Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MIHAELA BAKARČIĆ | PRAVILNIK | Paušalna naknada za prehranu od 100 eura mjesečno više nije dovoljna da bi radnik mogao pojesti normalan obrok pa predlažem da se ista poveća na 200 eura mjesečno. Osim toga i iznos tuzemne dnevnice je premali, isti predlažem povećati na minimalno 50 eura. Kako svi troškovi rastu, tako treba i iznose neoporezivih primitaka redovito usklađivati kako se usklađuju i iznosi minimalne plaće jednom godišnje. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 2 | ANJA BOŽINA | PRAVILNIK | U obavljanju sezonskih poslova u poljoprivredi jedan od ključnih problema je prijevoz radnika i trošak prehrane radnika za vrijeme obavljanja sezonskog posla U većini slučajeva po selima nema nikakvog organiziranog prijevoza posebice kada nema prijevoza učenika. Potrebno je omogućiti neoporezivu naknadu za pokriće prijevoza na posao i s posla radnicima koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi kako bi bili u ravnopravnom položaju s radnicima koji isti posao obavljaju kao nesamostalni rad. Treba imati na umu da sezonske poslove u poljoprivredi uglavnom obavlja starije lokalno stanovništvo koje živi na selu i koji sada dio svoje neto zarade mora odvajati za troškove prijevoza na posao i s posla, jer je organizacija transporta od strane poduzeća gotovo nemoguća zbog "raštrkanosti" velikog broja takvih radnika u puno mjesta i sela izvan mjesta rada. Isto se odnosi i na trošak prehrane koju trenutno sezonski radnici u poljoprivredi mogu pokriti jedno iz neto zarade. Predlažemo da se odredi dnevni paušalni neoporezivi iznos za pokriće troška prehrane sezonskih radnika u poljoprivredi koji će se moći isplatiti odnosno da ne bude vezan za pokriće organiziranog troška prehrane jer je isti nemoguće realizirati u poljoprivrednoj djelatnosti tj. na polju. Prijedlog: Predlažemo dopunu čl.22. Zakona o porezu na dohodak (odnosno čl. 6. st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak) u kojem se navodi što se ne smatra dohotkom od nesamostalnog rada odnosno na što se ne plaća porez na dohodak što se baš ne bi moglo primijeniti na primitke ostvarene povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi jer se oni smatraju drugim dohotkom pa dolazimo u kontradikciju s prijedlogom iz točke 1. U prijedlogu smo naveli kao da ti poslovi ipak djelomično imaju obilježje nesamostalnog rada i da bi se iznimno moglo podvesti pod neoporezive primitke s osnove plaćanja naknada za prijevoz na posao i s posla, prehrane u tijeku rada i smještaja. Navedeni problem bi bio riješen ako bi se čl. 6 st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak dopunio na način kako navodimo u nastavku: Oporezivim primicima ne smatraju se stvarni troškovi smještaja, troškovi s osnove prijevoza na posao i s posla i prehrane u tijeku rada koji obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi u skladu s propisom kojim se uređuje tržište rada. S poštovanjem HRVATSKA UDRUGA RAČUNOVOĐA | Nije prihvaćen | Sukladno čl. 6. st. 10. važećeg Pravilnika o porezu na dohodak oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak ne smatraju se troškovi smještaja i prehrane osoba koje obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi u skladu s propisom kojim se uređuje tržište rada. Budući da se prema poreznim propisima utvrđuje jasna razlika između dohotka ostvarenog po osnovi obavljanja privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi u skladu s propisom kojim se uređuje tržište rada, koji se smatra drugim dohotkom, i dohotka po osnovi ugovora o radu u skladu s propisima o radu, koji se smatra dohotkom od nesamostalnog rada, ne može se prihvatiti prijedlog i izjednačiti porezni tretman troška prijevoza s obzirom na vrstu dohotka koji ostvaruje pojedini radnik. Naime, sve isplate primitaka fizičkim osobama oporezuju se ovisno o vrsti dohotka koji isti ostvaruje. Eventualne isplate troškova prijevoza osobama koje obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi oporezivo je primjenom stope od 10%, te ne postoji obveza plaćanja obveznih doprinosa, s obzirom da poslodavac plaća dnevne doprinose za obvezna osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona bez obzira na iznos primitka koji mu se isplaćuje. |
| 3 | VESNA VARŠAVA | PRAVILNIK | Trenutna definicija praga vezuje se za Zakon o PDV-u (članak 82. Zakona o porezu na dohodak: (1) Poreznom obvezniku koji obavlja djelatnost iz članka 29. stavka 1. točke 1. i stavka 3. ovoga Zakona, a nije po toj osnovi obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu.) Međutim, s obzirom na izmjene Zakona o PDV-u u kojem se u članku 90. stavak 1. definira prag na 60.000 € prometa U TUZEMSTVU, da li to znači da porezni obveznik može ostati u sustavu paušalnog oporezivanja i u slučaju da ostvaruje promet preko 60.000€, a ispod 100.000€ ali iz inozemstva? Molimo jasnije definirati čl.82. | Nije prihvaćen | Porezni obveznik dohodak i porez na dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu ukoliko nije obveznik PDV-a po toj osnovi te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, odnosno 60.000,00 eura. Navedeni iznos obuhvaća sveukupni iznos primitaka, iz tuzemstva i inozemstva. |
| 4 | DARKO BALOG | PRAVILNIK | Promjenom čl. 90. Zakona o PDV-u u prag za ulazak u PDV ulaze samo isporuke dobara i usluga obavljenim u tuzemstvu pa bi prema čl. 82. Zakona o porezu na dohodak ispalo da dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu može utvrđivati svaki obveznik koji u RH ne prođe prag od 60.000,00 eur bez obzira na visinu primitaka ostvarenih van RH. Potrebno je ovim Pravilnikom definirati čl. 82. Zakona. | Nije prihvaćen | Porezni obveznik dohodak i porez na dohodak može utvrđivati u paušalnom iznosu ukoliko nije obveznik PDV-a po toj osnovi te koji po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvari ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost, odnosno 60.000,00 eura. Navedeni iznos obuhvaća sveukupni iznos primitaka, iz tuzemstva i inozemstva. |
| 5 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 1. | Uz članak 1. Predlažemo izmijeniti na način da se Pravilnikom propišu samo koeficijenti (bez pripadajućih iznosa), kako bi kod budućih zakonskih izmjena osobnog odbitka bila jasna promjena iznosa primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i kako bi se izbjeglo čekanje izmjena pravilnika o porezu na dohodak. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. |
| 6 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 2. | Uz članak 2. Predlažemo izmijeniti na način da se Pravilnikom propišu samo koeficijenti (bez pripadajućih iznosa), kako bi kod budućih zakonskih izmjena osobnog odbitka bila jasna promjena iznosa primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i kako bi se izbjeglo čekanje izmjena pravilnika o porezu na dohodak. Podsjećamo da smo u e-Savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak već predlagali povećanje iznosa neoporezive tuzemne dnevnice na iznos od 50,00 eura, uvođenje neoporezivog dodatka za sportske aktivnosti zaposlenika u visini 70,00 eura mjesečno, te upozoravali da trenutni iznos neoporezive naknade za prehranu nije iznos koji može pokriti jedan dnevni obrok. Na prijedlog je odgovoreno kako će se prilikom izmjena i dopuna Pravilnika, ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotriti prijedlozi. Smatramo kako se ovdje radi samo i isključivo o „fiskalnim“ mogućnostima poslodavaca, ne vidimo prepreku da se ovi prijedlozi uvaže. Dodatno pozitivan efekt može se očekivati u krajnjoj potrošnji a time i u državnom proračunu. Vezano uz konzistentnost, tražene izmjene vezane su uz porast cijena hrane, postojeću inflaciju i nemogućnost da se iz dnevnice ili iz dodatka za prehranu podmiri svrha za koju se sredstva isplaćuju. Dar u naravi molimo da se „zaokruži“ barem na 140 eura, kako bi se npr. bon stvarno i mogao kupiti za zaposlenike. | Djelomično prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 7 | GORDANA JANKOVIĆ BESEDNIK | PRAVILNIK, Članak 2. | neoporezivi primici koji nisu definirani kroz koeficijent osobnog odbitka već kao apsolutni iznos, ne odražavaju stvarnu tržišnu cijenu nabave dobara i usluga za koju su namijenjene. Predlaže se uskladiti vrijednosti s tržišnim cijenama: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 8 | TANJA MARTINČIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2 izmjena: “U članku 7. stavku 2. r.br. 1. - 4. i 6. - 17., r.br. 25. i 32. mijenjaju se i glase:” Mnogi neoporezivi primici koji nisu definirani kroz koeficijent osobnog odbitka već kao apsolutni iznos, ne odražavaju stvarnu tržišnu cijenu nabave dobara i usluga za koju su namijenjene. Predlaže se uskladiti vrijednosti s tržišnim cijenama: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 9 | DANIJELA WITTENDORFER | PRAVILNIK, Članak 2. | Vezano za članak 7. stavak 2. redni broj 29. i 30. 1. Predlažemo da se isplata naknade za troškove prijevoza na posao i s posla proširi i na sezonske radnike u poljoprivredi koji imaju sklopljen ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi Po važećim propisima nije moguće neoporezivo isplatiti naknadu za samostalni prijevoz na posao i s posla sezonskim radnicima u poljoprivredi, kao što je to moguće kod ugovora o radu na određeno ili neodređeno. Nemogućnost neoporezive isplate naknade za samostalni prijevoz na posao i s posla sezonskim radnicima u poljoprivredi, kao što je to moguće kod ugovora o radu na određeno ili neodređeno je objektivno problem jer radnici koji obavljaju poslove sezonskog rada u poljoprivredi logično u većini slučajeva moraju svaki dan putovati do mjesta rada i vratiti se nazad. Najčešće je nemoguće okupiti dovoljan broj ljudi u jednom mjestu/selu i imati organizirani transport autobusom koji bi bio isplativ, nego radnici samostalno ili u manjim grupama dolaze osobnim automobilima na posao. Ti troškovi putovanja naravno onda opterećuju neto zaradu radnika. Rad na sezonskim poslovima u poljoprivredi se ne može poistovjetiti s ugovorom o djelu već ugovorom o radu jer je riječ o posebnoj vrsti nesamostalnog rada vezanoj za poljoprivrednu djelatnost dodajući tomu i mogućnost zaposlenosti osoba tražitelja posla koji nemaju mogućnost druge zarade. Smatramo da je predložena izmjena vrlo bitna radi velikog nedostatka radnika u poljoprivrednoj djelatnosti, te bi primjena iste znatno olakšala pronalaženje i dovođenje DOMAĆIH sezonskih radnika na lokaciju za rad. 2. Predlažemo izmjenu načina obračuna troškova prijevoza na posao i s posla Kada govorimo o poljoprivrednoj djelatnosti važeći način obračuna troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim prijevozom koji je vezan za visinu cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte gotovo je nemoguće odrediti posebice u ruralnim područjima gdje u većini slučajeva ne postoji organizirani prijevoz (redovne linije). Isto se odnosi i na utvrđivanje naknade za prijevoz koristeći podatke za približno jednake udaljenosti. U djelatnosti poljoprivrede mjesto obavljanja posla je uglavnom izvan naseljenih područja i u toku mjeseca na nekoliko lokacija tako da bi se obračunom naknade za prijevoz po prijeđenom kilometru najjednostavnije i najtočnije odredio trošak za radnike odnosno naknada za prijevoz. | Nije prihvaćen | Sukladno čl. 6. st. 10. važećeg Pravilnika o porezu na dohodak oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak ne smatraju se troškovi smještaja i prehrane osoba koje obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi u skladu s propisom kojim se uređuje tržište rada. Budući da se prema poreznim propisima utvrđuje jasna razlika između dohotka ostvarenog po osnovi obavljanja privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi u skladu s propisom kojim se uređuje tržište rada, koji se smatra drugim dohotkom, i dohotka po osnovi ugovora o radu u skladu s propisima o radu, koji se smatra dohotkom od nesamostalnog rada, ne može se prihvatiti prijedlog i izjednačiti porezni tretman troška prijevoza s obzirom na vrstu dohotka koji ostvaruje pojedini radnik. Naime, sve isplate primitaka fizičkim osobama oporezuju se ovisno o vrsti dohotka koji isti ostvaruje. Eventualne isplate troškova prijevoza osobama koje obavljaju privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi oporezivo je primjenom stope od 10%, te ne postoji obveza plaćanja obveznih doprinosa, s obzirom da poslodavac plaća dnevne doprinose za obvezna osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona bez obzira na iznos primitka koji mu se isplaćuje. |
| 10 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 2. | Udruženje računovođa HGK mišljenja je kako neoporezivi primici koji nisu definirani kroz koeficijent osobnog odbitka već kao apsolutni iznos, ne odražavaju stvarnu tržišnu cijenu nabave dobara i usluga za koju su namijenjene. Predlaže se uskladiti vrijednosti s tržišnim cijenama: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje. S predloženim povećanjem dnevnica vezano uz službeno putovanje u tuzemstvu slažu se i članice s područja Županijske komore Dubrovnik , kao i članice iz prometnog sektora. Naime, uslijed inflacije i općeg povećanja cijena, iznosi dnevnica koje poslodavac trenutno može neoporezivo isplatiti za putovanja radnika u tuzemstvo nisu dostatne za pokrivanje stvarnih troškova na službenom putu, a ujedno se u segmentu prometa javlja problem velikog odljeva vozača i nemogućnost zadržavanja radnika. Navedeni prijedlog smatramo opravdanim s obzirom da su i zemlje u okruženju povisile iznose dnevnica u proteklom razdoblju. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 11 | ANA BRADVICA | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s kolegama koji navode da dnevnice u tuzemstvu treba podignuti bar na 60 €. Dnevnice su namijenjene troškovima prehrane i prijevoza zaposlenika u mjestu na koje su upućeni na službeno putovanje. Svakodnevno vidimo da su u Hrvatskoj cijene hrane jednake ili više nego u drugim državama članicama, a iznosi dnevnica za putovanje u druge države članice su puno više od trenutnih 30 € koliko je iznos dnevnice u tuzemstvu. To nema nikakvog smisla. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 12 | ANA BRADVICA | PRAVILNIK, Članak 2. | Željela bih skrenuti pozornost na članak 7. stavak 2., kojim su definirani neoporezivi primici radnika. Smatram da bi povećanje propisanih iznosa neoporezivih primitaka bilo iznimno važno s obzirom na trenutačne gospodarske okolnosti. Inflacija, posebno u segmentu osnovnih životnih potreba poput prehrane i prijevoza, značajno je povećala troškove života, što stavlja sve veći pritisak na standard radnika. Trenutni iznosi neoporezivih primitaka, iako korisni, više ne odgovaraju stvarnim potrebama ni rastućim troškovima. Predlažem povećanje iznosa neoporezivih primitaka koji nisu vezani za osobni odbitak za najmanje 50%. Ovo bi omogućilo zaposlenicima dostojanstveniji standard, a poslodavcima veću fleksibilnost u zadržavanju i motiviranju radnika u ovim izazovnim vremenima. Povećanje neoporezivih primitaka također bi imalo širi pozitivan učinak. Viši raspoloživi dohodak radnika potaknuo bi rast potrošnje, što bi dodatno poduprlo gospodarski rast. Povećana potrošnja generirala bi dodatne prihode kroz PDV i druge poreze, što bi na kraju koristilo i državi. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 13 | IVAN PETARČIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu potrebno je povećati na najmanje 60,00 eura. Naime, dnevnice za službena putovanja u zemlji i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu predstavljaju naknade za pokriće istih troškova (prehrane, pića, prijevoza u mjestu). Kada se usporede cijene koje plaćamo u tuzemstvu i u inozemstvo za te troškove, ne postoji opravdanje da dnevnica za Sloveniju iznosi 80,00 eura, Bosnu i Hercegovinu 50,00 eura, Srbiju 50,00 eura, Mađarsku 70,00 eura..., a da tuzemna dnevnica ostane na trenutnih 30,00 eura. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 14 | KRISTINA BRATOVIĆ KORLEVIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Potrebno uskladiti ostale primitke iz članka 7, stavka 2 budući definirani iznosi ne prate povećane tržišne cijene! 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje 39. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose - do 8,0 po danu rada od kuće, a najviše do 140,00 mjesečno | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 15 | ANITA SRUK | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlaže se uskladiti ostale primitke iz članka 7, stavka 2 s obzirom da apsolutno definirani iznosi ne prate znatno povećane tržišne cijene i to: 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje 39. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose - do 8,0 po danu rada od kuće, a najviše do 140,00 mjesečno | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 16 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | PRAVILNIK, Članak 2. | Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom - potrebno je redefinirati uvjete pod kojima se prijevoz s posla i na posao može isplatiti neoporezivo. U zadnje vrijeme imamo primjera gradova koji donose odluke o besplatnom lokalnom prijevozu, pa u tom slučaju nema neoporezive isplate onima koji putuju vlastitim vozilom. Javni prijevoz ne odgovara svima jer ne postoji na određenim relacijama ili vozni red nije odgovarajući pa su zaposlenici prisiljeni putovati u vlastitom aranžmanu. Slične definicije se nalaze i u kolektivnim ugovorima. Predlažem da se uvede mogućnost izbora, izračun po cijeni s potvrde javnog prijevoza (radi gradova koji imaju istu cijenu za cijelo područje grada) ili iznos koji se isplaćuje po prijeđenom kilometrom, na isti način kako se računa naknada za korištenje privatnog vozila u službene svrhe. | Nije prihvaćen | Budući da se može isplatiti neoporeziva naknada za troškove prijevoza u visini stvarnih izdataka smatramo da poslodavci ne mogu taj trošak svojim radnicima s područja grada koji donose odluke o besplatnom lokalnom prijevozu isplatiti neoporezivo budući da stvarnog troška za radnika nema jer je isti besplatan, odnosno nema osnove za naknadu troška. |
| 17 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | PRAVILNIK, Članak 2. | Slažem se s kolegama, trebalo bi uskladiti i ostale neoporezive naknade koje nisu vezane za osobni odbitak. Trenutni neoporezivi iznosi ne odražavaju stvarni iznos koji radnici troše. • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 18 | IVANA GRUBEŠA | PRAVILNIK, Članak 2. | S obzirom na trenutno stanje tržišta, povećane troškove svakodnevnog života te radi ukidanja mjera olakšica za radnike mlađe od 30 godina te sve većih financijskih tereta za poslodavce koji onemogućavaju povećanje iznosa bruto plaća u dovoljnoj mjeri da radnicima osigura dostojna primanja predlaže se povećanje sljedećih iznosa: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 19 | LUCIJA BUŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlaže se uskladiti i ostale iznose koji nisu spomenuti u navedenoj izmjeni, a vezani su za tržišne cijene nabave dobara i usluga, pa trenutni iznosi nisu dostatni za pokriće tih troškova. • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 20 | MANUFAKTURA JEDANAEST D.O.O. ZA POSLOVNE USLUGE | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlaže se uskladiti ostale primitke iz članka 7, stavka 2 s obzirom da apsolutno definirani iznosi ne prate znatno povećane tržišne cijene i to: 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje 39. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose - do 8,0 po danu rada od kuće, a najviše do 140,00 mjesečno | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 21 | BOŽICA IŠTVANIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 2 izmjena: “U članku 7. stavku 2. r.br. 1. - 4. i 6. - 17., r.br. 25. i 32. mijenjaju se i glase:” Mnogi neoporezivi primici koji nisu definirani kroz koeficijent osobnog odbitka već kao apsolutni iznos, ne odražavaju stvarnu tržišnu cijenu nabave dobara i usluga za koju su namijenjene. Predlaže se uskladiti vrijednosti s tržišnim cijenama: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 22 | SANJA KOŠTA | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlažem da uskladite i ostale neoporezive primitke s tržišnim cijenama, i to: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 23 | FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE | PRAVILNIK, Članak 2. | “U članku 7. stavku 2. r.br. 1. - 4. i 6. - 17., r.br. 25. i 32. mijenjaju se i glase:” Mnogi neoporezivi primici koji nisu definirani kroz koeficijent osobnog odbitka već kao apsolutni iznos, ne odražavaju stvarnu tržišnu cijenu nabave dobara i usluga za koju su namijenjene. Predlaže se uskladiti vrijednosti s tržišnim cijenama: • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 24 | NIKOLINA HANŽEK | PRAVILNIK, Članak 2. | Paušalna naknada za prehranu od 100 eura mjesečno više nije dovoljna za normalan obrok ( 100/20 radnih dana = 5 eur), stoga predlažem da se ista poveća na 200 eura mjesečno, što bi bilo 10 eura dnevno. Uz ova povećanja svih cijena od uvođenja eura i povećanja svih troškova, svakako sve neoporezive naknade treba povećavati svake godine. Moram priznati da ne razumijem da takve stvari ne uzimate u obzir. Hvala | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 25 | UNA SEDMAK | PRAVILNIK, Članak 2. | Paušalna naknada za prehranu od 100 eura mjesečno više nije dovoljna da bi radnik mogao pojesti normalan obrok ( 100/20 radnih dana = 5 eur), stoga predlažem da se ista poveća na 200 eura mjesečno, što bi bilo 10 eura dnevno. Osim toga i iznos tuzemne dnevnice od 30 eura je premali, isti predlažem povećati na minimalno 50 eura. Također, Kako svi troškovi rastu, tako treba i iznose neoporezivih primitaka redovito usklađivati kako se usklađuju i iznosi minimalne plaće jednom godišnje. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 26 | TAMARA KATARAJN | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlaže se uskladiti i ostale iznose koji nisu spomenuti u navedenoj izmjeni, a vezani su za tržišne cijene nabave dobara i usluga, pa trenutni iznosi nisu dostatni za pokriće tih troškova. • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 27 | IVANA DASOVIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Smatram da je potrebno povećati iznos naknade za paušalne troškove prehrane na barem 200,00 eura mjesečno. Iznos od 100,00 eura ne može pokriti mjesečne izdatke za topli obrok/gablec. Također, slažem se da je potrebno omogućiti neoporezivu naknadu troškova prijevoza na posao i s posla osobnim automobilom radnika - do 0,50 eura po prijeđenom kilometru te na taj način omogućiti poslodavcima koji to žele da nadoknade svojim zaposlenicima troškove putovanja koji realno nastaju. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 28 | TAJANA DODIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Budući da velik broj radnika do svog mjesta rada putuju osobnim automobilom, predlažem da se kod stavke: - Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom, kao način određivanja isplate doda stavka: - Naknade troškova prijevoza na posao i s posla osobnim automobilom radnika - do 0,50 eura po prijeđenom kilometru. Naime, isplata troškova prijevoza radnika na posao i s posla nije obvezujuća za poslodavca. Poslodavac svojim internim aktom (pravilnikom ili kolektivnim ugovorom) propisuje mogućnost isplate troškova prijevoza radnicima te način isplate. Predlažem da se ovim Pravilnikom „0,50 eura po prijeđenom kilometru“ propiše kao najviši iznos koji poslodavac može isplatiti radniku te da se ostavi alternativa da se troškovi prijevoza isplaćuju prijema cijeni karte javnog prijevoza. Poslodavac će svojim internim aktom detaljnije urediti način isplate troškova prijevoza. Naime, već sad pojedini poslodavci naknadu za troškove prijevoza isplaćuju po kilometru, pa čak i javnopravna tijela. Trenutna definicija je zastarjela i nije se mijenjala godinama, proistječe iz Pravilnika iz 1995. godine. Primjerice, Slovenija ima propisano da se troškovi prijevoza isplaćuju na takav način, po kilometru, https://pisrs.si/pregledPredpisa?id=URED4359, članak 3. Uredbe o poreznom tretmanu naknada troškova i drugih primitaka iz radnog odnosa, Službeni list Republike Slovenije, br. 140/06 , 76/08 , 63/17 , 71/18 , 104/21 , 114/21 , 87/22 , 113/22 i 162/22 | Nije prihvaćen | Poreznim propisima nije uređeno pravo na isplatu određenih primitaka već samo visina neoporezivog iznosa. Ne prihvaća se prijedlog propisivanja novih neoporezivih primitaka i eventualno daljnje povećanje iznosa neoporezivih primitaka budući da nije u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 29 | ANITA RUPNIK | PRAVILNIK, Članak 2. | Naknada za paušalnu prehranu je potrebno podignuti trenutna od 100, 00 eura nije dovoljna s obzirom na povećanje cijena kojima smo izloženi, navedeni iznos nije dovoljan za "gablece" iznos prosječnog obroka približio se cijeni od skoro 10,00 eura te bi primjerenije bilo za troškove paušalne prehrane isplaćivati 200,00 eura mjesečno, iznos dnevnica u tuzemstvu bi se također trebalo povećati. Dar u naravi nam je 133,00 eur ne znam da li namjerno taj iznos no u većini dućana ga je nemoguće iskoristiti u cijelosti jer nitko ne izdaje poklon bon u toj vrijednosti. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 30 | ANISIJA BEŠLIĆ | PRAVILNIK, Članak 2. | Predlažem usklađenje naknade za topli obrok u skladu sa svim ostalim usklađenjima i prema troškovima života i prema minimalnoj bruto plaći. Mišljenja sam da bi trenutno mjesečna naknada od 200 eura bio realni iznos.. U skladu s naprijed navedenim, predlažem povećanje tuzemne dnevnice na minimalno 50 eura. Predlaže se uskladiti i ostale iznose koji nisu spomenuti u navedenoj izmjeni, a vezani su za tržišne cijene nabave dobara i usluga, pa trenutni iznosi nisu dostatni za pokriće tih troškova. • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 31 | VESNA VARŠAVA | PRAVILNIK, Članak 2. | Paušalna naknada za prehranu od 100 eura mjesečno više nije dovoljna da bi radnik mogao pojesti normalan obrok ( 100/20 radnih dana = 5 eur), stoga predlažem da se ista poveća na 200 eura mjesečno, što bi bilo 10 eura dnevno. Osim toga i iznos tuzemne dnevnice od 30 eura je premali, isti predlažem povećati na minimalno 50 eura. Kako svi troškovi rastu, tako treba i iznose neoporezivih primitaka redovito usklađivati kako se usklađuju i iznosi minimalne plaće jednom godišnje. | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 32 | TATJANA SCHNEIDER | PRAVILNIK, Članak 4. | “U članku 7. stavku 2. r.br. 1. - 4. i 6. - 17., r.br. 25. i 32. mijenjaju se i glase:” Složila bi se sa već napisanim komentarima o povećanju iznosa naknada. • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 god | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 33 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 5. | Uz članak 5. Predlažemo izmjenu bez popisivanja raspona godina rođenja u tablici, kako se i kod budući promjena Pravilnika o porezu na dohodak tablica ne bi trebala mijenjati. Stoga predlažemo da stavak 6. u članku 58. Pravilnika glasi: Pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak iz članka 46. stavka 2. Zakona imaju fizičke osobe kako slijedi: 1. Osobe koje u poreznom razdoblju navršavaju najviše 25 godina života u visini 100% uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada 2. Osobe koje u poreznom razdoblju navršavaju 26, 27, 28, 29 ili 30 godina života u visini 50% uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada Hrvatska obrtnička komora neugodno je iznenađena popisom država iz kojih će osobe sa hrvatskim državljanstvom, prilikom povratka iz inozemstva nakon dvije godine neprekidnog boravka, ostvarivati pravo na povrat 100% uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Kako nitko u obrazlaganju vrlo značajne zakonske promjene nije istaknuo ovako bitnu činjenicu, smatramo da istu ne smije niti propisivati Pravilnik. Prilikom predstavljanja izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, predlagatelj je sam istaknuo: „prema predloženoj poreznoj olakšici sve fizičke osobe – povratnici koje ispunjavaju propisane uvjete (dvije godine neprekidnog boravka u inozemstvu) ostvarit će pravo na umanjenje porezne obveze … točnije, pravo na oslobođenje ostvaruju oni hrvatski državljani koji bi prijavom prebivališta i boravišta prijavili povratak u Republiku Hrvatsku …“ | Nije prihvaćen | Zbog jasnoće primjene propisanog prava odnosno kako bi sve mlade fizičke osobe koje imaju pravo na umanjenje iz članka 46. stavka 2. Zakona, s obzirom na godinu rođenja, znale ostvaruju li to pravo ili ne, tablica će i dalje sadržavati godine rođenja mladih fizičkih osoba koje imaju pravo na umanjenje u pojedinom razdoblju. |
| 34 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRAVILNIK, Članak 5. | Odredbom članka 5. Pravilnika predlaže se u članku 58. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 56/23, 143/23) iza stavka 6. dodati stavak 7., kojim se propisuje da pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak sukladno članku 46. stavcima 3. i 4. Zakona o porezu na dohodak imaju fizičke osobe koje su neprekidno najmanje dvije godine boravile u prekomorskim i/ili europskim državama i to: Argentini, Australiji, Austriji, Belgiji, Boliviji, Brazilu, Čileu, Danskoj, Ekvadoru, Francuskoj, Irskoj, Italiji, Južnoj Africi, Kanadi, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj, Novom Zelandu, Njemačkoj, Paragvaju, Peruu, Sjedinjenima Američkim Državama, Švedskoj, Švicarskoj, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. Razumijevajući da se predmetnom odredbom, sukladno članku 46. stavku 14. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22,114/23, 152/24), detaljnije propisuje ostvarivanje prava na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak propisanog člankom 46. stavcima 3. i 4. Zakona o porezu na dohodak, ostaje nejasno po kojoj osnovi se predlažu nabrojane prekomorske i/ili europske države, odnosno na kojoj odredbi/odredbama propisa kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske se ovaj prijedlog temelji. Naime, u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 152/24), prijedlog odredbe kojom je ovo pravo propisano obrazložen je postizanjem legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potrebama tržišta rada, zaustavljanjem iseljavanja i poticanjem povratka hrvatskih državljana te je istaknuto kako njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva, a njihovo plaćanje doprinosa povećanju mirovina i financiranju zdravstva. Iz navedenog obrazloženja ne proizlazi da će se ovo pravo odnositi na hrvatske državljane koji se vrate u Republiku Hrvatsku samo iz određenih država, sada nabrojanih u predloženom članku 5. Pravilnika. Također, isto ne proizlazi ni iz same odredbe prema kojoj ovo pravo ostvaruju hrvatski iseljenici u prekomorske i europske države utvrđene sukladno posebnom propisu kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a što je predlagatelj pojasnio na način da se radi o onim hrvatskim državljanima koji bi prijavom prebivališta i boravišta prijavili povratak u Republiku Hrvatsku, nakon što su boravili u inozemstvu neprekidno najmanje dvije godine pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj trajno odjavili prebivalište ili prijavili privremeni odlazak, a nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslani na rad u inozemstvo, kao i oni hrvatski državljani koji nikada nisu imali prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Predstavljajući prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak na sjednici Vlade RH održanoj u rujnu 2024. godine, ministar financija je istaknuo: „Ciljevi koje nastojimo ostvariti jesu… poticati povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada…“ te je najavio da „oni koji su u inozemstvu minimalno neprekidno boravili dvije godine, u slučaju povratka pet godina će biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Ove porezne olakšice se također odnose i na državljane koji su potomci hrvatskih iseljenika iz prekomorskih i europskih država.“ Navedeno je objavljeno na mrežnoj stranici Vlade RH (https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-ce-nastaviti-i-dalje-porezno-rasterecivati-hrvatske-gradjane-i-gospodarstvo/43038), a preneseno je i u medijima te javnosti nije komunicirano da se porezna olakšica neće odnositi na hrvatske državljane povratnike iz svih, nego samo iz određenih prekomorskih i europskih država. Ostaje nejasno zašto u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 152/24) nije komunicirano da će se porezna olakšica odnositi samo na povratnike iz država nabrojanih u odredbi članka 5. Pravilnika, kao i osnova, odnosno temelj za tu odredbu, koju je stoga potrebno dodatno razmotriti te obrazložiti, obzirom da nisu razvidni razlozi zbog kojih se pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak priznaje hrvatskim državljanima koji se vrate u Republiku Hrvatsku iz pobrojanih država, a ne priznaje onima koji se vrate iz neke druge od europskih ili prekomorskih država koje nisu navedene u predloženom članku 5. Pravilnika. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 35 | GORDANA JANKOVIĆ BESEDNIK | PRAVILNIK, Članak 5. | Nejasno je po kojem je kriteriju sastavljen popis država iz kojih povratnici imaju pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Evidentno je popis diskriminatoran prema svim susjednim državama poput Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, pa se predlaže omogućiti svim povratnicima pravo na olakšicu bez obzira na državu u kojoj su boravili. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 36 | TANJA MARTINČIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Popis je diskriminiran prema državljanima koji cijelo vrijeme borave u Hrvatskoj i cijelo vrijeme plaćaju hrvatski porez, a kako je već izglasan treba da vrijedi za povratnike iz svih zemalja i treba bolje definirati obvezu tih osoba da zaista i borave u Hrvatskoj da takve osobe ne smiju imati prijavljeno boravište izvan Hrvatske | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. Iz zakonske odredbe (čl. 46. Zakona o porezu na dohodak) proizlazi da se umanjenje utvrđuje „fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj“ što ukazuje na činjenicu da fizičke osobe da bi ostvarile pravo na propisano umanjenje ne smiju imati prebivalište niti boravište u inozemstvu. |
| 37 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 5. | Udruženje računovođa HGK vezano uz novi stavak 7. navodi kako su nejasni kriteriji na temelju kojih je sastavljen popis država čiji povratnici ostvaruju pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Primjetno je da trenutni popis ne obuhvaća sve susjedne države, poput Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, što može izazvati osjećaj nepravednog tretmana među povratnicima. Stoga se predlaže razmatranje mogućnosti proširenja ovog prava na sve povratnike, neovisno o zemlji iz koje se vraćaju, kako bi se osigurao jednak i pravedan tretman za sve građane. Također, niti Zakon niti Pravilnik ne definiraju obvezu tih osoba da zaista i borave u Hrvatskoj u vrijeme ostvarivanja prava (“fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem”), s obzirom da prema Zakonu o prebivalištu, građani mogu do 5 godina privremeno boraviti u inozemstvu bez odjave prebivališta. Predlaže se dodati stavak koji definira kako osobe ne smiju imati prijavljeno boravište izvan Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. Iz zakonske odredbe (čl. 46. Zakona o porezu na dohodak) proizlazi da se umanjenje utvrđuje „fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj“ što ukazuje na činjenicu da fizičke osobe da bi ostvarile pravo na propisano umanjenje ne smiju imati prebivalište niti boravište u inozemstvu. |
| 38 | KRISTINA BRATOVIĆ KORLEVIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Zakon i Pravilnik ne definiraju obvezu osoba da doista i borave u Hrvatskoj u vrijeme ostvarivanja prava (“fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem”), obzirom da prema Zakonu o prebivalištu građani mogu do 5 godina privremeno boraviti u inozemstvu bez odjave prebivališta. Predlaže se dodati stavak koji definira kako osobe ne smiju imati prijavljeno boravište izvan Hrvatske. Popis država iz stavka 7. je vrlo diskriminatoran - predlaže se omogućiti svim povratnicima koji zadovoljavaju ostale uvjete, a bez obzira na državu iz koje se vraćaju, pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. Iz zakonske odredbe (čl. 46. Zakona o porezu na dohodak) proizlazi da se umanjenje utvrđuje „fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj“ što ukazuje na činjenicu da fizičke osobe da bi ostvarile pravo na propisano umanjenje ne smiju imati prebivalište niti boravište u inozemstvu. |
| 39 | JELENA SHAUGHNESSY | PRAVILNIK, Članak 5. | Valja izvršiti provjeru ustavnosti predloženog pravilinika u odnosu na Zakon, a što se tiče kriterija odabira samo 27 zemalja od ukupno 195 zemalja svijeta koje trenutno postoje. Nadalje, nejasno je postoji li kriterij poticaja povratka iseljenika koji se vraćaju u RH kao cijela obitelj s djecom obzirom je to to socio-ekonomsko izazovnije za povratnike, a istovremeno pogoduje demografsko-ekonomskom impulsu Republike Hrvatske. Manje bitno je, no valja spomenuti, vrednovanje i kvalifikacija povratnika. Po predloženom Pravilniku tako je na primjer liječniku povratniku iz Ljubljane ukinuto pravo povrata poreza ukoliko se vrati u RH. Ukoliko osoba ima mogućnost zaposlenja/ponude za posao izvan granica Hrvatske, a odluči se ipak vratiti u Hrvatsku dodatno moze biti čimbenik za razmatranje poticaja. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 40 | DARKO BALOG | PRAVILNIK, Članak 5. | Predlaže se uskladiti i ostale iznose koji nisu spomenuti u navedenoj izmjeni, a vezani su za tržišne cijene nabave dobara i usluga, pa trenutni iznosi nisu dostatni za pokriće tih troškova. • 19. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu – 50,00 eur • 20. Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno – 25,00 eur • 31. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – do 1,00 po prijeđenom kilometru • 33. Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih usluga – do 800,00 godišnje • 34. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika – do 2.400,00 godišnje • 35. Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije – do 3.000,00 godišnje | Nije prihvaćen | Prilikom svake izmjene propisa o porezu na dohodak vodi se računa o visini neoporezivih primitaka u skladu s zadanim limitima financijskog okvira. Tako je Prijedlogom Pravilnika, a uzimajući u obzir povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitaka od 1. siječnja 2025. predloženo i povećanje neoporezivih primitaka koji se izračunavaju primjenom propisanih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka. Slijedom navedenog, povećanje iznosa neoporezivih primitaka u skladu je s povećanjem iznosa osobnog odbitka. Daljnje povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u skladu s limitima zadanog financijskog okvira. |
| 41 | ŠIME VALIDŽIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Smatram da nije dobro uvoditi umanjenje poreza osobama koje su nekoliko godina živjele u inozemstvu jer se time zakidaju osobe koje se nikad nisu iselile iz Hrvatske i to će stvarati nepotrebnu netrpeljivost prema povratnicima iz iseljeništva. Također, osim većim plaćama u inozemstvu, dodatno potaknuti obećanim umanjenjem poreza, neke osobe će zaključiti da im se isplati iseliti iz Hrvatske na nekoliko godina ali će se dogoditi da se veliki dio tih osoba ne vrati u Hrvatsku. Ne treba nikako poticati novo iseljavanje. Puno je bolje ići prema općenitom smanjenju poreza svima u Hrvatskoj, pa makar se radilo o malom smanjenju poreza. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o porezu na dohodak ne utvrđuje se pravo na umanjenje već Zakonom o porezu na dohodak koji je prošao cjelokupno propisanu zakonodavnu proceduru. |
| 42 | BOŽICA IŠTVANIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Članak 5 izmjena: “Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:” Nejasno je po kojem je kriteriju sastavljen popis država iz kojih povratnici imaju pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Evidentno je popis diskriminatoran prema svim susjednim državama poput Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, pa se predlaže omogućiti svim povratnicima pravo na olakšicu bez obzira na državu u kojoj su boravili. Također, niti Zakon niti Pravilnik ne definiraju obvezu tih osoba da zaista i borave u Hrvatskoj u vrijeme ostvarivanja prava (“fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem”), s obzirom da prema Zakonu o prebivalištu, građani mogu do 5 godina privremeno boraviti u inozemstvu bez odjave prebivališta. Predlaže se dodati stavak koji definira kako osobe ne smiju imati prijavljeno boravište izvan Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. Iz zakonske odredbe (čl. 46. Zakona o porezu na dohodak) proizlazi da se umanjenje utvrđuje „fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj“ što ukazuje na činjenicu da fizičke osobe da bi ostvarile pravo na propisano umanjenje ne smiju imati prebivalište niti boravište u inozemstvu. |
| 43 | FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE | PRAVILNIK, Članak 5. | Zakon niti Pravilnik ne definiraju obvezu tih osoba da zaista i borave u Hrvatskoj u vrijeme ostvarivanja prava (“fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem”), s obzirom da prema Zakonu o prebivalištu, građani mogu do 5 godina privremeno boraviti u inozemstvu bez odjave prebivališta. Predlaže se dodati stavak koji definira kako osobe ne smiju imati prijavljeno boravište izvan Hrvatske. | Nije prihvaćen | Iz zakonske odredbe (čl. 46. Zakona o porezu na dohodak) proizlazi da se umanjenje utvrđuje „fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj“ što ukazuje na činjenicu da fizičke osobe da bi ostvarile pravo na propisano umanjenje ne smiju imati prebivalište niti boravište u inozemstvu. |
| 44 | FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE | PRAVILNIK, Članak 5. | Nejasno je po kojem je kriteriju sastavljen popis država iz kojih povratnici imaju pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Evidentno je popis diskriminatoran prema svim susjednim državama poput Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, pa se predlaže omogućiti svim povratnicima pravo na olakšicu bez obzira na državu u kojoj su boravili. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 45 | TAMARA KATARAJN | PRAVILNIK, Članak 5. | Niti Zakon niti Pravilnik ne definiraju obvezu tih osoba da zaista i borave u Hrvatskoj u vrijeme ostvarivanja prava (“fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem”), s obzirom da prema Zakonu o prebivalištu, građani mogu do 5 godina privremeno boraviti u inozemstvu bez odjave prebivališta. Predlaže se dodati stavak koji definira kako osobe ne smiju imati prijavljeno boravište izvan Hrvatske. | Nije prihvaćen | Iz zakonske odredbe (čl. 46. Zakona o porezu na dohodak) proizlazi da se umanjenje utvrđuje „fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj“ što ukazuje na činjenicu da fizičke osobe da bi ostvarile pravo na propisano umanjenje ne smiju imati prebivalište niti boravište u inozemstvu. |
| 46 | TAMARA KATARAJN | PRAVILNIK, Članak 5. | Popis država iz stavka 7. je vrlo diskriminatoran - predlaže se omogućiti svim povratnicima koji zadovoljavaju ostale uvjete, a bez obzira na državu iz koje se vraćaju, pravo na umanjenje godišnjeg poreza na dohodak. Po kojem kriteriju su odabrane države u predloženom popisu? | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 47 | DRAŽEN BAKETARIĆ | PRAVILNIK, Članak 5. | Predlažem da se na listu doda Češka Republika, Slovenija i slične države jer ne vidim razlog zašto bi hrvatski iseljenici u Češkoj bili diskriminirani ovom mjerom. Smatram da je veća vjerojatnost da se iseljenik vrati iz siromašnije države u domovinu nego iz navedenih bogatih europskih država. U protivnom zbog diskriminacije visoko obrazovane iseljenike u Češkoj se odgovara na povratak (kao da nisu dobrodošli) i motivira ih se da odu raditi 2 godine u jednu od navedenih susjednih bogatih država pa da se onda možda vrate. Moj konkretan primjer: živio sam u Sloveniji 9 godina (5 godina studija + 4 godine sam bio zaposlen), sada sam u Češkoj već skoro 2 godine odnosno sve skupa 11 godina u inozemstvu. Po trenutnom prijedlogu ako bi se vratio u domovinu nebi imao predloženu poreznu olakšicu, što smatram da je nepravedno. Hvala na razmatranju prijedloga. | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 48 | ADRIAN HAMMER | PRAVILNIK, Članak 5. | Poštovani, zanima me koji kriterij se koristio pri odabiru navedenih zemalja i je li izvršena provjera ustavnosti takve odredbe koja navodi samo nekoliko država, kao i je li odredba diskriminatorna prema ostalim povratnicima. Ja sam se vratio u Hrvatsku, ne samo zbog predložene porezne olakšice, ali ne razumijem zašto ja kao povratnik iz zemlje koja nije navedena u članku (radi se o prekomorskoj državi) ne mogu imati pravo na navedenu olakšicu. Cilj ove odredbe je potaknuti hrvatske državljane i Hrvate na povratak u domovinu, a ako ja kao povratnik ne ostvarim to pravo, da li to znači da mi zakonodavac poručuje da se ne trebam vraćati u domovinu? Zašto ja, koji sam se vratio u domovinu iz Bliskog istoka, u kojoj ću plaćati druge poreze (PDV) kao i doprinose nemam pravo na olakšicu, dok netko iz (na primjer) Paragvaja ima? | Prihvaćen | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj 152/24.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. propisano je da se pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada tzv. „umanjenje za povratnike“ primjenjuje na fizičke osobe hrvatske iseljenike i njihove potomke u prekomorske i europske države utvrđene u skladu s propisom kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: RH) s Hrvatima izvan RH odnosno Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11., 16/12.). U smislu tog zakona, tri su kategorije Hrvata izvan RH: • pripadnici suverenog i konstitutivnog hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini kojima je ista domovina, • pripadnici nacionalne manjine u europskim državama (autohtone manjinske zajednice), • Hrvati iseljenici u prekomorskim i europskim državama i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Međutim, u kontekstu navedenog zakona i drugih akata koji definiraju provedbu javnih politika RH u području odnosa s Hrvatima izvan RH, poticanje povratka i useljavanja u RH odnosi se samo na kategoriju hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji žive u europskim i prekomorskim državama diljem svijeta. |
| 49 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 6. | Uz članak 6. Osobe mlađe od 30. godina te hrvatski iseljenici ne ispunjavaju i ne predaju obrazac DOH već Ministarstvo financija za njih vrši obračun i povrat sredstava istekom godine u kojoj su pravo ostvarili. Nejasno je uvođenje ovih pozicija u obrazac DOH, osim ako nije prihvaćen prijedlog Hrvatske obrtničke komore da i obrtnici imaju pravo na umanjenje osnovice za porez na dohodak. | Nije prihvaćen | Porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu (Obrazac DOH) u istoj su obvezni iskazati sve ostvarene oporezive dohotke pa tako i dohodak od nesamostalnog rada (plaću), ako ga ostvaruju te je iz tog razloga, bilo potrebno uskladiti polja u Obrascu DOH sa zakonskim odredbama i propisanim olakšicama. |
| 50 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK, Članak 9. | Uz članak 9. Predlažemo stavak 3. promijeniti tako da glasi: „U slučaju otuđenja nekretnine (…) prema vjerodostojnoj dokumentaciji uzimajući u obzir i vrijednost nabave u slučaju nasljeđivanja, a ako ne postoje isprave o nabavi (…) Fizička osoba naslijedila je nekretninu, istu rekonstruirala i otuđuje ju. Prema trenutnom prijedlogu, u nabavnu vrijednost priznat će se samo cijena ulaganja (rekonstrukcije) prema vjerodostojnoj dokumentaciji što znači veliku razliku u cijeni – drugim riječima veću osnovicu za oporezivanje. Nadalje, izmjenu u st. 3. (ako ne postoje) i u st. 4. (ukupnih troškova izgradnje ili ulaganja u nekretnine) trebat će jezično urediti. Vezano uz predloženi st. 9. Hrvatska obrtnička komora ostaje pri tvrdnji iz ranijih e-Savjetovanja da dokazivanje „stalnog stanovanja“ nije precizno definirano pa ostaje rješavati na temelju subjektivne ocjene „vjerodostojnih isprava“ pri čemu nije definirano što se prihvaća kao dokazano a još više na temelju svjedoka… Potvrda o prebivalištu drugim je zakonskim odredbama jasno definirana kao važan dokument i smatramo da je drugi zakonski propis ne smije diskreditirati. | Nije prihvaćen | Navedena odredba se odnosi na sve oblike stjecanja a ne samo na naslijeđenu imovinu stoga se prijedlog ne prihvaća. Prijava prebivališta na adresi nekretnine koja se otuđuje jest dokazno sredstvo, međutim, u porezne svrhe nedovoljno. Naime, poznato je da u praksi prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ne jamči i stvarni boravak na toj adresi, te je u svrhu dokazivanja i ostvarivanja prava na poreznu olakšicu potrebno više dokaza, a sve s ciljem pravednog obračunavanja poreza na dohodak od otuđenja. Stoga, u porezne svrhe potrebno je dokazati da se u predmetnoj nekretnini stvarno stanuje predočenjem dokaznih isprava, kao što su primjerice računi za potrošnju vode, struje i plina. |
| 51 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRAVILNIK, Članak 9. | Odredbom članka 9. Pravilnika predlaže se u članku 68. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 56/23, 143/23) iza stavka 8. dodati stavak 9., kojim se propisuje da je, radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja služi za stalno stanovanje sukladno članku 58. stavku 4. točki 1. Zakona o porezu na dohodak, porezni obveznik dužan dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se činjenica stalnog stanovanja ne smatra dokazanom prijavom prebivališta na nekretnini, a mjerodavnim dokazom činjenice stalnog stanovanja smatraju se vjerodostojne isprave (računi, obračuni i drugo) te podaci od drugih osoba koje raspolažu s podacima o korištenju dijelova infrastrukture. Odredbom članka 58. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak propisano je kako je, radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak, porezni obveznik dužan dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom. Dok iz zakonske odredbe proizlazi da je prijava prebivališta na adresi nekretnine jedan od dokaza kojim se dokazuje činjenica stalnog stanovanja, predloženu odredbu Pravilnika moguće je tumačiti i na način da se prijava prebivališta ne smatra dokazom u postupku dokazivanja činjenice stalnog stanovanja, budući se predlaže propisati da se mjerodavnim dokazima smatraju vjerodostojne isprave (računi, obračuni i drugo) te podaci od drugih osoba koje raspolažu s podacima o korištenju dijelova infrastrukture, ali ne i prijava prebivališta, što ne bi smio biti slučaj. Naime, potvrda o prebivalištu kao javna isprava, sukladno Zakonu o prebivalištu (NN 144/12, 158/13, 114/22) te Zakonu o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21), potvrđuje da se osoba u određenom mjestu i na određenoj adresi trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi te joj se kao takvoj ne bi smjela uskratiti vjera kod dokazivanja činjenice stalnog stanovanja u poreznom postupku. Ukoliko je pak u određenim situacijama potrebno pribaviti i dodatne dokaze da bi se činjenica stalnog stanovanja smatrala dokazanom, te situacije i dokazi koje porezni obveznik u istima ima priložiti trebaju biti jasno propisani, kao i traže li se oni u pojedinoj pravnoj situaciji alternativno ili kumulativno, kako bi porezni obveznik mogao predvidjeti svoj pravni položaj i poreznu obvezu. Također, vezano uz vjerodostojne isprave koje se predlažu propisati kao mjerodavni dokaz činjenice stalnog stanovanja, iz predložene odredbe nije razvidno koje točno vjerodostojne isprave je potrebno priložiti u postupku dokazivanja činjenice stalnog stanovanja i što se istima dokazuje, na koga trebaju glasiti i za koje razdoblje, kao i traže li se alternativno ili kumulativno. Dodatno je neodređena odredba članka 9. Pravilnika u dijelu u kojem se predlaže propisati da se mjerodavnim dokazom činjenice stalnog stanovanja smatraju i „podaci od drugih osoba koje raspolažu s podacima o korištenju dijelova infrastrukture“ te je potrebno jasnije propisati koji se točno podaci smatraju dokazom u postupku dokazivanja činjenice stalnog stanovanja. Budući da ovako predložena odredba članka 9. Pravilnika za svoju primjenu zahtijeva dodatno tumačenje, koje može biti arbitrarno i neujednačeno, poreznog obveznika se izlaže pravnoj nesigurnosti u smislu nepredvidivosti postupanja poreznog tijela u postupku dokazivanja činjenice stalnog stanovanja, a time i njegove porezne obveze te je navedenu odredbu potrebno dodatno razmotriti i jasnije propisati kako bi se osigurala njezina ujednačena primjena. | Nije prihvaćen | Prijava prebivališta na adresi nekretnine koja se otuđuje jest dokazno sredstvo, međutim, u porezne svrhe nedovoljno. Naime, poznato je da u praksi prijavljeno prebivalište na adresi nekretnine ne jamči i stvarni boravak na toj adresi, te je u svrhu dokazivanja i ostvarivanja prava na poreznu olakšicu potrebno više dokaza, a sve s ciljem pravednog obračunavanja poreza na dohodak od otuđenja. Stoga, u porezne svrhe potrebno je dokazati da se u predmetnoj nekretnini stvarno stanuje predočenjem dokaznih isprava, kao što su primjerice računi za potrošnju vode, struje i plina. |
| 52 | DRAŽEN BAKETARIĆ | PRAVILNIK, Članak 9. | Stavak 3 može biti sklon različitom interpretiranju. Ovo je moja interpretacija za sljedeći konkretan primjer: Osoba kao suinvestitor sudjeluje u gradnji nekretnine (stambene zgrade) i dodjeli mu se stan nakon što nekretnina dobije uporabne dozvolu. Prema tome smatra se da je taj stan izgrađen u vlastitoj režiji (zbog suinvesticije u tu stambenu zgradu odnosno u stan) i vrijedi stavak 3. U primjeru otuđenja (tijekom prve 2 godine od primitka uporabne dozvole) prodavatelj mora platiti porez na dohodak (u iznosu od 24%) od razlike između nabavne vrijednosti i tržišne cijene. Nadalje, nabavnu vrijednost ćete procijeniti (ili uzeti u obzir stvarnu ako je definirana u ugovoru pri suinvestiranju) i uskladiti sa rastom proizvođačkih usluga. Rast proizvođačkih usluga ćete izračunati od početka suinvestiranja (i NE od primitka uporabne dozvole) pa do otuđenja (prema rastu definiranim u Narodnim novinama). Molim Vas provjeriti moju interpretaciju (i svaku riječ u njoj) i ako najmanje jedna riječ (vezana za članak 3) nije u skladu sa Vašim prijedlogom popravite stavak 3 i definirajte ga preciznije. U protivnom, se dogodi da različite porezne uprave različito interpretiraju isti stavak i građani gube sate/dane pokušavajući pronaći istinu. Hvala. | Primljeno na znanje | U slučaju otuđenja nekretnine izgrađene u vlastitoj režiji, nabavnu vrijednost čini stvarni izdatak odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji a ako ne postoje isprave o nabavi, nabavna vrijednost se utvrđuje procjenom te se usklađuje s rastom proizvođačkih cijena od trenutka kada je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otuđenja te nekretnine. U slučaju otuđenja dijela nekretnine (jednog stana), tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih troškova izgradnje nekretnine. Sukladno navedenom, usklađivanje rasta cijena industrijskih proizvoda provodi se od trenutka kada je nastao izdatak. |
| 53 | DRAŽEN BAKETARIĆ | PRAVILNIK, Članak 9. | Mala gramatička greška u stavku 3 gdje umjesto "postoji" treba biti "postoje", greška se nalazi u rečenici: "a ako ne postoji isprave o nabavi" koju treba popraviti: "a ako ne postojE isprave o nabavi". | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog, u odredbi članka 9. stavka 3. predloženog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak treba stajati „postoje“ umjesto „postoji“. |