Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVICA PAVLAČIĆ   Inicijativa za smanjenje PDV-a frizerskoj industriji od 01.01.2025. godine! Od 01.01.2025. godine zakonski se regulira i novo razvrstavanje poslovnih subjekata po NKD-u. Tako će se stara NKD oznaka (9602 - Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje) razvrstati posebno na frizerske i posebno na kozmetičke salone (Narodne novine). Nove oznake će biti: • 96.21.0 - Frizerski saloni i brijačnice što podrazumijeva pranje, šišanje, stiliziranje kose, bojenje, kovrčanje i ravnanje kose, brijanje i podrezivanje brade te slične djelatnosti • 96.22.0 - Saloni za uljepšavanje i ostali tretmani za ljepotu što podrazumijeva tretmane ljepote koje ne obavljaju medicinski stručnjaci, već npr. kozmetičari, kao što je masaža lica, manikura, pedikura, trajna šminka, depilacija i tamnjenje kože Ovo je bio neophodan korak kako bi se frizerskoj industriji po novoj oznaci 96.21.0 mogao smanjiti PDV-a na 13% za što imamo uporište u EU legislativi kroz Direktivu vijeća EU (2006/112/EZ) od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, (link na direktivu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32006L0112 ), kojom se omogućuje i proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na frizerske usluge, usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide, čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima, obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge, manji popravci kao što su popravci bicikala, cipela i robe od kože, odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene). Zašto je to bitno i zašto već duži niz godina upozoravamo na tu činjenicu jesu i najnoviji pokazatelji iz sustava fiskalizacije. Naime u 2024 godine vidljiv je najveći napredak Beauty industrije u Hrvatskoj od uvođenja fiskalizacije pa je tako broj izdanih računa za period od 01.01. do 31.12. 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023 godine porastao za 4,92% ili 589.754 više izdana tj. fiskalizirana računa. Isto tako je porastao i iznos fiskaliziranih računa i to za 18,56% ili 40.982.997,25 € više fiskaliziranog iznosa računa. Mišljenja smo i da se upravo zbog velike porezne opterećenosti frizerske industrije još oko 40 do 50 miliona eura na godišnjem nivou ne prikazuje unatoč fiskalizaciji te taj novac završi u sivoj zoni. Prema podacima iz sustava fiskalizacije možemo zaključiti kako je došlo do povećanog plaćanja putem kartica i značajnog porasta cijena tako da je prosječni iznos računa u 2024 godini u odnosu na 2023 godinu porastao sa 18,43 € na 20,82 € što je prosječno povećanje cijena za 13,00%. Mišljenja smo da je to premalo i da bi prosječni račun baziran na radnom satu za uredno poslovanje u našoj industriji trebao iznositi minimalno od 25,00€ do 30,00€ s obzirom na troškove poslovanja. Pretpostavka je da će ove godine puno salona izići iz sustava PDV-a zbog povećanje praga na 60.000,00 € ali zbog danjeg razvoja salona koji žele imati više zaposlenih bitno je da nam se smanji opterećenje PDV-om na 13% kako se saloni koji će se uskoro naći pred ulaskom u sustav PDV-a ne bi osipali što se tiče radnika te kako se ne bi otvarali dodatni poslovni subjekti za istu djelatnost, već da laganim povećanjem cijena zadrže postojeće klijente i radnike i lakše prebrode ulazak u sustav PDV-a te nastave s legalnim poslovanjem bez psihičkog pritiska. Naime u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno je 301 novih paušalnih obrta koji se ujedno i potiču mjerama HZZ-a, pa ozbiljni saloni nikako nisu u istom tržišnom položaju jer paušalni obrti puno manje uplaćuju u državni proračun. Isto tako u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno je 44 nova j.d.o.o. što je ukupno 345 novih subjekata, a samo 25 subjekta su ušli u sustav PDV-a. Ako pogledamo i dublje samo u protekle dvije i pol godine broj paušalnih obrta je porastao za 1.229, a broj ukupnih obveznika za 1.472 tako da nas je sada do 30.06.2024. godine registrirano 9.520 salona od kojih je 734 ili 7,71% u sustavu PDV-a. Isto tako u protekle dvije i pol godine samo 305 salona je prešlo prag od 40.000,00€, što nam jasno govoru da situacija nije dobra i da se jedino poreznim rasterećenjem može pozitivno utjecati na danji razvoj frizerske industrije kako bi imali zdravo konkurentno nadmetanje na tržištu te kako bi se saloni koji to žele mogli dalje razvijati i prenositi frizersko umijeće na mlađe generacije. U nastavku donosimo sve ostale argumente i ciljeve za danji razvoj frizerske industrije. Ciljevi Inicijative za uvođenje niže stope PDV-a na frizerske usluge: • omogućavanje dugoročne održivosti poslovanja frizerskih salona, • omogućavanje porezno pravednijeg i lakšeg razvijanja frizerskog poslovanja, • povećanje atraktivnost frizerske profesije te zapošljavanje većeg broja frizera, • povećavanje standarda frizerskih usluga, • olakšanje prenošenje znanja s frizera majstora na frizere početnike, • smanjenje nelojalne konkurencije - rada na crno, • te u konačnici i ulazak većeg broja frizerskih salona u sustav PDV-a i povećanja prihoda državnog proračuna. POPIS DJELATNOSTI IZ ČLANKA 106. U DIREKTIVE VIJEĆA EU (2006/112/EZ) KOJIMA JE DOPUŠTENO UVOĐENJE NIŽE STOPE PDV NA SVOJE USLUGE: 1. Manji popravci: (a) bicikala; (b) cipela i robe od kože; (c) odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene); 2. obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge; 3. čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima; 4. usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide; 5. frizerske usluge. Osim što su ovo sve intenzivno radne djelatnosti s visokim udjelom osobnog rada, još jedan od razloga zašto su ove djelatnosti izdvojene u ovoj EU direktivi i dozvoljeno im je da imaju nižu stopu PDV-a na svoje usluge je i veliki udio nelegalnog poslovanja tj. rada na crno, koji uvelike opterećuje i sve frizere koji legalno rade. ARGUMENTI I RAZLOZI ZAŠTO JE POTREBNO SMANJITI STOPU PDV NA FRIZERSKE USLUGE S POSTOJEĆIH 25 % NA 13 % KAKO BI FRIZERSKA STRUKA DUGOROČNO OSTVARILA ODRŽIV RAZVOJ. NAPOMINJEMO KAKO POTREBA ZA UVOĐENJE NIŽE STOPE PDV-A NIJE JEDINI PROBLEM FRIZERSKE STRUKE, ALI JE IZNIMNO VAŽAN ZA NJEZIN OPSTANAK I ODRŽIVU BUDUĆNOST. 1. ZAKONSKO UPORIŠTE: Niža stopa PDV-a na frizerske usluge ima zakonsko uporište u EU legislativi kroz Direktivu vijeća EU (2006/112/EZ). Frizeri se s razlogom spominju u ovoj Direktivi kao radno intenzivna djelatnost s velikim udjelom osobnog rada, čime se opravdava uvođenje niže stope PDV-a za njihove usluge. 2. FINANCIJSKI UČINCI: Analize pokazuju kako niža stopa PDV-a na frizerske usluge može biti korisna i za državni proračun. Iskustva država EU koje su uvele, i već duži period primjenjuju nižu stopu PDV-a na frizerske usluge, potvrđuju ovu tezu. 3. POZITIVNA ISKUSTVA DRUGIH DRŽAVA: Države EU koje su uvele nižu stopu PDV-a za frizerske usluge bilježe pozitivna iskustva te su nakon više od 10 godina zadržale niže stope. Na primjer, Češka je smanjila PDV za frizerske usluge s 21 % na 10 %, Slovenija ima stopu od 9,5 % od 2010. godine, Nizozemska 9 %, Irska 13,5 %, Cipar 5 %, Poljska i Luksemburg 8 %. Hrvatski frizeri, s druge strane, imaju 25 % kao drugu najvišu stopu PDV-a u Europi te najvišu u zemljama u našem okruženju! 4. PRIRODA DJELATNOSTI: Frizerska djelatnost ima veliki udio osobnog rada. Frizeri su ograničeni na rad svojim rukama te mogu raditi samo s jednim klijentom u isto vrijeme, dok udio plaća čini do 50 % ukupnog prometa u salonima. 5. DRUŠTVENI ZNAČAJ: Frizerska struka je od javnog značaja za osobnu higijenu društva. Potrebno je ozbiljnije pristupiti problemima frizerske struke s obzirom i na njezin značaj u društvu. Tijekom karantene za vrijeme epidemije COVID-19 shvatili smo koliko je ljudima važna osobna urednost koju im pružaju frizerski profesionalci. Stoga je važno olakšati opstanak i daljnji razvoj frizerskog poslovanja zbog svih koristi koje ono pruža zajednici. 6. EMPATIJA I STABILNOST CIJENA: Frizeri su svjesni kako i druge struke trebaju pomoć, jer u njima rade osobe koje su njihovi svakodnevni klijenti i s kojima suosjećaju te zbog toga oni ne podižu olako cijene svojih usluga unatoč velikim izazovima s kojima se suočavaju. 7. UTJECAJ VISOKE STOPE PDV-A NA FRIZERSKU STRUKU I ZADRŽAVANJE KVALITETNOG KADRA: Struka se ne razvija jer visoka stopa PDV-a odvraća frizere od ulaska u sustav PDV-a. Uvođenje niže stope PDV-a bi pomogla da frizeri ne ograničavaju svoje poslovanje, ne zatvaraju vrata svojih salona te spriječilo odlazak kvalitetnog kadra van Hrvatske ili u druge struke. 8. MOTIVACIJA ZA RAZVOJ POSLOVANJA: Uz nižu stopu PDV-a vlasnici salona bit će motiviraniji za razvijanje svog poslovanja. I dalje ćemo imati manje salone koji su zadovoljni manjim obujmom poslovanja, ali nemojmo gubiti znanje frizerskih majstora koji se zbog nepovoljne porezne politike odlučuju na ograničavanje svog poslovanja s manjim brojem radnika. Frizerska struka je ovisna o prenošenju znanja s iskusnijih majstora na mlađe frizere. S ovakvim ograničavanjem zapošljavanja gubimo tu jako bitnu odliku frizerske struke u prenošenju znanja s majstora. 9. TREND FRAGMENTACIJE: Broj frizerskih salona u sustavu PDV-a je u dugogodišnjem padu. 2013. godine bilo ih je 16 %, a danas manje od 7 %. Očit je trend fragmentacije i pomanjkanja razvijanja salonskog poslovanja što za 5-10 godina može rezultirati nedostatkom frizera. 10. DEMOGRAFSKA OBNOVA: U frizerskoj struci radi između 80 i 90 % žena. Aktualna porezna politika stimulira usitnjavanje salona, što ženama zasigurno otežava odluku na majčinstvo jer se suočavaju s dodatnim izazovima pri vođenju salona tijekom porodiljnog dopusta ili učestalih bolovanja u ranim godinama djece. S obzirom većinu salona s 1 – 2 zaposlenika te na veliki nedostatak radnika u frizerskoj struci, saloni u ogromnoj većini rade na principu naručivanja više dana i tjedana unaprijed. Pa time kod svakog odlaska na bolovanje vlasnici salona se suočavaju s dodatno otežanim poslovanjem i gubitkom klijenata. 11. POZITIVNI EKONOMSKI UČINCI: Smanjenje stope PDV-a ne znači smanjenje cijena, već povećanje neto prihoda poslodavcima koji onda mogu povećati broj zaposlenik, njihove plaće, ulagati u njihovu edukaciju, poboljšati svoje usluge i opremu… Na taj način cijela struka se podiže na viši nivo. A na duže staze to rezultira i višestrukim povratom u proračun. 12. KRATKOROČNI I DUGOROČNI UČINCI: Smanjenje PDV-a u početku može dovesti do smanjenja prihoda, ali s novim salonima koji će postupno ulaziti u sustav PDV-a i novim zapošljavanjima, višestruko pozitivan efekt bi se trebao vidjeti već kroz 3-5 godina kao što smo i prikazali u našoj Inicijativi. 13. OGRANIČAVANJE ZAPOŠLJAVANJA: Većina frizerskih salona ima samo 1 ili 2 zaposlenika zbog trenutnog sustava PDV-a, što vlasnike salona odvraća od povećanja zapošljavanja, prihoda i ulaganja. Mnogi od njih smatraju kako je taj trud uzaludan i kontraproduktivan. U prevedenom za više truda i zalaganja imaju manje zarade! 14. MOGUĆNOST PROBNE REFORME: Frizerska djelatnost, kao mala djelatnost iz perspektive ukupnog proračuna, može poslužiti kao primjer za probnu reformu s pozitivnim učincima za državu i struku, vidljivima već kroz 2-3 godine, a zasigurno kroz duži period. Također želimo iznijeti i važne činjenice za danji napredak frizerke industrije kroz inicijativu za smanjenje PDV-a, kojoj je glavni cilj smanjenje nelojalne konkurencije, smanjenje rada u sivoj zoni, postavljanje zdravog tržišnog natjecanja za sve sudionike i stoga je potrebno ukazivati na sve nelogičnosti i djelovati kako bi se iste popravile i omogućile danji razvoj: Pošto se ove godine usklađuju i zakoni o PDV-u koji će biti u primjeni od 01.01.2025. važno je da se sve iznesene činjenice i statistike uzmu u obzir i na razmatranje kako bi se stopa PDV-a za frizerske usluge sa sadašnjih 25% spusti na 13%. Potrebno je zakonski regulirati jednostavnu maloprodaju gdje je to popratna djelatnost i ne prelazi više od 30% ukupnog prometa kao što je slučaj s frizerskim i kozmetičkim salonima. Naime frizerima i kozmetičarima je teško shvatiti vođenje maloprodajnog i potrošnog skladišta, kao i izdvojiti vrijeme za to. Stoga mnogi saloni ni nemaju maloprodaju proizvoda ili proizvode prodaju sa strane kao uslugu. Jednostavna maloprodaja bi zakonski značila jedno skladište ULAZ-IZLAZ proizvoda bez obzira jesu li prodani ili korišteni za pružanje usluga. Na taj način mnogi saloni bi uredno vodili skladište i uvrstili maloprodaju u svoj salon, a samim time bi povećali i ukupni prihod salona. Potrebno je revidirati paušalizam jer je paušalizam olakšica i poticajna mjera sama za sebe te bi kao poslovni model trebao biti ograničen samo i isključivo za samozapošljavanje tj. 1 zaposlenog i stoga ne bi smio biti potican od HZZ-a ili države kao model poslovanja. Potrebno je zakonski omogućiti najam stolice (rent a chair) kao model poslovanja kako bi se u Beauty industriji lakše poslovalo te kako bi početnici mogli lakše zakoračiti u poduzetništvo bez investicija za pokretanje posla. To podrazumijeva legalno poslovanje i pružanje istih usluga od dva različita subjekta koji su registrirani za istu djelatnost u istom prostoru bez obzira jesu li obrt, d.o.o. ili j.d.o.o. Važno bi trebalo biti da se sve odredbe riješe ugovorom o najmu ili podnajmu te da svaki subjekt ima svoje fiskalno rješenje i blagajnu. Potrebno je ponovno uvesti mjeru osposobljavanje na radnom mjestu ili iz škole na posao uz 100% financiranje troškova plaće kroz 1 ili 2 godine. Isto tako napraviti ciljane mjere za samozapošljavanje kako se iste ne bi zlorabile jer sada dolazi do raslojavanja salona davanja otkaza u struci pa prijave na par dana u nekom drugom zanimanju pa opet prijava na zavod gdje se nakon 1 dana provedenog na zavodu može dobiti poticaj do 7 tisuća eura za samozapošljavanje. Potrebno je ukinuti i parafiskalne namete kako što su sanitarne iskaznice i higijenski minimum, a istovremeno uvesti obavezne seminare i edukacije koje bi na tu temu svaki zaposlenik trebao poslušati ponovno svakih pet godina. Potrebno je smanjiti bolovanje na teret poslodavca na 14 dana, sve više od dva tjedna su teže ili profesionalne bolesti ako radnik nije sposoban raditi. Ukazati na važnost priznavanja radnog staža za vrijeme provedeno na praksi kod poslodavca što je jako važno za strukovna zanimanja, kako bi nakon završne škole mladi ljudi bili konkurentniji na tržištu rada jer bi imali neko priznato radno iskustvo. Mislimo da je ovo važnije i vrijednije od minimalnog rušenja ukupne mirovine u budućnosti a isto tako taj segment radni staž kroz praksu može jednom klauzulom biti izuzet iz obračuna za mirovinu. Ovo su važne činjenice za danji napredak frizerke industrije pa vas molimo da i njih uzmete u razmatranje za zakonsku regulativu. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u detaljno se propisuju odredbe koje su propisane Zakonom o PDV-u. Obzirom da prijedlog nije bio predmet provedenih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u napominje se da ćemo u predstojećem razdoblju analizirati i razmatrati sve prijedloge za porezne promjene.
2 MIHAELA BAKARČIĆ  , PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga dodatno administrativno opterećuje poduzetnike. U vidu nadolazeće fiskalizacije 2.0 to je poseban problem, jer prelaskom praga postaje i obveznik F2, pa je nejasno kako ste to zamislili jer je nemoguće u tako kratkom roku predati P-PDV obrazac, da ga referent odmah obradi, prijaviti mail u adresar Porezne uprave za slanje/primanje e-računa, ugovoriti sa posrednikom slanje/primanje e-računa, aktivirati sve to u softveru koji se koristi, nabaviti fiskalni certifikat ako ga nema i njega aktivirati....uz najbolju volju to jednostavno nije moguće odraditi, osim ako će se sve moći odrađivati retroaktivno....Postojeći propis je zadovoljavajući i daje prostora poduzetnicima da odrade sve na vrijeme. Iako mi je jasna namjera zakonodavca, to što ste htjeli ovime se neće postići, jer oni na koje ciljate će to što su radili dosad, nastaviti raditi i dalje sa zadnjim danom van sustava PDV-a. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Porezni obveznici upućeni su u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
3 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 12. Uz članak 12. Vezano uz predloženi novi članak 142.b., molimo uskladiti ga s najavljenim izdavanjem i fiskalizacijom B2B računa. Predlaže se takav račun ne iskazivati u prijavi PDV-a kod izdavatelja računa, no postavljamo pitanje iskazuje li ga primatelj računa u prijavi PDV-a (jer mu inače neće odgovarati knjiga URA-a) i da li će porezni obveznik ovakav ispravljeni račun fiskalizirati (pojavit će se razlike između PDV-a, isporuka i fiskalizacije). Predlažemo propisati obvezu izdavatelju da ispravljeni račun iskaže u prijavi PDV-a pa da Porezna uprava na drugačiji način evidentira i kontrolira rješenje koje je izdala a na temelju kojeg je utvrđena obveza ispravka računa. Nije prihvaćen Ispravak računa nakon provedenog nadzora je mogućnost, a ne obveza poreznog obveznika. U slučaju kada bi porezni obveznik tako ispravljeni račun iskazao u prijavi PDV-a došlo bi do duplog zaduženja PDV-om (putem rješenja o nadzoru i prijave PDV-a). Primatelj takvog računa ostvaruje pravo na odbitak PDV-a na način propisan člankom 57. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
4 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 14. Uz članak 14. Predlažemo da se kod izmjene točke 5. u članku 155. riječi „stječe dobra unutar Europske unije koja podliježu trošarinama“ zamijene riječima „stječe dobra unutar Europske unije“. Stjecanje dobara koje podliježu trošarinama, samo je dio opcija te smatramo da je bolje proširiti propisane razloge. Dodatno ističemo kako je vrlo jednostavno podnijeti obrazac P-PDV, ali i dalje na portalu e-Porezna nije tako jednostavno podnijeti „izlazak iz sustava PDV-a“ te se isto navodi kroz napomenu u obrascu RPO za fizičke osobe. Predlažemo u ovom članku Pravilnika omogućiti i značajno pojednostavljenje predaje zahtjeva za izlazak iz sustava PDV-a. Nije prihvaćen Članak 155. stavak 5. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost odnosi se na dodjelu PDV identifikacijskog broja stranim poreznim obveznicima, te je isti potrebno dopuniti obzirom da posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike u RH mogu primjenjivati i porezni obveznici koji nemaju sjedište u RH, nego u nekoj drugoj državi članici EU. Pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u razmotriti ćemo uvođenje unificiranog zahtjeva za izlazak iz sustava PDV-a. Skrećemo pažnju da su u odnosu na dodjelu PDV identifikacijskog broja trošarinska dobra izdvojena iz razloga što se na njih ne primjenjuje prag stjecanja.
5 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 16. Vezano uz čl. 16. Protivimo se uvođenju stavka 6. u članak 173.a kao izuzeće za strane porezne obveznike, a posebno u vezi s čl. 118. Zakona, kako bi se prijava mogla kontrolirati/usuglasiti sa obrascem MCP. U zemljama EU (npr. Njemačka, Austrija) ali i u Bosni i Hercegovini, hrvatski porezni obveznici dužni su čak i najaviti ulazak u zemlju u slučaju prijevoza putnika te smatramo da se ovakvim izuzećem stranaca u našoj zemlji ne treba pogodovati. Nije prihvaćen Porezni obveznik bez sjedišta u RH koji obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području RH i koji odabere primjenu posebnih postupaka oporezivanja iz članka 119. ili 125.a Zakona o PDV-u, od uvođenja tih postupaka, odnosno od 1. srpnja 2021. nema obvezu registrirati se u RH, niti podnositi mjesečne prijave PDV-a, a samim time nema obvezu niti podnositi Obrazac MCP. S tim u vezi skrećemo pažnju da Porezna uprava raspolaže podacima o poreznim obveznicima koji su se prijavili za primjenu posebnih postupaka jer država članica u kojoj se porezni obveznik prijavio za primjenu navedenih postupaka elektroničkim putem dostavlja podatke nadležnim tijelima drugih država članica u skladu s člankom 47.b Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010. Ako porezni obveznik sa sjedištem u drugoj državi članici, izabere primjenu posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike u RH, o čemu će također Porezna uprava biti obaviještena, navedeno znači da na obavljene isporuke u RH primjenjuje oslobođenje od plaćanja PDV-a.
6 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Zahvaljujemo na pojašnjenju „trenutnog ulaska u sustav PDV-a“ povodom našeg prigovora tijekom prethodno provedenog javnog savjetovanja za izmjene i dopune samog Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Istaknuli smo već tada problematiku provođenja nove zakonske odredbe u praksi, a tom prilikom predložili ste kako porezni obveznik može ući u sustav PDV-a ne samo kad mu je za to propisana obveza danom prelaska praga već i ranije na vlastiti zahtjev te biti u sustavu PDV-a tekuću i slijedeću kalendarsku godinu. Problem tako predloženog rješenja je što na taj način porezni obveznik gubi pravo na izlazak iz sustava PDV-a jer je ušao na vlastiti zahtjev što je protivno interesima obveznika i bitno ga ograničava i otežava mu poslovanje. Stoga tražimo uvažite naše prijedloge obzirom da opciju ulaska u sustav PDV-a s prvim danom u idućem mjesecu niste prihvatili. Uz predloženi stavak 2. članka 186. predlažemo obavezno dodati i rok „u roku od 15 dana“. Iz iskustva u praksi i u poslovanju znamo kako će biti nemoguće sve odraditi odmah („sutra“), u trenutku kada porezni obveznik shvati da je prešao prag. Potrebno je predati zahtjev, promijeniti parametre a ni sama porezna uprava ne postupa trenutno po podnesenim zahtjevima te status poduzetnika kroz određeno vrijeme u sustavu PDV-a ostaje neažuran. Postavlja se pitanje zašto zakonodavac ocjenjuje da rok naveden u zahtjevu ne može biti prije podnošenja zahtjeva? Primjerice, ako porezni obveznik prijeđe prag 14.08., već 15.08. treba izdavati račune sa PDV-om. Zahtjev se ne može predati 13.08. nego samo 15.08. kad je prag prijeđen. Stoga ponavljamo prijedlog roka od 15 dana, kako je to bilo i do sada (obvezan ulazak od prvog idućeg mjeseca, uz rok za predaju zahtjeva do 15og u mjesecu). Nije prihvaćen Predloženi članak 186. stavak 2. Pravilnika o PDV-u odnosi se isključivo na porezne obveznike iz članka 90.h Zakona o PDV-u, odnosno porezne obveznike koji na vlastiti zahtjev ulaze u registar obveznika PDV-a, a ne na porezne obveznike koji se upisuju jer su prešli prag za upis u registar obveznika PDV-a. S tim u vezi skrećemo pažnju da je takva odredba postojala i prije 1. siječnja 2025., uz jedinu promjenu da od 1. siječnja 2025. porezni obveznik koji je na vlastiti zahtjev upisan u registar obveznika PDV-a redovno oporezivanje PDV-om treba primjenjivati u tekućoj i sljedećoj kalendarskoj godini, a ne 3 kalendarske godine.
7 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Vezano uz st. 3. – upitno je zašto se propisuje uvjet da obveznik nije izdavao račune s PDV-om? Ako ih je izdavao s PDV-om, a na kraju se ispostavi kako nema obveze, morat će platiti PDV prema važećim zakonskim odredbama (tko je izdao račun sa PDV-om a nije trebao, dužan ga je podmiriti). Nije prihvaćen Odredba predložena u članku 186. stavku 3. Pravilnika o PDV-u, postojala je u istom obliku i do 1. siječnja 2025., a bila je propisana člankom 186. stavkom 1. Pravilnika o PDV-u (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24 i 39/24).
8 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Vezano uz st. 4. predlažemo izostaviti riječ „osobito“ jer takvim propisivanjem ostaje velika pravna nesigurnost za porezne obveznike. Obveznici moraju jasno znati kada će im eventualno biti odbijen zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a a ti razlozi, osim jednog, sada nisu propisani. Nije prihvaćen Odredba predložena u članku 186. stavku 4. Pravilnika o PDV-u, postojala je u istom obliku i do 1. siječnja 2025., a bila je propisana člankom 186. stavkom 2. Pravilnika o PDV-u (Narodne novine, br. 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24 i 39/24).
9 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Vezano uz st. 5. tražimo riječi „bez odgode“ zamijeniti riječima „u roku od 15 dana“. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer je 15 dana predugačak period za podnošenje Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a, uzimajući u obzir činjenicu da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga.
10 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Vezano uz st. 7 – predlažemo dopuniti odredbu na način da se i zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a, ali i zahtjev za ispis iz registra obveznika PDV-a podnose na Obrascu P-PDV“. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
11 GORDANA JANKOVIĆ BESEDNIK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. NEIZVEDIVO!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
12 TANJA MARTINČIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
13 MAJA MIHALJEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
14 TATJANA SCHNEIDER PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga dodatno administrativno opterećuje poduzetnike i neizvediv poduhvat čak i u teoriji. Poduzetnici ne prate svakodnevno svoje račune jer se bave svojim poslom i jednostavno ne stižu na dnavnoj osnovi pratiti fakturiranje. S druge strane dok se preda zahtjev i isti odobri proći će više od par sai što je već problem kafićima, restoranima, trgovinama i sl. koji odmah od ranog jutra izdaju račune. Fiskalizacija 2.0 dodatno komplicira proces. Ulazak u sustav PDV-a od sljedećeg mjeseca ne funkcionira loše ai potencijalni gubitak za proračun nije značajan da bi se forsirao ovaj pristup. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
15 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Udruženje računovođa HGK mišljenja je kako odredba koja propisuje obvezu upisa u registar obveznika PDV-a odmah sljedećeg dana nakon prelaska propisanog praga (čl. 1 i st. 5) predstavlja značajan logistički izazov. Ovo je osobito problematično s obzirom na nadolazeće izmjene vezane uz fiskalizaciju, gdje će PDV status poduzetnika automatski definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim uvjetima fiskalizacije, poduzetnicima se daje manje od 24 sata za podnošenje obrasca P-PDV (što u velikoj mjeri obavljaju vanjska računovodstva), prilagodbu programskih rješenja i ažuriranje cjenika, što je u praksi gotovo neizvedivo. Pojam 'bez odgode' nije precizno definiran te je podložan različitim tumačenjima svih uključenih dionika. Predlaže se omogućiti obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to trenutno regulirano za novoosnovane poduzetnike prema čl. 186 st. 8 – kroz obračun PDV-a i podnošenje PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasan je razlog ukidanja navedene mogućnosti za novoosnovane poduzetnike, čime se stvaraju dodatni administrativni zahtjevi. Stoga se predlaže ponovno uvođenje čl. 186 st. 8 kako bi se izbjegle nepotrebne proceduralne prepreke i olakšalo poslovanje poduzetnicima. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
16 IVANA ŠPOLJARIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran,, čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da pilagodi programska rješenja i cjenike. A da se bez odgode tj. odmah podnese P-PDV u (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) vrši se izuzetan pritisak na računovodstvene servise koji sa odredbom "bez odgode" nemaju ni 24 sata da to odrade. Predlaže se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to trenutno omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl.186 st.8. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
17 ANA BRADVICA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Predložena izmjena članka 186. Pravilnika, prema kojoj porezni obveznik ulazi u sustav PDV-a odmah sljedeći dan nakon prelaska praga, stvara prevelik administrativni i operativni teret za poduzetnike i računovodstva. Većina malih obveznika neće moći pravovremeno pratiti trenutak prelaska praga. Dnevno praćenje prometa, trenutačna promjena statusa, prilagodba programa, isticanje novih cjenika te donošenje odluka o načinu oporezivanja (mjesečni/tromjesečni, naplaćene naknade/izdani računi) zahtijevaju vrijeme, znanje i koncentraciju. Prelazak u sustav PDV-a nije tehnička formalnost već temeljita promjena poslovanja. Što ako poduzetnik prag prijeđe u večernjim satima u subotu? Računovodstva bi morala biti dostupna izvan radnog vremena kako bi odgovorila na pitanja poduzetnika i pomogla pri ulasku u sustav. Neki poduzetnik će možda trebati i programera da mu prilagodi program. Što ako programer nije dostupan izvan svog radnog vremena? Operativni troškovi i rizik od grešaka znatno bi se povećali. Umjesto ovakvih mjera, koje otežavaju poslovanje, treba se usmjeriti na sankcioniranje zlouporaba, ako ih je bilo i ako je to svrha ovih izmjena. Dosadašnje rješenje, prema kojem obveza PDV-a nastupa od prvog dana sljedećeg mjeseca, bilo je jasno, razumno i usklađeno s načelima administrativnog pojednostavljenja. Predlažem da se zadrži dosadašnje rješenje. Također, nejasan rok "bez odgode" u stavku 5. stvara nesigurnost, ostavlja prostor za razna tumačenja i dodatno komplicira provedbu. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
18 ANISIJA BEŠLIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga dodatno administrativno opterećuje poduzetnike. U vidu nadolazećih e-računa tj. fiskalizacije 2.0 to je poseban problem, jer prelaskom praga postaje i obveznik F2, pa je nejasno kako ste to zamislili jer je nemoguće u tako kratkom roku predati P-PDV obrazac, da ga referent odmah obradi, prijaviti mail u adresar Porezne uprave za slanje/primanje e-računa, ugovoriti sa posrednikom slanje/primanje e-računa, aktivirati sve to u softveru koji se koristi, nabaviti fiskalni certifikat ako ga nema i njega aktivirati....uz najbolju volju to jednostavno nije moguće odraditi, osim ako će se sve moći odrađivati retroaktivno....Postojeći propis je zadovoljavajući i daje prostora poduzetnicima da odrade sve na vrijeme. Iako mi je jasna namjera zakonodavca, to što ste htjeli ovime se neće postići, jer oni na koje ciljate će to što su radili dosad, nastaviti raditi i dalje sa zadnjim danom van sustava PDV-a. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
19 IVAN PETARČIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Članak 186. st. 1. treba glasiti: „(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. Zakona koji ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu čiji je godišnji promet u tuzemstvu veći od propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona, upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojemu je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona. Iznimno, porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. Zakona koji ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu čiji je godišnji promet u tuzemstvu veći od 75.000,00 eura, upisuje se u registar obveznika PDV-a od prvog dana koji slijedi nakon dana prelaska tog iznosa.“ U članku 288.a stavku 1. podstavku 3. Direktive 2006/112/EZ propisano je da države članice mogu odrediti gornju granicu od 25 % ili dopustiti poreznom obvezniku da se i dalje koristi izuzećem iz članka 284. stavka 1. Direktive bez ikakve gornje granice u kalendarskoj godini u kojoj je prag prekoračen. Međutim, zbog primjene te gornje granice ili mogućnosti ne može doći do izuzeća poreznog obveznika čiji promet u državi članici koja odobrava izuzeće premašuje 100 000 eura. Prema tome, gore predložena odredba je u skladu sa zakonodavstvom EU, a takvim načinom ostavili bi dovoljno prostora da se izbjegne svakodnevno praćenje prelaska praga i administrativne probleme koji su vezani uz način kojega predlažete. Osim toga, izuzetno mali broj poreznih obveznika koji su prijašnje rješenje iskorištavali, ovakvom odredbom bi spriječili u tome, a pritom ostale porezne obveznike ne biste doveli u praktički operativno neprovediv položaj. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u detaljno se propisuju odredbe koje su propisane Zakonom o PDV-u, stoga istim nije moguće propisivati odredbe koje nisu propisane Zakonom o PDV-u.
20 KRISTINA BRATOVIĆ KORLEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga ogromno je dodatno administrativno opterećuje poduzetnike. U vidu nadolazećih e-računa tj. fiskalizacije 2.0 to je poseban problem, jer prelaskom praga postaje i obveznik F2, pa je nejasno kako ste to zamislili jer je nemoguće u tako kratkom roku predati P-PDV obrazac, da ga referent odmah obradi, prijaviti mail u adresar Porezne uprave za slanje/primanje e-računa, ugovoriti sa posrednikom slanje/primanje e-računa, aktivirati sve to u softveru koji se koristi, nabaviti fiskalni certifikat ako ga nema i njega aktivirati....uz najbolju volju to jednostavno nije moguće odraditi, osim ako će se sve moći odrađivati retroaktivno.... Postojeći propis je zadovoljavajući i daje prostora poduzetnicima da odrade sve na vrijeme. Jasna je namjera zakonodavca, ali to što ste htjeli ovime se neće postići jer oni na koje ciljate će to što su radili dosad nastaviti raditi i dalje sa zadnjim danom van sustava PDV-a. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
21 ANITA SRUK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
22 VESNA VARŠAVA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga dodatno administrativno opterećuje poduzetnike. U vidu nadolazećih e-računa tj. fiskalizacije 2.0 to je poseban problem, jer prelaskom praga postaje i obveznik F2, pa je nejasno kako ste to zamislili jer je nemoguće u tako kratkom roku predati P-PDV obrazac, da ga referent odmah obradi, prijaviti mail u adresar Porezne uprave za slanje/primanje e-računa, ugovoriti sa posrednikom slanje/primanje e-računa, aktivirati sve to u softveru koji se koristi, nabaviti fiskalni certifikat ako ga nema i njega aktivirati....uz najbolju volju to jednostavno nije moguće odraditi, osim ako će se sve moći odrađivati retroaktivno....Postojeći propis je zadovoljavajući i daje prostora poduzetnicima da odrade sve na vrijeme. Iako mi je jasna namjera zakonodavca, to što ste htjeli ovime se neće postići, jer oni na koje ciljate će to što su radili dosad, nastaviti raditi i dalje sa zadnjim danom van sustava PDV-a. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
23 POREZNO SAVJETNIŠTVO LOVRIĆ I PARTNERI DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POREZNO SAVJETNIŠTVO PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. U obrazloženju uz ovaj Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost navodi se da provedbeni propis treba što prije stupiti na snagu kako bi porezni obveznici bili što prije upoznati s provedbom posebnog postupka oporezivanja malih poreznih obveznika. Evidentno je da Porezna uprava (Ministarstvo financija) prepoznaje važnost tj. značaj ovih odredbi na poslovne odluke poduzetnika koji na koncu samostalno obračunavaju i prijavljuju porez pa je dužnost predlagatelja najmanje da osiguraju jasnoću propisa. Iako predloženi Pravilnici o izmjenama i dopunama Pravilnika nikada ne sadržavaju ocjenu postojećeg stanja, pitanja koja se trebaju urediti i posljedice koje će donošenjem proisteći, odnosno ne sadržavaju obrazloženje uz nove članke, a s obzirom na ranije navedenu važnost ovih odredbi članka 186. koje ne dopunjuju već se u cijelosti mijenjaju, smatramo da je u cilju postizanja same svrhe javnog savjetovanja Porezna uprava najmanje mogla u obrazloženju uz ovaj Pravilnik navesti (barem načelno) razloge zbog kojih se drastično interveniralo u postojeće stanje. Apostrofiramo posebno odredbu stavka 1. koja unosi novinu da mali porezni obveznik gubi taj svoj (povlašteni) porezni status kada ostvari godišnji promet u tuzemstvu veći od propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona i upisuje se u registar obveznika PDV-a, citat: "od prvoga dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona". (primjer: cenzus prijeđen 15.7.2025. -> obračunava PDV od 16.7.2025. -> zadržava status malog obveznika: dio dana od vremena/sata izvršene isporuke s kojom je prijeđen cenzus do vremena/sata izvršne posljednje isporuke u istom danu) Novina je da se odstupa od ranije formulacije, citat: "od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuku dobara i usluga iznad propisanog iznosa". (primjer: cenzus prijeđen 15.7.2020. -> obračunava PDV od 1.8.2020. -> zadržava status malog obveznika: 16 dana od dana izvršene isporuke s kojom je prijeđen cenzus) Niti potonje citirani dio odredbe nije izvorni tekst već je izmjena njemu prethodeće odredbe koja je glasila, citat: "upisuje se u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja tekuće godine" onaj porezni obveznik koji je "u prethodnoj kalendarskoj godini obavio isporuku dobara i usluga iznad propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona". (primjer: cenzus prijeđen 15.7.2017. -> obračunava PDV od 1.1.2018. - zadržava status malog obveznika: 169 dana od dana izvršene isporuke s kojom je prijeđen cenzus) Izmjena ove odredbe krugom reforme iz 2017./2018. godine imala je uporište u uočenoj pojavnosti zlouporabe ovog instituta malog poreznog obveznika, a koja se događala s obzirom na nepostojanje posebnih odredbi u nacionalnom zakonodavstvu koje bi propisivale zabranu zlouporabe korištenja sustava izuzeća od oporezivanja PDV-om predviđenog člankom 287. točkom 19. Direktive. Država je imala apsolutno pravo ali i obvezu tada intervenirati u propis radi zaštite osiguranja proračunskih prihoda kao javnog općeg interesa. Stoga ta izmjena nije ograničila Ustavom zagarantiranu poduzetničku i tržišnu slobodu kao temelj gospodarskog ustroja RH (čl. 49.) niti vlasnička prava, već je osigurala da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti i ispunjenje propisane dužnosti svakoga da sudjeluje u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima (čl. 51.) Međutim, kasnije su uvedene i danas postoje odredbe u nacionalnom zakonodavstvu kojima je propisana zabrana takve zlouporabe, ovdje u bitnome na način da propisana izuzeća neće biti priznata neovisno o formalno ispunjenim propisanim uvjetima ako se utvrdi da je glavni cilj zlouporabe bilo jedino ostvarenje poreznih pogodnosti protivno svrsi i cilju koji se htio postići odredbama o izuzeću. Štoviše, postupajući po zahtjevu za prethodnu odluku i to hrvatskog suda (Upravnog suda u Zagrebu) Sud EU je donio presudu u predmetu C-171/23 UP CAFFE u odnosu na upit treba li Direktivu o PDV-u, u vezi s načelom zabrane zlouporaba, tumačiti na način da se njome zahtjeva da se ne može koristiti sustav izuzeća od PDV-a, predviđenog člankom 287. točkom 19. te Direktive ako se utvrdi da određena radnja predstavlja zlouporabu čiji je cilj korištenje tog sustava izuzeća. Sud EU je u presudi utvrdio da je Republika Hrvatska iskoristila mogućnost primjene tog sustava izuzeća od PDV-a predviđenog tim odredbama Direktive o PDV-u koje stoga mogu biti predmet takve zlouporabe. Utvrdio je i da nitko ne može koristiti prava predviđena pravnim sustavom Unije u svrhu zlouporabe ili utaje te da nacionalni sud nacionalno pravo u najvećoj mogućoj mjeri tumači u svjetlu teksta i svrhe Direktive o PDV-u, pa čak i kad ne postoje u nacionalnom pravu posebne odredbe kojima je propisana zabrana takvih zlouporaba, te da je na nacionalnim tijelima i sudovima da odbiju korištenje tog sustava izuzeća kada je ostvarena porezna pogodnost u suprotnosti s ciljem koji se želi postići tim odredbama i kada iz svih objektivnih elemenata proizlazi da je glavni cilj operacije ostvarenje porezne pogodnosti. U točki 27. ove presude Sud EU pojašnjava da, kad je riječ o uvjetu koji se odnosi na ostvarivanje porezne pogodnosti čije bi odobravanje bilo protivno ciljevima koji se žele postići sustavom izuzeća od PDV-a predviđenim u članku 287. točki 19. Direktive o PDV-u, taj sustav upravnim pojednostavnjenjima nastoji poticati osnivanje, aktivnost i kompetitivnost malih poduzeća i održati razuman odnos između administrativnog opterećenja povezanog s poreznim nadzorom i niskih poreznih prihoda koji će se ostvariti. Dakle, tim odredbama nastoji se administrativnog opterećenja poštedjeti i mala poduzeća i porezne uprave. Ovako stipuliranim odredbama u predmetnom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u - skraćujući malom poreznom obvezniku rok u kojem bi mogao koristi taj svoj (povlašteni) porezni status iz dužeg "od 1. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuku dobara i usluga iznad propisanog iznosa" prema sada važećim odredbama, u predloženi kraći rok "od prvoga dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog iznosa iz članka 90. stavka 1. Zakona" - Porezna uprava administrativno i logistički dodatno opterećuje male porezne obveznike ali i svoje kapacitete i resurse zbog potrebnih kontrola zato jer se promjene vrijednosti isporuka (kao kriterija za primjenu izuzeća) događaju dnevno u tijeku jednog mjeseca – što znači da bi poduzetnik morao vršiti kontrolu vrijednosti svojih izvršenih isporuka svakim danom i svakog dana u godini, s time da su dodatno pogođeni oni poduzetnici koji rade na prijelazu dana te bi svakodnevno u ponoć trebali obustaviti poslovanje na vrijeme potrebno da izvrše takve izračune. Za razliku, prema postojećem rješenju poduzetnik samo jednom, istekom posljednjeg radnog dana u mjesecu vrši kontrolu vrijednosti svojih izvršenih isporuka (a prije reforme 2017./2018. samo jednom godišnje, istekom posljednjeg radnog dana u godini). Dakle, reformom iz 2017./2018. poduzetnika se opteretilo sa 12 godišnjih samokontrola u odnosu na ranije 1 – dok se ovim prijedlogom poduzetnika opterećuje sa 365 (366) godišnjih samokontrola u odnosu na sadašnjih 12 i to sve sada kad je kroz nacionalni pravni sustav osigurana zaštita od zlouporabe prava i nakon što je Sud EU u presudi u predmetu C-171/23 UP CAFFE (hrvatskog poreznog obveznika) izrazio stav da se propisana izuzeća ne mogu priznati neovisno o formalno ispunjenim propisanim uvjetima ako se utvrdi da je glavni cilj zlouporabe bilo jedino ostvarenje poreznih pogodnosti protivno svrsi i cilju koji se htio postići odredbama o izuzeću i to čak u situaciji kad nacionalno zakonodavstvo ne sadrži odredbe o zaštiti od zlouporabe prava. Dalje, u situaciji kada bi se propisani cenzus prešao prvog dana u nekom mjesecu, ovom izmjenom propisa skratilo bi se korištenje propisanog izuzeća za maksimalno 29 do 30 dana (tj. povećao bi se broj dana u kojima se PDV zaračunava), odnosno u veljači za 27 ili u prijestupnoj godini za 28 dana. Međutim, kolika je vjerojatnost da će svi mali porezni obveznici postati obveznici PDV-a drugog dana u tim mjesecima. Dakle taj broj dana može biti samo manji kad se uzmu u obzir svi poduzetnici koji će izgubiti status malog poreznog obveznika u tijeku jednog mjeseca. Niti broj poduzetnika koji će ući u redovni sustav oporezivanja neće biti manji jer će prelaskom cenzusa isti poduzetnik postati redovni obveznik PDV-a samo sa dužim vremenskim odmakom od trenutka kad je u tijeku mjeseca prešao propisani cenzus (u najgorem slučaju za 30 dana). Isto tako, predloženim izmjenama porezni obveznik bi trebao osigurati dnevno praćenje vrijednosti izvršenih isporuka što bi podrazumijevalo dnevno zaračunavanje izvršenih isporuka dakle dnevno ispostavljanje računa iako po postojećim zakonskim odredbama to nije propisano (izuzev kod naplate u gotovini) i može izdati zbirni račun za više izvršenih isporuka i usluga u jednom mjesecu (za bezgotovinske naplate). Za prodaju robe u komisiji komisionar će trebati raditi dnevne obračune (odjave) komitentu ili dnevno izdavati račune kao primatelj (za isporučitelja, tzv. samoizdavanje računa) jednako i ako takav dogovor o samoizdavanju računa postoji u drugim poslovnim odnosima. Naplata u gotovini putem naplatnih uređaja i sustava fiskalizacije zahtijeva promjene kod prelaska iz sustava što se može dogoditi bilo koji neradni dan u mjesecu, a ne samo jednom na kraju mjeseca koji završava primjerice vikendom ili neradnim danom - dakle kad je informatička podrška ograničena. Dodatno se kompliciraju stvari ako se naplata vrši i na naplatnom uređaju za evidentiranje gotovinskog prometa ili više njih, ili još u kombinaciji sa izdavanjem bezgotovinskih računa u programima koji nisu softverska rješenja za izdavanje računa. Mali porezni obveznici najčešće nemaju radnike samo za administraciju, ili koriste usluge vanjskih knjigovodstvenih servisa s kojima bi trebali također osigurati dnevnu komunikaciju i to na kraju radnog dana da bi se mogle zbrojiti vrijednosti svih isporuka. Umjesto jedan dan u mjesecu, po ovom prijedlogu proizlazi svakodnevni rizik malom poduzetniku, a posebno onom koji posluje do ranih jutarnjih sati (npr. fast food, trafika i sl.) pa je do ponoći mali porezni obveznik, a iza ponoći prestaje biti mali porezni obveznik. Na prijelazu mora nazvati informatičara ili knjigovođu, poreznog savjetnika i sl. da mu pomognu sa programom i podešavanjem parametara, izmjenama podataka na računu uvođenjem poreznih stopa, brisanjem naznake da ne obračunava PDV jer više nije mali obveznik... Cijelu stvar do apsurda dovodi obveza popisa-inventure iz članka 66. stavka 15. Općeg poreznog zakona koja propisuje da porezni obveznik mora popisati imovinu i obveze pri promjenama cijena dobara ili poreznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara. Zato poduzetnik treba računati da će trebati platiti dežurstvo slobodnih djelatnika suprotne, slobodne smjene za svaki dan u mjesecu u kojem se vrijednost izvršenih isporuka približi iznosu propisanog cenzusa, jer nikada se ne zna koliki će dnevni promet ostvariti i koji dan će u tijeku mjeseca trebati pozvati slobodnu smjenu da dođe popisati robu. Sve ovo nije u skladu s onim što Sud EU navodi u točki 27. cit. presude: ne radi se o upravnim pojednostavljenjima već se radi o kompliciranjima kako ističu u svojim komentarima i drugi sudionici ovog savjetovanja. Ovime se ne održava razuman odnos između administrativnog opterećenja povezanog s poreznim nadzorom i nižih poreznih prihoda koji će se ostvariti da se ne prihvati ovaj prijedlog. Upravo suprotno, postojeće propisano pravno rješenje kod izmjena 2017./2018. godine nije izazvalo komentare kakve je izazvalo ovdje sada predloženo, iako se tada radilo o značajnom skraćenju roka za upis u registar obveznika PDV-a. Osim toga, svaki krug porezne reforme imao je za cilj smanjenje poreznog opterećenja poduzetnika što se javno prezentiralo, na koncu kao i uspjeh Vlade RH, da bi se sada ovakvim izmjenama s jedne strane uvelo rasterećenje povećanjem iznosa cenzusa iz članka 90. stavka 1. Zakona i paralelno s tim opterećenje skraćenjem ovih rokova i to Pravilnikom kao njegovim provedbenim propisom. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Stoga je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
24 LUCIJA BUŠIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
25 MARINA PANĐA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
26 PS CONTO DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA POSLOVNE USLUGE PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
27 BOŽICA IŠTVANIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
28 SANJA KOŠTA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
29 ANITA DRAŽEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Upis u registar obveznika prvi dan po prelasku praga vrlo je komplicirano izvesti obzirom na sve korake koje je potrebno odraditi. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
30 FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
31 UNA SEDMAK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga? Ovo bi bilo izuzetno komplicirano i operativno gotovo nemoguće izvesti. Uvođenje tehničkih rješenja tokom noći, prilagodba računa, te predaja zahtjeva Poreznoj upravi u tako kratkom roku donijeti će puno problema i grešaka. Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi ovim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-a propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
32 TAMARA KATARAJN PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. Propisivanje upisa u registar obveznika PDV-a odmah idući dan nakon prelaska praga (st.1 i st.5) izuzetno je logistički kompliciran, posebice u duhu nadolazećih propisa o fiskalizaciji kada će PDV status poduzetnika ujedno definirati i obvezu fiskalizacije. Čak i pod trenutnim fiskalizacijskim uvjetima, ovime poduzetnik ima manje od 24 sata da podnese P-PDV obrazac (što u najvećoj mjeri rade vanjska računovodstva) i prilagodi programska rješenja i cjenike što je gotovo nemoguće. “Bez odgode” nije precizna vremenska definicija i podložna je tumačenju svakog dionika, pa se predlaže da se umjesto podnošenja P-PDV obrasca poreznim obveznicima omogući obračun PDV-a za prvo obračunsko razdoblje na isti način kako je to sada omogućeno novoosnovanim poduzetnicima u čl. 186 st.8 – obračunom PDV-a i podnošenjem PDV prijave za to razdoblje. Također, nejasno je zašto se ukida ta mogućnost novoosnovanim poduzetnicima te se stvaraju dodatne administrativne procedure, pa se predlaže vraćanje čl. 186 st.8. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća u dijelu propisivanja roka za podnošenje zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a (Obrasca P-PDV) po prelasku praga za upis u PDV, uz napomenu da propisivanje roka poreznog obveznika ne abolira od obveze obračuna PDV-a sljedećeg dana od dana prelaska praga te u dijelu vraćanja članka 186. stavka 8. Pravilnika o PDV-u u odnosu na novoosnovane porezne obveznike. U odnosu na ostale primjedbe napominje se da je Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
33 IVANA DESPOTOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 17. upisuje se u registar obveznika PDV-a od prvoga dana koji slijedi nakon dana prelaska propisanog iznosa? Je li ovo lapsus? Nije prihvaćen Zakon o PDV-u u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike i upisa u registar obveznika PDV-a po prelasku propisanog praga usklađen je s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi ukazujemo da je člankom 90.f Zakona o PDV-u propisano da se oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 90. stavka 1. toga Zakona prestaje primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag od 60.000,00 eura. S tim u vezi ovim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-a propisuje se da se porezni obveznik po prelasku praga od 60.000,00 eura u registar obveznika PDV-a upisuje od prvoga dana koji slijedi nakon prelaska navedenog praga. Također skrećemo pažnju da su porezni obveznici upućeni u financijske podatke o svom poslovanju i raspolažu podacima o vrijednosti svojih isporuka na temelju kojih mogu objektivno procijeniti kada će prijeći prag za ulazak u sustav PDV-a te na vrijeme početi s pripremnim radnjama.
34 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Uz članak 19. Molimo obavezno uvrstiti u obrazac P-PDV i rubriku za „izlazak iz sustava PDV-a“ Predlažemo to u obrascu riješiti na način dopune pod brojem 3. UPIS U/ ISPIS IZ REGISTRA OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST ili dodavanjem novog broja 4. ISPIS IZ REGISTRA OBVEZNIKA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST. Također, predlažemo istim obrascem predvidjeti opciju unosa zahtjeva prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
35 GORDANA JANKOVIĆ BESEDNIK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se usklada članka 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
36 TANJA MARTINČIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se uskladiti članak 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
37 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Udruženje računovođa HGK predlaže omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se usklada članka 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
38 ANISIJA BEŠLIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se uskladiti članak 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
39 KRISTINA BRATOVIĆ KORLEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Slažem se s prijedlozima i komentarima kolega. Zahtjeve i izjave u slobodnoj formi za propisane procedure trebalo bi uvrstiti u zahtjeve na e-Poreznoj. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
40 ANITA SRUK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se usklada članka 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
41 VESNA VARŠAVA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlažem malo drugačije - u P-PDV obrazac uvrstiti mogućnosti zahtjeva za izlazak iz sustava PDVa, a promjenu načina obračuna PDV-a (redovno-po naplati i obrnuto) uvrstiti kao opciju zahtjeva za promjenu načina oporezivanja. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
42 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Slažem se s kolegama, zahtjeve i izjave u slobodnoj formi za zakonski propisane procedure bi trebalo uvrstiti u zahtjeve na ePoreznoj. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
43 LUCIJA BUŠIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se usklada članka 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
44 FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se usklada članka 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.
45 TAMARA KATARAJN PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 19. Predlaže se omogućavanje prelaska sa i na postupak prema naplaćenim naknadama obveznicima koji su već upisani u sustav PDV-a putem P-PDV obrasca, kao i izlaz iz sustava PDV-a putem istog obrasca na način da se te mogućnosti uvrste u sam obrazac. Ove procedure se sada rade u slobodnoj formi i postupanje niti procedura nisu ujednačeni u svim ispostavama Porezne uprave, što računovodstvenoj struci samo komplicira ionako preveliko administrativno opterećenje. Shodno tome predlaže se usklada članka 155. Pravilnika. Primljeno na znanje Dostavljeni prijedlog razmotrit će se pri sljedećim izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u.