Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT, Članak 4. Uz članak 4. Predlažemo da novi stavak 8. glasi: „Kada nastupe okolnosti iz članka 29. stavka 3. Zakona, porezna prijava za razdoblje koje prethodi tom događaju mora biti podnesena prije ili istovremeno s prijavom za razdoblje iz članka 29. stavka 3. Zakona a najkasnije u roku od 30 dana od nastupa tog događaja. Porezna obveza i/ili razlika za uplatu dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje prijave za posljednje porezno razdoblje ako obveza i/ili razlika za uplatu nije nastupila prije sukladno Zakonu. Pravo na povrat preplate porezni obveznik ima pravo nakon obrade zadnje porezne prijave, prema zahtjevu odgovorne osobe do dana nastanka okolnosti iz čl. 29. stavka 3. Zakona.“. Razumijemo namjeru zakonodavca za slučajeve u kojima je porezno razdoblje kraće od poslovne godine te nije moguće predati slijedni izvještaj ako nije predan prethodni, ali rokovi su prekratki. Navodimo primjer: provedeni postupak likvidacije sa datumom 3. siječnja – traži se dostava dokumentacije u roku 8 dana, a još nije napravljen niti završni za prethodnu godinu. Na ovu problematiku već je upozoravala Sekcija računovođa HOK-a. Obzirom da u čl. 29. Zakona stoji obveza najave likvidacijskog (ili sličnog postupka) u roku minimalno 30 dana prije pokretanja, te je Porezna uprava upoznata sa postupcima u tijeku, tražimo da se osigura dulji rok za predaju izvještaja u slučaju nastanka okolnosti iz članka 29. Dodatno, do sada se u praksi događa kontinuirano da se povrat preplate ne omogućava po zahtjevu dok se ne provede npr. postupak likvidacije, a kada se provede, porezna uprava ne dopušta povrat sredstava na račun odgovorne osobe. Preplate najčešće nastaju sukladno uplaćenim akontacijama poreza na dobit (bez stanja 0,00 na PKK nije moguće pokrenuti postupak likvidacije), a predajom PD obrazaca utvrđuje se u pravilu preplata. Sredstva se ne vraćaju odgovornoj osobi što smatramo da nikako nije u redu. Nije prihvaćen Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023; dalje u tekstu: ZTD) se među ostalim, uređuje osnivanje i prestanak trgovačkog društva. Tako je člankom 472.b stavkom 1. ZTD-a propisano kako se prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Tako je člankom 472.b stavkom 2. ZTD-a propisano kako se Prijavi za upis prilažu odluka članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, izjave svih članova društva iz članka 472.a stavka 3. ZTD-a te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima. Prema navedenom članovi društva uz odluku o prestanku društva moraju priložiti potvrdu da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima. Kada je riječ o obvezi poreza na dobit (isto je i za druge porezne obveze) članovi društva potvrdu iz članka 472.b stavka 2. ZTD-a mogu ishoditi samo ako su prethodno podnesene sve porezne prijave i podmirene sve porezne obveze. Navedeno je potrebno i kako bi Porezna uprava mogla izvršiti eventualne povrate preplaćenog poreza poreznom obvezniku odnosno tom trgovačkom društvu prije brisanja. Napominjemo kako je porezni obveznik koji namjerava pokrenuti postupak prestanka po skraćenom postupku bez likvidacije prema Zakonu o porezu na dobit dužan postupak najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima. Predloženom odredbom samo se naglašava kako se treba postupiti da bi proces prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije ili drugog načina prestanka društva bio neometan i brže proveden. Odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije donose članovi društva, a ta odluka će biti provedena i na Trgovačkom sudu tek nakon što su ispunjene sve pretpostavke iz ZTD-a među kojima je i posjedovanje potvrde da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi poreza, a što se utvrđuje tek nakon podnesenih poreznih prijava. Dakle to je postupak koji planira član društva i koji prilagođava odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, prema mogućnostima provedbe iste sukladno svim zakonskim obvezama. Odredbe Zakona i Pravilnika o porezu na dobit propisane su na način da omoguće da se obveze i povrati izvrše poreznom obvezniku odnosno trgovačkom društvu nakon što Trgovački sud rješenjem utvrdi da je došlo do prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije (ili drugi načina prestanka), ali prije brisanja trgovačkog društva. Prijava poreza na dobit može biti podnesena prije nego što Trgovački sud objavi rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, ali će se svi ostali postupci moći dovršiti tek nakon što se rješenjem i utvrdi da je došlo do prestanaka društva. Ukoliko porezni obveznik postupi u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, ne bi se trebala pojaviti situacija da se povrati preplaćenog poreza ne izvrše poreznom obvezniku, odnosno tom trgovačkom društvu prije brisanja.
2 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT, Članak 4. Nadalje, iako nje predmet ovih izmjena, u st. 7. članka 46. tražimo da se postave jasna pravila jer u praksi pojam „može se smatrati“ se vrlo raznoliko tumači i u samim poreznim ispostavama ali i kod javnih bilježnika i ostalih sudionika u postupcima likvidacije ili prestanka poslovanja bez likvidacije. Stoga dolazi do vrlo različitih postupanja što dovodi do pravne nesigurnosti i nejednakosti. Predlažemo da se istekom poreznog razdoblja ima smatrati dan objave u registru Trgovačkog suda. Nije prihvaćen Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023; dalje u tekstu: ZTD) se među ostalim, uređuje osnivanje i prestanak trgovačkog društva. Tako je člankom 472.b stavkom 1. ZTD-a propisano kako se prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Tako je člankom 472.b stavkom 2. ZTD-a propisano kako se Prijavi za upis prilažu odluka članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, izjave svih članova društva iz članka 472.a stavka 3. ZTD-a te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima. Prema navedenom članovi društva uz odluku o prestanku društva moraju priložiti potvrdu da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima. Napominjemo kako je porezni obveznik koji namjerava pokrenuti postupak prestanka po skraćenom postupku bez likvidacije prema Zakonu o porezu na dobit dužan postupak najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima. Kada je riječ o obvezi poreza na dobit (isto je i za druge porezne obveze) članovi društva potvrdu iz članka 472.b stavka 2. ZTD-a mogu ishoditi samo ako su prethodno podnesene sve porezne prijave i podmirene sve porezne obveze. Navedeno je potrebno i kako bi Porezna uprava mogla izvršiti eventualne povrate preplaćenog poreza prije brisanja trgovačkom društvu. Predloženom odredbom se samo naglašava kako se treba postupiti da bi proces prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije ili drugom načina prestanka društva bio neometan i brže proveden. Odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije donose članovi društva, a ta odluka će biti provedena i na Trgovačkom sudu tek nakon što su ispunjenje sve pretpostavke iz ZTD-a među kojima je i posjedovanje potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi poreza, a što se utvrđuje tek nakon podnesenih poreznih prijava. Odredba članka 46. stavka 7. Pravilnika o porezu na dobit propisana je radi omogućavanja poreznom obvezniku podnošenja posljednje porezne prijave prije do tada propisanog roka, a kako bi mogao u primjerenom roku ishodovati potvrdu iz članka 472.a stavka 3. ZTD-a. Kako bi se poreznom obvezniku olakšao postupak iz članka 472.a stavka 3. ZTD-a propisano je člankom 46. stavcima 6. i 7. Pravilnika o porezu na dobit da se istekom poreznog razdoblja iz članka 29. stavka 3. točaka 7. i 8. Zakona, smatra dan na koji je nadležno tijelo, utvrđeno prema posebnom propisu o trgovačkim društvima ili drugo tijelo nadležno za registraciju poreznog obveznika u bilo kojem registru ili bilo kojem postupku, rješenjem ili na drugi način utvrdilo da je porezni obveznik prestao s poslovanjem. Ako je porezni obveznik iz stavka 6. članka 46. izvršio sve propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije. Na taj način je poreznom obvezniku dana mogućnost da podnese zadnju poreznu prijavu i prije nego je Trgovački sud donio rješenje o prestanku trgovačkog društva po skraćenom postupku bez postupka likvidacije, kako bi ostalo više vremena za utvrđivanje porezne obveze ili povrata poreza poreznom obvezniku trgovačkom društvu. Naime razdoblje od objave rješenja o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije do brisanja tog društva je samo 30 dana.
3 IVANA ŠPOLJARIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT, Članak 4. Ako porezna prijava za razdoblje koje prethodi događaju iz čl. 29. st. 3 Zakona mora biti predana prije ili istovremeno sa prijavom za razdoblje iz čl. 29. st. 3 Zakona trebalo bi produžiti rok iz čl. 35. st. 7 Zakona za događaje iz čl. 29. st. 3 točke 7 i 8 Zakona jer je rok od 8 dana iznimno kratak. Ovako se vrši pritisak na dostavu porezne prijave u roku od 8 dana i za godinu koja prethodi događaju iz čl. 29. st. 3 točke 7 i 8 Zakona, što znači ako društvo npr. pokrene postupak o prestanku društva po skraćenom postupu bez likvidacije 15.01. a porezna prijava za prethodno razdoblje nije još predana, zahtjeva se da se u roku od 8 dana dostavi i porezna prijava za prethodno razdoblje što je iznimno kratak rok. Stoga bi trebalo produžiti rok za događaje iz čl. 29. st. 3 točke 7 i 8 na barem 30 dana kao što je slučaj kod ostalih okolnosti iz istog članka. Nije prihvaćen Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023; dalje u tekstu: ZTD) se među ostalim, uređuje osnivanje i prestanak trgovačkog društva. Tako je člankom 472.b stavkom 1. ZTD-a propisano kako se prestanak društva zbog odluke članova o prestanku po skraćenom postupku bez likvidacije mora bez odgađanja prijaviti registarskom sudu radi upisa u sudski registar. Tako je člankom 472.b stavkom 2. ZTD-a propisano kako se Prijavi za upis prilažu odluka članova društva o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije, izjave svih članova društva iz članka 472.a stavka 3. ZTD-a te potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima. Prema navedenom članovi društva uz odluku o prestanku društva moraju priložiti potvrdu da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima. Kada je riječ o obvezi poreza na dobit (isto je i za druge porezne obveze) članovi društva potvrdu iz članka 472.b stavka 2. ZTD-a mogu ishoditi samo ako su prethodno podnesene sve porezne prijave i podmirene sve porezne obveze. Navedeno je potrebno i kako bi Porezna uprava mogla izvršiti eventualne povrate preplaćenog poreza prije brisanja trgovačkom društvu. Predloženom odredbom se samo naglašava kako se treba postupiti da bi proces prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije ili drugom načinu prestanka društva bio neometan i brže proveden. Odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije donose članovi društva, a ta odluka će biti provedena i na Trgovačkom sudu tek nakon što su ispunjene sve pretpostavke iz ZTD-a među kojima je i posjedovanje potvrda da društvo nema nepodmireni dospjeli dug po osnovi poreza, a što se utvrđuje tek nakon podnesenih poreznih prijava. Dakle to je postupak koji planira član društva i koji prilagođava odluku o prestanku društva po skraćenom postupku bez likvidacije prema mogućnostima provedbe iste sukladno svim zakonskim obvezama.
4 ANTONIO PRTENJAČA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT, Članak 5. Komentar nije vezan uz ovaj članak, već uz članak 22. Pravilnika o porezu na dobit. Naime, i dalje u propisu jasno ne piše JASNO odredba vezana uz amortizaciju/otpis imovine koja zadovoljava uvjete dugotrajne imovine a nabavna vijednost je manja od 665 eura. Stoga se predlaže da se propiše u članku 22. odredba kojom se određuje porezni položaj nabavke imovine koja zadovoljava vijek uporabe dulji od godinu dana a nabavna vrijednost je manja od 665 eura. Naime, u ovom smislu su u kontradikciji Zakon i Pravilnik o porezu na dobit te Hrvatski standard financijskog izvještavanja te Zakon o računovodstvu. Zahvaljujem na razmatranju. Nije prihvaćen Prema zakonu o porezu na dobit porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona. Tako se za porezne potrebe, npr. primjenom članka 7. stavka 1. točke 2. Zakona o porezu na dobit, utvrđuju iznosi iz članka 12. Zakona o porezu na dobit, odnosno iznosi kojima se povećava ili umanjuje dobit utvrđena prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit.