da projekcije odgovaraju stvarnim potrebama stanovništva, uključujući najranjivije skupine. Prihvaćen Prihvaća se. Analize izrađene za potrebe NPSP-a bit će javno dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva nakon što dokument bude usvojen.
92 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine o Iako se u analizi razmatra ponuda i potražnja stambenih jedinica, nije jasno kako se u procjenu potražnje uključuju potrebe najranjivijih skupina, poput osoba u beskućništvu, obitelji u riziku od gubitka stana ili osoba koje žive u neadekvatnim uvjetima. o Prijedlog: Analizu potražnje za stambenim jedinicama treba proširiti tako da uključuje i socijalnu dimenziju, npr. potrebe za kriznim smještajem, socijalnim stanovima i jedinicama prilagođenim za najranjivije skupine. Bez ovoga, projekcije potražnje ostaju nepotpune i isključuju značajan segment stanovništva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
93 ROKO BOŽIKOV 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica U poglavlju 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica stoji rečenica, citiram: “ Iz raspoloživih podataka, nažalost, nije moguće odrediti koji je udio stambenih jedinica u zemlji koje su u vlasništvu stranih državljana, iako bi ta informacija bila itekako važna za definiranje učinkovite stambene politike u Hrvatskoj. “ Ovdje dakle imamo priznanje samih autora prijedloga Nacionalnog plana stambene politike da njihov uradak neće biti učinkovit. Naime, u tekstu se kaže da bi za definiranje učinkovite stambene politike u Hrvatskoj bila itekako važna informacija o tome koji je udio stambenih jedinica u zemlji koje su u vlasništvu stranih državljana, ali te informacije nema , odnosno taj udio nije moguće odrediti iz raspoloživih podataka. Slijedi zaključak: ovaj Nacionalni plan stambene politike radi nedostatka gore navedene informacije neće biti učinkovit. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Citirana rečenica je izolirana i izvađena iz poglavlja u kojem se provodi analiza brojnosti stambenih jedinica u vlasništvu stranih državljana. Ista se odnosi na podatke iz daljnje povijesti naše države. U nastavku teksta koji slijedi iza te izolirane rečenice dana je pretpostavka s kojom se logično aproksimira nedostajuće povijesno stanje. Metoda kritičke analize na način da se pojedine rečenice vade izvan konteksta ne može biti mjerodavna za ocjenu bilo kakvog dokumenta, a kamoli strateškog dokumenta
94 ROKO BOŽIKOV 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Prijedlog Nacionalnog plana stambene politike definira tri posebna cilja stambene politike: 1.Priuštivo stanovanje 2.Održivo stanovanje 3.Prostor u funkciji stanovanja Poznato je da mnoga priobalna mjesta nemaju riješen kanalizacijski sustav. U takvim prilikama izdaju se dozvole za apartmanske zgrade u kojima je predviđeno da će se otpadne vode skupljati u nepropusne jame i odvoziti cisternama u pročistač. Cisterne inače pružaju cjeloviti doživljaj za sva osjetila, osjetilo vida, sluha, a naročito za osjet njuha kad vam se posreći da morate proći pored cisterne koja upravo ispumpava sadržaj crne jame. To je stvarno lijepa turistička razglednica. U takvim prilikama broj novih kreveta u turističkim apartmanima u nekoliko godina naraste skoro do broja koji je jednak broju stanovnika u mjestu izvan turističke sezone. Komentar: Predlžem da se cilju Nacionalnog plana stambene politike koji se odnosi na održivo stanovanje uvede obveza da sve zgrade apartmanskog tipa dakle poslovne zgrade umjesto nepropusnih jama moraju imati ugrađene vlastite pročistače otpadnih voda iz kojih bi se dobivala voda za tehničku uporabu i izbjegao promet cisternama koje blokiraju uske ulice, stvaraju gužvu, buku, daju ružnu sliku i šire neugodne mirise. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Citirana rečenica je izolirana i izvađena iz poglavlja u kojem se provodi analiza brojnosti stambenih jedinica u vlasništvu stranih državljana. Ista se odnosi na podatke iz daljnje povijesti naše države. U nastavku teksta koji slijedi iza te izolirane rečenice dana je pretpostavka kojom se logično aproksimira nedostajuće povijesno stanje. Metoda kritičke analize na način da se pojedine rečenice vade izvan konteksta ne može biti mjerodavna za ocjenu bilo kakvog dokumenta, a pogotovo strateškog dokumenta. Kao što je navedeno, postoje podaci o kupcima iz stranih država, ali u novije vrijeme i ti podaci jesu značajni i kao takvi su analizirani. Promet nekretnina izvan granica se u današnje vrijeme ne može zabraniti, ali kako bi stanovanje postalo priuštivije za naše građane izrađen je ovaj strateški dokument koji sadrži ukupno 15 mjera za ostvarivanje zadanih ciljeva.
95 ROKO BOŽIKOV 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Prijedlog Nacionalnog plana stambene politike definira tri posebna cilja stambene politike: 1.Priuštivo stanovanje 2.Održivo stanovanje 3.Prostor u funkciji stanovanja Jedan od razloga (možda i glavni razlog) radi kojeg se pristupilo izradi Nacionalnog plana stambene politike je taj što su cijene stambenog prostora i nekretnina općenito toliko porasle da je kupnja nekretnine postala nemoguća za veliku većinu građana. Cijenu nekretnina na tržištu diktiraju kupci koji ponude najvišu cijenu. Prodavatelji nekretnina su također zainteresirani da svoju nekretninu prodaju po što većoj cijeni. Zbog toga na tablama na kojima se oglašava prodaja nekretnina nećete vidjeti oglas “ PRODAJE SE”, nego “ FOR SALE”. Dakle, oglasi su većinom usmjereni na strane kupce. Strani kupci diktiraju cijenu nekretnina u Hrvatskoj i zbog njih je većina građana u hrvatskoj stambeno ugrožena. Stranci, ne samo da povećavaju cijene izgrađenih nekretnina, nego povezano s tim povećavaju i cijenu izgradnje novih stanova i angažiraju građevinsku operativu u tolikoj mjeri da građevinari mogu dizati cijene građevinskih radova koliko žele, jer ih jednostavno nema dovoljno. Komentar : Kako je moguće izraditi učinkoviti Nacionalni plan stambene politike ako u dijelu plana koji se zove “Analiza razvojnih potreba u sektoru stanovanja” nisu obuhvaćeni podatci o tome koji je udio stambenih jedinica u zemlji koje su u vlasništvu stranih državljana. Konstatira se samo da ti podaci, nažalost nisu raspoloživi i dalje se samo kaže da bi ta informacija bila itekako važna za definiranje učinkovite stambene politike u Hrvatskoj. No, uzimajući u obzir intenzivnu stranu potražnju za stambenim jedinicama u priobalnim županijama i lokalnim jedinicama, za očekivati je da taj udio u priobalnom području nije zanemariv i da bi mogao doprinositi smanjivanju priuštivosti stanovanja za lokalno stanovništvo. Ovakav trend je posebno ubrzan nakon ulaska u EU, a može se samo pretpostaviti njegovo ubrzanje nakon ulaska u OECD, kad će kupci izvan EU moći slobodno kupovati nekretnine u RH. U doba kad je sve digitalizirano i kad sve živo i mrtvo ima svoj oib u poreznoj upravi i u zemljišnoj knjizi i drugim državnim službama apsurdno je da ne postoji baza podataka u kojoj bi se vodila evidencija o svim stranim vlasnicima nekretnina u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Citirana rečenica je izolirana i izvađena iz poglavlja u kojem se provodi analiza brojnosti stambenih jedinica u vlasništvu stranih državljana. Ista se odnosi na podatke iz daljnje povijesti naše države. U nastavku teksta koji slijedi iza te izolirane rečenice dana je pretpostavka kojom se logično aproksimira nedostajuće povijesno stanje. Metoda kritičke analize na način da se pojedine rečenice vade izvan konteksta ne može biti mjerodavna za ocjenu bilo kakvog dokumenta, a pogotovo strateškog dokumenta. Kao što je navedeno, postoje podaci o kupcima iz stranih država, ali u novije vrijeme i ti podaci jesu značajni i kao takvi su analizirani. Promet nekretnina izvan granica se u današnje vrijeme ne može zabraniti, ali kako bi stanovanje postalo priuštivije za naše građane izrađen je ovaj strateški dokument koji sadrži ukupno 15 mjera za ostvarivanje zadanih ciljeva.
96 ANKICA PENAVA PEJČINOVIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Nisam primjetila da su negdje u tekstu spomenuta staračka domaćinstva sa jednim članom, koji često žive u vlastitom stanu koji ne mogu održavati. Predlažem da se u planu stambene politike RH razmotri podržavanje stambenih zajednica, pogotovo starijih osoba, koje bi se udružile i živile u jednom većem stanu, dok bi svoj stan pod određenim financijskim i pravnim uvjetima dali na raspolaganje za priuštivo stanovanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nije prihvatljivo diskriminiranje građana prema dobi. Stariji sugrađani, ako žele, mogu koristiri predviđene institucionalne smještaje i u skladu s redovnom procedurom stambenu jedinicu uključiti u Program priuštivog najma.
97 ROKO BOŽIKOV 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica je apsolutno manjkava jer ne postoje podaci o tome koji je udio stambenih jedinica u zemlji koje su u vlasništvu stranih državljana. Ta informacija je od presudne važnosti za definiranje učinkovite stambene politike u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir intenzivnu stranu potražnju za stambenim jedinicama u priobalnim županijama i lokalnim jedinicama, koja je pojačana od ulaska u EU, a dodatno će se pojačati kad Hrvatska postane član OECD-a, za očekivati je da taj udio u priobalnom području biti dominantan i da će se nastaviti snažno i nepovratno smanjivanje priuštivosti stanovanja za lokalno stanovništvo. Međutim, lokalno stanovništvo sa stanovišta politike i bankara su obični urođenici, ali koji posjeduju nekretnine. Iz primjera kroz povijest vidimo da su urođenci uvijek prodavali svoje stvarne vrijednosti za staklene perle, počevši od indijanaca pa do rasprodane španjolske (a sada i hrvatske) obale. Da to političarima i bankarima nije važno ili da je upravo cilj da to tako bude vidi se iz činjenice da se niti za potrebe izrade Nacionalnog plana stambene politike izrađivači nisu angažirali kako bi se utvrdilo koji je udio stambenih jedinica u zemlji koje su u vlasništvu stranih državljana. Da se taj podatak izračuna i javno objavi on bi bio zvono za uzbunu, jer zbog snage kupovne moći strani državljani postaju glavni čimbenik koji utječe na cijenu nekretnina na cjelokupnom hrvatskom tržištu nekretnina već sad , a u budućnosti pogotovo. Pri tome u tržišnoj utakmici sa strancima domaće stanovništvo ima male mogućnosti da zadovolji stambene potrebe, odnosno da na tržištu pronađe stan koji bi mu bio priuštiv. Izrada Nacionalnog plana stambene politike kod takvog činjeničnog stanja kad nisu dostupni podatci o tome koji je udio stambenih jedinica u zemlji koje su u vlasništvu stranih državljana, a što ima presudni utjecaj na formiranje cijena nekretnina, ne može dati vjerodostojan dokument, jer ne uzima u obzir sveukupnu situaciju na tržištu nekretnina i glavni čimbenik rasta cijena nekretnina. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Citirana rečenica je izolirana i izvađena iz poglavlja u kojem se provodi analiza brojnosti stambenih jedinica u vlasništvu stranih državljana. Ista se odnosi na podatke iz daljnje povijesti naše države. U nastavku teksta koji slijedi iza te izolirane rečenice dana je pretpostavka kojom se logično aproksimira nedostajuće povijesno stanje. Metoda kritičke analize na način da se pojedine rečenice vade izvan konteksta ne može biti mjerodavna za ocjenu bilo kakvog dokumenta, a pogotovo strateškog dokumenta. Kao što je navedeno, postoje podaci o kupcima iz stranih država, ali u novije vrijeme i ti podaci jesu značajni i kao takvi su analizirani. Promet nekretnina izvan granica se u današnje vrijeme ne može zabraniti, ali kako bi stanovanje postalo priuštivije za naše građane izrađen je ovaj strateški dokument koji sadrži ukupno 15 mjera za ostvarivanje zadanih ciljeva.
98 ROKO BOŽIKOV 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Na primjeru jednog malog mjesta na obali sa otprilike 2000 stanovnika se može vidjeti na koji način se provodi stambena politika. Općinska vlast je predložila izmjene i dopune prostornog plana u kojem predlažu značajno povećanje građevinskog područja uz obrazloženje da je zadnjih godina došlo do velikog doseljavanja stanovništva u općinu i da je građevinsko područje općine izgrađeno u postotku od 90%. Podatak da je dosadašnje građevinsko područje izgrađeno 90% je možda i točan, ali tvrdnja da je u općinu zadnjih godina doselio veliki broj stanovnika nije točna. Zadnjih 7 godina je napodručju općine izdano cca 250 građevinskih dozvola. Od tog broja domicilno stanovništvo je sudjelovalo u postotku od cca 25%, a 75 % dozvola je izdano subjektima( fizičkim i pravnim) koji nemaju prijavljen stalni boravak u mjestu. Pri tome se dozvole koje su izdane domaćem stanovništvu pretežno odnose na rekonstrukcije i dogradnje postojećih stambenih kuća, a uz malom broju na izgradnju novih objekata. S druge strane građevinske dozvole izdane fizičkim i pravnim subjektima koji nemaju boravak u općini se odnose skoro isključivo na izgradnju novih objekata. Pri tome u dozvolama stoji da se dozvoljava izgradnja više obiteljskih stambenih objekata sa nekoliko stambenih jedinica, često sa bazenom (ukupno 72 nova bazena). Neki od tih fizičkih i pravnih subjekata su do sada izgradili od nekoliko do nekoliko desetina stambenih jedinica, a traže i dalje nove dozvole i predaju zahtjeve za povećanje građevinskog područja. Međutim, ti “stambeni” objekti sa bazenom završavaju na tržištu i prije izgradnje temelja. Te objekte kupuju pretežno stranci i u manjoj mjeri hrvatski državljani, a i jedni i drugi potpomognuti stranim bankama, s time da ni jedni ni drugi nisu stalni stanovnici općine, niti je na taj način porastao broj doseljavanja u općinu kako se neistinito navodi u obrazloženju razloga za proširenje građevinskog područja. Za sve dozvole je zajedničko to da u njima piše da će se otpadne vode prikupljati u nepropusne otpadne jame i da će se te otpadne vode odvoziti u najbliži prečistač koji je udaljen 40 km, a sve dok se ne izgradi kanalizacijski sustav. U praksi se otpadne vode ne odvoze kao što piše u dozvoli već se izlijevaju u otvorenu jamu iskopanu na vrhu brda pored lokalnog deponija otpada. Pri tome lokalnom stanovništvu ostaju samo otpadne vode i ostalo smeće i oni nemaju nikakve mogućnost da zadovolje svoje stambene potrebe, jer im većinom nisu dostupni krediti. Do stambenih kvadrata mogu doći samo u slučaju da u obiteljskom nasljeđu imaju još neku nekretninu koje nisu do sada rasprodali, ali će i tome uskoro doći kraj. Koliko su se pojedini fizički i pravni subjekti koji sudjeluju u procesu bjesomučne izgradnje apartmana za tržište osilili vidi se po tome da se ne libe javno prijetiti dizanjem automobila u zrak i skidanjem glava ukoliko predloženi prostorni plan ne bude usvojen. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Promet nekretnina izvan granica se u današnje vrijeme ne može zabraniti, ali kako bi stanovanje postalo priuštivije za naše građane izrađen je ovaj strateški dokument koji sadrži ukupno 15 mjera za ostvarivanje zadanih ciljeva. Između ostaloga bit će potrebno na razini lokalne uprave izrađivati Programe stanovanja na lokalnoj razini, kako bi se osvijestila bitna uloga koju u stanovanju imaju JLS. Takav dokument će trebati stručno izraditi i na lokalnom vijeću raspraviti prije usvajanja.
99 HELENA BABIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Poštovani, Pozdravljam detaljnu analizu ponude i potražnje stambenih jedinica te identifikaciju problema poput stambenog jaza, rasta cijena nekretnina i neadekvatnog korištenja postojećeg stambenog fonda. Međutim, želim ukazati na nekoliko ključnih nedostataka u analizi i ponuditi prijedloge kako bi se Nacionalni plan stambene politike unaprijedio, posebno u dijelu koji se odnosi na ranjive skupine poput osoba u beskućništvu. 1. Stambeni jaz i neadekvatno korištenje stambenih jedinica: o Analiza jasno ukazuje da stambeni jaz iznosi gotovo 237 tisuća jedinica, dok u isto vrijeme postoji 595 tisuća praznih stambenih jedinica. Problem, dakle, nije samo u izgradnji novih stambenih jedinica, već i u aktivaciji postojećih. o Prijedlog: Predlažemo uvođenje specifičnih mjera za aktivaciju praznih stambenih jedinica u socijalne i priuštive svrhe. To uključuje porezne poticaje za vlasnike koji svoje prazne nekretnine stave u socijalni najam ili programe dugoročnog stambenog zbrinjavanja. 2. Neiskazana potražnja ranjivih skupina: o U analizi se navodi kako dio stanovništva ne može ni kupiti niti unajmiti stambene jedinice, što rezultira neiskazanom potražnjom. Među tim ljudima su osobe u beskućništvu, osobe u riziku od gubitka doma i obitelji s niskim prihodima. o Prijedlog: Predlažem proširenje analize potražnje tako da uključuje specifične podatke o ranjivim skupinama, uključujući broj osoba u beskućništvu, obitelji u riziku od gubitka doma i kućanstava u siromaštvu. 3. Neadekvatno stanovanje i prenapučenost: o Stopa prenapučenosti od 34,4 % pokazuje da svaka treća obitelj u Hrvatskoj živi u neadekvatnim uvjetima. Ovo je jasan pokazatelj potrebe za sustavnom politikom socijalnog stanovanja. o Prijedlog: U Nacionalni plan stambene politike potrebno je uključiti ciljeve za smanjenje stope prenapučenosti, posebno kroz gradnju socijalnih stanova i programe za dugoročno zbrinjavanje ranjivih skupina. 4. Utjecaj stambenog jaza na osobe u beskućništvu: o Stambeni jaz i neadekvatno korištenje nekretnina najteže pogađaju osobe u beskućništvu, za koje uopće nisu predviđene mjere u Nacionalnom planu. Povezivanje stambenog jaza s problemom beskućništva ključno je za izradu učinkovitih javnih politika. o Prijedlog: Predlažem implementaciju modela „Housing First“, kojim bi se dio praznih stambenih jedinica aktivirao za trajno zbrinjavanje osoba u kroničnom beskućništvu. 5. Regionalne razlike i prioriteti: o Analiza pokazuje da su regionalne razlike u stambenom jazu značajne. U Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu stambeni jaz je najveći, dok su u priobalnim županijama prazne nekretnine često usmjerene na turističke svrhe. o Prijedlog: Uvesti regionalno prilagođene mjere koje će uzeti u obzir specifične potrebe lokalnih zajednica, s naglaskom na smanjenje stambenog jaza u urbanim centrima i priobalnim područjima. 6. Utjecaj turizma i poslovnih djelatnosti na priuštivost stanovanja: o Podaci jasno ukazuju da je veliki dio stambenih jedinica prenamijenjen za turističke ili poslovne svrhe, što dodatno smanjuje priuštivost stanovanja za lokalno stanovništvo. o Prijedlog: Predlažem uvođenje mjera za demotivaciju prenamjene stambenih jedinica u turističke ili poslovne svrhe, poput povećanja poreza na nekretnine koje se koriste za kratkoročni najam. Analiza jasno pokazuje kako postojeće stanje na tržištu stanovanja izravno pogađa najranjivije skupine, uključujući osobe u beskućništvu. Smatram da Nacionalni plan stambene politike mora adresirati ove izazove kroz konkretne mjere koje uključuju: • Aktivaciju praznih stambenih jedinica za socijalne svrhe. • Povećanje ponude socijalnih stanova. • Uvođenje modela „Housing First“. • Regionalno prilagođene politike za smanjenje stambenog jaza. Ove mjere ne samo da će smanjiti stambeni jaz, već će osigurati kvalitetne životne uvjete i jednake prilike za sve građane, u skladu s postavljenom vizijom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
100 JANA MILIN HERCEG 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Poštovani, Pozdravljam detaljnu analizu ponude i potražnje stambenih jedinica te identifikaciju problema poput stambenog jaza, rasta cijena nekretnina i neadekvatnog korištenja postojećeg stambenog fonda. Međutim, želim ukazati na nekoliko ključnih nedostataka u analizi i ponuditi prijedloge kako bi se Nacionalni plan stambene politike unaprijedio, posebno u dijelu koji se odnosi na ranjive skupine poput osoba u beskućništvu. 1. Stambeni jaz i neadekvatno korištenje stambenih jedinica: o Analiza jasno ukazuje da stambeni jaz iznosi gotovo 237 tisuća jedinica, dok u isto vrijeme postoji 595 tisuća praznih stambenih jedinica. Problem, dakle, nije samo u izgradnji novih stambenih jedinica, već i u aktivaciji postojećih. o Prijedlog: Predlažemo uvođenje specifičnih mjera za aktivaciju praznih stambenih jedinica u socijalne i priuštive svrhe. To uključuje porezne poticaje za vlasnike koji svoje prazne nekretnine stave u socijalni najam ili programe dugoročnog stambenog zbrinjavanja. 2. Neiskazana potražnja ranjivih skupina: o U analizi se navodi kako dio stanovništva ne može ni kupiti niti unajmiti stambene jedinice, što rezultira neiskazanom potražnjom. Među tim ljudima su osobe u beskućništvu, osobe u riziku od gubitka doma i obitelji s niskim prihodima. o Prijedlog: Predlažem proširenje analize potražnje tako da uključuje specifične podatke o ranjivim skupinama, uključujući broj osoba u beskućništvu, obitelji u riziku od gubitka doma i kućanstava u siromaštvu. 3. Neadekvatno stanovanje i prenapučenost: o Stopa prenapučenosti od 34,4 % pokazuje da svaka treća obitelj u Hrvatskoj živi u neadekvatnim uvjetima. Ovo je jasan pokazatelj potrebe za sustavnom politikom socijalnog stanovanja. o Prijedlog: U Nacionalni plan stambene politike potrebno je uključiti ciljeve za smanjenje stope prenapučenosti, posebno kroz gradnju socijalnih stanova i programe za dugoročno zbrinjavanje ranjivih skupina. 4. Utjecaj stambenog jaza na osobe u beskućništvu: o Stambeni jaz i neadekvatno korištenje nekretnina najteže pogađaju osobe u beskućništvu, za koje uopće nisu predviđene mjere u Nacionalnom planu. Povezivanje stambenog jaza s problemom beskućništva ključno je za izradu učinkovitih javnih politika. o Prijedlog: Predlažem implementaciju modela „Housing First“, kojim bi se dio praznih stambenih jedinica aktivirao za trajno zbrinjavanje osoba u kroničnom beskućništvu. 5. Regionalne razlike i prioriteti: o Analiza pokazuje da su regionalne razlike u stambenom jazu značajne. U Splitsko-dalmatinskoj županiji i Gradu Zagrebu stambeni jaz je najveći, dok su u priobalnim županijama prazne nekretnine često usmjerene na turističke svrhe. o Prijedlog: Uvesti regionalno prilagođene mjere koje će uzeti u obzir specifične potrebe lokalnih zajednica, s naglaskom na smanjenje stambenog jaza u urbanim centrima i priobalnim područjima. 6. Utjecaj turizma i poslovnih djelatnosti na priuštivost stanovanja: o Podaci jasno ukazuju da je veliki dio stambenih jedinica prenamijenjen za turističke ili poslovne svrhe, što dodatno smanjuje priuštivost stanovanja za lokalno stanovništvo. o Prijedlog: Predlažem uvođenje mjera za demotivaciju prenamjene stambenih jedinica u turističke ili poslovne svrhe, poput povećanja poreza na nekretnine koje se koriste za kratkoročni najam. Analiza jasno pokazuje kako postojeće stanje na tržištu stanovanja izravno pogađa najranjivije skupine, uključujući osobe u beskućništvu. Smatram da Nacionalni plan stambene politike mora adresirati ove izazove kroz konkretne mjere koje uključuju: • Aktivaciju praznih stambenih jedinica za socijalne svrhe. • Povećanje ponude socijalnih stanova. • Uvođenje modela „Housing First“. • Regionalno prilagođene politike za smanjenje stambenog jaza. Ove mjere ne samo da će smanjiti stambeni jaz, već će osigurati kvalitetne životne uvjete i jednake prilike za sve građane, u skladu s postavljenom vizijom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
101 MARKO HORVAT 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.1. Rezultati provedenih analiza ponude i potražnje stambenih jedinica Potrebno je koristiti pravilne indikatore stambene potrebe. Jedan od indikatora koji se koriste za procjenu stambenih potreba jest broj stanova na tisuću stanovnika. Tako je u dokumentu OECD-a pod nazivom „HM1.1. Housing stock and construction” (gdje je pribrojana i Hrvatska) prikazan pregled po državama, te se Hrvatska nalazi na zavidnom drugom mjestu s preko 600 stanova po 1000 stanovnika, dok je ispred nas jedino Bugarska (Slika HM 1.1.1. u dokumentu na poveznici). Ako bismo postojećem stambenom fondu pribrojali procijenjeni nedostatak izračunan od strane MMF-a od 232,750 (2024) stambenih jedinica, Hrvatska bi vjerojatno imala više stanova po tisuću stanovnika i od Bugarske, ali to ne bi riješilo stambeno pitanje građana. Dakle, potrebno je napraviti korisnu procjenu stambenog jaza (npr. ankete ili EU SILC podaci) i odrediti ciljane skupine: za koga su ti stanovi namijenjeni, jesu li za prodaju ili dugoročni najam (socijalnom ili javnom) te po kojoj cijeni. MMF. (2024). Addressing Housing Affordability in Croatia. https://www.elibrary.imf.org/view/journals/002/2024/247/article-A003-en.xml#A003ref21 OECD. (2024). HM1.1. Housing stock and construction. https://www.oecd.org/content/dam/oecd/en/data/datasets/affordable-housing-database/hm1-1-housing-stock-and-construction.pdf Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 HELENA BABIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.2. Grupiranje jedinica lokalne samouprave prema karakteristikama njihovih stambenih potreba Poštovani, Kao građanka koja živi i radi u Istarskoj županiji, želim se osvrnuti na grupiranje jedinica lokalne samouprave prema njihovim stambenim potrebama, kako je prikazano u ovom dijelu Nacionalnog plana stambene politike. Smatram da analiza pruža korisne uvide u regionalne razlike, no potrebno je dodatno proširiti kontekst i prilagoditi politike kako bi se adresirali problemi ranjivih skupina, osobito u turističkim regijama poput Istre, gdje su cijene stanovanja izuzetno visoke. 1. Visoke cijene najma u turističkim regijama: o U Istarskoj županiji i drugim turističkim regijama, veliki dio stambenih jedinica koristi se za turističke svrhe (51,5 % prema podacima). Ovaj trend izravno utječe na smanjenje dostupnosti stanova za dugoročni najam i povećava cijene na tržištu, čineći ih nedostupnima za ranjive skupine poput umirovljenika, osoba s niskim primanjima i samaca. o Prijedlog: Predlažem uvođenje posebnih mjera u turističkim regijama koje će osigurati dostupnost priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo. Primjerice:  Porezne olakšice za vlasnike koji nude dugoročni najam stanova ranjivim skupinama.  Uvođenje kvota za broj stanova koji se mogu koristiti za turistički najam, uz poticanje vlasnika da ih koriste za stambene svrhe. 2. Ranjivost umirovljenika i samaca: o Prosječan umirovljenik u Istri, osobito samac, ne može si priuštiti život u podstanarstvu zbog visokih cijena na slobodnom tržištu. Socijalni mehanizmi nisu dovoljno snažni da osiguraju adekvatno stanovanje za ovu ranjivu skupinu. o Prijedlog: Predlažem povećanje kapaciteta socijalnog stanovanja u turističkim regijama poput Istre, uz posebne subvencije za umirovljenike i druge ranjive skupine. Nacionalni plan mora prepoznati potrebu za osiguravanjem dostupnosti stambenih jedinica za ovu populaciju. 3. Aktivacija praznih stanova: o Iako je udio praznih stanova u Istri visok (27,2 %), nema dovoljno konkretnih mjera za njihovu aktivaciju u svrhu socijalnog stanovanja. o Prijedlog: Predlažem uvođenje programa javno-privatnog partnerstva za aktivaciju praznih stanova u socijalne svrhe, kroz subvencioniranje obnove i poticaje za vlasnike. 4. Neadekvatna dostupnost stambenih jedinica za ranjive skupine: o Klaster 1, u kojem se nalazi veliki broj turističkih destinacija uključujući Istarsku županiju, karakterizira relativno nizak stambeni jaz (11 %). Međutim, taj podatak može prikrivati stvarnu situaciju jer analiza ne uključuje potrebe ranjivih skupina koje nisu izražene na tržištu zbog neadekvatnih prihoda. o Prijedlog: Predlažem da Nacionalni plan stambene politike uzme u obzir "neiskazanu potražnju" ranjivih skupina u regijama s visokim troškovima života i stanovanja, poput Istre, te razvije ciljana rješenja za njihovo stambeno zbrinjavanje. 5. Regionalno prilagođene politike: o Iako analiza pokazuje razlike među regijama, mjere u Nacionalnom planu nisu dovoljno precizno prilagođene specifičnim izazovima turističkih regija. o Prijedlog: Predlažem uvođenje regionalno specifičnih politika koje će uzeti u obzir utjecaj turizma na stambeni fond i priuštivost stanovanja. To uključuje financijske poticaje lokalnim samoupravama za gradnju socijalnih stanova u regijama s visokim turističkim pritiskom Grupiranje lokalnih jedinica prema stambenim potrebama pruža važan okvir za formuliranje mjera javnih politika. Međutim, kako bi Nacionalni plan stambene politike bio uistinu inkluzivan, potrebno je: • Uključiti specifične mjere za regije s visokim troškovima života i nedostupnim stanovanjem, poput Istre. • Prepoznati neiskazane potrebe ranjivih skupina i usmjeriti dio politika na njihovo stambeno zbrinjavanje. • Aktivirati prazne stambene jedinice u svrhu socijalnog stanovanja i povećati kapacitete za dugoročni najam. Ove mjere ne samo da će smanjiti stambeni jaz u regijama poput Istre, već će osigurati da svi građani, uključujući ranjive skupine, imaju pristup adekvatnom i priuštivom stanovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Korištenje stambenih jedinica u turističke svrhe prepoznato je u NPSP-u i isto se dodatno uređuje drugim propisima, kao i propisima koji će proizaći iz NPSP-a. Najavljene su izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a uvođenjem pojma „domaćin” i novom poreznom politikom, kao i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada potaknut će se aktivacija nekretnina za dugoročni najam. Lokalnim programima stanovanja jedinice lokalne samouprave detaljnije će prepoznati ranjive skupine građana na svom području i ponuditi rješenja za priuštivo stanovanje.
103 JANA MILIN HERCEG 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.2. Grupiranje jedinica lokalne samouprave prema karakteristikama njihovih stambenih potreba Poštovani, Kao građanka koja živi i radi u Istarskoj županiji, želim se osvrnuti na grupiranje jedinica lokalne samouprave prema njihovim stambenim potrebama, kako je prikazano u ovom dijelu Nacionalnog plana stambene politike. Smatram da analiza pruža korisne uvide u regionalne razlike, no potrebno je dodatno proširiti kontekst i prilagoditi politike kako bi se adresirali problemi ranjivih skupina, osobito u turističkim regijama poput Istre, gdje su cijene stanovanja izuzetno visoke. 1. Visoke cijene najma u turističkim regijama: o U Istarskoj županiji i drugim turističkim regijama, veliki dio stambenih jedinica koristi se za turističke svrhe (51,5 % prema podacima). Ovaj trend izravno utječe na smanjenje dostupnosti stanova za dugoročni najam i povećava cijene na tržištu, čineći ih nedostupnima za ranjive skupine poput umirovljenika, osoba s niskim primanjima i samaca. o Prijedlog: Predlažem uvođenje posebnih mjera u turističkim regijama koje će osigurati dostupnost priuštivog stanovanja za lokalno stanovništvo. Primjerice:  Porezne olakšice za vlasnike koji nude dugoročni najam stanova ranjivim skupinama.  Uvođenje kvota za broj stanova koji se mogu koristiti za turistički najam, uz poticanje vlasnika da ih koriste za stambene svrhe. 2. Ranjivost umirovljenika i samaca: o Prosječan umirovljenik u Istri, osobito samac, ne može si priuštiti život u podstanarstvu zbog visokih cijena na slobodnom tržištu. Socijalni mehanizmi nisu dovoljno snažni da osiguraju adekvatno stanovanje za ovu ranjivu skupinu. o Prijedlog: Predlažem povećanje kapaciteta socijalnog stanovanja u turističkim regijama poput Istre, uz posebne subvencije za umirovljenike i druge ranjive skupine. Nacionalni plan mora prepoznati potrebu za osiguravanjem dostupnosti stambenih jedinica za ovu populaciju. 3. Aktivacija praznih stanova: o Iako je udio praznih stanova u Istri visok (27,2 %), nema dovoljno konkretnih mjera za njihovu aktivaciju u svrhu socijalnog stanovanja. o Prijedlog: Predlažem uvođenje programa javno-privatnog partnerstva za aktivaciju praznih stanova u socijalne svrhe, kroz subvencioniranje obnove i poticaje za vlasnike. 4. Neadekvatna dostupnost stambenih jedinica za ranjive skupine: o Klaster 1, u kojem se nalazi veliki broj turističkih destinacija uključujući Istarsku županiju, karakterizira relativno nizak stambeni jaz (11 %). Međutim, taj podatak može prikrivati stvarnu situaciju jer analiza ne uključuje potrebe ranjivih skupina koje nisu izražene na tržištu zbog neadekvatnih prihoda. o Prijedlog: Predlažem da Nacionalni plan stambene politike uzme u obzir "neiskazanu potražnju" ranjivih skupina u regijama s visokim troškovima života i stanovanja, poput Istre, te razvije ciljana rješenja za njihovo stambeno zbrinjavanje. 5. Regionalno prilagođene politike: o Iako analiza pokazuje razlike među regijama, mjere u Nacionalnom planu nisu dovoljno precizno prilagođene specifičnim izazovima turističkih regija. o Prijedlog: Predlažem uvođenje regionalno specifičnih politika koje će uzeti u obzir utjecaj turizma na stambeni fond i priuštivost stanovanja. To uključuje financijske poticaje lokalnim samoupravama za gradnju socijalnih stanova u regijama s visokim turističkim pritiskom Grupiranje lokalnih jedinica prema stambenim potrebama pruža važan okvir za formuliranje mjera javnih politika. Međutim, kako bi Nacionalni plan stambene politike bio uistinu inkluzivan, potrebno je: • Uključiti specifične mjere za regije s visokim troškovima života i nedostupnim stanovanjem, poput Istre. • Prepoznati neiskazane potrebe ranjivih skupina i usmjeriti dio politika na njihovo stambeno zbrinjavanje. • Aktivirati prazne stambene jedinice u svrhu socijalnog stanovanja i povećati kapacitete za dugoročni najam. Ove mjere ne samo da će smanjiti stambeni jaz u regijama poput Istre, već će osigurati da svi građani, uključujući ranjive skupine, imaju pristup adekvatnom i priuštivom stanovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Korištenje stambenih jedinica u turističke svrhe prepoznato je u NPSP-u i isto se dodatno uređuje drugim propisima, kao i propisima koji će proizaći iz NPSP-a. Najavljene su izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a uvođenjem pojma „domaćin” i novom poreznom politikom, kao i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada potaknut će se aktivacija nekretnina za dugoročni najam. Lokalnim programima stanovanja jedinice lokalne samouprave detaljnije će prepoznati ranjive skupine građana na svom području i ponuditi rješenja za priuštivo stanovanje.
104 TOMISLAV CAR 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.2. Grupiranje jedinica lokalne samouprave prema karakteristikama njihovih stambenih potreba Klaster 4 obuhvaća demografski najugroženije i ekonomski najslabije kontinentalne lokalne jedinice s visokim udjelom praznih stanova, niskom potražnjom za dugoročnim najmom i s najnižim stambenim jazom koji je posljedica demografskog odumiranja tih regija. Ova definicija bi se mogla upotrebljavati za kontinentalne dijelove, ali za priobalje i otoke vidim koji su označeni na karti, ne, jer turistička sezona i zarada tih navodno praznih stambenih prostora nemaju svrhu dugoročnog najma. Upravo zbog toga i zbog neplaniranja izgradnje, na otocima i priobalju je veliki stambeni jaz . Postoji interes deficitarnog kadra i radne snage, ali nema useljivih jedinica. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Tekst je proizašao iz analize koja je izrađena za potrebe NPSP-a.
105 HELENA BABIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.3. Prostorne komponente analize Poštovani, Smatram da je analiza prostornog potencijala stambenih područja važan korak za razumijevanje mogućnosti urbanizacije, ali želim ukazati na nekoliko ključnih pitanja i preporuka vezanih uz socijalno i priuštivo stanovanje, koje smatram nedovoljno adresiranim u ovom dijelu Nacionalnog plana stambene politike. 1. Revitalizacija brownfield površina za socijalno i priuštivo stanovanje: o Prepoznajem važnost iskorištavanja brownfield područja u gradovima za održivu stambenu izgradnju. Procjena kapaciteta za izgradnju između 14 223 (difuzni scenarij) i 45 200 stanova (kompaktni scenarij) potvrđuje potencijal ovih površina. Ipak, primijetila smo da analiza ne navodi prioritizaciju brownfield projekata za ranjive skupine. o Prijedlog: Predlažem da se u revitalizaciji brownfield površina uključe obvezne kvote za socijalno i priuštivo stanovanje, kako bi se osigurala podrška za osobe u beskućništvu, siromašne obitelji i druge ranjive skupine. Projekti ovog tipa mogu biti sufinancirani EU fondovima uz lokalnu i nacionalnu podršku. 2. Analiza neiskorištenog prostora: o Iako je model identificirao značajan udio neizgrađenog zemljišta unutar građevinskih područja, nema precizne preporuke kako potaknuti njegovu aktivaciju za stambene svrhe. Također, nije jasno kako će se osigurati ravnoteža između potreba za stambenim jedinicama i očuvanja prirodnog okoliša. o Prijedlog: Predlažem da Nacionalni plan uključi mjeru koja će stimulirati korištenje neizgrađenog zemljišta za socijalno i priuštivo stanovanje kroz porezne poticaje, javno-privatna partnerstva i potporu lokalnim jedinicama. 3. Održivo prostorno planiranje u korist ranjivih skupina: o Analiza ističe negativne trendove neučinkovitog prostornog širenja (negativne vrijednosti LUE-a) koji ne donose korist lokalnim zajednicama niti ranjivim skupinama. Disperzni obrasci urbanizacije često uzrokuju povećane troškove infrastrukture i otežavaju pristup ključnim uslugama. o Prijedlog: Predlažem uvođenje strateških ciljeva za razvoj kompaktnih urbanih područja s integriranim socijalnim i priuštivim stambenim jedinicama. Posebnu pažnju treba posvetiti ranjivim skupinama, poput osoba u beskućništvu, koje trebaju jednostavan pristup socijalnim uslugama, zdravstvu i zaposlenju. 4. Regionalne nejednakosti u prostornim kapacitetima: o Analiza jasno pokazuje regionalne razlike u dostupnosti neizgrađenih zemljišta i brownfield potencijala. Istra, kao jedna od turističkih regija, ima izrazito visoke cijene stambenog prostora, a neizgrađena zemljišta često nisu dostupna za stambene projekte ranjivih skupina. o Prijedlog: Predlažem uvođenje regionalno prilagođenih mjera koje će omogućiti iskorištavanje neizgrađenih zemljišta u turističkim regijama poput Istre za razvoj socijalnog stanovanja. To uključuje:  Subvencije za stambene projekte namijenjene ranjivim skupinama.  Uvođenje prioriteta za brownfield revitalizaciju u regijama s najvišim cijenama najma i stambenog jaza. 5. Integracija osoba u beskućništvu u prostorno planiranje: o Nacionalni plan ne spominje integraciju osoba u beskućništvu u proces prostornog planiranja. Ove osobe trebaju biti u središtu politika koje imaju za cilj smanjiti stambeni jaz i povećati priuštivost stanovanja. o Prijedlog: Preporučujem uključivanje specifičnih mjera za integraciju osoba u beskućništvu kroz projekte stambene izgradnje, uz obavezno uključivanje lokalnih jedinica u planiranje socijalnih stanova. Ovaj dio analize daje dobar temelj za razumijevanje prostornih mogućnosti za buduću stambenu izgradnju, ali izostaje fokus na socijalno i priuštivo stanovanje. Apeliram na uvođenje konkretnih mjera koje će osigurati da se dostupni prostorni kapaciteti koriste za smanjenje stambenog jaza i podršku osobama u beskućništvu. Aktivacija brownfield površina, stimulacija korištenja neizgrađenog zemljišta i razvoj kompaktnih urbanih područja ključni su koraci prema inkluzivnijem i održivijem prostornom planiranju Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument. Izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti provedba mjera je u tijeku. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
106 TIHOMIR JUKIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.3. Prostorne komponente analize NAČELA PLANIRANJA PRIUŠTIVOG STANOVANJA - inicijativa proširenja građevinskog zemljišta za priuštivo stanovanje suprotna je načelima prostornog planiranja, kao i osnovama priuštivog stanovanja - inicijativa proširenja građevinskog zemljišta za priuštivo stanovanje suprotna uhodanoj europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja jer se od priuštivog stanovanja očekuje slijedeće: • načelo priuštivog stanovanja je priuštivi najam, a ne vlasništvo stana • nema getoizacija i izdvajanja određenih cjelina i skupina ljudi • progušćivanje građevnog prostora, a ne proširivanje • brownfield, a nikako ne greenfield (zauzimanje novih neizgrađenih prostora) • izbjegavati izgradnju na rubu naselja – suburbanizacija tj. izbjegavanje planiranje izdvojenih dijelova stambenih naselja na samom rubu naselja • priuštivo stanovanje je funkcionalni dio naselja sa svim sadržajima, a ne izolirana enklava • spriječiti socijalno izdvajanje određenih socjalnih grupa stanovnika • u planiranoj izgradnji za tržište osigurati određeni postotak stanova za kontrolirani najam kao preduvjet gradnje i time obvezati developere prije početka gradnje Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U tekstu Nacionalnog plana stambene politike jasno se naglašava problematika heterogenosti RH i nude se različita rješenja koja će se normirati u izmjenama zakona kako bi se izbjegle negativne pojave koje se spominju u komentaru.
107 JANA MILIN HERCEG 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.3. Prostorne komponente analize Poštovani, Smatram da je analiza prostornog potencijala stambenih područja važan korak za razumijevanje mogućnosti urbanizacije, ali želim ukazati na nekoliko ključnih pitanja i preporuka vezanih uz socijalno i priuštivo stanovanje, koje smatram nedovoljno adresiranim u ovom dijelu Nacionalnog plana stambene politike. 1. Revitalizacija brownfield površina za socijalno i priuštivo stanovanje: o Prepoznajem važnost iskorištavanja brownfield područja u gradovima za održivu stambenu izgradnju. Procjena kapaciteta za izgradnju između 14 223 (difuzni scenarij) i 45 200 stanova (kompaktni scenarij) potvrđuje potencijal ovih površina. Ipak, primijetila smo da analiza ne navodi prioritizaciju brownfield projekata za ranjive skupine. o Prijedlog: Predlažem da se u revitalizaciji brownfield površina uključe obvezne kvote za socijalno i priuštivo stanovanje, kako bi se osigurala podrška za osobe u beskućništvu, siromašne obitelji i druge ranjive skupine. Projekti ovog tipa mogu biti sufinancirani EU fondovima uz lokalnu i nacionalnu podršku. 2. Analiza neiskorištenog prostora: o Iako je model identificirao značajan udio neizgrađenog zemljišta unutar građevinskih područja, nema precizne preporuke kako potaknuti njegovu aktivaciju za stambene svrhe. Također, nije jasno kako će se osigurati ravnoteža između potreba za stambenim jedinicama i očuvanja prirodnog okoliša. o Prijedlog: Predlažem da Nacionalni plan uključi mjeru koja će stimulirati korištenje neizgrađenog zemljišta za socijalno i priuštivo stanovanje kroz porezne poticaje, javno-privatna partnerstva i potporu lokalnim jedinicama. 3. Održivo prostorno planiranje u korist ranjivih skupina: o Analiza ističe negativne trendove neučinkovitog prostornog širenja (negativne vrijednosti LUE-a) koji ne donose korist lokalnim zajednicama niti ranjivim skupinama. Disperzni obrasci urbanizacije često uzrokuju povećane troškove infrastrukture i otežavaju pristup ključnim uslugama. o Prijedlog: Predlažem uvođenje strateških ciljeva za razvoj kompaktnih urbanih područja s integriranim socijalnim i priuštivim stambenim jedinicama. Posebnu pažnju treba posvetiti ranjivim skupinama, poput osoba u beskućništvu, koje trebaju jednostavan pristup socijalnim uslugama, zdravstvu i zaposlenju. 4. Regionalne nejednakosti u prostornim kapacitetima: o Analiza jasno pokazuje regionalne razlike u dostupnosti neizgrađenih zemljišta i brownfield potencijala. Istra, kao jedna od turističkih regija, ima izrazito visoke cijene stambenog prostora, a neizgrađena zemljišta često nisu dostupna za stambene projekte ranjivih skupina. o Prijedlog: Predlažem uvođenje regionalno prilagođenih mjera koje će omogućiti iskorištavanje neizgrađenih zemljišta u turističkim regijama poput Istre za razvoj socijalnog stanovanja. To uključuje:  Subvencije za stambene projekte namijenjene ranjivim skupinama.  Uvođenje prioriteta za brownfield revitalizaciju u regijama s najvišim cijenama najma i stambenog jaza. 5. Integracija osoba u beskućništvu u prostorno planiranje: o Nacionalni plan ne spominje integraciju osoba u beskućništvu u proces prostornog planiranja. Ove osobe trebaju biti u središtu politika koje imaju za cilj smanjiti stambeni jaz i povećati priuštivost stanovanja. o Prijedlog: Preporučujem uključivanje specifičnih mjera za integraciju osoba u beskućništvu kroz projekte stambene izgradnje, uz obavezno uključivanje lokalnih jedinica u planiranje socijalnih stanova. Ovaj dio analize daje dobar temelj za razumijevanje prostornih mogućnosti za buduću stambenu izgradnju, ali izostaje fokus na socijalno i priuštivo stanovanje. Apeliram na uvođenje konkretnih mjera koje će osigurati da se dostupni prostorni kapaciteti koriste za smanjenje stambenog jaza i podršku osobama u beskućništvu. Aktivacija brownfield površina, stimulacija korištenja neizgrađenog zemljišta i razvoj kompaktnih urbanih područja ključni su koraci prema inkluzivnijem i održivijem prostornom planiranju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument. Izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti provedba mjera je u tijeku. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
108 FRANJO GOLUBIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.3. Prostorne komponente analize U ruralnim područjima, na području kontinentalne RH, na udaljenosti cca 20 kilometara od gradova Varaždina, Koprivnica, Čakovca i drugih gradova, a gdje nedostaje stambenog prostora, u privatnom vlasništvu postoji mnogo brownfield građevina koje bi se mogle rekonstrukcijama prenamijeniti za stambenu namjenu putem iznajmljivanja u nekom obliku javno-privatnog partnerstva države i privatnih vlasnika. Također postoji i neizgrađeno i komunalno opremljeno zemljište na kojem se mogu graditi novi građevine. Vlasnici nekretnina uglavnom u starije osobe, umirovljenici, koji nisu u mogućnosti investirati u rekonstrukciju objekata za stambenu namjenu ili njihovo održavanje te bi sigurno postojalo veći interes vlasnika za neki oblik suradnje sa državom radi rekonstrukcije tih objekata za priuštivo stanovanje ili prodaje neizgrađenog zemljišta za novogradnju. Problem predstavljaju i prostorni planovi koji ne omogućuju prenamjena bivših gospodarskih, pratećih i pomoćnih objekata za stambenu namjenu te stoga predlažem da država, u suradnji s JLS, napravi registar vlasnika takvih nekretnina, po Županijama i JLS unutar istih, kao i potencijalnih korisnika koji su zainteresirani na takav način i u tim područjima, riješiti svoje stambeno pitanje. U svakom slučaju JLS bi trebale imati obvezu da prikupljajući podatke o ponudi i potražnji i iste podatke prosljeđuju u jedinstveni registar koji bi bio vođen na razini države. Primljeno na znanje NPSP-om je predviđena izrada lokalnih programa stanovanje u kojima će jedinice lokalne samouprave morati prikupiti podatke o potrebama i mogućnostima za priuštov stanovanje na svom području.
109 HELENA BABIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.4. Preporuke za sustav koordiniranih prostornih stambenih politika Poštovani, Smatram da je ovaj dio izuzetno važan za kreiranje učinkovitih i pravednih stambenih politika. Iako cijenim napore za decentralizaciju i prilagodbu stambenih politika lokalnim potrebama, smatram da postoji prostor za značajnije uključivanje mjera koje adresiraju izazove beskućništva i stambene nesigurnosti. Izdvajam ključne preporuke: 1. Uključivanje socijalnog i priuštivog stanovanja u lokalne strategije • Predloženi fleksibilni pristup na razini jedinica lokalne samouprave (JLS) omogućava bolje adresiranje specifičnih potreba, no izostaje eksplicitno spominjanje mjera za socijalno stanovanje kao ključnog elementa za ranjive skupine, uključujući osobe u beskućništvu. • Prijedlog: Svaka lokalna stambena strategija treba sadržavati obvezu definiranja kvota za socijalno i priuštivo stanovanje te specifične mjere za osobe u beskućništvu. Primjerice, uključivanje obveze izgradnje minimalnog postotka stambenih jedinica namijenjenih ranjivim skupinama u svakom novom projektu urbanizacije. 2. Potencijal brownfield lokacija za socijalno stanovanje • Aktivacija brownfield površina predstavlja značajan potencijal za održivo planiranje, ali predložene mjere ne ističu prioritizaciju njihovog korištenja za potrebe ranjivih skupina. • Prijedlog: Predlažem da lokalne jedinice budu obvezne procijeniti i planirati korištenje brownfield lokacija za socijalno stanovanje, osobito u regijama s izraženim problemima nepriuštivosti stanovanja i visokim stambenim jazom. Pružanje povoljnih uvjeta za javne projekte na tim lokacijama može imati višestruke društvene koristi. 3. Uvođenje kategorije zemljišta za priuštivo stanovanje • Primjer prakse "inclusionary zoning" u zemljama poput Austrije i Njemačke pokazuje da se određivanje zemljišta za priuštivo stanovanje može koristiti kao alat za osiguranje priuštivih stambenih jedinica. • Prijedlog: Predlažem da se u hrvatski prostorni plan uvede kategorija zemljišta za priuštivo stanovanje, s obvezom da investitori u određenim zonama rezerviraju dio stambenih jedinica za socijalno i priuštivo stanovanje. To bi značajno doprinijelo smanjenju stambenog jaza za najugroženije skupine, uključujući osobe u beskućništvu. 4. Aktivne prostorne politike za adresiranje beskućništva • U prijedlogu se spominju troškovi i prihodi od urbanizacije, ali nedostaje komponenta koja analizira ekonomski i društveni učinak beskućništva na lokalne zajednice. • Prijedlog: Potrebno je uvesti mjeru koja će uključiti analizu troškova beskućništva za lokalne proračune i potencijalne koristi smanjenja beskućništva kroz osiguranje socijalnih stanova. Takva analiza trebala bi biti obvezni dio lokalnih strategija. 5. Subvencioniranje infrastrukture za socijalno stanovanje • Kao što je spomenuto u primjerima iz Dubrovnika i Pule, JLS-ovi već koriste mehanizme komunalnog doprinosa za subvencioniranje određenih tipova izgradnje, ali ne postoji obveza da se isti mehanizam koristi za socijalno stanovanje. • Prijedlog: Preporučujem da se uvede obveza oslobađanja od komunalnog doprinosa za projekte socijalnog stanovanja te mogućnost uvođenja subvencija za infrastrukturu koja podržava priuštivo i socijalno stanovanje. 6. Prioritizacija obnove postojećih zgrada za socijalno stanovanje • U prijedlogu se spominje potreba za analizom neiskorištenih nekretnina u vlasništvu lokalnih jedinica, ali nema eksplicitne preporuke za njihovu prenamjenu u socijalne stanove. • Prijedlog: Predlažem da JLS-ovi budu obvezni razviti planove za prenamjenu praznih i zapuštenih nekretnina u socijalne stambene jedinice, uz mogućnost korištenja sredstava iz nacionalnih i EU fondova. 7. Praćenje i evaluacija učinka mjera na ranjive skupine • Predloženi sustav mjera na lokalnoj razini nedovoljno jasno definira način praćenja i evaluacije njihovog učinka na ranjive skupine. • Prijedlog: Uvesti obvezu JLS-ova da redovito izvještavaju o učinku stambenih politika na smanjenje broja osoba u beskućništvu i povećanje dostupnosti socijalnog stanovanja. Predloženi sustav koordiniranih prostornih stambenih politika predstavlja solidan temelj za prilagodbu mjera lokalnim potrebama, ali nedovoljno adresira specifične potrebe osoba u beskućništvu i drugih ranjivih skupina. Stoga apeliram na uvođenje obveznih mjera koje će prioritizirati socijalno i priuštivo stanovanje, aktivaciju brownfield površina i uvođenje kategorije zemljišta za priuštivo stanovanje. Smatram da je nužno iskoristiti prostorne i financijske resurse za direktnu podršku osobama u stambenoj nesigurnosti, čime bi se ostvarili i značajni društveni i ekonomski benefiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
110 VLASTA LENDLER-ADAMEC 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.4. Preporuke za sustav koordiniranih prostornih stambenih politika Definiranje prostorno planskom dokumentacijom namjene "priuštivo stanovanje" loš je prijedlog i pridonosi daljnjem raslojavanju društva i segregaciji. Prihvatljivim i jedinim ispravnim, ali i dokazano kvalitetnim rješenjem smatram propisivanje udjela tj postotka priuštivih i socijalnih stanova u višestambenim zgradama, kao što rade u Nizozemskoj, pa i u Sloveniji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U samom tekstu Nacionalnog plana stambene politike vodilo se računa o tome da nove mjere ne doprinose negativnim pojavama koje se spominju u komentaru, a detaljno će se normirati u novom Zakonu o prostornom uređenju.
111 JANA MILIN HERCEG 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.4. Preporuke za sustav koordiniranih prostornih stambenih politika Poštovani, Smatram da je ovaj dio izuzetno važan za kreiranje učinkovitih i pravednih stambenih politika. Iako cijenim napore za decentralizaciju i prilagodbu stambenih politika lokalnim potrebama, smatram da postoji prostor za značajnije uključivanje mjera koje adresiraju izazove beskućništva i stambene nesigurnosti. Izdvajam ključne preporuke: 1. Uključivanje socijalnog i priuštivog stanovanja u lokalne strategije • Predloženi fleksibilni pristup na razini jedinica lokalne samouprave (JLS) omogućava bolje adresiranje specifičnih potreba, no izostaje eksplicitno spominjanje mjera za socijalno stanovanje kao ključnog elementa za ranjive skupine, uključujući osobe u beskućništvu. • Prijedlog: Svaka lokalna stambena strategija treba sadržavati obvezu definiranja kvota za socijalno i priuštivo stanovanje te specifične mjere za osobe u beskućništvu. Primjerice, uključivanje obveze izgradnje minimalnog postotka stambenih jedinica namijenjenih ranjivim skupinama u svakom novom projektu urbanizacije. 2. Potencijal brownfield lokacija za socijalno stanovanje • Aktivacija brownfield površina predstavlja značajan potencijal za održivo planiranje, ali predložene mjere ne ističu prioritizaciju njihovog korištenja za potrebe ranjivih skupina. • Prijedlog: Predlažem da lokalne jedinice budu obvezne procijeniti i planirati korištenje brownfield lokacija za socijalno stanovanje, osobito u regijama s izraženim problemima nepriuštivosti stanovanja i visokim stambenim jazom. Pružanje povoljnih uvjeta za javne projekte na tim lokacijama može imati višestruke društvene koristi. 3. Uvođenje kategorije zemljišta za priuštivo stanovanje • Primjer prakse "inclusionary zoning" u zemljama poput Austrije i Njemačke pokazuje da se određivanje zemljišta za priuštivo stanovanje može koristiti kao alat za osiguranje priuštivih stambenih jedinica. • Prijedlog: Predlažem da se u hrvatski prostorni plan uvede kategorija zemljišta za priuštivo stanovanje, s obvezom da investitori u određenim zonama rezerviraju dio stambenih jedinica za socijalno i priuštivo stanovanje. To bi značajno doprinijelo smanjenju stambenog jaza za najugroženije skupine, uključujući osobe u beskućništvu. 4. Aktivne prostorne politike za adresiranje beskućništva • U prijedlogu se spominju troškovi i prihodi od urbanizacije, ali nedostaje komponenta koja analizira ekonomski i društveni učinak beskućništva na lokalne zajednice. • Prijedlog: Potrebno je uvesti mjeru koja će uključiti analizu troškova beskućništva za lokalne proračune i potencijalne koristi smanjenja beskućništva kroz osiguranje socijalnih stanova. Takva analiza trebala bi biti obvezni dio lokalnih strategija. 5. Subvencioniranje infrastrukture za socijalno stanovanje • Kao što je spomenuto u primjerima iz Dubrovnika i Pule, JLS-ovi već koriste mehanizme komunalnog doprinosa za subvencioniranje određenih tipova izgradnje, ali ne postoji obveza da se isti mehanizam koristi za socijalno stanovanje. • Prijedlog: Preporučujem da se uvede obveza oslobađanja od komunalnog doprinosa za projekte socijalnog stanovanja te mogućnost uvođenja subvencija za infrastrukturu koja podržava priuštivo i socijalno stanovanje. 6. Prioritizacija obnove postojećih zgrada za socijalno stanovanje • U prijedlogu se spominje potreba za analizom neiskorištenih nekretnina u vlasništvu lokalnih jedinica, ali nema eksplicitne preporuke za njihovu prenamjenu u socijalne stanove. • Prijedlog: Predlažem da JLS-ovi budu obvezni razviti planove za prenamjenu praznih i zapuštenih nekretnina u socijalne stambene jedinice, uz mogućnost korištenja sredstava iz nacionalnih i EU fondova. 7. Praćenje i evaluacija učinka mjera na ranjive skupine • Predloženi sustav mjera na lokalnoj razini nedovoljno jasno definira način praćenja i evaluacije njihovog učinka na ranjive skupine. • Prijedlog: Uvesti obvezu JLS-ova da redovito izvještavaju o učinku stambenih politika na smanjenje broja osoba u beskućništvu i povećanje dostupnosti socijalnog stanovanja. Predloženi sustav koordiniranih prostornih stambenih politika predstavlja solidan temelj za prilagodbu mjera lokalnim potrebama, ali nedovoljno adresira specifične potrebe osoba u beskućništvu i drugih ranjivih skupina. Stoga apeliram na uvođenje obveznih mjera koje će prioritizirati socijalno i priuštivo stanovanje, aktivaciju brownfield površina i uvođenje kategorije zemljišta za priuštivo stanovanje. Smatram da je nužno iskoristiti prostorne i financijske resurse za direktnu podršku osobama u stambenoj nesigurnosti, čime bi se ostvarili i značajni društveni i ekonomski benefiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
112 FRANJO GOLUBIĆ 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.4. Preporuke za sustav koordiniranih prostornih stambenih politika Mnoge JLS ne poštuju svoju zakonsku obvezu i ne izrađuju niti objavljuju Izvješća o stanju u prostoru svake 4 godine kako bi se utvrdilo postojeće stanje i planirale mjere za bolje prostorno planiranje. Predlažem da ih država na to prisili novčanim sankcijama. Isto tako smatram da treba razmisliti o planiranju stambenih parkova za zajedničko stanovanje starijih osoba, uz zajedničke uslužne servise radi samostalnog i neovisno življenja, a u kojem slučaju bi isti mogli svoje nekretnine prodati ili iznajmiti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Neispunjavanje zakonskih obveza od strane jedinica lokalne samouprave ne rješava se NPSP-om. Što se tiče lokalnih programa stanovanje, njihova izrada bit će uvjet za korištenje predviđenih mjera.
113 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM 3.1. Analiza ponude i potražnje stambenih jedinica s projekcijama do 2030. godine, 3.1.4. Preporuke za sustav koordiniranih prostornih stambenih politika Jedan od ključnih rezultata analize lokalnog stambenog sustava trebala bi biti identifikacija specifičnih obrazaca neuravnoteženosti između segmenata stambenih potreba i segmenata ponude stambenih jedinica. Takva bi analiza omogućila kvantifikaciju stambenih potreba specifičnih skupina koje u postojećem sustavu ostaju neispunjene – kao što su mlada samačka kućanstva, mlade obitelji, starije osobe, kućanstva s niskim prihodima, osobe s invaliditetom, dodati: obitelji s djecom s teškoćama u razvoju i studenti. Analiza bi trebala pružiti temelj za osmišljavanje skupa mjera s ciljem uklanjanja disbalansa lokalnog stambenog sustava, odnosno za izradu lokalne stambene strategije kojom će utvrđene potrebe i mogućnosti biti povezane s planom provedbe konkretnih mjera. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pripremne dubinske analize o stanovanju u Republici Hrvatskoj koje su poslužile kao podloga za izradu pripreme Nacionalnog plana stambene politke provedene su u obujmu i prema parametrima koji nikada do sada nisu rađeni, a sve prema dostupnim podacima.
114 PRAVO NA GRAD 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Vezano za opseg strategije, treba reći da je konceptualno pogrešna ova rečenica “Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Naime socijalno stanovanje i politike socijalnog stanovanja moraju biti komplementarne s politikom priuštivog stanovanje te se u sklopu stambene politike također moraju provoditi mjere za stabilno i predvidivo stanovanje osoba ispod ruba siromaštva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
115 JANA MILIN HERCEG 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističem kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatram kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatram važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
116 ANDREJA RADINGER 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
117 UDRUGA PET PLUS 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
118 HRVATSKI CRVENI KRIŽ- GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja U analizi priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se priuštivo stanovanje smješta između troškova stanovanja za obitelji ispod prosječne razine prihoda, ali iznad granice siromaštva. Donja granica ovog raspona određena je pragom siromaštva, čime se aktiviraju mehanizmi socijalne pomoći. Također je istaknuto kako „područje rizika od siromaštva zahtijeva specifične intervencije te da je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i dio socijalne politike države.“ Međutim, priuštivo stanovanje također je sastavni dio socijalne politike i koncepta socijalne države, zbog čega smatramo da je izuzeće detaljno definiranih mjera za ranjive skupine kontradiktorno. Primjerice, prema dostupnim podacima, dvoje zaposlenih roditelja s prosječnim primanjima u Republici Hrvatskoj te troje ili više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i života. Dokumentom nije provedena analiza prostornih uvjeta koji bi omogućili pravo na priuštivo stanovanje u ovakvim i sličnim situacijama, što upućuje na to da strategija ne uključuje najranjivije skupine građana – one ispod praga siromaštva – za koje nisu predviđeni ciljevi i mjere. S obzirom na viziju dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo da je potrebno jasno definirati na koji način će se osigurati pristup priuštivom stanovanju za ranjive skupine građana s prihodima nižim od 30 % neto prihoda kućanstva. To uključuje osobe koje povremeno ili honorarno rade, imaju neadekvatno niska primanja u odnosu na troškove života, beskućnike i osobe u riziku od beskućništva, među kojima su obitelji s malom djecom, starije osobe i kronično oboljele osobe. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %, što znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima ispod praga siromaštva. Stoga je nužno da Nacionalni plan uključuje jasne ciljeve, mjere i mehanizme evaluacije koji će doprinijeti ostvarenju vizije Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane. Smatramo da je ključno u ovom strateškom dokumentu dati prioritet pronalaženju adekvatnih i priuštivih stambenih rješenja za ranjive skupine. Trenutne mjere socijalne skrbi, na koje se ranjive skupine upućuju radi rješavanja stambenog pitanja, pokazale su se neprikladnima i nedostatnima za sustavno rješavanje ovog problema. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
119 PJER ORLIĆ 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
120 HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREB 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
121 HELENA BABIĆ 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Poštovani, Prilikom analize priuštivosti stanovanja u sklopu ovog Nacrta Nacionalne stambene politike, jasno je kako se politika postavlja u granice između onih koji su iznad praga siromaštva i tržišno priuštivog stanovanja, dok je dio građana koji se nalaze ispod praga priuštivosti u potpunosti prepušten socijalnim mehanizmima. Ovakvo ograničenje u prijedlogu politike smatram nedovoljno uključivim, a time i nepravednim. 1. Isključivanje ranjivih skupina nije u skladu s načelom inkluzivnosti: o Nacionalni plan trebao bi obuhvatiti sve građane, uključujući one ispod praga priuštivosti, kroz aktivne stambene politike koje se ne oslanjaju isključivo na socijalne mehanizme. o Takav pristup trenutno stavlja velik broj građana, uključujući one u beskućništvu, starije osobe i samohrane roditelje, u posebno ranjiv položaj. Ovo je u suprotnosti s najavljenim načelima jednakosti i univerzalnog pristupa. 2. Preuski okvir socijalnog stanovanja: o Nacionalna stambena politika ne smije isključivo delegirati socijalno stanovanje na socijalne mehanizme, jer ti mehanizmi dosad nisu pokazali kapacitet za pokrivanje stvarnih potreba. o Predlažemo proširenje priuštivog stanovanja na sve građane kroz modele poput "Housing First" ili pristupe vođene trajnim stanovanjem, koji su međunarodno priznati kao učinkoviti za smanjenje beskućništva i osiguranje osnovnog prava na dom. 3. Potreba za holističkim pristupom: o Predložena metodologija, koja se temelji na omjeru prihoda i troškova stanovanja ili raspoloživom dohotku, ne adresira adekvatno specifične potrebe ranjivih skupina, poput osoba koje su trajno isključene s tržišta rada ili u dugotrajnom riziku od beskućništva. o Predlažem dodatno razmatranje izvan tržišnih modela stambenog zbrinjavanja, poput poticanja izgradnje socijalnog stanovanja na javnim zemljištima. 4. Neusklađenost s međunarodnim standardima: o OECD preporučuje da priuštivost stanovanja treba uključivati sve skupine stanovništva, posebno one koje nisu obuhvaćene tržišnim modelima. Trenutna kategorizacija isključuje najranjivije te ih prepušta fragmentiranim i ograničenim socijalnim programima. o Predlažem uvođenje jasne strategije za ciljano uključivanje ranjivih skupina u širu stambenu politiku. 5. Potreba za regionalno prilagođenim rješenjima: o Tablice priuštivosti po regijama jasno pokazuju velike razlike u kapacitetima stanovništva za priuštivo stanovanje. U regijama poput Jadranske Hrvatske, gdje su troškovi života izrazito visoki, potreban je poseban pristup za osiguravanje dostupnog stanovanja kroz javne intervencije. o Predlažem uspostavu regionalnih fondova za priuštivo stanovanje, posebno u urbanim i turističkim središtima. 6. Preporuka za terminološke izmjene: o Ako je politika socijalnog stanovanja potpuno isključena iz Nacionalne stambene politike, predlažemo da se dokument preimenuje u "Nacionalni plan priuštivog tržišnog stanovanja". Time bi se izbjeglo krivo tumačenje da su svi građani obuhvaćeni predloženim politikama, a realni opseg mjera bio bi jasnije komuniciran. U duhu inkluzivnosti i odgovornosti prema svim građanima Republike Hrvatske, smatram da je nužno revidirati postojeći prijedlog i uključiti mehanizme koji neće izostaviti građane ispod praga priuštivosti. Također, predlažem da Nacionalni plan sadrži detaljne mjere za poboljšanje priuštivosti stanovanja i za one koji su u najnepovoljnijem položaju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
122 UDRUGA ZA BESKUĆNIKE I SOCIJALNO UGROŽENE OSOBE OAZA 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
123 CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
124 LORENA ŽIVKOVIĆ 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Kao ovlaštena osoba za zastupanje Udruge "Igra" za pružanje psihosocijalnih usluga i edukacija koja je članica Hrvatske mreže za beskućnike ističemo sljedeće: a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub sir omaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
125 MAJA HOROVSKIJ 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE CARITASA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
126 JANA MILIN HERCEG 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Poštovani, Prilikom analize priuštivosti stanovanja u sklopu ovog Nacrta Nacionalne stambene politike, jasno je kako se politika postavlja u granice između onih koji su iznad praga siromaštva i tržišno priuštivog stanovanja, dok je dio građana koji se nalaze ispod praga priuštivosti u potpunosti prepušten socijalnim mehanizmima. Ovakvo ograničenje u prijedlogu politike smatram nedovoljno uključivim, a time i nepravednim. 1. Isključivanje ranjivih skupina nije u skladu s načelom inkluzivnosti: o Nacionalni plan trebao bi obuhvatiti sve građane, uključujući one ispod praga priuštivosti, kroz aktivne stambene politike koje se ne oslanjaju isključivo na socijalne mehanizme. o Takav pristup trenutno stavlja velik broj građana, uključujući one u beskućništvu, starije osobe i samohrane roditelje, u posebno ranjiv položaj. Ovo je u suprotnosti s najavljenim načelima jednakosti i univerzalnog pristupa. 2. Preuski okvir socijalnog stanovanja: o Nacionalna stambena politika ne smije isključivo delegirati socijalno stanovanje na socijalne mehanizme, jer ti mehanizmi dosad nisu pokazali kapacitet za pokrivanje stvarnih potreba. o Predlažemo proširenje priuštivog stanovanja na sve građane kroz modele poput "Housing First" ili pristupe vođene trajnim stanovanjem, koji su međunarodno priznati kao učinkoviti za smanjenje beskućništva i osiguranje osnovnog prava na dom. 3. Potreba za holističkim pristupom: o Predložena metodologija, koja se temelji na omjeru prihoda i troškova stanovanja ili raspoloživom dohotku, ne adresira adekvatno specifične potrebe ranjivih skupina, poput osoba koje su trajno isključene s tržišta rada ili u dugotrajnom riziku od beskućništva. o Predlažem dodatno razmatranje izvan tržišnih modela stambenog zbrinjavanja, poput poticanja izgradnje socijalnog stanovanja na javnim zemljištima. 4. Neusklađenost s međunarodnim standardima: o OECD preporučuje da priuštivost stanovanja treba uključivati sve skupine stanovništva, posebno one koje nisu obuhvaćene tržišnim modelima. Trenutna kategorizacija isključuje najranjivije te ih prepušta fragmentiranim i ograničenim socijalnim programima. o Predlažem uvođenje jasne strategije za ciljano uključivanje ranjivih skupina u širu stambenu politiku. 5. Potreba za regionalno prilagođenim rješenjima: o Tablice priuštivosti po regijama jasno pokazuju velike razlike u kapacitetima stanovništva za priuštivo stanovanje. U regijama poput Jadranske Hrvatske, gdje su troškovi života izrazito visoki, potreban je poseban pristup za osiguravanje dostupnog stanovanja kroz javne intervencije. o Predlažem uspostavu regionalnih fondova za priuštivo stanovanje, posebno u urbanim i turističkim središtima. 6. Preporuka za terminološke izmjene: o Ako je politika socijalnog stanovanja potpuno isključena iz Nacionalne stambene politike, predlažemo da se dokument preimenuje u "Nacionalni plan priuštivog tržišnog stanovanja". Time bi se izbjeglo krivo tumačenje da su svi građani obuhvaćeni predloženim politikama, a realni opseg mjera bio bi jasnije komuniciran. U duhu inkluzivnosti i odgovornosti prema svim građanima Republike Hrvatske, smatram da je nužno revidirati postojeći prijedlog i uključiti mehanizme koji neće izostaviti građane ispod praga priuštivosti. Također, predlažem da Nacionalni plan sadrži detaljne mjere za poboljšanje priuštivosti stanovanja i za one koji su u najnepovoljnijem položaju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Važno je istaknuti da se Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ustrojavaju tijela državne uprave te se utvrđuje njihov djelokrug. Odlukom o osnivanju i imenovanju Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana stambene politike Republike hrvatske do 2010. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. u radnu je skupinu kao član imenovan predstavnik Ministarsvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je bio aktivno uključen u rad navedene radne skupine. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
127 UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
128 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja a) Analiza priuštivosti stanovanja prema ukupnim prihodima kućanstva navedeno je da se za obuhvat područja politike stanovanja, priuštivo stanovanje smješta u prostor između područja koje se odnosi na troškove stanovanja za obitelji koje su ispod prosječne razine prihoda, a iznad granice siromaštva. Istaknuto je da donja granica predstavlja rub siromaštva, odnosno aktivaciju mehanizama socijalne pomoći. Također je navedeno: „Područje rizika od siromaštva zahtijeva svoj specifičan skup intervencija te je socijalno stanovanje izvan opsega politike priuštivog stanovanja i nalazi se u kategoriji socijalne politike države.“ Ističemo kako je priuštivo stanovanje također obuhvaćeno mjerama socijalne politike odnosno konceptom socijalne države, stoga je pomalo kontradiktorno izuzeće pobliže definiranih mjera i obuhvaća ranjivih skupina ovim dokumentom. Primjerice računica je da dvoje odraslih roditelja, oboje zaposlenih s prosječnom plaćom u RH, 3 i/li više djece ne mogu pokriti osnovne troškove stanovanja i druge životne troškove. Dokumentom nije pojašnjena prije svega analiza prostornih uvjeta kako bi se u ovakvoj i sličnim situacijama osiguralo pravo na priuštivo stanovanje. Iz toga je razvidno da navedena strategija ne obuhvaća najosjetljiviju skupinu građana – koji su ispod razine ruba siromaštva, odnosno putem ove Strategije za njih nisu planirani ciljevi i mjere. Obzirom da je istaknuta vizija dostupnog i priuštivog stanovanja za sve građane, smatramo kako je potrebno opisati na koji način će se pristupiti planiranom priuštivom stanovanju svih ranjivih skupina građana koji imaju dohodak niži od 30 % neto prihoda kućanstva (u koje spadaju osobe koje povremeno/honorarno rade, imaju neprikladno niska primanja u odnosu na nužne troškove življenja, beskućnici i osobe u riziku od beskućništva, te u tim kategorijama ima i obitelji s malom djecom, ali i starijih sugrađana, obolijelih osoba i dr.). Prema posljednjim podacima DZS-a koji se odnose na 2023. godinu, stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj iznosi 19,3 %. To znači da gotovo petina stanovništva živi s prihodima koji su ispod granice siromaštva, za tu skupinu građana potrebno je također planirati ciljeve, mjere i evaluaciju, koji će doprinijeti ostvarenju vizije „Republike Hrvatske kao zemlje u kojoj je dostupno priuštivo i održivo stanovanje za sve građane.“ Smatramo važnim istaknuti u ovom ključnom strateškom dokumentu davanje prioriteta pronalaska adekvatnog i priuštivog rješenja stanovanja za ranjive skupine. Mjere socijalne skrbi na koje se upućuju ranjive skupine za rješenje pitanja njihova adekvatnog stanovanja zasigurno su neprikladne i nedostatne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
129 NIKOLA ĐUREK 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja U ovom odlomku navedeno je da se priuštivim smatra stanovanje ako cijena najma (rate kredita) stana pripadne neto korisne površine uvećana za prosječne režijske troškove i prosječne troškove održavanja ne prelazi 30 % plaće za zaposlene članove kućanstva u gradu u kojem osoba stanuje. – da, iako ovo na prvi pogled djeluje prihvatljivo, kad se to razloži zajedno sa svim preostalim životnim troškovima (uz postojeću inflaciju), prosječnom kućanstvu ostane na raspolaganje manje od 20% redovnih prihoda. Da li je to onda prihvatljivo – koji je to životni standard i kvaliteta života. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. NPSP se bavi priuštivim stanovanjem.
130 UDRUGA MOST 3. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA U SEKTORU STANOVANJA, 3.2. Analiza priuštivosti stanovanja Područje "Rizika od siromaštva", odnosno utvrđivanje posebnih ciljeva za osobe koji su već ispod Praga siromaštva, nažalost nije predviđeno ovim Prijedlogom Nacionalnog plana stambene politike RH. Ovo je bila prilika za donošenje jedinstvenog plana koji bi uključivao i područje "Socijalnog stanovanja", a samim tim i plana koji bi olakšao provođenje različitih smjernica iz Socijalnih politika poput deinstitucionalizacije i razvoja organiziranog stanovanja za različite socijalne skupine. Razvojem posebnih ciljeva unutar "Socijalnog stanovanja" direktno se utječe na samanjenje socijalne isključenosti i prevenciju beskućništva, te smatramo kako su to važne teme koje su trebale biti dio ovog Nacionalnog plana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
131 ŽELJKA PETER Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Prijedlog na stranici 40. u Poglavlju 4. Posebni ciljevi stambene politike u srednjoročnom razdoblju kod navođenja ciljne skupine na koju se Nacionalni plan stambene politike odnosi posebno izdvojiti liječnike kao ciljnu skupinu. Obrazloženje prijedloga: Smatramo da je nužno na nacionalnoj razini osmisliti model rješavanja stambenog pitanja liječnika s obzirom na to da ozbiljni nedostatak navedenog kadra ugrožava funkcioniranje hrvatskog zdravstvenog sustava. Nakon što se iznađe i usvoji optimalno rješenje ovog važnog pitanja kroz donošenje potrebnih mjera na nacionalnoj razini stvorit će se preduvjeti za unificirano postupanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s konačnim ciljem održavanja i unaprjeđenja funkcioniranja zdravstvenog sustava u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Potrebe za deficitarnim kadrom regionalno se razlikuju, stoga će jednice lokalne samouprave iste moći uključiti u predviđene lokalne programe stanovanja.
132 HELENA BABIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Poštovani, Pozdravljam definiranje tri ključna cilja Stambene politike: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, koji čine temelj za strateško promišljanje i djelovanje u području stanovanja. Smatram da su ovi ciljevi nužni i relevantni za rješavanje problema s kojima se suočava velik dio populacije. Međutim, uvidom u ciljne skupine koje Stambena politika obuhvaća, želim ukazati na izostavljanje dijela populacije ispod praga priuštivosti, što ovu strategiju čini nepotpuno inkluzivnom. Premda se posebna pažnja daje kućanstvima s minimalnim do prosječnim prihodima, kao i određenim prioritetnim skupinama, socijalno stanovanje, koje je ključno za najranjivije skupine građana, nije dovoljno jasno adresirano niti uključeno u ciljeve politike. Prijedlog: Uključivanje socijalnog stanovanja kao ključnog dijela strategije: o Kao što je u viziji istaknuto da je Hrvatska zemlja koja omogućuje pristup stanovanju za sve građane, smatramo da je neophodno proširiti obuhvat politike i na socijalno stanovanje, kako bi ona obuhvatila i one građane koji se nalaze ispod praga priuštivosti. o Stanovanje je osnovno ljudsko pravo i nacionalna strategija ne bi smjela isključivati nijednu skupinu građana, bez obzira na njihove prihode ili imovinsko stanje. Razrada modela prilagođenog stanovanja za najranjivije skupine: o Predlažem razradu konkretnih modela stanovanja koji su prilagođeni osobama u riziku od beskućništva, starijim osobama s niskim primanjima, samohranim roditeljima i drugim ranjivim skupinama. Ovi modeli trebaju biti dio održivog stambenog rješenja, a ne isključivo socijalnog mehanizma. Naglasak na nediskriminaciju i ravnopravnost: o Iako ciljevi priuštivog i održivog stanovanja adresiraju ključne segmente problema, trenutna formulacija izostavlja dio populacije, čime se može stvoriti dojam diskriminacije prema onima koji su najugroženiji. To nije u skladu s načelom jednakosti i uključivosti, koje bi trebalo biti temelj ove strategije. Dugoročno planiranje za sve: o Ciljevi Stambene politike trebaju uključivati mjere za povećanje socijalne infrastrukture, poput gradnje stanova u javnom vlasništvu ili osiguravanje javno-financiranih modela stanovanja za građane ispod praga priuštivosti. Time bi se ostvarila vizija jednakih mogućnosti za sve. Želim naglasiti da je Stambena politika važan korak prema rješavanju kompleksnih problema stanovanja, ali da samo sveobuhvatan i inkluzivan pristup može osigurati trajnu dobrobit za sve građane Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
133 TOMISLAV PAVLOVIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Smatram da ne može "prihodovni cenzus" biti jedini kriterij koji se onda razrađuje s posebnim naglaskom na mlade, osobe s invaliditetom, onima s deficitarnim zanimanjima i onima s prekarnim zanimanjima. Ako je već širi cilj Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine demografska obnova Republike Hrvatske, kako jedan od posebnih ciljeva s posebnim naglaskom, iz Poglavlja 4. ovoga Prijedloga, nigdje ne spominje obitelji s više djece? Zar ne bi jedan od kriterija razrade pojedinih stambenih programa trebao i biti broj djece u obitelji (kućanstvu), a ne samo prihodovni cenzus? Ako želimo gajiti mentalitet "za dijete više" i ako smatramo da je vrijednost ovoga društva imati više djece onda to trebamo i nagraditi, takve obitelji zadržati, a za početak barem uvrstiti u ovo Poglavlje 4. kao posebnu ciljnu skupinu. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Obitelji se u tekstu spominju na više mjesta među detaljnijom razradom pojedinih ciljeva, a kriteriji pojedinih programa korz javne pozive će se utvrđivati i prema demografskim kriterijima.
134 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Poštovani, Pozdravljam definiranje tri ključna cilja Stambene politike: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja, koji čine temelj za strateško promišljanje i djelovanje u području stanovanja. Smatram da su ovi ciljevi nužni i relevantni za rješavanje problema s kojima se suočava velik dio populacije. Međutim, uvidom u ciljne skupine koje Stambena politika obuhvaća, želim ukazati na izostavljanje dijela populacije ispod praga priuštivosti, što ovu strategiju čini nepotpuno inkluzivnom. Premda se posebna pažnja daje kućanstvima s minimalnim do prosječnim prihodima, kao i određenim prioritetnim skupinama, socijalno stanovanje, koje je ključno za najranjivije skupine građana, nije dovoljno jasno adresirano niti uključeno u ciljeve politike. Prijedlog: Uključivanje socijalnog stanovanja kao ključnog dijela strategije: o Kao što je u viziji istaknuto da je Hrvatska zemlja koja omogućuje pristup stanovanju za sve građane, smatramo da je neophodno proširiti obuhvat politike i na socijalno stanovanje, kako bi ona obuhvatila i one građane koji se nalaze ispod praga priuštivosti. o Stanovanje je osnovno ljudsko pravo i nacionalna strategija ne bi smjela isključivati nijednu skupinu građana, bez obzira na njihove prihode ili imovinsko stanje. Razrada modela prilagođenog stanovanja za najranjivije skupine: o Predlažem razradu konkretnih modela stanovanja koji su prilagođeni osobama u riziku od beskućništva, starijim osobama s niskim primanjima, samohranim roditeljima i drugim ranjivim skupinama. Ovi modeli trebaju biti dio održivog stambenog rješenja, a ne isključivo socijalnog mehanizma. Naglasak na nediskriminaciju i ravnopravnost: o Iako ciljevi priuštivog i održivog stanovanja adresiraju ključne segmente problema, trenutna formulacija izostavlja dio populacije, čime se može stvoriti dojam diskriminacije prema onima koji su najugroženiji. To nije u skladu s načelom jednakosti i uključivosti, koje bi trebalo biti temelj ove strategije. Dugoročno planiranje za sve: o Ciljevi Stambene politike trebaju uključivati mjere za povećanje socijalne infrastrukture, poput gradnje stanova u javnom vlasništvu ili osiguravanje javno-financiranih modela stanovanja za građane ispod praga priuštivosti. Time bi se ostvarila vizija jednakih mogućnosti za sve. Želim naglasiti da je Stambena politika važan korak prema rješavanju kompleksnih problema stanovanja, ali da samo sveobuhvatan i inkluzivan pristup može osigurati trajnu dobrobit za sve građane Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode
135 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Posebni ciljevi stambene politike usmjereni su na ciljane inicijative i prioritete rješavanja specifičnih izazova u stanovanju, kao i postizanje strateških razvojnih ciljeva Republike Hrvatske. Ovi ciljevi odražavaju višestruku prirodu stambenih pitanja i naglašavaju predanost promicanju uključivih (predlažemo u tekstu dodati: i pristupačnih), učinkovitih i održivih stambenih rješenja za građane Republike Hrvatske. U ciljnu skupinu hrvatskih građana koju zahvaća Stambena politika ulaze kućanstva koja nemaju riješeno stambeno pitanje niti stambenu nekretninu u svojem vlasništvu, a nalaze se u rasponu od minimalnih do prosječnih kućnih prihoda. Osim prihodovnog cenzusa, kroz razradu pojedinih stambenih programa poseban naglasak bit će na mladima, osobama s invaliditetom, predlažemo dodati: obitelji s djecom s teškoćama u razvoju, onima s deficitarnim zanimanjima i onima s prekarnim zanimanjima. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U tekst NPSP-a dodan je dio navedenih posebnih skupina građana, a o pravima prednosti obitelji s djecom s teškoćama u razvoju dodatno će se voditi računa prilikom izrade propisa koji proizlaze iz NPSP-a te javnih poziva za provedbu mjera.
136 GORAN BABIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU Poštovani, Pozdravljam inicijativu za donošenje Nacionalnog plana stambene politike. Ono što je nejasno iz ovog prijedloga je status osoba koje u svojem suvlasništvu imaju nekretninu. Postoji veliki broj osoba koje u svojem suvlasništvu imaju nekretninu koju su stekli nasljeđem. U toj nekretnini ne žive. Često se te nekretnine nalaze van mjesta prebivališta i zaposlenja. Suvlasništvo nije vlasništvo i bilo bi dobro kada bi se ljudima koji u svojem suvlasništvu imaju nekretninu omogućila kupnja nekretnine po uvjetima iz ovog plana. Molim Vas da se definira status suvlasništva vezano za ovaj plan. S poštovanjem, Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedeno se uređuje pojedinačnim propisima koji proizlaze iz NPSP-a.
137 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje U Ad c.) uz korištenje instrumenta prava građenja za potrebe organiziranja neprofitnih stambenih zadruga treba dodati i druge instrumente dodjele zemljišta ili nekorištenih zgrada za rad stambene zadruge. Primjerice, jedinice lokalne samouprave mogu zemljište unijeti u zadrugu i putem unosa u obliku članskog uloga. Taj model se može koristiti u slučajevima u kojima primjerice JLS u suradnji sa stambenom zadrugom u sklopu zadruge rješava i pitanje socijalnog stanovanja za određene ugrožene skupine ili ukoliko u sklopu stambene zadruge namjerava organizirati i određenu društveno-korisnu funkciju prostora stambene zadruge (vrtić, boravak za starije osobe, knjižnica itd.). Prijedlog formulacije: "U tom smislu, poticat će se država i jedinice lokalne samouprave za intenzivnije korištenje instrumente prava građenja i druge instrumente dodjele zemljišta i zgrada u djelovanju neprofitnih stambenih zadruga..." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalnim planom ne uređuju se detalji djelovanja neprofitnih stambenih zadruga.
138 PRAVO NA GRAD 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Potrebno je pobliže pojasniti provedbene mehanizme, korake i financijski okvir u kojem će država unaprijediti postojeći sustav javnog najamnog stanovanja. Također, potrebno je pobliže objasniti kako će se pristupitu uređenju pravnog odnosa najma i time osigurati priuštivost stanovanja i na tržištu najma. Potrebno je revidirati mjeru uspostave poticajnih financijskih mehanizama u obliku fondova za olakšan pristup potrebnim financijskim sredstvima obzirom na prethodno definiran imovinski cenzus priuštivosti, budući da ona upućuje na poticanje onih koji su već na rubu siromaštva na zaduživanje, što dugoročno zasigurno ne može unaprijediti njihovu financijsku stabilnost i sigurnost stanovanja. Također, mjera “suradnje s bankovno-kreditnim institucijama kako bi se olakšao pristup financijskim sredstvima i kreditnim jamstvima osobama niskog i varijabilnog dohotka” je pristup koji bi trebalo izbjegavati, kako zbog napuštanja principa usmjeravanja građana na tržište kredita kao dominantni smjer stambenih politika, tako i zbog ranjive pozicije i vrlo visokog financijskog rizika u kojem se kućanstva unutar prvog i drugog dohodovnog kvintila (samačka i ne-samačka kućanstva) mogu naći uslijed preuzimanja kreditnog opterećenja. Primjer takvog negativnog učinka velikog mjerila je primjerice financijska kriza u Španjolskoj 2008. godine do koje je došlo uslijed pucanja nekretninskog balona upravo zato što je u prethodnim godinama bankarski sektor (uspješno) nastojao stambenim kreditima obvezati široke slojeve društva u nestabilnom i prekarnom socioekonomskom statusu, koji prethodno nisu bili kreditno sposobni. Uslijed nemogućnosti plaćanja rata stambenog kredita i vraćanja stanova u posjed banaka, stotine je tisuća ovih dužnika u Španjolskoj je na taj način ostalo bez doma. Pritom valja osvijestiti da čak dvije trećine stanovništva u Hrvatskoj nije kreditno sposobno. Stambene politike koje kao model rješavanja stambenog pitanja uzimaju u obzir individualne stambene kredite ne percipiraju ove razlike među onima koji stambeno pitanje rješavaju kreditom, kao niti razine financijskog rizika kojima se pojedina kućanstva izlažu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Akcijskim planom razrađuje se navedeno, a donošenjem novog Zakona o najmu stanova će se unaprijediti najamni odnos, o čemu će se detaljnije govoriti tijekom izrade Zakona.
139 PRAVO NA GRAD 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Gradnja novih stambenih jedinica i prenamjena postojećih napuštenih građevina te aktiviranje brojnih praznih stambenih jedinica u javnom i privatnom vlasništvu nisu jedine potrebne i jedine dostatne mjere osiguravanja priuštivosti najamnina kroz strukturne politike. Uz to, bitno je: 1. oblikovanje javnih politika stanovanja oblikovati u skladu sa stambenim potrebama, kroz uspostavu redovitih procjena stambenih potreba i praćenje kretanja broja stanova na tržištu najma, kretanja cijena najma na tržištu u odnosu na prosječne dohotke kućanstva i podataka o tome kako ponuda stanova na tržištu odgovara potražnji prišutivog stanovanja za različite prihodovne razrede i veličine kućanstva te podataka o broju građana koji žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti 2. na razini JLS uvoditi mjere kontrole cijene najma na tržištu, a vjerodostojnost ovih podataka osigurati unapređenjem praćenja kretanja cijena najma na tržištu temeljem evidencije potpisanih ugovora od strane nadležnih tijela lokalne samouprave 3.javna ulaganja u povećanje fonda javnog najma i promicanje stabilnosti stanovanja u javnom najmu oblikovati kroz gradske stambene politike te izradu generalnih urbanističkih planova koji predviđaju izgradnju priuštivih najamnih stanova u javnom vlasništvu i druge oblike priuštivog stanovanja u prostorno integriranim, infrastrukturno opremljenim i dobro prometno povezanim dijelovima grada 4. razvijati različite modele izgradnje, financiranja i upravljanja gradskim zemljištem, u smjeru poticanja razvoja neprofitne stanogradnje radi izgradnje pristupačnijih stambenih jedinica, primjerice kroz razvoj zadružnog stanovanja i zemljišnih zaklada 5. razvijati modele stambene zaštite za hitne situacije te razvoj privremenih i povremenih tipova smještaja za one u prijelaznim stambenim statusima (pojedinci u riziku od beskućništva, žene žrtve nasilja, izbjeglice, Romi), uključujući i mjere koje osiguravaju relativnu zaštitu sigurnosti doma na tržištu najma onima koji su u opasnosti od gubitka prihoda 6.predvidjeti ulaganja u razvoj upravljačkih mehanizama u sektoru stanovanja u JLS-ovima i informiranje o stambenim pravima (uključuje 1. koordinaciju svih upravnih jedinica i javnih tijela koja imaju nadležnosti nad elementima stambene politike i stambenim pitanjima, poput upravljanja javnim stambenim fondom, dodjelom javnih stanova, gradnjom novih javnih stanova, kao i nad pripadajućim poslovima statistike i istraživanja, te evidencije i najma stanova kojima gradovi upravljaju; i 2. unapređenje informiranja građana o stanarskim pravima i pružanju usluga savjetovanja i informiranja građana o međusobnim pravima i obvezama najmoprimaca i najmodavaca, kao i o mogućnostima dobivanja stana u javnom najmu) 7. oblikovati poticajne mjere za najmodavce na tržištu najma, poput mjera pozitivne diskriminacije dugoročnog najma kroz fiskalnu politiku kao alternativi preskupim i neodrživim kreditima kao jedinom postojećem dugoročnom načinu rješavanja stambenog pitanja na tržištu Nije prihvaćen Ne prihvaća se. NPSP sadrži više mjera koje u različitim oblicima predviđaju dio navedenih elementa.
140 PRAVO NA GRAD 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Potrebno je pojasniti na koji će se način pristupiti ostvarenju cilja, odnosno osigurati povećanje pristupa priuštivom i kvalitetnom stanovanju različitim skupinama stanovnika u skladu s njihovim potrebama. Navedeno je kontradiktorno načelnoj definiciji priuštivog stanovanja ovog Plana koja izuzima najugroženije skupine iz domene priuštivog stanovanja, što je protivno “socijalnoj solidarnosti i odgovornosti,” poboljšanju kvalitete života i jačanja društvene kohezije“, „smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenja nejednakosti u društvu”. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike detaljno razrađuje tri cilja, od kojih je prvi priuštivo stanovanje, a uz njega su razrađene i pripradajuće provedbene mjere. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
141 MATIJA ČMELJEŠEVIĆ 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Pitanje kreditne sposobnosti je posebice problematično mladima koji su tek završili školovanje te se prvi puta zaposlili te im je prioritet riješiti stambeno pitanje. Kako je uvjet za kreditnu sposobnost određeni period zaposlenosti na ugovor o radu na neodređeno, potrebno je odrediti mjere koje potiču zapošljavanje mladih na ugovor na neodređeno (poput mjere koju je ova vlada ukinula o oslobađanju plaćanja doprinosa za zdravstvo poslodavcima koji mlađe ispod 30 godina zaposle na ugovor o radu na neodređeno). Također, želim ukazati na jedan problem koji proističe iz Zakona o visokom obrazovanju koji nalaže da se asistenti na fakultetima i institutima zapošljavaju isključivo na ugovor o radu na određeno na 6, odnosno 5 godina. Ovaj propis direktno onemogućava najškolovanijim mladima u Hrvatskoj rješavanje stambenog pitanja budući da im je onemogućena bilo kakva kreditna sposobnost barem 5 do 6 godina po prvom zapošljavanju u instituciji. Predlažem da se ovom problemu pristupi na način da se izmjenama Zakona omogući zapošljavanje asistenata na fakultetima na neodređeno, kako bi se najškolovanije mlade zadržalo u Hrvatskoj ( što je cilj kojega vjerujem svi podržavamo ). Matija Čmelješević Predsjednik Studentskog zbora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu član Povjerenstva za dodjelu državnih stipendija u STEM područjima znanosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Teme se uređuju drugim propisima koje nisu nadležnost NPSP-a
142 ALENKA DELIĆ 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Potrebno je jasno i kvantificirano definiranje KVALITETE i PRIUŠTIVOSTI stanovanja za sve skupine korisnika. Ne samo uvođenje općih pojmova! Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pojam priuštivosti definiran je u tekstu, a pojam kvalitete stanovanja uređuje se drugim propisima.
143 JANA MILIN HERCEG 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Poštovani, podržavam poseban cilj „Priuštivo stanovanje“ jer prepoznajemo njegov značajan potencijal u prevenciji beskućništva i u stvaranju temelja za dostojanstven i stabilan život za ranjive skupine. Smatram da je integracija priuštivog stanovanja u Nacionalni plan ključna jer izravno utječe na smanjenje stambenog jaza, povećanje dostupnosti stanovanja i ublažavanje društvenih nejednakosti. No, kako bi dodatno unaprijedili ovaj prijedlog, ističem nekoliko preporuka i sugestija: Naglasiti inkluzivnost svih ranjivih skupina Iako se u cilju spominju određene ciljne skupine, poput mladih obitelji, osoba s niskim i srednjim prihodima te starijih osoba, smatram da je potrebno proširiti obuhvat ciljeva kako bi uključivali i najranjivije skupine koje se često ne mogu uklopiti ni u sustav priuštivog ni socijalnog stanovanja. To su: • Osobe u beskućništvu i osobe u riziku od gubitka doma. • Samci s niskim primanjima, uključujući umirovljenike koji si ne mogu priuštiti tržišni najam. • Osobe s invaliditetom koje zahtijevaju prilagođene uvjete stanovanja. Preporučujem eksplicitno uključivanje ovih skupina u posebni cilj kako bi se osigurala dosljedna provedba politika priuštivog stanovanja za sve građane. Povećati fokus na pravnu zaštitu stanara Uvažavamo napore za jačanje pravne zaštite najamnih odnosa, no smatramo da su potrebni konkretni koraci: • Osigurati mehanizme protiv prisilnog iseljavanja iz stanova u najmu. • Postaviti jasne i pravedne uvjete za izračunavanje najamnina kako bi se spriječile nepravedne promjene cijena. • Uvesti dodatne poticaje za dugoročne najmodavce koji će podržati stabilnost tržišta najma. Pravna sigurnost stanovanja ključna je kako bi se spriječila marginalizacija građana koji ovise o najmu kao obliku stanovanja. Poticanje korištenja brownfield lokacija i revitalizacije praznih prostora S obzirom na postojeći broj praznih i napuštenih nekretnina u Republici Hrvatskoj, predlažem jače promoviranje revitalizacije brownfield površina i napuštenih stambenih jedinica. Smatram da je potrebno: • Stimulirati jedinice lokalne samouprave za brzu identifikaciju i aktivaciju ovakvih nekretnina. • Pružiti pravnu, administrativnu i financijsku podršku za pretvaranje tih prostora u priuštive stambene jedinice, uz prilagodbu infrastrukture. • Prioritizirati javno-privatne projekte koji će se fokusirati na ovu obnovu. Ovakva strategija ne samo da bi povećala dostupnost stanovanja, već bi i smanjila pritisak na zelene površine te pridonijela održivom razvoju. Uključiti modele stanovanja za specifične potrebe Podržavam fokus na studentsko stanovanje i prilagodbu stambenih jedinica za starije osobe, no predlažemo širenje na dodatne modele, poput: • Kooperativno stanovanje: Osigurati poticaje za stambene zadruge kako bi građani s nižim prihodima mogli zajednički sudjelovati u projektima gradnje priuštivih stanova. • Modularno stanovanje: Promicati fleksibilne modele koji omogućuju prilagodbu stambenih jedinica životnim potrebama (npr. proširenje za veće obitelji ili prilagodba za osobe s invaliditetom). Ovi modeli osiguravaju dugoročnu fleksibilnost i odgovaraju na promjenjive socijalne i demografske potrebe. Praćenje i evaluacija mjera Predlažem uspostavljanje mehanizma za redovito praćenje provedbe ovog cilja kako bi se osigurala transparentnost i učinkovitost. Takav mehanizam trebao bi uključivati: • Javni registar dostupnih priuštivih stambenih jedinica. • Periodične evaluacije učinka predloženih mjera na ranjive skupine i prilagodbu politika temeljem rezultata. Zaključno, smatram da je priuštivo stanovanje temeljni korak u sprječavanju beskućništva i stvaranju društvene stabilnosti. No, uspjeh ovog cilja ovisi o tome hoće li strategija zaista uključivati sve skupine građana, uključujući one u najvećem riziku. Potičem daljnje jačanje pravne zaštite, usmjerenje na iskorištavanje postojećih resursa i uvođenje inovativnih modela stanovanja koji će osigurati da nitko ne bude izostavljen. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument. Izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti provedba mjera je u tijeku. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
144 ŽELJKA PETER 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Na stranici 41. u Poglavlju 4.1. Priuštivo stanovanje, u posebnom cilju 1. Priuštivo stanovanje, točci d) u raznolikosti tipologije stambenih jedinica i uravnoteženom opskrbom istih, posebno istaknuti osobe s invaliditetom i obitelji djece s teškoćama u razvoju, u smislu previđenog stanovanja prilagođenog za starije osobe, te dodatno i za osobe s invaliditetom. Obrazloženje prijedloga: Uvođenjem mjera koje potiču gradnju/adaptaciju i kupnju pristupačnih stanova omogućilo bi se osobama s invaliditetom pristup adekvatnom, fizički pristupačnom i funkcionalnom stanovanju, koji su rijetko dostupni na tržištu, a prilagodba postojećih stanova često iziskuje značajne financijske troškove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedena problematika obuhvaćena je Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom I smanjenom pokretljivosti (NN 153/13).
145 HELENA BABIĆ 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Poštovani, Kao predsjednica udruge koja zagovara pravo na stanovanje za sve građane, podržavamo poseban cilj „Priuštivo stanovanje“ jer prepoznajemo njegov značajan potencijal u prevenciji beskućništva i u stvaranju temelja za dostojanstven i stabilan život za ranjive skupine. Smatramo da je integracija priuštivog stanovanja u Nacionalni plan ključna jer izravno utječe na smanjenje stambenog jaza, povećanje dostupnosti stanovanja i ublažavanje društvenih nejednakosti. No, kako bismo dodatno unaprijedili ovaj prijedlog, ističemo nekoliko preporuka i sugestija: Naglasiti inkluzivnost svih ranjivih skupina Iako se u cilju spominju određene ciljne skupine, poput mladih obitelji, osoba s niskim i srednjim prihodima te starijih osoba, smatramo da je potrebno proširiti obuhvat ciljeva kako bi uključivali i najranjivije skupine koje se često ne mogu uklopiti ni u sustav priuštivog ni socijalnog stanovanja. To su: • Osobe u beskućništvu i osobe u riziku od gubitka doma. • Samci s niskim primanjima, uključujući umirovljenike koji si ne mogu priuštiti tržišni najam. • Osobe s invaliditetom koje zahtijevaju prilagođene uvjete stanovanja. Preporučujemo eksplicitno uključivanje ovih skupina u posebni cilj kako bi se osigurala dosljedna provedba politika priuštivog stanovanja za sve građane. Povećati fokus na pravnu zaštitu stanara Uvažavamo napore za jačanje pravne zaštite najamnih odnosa, no smatramo da su potrebni konkretni koraci: • Osigurati mehanizme protiv prisilnog iseljavanja iz stanova u najmu. • Postaviti jasne i pravedne uvjete za izračunavanje najamnina kako bi se spriječile nepravedne promjene cijena. • Uvesti dodatne poticaje za dugoročne najmodavce koji će podržati stabilnost tržišta najma. Pravna sigurnost stanovanja ključna je kako bi se spriječila marginalizacija građana koji ovise o najmu kao obliku stanovanja. Poticanje korištenja brownfield lokacija i revitalizacije praznih prostora S obzirom na postojeći broj praznih i napuštenih nekretnina u Republici Hrvatskoj, predlažemo jače promoviranje revitalizacije brownfield površina i napuštenih stambenih jedinica. Smatramo da je potrebno: • Stimulirati jedinice lokalne samouprave za brzu identifikaciju i aktivaciju ovakvih nekretnina. • Pružiti pravnu, administrativnu i financijsku podršku za pretvaranje tih prostora u priuštive stambene jedinice, uz prilagodbu infrastrukture. • Prioritizirati javno-privatne projekte koji će se fokusirati na ovu obnovu. Ovakva strategija ne samo da bi povećala dostupnost stanovanja, već bi i smanjila pritisak na zelene površine te pridonijela održivom razvoju. Uključiti modele stanovanja za specifične potrebe Podržavamo fokus na studentsko stanovanje i prilagodbu stambenih jedinica za starije osobe, no predlažemo širenje na dodatne modele, poput: • Kooperativno stanovanje: Osigurati poticaje za stambene zadruge kako bi građani s nižim prihodima mogli zajednički sudjelovati u projektima gradnje priuštivih stanova. • Modularno stanovanje: Promicati fleksibilne modele koji omogućuju prilagodbu stambenih jedinica životnim potrebama (npr. proširenje za veće obitelji ili prilagodba za osobe s invaliditetom). Ovi modeli osiguravaju dugoročnu fleksibilnost i odgovaraju na promjenjive socijalne i demografske potrebe. Praćenje i evaluacija mjera Predlažemo uspostavljanje mehanizma za redovito praćenje provedbe ovog cilja kako bi se osigurala transparentnost i učinkovitost. Takav mehanizam trebao bi uključivati: • Javni registar dostupnih priuštivih stambenih jedinica. • Periodične evaluacije učinka predloženih mjera na ranjive skupine i prilagodbu politika temeljem rezultata. Zaključno, smatramo da je priuštivo stanovanje temeljni korak u sprječavanju beskućništva i stvaranju društvene stabilnosti. No, uspjeh ovog cilja ovisi o tome hoće li strategija zaista uključivati sve skupine građana, uključujući one u najvećem riziku. Potičemo daljnje jačanje pravne zaštite, usmjerenje na iskorištavanje postojećih resursa i uvođenje inovativnih modela stanovanja koji će osigurati da nitko ne bude izostavljen. S poštovanjem. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument. Izrada zakonskog okvira kojim će se omogućiti provedba mjera je u tijeku. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
146 MARKO HORVAT 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Podržavam sve navede aktivnosti. Povećanje stambene ponude za dugoročni najam je potencijalno jedan od najučinkovitijih alata za poticanje priuštivog stanovanja. Potrebno je objasniti koje su to ciljne skupine, tj. za koga su ti stanovi namijenjeni. Jedna od najugroženijih skupina su osobe u beskućništvu ili u riziku od beskućništva, koji nisu spomenuti u ovom planu. Osim povećanje stambene ponude, selektivna subvencija najamnine (naknada za troškove stanovanja) može trenutačno pomoći pojedincima i obiteljima u povećanju stambene potrošnje. Subvencije najamnine potiču i radnu mobilnost stanovništva. Ako su subvencije najamnine osmišljene ciljano, tj. namijenjene kućanstvima u specifičnoj situaciji ili dohodovnom razredu, a uzevši u obzir da sveukupno manje od 5 % Hrvata živi u slobodno ugovorenom najmu, ne postoje dokazi u literaturi da će to dovesti do povećanja opće razine najamnina. Tu je, uz uvođenje subvencija najamnine, potrebno i modernizirati instituciju ugovora o najmu kako bi se bolje zaštitilo obje strane ugovorne obveze i smanjio broj neprijavljenih transakcija. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode. Nacionalni plan stambene politike predviđa pomoć građanima za dostupnost priuštivog najma kroz ekonomski opravdan model povećanja ponude, a ne potražnje.
147 MREŽA MLADIH HRVATSKE 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Pozdravljamo poseban set ciljeva i mjera usmjerenih na priuštivo stanovanje te predlažemo dodatno širenje planiranih mjera s ciljem povećanja dostupnosti nekretnina za priuštiv dugoročan najam. Predlažemo definiranje i uvođenje mjera usmjerenih na kontrolu cijene najma (eng. rent cap), metoda koja je isprobana i uspješna u brojnim gradovima u Europi. Iako država ne može nametnuti visinu cijene za sve JL(R)S u Hrvatskoj, smatramo da kao cilj treba postaviti da sve jedinice ili barem svi gradovi imaju određene maksimalne cijene najma. Uz to, smatramo da je potrebno u ovom dijelu planiranja srednjeročnog razdoblja uvesti mjere koje će demotivirati i(li) ograničiti ponudu stanova za kratkoročan najam. Kao metode primarno vidimo daljnje podizanje poreznih nameta za kratkoročani najam, porezno rasterećivanje onih koji svoje nekretnine iznajmljuju dugoročno te uvođenje omjera kratkoročni-dugoročni najam u JL(R)S, s naglaskom na gradove koji imaju značajan udio kratkoročnog najma. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nova poreznu politika uvela je veće porezno opterećenje kratkoročnog najma.
148 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje Predlažemo da se u točki 4.1. Priuštivo stanovanje u podtočki d) koja govori o potrebi osiguranja raznolikih tipologija stambenih jedinica uzimajući u obzir specifične potrebe svake pojedine skupine stanovništva s naglaskom na studentski smještaj i stanovanje prilagođeno za starije osobe ujedno doda i pristupačnost stambenih jedinica osobama s invaliditetom i obiteljima djece s teškoćama u razvoju „ d) Veću radnu i životnu mobilnost stanovništva osiguravanjem raznolikosti tipologije stambenih jedinica i uravnoteženom opskrbom istih, uvažavajući prostorne pritiske i specifične potrebe svake pojedine skupine stanovništva. Posebno se vodi računa o studentskom smještaju i stanovanju prilagođenom za starije osobe te osobe s invaliditetom i obitelji s djecom s teškoćama u razvoju." Navedeno predlažemo uzimajući u obzir da se u daljnjem objašnjenju podtočke d) navodi „Posebnim ciljem doprinosi se prioritetnom području „5.4. Socijalna solidarnost i odgovornost“ za strateški cilj „5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. , osobito prioritetima provedbe „poboljšanja kvalitete života i jačanja društvene kohezije“ te „poboljšanja pristupa i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga povezivanjem postojećih i ravnomjernim razvojem novih usluga usklađenih s potrebama stanovništva pojedinih lokalnih zajednica kroz mjere koje imaju za svrhu prilagodbu stanovanja i povezane infrastrukture stambenim potrebama obitelji s malom djecom, starijim osobama koje žive same i osobama smanjene pokretljivosti kako bi imale životne uvjete koji im omogućuju što veći stupanj funkcionalnosti, samostalnosti i pokretljivosti.“ Dalje u nastavku se navodi: „Također, pristupit će se gradnji, odnosno prenamjeni napuštenih nekretnina za povećanje smještajnih kapaciteta za studente i starije osobe (ovdje predlažem da se doda i osobe s invaliditetom i obitelji s djecom s teškoćama u razvoju) uz razvoj i prilagodbu potrebne infrastrukture, s naglaskom na osiguranje priuštivog, (ovdje predlažem dodati i pristupačnog,) institucionalnog, ali i izvaninstitucionalnog stanovanja u stambenim jedinicama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države. Stvaranjem mješovitih lokalnih zajednica za stanovnike svih životnih dobi doprinosi se osnaživanju svijesti građana o međugeneracijskoj solidarnosti i iskazivanju brige i skrbi za susjede i sugrađane." Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Navedena problematika obuhvaćena je Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osoba s invaliditetom I smanjenom pokretljivosti (NN 153/13).
149 IGOR JAKUPIĆ 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.1. Priuštivo stanovanje U Hrvatskoj trenutno postoji pravna situacija u kojoj država svojim zakonodavnim ili, bolje rečeno, nezakonodavnim odredbama različitih zakona daje prednost posjednicima stanova (najmoprimicma) u odnosu na vlasnike stanova (najmodavcima), što je dosadašnja sudska praksa potvrdila nebrojeno puta već. Suprotno tome, u većini europskih država, kojima Hrvatska deklarativno teži (barem se nadam), pravni sustavi su uređeni tako da u svakom trenutku osiguravaju prava vlasnika na njihovu imovinu, uz poštivanje ugovornih obveza (najma) i mogućnosti zakonitog raskida ugovora o najmu i povrat nekretnine u vlasnikovo korištenje. Ako se ovo pitanje vlasničkih prava i zakonske zaštite vlasnika ne riješi, većina stanova ostat će izvan tržišta, bez obzira na vaše namjere i razne "porezne pritiske". Svjesnim nepostupanjem po ovom pitanju nećete postići nikakvo rješenje, samo se dodatno ograničava ponuda, što pridonosi rastu cijena nekretnina i otežava dostupnost "pristupačnog stanovanja". Suprotno tome, uređivanjem zakonodavstva i zaštitom prava vlasnika stanova mogli bi se stvoriti uvjeti za veću ponudu na tržištu, stabilizaciju cijena te razvoj održivog i dostupnog najma. Vaša inicijativa o jačanju efikasnosti pravne zaštite subjekata najamnog odnosa sa svrhom "postavljanja temelja za pozicioniranje najamnog odnosa kao dugoročno održivog rješenja stambene politike" svakako je dobrodošla. Međutim, bez jasnog uređenja odnosa između vlasnika-najmodavca i najmoprimaca, s posebnim naglaskom na zaštitu prava vlasnika, prijedlog i ideja o "pristupačnom/priuštivom stanovanju" neće postići potpune željene učinke. Upravo balansiranje prava i obveza svih uključenih strana ključno je za stvaranje stabilnog i održivog sustava najma koji će osigurati pravednost, povećati ponudu stanova i omogućiti dugoročno povoljnije stambene uvjete. Stvaranje sigurnosnog mehanizma koji će poticati vlasnike da iznajmljuju svoje nekretnine, uz zaštitu od "Neurednih najmoprimaca", a to su oni koji ne ispunjavaju zakonske ili ugovorne obveze, a koje ne možete ukloniti iz svog vlasništva osim tužbom, umjesto kvalitetnim i obuhvatnim zakonskim okvirom. Time će značajno doprinjeti ponudi nekretnina na tržištu, samim time djelomično rješiti problem stanovanja. Pravno gledano, vlasnik stana ima mogućnost pokretanja privatne tužbe, no takvi procesi često se godinama razvlače po sudovima. Čak i kada uspije iseliti najmoprimca, vlasnik mora pokrenuti dodatnu tužbu kako bi nadoknadio nastalu štetu i gubitak zarade na svojoj imovini zbog neplaćanja obveza najmoprimca. Složit ćete se da takav proces nije vrijedan truda, a upravo tu leži dio problema koji se želi riješiti – i toga ste svjesni. Postavite to kao prioritet i u okviru ovog nacionalnog plana barem istaknite svijest o problemu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jedna od mjera iz NPSP je izmjena Zakona o najmu stanova s kojom se planira povećati pravna sigurnost najmodavca i najmoprimca.
150 PRAVO NA GRAD 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.2. Održivo stanovanje Kriteriji za energetsko siromaštva radi kreiranja javnih poziva za energetsku obnovu - Za građane u riziku od energetskog siromaštva bio je raspisan samo jedan poziv za obiteljske kuće čiju su inicijalnu trijažu korisnika biti zaduženi centri za socijalnu skrb, a sam je poziv uključivao kriterije koji nisu upućivali na energetsko siromaštvo već socijalnu dimenziju. Također energetsko se siromaštvo ne spominje ni pod prilikama u smislu da se u narednom razdoblju može ispraviti nedostatak s raspisivanjem javnih poziva, da se takvi programi mogu financirati u 100% iznosu i da se mogu napokon IZRADITI STVARNI KRITERIJI ZA ENERGETSKO SIROMAŠTVO KOJI NISU IDENTIČNI SOCIJALNIM KRITERIJIMA. Samo uz ovakvo obrazloženje je moguće ostaviti rečenicu o tome da analiza ukazuje i na društvene učinke u vidu smanjenja energetskog siromaštva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kriteriji javnih poziva ne određuju se NPSP-om.
151 PRAVO NA GRAD 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.2. Održivo stanovanje Kroz navedene aktivnosti nije se adresiralo pitanje energetski siromašnih odnosno socijalno ugroženih građana. Pri tome se  implicira da su kućanstva koja su u riziku od energetskog siromaštva u kategoriji socijalno ugroženih građana. Cijeli niz podataka pokazuje da socijalno ugroženi građani mogu ujedno biti i u povećanom riziku od energetsko siromaštva, ali ne i obrnuto da osobe ili kućanstva koja su u riziku od energetskog siromaštva nužno ne moraju spadati pod kategoriju socijalno ugroženih građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Posebni cilj doprinosi provedbi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine kako je u tekstu navedeno, a u kojoj se posebno i detaljno obrađuje „energetsko siromaštvo“.
152 JANA MILIN HERCEG 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.2. Održivo stanovanje Poštovani, podržavam poseban cilj „Održivo stanovanje“ jer smatram da je energetska učinkovitost stambenog fonda ključan aspekt u smanjenju troškova života, osiguravanju zdravih životnih uvjeta i borbi protiv energetskog siromaštva. Održivo stanovanje izravno doprinosi smanjenju društvenih nejednakosti i omogućava ranjivim skupinama bolji pristup kvalitetnom i sigurnom stanovanju. Međutim, kako bi se dodatno osigurala pravedna i učinkovita provedba ovog cilja, predlažem sljedeće: Prioritetna zaštita ranjivih skupina Pozdravljam prioritet energetske obnove za građane u riziku od energetskog siromaštva, no predlažem dodatno definiranje i proširenje ove skupine kako bi obuhvatila: • Osobe s niskim prihodima, posebno starije osobe koje žive same, umirovljenike, i obitelji s malom djecom. • Stanovnike ruralnih i potpomognutih područja gdje je pristup energiji dodatno otežan. • Kućanstva u iznajmljenim stanovima koja su često isključena iz postojećih programa obnove. Potrebno je osigurati dodatne financijske i tehničke potpore za ranjive skupine kako bi mogli sudjelovati u programima energetske obnove bez financijskog opterećenja. Poticanje javno dostupnih energetskih usluga Predlažem uvođenje modela javnih energetskih usluga (npr. lokalni energetski kooperativi ili zajednice obnovljivih izvora energije) kojima bi se osigurala energetska samodostatnost kućanstava kroz kolektivne sustave korištenja obnovljivih izvora energije. Ove inicijative mogle bi smanjiti troškove energije za kućanstva i dodatno osigurati ravnomjernu dostupnost održivih energetskih rješenja. Praćenje učinka i transparentnost Predlažem uspostavljanje javno dostupnog sustava za praćenje učinka mjera energetske obnove. Sustav bi trebao omogućiti građanima uvid u napredak mjera, planirane intervencije u njihovim područjima te rezultate postignute u pogledu smanjenja potrošnje energije i emisija. Smatram da „Održivo stanovanje“ nije samo ekološka potreba, već i socijalno i ekonomsko pravo koje može poboljšati kvalitetu života svih građana, a posebno ranjivih skupina. Energetska obnova i održiva gradnja trebaju se provoditi na inkluzivan i pravedan način, uz osiguranje da nitko ne bude izostavljen iz ovog procesa zbog financijskih, pravnih ili administrativnih prepreka. Stoga podržavamo predloženi cilj uz dodatak gore navedenih mjera kako bi se osigurao maksimalan društveni i okolišni učinak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Posebni cilj doprinosi provedbi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine kako je u tekstu navedeno, a u kojoj se posebno i detaljno obrađuje „energetsko siromaštvo“.
153 LOVRO RAMIĆ 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.2. Održivo stanovanje Poštovani, javljam se i nadovezujem na novi zakon o povratu 50% pdva od investitora za mlade Dakle imam 26 godina i kupio sam prvu nekretninu stan od 40 kvadrata u zagrebu situacija je takva da sam ugovor sklopio u 6mj 2024 godine kupiprodajni ugovor ali vlasnik stana cu postat prilikom preuzimanja 28.1.2025 godine tada ide tabularna izjava i tada zapravo postajem vlasnik pa mpredlazem da se gleda kada se postaje vlasnik stana jer ja u toj zgradi nisam mogao zivjet dakle rijec je o novogradnji  i tek 28.2025 cu moc uselit i zivjet nije imala uporabnu dozvolu gradila se te nisam mogao zivjet u njoj , dakle ljudi koji kupe stan nor 2.1.2025 u istoj toj zgradi ce ostvarit povrat 50 posto pdva a mi koji smo u istoj zgradi bez mogucnosti zivljenja kupili i na isti dan postajemo vlasnici kao i ti ljudi jer je svima preuzimanje 28.1.2025 godine necemo ostvarit povrat pdva a oni hoce mislim da se ovo treba uzet u obzir prilikom definiranja pravilnika bilo bi pravedno da se gleda dan kad se preuzeo stan jer svi preuzimaju na isti dan i ovi koji su kupili 2024 godine i ovi koji su 2025 jer ista je stambena jedinica. Dakle predlazem da se gleda kada se postaje vlasnik jer svi smo platili istu cijenu kvadrata i isti dan uselili u istu zgradu. Unaprijed se zahvaljujem! Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
154 JANA MILIN HERCEG 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.3. Prostor u funkciji stanovanja Poštovani, Podržavam posebni cilj „Prostor u funkciji stanovanja“ jer on prepoznaje važnost povezivanja prostornog planiranja, urbanog upravljanja i priuštivog stanovanja za održiv razvoj naselja i kvalitetu života stanovnika. Poseban naglasak na kompaktnim područjima mješovite namjene i revitalizaciji neiskorištenih urbanih zemljišta smatramo ključnim korakom prema održivijem i inkluzivnijem razvoju. Ipak, kako bi se ovaj cilj ostvario na pravedan i učinkovit način, predlažemo sljedeće dopune i dodatke: Jasno definiranje prioriteta za ranjive skupine Posebni cilj se fokusira na razvoj priuštivog stanovanja kroz upravljanje prostorom, no potrebno je osigurati da prioritetno budu obuhvaćene skupine u riziku od stambenog i socijalnog isključenja, uključujući osobe s niskim primanjima, starije osobe, obitelji s djecom i osobe bez trajnog stambenog rješenja. Lokalne strategije i planovi upravljanja prostorom trebaju imati jasne smjernice koje će osigurati da se projekti priuštivog stanovanja prvenstveno usmjere na ove skupine. Povezivanje s održivom mobilnošću Prepoznajem važnost prometne infrastrukture za funkcionalan urbani razvoj, ali predlažem da se naglasak stavi na razvoj održivih i ekološki prihvatljivih sustava mobilnosti. To uključuje: • Promicanje javnog prijevoza, biciklističkih staza i pješačkih zona u urbanim naseljima. • Osiguranje povezanosti ruralnih i perifernih područja s gradovima kako bi se osigurala jednaka dostupnost priuštivog stanovanja i javnih usluga Revitalizacija brownfield područja i aktivacija praznih zgrada Podržavam plan revitalizacije brownfield područja i prenamjene neiskorištenih zemljišta, ali je potrebno osigurati da se: • Pruže financijski i administrativni poticaji lokalnim vlastima i privatnim investitorima za projekte prenamjene u priuštive stambene jedinice. • Jasno mapiraju prazne zgrade i zemljišta kako bi se ubrzao proces njihove prenamjene i stavilo ih u funkciju. Uključivanje zelene infrastrukture Pozdravljam naglasak na ulaganje u zelenu infrastrukturu, ali predlažem dodatne mjere: • Uvođenje obaveznih zelenih površina u svim novim stambenim projektima. • Uključivanje zelene infrastrukture u projekte obnove postojećih urbanih područja. • Poticaj lokalnim zajednicama za stvaranje zelenih površina kroz participativno planiranje, poput parkova, urbanih vrtova i rekreacijskih prostora. Transparentnost i sudjelovanje građana Važno je da procesi planiranja i prilagodbe urbanih prostora uključuju građane i lokalne zajednice kroz participativno planiranje. Potrebno je: • Osigurati javne konzultacije za sve veće projekte vezane uz priuštivo stanovanje. • Razviti digitalne platforme za praćenje napretka projekata i sudjelovanje građana u planiranju. Praćenje učinaka i fleksibilnost u provedbi Preporučujem uvođenje sustava za praćenje učinaka mjera, poput transparentnog izvještavanja o broju izgrađenih i adaptiranih jedinica priuštivog stanovanja, revitaliziranih brownfield lokacija te broja lokalnih programa stanovanja koji su implementirani. Sustav treba omogućiti prilagodbu strategija na temelju rezultata i specifičnih potreba lokalnih zajednica. Zaključno, posebni cilj „Prostor u funkciji stanovanja“ prepoznaje ključne izazove i potencijale u povezivanju upravljanja prostorom i stambene politike. Međutim, važno je osigurati da se sve mjere provode na inkluzivan, održiv i transparentan način kako bi svi građani, posebno oni najugroženiji, imali ravnopravan pristup sigurnom i kvalitetnom stanovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 MREŽA MLADIH HRVATSKE 4. POSEBNI CILJEVI STAMBENE POLITIKE U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU, 4.3. Prostor u funkciji stanovanja U pokazeteljima ishoda navodi se cilj od 25 lokalnih programa stanovanja, ali u nastavku dokumenta (točnije u dijelu 5.1.1. b) navodi se sljedeća rečenica: "Međutim, kako bi se osiguralo da upravljanje tim nekretninama na lokalnoj razini promiče nacionalne strateške i lokalne razvojne ciljeve priuštivog stanovanja, pravni posao darovanja i financijske potpore, uvjetovat će se izradom lokalnog programa stanovanja unutar kojeg će jedinica lokalne samouprave detektirati one sociodemografske skupine u najvećoj potrebi za priuštivim stanovanjem i analitičke projekcije potreba." Podržavamo namjeru da se darivanje i financijska potpora uvjetuje izradom lokalnog programa stanovanja, ali onda smatramo da je potrebno povećati ciljani broj lokalnih programa. Na ovaj način djeluje kao da država već zna kojih 25 gradova će napraviti planove i da će samo s njima surađivati. Primljeno na znanje Ne prihvaća se. Zbog administrativnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, kao pokazatelj su navedeni sjedišta zupanija, veliki gradovi i Grad Zagreb, što ne isključuje druge jedinice lokalne samouprave od izrade programa.
156 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA Poštovani, Podržavam pristup temeljen na integriranim polugama – financijskoj, poreznoj, zemljišnoj i ekološko-energetskoj – u kreiranju mjera stambene politike. Ovaj sveobuhvatan pristup prepoznaje složenost izazova vezanih uz priuštivo stanovanje te istovremeno omogućuje fleksibilnost i prilagodbu mjera prema promjenama u društvenom, gospodarskom i ekološkom kontekstu. Međutim, predlažemo nekoliko dopuna i naglasaka za ovu točku: Poticanje specifičnih mjera za ranjive skupine Iako mjere uključuju širok spektar pristupa, potrebno je osigurati da one budu posebno usmjerene na ranjive skupine, uključujući: • Osobe u riziku od beskućništva i osobe u beskučništvu • Obitelji s niskim primanjima. • Osobe s invaliditetom i starije osobe. • Mladi u nesigurnim radnim uvjetima. Predlažem da svaka od četiri poluge uključuje specifične mjere prilagođene potrebama ovih skupina, kako bi se spriječila njihova daljnja marginalizacija na tržištu stanovanja. Financijska poluga: Uspostava poticajnih mehanizama Unutar financijske poluge, ključno je: • Razviti fondove za poticanje neprofitne stanogradnje, poput kooperativa ili neprofitnih stambenih zadruga. • Poticati subvencioniranje renovacije i prilagodbe stanova za ranjive skupine (primjerice, osobe s invaliditetom i osobe u koje žive u neadekvatnim uvjetima). • Uvesti povoljne kreditne linije za kupnju ili adaptaciju stanova za mlade obitelji i osobe s prosječnim primanjima. Porezna poluga: Aktiviranje neiskorištenih nekretnina Predlažem dodatne porezne mjere za: • Oporezivanje praznih stanova ili zemljišta u gradovima s visokim stambenim deficitom, kako bi se potaknulo njihovo stavljanje na tržište. • Uvođenje poreznih olakšica za privatne vlasnike koji prenamjenjuju svoje nekretnine u priuštive najamnine ili društveno stanovanje. Zemljišna poluga: Bolja koordinacija i transparentnost Podržavam upravljanje zemljištem kroz decentralizaciju i dodjelu zemljišta jedinicama lokalne samouprave, ali ističemo važnost: • Transparentnog praćenja korištenja dodijeljenog zemljišta kako bi se spriječila zlouporaba. • Jasnih kriterija prioritizacije zemljišta za priuštivo stanovanje, posebno u urbanim područjima. Ekološko-energetska poluga: Fokus na održivost Unutar ove poluge, potrebno je: • Promicati energetski učinkovite stambene projekte koji uključuju korištenje obnovljivih izvora energije, posebno za ranjive skupine koje su najviše pogođene energetskim siromaštvom. • Razviti sustav financijskih poticaja za zelene adaptacije postojećeg stambenog fonda Pravno-upravljački okvir Podržavam prijedlog pravno-upravljačkog okvira, ali ističem da je ključno: • Osigurati brzu i učinkovitu provedbu mjera bez nepotrebnih birokratskih prepreka. • Uključiti lokalne zajednice i organizacije civilnog društva u proces implementacije i praćenja mjera. Praćenje učinaka i prilagodba mjera Predlažem uspostavu mehanizama za redovito praćenje učinaka mjera kako bi se osigurala njihova pravovremena prilagodba. To može uključivati: • Razvoj indikatora uspješnosti za svaku polugu. • Javne izvještaje o napretku provedbe stambenih politika. Mjere provedbe posebnih ciljeva predstavljaju čvrstu osnovu za razvoj inkluzivne i održive stambene politike. Međutim, ključno je osigurati da one budu usmjerene na najugroženije skupine i implementirane na transparentan i koordiniran način. Sinergija svih poluga u kombinaciji s jasno definiranim ciljevima i praćenjem rezultata može donijeti značajan napredak u ostvarivanju prava na stanovanje za sve građane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 PRAVO NA GRAD 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje Postoji više od dva načina za unapređenje priuštivosti stanovanja. Jedan od njih je primjerice povećanje javnog stambenog fonda kojim se direktno alociraju stanovi ciljanim skupinama čemu treba pridodati veći značaj ovim Planom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 JANA MILIN HERCEG 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje Poštovani, Pozdravljam prepoznavanje važnosti smanjenja troškova stanovanja kao ključnog mehanizma za poboljšanje priuštivosti. Međutim, smatram da je potrebno dodatno razraditi mjere i pristupe kako bi se osigurala učinkovitost ovog cilja i inkluzivnost prema najranjivijim skupinama društva. Predlažem sljedeće komentare i prijedloge: Integracija mehanizama za povećanje ponude Iako povećanje ponude stanova može dugoročno utjecati na smanjenje troškova, potrebno je osigurati da te mjere budu usmjerene prema: • Neprofitnoj i socijalnoj stanogradnji koja ne ovisi isključivo o tržišnim zakonitostima. • Aktivaciji praznih nekretnina i brownfield područja kroz poticajne mjere (npr. porezne olakšice za vlasnike ili poticanje javno-privatnih partnerstava). • Poticaje za građenje stambenih kooperativa i zadruga koje mogu smanjiti troškove gradnje kroz zajedničke investicije. Smanjenje troškova gradnje kroz javne intervencije Troškovi gradnje su ključni čimbenik priuštivosti. Predlažem sljedeće mjere: • Regulacija cijene zemljišta kroz strožu kontrolu špekulativnih praksi i povećanje raspoloživog zemljišta u javnom vlasništvu za priuštivo stanovanje. • Poticaji za korištenje održivih i lokalnih materijala, što bi moglo smanjiti troškove i povećati energetsku učinkovitost. • Olakšice za male i srednje poduzetnike u građevinskom sektoru koji se mogu usmjeriti na gradnju priuštivog stanovanja. • Financijski instrumenti za lokalne vlasti koji im omogućuju smanjenje troškova komunalne infrastrukture i priključaka za projekte priuštivog stanovanja. Prilagodba mjera ranjivim skupinama Mjere za priuštivo stanovanje moraju biti inkluzivne i dostupne svima. Stoga predlažem da se: • Osiguraju subvencije i porezne olakšice za najranjivije skupine, uključujući mlade obitelji, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe u riziku od beskućništva i osobe u beskućništvu • Prioritizira obnova i adaptacija postojećih stambenih jedinica za ranjive skupine umjesto fokusiranja samo na novogradnju. • Razmotri uvođenje programa reguliranih najamnina za stanove u javnom i neprofitnom vlasništvu, kako bi se osigurala dugoročna stabilnost troškova najma. Povezanost stanovanja s infrastrukturom Dostupnost priuštivog stanovanja mora biti usko povezana s infrastrukturom, posebice u ruralnim i potpomognutim područjima. Predlažem: • Osiguranje kvalitetne prometne povezanosti i javnog prijevoza za stambene jedinice na periferiji kako bi one postale atraktivne i funkcionalne. • Ulaganje u zeleni urbanizam i javne prostore u blizini novih stambenih jedinica kako bi se osigurao kvalitetan životni standard. Praćenje učinaka i prilagodba mjera Važno je kontinuirano pratiti učinke predloženih mjera te po potrebi prilagođavati strategije kako bi se postigli željeni ciljevi: • Uvođenje indikatora uspješnosti, poput smanjenja prosječnih troškova stanovanja u odnosu na prosječne prihode ili povećanja broja priuštivih stanova. • Transparentno izvještavanje o utrošenim javnim sredstvima i učincima mjera. Iako podržavam prepoznavanje smanjenja troškova stanovanja kao ključne mjere, naglašavam potrebu za širim, sustavnijim pristupom koji uključuje raznolike instrumente i jasnu usmjerenost na ranjive skupine. Stanovanje je temeljno ljudsko pravo, a priuštivost stanovanja ne smije ovisiti isključivo o tržišnim zakonitostima, već o koordiniranoj javnoj intervenciji koja stavlja potrebe građana na prvo mjesto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 FRANJO GOLUBIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje Predlažem da država uspostavi jedinstveni registar ponude i potražnje zemljišta, stanova i drugih nekretnina, koje se mogu prenamjeni za stambenu namjenu, i u tu svrhu uspostavi potrebnu zakonsku regulativu, te smatram da izgradnju stanova za priuštiti najam treba usmjeriti i u ruralni prostor koji je dobro prometno povezan sa gradovima, a gdje je cijena zemljišta niža. Na isti način osiguralo bi se priuštivo stanovanje po nižoj cijeni izgradnje, ublažila bi se depopulacija ruralnih područja, a što bi osiguralo njihovo ekonomsku održivost a sve po uzoru na dobru praksu u drugim državama EU. Predlažem i osiguranje uvjeta i potpore za organiziranje stanovanja u stambenim zajednicama, posebno za starije osobe koje žive same ili u dvočlanom kućanstvu, po uzoru na praksu u zapadnim zemljama EU i USA, jer u RH više od 50% stanovništva živi u takvim uvjetima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. NPSP-om je predviđena izrada Programa stambenog zbrinjavanja mladih u prigradskim i ruralnim područjima.
160 FRANJO GOLUBIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje Predlažem, sukladno praksi u Francuskoj, a koju praksu je potvrdio i EU Sud pravde sukladno EU pravnoj stečevini, uvjetovanje prenamjene jedne stambene nekretnine za kratkoročni turistički najam uz istovremenu osiguranje i ponudu jedne stambene nekretnine iste ili veće površine i uvjeta kvantitete za dugoročni najam. Na isti način povećala bi se automatski ponuda stanova za dugoročni najam a što bi očekivano dovelo do nižih cijena nekretnina uslijed povećane ponude. Teško je očekivati da će na tržištu biti dovoljno nekretnina za priuštiti najam za domaće građane u budućnosti jer će potražnju i dalje generirati strani državljani ( za sekundarno stanovanje u turizmu, za strane umirovljenike, za strane radnike te dodatno povećanje potražnje nakon ulaska RH u organizaciju OECD ). Stoga predlažem da država osnuje poseban Fond za stambenu izgradnju radi izgradnje stanova za najam, po uzoru na Grad Beč uz uključivanje potencijalnih partnera JLS i zainteresiranih privatnih suinvestitora radi zajedničkog rješavanja stambenih potreba. Isti Fond uspješno radi u Republici Sloveniji, uz sufinanciranje projekata i od strane fondova EU, pa predlažem da se takva dobra praksa pokrene i u RH. Pravo na stanovanje je temeljno ljudsko pravo te stoga smatram i predlažem da se u propisima ne predlažu i ne primjenjuju uvjeti koji imaju diskriminacije učinke, posebno ne temeljem dobi ili invaliditeta, jer je isto protivno temeljnim ustavnim vrednota ma, a zbog visoke inflacije i rasta cijena stanova stanovništvo će sve teže moći kupiti vlastiti stan i biti će prisiljeni živjeti u iznajmljenom stanovima bez obzira na dob. Stoga predlažem da se porezne olakšice i uvjeti za stjecanje prve nekretnine na jednak način primjenjuju na sve građane bez obzira na dob. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Promet nekretnina izvan granica se u današnje vrijeme ne može zabraniti, ali kako bi stanovanje postalo priuštivije za naše građane izrađen je ovaj strateški dokument koji sadrži ukupno 15 mjera za ostvarivanje zadanih ciljeva. Između ostaloga bit će potrebno na razini lokalne uprave izrađivati Programe stanovanja na lokalnoj razini, kako bi se osvijestila bitna uloga koju u stanovanju imaju JLS. Takav dokument će trebati stručno izraditi i na lokalnom vijeću raspraviti prije usvajanja.
161 MARKO MIKUŠ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje Poštovani, predlažem formulirati prijedlog na način da obuhvati: 100% povrata PDV-a, za osobe sa III i IV stupnjem oštećenja prema uredbi o metodologiji vještačenja NN (br. 85/14, 95/15, 96/23). Obrazloženje prijedloga ; U zakonu o subvencioniranim kreditima, a koji više nije na snazi dodane su dodatne dvije godine subvencije za osobe s invaliditetom. Ovim prijedlog zakona nije predviđena slična dodatna pogodnost, čime se osobe s invaliditetom stavljaju u teži položaj nego ranije. Uzimajući u obzir da se osobe s invaliditetom teže zapošljavaju, samim time i manja je mogućnost kreditiranja, tj. kreditna sposobnost, sumarno to će biti zanemariv izdatak za državu. Zatim, navedenim prijedlogom možebitno će se potaknut na kupnju novogradnje, jer novogradnja, ukoliko i nije svaka u potpunosti prilagođena potrebama osobama s invaliditetom, zasigurno ima dizalo, zatim u novogradnji prema zakonu ima određen broj parkirnih mjesta prilagođen osobama s invaliditetom. Samim time ćete rasteretiti gradove i općine i njihov stambeni fond, a osobama s invaliditetom olakšati jednom dođu u mirovinu posjedovanjem vlastite nekretnine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
162 KARLO BANOVIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje Dodatne Mjere za rješavanje problema praznih stanova . Uvesti progresivno oporezivanje dugotrajno praznih stanova Uspostaviti program "Obnovi za najam" koji bi vlasnicima sufinancirao obnovu uz obvezu dugoročnog najma po priuštivim cijenama Kreirati online platformu koja povezuje vlasnike praznih stanova i potencijalne najmoprimce Pojednostaviti administrativne procedure za prenamjenu praznih poslovnih prostora u stambene jedinice Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 PRAVO NA GRAD 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira a) Unapređenje pravnog okvira Trenutni Zakon o najmu nimalo ne prepoznaje suvremene potrebe najmoprimaca i najmodavaca. Kao takav ne štiti ni jednu ni drugu stranu, te zbog loše i nedosljedne provedbe, kao i zanemarivanja od strane nadležnih institucija, veliki udio podstanara stanuje bez ugovora o najmu. Ne postoje jasni podaci o broju podstanara u RH, te ne postoje sustavna mjerenja koja bi mapirala podatke u velikim gradovima (>35.000 stanovnika) o stambenim statusima i udjelu podstanara. Radi toga je potrebno revidirati i podatke za popis stanovništva kako bi se mapirale detaljni statusi i potrebe i temeljem konkretnih podataka pristupilo izradi novoga Zakona o najmu stanova. Navedene odredbe o regulaciji cijene najma potrebno je osuvremeniti. Također, potrebno je uvesti standardizaciju i kategorizaciju stanova te procjenu vrijednosti najma prema određenoj kategoriji. Apsurdno je da u turizmu postoje kategorizacije prema kvaliteti turističkog smještaja, dok za potrebe lokalnog stanovništva ne postoje nikakvi stambeni standardi za stanovanje. Potrebno je uvesti kontrolu cijene najma, na način da se ona ne može mijenjati kroz određeni broj godina, odnosno u minimalnom postotku uz opravdane razloge. Podaci o cijenama nekretnina, odnosno o cijenama najma trebaju postati javni podaci kako bi stanari bili informirani o kretanju cijena u pojedinim gradovima i dijelovima grada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predstavljeni Nacionalni plan stambene politike RH sadrži tri cilja i 15 mjera za realizaciju tih ciljeva. Jedna od mjera, u okviru pravno-upravljačkog okvira, predviđa izmjenu 6 zakona kroz koje se po prvi puta u RH uspostavlja sustav priuštivog stanovanja. Napominjemo da JLS imaju ustavnu odgovornost brinuti o stanovanju građana što će se poticati i predloženim Nacionalnim planom. Procjena vrijednosti za pojedinačne stanove i najmove predstavlja opsežan i dugoročan zadatak do kojega će se sigurno doći u suradnji s JLS. Što se tiče promjena cijena najma, mehanizam promjena koji štiti najmoprimca od naglih promjena cijena je propisan u Zakonu o najmu stanova. Za pravnu zaštitu iz Zakona o najmu ključno je da postoji potpisani ugovor o najmu.
164 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Porezne olakšice za izgradnju / stavljanje u funkcije zgrade za priuštivo stanovanje za najam bi trebale imati i stambene zadruge jer one nemaju mogućnost prenošenja PDV-a na krajnjeg kupca s obzirom da stanove članovima iznajmljuju, a ne prodaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira HBOR nije dobar odabir za upravljanje nacionalnim Stambenim fondom. Naime HBOR nije banka i nije pod supervizijom HNB-a niti HANFA-e. Iako je akreditiran za korištenje i plasiranje EU financijskih instrumenata, nema mogućnost kreirati nove financijske instrumente koji mogu koristiti mehanizme financijskih tržišta za povećavanje svoje imovine i davanje dodatnih kapaciteta za financiranje povrh onih osiguranih iz Državnog proračuna i EU fondova  Puno logičniji izbor za upravljačko tijelo Stambenog fonda je licencirano Društvo za upravljanje fondovima (DUF), koji ima mogućnost višestruko multiplicirati sredstva osigurana od strane javnih izvora. Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo (HMID) jedini je državni akreditirani DUF koji može provoditi navedene financijske aktivnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
166 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Zakon o zadrugama potrebno je temeljito promijeniit. Sadašnji zakon je nejasan i nedorečen u mnogim aspektima. Primjerice, nedovoljno jasno određuje status i funkciju zadružnih uloga kao ekvivalent udjela u trgovačkim društvima, cilj kojeg je osiguravati financijsku stabilnost zadruge. Osim toga, trenutne odredbe Zakona o zadrugama  predviđaju stambene zadruge kroz koje članovi ostvaruju vlasništvo nad stanom dok je za provedbe politika priuštvog stanovanja ključ u poticanju i radu stambenih zadruga po modelu najma stana u kojem članovi/stanari imaju zajamčenu sigurnost stanovanja, ali nemaju mogućnost osobno doći u vlasništvo stana, osiguravajući time da će stan permanento ostati u funkciji priuštivog stanovanja. Naposlijetku, potrebno je regulirati status neprofitnih zadruga. Trenutno zakon ne predviđa postojanje neprofitnih zadruga već postojeće neprofitne zadruge rade po načelima Zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija koji je svojim odredbama pisan za udruge i zaklade te mnoge njegove odredbe nisu primjerene potrebama rada neprofitnih zadruga. Nadalje, Hrvatska je jedina država Europe koja nema nacionalnu zadružnu organizaciju. Uslijed toga ne postoji organizacija koja institucionalno brani i zagovara interese zadruga, brine se da zadruge budu adekvatno prepoznate u svim propisima i politikama koje se bave poslovanjem te da razvija im standardizira administrativne i računovodstvene prakse koje poštuju specifičnosti zadruga. Uspostava takve krovne organicije, nužna je za stabilnost rada zadruga. Završno, osim samih odredbi Zakona o zadruga, potrebno je revidirati i druge diskriminatorne odredbe poput one iz Zakona o tržištu rada koji navodi da se osobe koje su članovi zadruge ne vode kao nezaposleni u evidenciji nezaposlenih HZZ-a te ne mogu ostvariti nikakva prava koja HZZ pruža nezaposlenim osobama. Ta odredba je apsurdna te može dovesti do situacije da stanar stambene zadruge u priuštivom najmu samo zbog činjenice toga da je član stambene zadruge ne može ostvariti naknadu za nezaposlene zbog činjenice da je član zadruge. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razrada zakonskog okvira za neprofitno stambeno zadrugarstvo predviđena je u Nacionalnom planu u dijelu mjere unaprjeđenje pravno-upravljačkog mehanizma.
167 ANITA JANDRIJEVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Podržavam zakon u kojem ćete nama mladima olakšati kupovinu prve nekretnine. Niže navodim pitanja koja su mi ostala nejasna vezano za novi zakon, vjerujem da u detaljno obrađena, pa vas molim informacije. 1. Naveli ste da će se Pravilnikom o povratu poreza odrediti kriterij za ostvarivanje prva na povrat poreza za kupnju prve nekretnine poput kvadrature stambene jedinice po članu kućanstva - Suprug i ja imamo jedno dijete, planiramo još djece, a zakonom će te nam ograničiti kvadraturu s obzirom na broj članova kućanstva? Svaka mlada obitelj nekretninu kupuje dugoročno. Planiramo proširenje obitelji, sumnjam da će zakon ići protiv pronatalitetne politike. Znači li to da će nam naknadno kad dobijemo nove članove biti vraćen veći dio PDV-a? 2. Ako gradimo kuću, hoćemo li dobiti povrat PDV-a za novac koji je plaćen za gradnju kuće? 3. APN su bile regulirane kamatne stope, u kakvoj je korelaciji novi zakon s kamatnim stopama s obzirom na to da su visoke? 4. U kojem periodu nakon kupovine će PDV-e biti vraćen? Hvala puno na odgovorima Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan stambene politike je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđeni.
168 JANA MILIN HERCEG 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Želim izraziti podršku nastojanju da se unaprijedi pravni i upravljački okvir u svrhu realizacije priuštivog stanovanja. Međutim, smatram kako predložene mjere mogu biti dodatno osnažene i usmjerene prema stvaranju inkluzivnijeg i održivijeg stambenog sustava. Stoga donosim sljedeće prijedloge i komentare 1.Pravno uređenje Pozdravljam namjeru unaprjeđenja Zakona o najmu stanova i razvoja pravne zaštite najamnog odnosa. Međutim, smatram kako bi unaprjeđenje pravnog okvira trebalo uključivati: • Uvođenje mehanizama za dugoročnu stabilnost najamnina kako bi najamni odnos bio pristupačan i održiv za ranjive skupine građana. • Stvaranje specijaliziranih odjela za stambene sporove na sudovima, uz obaveznu primjenu medijacije kao prvog koraka, što bi značajno ubrzalo rješavanje sporova. • Propisivanje obaveznog minimalnog standarda za priuštive najamnine i reguliranje kvalitete stanova kako bi najmoprimci imali sigurnost dostojanstvenog stanovanja. 2. Aktivacija praznih nekretnina Program priuštivog najma predstavlja potencijalno snažan alat za aktivaciju praznih stanova, ali predlažem dodatne mehanizme: • Poticanje vlasnika praznih nekretnina poreznim olakšicama u zamjenu za stavljanje nekretnina na raspolaganje za dugoročni priuštivi najam. • Uvođenje progresivnog poreza na prazne nekretnine kako bi se smanjila neaktivnost stambenog fonda, posebno u urbanim područjima s visokom potražnjom. • Jasnije definiranje tipskih ugovora i nadzor nad njihovom provedbom kako bi se spriječile zloupotrebe u okviru Programa priuštivog najma. 3. Kratkoročni najam i turizam Naglašavam potrebu za sustavnim reguliranjem kratkoročnog najma koji se pokazao kao značajan čimbenik smanjenja dostupnosti trajnog stanovanja. Predlažem: • Uvođenje ograničenja broja stambenih jedinica koje pojedinac ili pravna osoba može koristiti za kratkoročni najam. • Prilagodba turističkih strategija kako bi se osiguralo da kratkoročni najam ne narušava prava lokalnih stanovnika na trajno stanovanje. 4. Financijski okvir Pozdravljam uvođenje revolving fonda kao mehanizma za osiguranje dugoročnog financiranja. Smatramo da bi ovaj fond trebao: • Osigurati posebne programe subvencioniranih kredita za neprofitne stambene zadruge i javno vođene projekte priuštivog stanovanja. • Osigurati transparentnost u korištenju sredstava kroz redovita izvješća i uključivanje javnosti u proces planiranja. 5. Lokalni prgrami stanovanja Uvođenje obveze izrade lokalnih programa stanovanja smatram iznimno korisnim, no potrebno je osigurati: • Jednake mogućnosti za manje razvijene jedinice lokalne samouprave, uključujući tehničku i financijsku pomoć u izradi programa. • Uključivanje civilnog društva i lokalnih zajednica u proces izrade programa kako bi mjere bile prilagođene stvarnim potrebama. • Sustavno praćenje uspješnosti programa kroz mjerljive pokazatelje i obvezu javnog izvještavanja. 6. Porezni okvr Smatram kako porezne mjere mogu značajno doprinijeti priuštivosti stanovanja, ali predlažem: • Smanjenje poreza na kupnju prve nekretnine za sve skupine građana, a ne samo mlade, kako bi se povećala jednakost pristupa stambenom vlasništvu. • Porezne olakšice za neprofitne investitore i razvoj projekata priuštivog stanovanja, uključujući poticanje ulaganja mirovinskih fondova. • Retroaktivne mjere poreznog rasterećenja za one koji koriste nekretnine za trajno stanovanje. Unaprjeđenje pravnog, upravljačkog, financijskog i poreznog okvira ključno je za realizaciju nacionalne stambene politike. Posebno naglašavam potrebu za ravnotežom između interesa privatnih vlasnika, investitora i potreba najranjivijih skupina građana. Inkluzivnost i dostupnost stanovanja ne smiju biti podređeni isključivo tržišnim interesima, već trebaju biti vođeni temeljnim pravom svakog građanina na dostojanstveno stanovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 ŽELJKA PETER 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Na stranici 60. unutar Poglavlja Mjere provedbe posebnih ciljeva, mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, unutar točke d) Unaprjeđenje poreznog okvira, uz mlade posebno istaknuti i osobe s invaliditetom i obitelji djece s teškoćama u razvoju, u smislu smanjenja poreznog nameta pri kupovini prve stambene nekretnine. Obrazloženje prijedloga: Osobe s invaliditetom i obitelji djece s teškoćama u razvoju imaju značajno povećane troškove života, uključujući troškove liječenja, terapija, asistivne tehnologije i prilagodbe životnog prostora. Smanjenje poreznog nameta pri kupnji prve nekretnine smanjilo bi njihovo financijsko opterećenje i omogućilo lakši pristup vlasničkom stanovanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
170 ANA SEMENIČ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Također se pridružujem komentarima koji apeliraju da se i 2024. godina uključi u povrat poreza, jer se nas, koji smo se u toj izuzetno nepovoljnoj godini za kupnju nekretnine, ipak odlučili za kupnju, stavlja u izuzetno nepravedan položaj. Također, predložila bih da se povrat poreza omogući i stranim državljanima. Konkretno, suprug je Slovenac i pristao je doseliti se u Hrvatsku te je tako dvoje visokoobrazovanih mladih ljudi kupilo kuću na selu koje spada u područje posebne državne skrbi, a država nas je za to "nagradila" sa 7000€ poreza. Hvala. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje
171 VEDRANA STRMEČKI 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Smatram da bi trebala postojati posebna prijelazna pravila koja omogućuju povrat ili olakšice za prethodne transakcije u 2024. godini, ako se smatra da je to pravedno. Mi smo također kupili stan u 12. mjesecu 2024. jer je bio jedan od posljednjih i nismo htjeli riskirati gubitak stana ili povećanje cijene kvadrata. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
172 IVAN MAJSTORIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem grupiranje jedinica lokalne samouprave prema gornjoj granici prihvatljive cijene i indeksiranje iste. Obrazloženje: Ako je ideja Prijedloga Nacionalnog plana stambene politike svim građanima u dobi do 45 godine omogućiti porezno rasterećenje, potrebno je odrediti primjerenu gornju granicu cijena za definiranje povrata poreza budući da su nekretnine neusporedivo skuplje u najvećim gradovima i turističkim područjima, što je i prikazano grupiranjem jedinica lokalne samouprave u klastere u tekstu 3.1.2. ovog Prijedloga Nacionalnog plana stambene politike. Pored toga, trebalo bi takav cjenovni kriterij indeksirati s inflacijom (npr. godišnje). Za usporedbu, prema analizi tržišta nekretnina u 2023. Ekonomskog instituta, u Gradu Zagrebu je kupoprodajna medijalna cijena kvadrata stana/apartmana bila 2.299 eura, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji 750 eura. Razlike su na razini jedinica lokalne samouprave još izraženije. Može se povući i analogija s određivanjem postotaka subvencioniranja stambenog kredita ovisno o indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave. Ako je pak ideja da se stimulira kupnja stambenih prostora u manje razvijenim područjima i njihova demografska revitalizacija, onda treba definirati jednu cijenu, koja bi, iako nepovoljna u smislu udjela iznosa povrata u ukupnoj cijeni kupoprodaje, služila kao temelj za obračun povrata. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
173 IVAN MAJSTORIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem precizno definiranje roka i dinamike povrata poreza na promet nekretnina i PDV-a te omogućavanje upisa tog iznosa u državne obveznice. Obrazloženje: Velika većina mladih osoba (prema službenoj definiciji) podiže (dugoročni) stambeni kredit kako bi kupila stambeni prostor (ne računajući podstanarstvo kao oblik stambenog zbrinjavynja). Ako bi povrat poreza trebao biti poticajna mjera, nužno je odrediti kada će se to dogoditi i hoće li se isplaćivati odjednom ili u dijelovima. Ako se to neće dogoditi što je prije moguće (najkasnije u prvom ili drugom kvartalu iduće godine) i odjednom, nužno će doći do gubitka vrijednosti novca. U vremenu pojačane inflacije i neizvjesnih kamatnih stopa, upitna je smislenost takve mjere ako bi se povrat vršio u dijelovima kroz duže vrijeme. Prema tome, možda bi se trebala uvesti mogućnost upisa iznosa povrata poreza u državne obveznice kako bi se građani, osobito mladi, uspješno izborili s inflacijom od trenutka kupoprodaje do isplate cijelog iznosa povrata poreza. Primljeno na znanje Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
174 IVAN MAJSTORIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem da se dodatno diferenciraju razredi iznosa povrata poreza na promet nekretnina i PDV-a u skladu s dobi, pozitivno diskriminirajući mlade osobe (prema službenim definicijam). Obrazloženje: Ako su ciljevi Nacionalnog plana stambeno zbrinjavanje mladih i ublažavanje njihovog iseljavanja, potrebno je po uzoru na povrat poreza na dohodak mladima do 25. i 30. godine omogućiti povrat PDV-a 100 % i 75 % kako bi im se što ranije pomoglo u rješavanju stambenog pitanja. Naime, mladi (prema službenoj definiciji) i matematički trebaju podići veći (nepovoljniji) stambeni kredit budući da to predstavlja najčešći izvor financiranja kupnje stambenog prostora u tim godinama života, a i općenito. Stoga mlada osoba od 24, 26, 28 ili 30 godina iste razine obrazovanja u prosjeku svojom osobnom imovinom ne mogu konkurirati osobi koja ima 38, 40, 42 ili 44 godine pa bi kroz Prijedlog Nacionalnog plana stambene politike trebali biti subjekti pozitivne diskriminacije u pogledu poreznog rasterećenja kupnje stambenog prostora. Dodatno, eventualno se mogu korigirati postotci na 100 % do 30. godine odnosno 75 % do 35. godine s obzirom na to da je rjeđe da mladi do 25. godine kupuju stambeni prostor. U skladu s tim trebalo bi, po uzoru na povrat poreza na dohodak, voditi računa da za ostvarivanje prava na povrat bude referentan godina u kojoj poreznik obveznik navršava godinu gornje granice ciljane dobne podskupine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 IVAN MAJSTORIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem prilagodbu naziva ciljane skupine u skladu s gornjom granicom dobi potencijalnih korisnika povrata poreza na promet nekretnina i PDV-a. Obrazloženje: Jedan od glavnih ciljeva Prijedloga Nacionalnog plana stambene politike je i stambeno zbrinjavanje mladih. Često se u tom kontekstu u javnosti, kao i u samom dokumentu, za argument koristi podatak da je prosječna dob u kojoj mladi u Hrvatskoj napuštaju roditeljske domove 33,4 godine, što predstavlja najdulje zadržavanje u roditeljskom domu među članicama EU-a. Taj podatak i nije iznenađujući poznavajući domaće tržište nekretnina, financijske mogućnosti mladih, praksu neodjavljivanja prebivališta, ali i tradiciju višegeneracijskih kućanstava. Međutim, treba naglasiti kako su, prema službenim definicijama, mladi u Hrvatskoj osobe od navršenih 15 do 30 godina života te da ne postoji suglasje oko određivanja gornje granice. Ona se najčešće zaustavlja na 30. godini, a ima tendenciju pomicanja do 35. godine života. Usprkos tome, u ovom dokumentu ona seže do 45. godine. Dakle, podatak o dobi napuštanja roditeljskog doma obuhvaća iz različitih razloga i osobe koje nisu mladi po službenim definicijama pa se iz toga može zaključti da korišenje tog podatka kao argumenta i ne drži vodu. Prema tome, čini se da Prijedlog Nacionalnog plana stambene politike treba ciljanu skupinu definirati kao građane u dobi do 45 godina, kako je bilo definirano i Zakonom o stambenom subvencioniranju stambenih kredita, a zasebno izdvojiti mlade uz gornju granicu do 30. ili 35. godine (prema službenim definicijama) ako bi se za njih predvidjela neka specifična mjera po kojoj bi se razlikovali od ostalih. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Vizija NPSP-a obuhvaća sve građane RH, a dio mjera je dobno ograničen kako bi se ostvarili specifični ciljevi.
176 MARKO ČALIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Iako je oslobođenje od poreza na prvu nekretninu važna i pohvalna mjera za podršku mladima i poticanje rješavanja stambenog pitanja, činjenica da ova pogodnost nije bila dostupna tijekom 2024. godine posebno pogađa one koji su u tom vremenu, često uz kreditne obveze, odlučili kupiti svoj prvi dom. Takva odluka nerijetko proizlazi iz životnih okolnosti i mogućnosti koje nisu u njihovoj kontroli, pa je nepošteno da im zbog vremenskog ograničenja bude uskraćena podrška na koju bi inače imali pravo. Nejednaka primjena pravila, gdje su građani iz 2024. godine stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji su nekretninu kupili prije 2024.(a imali su mogućnosti poticaja u drugom obliku) ili će je kupiti nakon 2025., stvara osjećaj nepravde i diskriminacije. Mladi ljudi, koji često predstavljaju najosjetljiviju skupinu s obzirom na dugoročnu kreditnu zaduženost, nisu imali priliku iskoristiti ovu mjeru u ključnom trenutku. Ljubazno Vas molim da razmotrite mogućnost uvođenja pravednijeg modela koji bi uključivao retroaktivnu primjenu oslobođenja poreza za sve one koji su svoju prvu nekretninu kupili tijekom 2024. godine. Time bi se osigurala ravnopravnost među građanima i izbjegli slični nesrazmjeri u budućnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
177 SLAVEN DAMJANOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem izmjenu dijela koji definira povrat iznosa poreza na promet nekretnina u cijelosti. Smatram diskriminatornom razliku iznosa potpore povrata 50% PDV-a u odnosu na iznos poreza na promet nekretnina. Gledajući ukupni trošak nekretnine na primjeru kupnje stana, možemo zaključiti da se povratom polovice PDV-a vraća 10% vrijednosti od ukupne vrijednosti, a povratom iznosa poreza na promet nekretninama vraća se samo 2.91%. Trenutno sam u procesu kupnje prve nekretnine i razmišljam o kupnji stana novogradnje. Investitor/prodavatelj je privatna osoba koja nije u sustavu PDV-a, pa slijedom toga dužan ću biti platiti porez na promet nekretninama. Ako za primjer uzemo u obzir da je cijena stana 194.174,76 EUR, i na to obračunamo porez na promet nekretninama, ukupan trošak za kupnju stana je 200.000 EUR. Dakle povrat koji bi ja dobio bi bio 5.825,24 EUR ili 2.91% ukupnog iznosa. S druge strane, da kupujem stan od tvrtke koja je u sustavu PDV-a, i da je cijena stana 200.000EUR (s PDV-om), moj ukupan trošak bi bio cijeli taj iznos. Tada bih dobio povrat od 20.000 EUR ili 10% ukupnog iznosa. Dakle ako kupim stan u novogradnji od privatnog investitora, dobiti ću čak 14.174,76 EUR manje od osobe koja je kupila stan od neke tvrtke. Cilj ove mjere ne bi trebao biti poticanje tvrtki (i poticanje da se samo od njih kupuje) u odnosu na privatne investitore/prodavače, nego poticanje mladih da na lakši način steknu prvu nekretninu. Svi mladi trebaju imati jednak tretman i jednaka prava. Mjera definirana na način kako je sada, diskriminira sve one koji žele kupiti nekretninu u novogradnji od privatnih investitora (koji su svejedno platili puni PDV pri gradnji tih nekretnina), pa i one koji kupuju nekretninu starije gradnje. Smatram da se pored povrata cijelog iznosa poreza na promet nekrenina, potpora treba povećati sve do iznosa od 10% ukupnog troška nekretnine, baš kao što je slučaj za povrat polovice iznosa PDV-a. Jedino tako bi se omogućila jednaka prava svim mladim obiteljima koje stječu prvu nekretninu. Smatram da je najbolje rješenje da se izjednači stopa potpore na 10% od ukupnog troška svima koji kupuju prvu nekretninu, bez obzira kakvog je tipa ista i od koga je kupljena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje
178 BOŽENA UKIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Slažem se s prethodnim komentarima da je 2024. godina ostala bez državnih potpora za rješavanje stambenog pitanja, dok su nove mjere predviđene od 2025. godine. Ovakav pristup nepravedno stavlja u nepovoljan položaj one koji su svoju prvu nekretninu kupili 2024. godine. Osim toga, za neke nekretnine na zahtjev investitora sklopljen je kupoprodajni ugovor i izvršena je isplata u 2024. godini, a bit će useljive tek tijekom 2025. godine. Predlažem da u pravilniku o povratu PDV-a bude jasno definirano da je za ostvarivanje prava povrata PDV-a bitan trenutak upisa vlasništva u zemljišne knjige, a ne trenutak sklapanja kupoprodajnog ugovora. Hvala na razmatranju ovog prijedloga. S poštovanjem, Božena Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
179 FRANJO GOLUBIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem izmjenu zakonskih propisa na način da se sredstva od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koja se prema zakonu dijele između države i JLS, u cijelosti preusmjereni za izgradnju stanova za iznajmljivanje u vlasništvu/ suvlasništva države I JLS, a isto tako da se u tu svrhu preusmjeri i najmanje 50% prikupljeno poreza na nekretnine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sredstva koja su navedena u ovom komentaru su već potrošena za vrijeme Domovinskog rata kroz izmjene propisa.
180 VEDRAN JAKOPOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Sto se tice kriterija za povrat placenog poreza na promet nekretnina i 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine, svakako bi mjera trebala vrijediti i za stanove, ali i za izgradnju obiteljske kuce. Kriteriji kvadrata po clanu i cijene po kvadratu se znacajno razlikuju u realnosti za gradnju kuce i kupnju stana, pa bi se to trebalo odrzavati i u kriterijima za povrat poreza. U kuci postoji puno kvadrata kojih u stanu vecinom nema, pa nije potpuno fer da je propisano jednako kvadrata po clanu kucanstva za stan i za kucu. S druge strane, cijena kvadrata za izgradnju kuce je generalno manja nego za kupnju stana, pa bi se i to trebalo uzimati u obzir, da mjera bude relativno izbalansirana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan stambene politike ne radi u svojem tekstu razliku između stana i obiteljske kuće i iz tog razloga se koristi pojam stambena nekretnina. Detalji će biti razrađeni u zakonskim izmjenama koje slijede nakon što se usvoji Nacionalni plan stambene politike RH.
181 GRAD DUBROVNIK 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira 1. Potrebno definirati odredbama Zakona o priuštivom stanovanju pravo jedinica lokalne samouprave da u okviru provođenja mjera namijenjenih mladima i mladim obiteljima, a koje imaju za cilj pomoći u rješavanju njihovog stambenog pitanja, davaju u najam stanove u vlasništvu jedinice lokalne samouprave primjenjujući priuštivu najmaninu. Isto je neophodno zbog članka 391. Zakona o vlasništvu koji utvrđuje obvezu jedinici lokalne samouprave na primjenu tržišne cijene prilikom raspolaganja nekretninama. 2. Porezne izmjene neophodne su i u okviru propisa o porezu na dohodak kojim će se definirati kako se dohotkom ne smatraju novčani primici koje fizička osoba ostvari na temelju javnog natječaja ili javnog poziva jedinica lokalne samouprave kojim jedinice lokalne samouprave provode općim aktima utvrđene mjere koje imaju za cilj pomoć u rješavanju stambenog pitanja mladih i mladih obitelji i ako su sredstava za te namjene planirana u proračunu jedinice lokalne samouprave. Prihvaćen Prihvaća se. Uzet će se u obzir tijekom izrade Zakona o priuštivom stanovanju.
182 MREŽA MLADIH HRVATSKE 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažemo nekoliko intervencija u najavljene izmjene pravno-upravljačkog okvira: U stavci b) Unaprjeđenje upravljačkog okvira, u dijelu koji se tiče Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) predlažemo da se uz postojeće doda i dodatna zadaća APN-u, da djeluje kao :provoditelj edukacija o neprofitnim stambenim zadrugama U stavci d) Unaprjeđenje poreznog okvira, predlažemo da se (sukladno ranijem Mrežinom komentaru) najavi daljnje povećanje paušalnog poreza za kratkoročni najam, da se država obveže stvoriti pravni okvir za uvođenje ograničenja cijene najma (rent cap) te najavi smanjenje poreznih nameta za dugoročni najam. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Detaljne ovlasti APN-a uređuju se zakonom, a porezna politika nije u nadežnosti NPSP-a.
183 LENA KOTER 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Prije svega, pozdravljem ideju da se pomogne mladima osigurati primjerenu nekretninu za život izuzetno teškim i nesigurnim vremenima. Imala bih nekoliko sugestija za koje smatram da bih ih bilo potrebno ukljućiti u predmetnu demografsku mjeru.   Prijedlog 1: Obuhvatiti mjerom i osobe koje su već upisane kao vlasnik ili suvlasnik neadekvatne nekretnine obzirom na broj članova kućanstva.  Kao obitelj s dvoje djece živimo u stanu od 39m2 te smatram da bi i mi trebali biti obuhvaćeni predmetnom mjerom pomoći, unatoč tome da nam to nije prva nekretnina. Živimo u Primorju, gdje su cijene stanova izuzetno visoke i osobno poznajemo mnogo obitelji koje kao i mi žive u premalim prostorima. Također smatram da osoba koja je nasllijedila neki manji postotak nekretnine koja nije primjerena za život jer u njoj stalno žive članovi šire obitelji (na primjer naslijeđeni udio je 15% nekretnine koja u naravi predstavlja jedan stan), isto tako ne bi trebala onemogućiti ostvarivanje prava na ovu demografsku mjeru.    Prijedlog 2: Predlažem da se mlađima od 45 godina koji kupuju rabljenu nekretninu omogući subvencija u iznosu 12,5 % kupoprodajne cijene, što bi izjednačilo kupovinu nove ili rabljene nekretnine.  Na način da je mjera usmjerena prije svega na novogradnje (4x veći iznos pomoći) pogoduje se investitorima u građevinskom sektoru, a pogotovo uzevši u obzir da je mladim osobama puno teže izdvojiti veća financijska sredstva za nove stanove. Za očekivati je da će investitori znajući za ovakvu mjeru opet dodatno poskupiti novogradnje. Ako se izjednači pomoć pri kupnji rabljene nekretnine, tržište bi, pretpostavljam, postalo konkurentnije i pravednije. Ukoliko mlada obitelj nije u mogućnosti platiti skupu novogradnju već je u mogućnosti izdvojiti za rabljenu nekretninu iste kvadrature, na trenutno predloženi način je diskriminirana.   Pitanje: Da li će mjerom biti određene ograničavajuće okolnosti? Da li će nakon kupoprodaje vlasnik moći slobodno i bez ograničenja upravljati vlasništvom nad predmetnom nekretninom i donositi odluke vezano uz nju?    Hvala vam na razmatranju navedenih prijedloga i pitanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
184 FILIP JERKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Podržavajući sve inicijative usmjerene na olakšavanje procesa kupnje prve nekretnine, smatram da je od ključne važnosti osigurati pravedan i jednak tretman za sve građane, uključujući i one koji su tijekom 2024. godine realizirali ovu značajnu životnu investiciju. Naime, mladi koji su u tom razdoblju kupili prvu nekretninu ostali su uskraćeni za podršku države – dok su 2023. godine imali pristup APN subvencijama, a od 1. siječnja 2025. predviđen je povrat poreza, oni su praktički isključeni iz oba modela pomoći. Ovakav pristup, koji zanemaruje ovu skupinu građana, ne samo da narušava načelo jednakosti, već ističe i nedovoljno promišljen i nekoordiniran pristup u oblikovanju stambenih politika. Selektivnost u mjerama stvara dojam nedosljednosti i nesustavnosti, što može rezultirati pravnom nesigurnošću i smanjenjem povjerenja građana u stabilnost i predvidljivost državnih odluka. U svjetlu rastućih životnih troškova i sve većih ekonomskih izazova, važno je proširiti pravo na povrat poreza i na građane koji su tijekom 2024. kupili svoju prvu nekretninu. Time bi se osigurala ravnopravnost, pružila podrška svima koji se odlučuju na ovu važnu investiciju i doprinijelo izgradnji dosljednijih i pravednijih stambenih politika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje
185 FILIP KATULIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Drago mi je da se počelo raditi na priuštivom stanovanju mladih. Moja obitelj i ja živimo u malom naselju u Zagrebačkoj županiji, na selu. Zbog izrazito visokih cijena stanova u gradu, odlučio sam svoje stambeno pitanje riješiti izgradnjom vlastite kuće. Polovicom 2024. godine ishođena mi je građevinska dozvola, nakon čega sam započeo izgradnju obiteljske kuće, koja se još uvijek gradi. Smatram da će realizacija ovog projekta omogućiti meni i mojoj obitelji da ostanem živjeti i raditi u Republici Hrvatskoj. Budući da su i mnogi drugi mladi u sličnoj situaciji, predlažem da se stavka o unaprjeđenju poreznog okvira u poglavlju 5.1.1. (Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira) nadopuni tako da se mladima koji grade svoju prvu nekretninu omogući povrat 50% PDV-a na troškove izgradnje. Također, predlažem da se za nekretnine koje su trenutno u izgradnji ne postavlja ograničenje na godinu početka izgradnje, s obzirom na to da proces gradnje često traje dulji niz godina. Ovaj prijedlog bio bi značajna potpora mladima u Hrvatskoj, olakšavajući im rješavanje stambenog pitanja i smanjujući financijski teret koji prati izgradnju vlastitog doma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
186 IVAN KOVAČEVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Prije svega, pohvaljujem inicijativu za povrat 50% PDV-a vezanog za promet nekretnina mladima. Iz malog sam naselja u unutrašnjosti otoka i visoko obrazovan u deficitarnom zanimanju. Zbog fokusa na turizam u široj okolici nema priuštivih stanova, tako da sam se za rješavanje stambenoga pitanja odlučio na izgradnju vlastite nekretnine. Krajem 2023. mi je izdana građevinska dozvola i tijekom 2024. godine sam započeo izgradnju prve nekretnine, obiteljske kuće koja je još uvijek u ranoj fazi gradnje. Izgradnja ove nekretnine bi mi kao mladoj osobi trebala omogućiti da ostanem živjeti i raditi u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su i brojni drugi kolege iz branše u sličnoj situaciji, predlažem da se stavka o unaprjeđenju poreznog okvira u poglavlju 5.1.1. (Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira) nadopuni tako da se mladima koji trenutno grade svoju prvu nekretninu također omogući povrat 50% PDV-a na troškove izgradnje. Budući da izgradnja nekretnine može trajati dulji niz godina, predlažem i da se za nekretnine koje su trenutno u izgradnji ne postavlja ograničenje na godinu početka izgradnje. Unaprijed hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
187 MATEJA ČUTURA MATANOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan. Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama. U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz" S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga. Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja. Lijep pozdrav, Mateja Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
188 GORANA BABIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, pozdravljamo prijedlog novog Zakona. Međutim, treba imati na umu da u nekim od tih zgrada (primjerice tzv.napuštene škole) desetljećima stanuju ljudi koji te zgrade održavaju najčešće o svom trošku te plaćaju režijske troškove. Trebalo bi zaštititi i te ljude, osobito ako su starije dobi i/ili nemaju u vlasništvu nekretninu. Treba ih zaštititi na način da im se omogući otkup stana u istoj zgradi po obnovi te zgrade ili otkup nekog drugog stana pod istim uvjetima u mjestima koja imaju ambulantu, ljekarnu...ono što je neophodno za kvalitetno funkcioniranje ljudi treće životne dobi. S poštovanjem, Gorana Babić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Strateškim dokumentom ne uređuju se pojedinačni slučajevi, ali jedinice lokalne samouprave mogu isto predvidjeti u lokalnim programima stanovanja.
189 MARIO VEREŠ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani,  drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan.  Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama.  U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i  "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz"  S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga.  Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja.   Molim jednake kriterije za stan i apartman(koji sliži stambenoj namjeni). Nema smisla da građani snose odgovornost radi rupa u zakonu, za koje su odgovorne institucije.   Lijep pozdrav, Mario Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
190 ANTONIO ŠOŠTARIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, predlažem da se povrat dijela PDV-a za sve uplate u proračun 2025. godine izvrši neovisno o datumu sklapanja ugovora. Također, predlažem da zaprimljeni konačni račun od izvođača radova (pri primopredaji nekretnine kada ona bude useljiva) bude temelj za vraćanje dijela PDV-a. Srdačan pozdrav, Antonio Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 MARIO ŠIMIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani,  drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan.  Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama.  U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i  "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz"  S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga.  Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja. Molim samo jednake kriterije za stan i apartman(koji sliži stambenoj namjeni).  Lijep pozdrav, Mario Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
192 SEBASTIAN ČULIBRK 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani,  drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan.  Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama.  U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i  "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz"  S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga.  Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja.  Lijep pozdrav, Sebastijan Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
193 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Podržavamo već izneseni prijedlog o mogućem omogućavanju povratu PDV-a za osobe sa III. i IV. stupnjem oštećenja prema važećoj Uredbi o metodologiji vještačenja. Naime, osobe s invaliditetom III. i IV. stupnja oštećenja, kao i obitelji koje za člana obitelji imaju osobu sa III. ili IV. stupnjem, imaju znatno manje mogućnosti pronalaska i osiguravanja pristupačne i priuštive nekretnine koja jedina kao takva (s osiguranim elementima pristupačnosti) može biti odgovarajuća za njihovo stanovanje. Zbog elemenata za osiguravanje fizičke pristupačnosti često su takve nekretnine u samom startu (od izgradnje ukoliko se radi o novogradnji) ili zbog naknadnih radova (ukoliko se radi o građevinama ranijeg, starijeg datuma izgradnje) skuplje i time teže dohvatljive za ovaj dio naših građana. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje
194 MIREILLE SUSANNE LEIS 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdravljam inicijativu. Smatram da su mjere povrata plaćenog poreza na promet nekretninama te povrata 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine za mlade do 45 godina diskriminirajuće prema građanima starijima od te dobi. Također su mjere u suprotnosti članku 3. Ustava RH u kojem se navodi, između ostalog, jednakost kao najviša vrednota ustavnog poretka RH. Stoga smatram da bi se dobno ograničenje trebalo ukloniti iz navedeneh mjera. S poštovanjem, Mireille. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
195 LEA PAVELIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, pohvaljujem inicijativu donošenja Nacionalnog plana stambene politike i pripadajućeg Akcijskog plana, osobito planirano uvođenje mjere povrata 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine. Ipak, želim skrenuti pozornost na to da su trenutnim prijedlogom iz ove mjere izostavljeni kupci koji su svoju prvu nekretninu kupili tijekom 2024. godine, što ovu skupinu građana stavlja u nepovoljan i neravnopravan položaj. Uvođenje ovakvih selektivnih mjera stvara dojam nedosljednosti i nelogičnosti u oblikovanju stambene politike. Kako bi se ispravila ova nepravilnost i osigurala jednaka podrška svim građanima koji rješavaju svoje stambeno pitanje, smatram da je nužno uključiti i kupce iz 2024. godine, o čemu u nastavku iznosim ključne argumente. Naime, 2024. godina ostala je jedina godina bez ikakvih državnih potpora za rješavanje stambenog pitanja, budući da je posljednji krug APN subvencija proveden 2023. godine, dok su nove mjere predviđene od 2025. godine. Ovakav pristup nepravedno stavlja u nepovoljan položaj pojedince i obitelji koji su svoju prvu nekretninu kupili 2024. godine, a osobito one koji su taj korak poduzeli nakon godina, pa i desetljeća financijskih priprema te u uvjetima značajnih ekonomskih izazova, koji nisu bili nimalo manji 2024. u odnosu na 2025. godinu. I u takvim uvjetima pojedinci su bili primorani riješiti svoje stambeno pitanje, često uzimajući kredite s visokim kamatama, koristeći dugogodišnju ušteđevinu te oslanjajući se na dodatnu financijsku pomoć bližnjih. Situacija je osobito izazovna za samce koji ovaj ogroman financijski teret moraju snositi sami. Osim toga, specifični primjeri iz prakse dodatno ukazuju na potrebu prilagodbe mjere kako bi se osigurala pravednost. Primjerice, iako su neke nekretnine kupljene u 2024. godini, useljenje u njih u brojnim će slučajevima biti moguće tek tijekom 2025. godine. Razlog tome je što investitori u nebrojenim slučajevima financiraju gradnju sredstvima koja prethodno primaju od kupaca – bilo iz kredita koje kupci podižu kod banaka, bilo izravnim plaćanjem od strane kupaca. Takva sredstva investitori obično zahtijevaju unutar 1 do 3 mjeseca od sklapanja kupoprodajnog ugovora, dok se završetak gradnje i useljenje mogu dogoditi i više od godinu dana kasnije. Prema trenutnom prijedlogu, kupci tih nekretnina bit će isključeni iz mjere povrata PDV-a, unatoč tome što su, s obzirom na datum useljenja i stvarno rješavanje stambenog pitanja, u istoj situaciji kao i oni koji će nekretnine kupiti u 2025. godini. Takva razlika u tretmanu ne bi bila pravedna. Posebno je važno istaknuti da su ekonomski izazovi s kojima se suočavamo dosegnuli vrhunac upravo tijekom 2024. godine, koja se pokazala najtežom za rješavanje stambenog pitanja. Uz visoku inflaciju, ubrzani rast troškova života i potpuni izostanak državnih potpora, izostavljanje građana koji su tijekom te godine realizirali kupnju prve nekretnine iz predložene mjere bilo bi nepravedno. Osim što bi dodatno otežalo položaj tih građana, takav bi pristup narušio dosljednost i pravednost u provedbi stambenih politika. Stoga predlažem da se pravo na povrat 50% PDV-a proširi na sve kupce prve nekretnine u 2024. godini ili, alternativno, da se kao kriterij za ostvarenje prava uzima datum prvog mogućeg useljenja u nekretninu, odnosno datum uknjižbe nekretnine u 2025. godini, umjesto datuma potpisa ugovora ili plaćanja. Ova bi prilagodba bolje odražavala realne okolnosti kupnje i useljenja te bi osigurala: • Jednakost i pravednost - ispravljanje nejednakog tretmana građana. • Dosljednost – održavanje kontinuiteta državne stambene politike. • Povjerenje građana – Jačanje povjerenja u stabilnost i pravednost državnih odluka. Uvođenje ove prilagodbe demonstriralo bi stvarnu predanost države u pružanju potpore svim građanima koji nastoje riješiti svoje stambeno pitanje. Hvala na razmatranju ovog prijedloga. Nadam se da će isti biti uvažen u daljnjem oblikovanju Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
196 MIJO GUDELJ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Pozdravljam prijedlog novog Zakona jer je ključno što prije poduzeti konkretne korake u ovom smjeru. Svako daljnje odgađanje mjera koje bi olakšale stjecanje prve nekretnine samo će ubrzati depopulaciju i odlazak cijelih obitelji, što je već vidljivo kroz značajan pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama. S obzirom na sve strože uvjete kreditne sposobnosti, rast kamatnih stopa i kontinuirani porast cijena nekretnina u Hrvatskoj, smatram kako povrat 50% PDV-a na kupnju nekretnine nije dovoljan. Predlažem da se taj povrat poveća na 100%. Dodatno, kako bi se zaustavio pad nataliteta, država bi trebala uvesti mjere za subvencioniranje kredita (ili veće porezne olakšice) mladim obiteljima s dvoje i više djece. Također, nužno je osigurati dugoročni i subvencionirani najam stanova u sredinama gdje su tržišne cijene najamnina nepodnošljive za mlade profesionalce poput (liječnika, policajaca i drugih ključnih državnih službenika) koji su relevatni normalno funkcioniranje javnog sustava. U tom kontekstu, modernizacija zakona o najmu je od iznimne važnosti. Republika Hrvatska treba hitno aktivirati nekretnine u svom vlasništvu, naročito one koje se ne koriste, a pritom su useljive i mogu se lako, brzo i povoljno obnoviti te prenamijeniti za stanovanje. Također, važno je voditi računa o osobama starije životne dobi koje godinama stanuju u napuštenim zgradama/objektima u vlasništvu Republike Hrvatske, a nemaju riješeno stambeno pitanje i/ili svoj status, a koje često takve nekretnine održavaju o vlastitom trošku. Republika Hrvatska bi ovoj kategoriji trebala pružiti zaštitu omogućavanjem otkupa stanova nakon primjerice energetske obnove ili otkupa drugih stanova pod povoljnim uvjetima, s naglaskom na lokacije koje nude osnovne uvjete za život, poput dostupnosti zdravstvene skrbi i drugih osnovnih usluga bitnih za kvalitetu života u trećoj životnoj dobi. S poštovanjem Mijo Gudelj Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
197 MARIN BARIŠIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, imajući u vidu dopune za prijedlog Nacionalnog plana stambene politike smatram da bih jako nužno bilo pojam "PRVA NEKRETNINA" zamijeniti pojmom "JEDINA NEKRETNINA" koja bi služila izrazito samo za stanovanje. Naime, 2013 godine zajedno sa suprugom kupio sam stan od 59 četvornih metara. Kroz naredne godine obitelj nam se širila i prethodne 2024 godine nakon rođenja petoga djeteta došli smo do broja 7,članova naše obitelji. Zbog neadekvatnog prostora potrebnim za svakodnevno funkcioniranje bili smo primorani navedenu nekretninu prodati zbog kupnje veće nekretnine koja bi odgovarala našim životnim potrebama. Vodeći se tezom Stambene politike da je stanovanje jedno od temeljnih ljudskih potreba naglasio bih da uvrstite zakonsko uporište za oslobađanje poreza pri kupnji nekretnine obiteljima koji su primorani manji stan zamijeniti većim prostorom. Trenutno smo u proceduri kupovanja veće nekretnine koja nam je ujedno opet i prva i jedina nekretnina te se nadamo da ćete uvažiti naše i slično mišljenje. S poštovanjem, MARIN BARIŠIĆ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
198 DOMINIK PAVKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira U okviru postojećeg Programa B – Provedbeni program poticanja gradnje i rekonstrukcije (dogradnje i nadogradnje) kuća predviđena je mjera kreditiranja izgradnje obiteljske kuće. S obzirom na to da su troškovi izgradnje obiteljske kuće značajno iznad propisanog iznosa kredita po m² netto korisne površine (1.195,00 € je iznos propisan u okviru Programa B), molim prilikom izmjena postojećeg Zakona o društveno-poticajnoj stanogradnji te donošenja Pravilnika, primjereno povisiti iznos koji će biti sukladan stvarnim troškovima izgradnje, pritom vodeći se službenim statističkim podacima. Također, vezano za mjeru povrata PDV-a detaljno razraditi uvjete i način povrata (u vremenskom smislu). Osim toga, molim Vas da obratite pozornost na prijedlog da se investitorima (bar) djelomično subvencioniraju troškovi izrade projektne dokumentacije i plaćanja komunalnih doprinosa koji su zaista visoki, posebno za mlade ljude koji prvi put grade obiteljsku kuću. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
199 TINO PERLAIN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Porezno rasterećenje. Kao što su već i drugi predlagali, bilo bi pravedno da se termin PRVA NEKRETNINA promijeni u JEDINA NEKRETNINA. Netko na primjer kupuje veći stan zbog povečanja članova u obitelji. Također bi se dobna granica trebala bolje osmisliti,ili bi je trebalo ukinuti, jer će mnogi biti zakinuti. Ima građana koji se muče cijeli život sa stambenim pitanjem i u kasnijim godinama života kupuju nekretninu iz potrebe a ne iz luksuza, odnosno tek u kasnijim godinama su stekli uvjete za kredit. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
200 MARKO MIKUŠ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Predlažem retrogradno isplatiti iznos PVD-a i za 2023.g., za kupnju prve nekretnine u novogradnji, ali i sve godine ranije počevši od 2017g. (kada je zakon o subvencioniranim kreditima stupio na snagu) Većini mladih koji su kupili prvu nekretninu 2023.g. u novogradnji nisu subvencionirani krediti prema zakonu o subvencioniranim kreditima, zbog ograničenog vremenskog perioda natječaja. Obrazloženje prijedloga; U fazi gradnje kao što znamo postoje etape i kada dođemo do zadnje etape da je uporabna dozvola gotova imate rok od 30 dana za isplatiti nekretninu, jer se tako sklapanju predugovori. A navedeno u praksi znači, ukoliko je uporabna dozvola bila gotova u 12mj./2022g.,(u daljem tekstu; prva brojka označava mjesece u godini, dok druga brojka označava godinu) 01/2023, 02/2023 03/2023 06/2023, 07/2023, 08/2023, 09/2023, 10/2023, 11/2023, 12/2023 (znači svi mjeseci u godini osim okvirno 4 i 5 mj.) niste mogli dobiti subvenciju mjesečne rate. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
201 MARKO PADOVAN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, podržavam ovaj potez Ministarstva te donošenje nove stambene politike. Kao stručnjak u području građevinarstva i nekretnina smatram da bi predložene potpore trebale retroaktivno obuhvatiti i nekretnine kupljene tijekom 2024. godine. Naime, prošla godina bila je jedina u kojoj potpore nisu bile dostupne,čime su mlade obitelji koje ispunjavaju sve ostale uvjete, dovedene u nepovoljan položaj. Ograničavanje priznavanja potpore isključivo na kupnju nekretnina nakon 1. siječnja 2025. godine moglo bi se smatrati nepravednim prema ovim skupinama. Na ovaj način može doći do situacije u kojoj 2 mlade obitelji koje kupuju identičan stan u istoj stambenoj zgradi te ispunjavaju jednake uvjete stambene politike mogu biti nejednako tretirane zbog par dana razlike u datumu kupnje nekretnine. Vjerujem da ćete razmotriti ovaj prijedlog, koji odražava stav mnogih građana, kako bi se osigurala ravnopravnost svih koji su kupili nekretnine u 2024. godini. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju i razmatranju ovog prijedloga. Marko Padovan ovlašteni inženjer građevinarstva Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
202 ANTUN PADOVAN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, pozdravljam inicijativu za donošenjem Nacionalnog plana stambene politike. Smatram da navedene potpore trebaju retrogradno uzeti u obzir i nekretnine kupljene u 2024. godini. Prošla godina je bila jedina bez potpora te su na taj način kupci, a najprije mlade obitelji koje ispunjavaju sve ostale uvjete diskriminirani u slučaju da se priznaje kupnja nekretnine isključivo od 01.01.2025. Vjerujem da ćete uzeti u obzir moj prijedlog kao i većine drugih koji se odnosi na nekretnine kupljene 2024. Unaprijed zahvaljujem. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
203 ANTE JERKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Moj prijedlog je da se u Nacionalni program uključe svi kupci  prvih nekretnina koje su kupili u 2024. godini jer ta godina je jedina godina u kojoj nije bilo nikakvih poticaja od Vlade i nepravedno je izostavljena iz programa bilo kakvih poticaja što nije u redu i vec tu se radi razlika izmedu mladih koji se stambeno zbrinjavaju i mislim da je to veliki propust od strane Vlade odnosno Vaseg ministarstva . Sada  imate mogucnost da to ispravite i uvrstite i 2024. godinu u svoj Nacionalni program, jer drzava ne gubi nista jer taj porez su mladi platili u 2024. godini i  vi kada bi im to vratili ne gubite nista , a mladima bi vraceni porez i te kako pomogao u svakom pogledu racunajuci da su mnogi podigli kredite na 30 godina sa visokim kamatama. Znaci kupci prve nekretnine u 2024. godini nisu imali niti  mogucnost APN kredita a niti ikave druge pomoci i smatram da se OZBILJNO I HITNO mora pozabaviti sa ovim velikim problemom za mlade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
204 LUKA KARLOVČAN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Podstanar sam u očevoj kući koju je on naslijedio. Čekao sam Nacionalni plan stambene politike i pročitao ga cijelog, ali se ništa ne može iščitati i zaključiti. Konkretno da li će biti omogućena kupnja (prve) nekretnine od npr. roditelja (kao što je bilo moguće u prijašnjim APN-ovim programima) i pod kojim uvjetima? Dakle kupnja prve nekretnine od fizičke osobe, gdje nema PDV-a. Plaća se samo porez na promet nekretnina. Pod kojim uvjetima će biti omogućena takva kupnja ili da će uopće biti omogućena? Dakle kupnja obiteljskih kuća i izgradnja obiteljskih kuća je potpuno zanemarena ovim Planom. Što se tiče vraćanja 50% PDV-a mislim da je mjera ishitrena i ad hoc. Nije jasno kako će biti vraćan PDV, kojom dinamikom i tko će ga vraćati, što veže jedan drugi - najveći problem, a to je podizanje visokih i skupih stambenih kredita pod nerealno strogim uvjetima. Dakle mladi ljudi moraju prvo podići strašno visoke stambene kredite (tko uopće ima uvjet za podizanje kredita koji nerijetko traže i hipoteku na neku drugu nekretninu), pa onda plaćati taj kredit ne znajući kad će mu država ili APN ili netko drugi vratiti čudesnih 50% PDV-a. I šta sa tim iznosom PDV-a: ako želimo uplatiti taj iznos vraćenog PDV-a u stambeni kredit da si smanjimo vrijeme otplate, banka uzima vrlo visoku proviziju na prijevremenu otplatu, gdje opet gubimo novac. Možemo taj dio vraćenog PDV-a uložiti u nekretninu, ali nam opet ostaje vrlo visoki i skupi stambeni kredit. Što se tiče izgradnje kuće i povrata PDV-a, molim Vas da objasnite što sa izvođačima radova koji nisu u sustavu PDV-a (mali obrtnici, keramičari, krovopokrivači, fasaderi), dakle ako će nam oni izvoditi radove, a njihova tvrtka ili obrt nije u sustavu PDV-a, na te usluge ne dobijemo 50% povrata? Dakle trebali bi birati samo izvođače radova koji su u sustavu PDV-a što je potpuno besmisleno. Nadam se da će Programi koji se spominju da će biti izrađeni tijekom 2025. godine i najavljivane izmjene niza zakona biti ozbiljnije, konkretnije i korisnije za mlade ljude koji se pokušavaju osamostaliti od ovog Nacionalnog plana koji bih opisao jednom poznatom izrekom, a to je - tresla se brda, rodio se miš. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
205 MARIN BARIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani,  drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan.  Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama.  U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i  "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz"  S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga.  Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja.  Lijep pozdrav, Marin Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
206 IVAN VUKANČIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani,  drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan.  Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama.  U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i  "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz"  S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga.  Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja.  Lijep pozdrav, Ivan Vukančić Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
207 TOMISLAV PAVIČIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Pozdravljam smjer predloženih promjena. Posebno bih se referencirao na sljedeće: "Navedena potpora za mlade realizirat će se povratom novčanih sredstava u iznosu od 50 % plaćenog PDV-a za prvu stambenu nekretninu, odnosno povratom iznosa poreza na promet nekretnina u cijelosti. Sve obračunato prema primjerenim stambenim površinama i cijenama." Skrenuo bih pozornost da se u urbanim središtima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i njihove okolice) cijene novogradnje kreću po cijenama od više od 4000 €/m2. Ako mladi pojedinac ili par bez djece u takvim sredinama kupuje nekretninu s ciljem da bi u budućnosti imali djecu, onda to nije luksuz već planiranje. Svaki takav stan ima 70+ kvadrata, a po navedenim cijenama ukupna cijena kompletnog stana prelazi 300 tisuća eura. Ovo naglašavam jer se bojim da rečenica "Sve obračunato prema primjerenim stambenim površinama i cijenama" ne zakine ljude prilikom povrata polovice PDV-a, ako država pretpostavi da im je dovoljan stan od 50 m2 po cijeni od 2000 €/m2. 2000 €/m2 možda je prosječna cijena na razini RH, ali u urbanim sredinama ona je višestruko veća! Gdje točno postaviti granicu nije lako odrediti, no prema trenutnim cijenama novogradnje smatram da stanovi od 80 m2 s cijenama od 4000 €/m2 nisu nužno luksuz, već su nažalost neizbježni te ne bi trebali zakidati njihove kupce za povrat poreza. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
208 TONI DADIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan. Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama. U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz" S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga. Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja. Lijep pozdrav, Toni Dadić Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
209 DANIJEL TONKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Kao što se već komentiralo, također skrećem pažnju na apartmane(stanove) koji su etažirani kao poslovni prostori apartmani, a služe u stambene namjene da se omogući povrat 50% poreza. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za prostore u zgradama koji su etažirani kao apartmani ne može se ostvariti povrat poreza, jer to nisu stambene nekretnine.
210 DUNJA RADAUŠ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdrav! Najprije, pozdravljam inicijativu nove stambene politike. Smatram da treba jasno definirati kriterije povrata PDV-a kod kupnje prvog stana. Također, zanima me nadalje ukoliko stan kupuje izvanbračni partner čija je to prva nekretnina, a izvanbračna supruga u svom vlasnistvu ima jedan manji stan od 40m2 (koji ne namjerava prodavati), međutim zbog djeteta (s invaliditetom 4. stupnja) kupuju veći stan jer im i treba veći. Da li je i taj kriterij ok? Također, zanima me da li će biti većih pogodnosti u stambenoj politici i vraćanju poreza za roditelje čija djeca imaju invaliditet 3. ili 4. stupnja, i da li se u tom slučaju mijenjaju kriteriji za određivanje veličine stana po m2 po članu kućanstva budući da su u pojedinim situacijama potrebni veći stanovi u slučaju kada dijete npr. zbog invaliditeta koristi invalidska kolica te je zbog toga i tom članu potrebna veća površina za kretanje. Pišem ovo u smislu da odredite jasnije kriterije koliko je potrebno kvadrata u stambenom prostoru za pojedinog člana s obzirom na njegove specifičnosti jer nije svakim član kućanstva isti, tj. neki mozda zbog invaliditea koriste pomagala. Molim vas da uzmete i ovo u obzir, tj. svakako pogodnosti za parove koji imaju djecu s invaliditeom. Molim odgovor, hvala unaprijed. Lp! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
211 FILIP DRAGAŠEVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdrav, molim da se povrat poreza odnosi na stanove etažirane kao apartmane kako bi svi građani koji kupuju nekretninu za stanovanje u jednakom položaju. Pa makar bio etažiran kao apartman(poslovni prostor) jer služi stambenoj namjeni i kupljena je za stanovanje. Hvala Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za prostore u zgradama koji su etažirani kao apartmani ne može se ostvariti povrat poreza, jer to nisu stambene nekretnine.
212 MIROSLAV TOMAŠKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdravljam inicijative i nadam se da će donijeti barem neki pomak. Vezano na povrat plaćenog poreza na promet nekretninama za mlade te povrat 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine za mlade - vidim da je već bilo komentara na kriterij "mladi do 45 godina". Ne znam od kud dolazi ovakva definicija mladih osoba ali mislim da je vrlo nepoštena. Smatram da bi ovdje jedini kriterij trebao biti "kupnja prve nekretnine". Nažalost, cijela situacija na tržištu nekretnina (a i u samoj državi) je takva da neki svoje stambeno pitanje rješavaju i u 40-ima i u 50-tima godinama života. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
213 IVAN JURKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdravljam sve napore usmjerene na olakšavanje procesa kupnje prve nekretnine, no smatram da je ključno osigurati pravedan tretman i za one koji su tijekom 2024. godine realizirali ovu važnu životnu investiciju. Mladi koji su kupili prvu nekretninu u tom razdoblju ostali su bez podrške države – dok su 2023. godine mogli koristiti APN subvencije, a za kupnje od 1. siječnja 2025. predviđen je povrat poreza, oni su ostavljeni po strani. Ovaj propust ne samo da narušava jednakost među građanima, već ukazuje i na nedovoljno koordiniran pristup u oblikovanju stambenih politika. Selektivne mjere stvaraju dojam nesustavnosti i nedosljednosti, čime se potiče pravna nesigurnost i smanjuje povjerenje u stabilnost državnih odluka. U kontekstu rastućih troškova života i sve izraženijih ekonomskih izazova, od presudne je važnosti proširiti pravo na povrat poreza i na one koji su tijekom 2024. kupili prvu nekretninu. Takvim bi se potezom osigurala ravnopravnost, pružila podrška svim građanima te očuvala dosljednost u provođenju stambenih politika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
214 MAJA DEVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Što sa situacijama poput slijedeće. Ugovor o kupnji stana u novogradnji sklopljen je u drugoj polovini 2024. Investitor je u potpunosti isplaćen u 2024. jer su takvi bili uvjeti investitora za sklapanje ugovora. Završetak zgrade, useljenje i uknjžba nekretnine će biti u 2025. Prijava prebivališta, koja će navodno biti jedan od uvjeta za povrat 50% PDV-a, će naravno također biti u 2025. Smatram da stoga datum potpisa ugovora i datum plaćanja ne bi trebali biti jedini uvjeti koji se gledaju za povrat 50% PDV-a. U načelu, s obzirom na to da u 2024. godini nije bilo nikakvih potpora za kupnju prve nekretnine, bilo bi korektno da se u mjere poreznih olakšica uključe retroaktivno svi koji su nekretninu kupili tijekom 2024. Unaprijed puno hvala. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
215 EDO TURKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Obzirom da u RH ima nezanemariv broj obitelji koje nisu uspjele riješiti stambeno pitanje u roku da uđu u kategoriju „mlade obitelji“ i još uvijek pokušavaju kupiti svoju prvu nekretninu / nekreninu za stanovanje, predlažem da se poveča dobni prag ljudi obuhvaćenih ovom mjerom (min 50. god. ili npr. po kriteriju: mlade obitelji i druge obitelji s malodobnom dijecom koje kupuju svoju prvu nekretninu). Konkretno ja i moja životna partnerica prešli smo 45. god. života i još uvijek pokušavamo kupiti nekretninu. Imamo dvoje malodobne djece i time se sigurno kvalificiramo u kategoriju mlade obitelji koja treba stambeno zbrinjavanje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije
216 MARIO KEVO 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira U prezentaciji Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030., prezentirane 18.10.2024. naveli ste u novom Zakonu o poticajnoj stanogradnji da će se poboljšati model potpore za gradnju obiteljske kuće. Ovdje se, koliko vidim, nigdje ne spominje obiteljska kuća, pa bih Vas molio ako možete detaljnije opisat kako će se poboljšati taj model. Je li u pitanju povrat dijela PDV-a(na osnovu racuna do dobivanja uporabne dozvole?), povoljniji krediti(slično kao APN krediti) ili nešto treće? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
217 IGOR LEKIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira S obzirom da je mjera najavljena kao pomoć obiteljima u konačnom rješavanju stambenog pitanja vjerujem da ćete pri određivanju pravila za primjenu ove mjere uzeti u obzir različite obiteljske situacije, primjerice da je samo jedan član obitelji, koji će biti sudužnik u otplati kredita za novi stan, mlađi od 45 godina. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 MIRKA SIKIRIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, molim da se razmotri opcija da se unaprijeđenim poreznim okvirom, osim ciljane skupine, obuhvate i svi oni koji rješavaju stambeno pitanje za sebe i svoju obitelj kupovinom prve nekretnine bez obzira na godine. Bit ću konkretna: imam 46 godina, suprug i ja nismo do sada bili kreditno sposobni te imamo četvero djece na školovanju od kojih dvoje maloljetne, a već više od 16 godina selimo po podstanarskim stanovima. Po prvi puta kupujemo nekretninu za rješavanje svog stambenog pitanja u 2025. godini, a ovim Nacionalnim planom nismo obuhvaćeni pa se osjećamo diskriminiranima. S druge strane, smatram da nismo jedina obitelj u Hrvatskoj, koja "nakon 45. godine" rješava stambeno pitanje. Što radi izostanka adekvatne stambene politike, što radi nepredviđenih životnih prilika i sl. te smatram da je ograničenje povrata samo za "prvu" nekretninu dovoljno. Nadam se da ćete razmotriti ovaj prijedlog. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
219 MARTINA NOVAK 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Nadam se da pisanje ovih naših komentara ima nekog smisla i da ćete stvarno probati uvažiti mišljenje nas mladih koji se borimo sa problemima stjecanja prve nekretnine. Nadam se da pod nekretninama mislite i na gradnju/kupovinu kuće na selu jer i mi mladi sa sela trebamo negdje živjeti. Također, mjere su bile najavljenje u srpnju. Vjerujem da su neki stvarno čekali hoće li biti novi krug APN ili nešto novo i svi koji su krenuli s gradnjom kuće ili kupili stan u primjerice 9. mjesecu neće biti uključeni u mjeru? To stvarno nema smisla. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. U tekstu Nacionalnog plana koristi se pojam stambena nekretnina koja podrazumijeva stan, obiteljsku kuću, pa i gradnju obiteljske kuće.
220 IVANA MARKOTA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Smatram da je važno i ispravno uključiti kupce prve nekretnine iz 2024. godine u mjeru povrata PDV-a i poreza na promet nekretninama jer je to jedina skupina kupaca koja je ostala zakinuta za sve potpore države u procesu rješavanja stambenog pitanja. U 2023. godini dostupne su bile APN subvencije na koje se kupci novogradnji iz 2024. godine nisu mogli prijaviti. Novi plan stambene politike predviđa povrat poreza i pola PDV-a za kupce u 2025. godini. Obzirom da su troškovi života i rješavanja stambenog pitanja kroz godine sve veći, kupci prvih nekretnina iz 2024.godine nepravedno bi bili zakinuti za ovu vrstu potpore, što dovodi do nelogičnosti i neujednačenosti obzirom na troškove, inflaciju itd. Smatram da je nužno i korektno osigurati povrat poreza i za kupce prve nekretnine tijekom 2024. godine, čime bi se izbjegle razlike među kupcima i osigurala dosljednost planova stambene politike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
221 ZRINKA BUZATOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdravljam svaku inicijativu koja olakšava stjecanje prve nekretnine, ali želim naglasiti važnost uključivanja kupaca prve nekretnine iz 2024. godine u mjeru povrata PDV-a i poreza na promet nekretnina. Mladi koji su tijekom 2024. kupili prvu nekretninu ostali su jedina skupina bez potpore države u tom procesu – 2023. još su bile dostupne APN subvencije, dok se za kupoprodaje prve nekretnine realizirane od 1.1.2025. predviđa povrat poreza. Ovakav izostanak potpore stvara nepravednu razliku među građanima i ukazuje na neujednačen, pomalo i kaotičan pristup. Uvođenje ovakvih selektivnih mjera stvara dojam nedosljednosti i nelogičnosti u oblikovanju stambene politike, što ne samo da izaziva pravnu nesigurnost i nejednak tretman građana, nego ozbiljno narušava povjerenje u stabilnost i pravednost državnih politika. Uz sve veće troškove života i ekonomske izazove, nužno je osigurati povrat poreza i za kupoprodaje prve nekretnine realizirane tijekom 2024. godine, čime bi se izbjegle razlike među kupcima, osigurala jednaka podrška svima i očuvala dosljednost državne stambene politike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
222 IVAN BEDENIKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, kao i gospodin Vid Krajačić malo niže ljubazno molim informaciju što u slučaju kad sam naslijedio 1/4 kuće (ne svojom voljom!) u kojoj ne planiram živjeti? Hoće li to biti ograničavajući faktor odnosno hoće li se ta kuća smatrati mojom "prvom" nekretninom ili neće? Supruga i ja planiramo kupiti svoju nekretninu (stan) te time riješiti svoje stambeno pitanje i bitan mi je odgovor na ovo pitanje. Molim da to ne bude ograničavajući faktor odnosno da date primjer kako riješiti tu životnu situaciju u kojoj se, vjerujem, ne nalazim jedini... Hvala i lijepi pozdrav, Ivan Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
223 JOSIPA ŠOŠTARIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Glede povrata dijela pdv-a pri kupnji prve nekretnine, da li će se gledati kupoporadajni ugovor koji je sklopljen u listopadu 2024 ili račun od strane investitora koji će biti izdan u kolovozu 2025. godine kada nekretnina bude useljiva? Investitor izdaje račun za stan u trenutku kada je zgrada/stan spremna za useljenje, stoga pitam/predlazem da upravo račun bude podloga/baza za povrat dijela pdv-a. Može li se očekivati povrat dijela pdv-a na iznos uplata koje su izvršene u 2025. godini iako je kupoprodajni ugovot sklopljen u listopadu 2024 godine? Također, predlažem da se povrat poreza na prvu nekretninu proširi i na sve kupce prve nekretnine u 2024. godini (ili barem zadnji kvartal 2024.) obzirom da su već tada započele najave u medijima te je to jedina godina koja nije obuhvaćena nikakvim mjerama od strane Vlade. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
224 ELIJANA JERKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Predlažem da se povrat poreza na prvu nekretninu  proširi i na sve kupce prve nekretnine u 2024. godini jer je to jedina godina koja nije obuhvacena nikakvim potporama od strane Vlade za subvencije bilo kakve vrste prilikom kupnje prve nekretnine. Ako je Vladi stvarno stalo pomoci za kupnju prvu nekretnine pitanje je zbog cega je izostavljena 2024. godina iz Nacionalnog plana i zbog cega su ti kupci diskriminirani u odnosu na kupce do 2023. I kupce od 1.1. 2025. godine. Objasnite molim Vas mladima zbog cega je 2024. godina preskocena u vidu ikakvih subvencija za kupnju prve nekretnine. Smatram da se hitno i ozbiljno treba ukljuciti i ta godina retroaktivno za subvencije kakve god bile dobro ce im doci. Podignuti su krediti na 30 godina sa velikim kamatama,placeni su porezi , a Vase ministarstvo ih nigdje ne spominje za nikakve subvencije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
225 TOMISLAV REŠETAR 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira " Donošenje novog Zakona o najmu stanova" Smatram da po hitnoj proceduri treba donijeti novi Zakon o najmu stanova kako bi se zaštitili, prvenstveno Najmodavca a potom Najmoprimca. Trenutačno imamo situaciju gdje je Najmoprimca ukoliko ne plati teško izbaciti iz stana, sudske parnice su po par godina. U zakonu se ne štite takvi najmodavci, oni će u tom slučaju morati plačati porez na nekretninu jer ga ne mogu izbaciti a niti mogu naplatiti stanarinu. Molim da uzmete u obzir neke od zakonskih regulativa u EU: - Ukoliko najmoprimac ne plati, ogluši se u roku od 30 dana policija radi deložaciju - Najmoprimac ako se ogluši i ne plati, ne može sudjelovati u nikakvim državnim poticajima, dobiti poticaje za dijete, novorođenče, bilo koji oblik primanja od države. - Sastaviti crnu listu takvih neplatiša - Puno lakše ovrhe takvih neplatiša gdje namodavac ima prednost nad naplatom ukoliko je već neplatiša pod blokadom i ovrhom drugih - U dogovoru sa bankama, flag takve neplatiše da im se zabrani dizanje kredita, gotovinskih, stambenih i bilo kakvih dr oblika (prekoračenja, minusi, rata). - Zakon mora biti jednostavno rigorozan da Najmoprimca odvrati od bilo kakvog pokušaja statusa "Zaštićenog najmoprimca" kojeg nismo preko 30 godina bili u mogućnosti riješiti. - Naravno, treba zaštititi i Najmoprimca ukoliko je sve obveze izvršio istom mjerom ali se Najmoprimca ne smije staviti u povlašteni položaj gdje Najmodavac ne može uživati u svojoj stečenoj imovini jer dosta nam je takvih koji bi besplatno živjeli u tuđoj nekretnini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
226 KREŠO ŽAGAR 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, šaljem Vam prijedlog da se predloženo oslobođenje od plaćanja poreza na prvu nekretninu proširi i na obitelji koje zbog povećanja broja članova prelaze iz manje u veću stambenu jedinicu. Smatram da prijedlog zakona ne obuhvaća adekvatno stvarne potrebe obitelji u Republici Hrvatskoj koje se suočavaju s izazovima osiguravanja priuštivog i dostatnog stambenog prostora. Predlažem sljedeće: Oslobođenje od plaćanja poreza primijeniti na obitelji koje: Posjeduju samo jednu nekretninu i mijenjaju je za veću zbog povećanja broja članova kućanstva. Ispunjavaju jasno definirane kriterije poput minimalnog broja kvadrata po članu obitelji te maksimalne cijene po kvadratu nekretnine kako bi se spriječile zloupotrebe. Priuštivo stanovanje ne smije biti privilegij samo onih koji kupuju prvu nekretninu, već pravo svih obitelji koje odgovorno planiraju svoj životni prostor u skladu s potrebama djece i kućanstva. Kao roditelji troje maloljetne djece, moja supruga i ja smatramo da je predloženi sustav ograničavajući te ne prati stvarne potrebe mladih obitelji. Ignoriranjem ovog segmenta, zakonodavac dovodi u neravnopravan položaj obitelji koje su već osigurale prvu nekretninu, ali zbog prirodnih okolnosti trebaju veću. Ovaj prijedlog temelji se na jednostavnom principu pravednosti: pravo na adekvatan prostor za život trebaju imati sve obitelji koje odgovorno ulažu u svoju budućnost. Vaše uključivanje i razumijevanje ove problematike ključno je za stvaranje društva koje potiče demografsku obnovu i kvalitetan život svih svojih građana. Očekujem da ovaj prijedlog bude ozbiljno razmotren i da se pri donošenju odluka uzmu u obzir stvarne potrebe obitelji poput naše. S poštovanjem, Krešo Žagar Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
227 HELENA KLARIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Dobar dan molim promjenu kriterija za povrat pola iznosa PDV-a, kao i za povrat poreza na kupnju nekretnina. Naime, ja koja sam u fazi kupnje svoje prve nekretnine, koju nažalost do sada nisam mogla sebi priuštiti, a imam samo koju godinu poviše 45, sam podjednako "mlada" tj "stara" kao i osoba do 45 godina starosti, prema vašim kriterijima za definiciju "mlade osobe". Diskriminacija na temelju godina starosti je u pitanju. Molim ispravak. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
228 MATEJ HULINA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Smatram da bi bilo korisno i pravedno produžiti mogućnost povrata poreza i za 2024. godinu., s obzirom da je to jedina godina koja nije bila obuhvaćena mjerama podrške ili potpore za kupnju nekretnine (posljednji APN realiziran je u 2023. godini). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
229 MARKO NOVAK 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, u vašem zakonu nema spomena izgradnje obiteljske kuće. Živimo u Zagrebačkoj županiji, 30-tak km od glavnog grada i kod nas nema zgrada sa stanovima. Po ovome ispada da se potiče selidba u gradove, gdje se grade stambene zgrade, a sela se zaboravljaju. Za nas koji ne želimo napustiti selo, vratite 50% poreza kod izgradnje kuće, koje je lako dokazati računima za izgradnju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. U tekstu Nacionalnog plana koristi se pojam stambena nekretnina koja podrazumijeva stan, obiteljsku kuću, pa i gradnju obiteljske kuće.
230 IVAN JARAM 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, u prijedlogu zakona stoji da će se povrat 50% iznosa poreza na prvu nekretninu obračunavati prema primjerenim stambenim površinama i cijenama. Pri donošenju konačnog zakona potrebno je znati da stanovi nisu jednako priuštivi, tj. primjerenih cijena u različitim dijelovima Hrvatske. Ono što se može smatrati skupim kvadratom u Zagrebu, Splitu ili drugim priobalnim gradovima u realnosti može biti tek prosječna ili ispodprosječna tržišna cijena kvadratnog metra za taj dio Hrvatske. Isto tako, ako će se povrat poreza vršiti srazmjerno veličini stana u odnosu na broj ukućana, važno je imati na umu da mlade osobe kupuju prvu nekretninu s planiranjem dijeljenja iste s bračnim partnerom i djecom u budućnosti. Potrebno je stoga ostaviti nekakvu "rezervu" prilikom razmatranja koliko kvadratnih metara je primjereno za jednog ukućana. Mlade osobe svoju prvu nekretninu često kupuju s planiranjem (širenja) obitelji i ne kupuju je s konačnim brojem ukućana. Drugim riječima, ako samac kupuje svoj prvi stan i kratkoročno će biti jedini stanar te nekretnine, to ne znači da istu nekretninu unutar nekoliko godina neće dijeliti s bračnim drugom i/ili djecom. Ograničavati samca ili mladi bračni par bez djece na nekretninu veličine garsonijere i jednosobnog stana ujedno znači i ograničavati te osobe po pitanju budućeg širenja obitelji. Povrat 50% PDV-a morao bi biti osiguran za sve manje stanove prosječnih cijena (za taj dio RH), a postotci manji od toga bi se trebali primjenjivati na luksuz, tj. skupe i velike nekretnine neprimjerene mladim ljudima koji kupuju svoju prvu nekretninu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
231 DARIJAN VINTER 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Dokument ni u jednom dijelu ne adresira najveći problem a to je kreditna nesposobnost mladih obitelji kod stjecanja prve stambene nekretnine. U dokumentu se spominje stambeni fond ali nejasni su rokovi uspostave istog, dionici tog procesa, uvjeti ostvarenja. Uz trenutne cijene, stopu PDV-a od 25% i prosječnu hrvatsku plaću, stambeni krediti postali su nedostupni za većinu mladih obitelji te je stoga potrebno jasno i nedvojbeno utvrditi akcijski plan mjera za rješavanje ovog problema. Kada se u obzir uzmu sve planirane mjere, može se zaključiti da će većinu pogodnosti ovog nacionalnog plana koristiti osobe kojima potpora nije ni nužna. Nevjerojatno je da se država ovim programom odriče polovice PDV-a bez jasno definiranih ciljanih skupina i uvjeta ostvarenja za ovakvu izdašnu potporu a istovremeno zaboravlja na najranjivije skupine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
232 DARIJAN VINTER 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, nejasne su odredbe o povratu PDV-a te da li se iste u kontekstu "stambene nekretnine" odnose isključivo na kupnju novih stanova ili mjera obuhvaća i kupnju te izgradnju obiteljskih kuća. S obzirom na to da se u dokumentu više puta spominju prigradska, ruralna i potpomognuta područja, nejasno kako bi oslobođenje PDV-a isključivo na stanove imalo utjecaj na stambeno zbrinjavanje mladih u tim područjima, naime ponude stanova u tim područjima nema. Pa stoga dokument sam po sebi predstavlja paradoks ispunjenju zadanih ciljeva. Potrebno je jasno definirati ciljane skupine korisnika, definiciju stambene nekretnine te dodati način ostvarivanja oslobođenja PDV-a kod rekonstrukcije/gradnje stambenih objekata. U suprotnom ispada da će privatni investitori u ruralnim područjima kod rekonstrukcije/gradnje stambenih objekata plaćanjem PDV-a financirati subvencioniranje kupnju stanova u gradovima odnosno područjima gdje ponuda stanova postoji. Takav pristup je u svemu diskriminatoran i potiče daljnju depopulaciju ruralnih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. U tekstu Nacionalnog plana koristi se pojam stambena nekretnina koja podrazumijeva stan, obiteljsku kuću, pa i gradnju obiteljske kuće.
233 DRAŽEN BAKETARIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Povrat poreza za prvu stambenu nekretninu (50% PDV za novogradnju ili 3% poreza na promet nekeretninama), dali se odnosi i za mlade koji trenutno žive u inozemstvu (nisu porezni rezidenti RH) a planiraju se vratiti u domovinu i riješiti stambeno pitanje? Predlažem da točno opišete ciljnu skupinu kupaca kojoj pripada ta olakšica. Smatram da povrat poreza treba omogućiti svim hrvatskim državljanima koji nisu rješili stambeno pitanje (tj. za kupnju prve nekretnine u RH) neovisno o poreznom rezindetsvu odnosno gdje se nalaze u inozemstvu? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
234 MARKO MIKUŠ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, predlažem formulirati u nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine i sljedeće: 100% povrata PDV-a, za osobe sa III i IV stupnjem oštećenja prema uredbi o metodologiji vještačenja NN (br. 85/14, 95/15, 96/23) Obrazloženje prijedloga ; U zakonu o subvencioniranim kreditima, a koji više nije na snazi dodane su dodatne dvije godine subvencije za osobe s invaliditetom. Ovakvim prijedlom nacionalnog plana nije predviđena slična dodatna pogodnost, čime se osobe s invaliditetom stavljaju u teži položaj nego ranije. Uzimajući u obzir da se osobe s invaliditetom teže zapošljavaju, samim time i manja je mogućnost kreditne sposobnosti, sumarno to će biti vrlo mali izdatak za državu. Zatim, navedenim prijedlogom možebitno će se potaknut na kupnju novogradnje, jer novogradnja (ukoliko i nije svaka u potpunosti prilagođena potrebama osobama s invaliditetom) zasigurno ima ugrađeno dizalo, zatim ima i određen broj parkirnih mjesta prilagođen osobama s invaliditetom. Očekivane ostale implikacije na prijedlog: rasteretiti će se gradove i općine i njihov stambeni fond, a osobama s invaliditetom olakšati jednom kada dođu u mirovinu posjedovanjem vlastite nekretnine. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ciljevi Nacionalnog plana i pripadne mjere usmjerene su pretežito prema povećanju ponude stanova za priuštivu kupnju i najam, a ne na poticanje potražnje.
235 LUKA PUNIŠ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, Predlažem da se pravo na povrat poreza ostvaruje i kada korisnik mjere, odnosno bračni i izvanbračni drug, životni i neformalni životni partner, ima u vlasništvu jednu stambenu nekretninu koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće uz uvjet da u roku od 2 godine dostave nadležnom tijelu dokaz o prodaji. Obrazloženje: U samom tekstu Plana istaknuli ste da, u odnosu na prosjek EU, građani Hrvatske imaju manje raspoloživih četvornih metara po stanaru, odnosno žive u manjim stanovima, lošijeg energetskog razreda. Trebalo bi omogućiti i obiteljima koji u vlasništvu imaju nekretninu, a koja nije adekvatna, da ostvare poticaj u vidu povrata poreza za kupnju adekvatne nekretnine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
236 VID KRAJAČIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Podržavam cijeli prijedlog ovog Nacionalnog plana. Samo želim skrenuti pažnju za nasljedene nekretnine, pogotovo gdje nisu 1/1 da ne ograničava u ostvarenju prava na povrat poreza. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 MARKO PLASTIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Podržavam donošenje predloženih mjera u Nacionalnom planu stambene politike, posebno potporu za mlade kroz povrat 50% plaćenog PDV-a za prvu stambenu nekretninu. Međutim, smatram da formulacija ove mjere nije dovoljno precizna jer ne definira jasno uključuje li povrat PDV-a i gradnju obiteljske kuće, što može dovesti do nejasnoća u provedbi. Predlažem da tekst mjere bude preciziran na sljedeći način: 'Povrat novčanih sredstava u iznosu od 50% plaćenog PDV-a za prvu stambenu nekretninu, što uključuje kupoprodajnu cijenu pri kupnji stambene nekretnine ili troškove građenja ukoliko se radi o izgradnji obiteljske kuće. Ukoliko bi se mjera odnosila isključivo na kupoprodajnu cijenu, smatram da bi time bila favorizirana kupnja stanova, jer je vrlo malo investitora koji prodaju nove kuće. Time bi se dodatno poticao život u gradovima na štetu manjih sredina, gdje prevladavaju obiteljske kuće, a ne stambene zgrade. Ovakav pristup mogao bi negativno utjecati na mnoga ruralna područja koja već bilježe pad broja stanovnika, a u kojima nema gradnje stambenih zgrada. Takva područja bila bi izuzeta iz ove mjere, što nije u skladu s ciljem ravnomjernog demografskog i stambenog razvoja. Predlažem da se mjera proširi kako bi obuhvatila i troškove gradnje obiteljske kuće. Time bi se mladim obiteljima omogućilo da ostanu u tim krajevima ili da se dosele nove obitelji, čime bi se potaknuo razvoj manjih sredina i ruralnih područja. Dodatno, potrebno je definirati koji bi sve troškovi gradnje ulazili u povrat PDV-a, poput građevinskog materijala, usluga izvođača radova, projektiranja i priključaka na infrastrukturu. Ovakva mjera pridonijela bi i suzbijanju crne ekonomije, jer bi svi radovi morali biti evidentirani računima od strane izvođača radova. Hvala na razmatranju ovog prijedloga! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. U tekstu Nacionalnog plana koristi se pojam stambena nekretnina koja podrazumijeva stan, obiteljsku kuću, pa i gradnju obiteljske kuće.
238 ERNESTO ROSANDA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Termin "prva nekretnina" treba zamijeniti s "jedina nekretnina". Životni primjer - supruga i ja smo 2020. kupili stan putem APN-a i platili 30.000 kn poreza na nekretninu. U međuvremenu smo dobili troje djece i postojeći stan u doglednom razdoblju trebamo prodati jer nam je potreban veći stan. U slučaju prodaje naše jedine nekretnine mi ostajemo bez APN poticaja i dakako bez nekretnine i jedino ispravno bi bilo da i mi možemo ostvariti povrat poreza na kupovinu novog stana, jer će nam u ovom slučaju to ponovno biti prva i jedina nekretnina koju imamo. Predviđa li ovaj Nacionalni plan ovu vrlo realnu životnu situaciju? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena
239 KRUNOSLAV FERKO 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira S obzirom na nedostupnost istovrsnih mjera u 2024. godini (APN) i nastavno na to da je ova mjera najavljena tijekom 2024.godine, u neravnopravnu situaciju se stavljaju mlade obitelji koje su realizirale kupovinu u 2024.godini. Prijedlog je da se Nacionalnim planom obuhvate i obitelji koje su prvu nekretninu kupile u prošloj, 2024. godini. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
240 IVAN UHODA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, imam prijedlog vezano za plaćanje poreza na prvu stambenu nekretninu. Ja i supruga smo kupili stan 2008 godine od 76 m2 kada smo se oženili i nismo imali djece. Sada imamo 7 djece i naš stambeni prostor više nije adekvatan za nas devetoro, te smo se prijavili na POS program i imamo namjeru kupiti veću nekretninu, pa bi bilo dobro da u ovakvim situacijama uvažite obitelji koje kupuju veću nekretninu radi povećanja broja članova kućanstva tj. da ne plaćaju porez na kupnju veće nekretnine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
241 VALENT BALIJA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, predlažem da se kod izrade pravilnika uzme u obzir kupnja prve stambene nekretnine na što se točno odnosi, tj. da se na sve građane jednako primjenjuje (vjenčane i nevječane). Primjer: mladi bračni par može prije stupanja u brak kupiti dvije nekretnine i iskoristiti pogodnosti za kupnju prve stambene nekretnine 2x. Prijedlog: Da se za sve osobe, nevezano jesu li u braku ili ne omogući Potpora za mlade pri kupovini prve nekretnine. - NAJJEDNOSTAVNIJE i najbolja opcija (Pretpostavka - Muž i žena mogu samostalno živjeti u 40-50m2 i iskoristi potporu ženinu, a zatim nakon rođenja 2 djece trebaju veći stan cca 60-70m2 i mogu ostvariti potporu na muža) čime se stavljaju i jednak položaj kao da su kupili dvije nekretnine kao cura i dečko (prije vjenčanja). Ne bi htio da se stavljaju u podređen položaj bračni parovi koji je primjerice 2023/2024. kupili nekretninu na muža, u međuvremenu su dobili djecu i sada im treba druga nekretnina (veća) i da ne mogu koristiti pravo na ženu. Govorim naročito za osobe koje nisu koristi pogodnosti APN. Također da se potpora odnosi na apartmane i stanove, tj da se koristi za nekretnine za stanovanje nevezano kako su etažirane ! Lijep pozdrav, Valent Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. Za prostore u zgradama koji su etažirani kao apartmani ne može se ostvariti povrat poreza, jer to nisu stambene nekretnine.
242 TANJA PERKOVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Hoće li se povrat iznosa poreza na promet nekretnine u cijelosti odnositi na nekretnine kupljene i za koje je plaćen porez u 2024. godini? Pravo na subvencionirane kredite bilo je moguće ostvariti do kraja 2023. godine, a novim Prijedlogom Nacionalnog plana predložene su olakšice i potpore od 2025. godine. Mlade obitelji koje su realizirale kupovinu i platile porez tijekom 2024. godine nisu imale nikakvih pogodnosti niti državnih potpora za kupnju stambene nekretnine, što bi trebalo uzeti u obzir pri odobrenju povrata plaćenog poreza na promet. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
243 MISLAV PERVAN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, hoće li u povrat 50% PDV-a biti uključene nekretnine za koje je kupoprodajni ugovor sklopljen u 2024. godini, dok se isplata većine sredstava, pa samim time i isplata pripadajućeg PDV-a, vrše u 2025. godini? Lp, Mislav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
244 JURICA TUŠEK 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, da li će u povrat 50% PDV-a biti uključena i 2024godina, Ili je to bila najlošija godina za realizaciju stambenog pitanja? lp. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
245 ANA SEMENIČ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, hoće li potpora povrata poreza na kupnju prve nekretnine uključivati i nas mlade obitelji koje smo kupili svoju prvu nekretninu tijekom 2024.? Budući da ukidanjem APN-ovih subvencioniranih kredita krajem 2023., u protekloj 2024. godini nije bilo apsolutno nikakvih državnih potpora i pomoći za kupnju stambene nekretnine u ruralnim područjima. Plaćanje poreza na kupnju prve nekretnine predstavljalo je dodatno ogromno financijsko opterećenje te smatram da je korektno naše uključenje u navedenu potporu. Unaprijed hvala. Lp, Ana Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
246 NENAD MENIĆANIN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Pozdrav, Ovim putem bih predložio da se potpora za kupnju prve nekretnine promjeni u potporu za kupnju jedine nekretnine. Kao primjer opisujem svoju privatnu situaciju. Ja i supruga smo kupili prije 10 godina prvu nekretninu (jednosoban stan) putem stambenog kredita. Sad smo je prodali jer smo četveročlana obitelj i krećemo u kupnju većeg stana. Nakon što smo vratili stambeni kredit ostajem nam iznos dovoljan za 20 posto novog stana te će se 80 posto financirati putem novog stambenog kredita koji će mi uzeti 50 posto mjesečnih primanja. Supruga je trenutno nezaposlena te bi u našoj situaciji bilo od velike pomoći kada bi i obitelji poput moje bili u mogućnosti ostvariti potporu prilikom kupnje novog stana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
247 VERONIKA GAVRAN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, imam namjeru kupovanja prve nekretnine za stanovanje, a ista se u zemljišnim knjigama vodi kao apartman. Imam li pravo ostvariti povrat poreza ? Procjenitelj banke je izašao na procjenu i odobrio uvjete za stambeni kredit iako se vodi kao poslovni prostor apartman. U slučaju negativnog odgovora molim detaljno objašnjenje. Pozdrav. Veronika Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
248 MARIJA MALOČA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, mene također zanima na što se odnosi pojam "stambena nekretnina" te hoće li se isto odnositi na stan koji je etažiran kao poslovni prostor- apartman, a koji će se koristiti isključivo za stanovanje moje obitelji i pri tom je to moja prva nekretnina. Odnosno hoće li se mjera povrata poreza primjenjivati u mom slučaju te hoću li ostvariti pravo na povrat poreza? Smatram da nepravilnosti u drugim aktima koji su omogućili ovaj problem ili tzv. pravnu prazninu ne bi trebali produbljivati ovim aktom i utjecati na mene i moju obitelj te ovim putem ljubazno molim da isto uzmete u obzir. S poštovanjem, Marija Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
249 MARKO MALOČA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Poštovani, drago mi je što se kroz cijeli Nacionalni plan spominje pojam "stambena nekretnina", odnosno nije izričito vezano za stan. Ovo navodim s obzirom na to da se danas investitori lukavo snalaze naročito kod projektiranja kako bi uskladili projekt s GUP-om i sagradili veći broj stanova, pa tako određeni stanovi etažiraju kao poslovni prostori apartmani. Iako kupci apartmana kupuju nekretninu kako bi stanovali u njoj i osnovali obitelj jer osim načina etažiranje nema razlike u nekretninama. U novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ne postoji pojam apartman, odnosno postoje 2 pojma u članku 4. koje citiram: "Poslovnim prostorom smatra se prostor u zgradi u kojem se obavlja poslovna djelatnost i koja u pravilu čini samostalnu uporabnu cjelinu" i "Stan je samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više prostorija koje imaju poseban ulaz" S obzirom na to da se ne obavlja poslovna djelatnost u apartmanu to se ni ne može smatrati poslovnim prostorom, razvidno je i logično zaključiti da se apartman u namjeni stanovanja tretira kao stan i shodno tome treba ostvarivati sva prava koja proizlaze iz toga. Moj komentar ima cilj da se pojam "stambena nekretnina" odnosi i na stanove koju su etažirani kao poslovni prostori apartmani. Iako se navedeno već sada može iščitati iz teksta, ovim putem Vas molim potvrdu navedenoga kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja pojma "stambena nekretnina" te kako bi se ostvarila svrha donošenja Nacionalnog plana i priuštivog stanovanja. Lijep pozdrav, Marko Maloča Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovni prostori se ne mogu izjednačiti sa stambenim prostorima.
250 RAUL IVIČIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Kao visoko obrazovana osoba, koja trenutno prolazi proces izgradnje obiteljske kuće, imam veliki problem s razumijevanjem ove ogromne količine teksta koja je tu napisana. Konkretno: Imam 37 godina, oženjen, dvoje djece, planiramo 3. Imamo građevinsko zemljište, dozvolu i realiziran stambeni kredit. Čekali smo s početkom gradnje upravo zbog ovih mjera i sad vidim da se gradnja obiteljskih kuća ni ne spominje. Da li nama koji gradimo planirate vraćati 50% PDV-a? Do koje kvadrature? Na koliko članova obitelji? Da li ulogu igra energetska učinkovitost koja se navodi u tekstu, s obzirom da smo se odlučili na niskoenergestku građevinu? Na koji način bi trebali dokazati utrošeni novac? Toliko pitanja, a ni jedan jedini odgovor niste dali? S obzirom da se govori konstatno o stanovima, izgradnji novih stambenih jedinica, dobije se osjecaj kao da su ovo subvencije za one koji grade i za one koji već posjeduju nekretnine? Nadam se da je ovaj akt puno ozbiljniji sadržaj od ovog trkeljanja po papiru o brojkama. Trebaju nam konkretne mjere, a ne analize i mudrovanja! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. U tekstu Nacionalnog plana koristi se pojam stambena nekretnina koja podrazumijeva stan, obiteljsku kuću, pa i gradnju obiteljske kuće.
251 STJEPAN KIRIGJIJA 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.1. Unaprjeđenje pravno-upravljačkog okvira Gdje su konkretna pojašnjenja o povratu PDV-a? Hoće li se vraćati u omjeru prema primjerenoj stambenoj površini, npr. ako je stan 95 kvadrata na 4 člana obitelji, vratit će se PDV u omjeru od 65/95 od idealnih 50 %? U kojem će se roku donijeti zakon? Kad će se započeti s povoljnim kreditiranjem za izgradnju obiteljskih kuća i kakva je u tom slučaju primjerena stambena površina, odnosno primjenjuje li se ona i u tom slučaju? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
252 MATIJA ČMELJEŠEVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Podržavam program priuštivog stanovanja , međutim želim ukazati na jedan problem koji bi se mogao pojaviti prilikom primjene propisa na visokoobrazovane mlade koji su tek završili školovanje. Naime, visokoobrazovani mladi po završetku školovanja uspijevaju dobiti početnu plaću koja se kreće nešto oko ili iznad prosječne plaće. Prema tome, oni će biti isključeni iz programa priuštivog stanovanja ili će im se isti naplaćivati više nego onima sa primanjima ispod prosjeka. U gradu Zagrebu najam stana i režije odnesu oko pola prosječne plaće, što je vrlo velik iznos mladoj osobi koja planira zasnovati obitelj te se neki zbog toga odlučuju na odlazak u razvijenije zemlje zapadne Europe. Stoga predlažem da se visokoobrazovanim mladima prvu godinu po stjecanju diplome omogući sudjelovanje u programu priuštivog stanovanja bez obzira na prihode koje ostvaruju, odnosno da se prema njima primjenjuju ublaženi kriteriji. Na ovaj način se visokoobrazovane mlade potiče da ostanu u Hrvatskoj i da kroz godinu dana steknu kreditnu sposobnost te si zatim mogu osigurati kupovinu vlastitog stana/kuće. Matija Čmelješević Predsjednik Studentskog zbora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu član Povjerenstva za dodjelu državnih stipendija u STEM područjima znanosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kriteriji će se detaljno razraditi u Programu priuštvog najma.
253 MATIJA ČMELJEŠEVIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Pozdravljam ideju povećanja kapaciteta subvencioniranog studentskog smještaja, odnosno izgradnje novih i obnovu postojećih studentskih domova. Kako je navedeno u bilješci No.48, u gradu Zagrebu otprilike 3000 studenata godišnje ostane bez smještaja u studentskom domu iako je za njega aplicirao. Mjera rješenja postoji, te je Sveučilište u Zagrebu izradilo projekt izgradnje novog studentskog doma na Kampusu Borongaj (sa otprilike 1350 novih mjesta), te je izgradnju istoga podržao i sam premijer Plenković prilikom predstavljanja projekta Kampusa u travnju 2024. godine. Kako ovi planovi postoje već dugi niz godina, a na realizaciji istih nikada nije ozbiljnije rađeno od strane države, predlažem da se u NPSP RH uvrsti izgradnja studentskog doma na Kampusu Borongaj kao prioritet, te da se predvidi mehanizam financiranja iste (kako ne bi sve ostalo na razini predizbornih obećanja). Izgradnja navedenog studentskog doma bi oslobodila oko 700-900 stambenih jedinica u gradu Zagrebu te bi se znatno olakšao pritisak na tržište najma nekretnina u gradu Zagrebu samo sa ovom jednom mjerom. Također, druga mjera koju predlažem je da se subvencija za stanovanje u privatnom smještaju koju MZOM dodjeljuje studentima koji nisu uspjeli dobiti pravo na subvencionirani smještaj u studentskim domovima poveća sa trenutnog iznosa od 60EUR mjesečno na iznos od barem 150EUR kako bi se ojačala socijalna komponenta potpore studentima koji su ranjiva društvena skupina i u povećanom su riziku života u siromaštvu. Na ovaj način se studente koji su smješteni u privatnom najmu više izjednačava sa studentima koji imaju 'privilegiju' što su uspjeli dobiti smještaj u studentskim domovima. Matija Čmelješević Predsjednik Studentskog zbora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu član Povjerenstva za dodjelu državnih stipendija u STEM područjima znanosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje. NPSP predviđa poticanje povećanja kapaciteta studentskog smještaja u studentskim domovima.
254 JANA MILIN HERCEG 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Pozdravljam nastojanje da se kroz različite programe i mjere povećaju kapaciteti priuštivog stambenog fonda. Prepoznajem važnost aktivacije praznih stambenih jedinica, prenamjene neiskorištenih prostora i gradnje novih kapaciteta, no smatram da bi se planirani pristupi mogli dodatno unaprijediti kako bi se osigurala ravnopravnost, inkluzivnost i trajna održivost stambenih rješenja. Donosim sljedeće prijedloge i komentare: Aktivacija praznih stambenih jedinica Podržavam plan da se postojeće prazne stambene jedinice, posebno one u vlasništvu države, uključe u Program priuštivog najma. Međutim, kako bi se osigurala učinkovitost ove mjere, predlažem: • Transparentan i participativan proces određivanja bodovnih lista za najmoprimce, uz jasno definirane prioritete za ranjive skupine (npr. obitelji s djecom, osobe u riziku od beskućništva i osobe u beskućništvu, mlade obitelji). • Uvođenje sankcija za privatne vlasnike praznih stanova koji ih ne aktiviraju kroz poreznu politiku ili dodatne namete, uz istovremeno jačanje financijskih poticaja za one koji sudjeluju u Programu priuštivog najma. • Razrada programa za kontrolu kvalitete stanova uključenih u priuštivi najam kako bi stanovanje bilo sigurno i dostojanstveno za najmoprimce. • Obaveza godišnje evaluacije programa kako bi se pratila njegova učinkovitost i utjecaj na tržište najma. Prenamjena neiskorištenih prostora Prenamjena napuštenih zgrada, poput škola, vojnih objekata i industrijskih pogona, za potrebe stanovanja je izrazito pozitivan i nužan korak. Predlažem sljedeće nadogradnje: • Razrada standardiziranih kriterija za prenamjenu, s posebnim naglaskom na dostupnost infrastrukture i društvenih sadržaja u blizini. • Prioritizacija zajedničkih i inkluzivnih oblika stanovanja (npr. stambene zajednice za starije osobe, kombinacije studentskog smještaja i osoba u beskućništvu, kao što je u Beču). • Uključivanje mjesnih zajednica u planiranje prenamjene kako bi prenamjena odražavala lokalne potrebe i resurse. Gradnja novih stambenih jedinica Prepoznajemo važnost gradnje novih stambenih jedinica, ali smatramo da je potrebno jače povezati gradnju s lokalnim potrebama i usmjerenjem na održiva rješenja. Predlažemo: • Definiranje standarda priuštivosti za nove projekte koji uzimaju u obzir regionalne razlike i mogućnosti kućanstava s nižim prihodima. • Uvjetovanje državnih subvencija za projekte gradnje obavezom osiguravanja minimalnog udjela od 50 % stambenih jedinica za priuštivi najam. • Jačanje uloge lokalnih samouprava kroz obavezu osiguravanja infrastrukture bez dodatnih troškova za projekte priuštivog stanovanja. • Stroža kontrola troškova gradnje kako bi se spriječila prekomjerna komercijalizacija subvencioniranih projekata. Posebni programi za prigradska i ruralna područja Podržavamo ideju dodjele građevinskog zemljišta za stanovanje u ruralnim područjima, ali je ključno osigurati: • Potpunu opremljenost zemljišta potrebnom infrastrukturom prije dodjele korisnicima. • Razvoj lokalnih radnih mjesta i usluga u ruralnim područjima kako bi takvi programi postali privlačni i održivi za obitelji. • Subvencije za individualnu gradnju koje će biti jednostavne i pristupačne mladim obiteljima. Program prilagođen starijima i studentima Smatramo da je prilagodba stambenog fonda za starije osobe i povećanje studentskih smještajnih kapaciteta ključan korak. Predlažemo: • Subvencioniranje organiziranih oblika stanovanja za starije osobe kako bi se rasteretio postojeći stambeni fond i osigurao kvalitetan smještaj za stariju populaciju. • Razvoj novih modela studentskog stanovanja u suradnji s lokalnim zajednicama i sveučilištima kako bi se smanjio pritisak na tržište najma u sveučilišnim gradovima. Potreba za sustavnom evaluacijom i revizijom S obzirom na kompleksnost predloženih mjera, predlažemo uvođenje: • Redovitih evaluacija učinkovitosti svake mjere, uz javno dostupna izvješća. • Sudjelovanje civilnog društva i relevantnih dionika u praćenju i predlaganju poboljšanja programa. Mjere predložene u ovoj točki predstavljaju značajan korak prema povećanju priuštivog stambenog fonda, no potrebno je osigurati da njihova provedba bude inkluzivna, transparentna i utemeljena na stvarnim potrebama lokalnih zajednica. Smatramo da se posebna pažnja mora posvetiti kvaliteti stanovanja, participaciji svih relevantnih dionika te očuvanju dostojanstva i stabilnosti za sve korisnike ovih programa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
255 KATJA ŠESNIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Građanska inicijativa ,,STANARI ZAJEDNO,, daje primjedbe na Nacionalni plan stambene politike kako slijedi: Nesporna činjenica je da već više desetljeća lokalno stanovništvo uz obalu zbog masovnog turizma trpi kako zbog nemogućnosti života u centrima gradova i mjesta uz obalu, tako i zbog nedostupnosti osnovnih sadržaja za život, a pogotovo zbog nedostupnosti nekretnina za stanovanje mladih obitelji koji više nemaju gdje niti iznajmiti, a kamo li zbog previsokih cijena kupiti nekretninu. Također Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije regulirao što je to stan i koja mu je primarna svrha, te Zakon nije razlučio što je to apartman i koja mu je namjena, niti postojeći Zakon radi razliku između ova dva pravna pojma. Upravo stoga GI STANARI ZAJEDNO predlaže izmjenu i dopunu čl. 73. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, jer je to jedini način da se stanovi koji se nalaze u stambenim zgradama i sada iznajmljuju kako apartmani u kratkoročnom najmu, vrate u prvobitnu namjenu i to namjenu za stanovanje, jer nije niti jedna stambena zgrada u RH dobila uporabnu dozvolu s namjenom obavljanja hotelske djelatnosti kakva je apartman, nego je dobila s namjenom za stanovanje. Jednostavno je nedopustivo da u jednoj stambenoj zgradi ili neboderu imate stanove i između njih apartmane s gostima koji se izmjenjuju kao u hotelu. To je nedopustivo i to je dovelo do manjka kako stanova na tržištu, tako i do većih kupoprodajnih cijena na tržištu, kao i do većih cijena dugoročnog najma, a jednako tako je narušilo i kvalitetu stanovanja. Čl. 34. Ustava RH jamči se pravo na nepovrediv dom, a u čl. 35. Ustava RH jamči se štovanje i pravna zaštita svačijeg osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Također je čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena zaštita prava na dom. Upravo stoga GI STANARI ZAJEDNO upozoravaju da je na ovaj način dopuštanjem da se iznajmljuju stanovi u stamebnim zgradama kao apartmani povrijeđen Ustav RH. Zbog svega navedenog GI STANARI ZAJEDNO smatra da je pravi interes RH upravo zaštita prava stanara temeljem čl. 34. i 35. Ustava RH, te čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, slijedom čega predlaže da se u Nacionalni plan stambene politike doda obveza izmjene i dopune čl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i tako da se doda st. 5. koji bi glasio: 5.) Stambena zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao stanovi i služe isključivo za stanovanje, te daje pravo vlasniku stana da svoj stan može iznajmiti trećim osobama - najmoprimcima za dugoročni najam. Apartmanska zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao apartmani, a iste mogu služiti za odmor, kao i za bavljenje turizmom, odnosno iznajmljivanjem turistima za dnevni najam za što je vlasnik apartmana dužan ishoditi posebnu dozvolu nadležnog tijela. Zgrada može služiti ili za stanovanje - stambena zgrada ili za odmor i bavljenje turističkom djelatnošću - apartmanska zgrada. te da se u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima navede sljedeće: ,,Stupanjem na snagu izmjena i dopuna ovog Zakona prestaju važiti sva izdana rješenja o kategorizaciji osobama koje se bave turističkom djelatnošću iznajmljivanja stanova kao apartmana u stambenim zgradama.'' Na ovaj način vratili bi se stanovi na tržište s isključivom namjenom za stanovanje. GRAĐANSKA INICIJATIVA STANARI ZAJEDNO po punomoćnici Katji Šesnić, odvjetnici u Splitu Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kratkoročni najam u stambenim zgradama i način korištenja stambenih jedinica obrađen je u NPSP-u te se strože regulirao Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada, kao i novim poreznim mjerama iz nadležnosti Ministarstva financija.
256 FRANJO GOLUBIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Program stambenog zbrinjavanja u prigradskim ruralnim područjima je kompleksan, posebno za starije osobe, jer iste većinom žive same ili u dvočlanom domaćinstvu sa niskim prihodima i u neadekvatnom stambenim uvjetima. Isto tako istima nije u većini slučajeva osiguran pristup osnovnim uvjetima za život, uključujući mobilnost jer JLS smatraju da svakodnevne životne potrebe svojih starijih sugrađana mogu riješiti isplatom prigodnih božićnica i uskrsnica a ne osiguranjem mogućnosti pristupa osnovnim socijalnim uslugama u mjestu stanovanja i socijalnom uključivanju u zajednicu svojih starijih sugrađana. Predlažem da se u zakonskim propisima predvidi mogućnost zajedničkog udruživanja više starijih osoba u stambenu zajednicu putem partnerstva uz poticaj i potporu države da se isto stimulira. Na predloženi način omogućio bi se što duži ostanak u vlastitoj sredini, postiglo bi se socijalno isključivanje a više osoba bi zajednički moglo plaćati usluge geronto domaćice podjelom troškova. Takav pristup bio bi samoodrživ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 SANDRA FIOLIĆ ČARMAN 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Treba preispitati mjeru aktiviranja praznog stana u privatnom vlasništvu uz uvjet da je najmanje dvije godine stan bio prazan. Naime, 2022. godine, pred ulazak Republike Hrvatske u EU zonu, odnosno uvođenje EUR-a javila se povećana potražnja za novim stanovima koje su kupci kupovali u kunama i u gotovini te su cijene stanova naglo počele rasti a rastu i danas. Velika većina tih stanova nakon što je izgrađena nije useljena. Ovom mjerom direktno se pogoduje vlasnicima koji su svoj stanove stekli špekulativno i zbog kojih su u konačnici cijene stanova porasle do razine nepriuštivosti. Ujedno, mjera ne tretira isto vlasnike stanova koji su do sada svoje stanove iznajmljivali dugoročno i na to uredno plaćaju porez. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Cilj Programa priuštivog najma je aktiviranje praznih stambenih jedinica.
258 NIKOLA ĐUREK 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje Razmatranje progresivnog oporezivanja vlasnika, svake sljedeće nekretnine. Pri čemu tome treba prethoditi jasno utvrđivanje povezanosti osoba (bračni drug, životni partner, potomci), a sve gdje su promjene nastale u kratkom roku prije donošenja Zakona, npr. 6 mjeseci, kako bi se odmah razlučile lažne prijave stvarnog vlasništva i prebivališta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 MARKO PLASTIĆ 5.1. Mjere uz posebni cilj 1: Priuštivo stanovanje, 5.1.2. Povećanje ponude stambenih jedinica za priuštivo stanovanje U tekstu se spominje modifikacija POS-programa, no sve navedene modifikacije odnose se na Program A. Smatram da bi bilo korisno razmotriti i unapređenje Programa B, koji je bio odlično zamišljen kao potpora mladim obiteljima, ali zbog određenih nedostataka nije u potpunosti zaživio (mali broj korisnika). Glavni izazovi Programa B: Maksimalni iznos kreditiranja po m²: Trenutni limit od 1.195 EUR po m² u praksi često nije dovoljan za pokrivanje stvarnih troškova gradnje, s obzirom na aktualne cijene koje su znatno iznad ovog iznosa. Predlažem usklađivanje limita s tržišnim troškovima gradnje. Ograničenje površine kuće za kreditiranje: Program nije primjeren za mlade obitelji koje još nemaju djecu, ali ih planiraju imati. Maksimalna površina za kreditiranje od 72,90 m² (ili ukupna maksimalna površina od 135 m²) često nije dovoljna za obitelji s više djece. Također, kuće koje se kreditiraju ne smiju se prodavati za kupnju većih, što dodatno ograničava fleksibilnost mladih obitelji. Prijedlozi za unaprjeđenje Programa B: Povećati iznos kreditiranja po m² kako bi bio usklađen s aktualnim troškovima gradnje. Povećati maksimalnu površinu kuće za kreditiranje, uzimajući u obzir potrebe obitelji s više djece. Također, nisam siguran jeste li planirali uvesti zaseban program kreditiranja, poput onoga navedenog pod točkom d) – Program stambenog zbrinjavanja u prigradskim i ruralnim naseljima. Bilo bi korisno dodatno pojasniti kako će taj program funkcionirati i hoće li se razlikovati od postojećih POS-programa. Hvala na razmatranju prijedloga Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 ALENKA DELIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.2. Mjere uz posebni cilj 2: Održivo stanovanje Održivost je neophodan element priuštivog stanovanja, ali i stanovanja danas. Kvalitetu je potrebno definirati i kroz aspekte održivosti: na razini primjene pasivnih elemenata održivosti na razini primjene aktivnih elemenata održivosti. Kako je primjena pasivnih elemenata gotovo isključivo element projektantske odgovornosti, kvalitetu možemo osigurati definiranjem i uvođenjem minimalnih zadovoljenih elemenata pasivnih elemenata : preciznije propisati količinu osunčanja glavnih prostorija stambenih prostorija, osigurati prirodno provjetravanje, zaštitu od sunca, kvalitetnu orijentaciju prostora i te elemente navesti kao obvezujuće unutar Pravilnika o minimalnim uvjetima. Nadalje, definirati preporuke za primjenu aktivnih elemenata održivosti uz kvantitativne pokazatelje kvalitete i dugoročne uštede. Smanjenje troškova kućanstva direktno je povezano sa primjenom održivih principa i kvalitetom i standardom življenja! Pasivni standard gradnje u tehničko tehnološkom smislu postaje standard gradnje upravo socijalnog stanovanja zbog troškova života, kvalitete života i odnosa prema okolišu. Sve elemente potrebno primijeniti ne samo na stambene jednice, već i na zgrade i naselja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 KARLO BANOVIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.2. Mjere uz posebni cilj 2: Održivo stanovanje Dodatno razraditi mjere za rješavanje problema praznih stanova. Uvesti progresivno oporezivanje dugotrajno praznih stanova Uspostaviti program "Obnovi za najam" koji bi vlasnicima sufinancirao obnovu uz obvezu dugoročnog najma po priuštivim cijenama Kreirati online platformu koja povezuje vlasnike praznih stanova i potencijalne najmoprimce Pojednostaviti administrativne procedure za prenamjenu praznih poslovnih prostora u stambene jedinice Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 JANA MILIN HERCEG 5.2. Mjere uz posebni cilj 2: Održivo stanovanje, 5.2.1. Energetska obnova zgrada Pozdravljam naglasak na energetsku obnovu zgrada u okviru posebnog cilja održivog stanovanja. Energetska obnova zgrada ima ključnu ulogu u smanjenju potrošnje energije, povećanju otpornosti na klimatske promjene te poboljšanju kvalitete života građana, a istovremeno doprinosi nacionalnim i globalnim ciljevima dekarbonizacije. Predlažem sljedeće dopune i unaprjeđenja kako bi mjera bila još učinkovitija i inkluzivnija: Prioritizacija ranjivih skupina i područja S obzirom na to da najlošija energetska svojstva zgrada često koreliraju s većim ekonomskim opterećenjem njihovih stanara, predlažem da: • Obnova višestambenih zgrada u područjima s većim rizikom od energetskog siromaštva bude prioritetna, posebno u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje je veći udio zgrada s lošim svojstvima. • Obnova zgrada u seizmički aktivnim područjima uključuje obaveznu konstrukcijsku obnovu uz energetsku, s najvišom mogućom stopom sufinanciranja. • Prilikom definiranja prioriteta, posebnu pažnju usmjeriti na ranjive skupine, poput osoba s invaliditetom, starijih osoba te kućanstava s nižim prihodima. Promicanje participativnog pristupa Predlažem da se stanari uključe u planiranje i provedbu obnove: • Transparentan sustav odlučivanja o obnovi koji uključuje sudjelovanje stanara u svim fazama – od planiranja do implementacije. • Edukacija građana o prednostima energetske obnove i mogućnostima sufinanciranja kako bi se potaknulo šire prihvaćanje programa. Jačanje tehničkih standarda i dostupnosti Važno je osigurati da energetska obnova bude dugoročno održiva: • Korištenje materijala s niskim ugljičnim otiskom i visokim standardima energetske učinkovitosti. • Osiguranje pristupačnosti zgrada za osobe s invaliditetom i starije osobe kao sastavni dio obnove. • Poticanje korištenja zelenih tehnologija i zelene infrastrukture na i oko zgrada, uključujući zelene krovove i fasade, što doprinosi poboljšanju mikroklime i smanjenju toplinskih otoka. Financijski okvir i dostupnost sredstava Kako bi obnova bila dostupna svima, predlažem: • Veće stope sufinanciranja za kućanstva s nižim prihodima i socijalno osjetljive skupine. • Razrada modela financijske podrške za suvlasnike koji ne mogu pokriti vlastiti dio troškova kako bi se spriječile prepreke u provedbi projekata. • Osiguranje dugoročnih i predvidivih izvora financiranja kako bi se izbjeglo usporavanje provedbe projekata zbog nestabilnosti fondova. Postavljanje ambicioznijih ciljeva S obzirom na stratešku važnost energetske obnove zgrada, smatramo da bi ciljevi trebali biti ambiciozniji: • Povećati ciljani udio obnovljenih zgrada s najlošijim energetskim svojstvima. • Postaviti obavezu postizanja viših razreda energetske učinkovitosti nakon obnove, uz usklađivanje sa standardima za dekarbonizaciju. Osiguranje kontinuiteta i prilagodljivosti programa Uzimajući u obzir izazove poput pandemije i potresa koji su utjecali na dosadašnju provedbu, predlažem: • Razviti fleksibilne operativne planove koji omogućuju prilagodbu programa u slučaju kriznih situacija. • Osigurati kontinuiranu evaluaciju uspješnosti programa i prilagodbu mjera temeljem rezultata. Energetska obnova zgrada predstavlja ključan korak prema održivom stambenom sektoru i poboljšanju kvalitete života građana. Predložene mjere smatram kvalitetnom osnovom, ali je nužno osigurati njihovu inkluzivnost, dostupnost najugroženijim skupinama i dugoročnu održivost. Predana smo podršci implementaciji ovih mjera te predlažem dodatnu suradnju i konzultacije s civilnim društvom radi praćenja njihove provedbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 MARIO MUSA 5.2. Mjere uz posebni cilj 2: Održivo stanovanje, 5.2.1. Energetska obnova zgrada Poštovani, na koji način će se vraćati povrat 50% PDV-a? Da li će max. iznos povrata biti reguliran ovisno o mjestu (grad) kupnje stana? Na temelju čega se određivati max. površina za koju će se dobiti povrat 50% PDV-a? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
264 ZADRUGA ZA ETIČNO FINANCIRANJE 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja U prostornim planovima treba omogućiti posebne kategorizacije zemljišta za priuštivo stanovanje, zajedno s kvotama uključujući i kvote za stambene zadruge. Nizozemska primjerice ima 40:40:20 omjer stanova za priuštivi najam, zadružni najam i tržište. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Namjena zemljišta za priuštivo stanovanje navedena je u tekstu te će se detaljno razraditi novim Zakonom o prostornom uređenju.
265 JANA MILIN HERCEG 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja Izražavam podršku pristupu koji u središte stambenih politika postavlja učinkovito i održivo korištenje urbanog zemljišta. Zemljište je ključni resurs za postizanje priuštivosti i održivosti stanovanja, te je nužno da se njime upravlja strateški, transparentno i u skladu s principima društvene odgovornosti. U nastavku donosim naše ključne komentare i prijedloge za unaprjeđenje mjera zemljišne poluge: Poticanje priuštivog stanovanja kroz pametnu densifikaciju • Podržavam naglasak na pametnu densifikaciju kao mehanizam koji omogućuje optimizaciju korištenja zemljišnih resursa. Međutim, predlažem da se jasno definiraju kriteriji za densifikaciju kako bi se osiguralo očuvanje kvalitete života i prirodnog okoliša, uz sprječavanje negativnih posljedica poput prenapregnutosti infrastrukture ili gubitka javnih prostora. • Densifikacija treba biti popraćena razvojem potrebne društvene infrastrukture (npr. vrtići, škole, zelene površine) kako bi se izbjeglo stvaranje isključivo stambenih područja bez sadržaja koji omogućuju kvalitetan život. Regulacija spekulativnih praksi • Naglašavam važnost ograničavanja spekulativnih praksi s urbanim zemljištem koje pridonose rastu cijena i dodatno pogoršavaju problem priuštivosti stanovanja. Predlažem uvođenje mehanizama poput poreza na neiskorišteno građevinsko zemljište ili prazne nekretnine, kako bi se potaknula njihova aktivacija u svrhu stambenog razvoja. Jačanje uloge javnog sektora • Smatram da je ključno osigurati snažnu ulogu javnog sektora u planiranju, upravljanju i distribuciji urbanog zemljišta. Predlažem jačanje suradnje između jedinica lokalne samouprave i državnih tijela kako bi se osigurala usklađenost lokalnih potreba i nacionalnih strateških ciljeva. • Posebn ističem važnost izrade lokalnih programa stanovanja koji će identificirati ključne potrebe zajednica i pružiti okvir za planiranje zemljišta na transparentan i inkluzivan način. Javna zemljišta kao resurs za priuštivo stanovanje • Pozdravljam korištenje javnog zemljišta za razvoj priuštivog stanovanja, ali smatram da je nužno postaviti jasne uvjete i kriterije za takve projekte. Javna zemljišta trebaju biti dostupna isključivo za projekte koji garantiraju priuštivost kroz dugoročne najmove, neprofitne stambene zadruge ili druge oblike održivog stanovanja. • Predlažem osiguranje da lokalne vlasti ustupaju zemljište za priuštive stambene projekte pod povoljnim uvjetima, uz uvjet da projekti uključuju određeni udio stanova namijenjenih socijalno ranjivim skupinama. Participativno planiranje i društvena jednakost • Smatram da mjere zemljišne poluge moraju uključiti participativni proces u kojem će lokalne zajednice i građani imati priliku sudjelovati u donošenju odluka o korištenju zemljišta. Na taj način osigurava se transparentnost, odgovornost i usklađenost s potrebama lokalnog stanovništva. • Važno je osigurati da mjere zemljišne poluge posebno adresiraju potrebe ranjivih skupina, uključujući mlade obitelji, starije osobe, osobe u beskučništvu i druge socijalno ugrožene skupine, kako bi se spriječilo njihovo isključivanje iz procesa stambenog razvoja. Očuvanje okoliša i zelene infrastrukture • Podržavam nastojanja da se očuva prirodni okoliš u procesu razvoja urbanog zemljišta, no predlažemo da se dodatno razradi uloga zelene infrastrukture kao sastavnog dijela urbanog razvoja. Planiranje priuštivog stanovanja treba uključivati i zelene površine, energetski učinkovite zgrade te održive prometne opcije. Mjere zemljišne poluge predstavljaju ključni alat za usmjeravanje tržišta nekretnina prema priuštivosti, održivosti i društvenoj jednakosti. Međutim, njihov uspjeh ovisit će o transparentnosti provedbe, jačanju participativnog planiranja te stavljanja u prioritet javni interesa ispred privatnih spekulativnih interesa. Predlažem da se posebna pažnja posveti zaštiti najranjivijih skupina i očuvanju prirodnih resursa, kako bi prostor uistinu bio u funkciji stanovanja za sve građane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 TIHOMIR JUKIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA STAMBENE POLITIKE RH Primjedba na sadržaj teksta u poglavlju 5.3.1. Prilagodba upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja na str.68. Predlaže se potpuno izbaciti sljedeći tekst: U slučaju kad opravdano ne postoje mogućnosti korištenja postojećeg građevinskog zemljišta ili slobodno zemljište za gradnju ne postoji, tada bi se kroz izmjene Zakona o prostornom uređenju u jasno propisanim uvjetima omogućilo fleksibilnije uvjetovano povećanje područja građevinskog zemljišta za potrebe priuštivog stanovanja. U tom slučaju MPGI bi pomoglo jedinicama lokalne samouprave kroz sufinanciranje izrade izmjena i dopuna prostornih planova. OBJAŠNJENJE: Zadaća Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je da organizira sustav planiranja prostora u funkciji njegove zaštite i razvoja, te donosi odgovarajuću zakonsku regulativu. Iz tog proizlazi da treba kontrolirati i štititi provedbu Zakona o prostornom uređenju. A taj zakon jasno daje u čl. 43 i čl.47 modele u kojim situacijama je moguće povećanje građevinskog područja i nije potrebna njegova izmjena: Čl. 43 (3) Nova izdvojena građevinska područja izvan naselja mogu se određivati prostornim planom grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja izgrađena 50% ili više svoje površine. (4) Građevinska područja naselja mogu se proširivati samo ako je postojeće područje izgrađeno 50% ili više svoje površine. (5) Ako je ispunjen uvjet iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka građevinska područja izvan naselja, odnosno građevinska područja naselja mogu se povećati do 30% njihove površine. Čl. 47 (1) U prostoru ograničenja se građevinsko područje određuje tako da se može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja (2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, odrediti novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte. Dakle postoji jasna zakonska procedura za povećanje građevnog područja koju nije potrebno mijenjati. No, postoji i više pitanja: - kako će se iskazati potreba a za novim građevnim zemljištem za priuštivo stanovanje i temeljem čega, kojih dokaza? - postoji opasnost da većina jedinica lokalne i područne samouprave iskaže zahtjev za povećanjem građevnog područja na račun priuštivog stanovanja bez opravdanja i u kasnijim razdobljima kao neiskorišteno građevno zemljište koristi za druge namjene - da li će se propisivati sankcije ako se ne realizira priuštivo stanovanje na proširenom građevnom području, itd. - što znači predložena formulacija „omogućiti fleksibilnije uvjetovano povećanje područja građevinskog zemljišta„ (pojam „fleksibilnije“ nije termin za prostorno planiranje - ne postoje jasno propisana metodologija izračuna realiziranog građevnog područja. Kako se obračunavaju parkovi, sportski sadržaji, ostalo zelenilo, djelomično izgrađena područja stambene ili mješovite namjene, da li je dovoljno imati planove ili realizaciju, itd…itd… - dokaz i obveza da će se krenuti u gradnju priuštivog stanovanja? - da li je potrebno imati planove i osigurana sredstva za realizaciju priuštivog stanovanja prije zahtjeva za povećanje građevinskog područja, čime bi se dokumentirale potrebe. Tko će sve to kontrolirati?. - da li postoji prethodna izrada UPU-a za zone priuštivog stanovanja? - ova namjera proširenja građevinskog područja može potaknuti developere da prethodno jeftino otkupljuju zemljišta u kontaktnim zonama naselja i u dogovoru s općinarima na tom području organizirati proširenje građevnog područja. Kako to spriječiti? NAČELA PLANIRANJA PRIUŠTIVOG STANOVANJA - inicijativa proširenja građevinskog zemljišta za priuštivo stanovanje suprotna je načelima prostornog planiranja, kao i osnovama priuštivog stanovanja - inicijativa proširenja suprotna uhodanoj europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja jer se od priuštivog stanovanja očekuje slijedeće: • načelo priuštivog stanovanja je priuštivi najam, a ne vlasništvo stana • nema getoizacija i izdvajanja određenih cjelina i skupina ljudi • progušćivanje građevnog prostora, a ne proširivanje • brownfield, a nikako ne greenfield (zauzimanje novih neizgrađenih prostora) • izbjegavati izgradnju na rubu naselja – suburbanizacija tj. izbjegavanje planiranje izdvojenih dijelova stambenih naselja na samom rubu naselja • priuštivo stanovanje je funkcionalni dio naselja sa svim sadržajima, a ne izolirana enklava • spriječiti socijalno izdvajanje određenih socjalnih grupa stanovnika • u planiranoj izgradnji osigurati određeni postotak stanova za najam kao preduvjet gradnje i time obvezati developere prije početka gradnje • u europskim zemljama razvijene demokracije težnja je 30% priuštivo stanovanje, 30% socijalno stanovanje (mladi, stari…) i 30% komercijalna stambena izgradnja, a što je teško očekivati u našem društvenom sustavu, ali je bitno krenuti u tom smjeru ZAKLJUČAK: Umjesto da se štiti sustav prostornog planiranja, u zadnje vrijeme se rade razni ustupci vezano na vjetroelektrane, solare itd, često na neprimjerenim lokacijama i zemljištima i suprotno odredbama važećih prostornih planova koje su prošle procedure svih zainteresiranih. Ne bi se smjelo dogoditi da rješavajući jedan problem (proširenje građ. zemljišta za priuštivo stanovanje) stvaramo još veći, a sve suprotno važećem Zakonu o prostornom uređenju i važećim Prostornim planovima, kao i suprotno europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja koja se ne temelji na proširenju građevnog zemljišta nego na „kompaktnom gradu“, progušćivanjem postojećeg. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Strateški dokument načelno govori o određenom planu koji se detaljno razrađuje zakonom, u konkretnom slučaju, novim Zakonom o prostornom uređenju kojim će se pobliže definirati kriteriji, uvjeti i načini prenamjene.
267 TIHOMIR JUKIĆ 5. MJERE PROVEDBE POSEBNIH CILJEVA, 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja PRIJEDLOG NACIONALNOG PLANA STAMBENE POLITIKE RH Primjedba: Primjedba na sadržaj teksta u poglavlju 5.3.1. Prilagodba upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja na str.68. Predlaže se potpuno izbaciti sljedeći tekst: U slučaju kad opravdano ne postoje mogućnosti korištenja postojećeg građevinskog zemljišta ili slobodno zemljište za gradnju ne postoji, tada bi se kroz izmjene Zakona o prostornom uređenju u jasno propisanim uvjetima omogućilo fleksibilnije uvjetovano povećanje područja građevinskog zemljišta za potrebe priuštivog stanovanja. U tom slučaju MPGI bi pomoglo jedinicama lokalne samouprave kroz sufinanciranje izrade izmjena i dopuna prostornih planova. OBJAŠNJENJE: Zadaća Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je da organizira sustav planiranja prostora u funkciji njegove zaštite i razvoja, te donosi odgovarajuću zakonsku regulativu. Iz tog proizlazi da treba kontrolirati i štititi provedbu Zakona o prostornom uređenju. A taj zakon jasno daje u čl. 43 i čl.47 modele u kojim situacijama je moguće povećanje građevinskog područja i nije potrebna njegova izmjena: Čl. 43 (3) Nova izdvojena građevinska područja izvan naselja mogu se određivati prostornim planom grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja izgrađena 50% ili više svoje površine. (4) Građevinska područja naselja mogu se proširivati samo ako je postojeće područje izgrađeno 50% ili više svoje površine. (5) Ako je ispunjen uvjet iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka građevinska područja izvan naselja, odnosno građevinska područja naselja mogu se povećati do 30% njihove površine. Čl. 47 (1) U prostoru ograničenja se građevinsko područje određuje tako da se može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja (2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, odrediti novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte. Dakle postoji jasna zakonska procedura za povećanje građevnog područja koju nije potrebno mijenjati. No, postoji i više pitanja: - kako će se iskazati potreba a za novim građevnim zemljištem za priuštivo stanovanje i temeljem čega, kojih dokaza? - postoji opasnost da većina jedinica lokalne i područne samouprave iskaže zahtjev za povećanjem građevnog područja na račun priuštivog stanovanja bez opravdanja i u kasnijim razdobljima kao neiskorišteno građevno zemljište koristi za druge namjene - da li će se propisivati sankcije ako se ne realizira priuštivo stanovanje na proširenom građevnom području, itd. - što znači predložena formulacija „omogućiti fleksibilnije uvjetovano povećanje područja građevinskog zemljišta„ (pojam „fleksibilnije“ nije termin za prostorno planiranje - ne postoje jasno propisana metodologija izračuna realiziranog građevnog područja. Kako se obračunavaju parkovi, sportski sadržaji, ostalo zelenilo, djelomično izgrađena područja stambene ili mješovite namjene, da li je dovoljno imati planove ili realizaciju, itd…itd… - dokaz i obveza da će se krenuti u gradnju priuštivog stanovanja? - da li je potrebno imati planove i osigurana sredstva za realizaciju priuštivog stanovanja prije zahtjeva za povećanje građevinskog područja, čime bi se dokumentirale potrebe. Tko će sve to kontrolirati?. - da li postoji prethodna izrada UPU-a za zone priuštivog stanovanja? - ova namjera proširenja građevinskog područja može potaknuti developere da prethodno jeftino otkupljuju zemljišta u kontaktnim zonama naselja i u dogovoru s općinarima na tom području organizirati proširenje građevnog područja. Kako to spriječiti? NAČELA PLANIRANJA PRIUŠTIVOG STANOVANJA - inicijativa proširenja građevinskog zemljišta za priuštivo stanovanje suprotna je načelima prostornog planiranja, kao i osnovama priuštivog stanovanja - inicijativa proširenja suprotna uhodanoj europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja jer se od priuštivog stanovanja očekuje slijedeće: • načelo priuštivog stanovanja je priuštivi najam, a ne vlasništvo stana • nema getoizacija i izdvajanja određenih cjelina i skupina ljudi • progušćivanje građevnog prostora, a ne proširivanje • brownfield, a nikako ne greenfield (zauzimanje novih neizgrađenih prostora) • izbjegavati izgradnju na rubu naselja – suburbanizacija tj. izbjegavanje planiranje izdvojenih dijelova stambenih naselja na samom rubu naselja • priuštivo stanovanje je funkcionalni dio naselja sa svim sadržajima, a ne izolirana enklava • spriječiti socijalno izdvajanje određenih socjalnih grupa stanovnika • u planiranoj izgradnji osigurati određeni postotak stanova za najam kao preduvjet gradnje i time obvezati developere prije početka gradnje • u europskim zemljama razvijene demokracije težnja je 30% priuštivo stanovanje, 30% socijalno stanovanje (mladi, stari…) i 30% komercijalna stambena izgradnja, a što je teško očekivati u našem društvenom sustavu, ali je bitno krenuti u tom smjeru ZAKLJUČAK: Umjesto da se štiti sustav prostornog planiranja, u zadnje vrijeme se rade razni ustupci vezano na vjetroelektrane, solare itd, često na neprimjerenim lokacijama i zemljištima i suprotno odredbama važećih prostornih planova koje su prošle procedure svih zainteresiranih. Ne bi se smjelo dogoditi da rješavajući jedan problem (proširenje građ. zemljišta za priuštivo stanovanje) stvaramo još veći, a sve suprotno važećem Zakonu o prostornom uređenju i važećim Prostornim planovima, kao i suprotno europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja koja se ne temelji na proširenju građevnog zemljišta nego na „kompaktnom gradu“, progušćivanjem postojećeg. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Strateški dokument načelno govori o određenom planu koji se detaljno razrađuje zakonom, u konkretnom slučaju, novim Zakonom o prostornom uređenju kojim će se pobliže definirati kriteriji, uvjeti i načini prenamjene.
268 JANA MILIN HERCEG 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja, 5.3.1. Prilagodba upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja Podržavam mjere usmjerene na prilagodbu upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja. Naglašavam da učinkovito upravljanje zemljištem u urbanim sredinama i ravnoteža između stambenog razvoja, održivosti i pristupačnosti predstavljaju ključne preduvjete za ostvarenje priuštivog stanovanja. Komentari i prijedlozi za unaprjeđenje ove točke: Aktivna zemljišna politika kao instrument za priuštivo stanovanje • Podržavam aktivnu ulogu države i jedinica lokalne samouprave u upravljanju zemljištem, uključujući prenamjenu neiskorištenih urbanih zemljišta i zemljišta u javnom vlasništvu u svrhu stambenog razvoja. Međutim, predlažem da se izradi smjernice za implementaciju aktivne zemljišne politike na razini jedinica lokalne samouprave kako bi se osigurala konzistentnost i transparentnost. • Osobito ističem važnost zadržavanja kontrolnog mehanizma nad korištenjem zemljišta kroz instrument prava građenja, čime se dugoročno osigurava stambeni fond u funkciji priuštivog stanovanja. Poticanje mješovitih i inkluzivnih zajednica • Važno je izbjeći segregaciju stvaranjem isključivih zona za priuštivo stanovanje. Podržavam koncept mješovitih zajednica u kojima se integriraju različite sociodemografske skupine, čime se potiče društvena inkluzija i raznolikost. • Predlažem da se u zonama najveće potražnje primijeni pristup koji uključuje kvote za priuštivo stanovanje unutar šireg urbanog razvoja. Time se izbjegava stvaranje izoliranih enklava za socijalno ugrožene skupine i omogućuje ravnopravniji pristup urbanim resursima. Uključivanje neprofitnih i privatnih investitora • Snažno podržavam stvaranje poticajnog okruženja za privatne i neprofitne subjekte kroz preferencijalni pristup urbanom zemljištu, smanjenje lokalnih nameta i druge oblike javno-privatne suradnje. Time se potiče razvoj priuštivog stanovanja na atraktivnim urbanim lokacijama. • Međutim, ističem potrebu za postavljanjem jasnih kriterija za odabir investitora, kako bi se osiguralo da se priuštivo stanovanje ne koristi za ostvarivanje kratkoročnih profitnih ciljeva na štetu trajne pristupačnosti stanovanja. Revitalizacija zapuštenih i neiskorištenih zemljišta • Pozdravljam naglasak na prenamjenu brownfield lokacija, ali smatram da je potrebno definirati precizne standarde za rehabilitaciju i dekontaminaciju ovih područja kako bi se osiguralo njihovo sigurno korištenje za stambeni razvoj. • Predlažem da se dodatno potaknu lokalne vlasti da brownfield lokacije opreme nužnom infrastrukturom i sadržajima kao što su vrtići, škole, zelene površine i prometna povezanost. 6. Program ulaganja u stambenu infrastrukturu • Podržavam razvoj stambene infrastrukture uz ulaganja u javne sadržaje i prometnu povezanost, no naglašavam važnost da prioritet imaju projekti koji uključuju zelenu infrastrukturu i rješenja temeljena na prirodi. • Predlažem da se predvidi sustavno praćenje i evaluacija ovih programa kako bi se osigurala njihova učinkovitost i prilagodba promjenjivim potrebama lokalnih zajednica. Mjere prilagodbe upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja predstavljaju korak u pravom smjeru, no njihova uspješnost ovisit će o dosljednoj primjeni, participativnom pristupu i suradnji između javnih, privatnih i neprofitnih dionika. Pozivam na daljnje unaprjeđenje integracije zemljišne politike s politikama stanovanja i prostornog uređenja, kako bismo osigurali održive i inkluzivne stambene zajednice za sve građane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 TIHOMIR JUKIĆ 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja, 5.3.1. Prilagodba upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja Primjedba na sadržaj teksta u poglavlju 5.3.1. Prilagodba upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja na str.68. Predlaže se izbacivanje slijedećeg teksta: "U slučaju kad opravdano ne postoje mogućnosti korištenja postojećeg građevinskog zemljišta ili slobodno zemljište za gradnju ne postoji, tada bi se kroz izmjene Zakona o prostornom uređenju u jasno propisanim uvjetima omogućilo fleksibilnije uvjetovano povećanje područja građevinskog zemljišta za potrebe priuštivog stanovanja. U tom slučaju MPGI bi pomoglo jedinicama lokalne samouprave kroz sufinanciranje izrade izmjena i dopuna prostornih planova". OBJAŠNJENJE: Zadaća Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine je da organizira sustav planiranja prostora u funkciji njegove zaštite i razvoja, te donosi odgovarajuću zakonsku regulativu. Iz tog proizlazi da treba kontrolirati i štititi provedbu Zakona o prostornom uređenju. A taj zakon jasno daje u čl. 43 i čl.47 modele u kojim situacijama je moguće povećanje građevinskog područja i nije potrebna njegova izmjena: Čl. 43 (3) Nova izdvojena građevinska područja izvan naselja mogu se određivati prostornim planom grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba samo ako su postojeća izdvojena građevinska područja izvan naselja izgrađena 50% ili više svoje površine. (4) Građevinska područja naselja mogu se proširivati samo ako je postojeće područje izgrađeno 50% ili više svoje površine. (5) Ako je ispunjen uvjet iz stavka 3., odnosno 4. ovoga članka građevinska područja izvan naselja, odnosno građevinska područja naselja mogu se povećati do 30% njihove površine. Čl. 47 (1) U prostoru ograničenja se građevinsko područje određuje tako da se može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja (2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, odrediti novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte. Dakle postoji jasna zakonska procedura za povećanje građevnog područja koju nije potrebno mijenjati. No, postoji i više pitanja: - kako će se iskazati potreba a za novim građevnim zemljištem za priuštivo stanovanje i temeljem čega, kojih dokaza? - postoji opasnost da većina jedinica lokalne i područne samouprave iskaže zahtjev za povećanjem građevnog područja na račun priuštivog stanovanja bez opravdanja i u kasnijim razdobljima kao neiskorišteno građevno zemljište koristi za druge namjene - da li će se propisivati sankcije ako se ne realizira priuštivo stanovanje na proširenom građevnom području, itd. - što znači predložena formulacija „omogućiti fleksibilnije uvjetovano povećanje područja građevinskog zemljišta„ (pojam „fleksibilnije“ nije termin za prostorno planiranje - ne postoje jasno propisana metodologija izračuna realiziranog građevnog područja. Kako se obračunavaju parkovi, sportski sadržaji, ostalo zelenilo, djelomično izgrađena područja stambene ili mješovite namjene, da li je dovoljno imati planove ili realizaciju, itd…itd… - dokaz i obveza da će se krenuti u gradnju priuštivog stanovanja? - da li je potrebno imati planove i osigurana sredstva za realizaciju priuštivog stanovanja prije zahtjeva za povećanje građevinskog područja, čime bi se dokumentirale potrebe. Tko će sve to kontrolirati?. - da li postoji prethodna izrada UPU-a za zone priuštivog stanovanja? - ova namjera proširenja građevinskog područja može potaknuti developere da prethodno jeftino otkupljuju zemljišta u kontaktnim zonama naselja i u dogovoru s općinarima na tom području organizirati proširenje građevnog područja. Kako to spriječiti? NAČELA PLANIRANJA PRIUŠTIVOG STANOVANJA - inicijativa proširenja građevinskog zemljišta za priuštivo stanovanje suprotna je načelima prostornog planiranja, kao i osnovama priuštivog stanovanja - inicijativa proširenja suprotna uhodanoj europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja jer se od priuštivog stanovanja očekuje slijedeće: • načelo priuštivog stanovanja je priuštivi najam, a ne vlasništvo stana • nema getoizacija i izdvajanja određenih cjelina i skupina ljudi • progušćivanje građevnog prostora, a ne proširivanje • brownfield, a nikako ne greenfield (zauzimanje novih neizgrađenih prostora) • izbjegavati izgradnju na rubu naselja – suburbanizacija tj. izbjegavanje planiranje izdvojenih dijelova stambenih naselja na samom rubu naselja • priuštivo stanovanje je funkcionalni dio naselja sa svim sadržajima, a ne izolirana enklava • spriječiti socijalno izdvajanje određenih socjalnih grupa stanovnika • u planiranoj izgradnji osigurati određeni postotak stanova za najam kao preduvjet gradnje i time obvezati developere prije početka gradnje • u europskim zemljama razvijene demokracije težnja je 30% priuštivo stanovanje, 30% socijalno stanovanje (mladi, stari…) i 30% komercijalna stambena izgradnja, a što je teško očekivati u našem društvenom sustavu, ali je bitno krenuti u tom smjeru ZAKLJUČAK: Umjesto da se štiti sustav prostornog planiranja, u zadnje vrijeme se rade razni ustupci vezano na vjetroelektrane, solare itd, često na neprimjerenim lokacijama i zemljištima i suprotno odredbama važećih prostornih planova koje su prošle procedure svih zainteresiranih. Ne bi se smjelo dogoditi da rješavajući jedan problem (proširenje građ. zemljišta za priuštivo stanovanje) stvaramo još veći, a sve suprotno važećem Zakonu o prostornom uređenju i važećim Prostornim planovima, kao i suprotno europskoj praksi izgradnje priuštivog stanovanja koja se ne temelji na proširenju građevnog zemljišta nego na „kompaktnom gradu“, progušćivanjem postojećeg. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Strateški dokument načelno govori o određenom planu koji se detaljno razrađuje zakonom, u konkretnom slučaju, novim Zakonom o prostornom uređenju kojim će se pobliže definirati kriteriji, uvjeti I načini prenamjene.
270 NIKOLA ĐUREK 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja, 5.3.1. Prilagodba upravljanja prostorom potrebama priuštivog stanovanja Veća primjena javno-privatnog partnerstva između države (centralne ili lokalne) i privatnih investitora. Ali ne samo u vidu zemljišta, kao udio države (ponajviše lokalne vlasti), već i sama gradnja (država preko APNa, ili neke druge institucije sudjeluje i kontrolira). Sve s ciljem da se prodajna cijena ograniči na prihvatljive iznose, a ne da se stvar prepusti tržištu, odnosno nerealno visokim cijenama privatnih investitora/prodavatelja. Njihov udio u gradnji se smanjuje zbog udjela države, ali stoga se i cijena tako formira-na adekvatan i fer način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 JANA MILIN HERCEG 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja, 5.3.2. Razvoj zelene urbane infrastrukture i kružno gospodarenje prostorom i zgradama Pozdravljam mjeru razvoja zelene urbane infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama kao ključnu komponentu stambene politike usmjerene prema održivom razvoju, ublažavanju klimatskih promjena i osiguravanju kvalitetnog stanovanja za sve građane, uključujući ranjive skupine poput osoba u beskućništvu. Ova mjera u sebi objedinjuje inovativna prostorna i građevinska rješenja koja doprinose ne samo ekološkoj održivosti već i društvenoj uključenosti, što su osnovni ciljevi za stvaranje priuštivog i dostupnog stanovanja. Komentar i prijedlozi za unaprjeđenje: Obnova napuštenih zgrada i njihova prilagodba za priuštivo stanovanje • Izražavam zadovoljstvo naglaskom na obnovi napuštenih zgrada u svrhu priuštivog stanovanja. Ovaj pristup ne samo da doprinosi kružnom gospodarenju prostorom i resursima, već smanjuje potrebu za izgradnjom novih stambenih kapaciteta te pomaže u očuvanju arhitektonske baštine i identiteta zajednice. • Posebno naglašavam potrebu da se ove zgrade prilagode u trajna stambena rješenja za osobe u beskućništvu, koje su najviše pogođene stambenom krizom. Integracija socijalnih usluga i podrške u ovakve projekte može značajno doprinijeti rješavanju problema beskućništva. Zelena infrastruktura kao alat za poboljšanje kvalitete života • Planiranje zelenih krovova, fasada, šetnica, drvoreda i urbanih vrtova donosi višestruke benefite, uključujući poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, povećanje otpornosti na klimatske promjene te poticanje bioraznolikosti. • Predlažem da se zelena infrastruktura prioritetno razvija u zajednicama s nižim prihodima, gdje su stanovnici često izloženi lošijoj kvaliteti zraka i nedostatku zelenih površina, kako bi se osigurala ravnopravnost u pristupu održivim životnim prostorima. Kružni pristup gradnji i korištenju prostora • Potičem širu primjenu ekodizajna i odgovornog upravljanja građevnim otpadom prilikom obnove i gradnje zgrada. Korištenje recikliranih i oporabljenih materijala trebalo bi biti ne samo preporuka, već i uvjet za projekte sufinancirane javnim sredstvima. • Predlažem da se kružni pristup posebno promovira u projektima usmjerenim na socijalno stanovanje, čime se doprinosi održivosti, ali i smanjenju troškova gradnje koji se mogu prenijeti na krajnje korisnike. Inkluzivno planiranje prostora • Uvođenje multifunkcionalnih prostora u urbanim sredinama, poput urbanih vrtova, terapijskih parkova i igrališta, predstavlja značajan doprinos podizanju kvalitete života. Takvi prostori mogu biti integrirani u projekte stanovanja za osobe u beskućništvu, pružajući im ne samo krov nad glavom već i priliku za rehabilitaciju i reintegraciju u zajednicu. • Preporučujem stvaranje participativnih platformi na lokalnoj razini, kako bi građani, uključujući ranjive skupine, sudjelovali u odlučivanju o revitalizaciji prostora u svojim zajednicama. Klimatski otporne i energetski učinkovite zajednice • Podržavam planiranje zgrada i naselja u skladu s prirodnim rješenjima za upravljanje oborinskom vodom, prikupljanje kišnice i energetski učinkovite dizajne poput zelenih krovova i fasada. Ovakva rješenja trebaju biti obvezni dio planova za nova stambena naselja. • Predlažem da se uvedu dodatni poticaji za projekte koji aktivno doprinose klimatskoj otpornosti i energetskoj učinkovitosti, a pritom osiguravaju stanovanje za one koji su najviše pogođeni energetskim siromaštvom i stambenom nesigurnošću. 6. Holistički pristup stambenoj politici • Ova mjera odražava holistički pristup stambenom razvoju, povezujući kružno gospodarenje, zelenu infrastrukturu i priuštivo stanovanje. Smatram da je važno dodatno jačati međusektorsku suradnju i integrirati projekte zelene infrastrukture u programe stambenog zbrinjavanja za osobe u beskućništvu, mlade obitelji i druge ranjive skupine. Mjera razvoja zelene urbane infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama predstavlja priliku za preobrazbu stambenog sektora u održiv, inkluzivan i ekološki prihvatljiv sustav. Predlažem da se dodatno naglasi socijalna dimenzija ovih projekata kroz prioritetnu obnovu i prenamjenu napuštenih zgrada u svrhu zbrinjavanja osoba u beskućništvu i drugih ranjivih skupina. Kombinacijom ekoloških, socijalnih i ekonomskih pristupa možemo stvoriti zajednice u kojima je trajno stanovanje dostupno svima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 KARLO BANOVIĆ 5.3. Mjere uz cilj 3: Prostor u funkciji stanovanja, 5.3.2. Razvoj zelene urbane infrastrukture i kružno gospodarenje prostorom i zgradama Detaljnije razraditi mehanizme financiranja predloženih mjera. Detaljnija razrada mehanizama financiranja Uspostaviti namjenski fond za priuštivo stanovanje, financiran iz različitih izvora: Dio prihoda od poreza na nekretnine Sredstva iz EU fondova Javno-privatna partnerstva Obveznice za priuštivo stanovanje Uvesti porezne olakšice za investitore koji grade priuštive stanove Razviti model mikrokreditiranja za obnovu praznih stanova Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 6. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU POSEBNIH CILJEVA Prepoznajem važnost definiranja financijskog okvira kao ključnog koraka za uspješnu provedbu Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine. Međutim, smatram da je potrebno dodatno pojasniti i razraditi nekoliko aspekata kako bi ovaj financijski okvir bio realističan, inkluzivan i u potpunosti usklađen s ciljevima trajnog i priuštivog stanovanja za sve građane. Transparentnost i jasnoća financijskog okvira • Pozdravljam preliminarnu procjenu od 1,2 milijarde eura, ali smatram da je potrebno detaljno razraditi kako će se sredstva raspodijeliti prema pojedinim ciljevima i mjerama. Primjerice, koliki dio sredstava će biti usmjeren na aktivaciju postojećih praznih stambenih jedinica u usporedbi s izgradnjom novih stanova? • Preporučujem objavu detaljne strukture financiranja koja uključuje precizne iznose iz državnog proračuna, zajmova banaka, sredstava iz EU fondova i drugih izvora. Na taj način osigurava se povjerenje javnosti i praćenje učinkovitosti provedbe. Prioritet ranjivih skupina • Ističem potrebu da se financijski okvir prioritetno usmjeri prema osiguravanju stambenih rješenja za ranjive skupine, uključujući osobe u beskućništvu, mlade obitelji i osobe s niskim prihodima. Očekujem da će dio predviđenih sredstava biti alociran isključivo za socijalno stanovanje i priuštive najmove kako bi se osigurala inkluzivnost stambene politike. • Predlažem dodatnu analizu troškova i potencijalnih izvora financiranja koji su usmjereni na dugoročno zbrinjavanje osoba u beskućništvu, što je često ekonomski povoljnije i društveno korisnije od privremenih rješenja. Korištenje EU sredstava • Prepoznajem da EU sredstva imaju ključnu ulogu u financiranju priuštivog stanovanja. Međutim, predlažem da Vlada RH unaprijed definira konkretne projekte koji će biti prijavljeni za financiranje iz EU fondova, uz naglasak na održiva i energetski učinkovita stambena rješenja. • Osim toga, važno je osigurati tehničku i administrativnu podršku jedinicama lokalne samouprave kako bi mogle učinkovito pripremati projekte za financiranje. Dugoročna održivost i revolving fondovi • Poticanje održivih izvora financiranja kroz revolving fondove, kako je već spomenuto u prethodnim točkama, od ključne je važnosti. Sredstva prikupljena od najamnina ili prodaje priuštivih stanova trebaju se kontinuirano reinvestirati u razvoj novih stambenih kapaciteta. • Predlažem uvođenje mehanizama evaluacije i revizije financijskog okvira svakih 3–5 godina kako bi se pratila učinkovitost ulaganja i osiguralo pravodobno prilagođavanje financijskih planova promjenama na tržištu nekretnina i u društvenim potrebama. Jačanje kapaciteta lokalnih vlasti • Smatram da financijski okvir treba sadržavati ciljane potpore lokalnim vlastima, kako bi mogle provesti planirane mjere u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Ove potpore trebale bi uključivati sufinanciranje izrade lokalnih programa stanovanja, planiranja komunalne infrastrukture i revitalizacije napuštenih objekata. Inkluzija građana u odlučivanje • Preporučujem da se izradi jasan komunikacijski plan za informiranje javnosti o načinima financiranja i koristi koje će građani imati od provedbe Nacionalnog plana. Također, podržavam uključivanje građana u odlučivanje o prioritetima financiranja putem participativnih mehanizama na lokalnoj razini. Financijski okvir za provedbu Nacionalnog plana stambene politike temelj je za postizanje ciljeva priuštivog i održivog stanovanja. Predlažem dodatnu razradu raspodjele sredstava, jačanje uloge lokalnih vlasti i osiguranje da prioritetne skupine dobiju najviše koristi od planiranih ulaganja. Korištenjem kombinacije nacionalnih sredstava, EU fondova i revolving mehanizama financiranja, moguće je postići dugoročnu održivost stambenog sektora uz pozitivan društveni i ekološki učinak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Detaljno se financijski okvir razrađuje u Akcijskom planu.
274 MREŽA MLADIH HRVATSKE Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 6. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU POSEBNIH CILJEVA Napomena, prilikom preuzimanja dokumentacije (Word) s javnog savjetovanja pojavila se diskrepancija. Naime u originalnom dokumentu na e-savjetovanju stoji: Za realizaciju svih triju posebnih ciljeva i pripadnih mjera provedbe planirano je 1,5 milijardi eura. Kada se preuzme Word dokument s tekstom ističe se da je planirano 1,2 milijardi eura. Molim pojašnjenje te potvrdu koji je iznos točan s obzirom da je razlika značajna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Tijekom međuresornih aktivnosti nakon javnog savjetovanja, iznos za realizaciju NPSP-a je povećan.
275 DARIJAN VINTER Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 6. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU POSEBNIH CILJEVA Izravne potpore u obliku oslobođenja PDV-a kod kupnje stambene nekretnine nepobitno će dovesti do gotovo proporcionalnog rasta cijena. Povijest je pokazala da smanjenja stopa PDV-a u turizmu i prehrambenim proizvodima nisu nužno dovela do smanjenja cijene za krajnjeg kupca. Potpore trebaju biti neizravne za kupca, bilo u obliku jamstvenih programa za odobrenje stambenog kredita, višegodišnjeg oslobođenja plaćanja poreza na dohodak, dodatne izravne potpore za novorođeno dijete i sličnih mjera kojima se može kompenzirati iznos planirane potpore umjesto izravne dodjele. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM Prepoznajem značaj Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine kao ključnog strateškog alata za unapređenje uvjeta stanovanja, smanjenje socijalne isključenosti i osiguranje priuštivog, održivog i inkluzivnog stambenog sektora. Međutim, da bi plan u potpunosti ispunio svoje ambiciozne ciljeve, smatram da je potrebno dodatno ojačati određene aspekte usklađenosti sa strateškim razvojnim okvirom. Interdisciplinarnost i participacija • Podržavam naglasak na interdisciplinarnom pristupu i kontinuiranom dijalogu između različitih razina vlasti, znanstvene zajednice i ostalih dionika. Smatram da je ključno da dijalog uključuje i organizacije civilnog društva, posebno one koje se bave pitanjima socijalne pravde, smanjenja siromaštva i podrške ranjivim skupinama poput osoba u beskućništvu ili osoba s niskim prihodima. • Predlažem uspostavu platforme za suradnju, koja bi omogućila redovitu razmjenu mišljenja i povratnih informacija između svih dionika, uključujući građane. Ovo bi osiguralo ne samo horizontalnu, već i vertikalnu povezanost u planiranju i provedbi mjera. Lokalna provedba i jačanje kapaciteta • Kako bi se osigurala učinkovita provedba na lokalnoj razini, potrebno je dodatno jačati kapacitete jedinica lokalne samouprave u izradi i provedbi lokalnih programa stanovanja. Usklađenost lokalnih i nacionalnih strategija ključna je za postizanje optimalnih rezultata. • Predlažem osiguranje financijskih i tehničkih resursa za lokalne vlasti, uz jasne smjernice za implementaciju mjera priuštivog i socijalnog stanovanja u skladu s Nacionalnim planom. Praćenje i evaluacija • Kako bi Plan bio učinkovit i prilagodljiv, preporučujem definiranje sustava praćenja i evaluacije koji će omogućiti transparentno izvještavanje o napretku u provedbi mjera. Ovo uključuje definiranje indikatora za mjerenje doprinosa ciljevima, posebno u područjima smanjenja siromaštva, društvene uključenosti i energetske održivosti. Usklađenost Nacionalnog plana stambene politike s nacionalnim i međunarodnim strateškim dokumentima predstavlja snažan temelj za njegovu provedbu. Ipak, naglašavam važnost daljnjeg osnaživanja dijaloga među dionicima, povezivanja s demografskim politikama, osiguravanja kapaciteta lokalnih vlasti te transparentnog praćenja i evaluacije rezultata. Na taj način, Plan će imati snažniji i trajniji učinak na kvalitetu života svih građana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Izostavljen je Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda, a također predlažemo i naznačiti kojem smislu je Plan usklađen s ostalim navedenim konvencijama UN-a, kao i s Europskom socijalnom poveljom, s obzirom na to da Plan ne prepoznaje stanovanje kao ljudsko pravo, čak niti u polazištima, i da ta perspektiva izostaje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 PRAVO NA GRAD 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Ovdje je u potpunosti izostavljen Socijalni fond za klimatsku politiku EU - EU je osnovao Socijalni fond za klimatsku politiku kako bi podržao ugrožena kućanstva, mala poduzeća i korisnike prijevoza u financijski nepovoljnom položaju. Fond je dio paketa Spremni za 55%, koji doprinosi ciljevima Europskog zelenog plana. od tuda će ići energetska obnova - Hrvatska plan treba donijeti u lipnju 2025. a s provedbom se kreće od 2026., prije proširenja ETS-a II na zgrade i cestovni promet. Ako cijene energije budu previsoke, proširenje se može odgoditi do 2027. Ukupna omotnica RH je 1,26 milijardi eura iz SCF + 420 milijuna eura nacionalnog sufinanciranja = 1,68 milijardi eura Također ne spominje se utjecaj ETS na zagrade  i time na budget samih stanara za obnovu ali i porast cijene najma zbog dodtanog izdavanja za ETS2 samih zgrada. Europski sustav trgovanja emisijama, tj. EU ETS) utjecati će dostupnost pristupačnog stanovanja, posebno za one koji iznajmljuju stanove. Veća potražnja za energetski učinkovitijim stanovima – Stariji stanovi s lošom izolacijom mogli bi postati manje atraktivni zbog viših režija, dok bi moderni energetski učinkoviti stanovi mogli postati još skuplji za iznajmljivanje. Daljnji rast cijena nekretnina – Ako troškovi renovacija i ekoloških poboljšanja rastu, to bi moglo povećati ukupne troškove nekretnina, što bi dodatno smanjilo pristupačnost stanovanja za mlade ljude. Moguće smanjenje broja dostupnih stanova za najam –što bi dodatno smanjilo ponudu na tržištu i moglo povećati cijene najma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. “Spremni za 55” spominje se u poglavlju 5.2.2.
279 JANA MILIN HERCEG 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujem iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
280 JANA MILIN HERCEG 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Podržavam prikaz usklađenosti Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine s međunarodnim strateškim okvirima. Jasna povezanost s globalnim i europskim politikama daje Planu dodatnu težinu i osigurava koherentnost s prioritetima u područjima održivog razvoja, smanjenja siromaštva, socijalne uključenosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Međutim, želimo ukazati na nekoliko dodatnih elemenata i preporuka kako bi se ta usklađenost još više naglasila i operativno osnažila. Fokus na ranjive skupine i ljudska prava • Pozdravljam povezivanje s ključnim dokumentima kao što su UN Opća deklaracija o pravima čovjeka i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, no potrebno je još jasnije istaknuti operativne korake koji će omogućiti primjenu tih načela. Osobito se to odnosi na osiguranje stanovanja za ranjive skupine, uključujući osobe u beskućništvu, obitelji s niskim prihodima, starije osobe i osobe s invaliditetom. • Preporučujem da Nacionalni plan predvidi mehanizme praćenja usklađenosti s pravima djeteta, osobama s invaliditetom i drugim ugroženim skupinama te osiguranje njihove stvarne koristi od predloženih mjera. Usmjerenost na demografske izazove • Povezivanje s dokumentima poput Komunikacije Europske komisije o demografskim promjenama i Zaključcima Vijeća EU-a o upravljanju demografskim promjenama posebno je značajno. Ističemo da je stambena politika jedan od najvažnijih faktora u rješavanju problema depopulacije i migracija. • Predlažem detaljnije definiranje mjera koje će Nacionalni plan provesti kako bi direktno doprinio zadržavanju mladih obitelji u potpomognutim i ruralnim područjima, poput posebnih subvencija ili stambenih programa prilagođenih potrebama tih skupina. Doprinos Europskom zelenom planu i agendi održivog razvoja • Prepoznajem snažnu poveznicu Nacionalnog plana sa Zelenim planom EU-a i programom "Spremni za 55". Važno je, međutim, dodatno specificirati kako će mjere predviđene Nacionalnim planom pridonijeti smanjenju emisija CO2, posebice u gradnji i energetskoj obnovi zgrada. • Također, potrebno je osigurati da se planiranje i provedba mjera energetske učinkovitosti usklade s načelima priuštivosti, kako bi ranjive skupine mogle uživati u njihovim beneficijama bez povećanog financijskog opterećenja Financijski mehanizmi EU i implementacija • Pozdravljam povezanost Nacionalnog plana s Višegodišnjim financijskim okvirom, Programom Konkurentnost i kohezija te Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. No, potrebno je osigurati jasniju definiciju prioriteta u korištenju EU fondova i mehanizama, s posebnim naglaskom na projekte koji će direktno riješiti pitanja priuštivog stanovanja. • Preporučujem stvaranje transparentnog sustava za praćenje utroška sredstava iz ovih izvora kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i smanjila mogućnost financijskih i provedbenih prepreka. Uključivanje lokalne razine • Nacionalni plan treba snažnije istaknuti ulogu jedinica lokalne samouprave u implementaciji ciljeva međunarodnih okvira. Lokalne vlasti, uz podršku države, trebaju razvijati projekte koji integriraju zelenu infrastrukturu, kružno gospodarenje prostorom i održiva rješenja za stanovanje svih građana, čime će se doprinijeti ciljevima održivog razvoja i Zelenog plana. • Izražavam podršku usklađivanju Nacionalnog plana stambene politike s međunarodnim i europskim strateškim dokumentima. Kako bi se osigurala učinkovita provedba, predlažem jasnije definiranje mjera i pokazatelja uspješnosti, s naglaskom na ranjive skupine, doprinos demografskoj revitalizaciji te odgovorno korištenje EU financijskih mehanizama. Time će Plan osigurati dugoročne koristi za sve građane Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini U potpunosti je izostavljen Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih naroda koji pravo na adekvatno stanovanje definira kao ljudsko pravo te je cijeli plan temeljen isključivo na stanovanju kao potrebi, ne ljudskom pravu. To također znači da Republika Hrvatska ne ispunjava svoju obavezu prema Paktu da koristi maksimalne raspoložive resurse za postizanje punog ostvarenja prava iz Pakta (čl. 2. st. 1.). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U poglavlju su navedeni dokumenti na koje se NPSP najvećim dijelom referira, a od kojih su mnogi povezani s Međunarodnim paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Nacionalni plan je srednjoročni akt strateškog planiranja koji se ciljevima povezuje na hijerarhijski nadređene akte čijim ishodima doprinosi u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja.
282 ANDREJA RADINGER 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
283 UDRUGA PET PLUS 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
284 HRVATSKI CRVENI KRIŽ- GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Smatramo da je nužno obuhvatiti i ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventivnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
285 PJER ORLIĆ 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
286 HRVATSKI CRVENI KRIŽ, GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ZAGREB 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
287 UDRUGA ZA BESKUĆNIKE I SOCIJALNO UGROŽENE OSOBE OAZA 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
288 CENTAR ZA RAZVOJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
289 LORENA ŽIVKOVIĆ 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Kao ovlaštena osoba za zastupanje Udruge "Igra" za pružanje psihosocijalnih usluga i edukacija, koja je članica Hrvatske mreže za beskućnike, pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030.godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
290 MAJA HOROVSKIJ 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE CARITASA ZAGREBAČKE NADBISKUPIJE Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
291 UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
292 HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.1. Okvir razvoja stambene politike na međunarodnoj razini Pohvaljujemo iskorak donošenja Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. No jedan dio hrvatskih građana nije obuhvaćen ovom strategijom, a to su ranjive skupine građana koji ne mogu uvijek riješiti problem adekvatnog stanovanja putem mehanizama socijalne zaštite na koje se putem Zakona o socijalnoj skrbi upućuju, pa dijelom mogu upasti u beskućništvo ili druge nepovoljne životne situacije i time postati korisnici socijalne skrbi. Beskućništvo i druge nepovoljne životne situacije nisu trajno stanje i moguće ih je unaprijediti te spriječiti mjerama prevencije. Jedan dio preventativnog doprinosa moguće je i potrebno formulirati i ovom Strategijom. Ovdje se referira na usklađenost navedene Strategije s Općom deklaracijom o ljudskim pravima. Prema njoj imati osigurano odgovarajuće stanovanje spada u temeljna ljudska prava. Stanovanje je važan element socijalne sigurnosti i dostojanstva pojedinca, koji su temelj svih ljudskih prava. Pozivajući se na različite europske dokumente, trebalo je istaknuti niz donesenih i usvojenih preporuka i direktiva povezanih sa stanovanjem, primjerice Lisabonska agenda čija je Hrvatska supotpisnica ali i mnoge druge. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
293 PRAVO NA GRAD 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.2. Relevantni nacionalni akti strateškog planiranja U ovom dokumentu spominje se Program za obnovu višestambenih zgrada za razdoblje 2014.–2020., ali nije jasno zašto barem u poglavlju 7 nije spomenut Novi program za višestambene zgrade, koji obuhvaća razdoblje 2021.–2030.. Osim toga, potrebno je razjasniti status Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje 2014.–2020. Ovaj program je više puta produljivan različitim odlukama, iako je novi program trebao biti donesen još 2021. godine. Unatoč tome, pozivi za građane se i dalje otvraju. U prethodnim dokumentima bilo je navedeno da kriteriji obuhvaćaju osim obiteljskih kuća i objekte s najviše tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m², što bi se moglo tumačiti i kao manje zgrade. Također unutar ovog poziva bio je otvoren taj jedan poziv za građene u riziku od energetskog siromaštva (2020. godine) Također, potrebno je detaljnije razmotriti i već spomenuti Program suzbijanja energetskog siromaštva koji uključuje korištenje obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za razdoblje do 2025. Godine, Ovaj program posebno cilja energetski siromašne građane te obuhvaća zgrade na državnim potpomognutim područjima. Međutim, jedan od ključnih problema u njegovoj provedbi bio je način odabira zgrada, jer su kriteriji uključivali samo udio državnog vlasništva i lokaciju zgrade, dok financijski status stanara nije bio uziman u obzir. Posljedično, program nije ostvario značajniji uspjeh – od planiranih 380 zgrada, obnovljeno je možda tek dvadesetak. Ovo otvara važna pitanja o tome kako će se provesti nadolazeća obnova zgrada i kuća u kojima žive stanari različitih ekonomskih standarda. Bez jasnijih kriterija i bolje prilagođenog pristupa, postoji rizik da obnova ne bude provedena učinkovito niti pravedno. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. Godine provedbeni je mehanizam u Akcijskom planu, kao i Program energetske obnove obiteljskih kuća.
294 JANA MILIN HERCEG 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.2. Relevantni nacionalni akti strateškog planiranja Izražavam podršku sveobuhvatnom pristupu usklađivanja Stambene politike s relevantnim nacionalnim strateškim dokumentima. Takva usklađenost pruža snažnu osnovu za razvoj integriranih rješenja u području priuštivog i održivog stanovanja, a istovremeno omogućava fokus na ključne demografske, socijalne i ekološke ciljeve. Ipak, želim istaknuti nekoliko dodatnih prijedloga i preporuka kako bi se poboljšala provedba i dodatno osnažila učinkovitost ove politike. Prioritet na praktičnoj implementaciji za ranjive skupine • Iako je točka jasno usklađena s nizom strateških dokumenata, potrebno je dodatno osigurati da praktične mjere za priuštivo stanovanje obuhvate ranjive skupine, uključujući mlade, osobe u beskućništvu, osobe s invaliditetom, starije osobe i obitelji slabijeg socioekonomskog statusa. • Konkretno, Strategija demografske revitalizacije, Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom pružaju snažne smjernice, ali važno je osigurati da te smjernice budu integrirane u lokalne i regionalne planove razvoja stanovanja s jasnim indikatorima uspjeha i metodama praćenja. Bolja koordinacija između resora i razina uprave • Stambena politika zahtijeva visok stupanj koordinacije između državne, regionalne i lokalne razine vlasti. Preporučujem uvođenje platforme za suradnju koja bi uključivala sve ključne dionike (državne institucije, jedinice lokalne samouprave, nevladine organizacije i stručnjake) kako bi se osigurala usklađenost politika i aktivnosti na terenu. • Poseban fokus treba biti na usklađivanju mjera koje se odnose na stanovanje s mjerama vezanim uz mobilnost, dostupnost infrastrukture i poticanje gospodarskog razvoja, kako je istaknuto u Strategiji prometnog razvoja. Fokus na društvenu infrastrukturu • Iako se Strategija prostornog razvoja i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva referiraju na važnost dostupnosti društvene infrastrukture (zdravstvene, obrazovne, socijalne), smatram da je potrebno u Stambenoj politici dodatno naglasiti ulaganja u društvenu infrastrukturu kao ključni dio stambenog razvoja. Bez dostupne infrastrukture, priuštivo stanovanje neće postići željene učinke na kvalitetu života građana. Prilagodba za lokalne potrebe • Preporučujem da se u okviru strategijskih dokumenata jasno naglasi potreba za fleksibilnošću u provedbi Stambene politike na lokalnoj razini, uzimajući u obzir specifične potrebe ruralnih i urbanih sredina. Strategija demografske revitalizacije i Nacionalni plan razvoja otoka dobar su okvir za ciljane mjere koje mogu odgovoriti na jedinstvene izazove pojedinih zajednica. Praćenje i evaluacija • Predlažem da se unutar Stambene politike uvede sustav praćenja i evaluacije koji će biti usklađen s relevantnim strateškim dokumentima i omogućiti kontinuiranu procjenu učinaka politike na različite skupine građana, osobito one u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Transparentnost u praćenju rezultata povećat će povjerenje građana i osigurati učinkovitost implementacije. Predlažem priuštivo stanovanje za sve i ističem potrebu za dodatnim naglaskom na praktičnu provedbu politika usmjerenih na ranjive skupine, koordinaciju između resora i jačanje društvene infrastrukture. Smatram da bi integracija ovih elemenata dodatno osnažila Stambenu politiku i osigurala trajne koristi za sve građane Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. RH ima izgrađeni sustav zaštite ugroženih društvenih grupa što se očituje kroz niz zakona, podzakonskih propisa i strateških dokumenata (npr. Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23), Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 143/21) i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 143/21), koji se već se provode.
295 BORNA KRIŠTOVIĆ 7. USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM RAZVOJNIM OKVIROM, 7.2. Relevantni nacionalni akti strateškog planiranja Poštovani, u tekstu je navedeno: "stvaranje poticajnog okruženja za ostanak i poboljšanje životnih uvjeta mladih i obitelji" - Prema trenutnim informacijama, povrat PDV-a na prvu nekretninu će se određivati prema broju članova kućanstva odnosno 15m2 po svakom sljedećem članu kućanstva. Pozivam Vas da razmotrite mogućnost da mlada obitelj od 2 člana, ima pravo na povrat poreza na svako sljedeće rođeno dijete u roku od 5 godina od datuma kupnja nekretnine. Taj način bi bio također jedan od poticajnih mjera pro-natalitetne politike. Lp Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 JANA MILIN HERCEG Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 8. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE Podržava uspostavu sustava praćenja, izvještavanja i vrednovanja provedbe Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Smatram da je transparentnost i participativnost ključna za osiguranje uspješnosti provedbe ovog strateškog dokumenta. Uz to, želim istaknuti nekoliko prijedloga za daljnje poboljšanje okvira praćenja i vrednovanja: Jačanje participativnosti i uključenosti ranjivih skupina • Iako dokument naglašava uključivanje zainteresirane javnosti, preporučujem da se u postupke praćenja i vrednovanja sustavno uključe i predstavnici ranjivih skupina, uključujući osobe u riziku od siromaštva, osobe u beskućništvu, mlade, starije osobe i osobe s invaliditetom. • Predlažem osnivanje savjetodavnog tijela ili radne skupine, koje bi uključivalo predstavnike udruga i nevladinih organizacija, s ciljem redovitog davanja povratnih informacija o provedbi politike. Specifični indikatori za ranjive skupine • Trenutni pokazatelji ishoda (broj novih priuštivih stambenih jedinica, broj kućanstava u obnovljenim stambenim jedinicama itd.) su korisni, no smatram da bi trebalo uključiti dodatne pokazatelje koji bi osigurali praćenje utjecaja mjera na ranjive skupine, primjerice: o Broj osoba u beskućništvu kojima je osiguran TRAJNI SMEJŠTAJ. o Broj osoba s invaliditetom kojima su prilagođeni stambeni objekti. o Broj mladih obitelji kojima je omogućeno priuštivo stanovanje. Praćenje i vrednovanje utjecaja na kvalitetu života • Preporučujem uvođenje kvalitativnih pokazatelja koji bi pratili utjecaj mjera na kvalitetu života građana, poput: o Povećanja osjećaja sigurnosti u stambenom okruženju. o Povećanja zadovoljstva životnim uvjetima među korisnicima novih i obnovljenih stambenih jedinica. Transparentno izvještavanje prema građanima • Smatram važnim da se rezultati praćenja i vrednovanja redovito objavljuju na jasan i građanima razumljiv način. Preporučujem uvođenje javno dostupnog digitalnog alata (npr. interaktivne karte ili online dashboarda) koji bi prikazivao napredak u provedbi mjera Stambene politike po regijama, gradovima i ciljnim skupinama. Uloga lokalnih zajednica u praćenju provedbe • Posebno naglašavam važnost jačanja kapaciteta jedinica lokalne samouprave za praćenje i vrednovanje provedbe mjera. Predlažem da se jedinicama lokalne samouprave pruži financijska i stručna podrška za izradu lokalnih programa stanovanja te za uspostavu sustava praćenja koji će biti usklađeni s nacionalnim okvirom. Smatra da je okvir za praćenje i vrednovanje ključan za osiguranje uspješnosti Stambene politike. Predložene mjere poput uključivanja ranjivih skupina, jačanja transparentnosti i kvalitativnog praćenja utjecaja na kvalitetu života, dodatno bi osnažile ovaj okvir te osigurale da Stambena politika odgovara stvarnim potrebama građana Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 KARLO BANOVIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , 8. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE Uključiti konkretnije ciljeve i indikatore za praćenje uspješnosti implementacije. Konkretniji ciljevi i indikatori Smanjiti stambeni jaz za 20% do 2027. godine Povećati udio priuštivih stanova u ukupnom stambenom fondu na 15% do 2030. Smanjiti stopu prenapučenosti kućanstava na 25% do 2028. godine Pratiti godišnje: Broj novoizgrađenih priuštivih stanova Broj obnovljenih praznih stanova Prosječni udio troškova stanovanja u prihodima kućanstava Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pokazatelji rezultata, provedbeni mehanizmi, aktivnosti i financijski okvir obrađuju se Akcijskim planom.
298 KATARINA DRMIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Poštovani, prijedlog da se povrat poreza na kupnju prve nekretnine odnosi samo na "mlade" do 45. godine je diskriminatoran. Mnogi državljani RH nisu još uvijek stekli prvu nekretninu te su podstanari dugi niz godina, a imaju više od 45 godina. Kriterij bi trebao biti "kupnja prve nekretnine", a ne dob. Osim toga pri kupnji nove nekretnine kamate na kredit bi trebale biti izuzetno niske. Posljednjih godinu i pol sam u potrazi za stanom, nakon najavljivanja ove mjere cijene stanova su značajno porasle tako da je mjera dovela da porasta cijene nekretnina, a osobe koje su starije od 45. i nemaju vlastitu nekretninu sad su u još goroj situaciji. Mnogi su prodavatelji nekretnina odmah na početku godine povisili cijene stanova računajući na to da će kupcima biti vraćen dio poreza na nekretnine. Bilo bi dobro da se povrat poreza ograniči samo na nekretnine koje se prodaju po razumnoj cijeni i koje su u rangu cijena iz 2024. Na primjer, cijena stanova koji su se prodavali po 2300 EUR/kvadrat u 2024., sada je 2600. U protivnom će prodavatelji koji su iskoristili ovu priliku i bezobrazno podigli cijene ugroziti cilj ove stambene politike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
299 JOSIPA MILETA Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Poštovani, Prije svega pozdravljam i podržavam sve mjere vezane uz stambenu politiku koje će olakšati kupnju ili gradnju prve nekretnine i na taj način omogućiti priuštivije stanovanje u RH. Osobno sam svoje stambeno pitanje riješila 2024.godine sa 29 godina života kada nije bila prisutna nikakva mjera i olakšica koja bi meni i drugima koji su kupovali prvu nekretninu kroz 2024.godinu, barem malo olakšala kupnju iste, s obzirom da 2024.godine više nije bio na snazi APN. Shodno ovome, molim da razmotrite mogućnost retroaktivnog povrata poreza za kupnju prve nekretnine i za one kupce koji su prvu nekretninu kupili za vrijeme 2024. kako bi i mi bili uključeni u nove mjere za priuštivije stanovanje. S poštovanjem i unaprijed zahvaljujem na razumijevanju Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
300 GABRIEL BUBALO Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Poštovani, smatram odluku o početku primjenjivanja zakona sa 01.01.2025, godine nekorektnom prema mladim obiteljima koji su svoje stambeno pitanje riješavali kada je bilo najteže, tj. tijekom 2024. godine, bez ijedne mjere kojom bi se olakšala kupnja prve nekretnine, Naime 2024. godina je godina u kojoj APN mjera više nije bila na snazi, a nije pravovremeno donesena nova mjera kojom bi se zamijenila postojeća subvencija za mlade. Izradu ovog dokumenta Vlada RH, odnosno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine započela je u travnju 2023. godine. Prve važne odluke ovog zakona u medijima su se pojavile već u rujnu 2024. godine, te smatram nelogičnom odluku da se zakon primjenjuje od 01.01.2025. uz objašnjenje da se ne želi zaustaviti proces kupnje nekretnina. Molio bih Vas da razmotrite produljenje roka, te da donesene mjere vrijede i za nekretnine kupljene tijekom druge polovice 2023. godine te cijele 2024. godine, odnosno od kada je donesena odluka o prestanku subvencioniranja stambenih kredita. Smatram da na taj način nebi bile diskriminirane mlade obitelji koje su u tom razdoblju odlučile riješiti svoje stambeno pitanje. S poštovanjem Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
301 NINA DELIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Poštovani, obraćam Vam se kao mlada osoba koja je 6. prosinca 2024. godine kupila svoju prvu nekretninu, a vezano za novi zakon o povratu 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine. Iako izuzetno cijenim ovu mjeru i smatram je vrlo korisnom za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih, smatram da bi bilo pravedno uključiti i nas koji smo nekretninu kupili tijekom 2024. godine. Naime, 2024. godine mladi kupci nekretnina nisu imali na raspolaganju nijednu olakšicu jer je prestala važiti APN mjera, a nova mjera o povratu poreza stupila je na snagu tek u 2025. godini. Ovakva situacija stvara osjećaj diskriminacije među mladima koji su ulagali u svoje prvo stambeno pitanje prije najavljenih izmjena. Molim Vas da razmotrite mogućnost uključivanja retroaktivnog povrata poreza i za kupce iz 2024. godine, ili barem za dio godine, kako bismo i mi bili obuhvaćeni podrškom države u ovim izazovnim vremenima. Unaprijed zahvaljujem na razumijevanju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. S obzirom da se radi o povratu poreznih davanja, može se očekivati povrat samo u slučaju kada je uplata poreza bila izvršena od 1.1.2025. godine.
302 IGOR GRGIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Smatram da pravo na povrat PDV-a moraju imati i one obitelji koje prodaju prvu nekretninu jer kvadraturom više ne odgovara broju članova obitelji te će nakon prodaje prve nekretnine kupovati veću, adekvatniju potrebama veće, proširene obitelji. Nova nekretnina će za takve obitelji opet biti jedina i prva nekretnina, a što je vrlo lako dokazati potrebnom dokumentacijom Ministarstvu. Molim da se uzme u obzir ovakva potreba te postane dio Nacionalnog plana. Zahvaljujem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena.
303 KRISTIJAN ŽUPANIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Nema smisla davati povrat PDV-a samo za kupnju stanova. Time se direktno oštećuju ljudi koji ne žive u velikim gradovima te pokušavaju izgraditi/kupiti kuće. Po meni jednak povrat PDV-a mora biti za kupnju stana, kuće pa isto tako i za gradnju kuće. Hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nacionalni plan je strateški dokument koji usmjerava politike i razrađuje ciljeve u području stanovanja. Predviđeno je ukupno 15 mjera za provođenje ciljeva iz Nacionalnog plana, a jedna od mjera podrazumijeva promjenu 6 zakona. Detaljna razrada svake mjere će biti provedena kroz zakone, a oni kada budu pripremljeni će se isto tako naći u javnom savjetovanju, tako da će sva zainteresirana javnost biti u prilici da vidi koje su konkretne mjere i pravila predviđena. U tekstu Nacionalnog plana koristi se pojam stambena nekretnina koja podrazumijeva stan, obiteljsku kuću, pa i gradnju obiteljske kuće.
304 GORDANA ŠĆURIC Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Iz kojeg razloga je porez na prvu nekretninu uvjetovan dobnom granicom? Da li je realno da je u današnje doba stvarno moguće steći prvu nekretninu do 45. godine? I starije osobe iz bezbroj opravdanih razloga do određene dobi nisu imale nekretnine... i sad smo diskriminirani po godinama a PRVA nekretnina je uvijek PRVA i svi koji kupuju PRVU nekretninu trebaju biti oslobođeni plaćanja poreza na nju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
305 HELENA KLARIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Dobar dan, po kojem ključu je definirana starosna dob "mladih" za povrat pola iznosa PDV-a i porez na kupnju prve nekretnine? Šta je sa nama koji smo podjednako "mladi" tj "stari" kao i ovi iz vašeg prijedloga "do 45 godjna starosti", a imamo samo "koju vodinu više"? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.
306 ANTONIO VRANJKOVIĆ Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Mislim da se ovdje iščitava da država u određenim razdobljima ovisno o porezoj politici izrazito stimulira određene skupine staniovništva dok neke druge izrazito kažnjava. Naime , u stvarnom životu kad se preslika ovaj prijedlog stambene politike ispada da netko može imati stambeni prostor od 500 m2 i ako u njemu stanuje samo jedna osoba neće platiti niti centa poreza na nekretnine iako u tom prostoru može postojati deset stanova i ta nekretnina vrijedni na tržištu milion eura. S druge strane ako imate dva stana od 40 m2 i 50 m2 ,a u jednoj od tih stanuje četveročlana obitelj , na drugi stan ćete morati platiti porez . Osim toga država se petlja i u slobodu kretanja navedenim Zakonom jer netko može posjedovati dva stana u različitim gradovima ili mjestima te svakom od njih stanovati manje od 10 mjeseci ( u jednom stanuje 9 mjeseci dok u drugom tri mjeseca tijekoim godine ) - znači da po postojećem prijedlogu Zakona mora platiti porez na oba stana. Mislim da to definitivno ulazi u slobodu kretanja i boravljenja stanovništa,a samim tim i povredu Ustavnih prava. Što ako netko boravi u inozemstvu dva i pol mjeseca ?? Isto tako najava oslobađanja odnosno povrata polovice PDV-a definiotivno u diskriminatorni položaj dovodi sve one koji su kupovali stanove - novogradnji ,a nisu bili darovani od države tom povlasticom. Naime porez se ubire od svih nas i zašto bi država nekome opraštala PDV, a nekima to isto ne bi omogućila. Što znači, ako netko kupi stan 31.12.2024. taj nema povrata za razliku od onog koji je sklopio ugovor i proveo transakciju 1.1.2025. Definitivno nepošteno i nekorektno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 JASNA NANUT Nacrt prijedloga Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine  , Prilog 2. – Tablice priuštivosti Porez na prvu nekretninu ne može biti dobno ograničen! U protivnom se radi o dobnoj diskiminaciji. Ja sam rođena, odrasla sam i cijeli život živim i radim u Zagrebu. Godinama pokušavam riješiti svoje stambeno pitanje, no to je u Zagrebu blizu nemogućem. Kao što je teško ispuniti uvjete za stambeni kredit koje također diktira država. PRVA NEKRETNINA TREBA BITI OSLOBOĐENA POREZA ZA SVE GRAĐANE. Ima jako puno građana koji su prešli 45. godinu života i još nisu riješili stambeno pitanje, ne svojom voljom već silom prilika. Najmanje što država može učiniti za nas je ne naplatiti nam porez na prvu nekretninu. Ne možete oporezivati naše pravo na civiliziran građanski život. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kao i u dosadašnjim mjerama demografske politike koje su bile provođene s istim dobnim granicama, ova mjera odnosi se samo na užu ciljnu skupinu građana kako bi se s ograničenim mogućnostima državnog proračuna pomoglo onima kojima je najpotrebnije.