Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ROBERT TAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 2 | MARIJA ČIRKO TAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 3 | MIRELA PETROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje |
| 4 | DAVORKA ŽIŽIĆ ŽURA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, ostalih strukovnih komora, kolegica Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija i Zagrebačkog psihološkog društva. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Također, izražavam duboku zabrinutost za budućnost psihologije kao struke te mentalno zdravlje hrvatskih građana ukoliko ovakav prijedlog zakona bude usvojen. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 5 | MAJA BATORI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | MARIJA GOVORKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 7 | TEA ŠTRBAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog vježbenik slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, kao i s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 8 | IVANA KORDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 9 | MARIJA ČIRKO TAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 10 | MARIJA URSA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 11 | ANA KUJUNDŽIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 12 | OZREN VIDAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | "Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | PREDRAG VUJATOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 14 | MATEJA KRAJINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 15 | ENA JURIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Slažem se s komentarima Hrvatske komore socijalnih pedagoga i ostalih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 16 | IVONA DAKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog vježbenik slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, kao i s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 17 | MISLAV PETROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 18 | IVANA MRGAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, ostalih komora, kolegica Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: 'Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji.' | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 19 | ANITA BARIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 20 | DANIEL MILOŠEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 21 | MARINA ČOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, ostalih komora, kolegica Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 22 | IVA BAČKOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, kao i s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 23 | BRUNO DIJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 24 | HELGA KLASNIĆ JANKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kao i komentare ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 25 | ROBERTA SMILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, kao i s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 26 | KLARA CIPRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore psihoterapeuta kojima se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Nastavno na pritiske pojedinaca, nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija, koji se u komentarima na Prijedlog žale na dugotrajnost postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, skrećem pozornost kako je postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija upravni postupak te je u slučaju nepostupanja javnopravnog tijela sukladno Zakonu o općem upravnom postupku osigurana zaštita stranke u postupku kroz institut tzv. šutnje uprave, odnosno podnošenje žalbe drugostupanjskom tijelu zbog nedonošenja rješenja. Samim time oduzimanje javnih ovlasti pojedinom tijelu iz navedenog razloga ne smatram opravdanim. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 27 | NIKA POPOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 28 | PAULINA SEKULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 29 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Prijedlozi pučke pravobraniteljice na odredbe čija izmjena nije predložena ovim Nacrtom Zajamčena minimalna naknada Čl. 22. Zajamčena minimalna naknada u Republici Hrvatskoj je preniska i kao takva nije dovoljna za podmirenje osnovnih životnih potreba. Osnovica na temelju koje se određuje zajamčena minimalna naknada donosi se bez uzimanja u obzir troškova života te bez pojašnjavanja , pa predlažemo da zakonsko uređenje sadrži što preciznije rješenje i pojašnjenja kako bi se zaštitile najosjetljivije kategorije građana. Kao moguća rješenja predlažemo definiranje kriterija koji bi se trebali uzeti u obzir prilikom donošenja osnovice iz čl. 22. ZSS ili propisivanje minimalnog iznosa osnovice koji bi trebalo dovesti u odnos sa linijom siromaštva. Čl.24. ZSS određuje da će se pravo na ZMN priznati samcu ili kućanstvu koji nemaju sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba niti ih mogu osigurati u visini propisanoj iznosima samog ZMN-a. Tako će npr. radno sposobni samac ostvariti pravo na ZMN- u iznosu od 160,00 eura, samo ako su mu mjesečni prihodi manji od 160,00 eura, a ukoliko i ostvaruje neki prihod, visina ZMN-a se isplaćuje kao razlika. Prag rizika za siromaštvo u 2023.godini za jednočlano kućanstvo iznosio je 493,66 eura mjesečno što znači da su svi samci koji ostvaruju prihod u iznosu od 160,00 eura do 493,66 eura isključeni iz sustava socijalne pomoći unatoč tome što su u riziku od siromaštva. Čl. 26. Pučka pravobraniteljica predlaže da se u čl. 26. izmjeni točka 2 odnosno da se iz obveze prijave u evidenciju nezaposlenih osoba izuzme dijete nakon navršene 15. godine ako se redovito ne školuje, odnosno da se obveza prijave u evidenciju nezaposlenih osoba propiše samo za punoljetne osobe. Postojeća odredba u praksi dovodi do toga da se djecu tjera na tržište rada bez da ih se pokuša zadržati u sustavu obrazovanja odnosno vratiti ih u sustav obrazovanja. U praksi često siromašne obitelji/kućanstva gube pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ili im se ista razmjerno smanjuje zbog činjenice da dijete od 15 godina koje je (zbog neke životne okolnosti) ispalo iz sustava redovnog obrazovanja nije prijavljeno u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Siromaštvo je okolnost koja je često ključna pri donošenju odluke o nastavku obrazovanja, a ovakvim postupanjem dodatno se otežava, pri čemu je riječ o djeci. Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod Čl. 30. Pučka pravobraniteljica provodi postupak po pritužbi građanina u kojem se postavilo pitanje oko uračunavanja socijalnih naknada u prihode pojedinaca koji se uzimaju u obzir u postupcima odlučivanja o ostvarivanju (različitih) prava iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U konkretnom slučaju nadležno tijelo jednog grada zauzelo je stav da se kod izračuna prihoda po članu kućanstva za izračun visine najamnine u obzir uzmu sva primanja, uključivo i socijalne potpore. Ovu praksu smatramo spornom i suprotnom ulozi i cilju radi kojih se odobravaju naknade iz sustava socijalne skrbi. Načelom supsidijarnosti iz članka 4. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je kako osoba koja ne može osigurati uzdržavanje svojim radom, pravima koja proizlaze iz rada ili osiguranja, primitkom od imovine, iz drugih izvora, od osoba koje su je dužne uzdržavati na temelju zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi ili na neki drugi način može ostvariti naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom. Zakon o socijalnoj skrbi jasno propisuje što se smatra prihodom te koja se novčana sredstva ne uračunavaju u prihod po članku 30. JLS su sukladno Ustavu RH i Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi samostalne u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga kojima je uređen njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada i druga pitanja od značaja za njih rad, pa tako odlučuju i o kriterijima za ostvarivanje određenih usluga na svom području. No smatramo kako pri tome trebaju voditi računa o cjelokupnom pravnom poretku. Naknade iz sustava socijalne skrbi osmišljene su za ublažavanje ekonomskih nejednakosti i siromaštva i u tom ih kontekstu uvijek i svuda treba tumačiti, odnosno kao imovinski kriterij na jednak ih način primjenjivati. Slijedom navedenog, a kako bi se osigurala ujednačena i dosljedna primjena propisa na području cijele RH predlažemo člankom 30. jasno propisati da se naknade iz sustava socijalne skrbi ne uračunavaju u prihode kućanstva u postupcima ostvarivanju različitih naknada i usluga iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naknada za troškove stanovanja Zajamčena minimalna naknada preduvjet je za ostvarivanje naknade za troškove stanovanja, a koje pravo priznaje jedinica lokalne samouprave. Troškove stanovanja jedinice lokalne samouprave detaljnije uređuju u svojim odlukama o socijalnoj skrbi što dovodi do različitih rješenja u raznim dijelovima Republike Hrvatske. Tako npr. neke jedinice lokalne samouprave u troškove stanovanja priznaju trošak zajedničke pričuve, dok ih druge ne priznaju. Nadalje, prilikom uračunavanja troškova najamnine neke jedinice priznaju ugovor o najmu i bez potrebne ovjere potpisa kod javnog bilježnika, čime se olakšava najmoprimcima koje najmodavci ne žele prijaviti kako bi izbjegli plaćanje poreza, no neke to ne priznaju. Neujednačena praksa dovodi do nejednakosti u pristupu korisnicima, što bi se moglo izbjeći jasnim propisivanjem dokumentacije koja je dokaz troškova stanovanja. Pri tome treba uzeti u obzir da mnogi građani žive u podstanarstvu koje nije regulirano te da neće moći pribaviti dokaze poput ugovora o najmu, računa za režije koji glase na njihovo ime i slično. Sukladno Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada (NN br. 152/24) zajednička pričuva su novčana sredstva namijenjena održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrade te upravljanju zgradom odnosno dijelom zgrade, dakle radi se o sredstvima nužnim za održavanje zgrade. Neodržavane zgrade predstavljaju opasnost svojim suvlasnicima, ali i sigurnosti trećih osoba i njihovoj imovini što su se posebno mogli uvjeriti stanovnici potresom pogođenih gradova ili gradova stradalih u Domovinskom ratu, a često o tim situacijama izvještavaju i mediji. Nadalje, zaprimali smo i pritužbe u kojima su se suvlasnici umirovljenici žalili na višestruka povećanja pričuve koja ne mogu financijski slijediti. Nije sporno da vlasništvo obvezuje ali nemali broj građana nema dovoljno sredstava za ulaganje u vlastite nekretnine radi čega su izloženi ovrhama od strane suvlasnika. Posebno je teško u mjestima pogođenima iseljavanjem i padom cijena nekretnina gdje prodaja stana ne rješava problem egzistencije i stanovanja. Mnogi vlasnici stanova su se iz različitih razloga našli u siromaštvu koje bi samo dodatno produbilo vođenje postupaka zbog pričuve i u kojima bi krajnja varijanta razvrgnuća suvlasništva kod najranjivijih mogla u konačnici dovesti i do beskućništva. Slijedom navedenog predlažemo razmotriti da se u članku 41. stavku 2. u troškove stanovanja propiše i zajednička pričuva (što je već bilo propisano Odlukama pojedinih gradova primjerice Vrbovskog ili Zaprešića). Također, s obzirom da je za ostvarivanje naknade za troškove stanovanja potrebna brza i učinkovita razmjena podataka, primjećujemo da je komunikacija između Područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad i jedinica područne i lokalne samouprave često nedovoljno efikasna. Naknada za ugroženog kupca energenata Nadalje, člankom 43. Naknada za ugroženog kupca energenata, stavkom 2. propisano je kako se pravo na naknadu priznaje na zahtjev samca ili predstavnika kućanstva. Tijekom epidemije COVID-19 te nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj i dr. županijama dodatno se potenciralo pitanje dostupnosti javnopravnih tijela i (ne)mogućnosti podnošenja zahtjeva za ostvarivanje različitih prava. Kako se često radi o starijim samcima u prometnoj izolaciji koji se ne služe niti imaju pristup Internetu predlažemo dopunu stavka 2. propisivanjem mogućnosti vođenja postupka za priznavanjem prava na naknadu za ugroženog kupca energenata/električne energije i po službenoj dužnosti. Uvjeti za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja Čl. 64 Ovaj članak definira uvjete koji moraju postojati na strani osobe kako bi mogla postati njegovatelj ili roditelj njegovatelj te je jedan od uvjeta propisanih u st. 4. točka 5. da kod roditelja ili druge osobe ne postoji zapreka iz čl. 261. st. 1. ZSSa, a u kojem članku su navedene zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi. Ukazujemo na probleme u primjeni ovog članka. Tako je pučka pravobraniteljica zaprimila pritužbu majke koja dugi niz godina brine o svojoj, sada već punoljetnoj kćeri kojoj je teško narušeno zdravstveno stanje i kojoj je bila skrbnica i za koju je ostvarivala pravo na status roditelja njegovatelja. Okolnost da je majka osuđena za obiteljsko nasilje uslijed razmirica sa svojom drugom kćerkom rezultirala je činjenicom da ju je Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured razriješio dužnosti skrbnika te imenovao novog skrbnika i ukinuo joj status roditelja njegovatelja, pri čemu je ona i nadalje nastavila brinuti za svoju kćer. Dogodilo se da se u praksi na strani te majke nije ništa promijenilo, osim što joj je ukinuta novčana naknada koju je dobivala za svoj rad i brigu, a da je ona i dalje nastavila skrbiti za teško bolesno punoljetno dijete. Primarna svrha ovog prava je da dijete/osoba s invaliditetom ostvari skrb i njegu u obitelji, bez izdvajanja u instituciju.. U ovom konkretnom primjeru nije došlo do de facto promjene u skrbi za kćer te kvaliteta njege koju njegovatelj pruža svojem djetetu odnosno osobi s invaliditetom nije dovedena u pitanje, no majka je izgubila naknadu i status. Da je majka svojim ponašanjem na bilo koji način ugrozila svoju kćer, istu bi Hrvatski zavod za socijalni rad hitno izdvojio iz obitelji i osigurao joj smještaj unutar sustava socijalne skrbi. Također skrećemo pozornost na nedostatnost zakonskog okvira vezano uz njegovanje starih, bolesnih i nemoćnih roditelja od strane njihove djece koja nemaju mogućnost ostvarivanja prava na bolovanje ili stjecanje statusa njegovatelja za brigu o roditeljima osim ako im se roditelj ne vještači kao osoba s invaliditetom (što je dugotrajan postupak), s obzirom da država nije istu u mogućnosti uvijek osigurati. S obzirom da bi se time rasteretio i onako preopterećen sustav socijalne skrbi koji trenutno ne odgovara na potrebe starih, nemoćnih i teško bolesnih građana za smještajem u dugotrajnoj institucionalnoj skrbi, stvaranje zakonskog okvira koji bi djeci omogućio brigu o svojim roditeljima u potrebi smanjio bi se pritisak na sustav. Stoga koristimo i ovu prigodu predložiti da u suradnji s drugim nadležnim tijelima razmotrite mogućnosti kojima bi se moglo doprinijeti i rješavanju navedenog problema. Članak 147. Člankom 147. propisano je da korisnik u sustavu socijalne skrbi koji nije zadovoljan postupanjem ili propuštanjem postupanja osobe u djelatnosti socijalne skrbi može podnijeti pritužbu ravnatelju ustanove socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska. Stavkom 2. istog članka propisuje se da je ravnatelj ustanove socijalne skrbi dužan bez odgađanja postupiti po pritužbi i pisanim putem obavijestiti korisnika o utvrđenom, odnosno o poduzetim mjerama najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja pritužbe. Stavkom 3. propisano je da, ako korisnik nije zadovoljan poduzetim mjerama i odgovorom ravnatelja ustanove socijalne skrbi, ima pravo podnijeti pritužbu Ministarstvu u roku od 15 dana od dana zaprimanja obavijesti. S obzirom da se navedeni članak odnosi na ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska, a pritom velika većina domova za starije i nemoćne osobe ima druge osnivače, predlažemo u ZSS dodati odredbu kojom će se urediti način podnošenja pritužbe za korisnike domova za starije i nemoćne osobe kojima osnivač nije Republika Hrvatska, a kako bi se i korisnicima domova za starije i nemoćne osobe omogućilo podnošenje pritužbe u sustavu socijalne skrbi. Zbirke podataka i prikupljanje etnički disagregiranih anonimiziranih podataka uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka te načela prikupljanja podataka o jednakosti Članak 249. Ovim je člankom predviđeno vođenje zbirke podataka o novčanim naknadama i socijalnim uslugama, a koje zbirke sadrže sljedeće podatke o korisniku: ime i prezime, podatke o rođenju, spol, OIB, državljanstvo, podatke o dozvoli boravka za stranca, podatke o prebivalištu, podatke koji se odnose na obiteljske odnose, podatke o kućanstvu, statusu, naobrazbi, zdravstvenom stanju i invaliditetu, podatke o plaćama i drugim dohocima i primanjima, podatke o imovini, podatke o socijalnim teškoćama pojedinaca, obitelji i skupinama stanovništva, podatke o vrsti pružene usluge i podatke o ostvarenim oblicima zaštite. Ovaj članak je potrebno izmijeniti i/ili dopuniti na način da omogućava vođenje zbirki podataka iz kojih će biti moguće izlučiti i prikazati etnički disagregirane i anonimizirane podatke o korisnicima usluga socijalne skrbi. Primjerice, na temelju vođenih zbirki podataka potrebno je biti moguće prikazati anonimizirane, statistički obrađene podatke o tome koliko je korisnika romskog podrijetla primilo određenih vrsta usluga ili ostvarilo određene oblike zaštite ili novčanih potpora. Pojašnjenja radi, ovdje ponavljamo već ranije izneseno u Godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, a slično smo iznosili i u ranijim izvješćima, kako je UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije koji prati provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije razmatrao objedinjeno deveto do četrnaesto periodično izvješće RH na sastancima održanima u kolovozu 2023. godine, te je listopadu 2023. godine Odbor usvojio Zaključna razmatranja i ukazao na važnost prikupljanja etnički disagregiranih podataka o socioekonomskom položaju pripadnika nacionalnih manjina (Roma i Srba) te migranata. Odbor je naglasio kako je redovito praćenje provedbe javnih politika i strategija kroz indikatore, uključujući i etnički disagregirane podatke, ključan alat za ocjenu uspješnosti primjene Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije te za kreiranje mjera usmjerenih na ukidanje rasne diskriminacije. Stoga i ovdje ponavljamo preporuku pučke pravobraniteljice javnim i državnim tijelima, budući na istu do danas nismo primili odgovor ili mišljenje, da izmjenama i dopunama ovog Zakona omoguće prikupljanje etnički disagregiranih anonimiziranih podataka, uz primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka te načela prikupljanja podataka o jednakosti, temeljem kojih će biti moguće prikazati etnički sastav korisnika pojedinih socijalnih usluga i drugih oblika potpora predviđenih ovim Zakonom. Financijske obveze velikih gradova i gradova u sjedištu županija Članak. 291. Vezano uz čl. 291. st. 3. ZSS-a, odnosno nejasno podijeljenu odgovornost županija i gradova u pogledu osiguravanja smještaja, ponovo ukazujemo da je potrebno jasno propisati koje su i čije obveze te kojim se redoslijedom postupa. Tijekom 2022. posebno smo se bavili pitanjem socijalnog stanovanja u kontekstu čl. 293. st. 3. ZSS-a. Postupci koje smo provodili odnosili su se na deložacije obitelji s više djece, pripadnika romske nacionalne manjine u Zagrebu i Novom Vinodolskom, kojima je prijetila mogućnost odvajanja djece od odraslih. ZSS u čl. 291. st. 3. navodi da su JLP(R)S „dužne osigurati smještaj“ obiteljima s maloljetnom djecom, „kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji“. Nadalje, ZSS pod osiguranje smještaja navodi „smještaj u socijalni stan ili na drugi način“, što ostavlja prostor za različita rješenja, koja mogu trajati različito vrijeme (koliko dugo). Ova obaveza predviđena je za krizne situacije „kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj“. Pritužbe su pokazale da ovako nejasno podijeljena odgovornost županija i gradova u pogledu osiguravanja smještaja trenutno nije adekvatno regulirana te je potrebno jasno propisati što su i čije obveze te kojim se redoslijedom postupa. Pri tome, bilo bi dobro da odredba obuhvati i obvezu države, zbog nejednakog regionalnog razvoja i činjenice da su kapaciteti gradova i županija iznimno različiti te da ne raspolažu uvijek adekvatnim smještajem, ali ni dovoljnom političkom voljom za rješavanje problema. Stoga smo i u zadnjem Godišnjem izvješću za 2023. Ministarstvu ponovo preporučili da jasno propiše obveze iz ovog članka koje bi uključile obveze jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te države, te da ih o istome upozna. Međutim, budući da odgovor na preporuku nismo dobili, ovim putem isto ponavljamo. Nacionalna strategija za borbu protiv beskućništva Dugi niz godina ukazujemo na potrebu donošenja Nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva, budući da su beskućnici i dalje najnezaštićeniji članovi društva te su često suočeni s nizom problema u svakodnevnom životu - ugrožena su im brojna prava, često su nevidljivi i zapostavljeni, stigmatizirani i izloženi predrasudama i diskriminaciji, a kako imaju niz problema s kojima se susreću u različitim sustavima, potrebna je međusektorska suradnja u rješavanju njihovih problema, koja na žalost izostaje.. Zbog svega navedenoga, predlažemo da se Zakonom propiše obveza donošenja Nacionalne strategije za borbu protiv beskućništva koja bi prepoznala ovu skupinu i njezine potrebe te uvela konkretne mjere odnosno obveze pojedinim tijelima. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaće se primjedba na članak 22. Primjedba za članak 24. je primljena na znanje. Prihvaća se primjedba na članak 26. Ne prihvaća se primjedba na čanak 30. Obrazloženje za članak 22. Prijedlog se odnosi na utvrđiavanje kriterija za dobošenje Odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade što nije predmet ovih izmjena. Obrazloženje za čl. 24. Komentar je primljen na znanje. Obrazloženje za članak 30. Člankom 30. propisana su novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod za priznavanje prava na zajamljenu minimalnu naknadu. JLS općim aktima proppisuju prava i uvjete za njihvo priznavanje u skladu s proračunskim mogućnostima. Primjedba vezana za donošenje Nacionalne strategije za beskućnike se ne prihvaća iz razloga što su u strateškim dokumentima definirane mjere i aktivnosti prema beskučnicima kao što su i prema ostalim socijalno osjetljivim skupinama. Obrazloženje za članke 64., 147., 249. i 291. - primjedbe se ne prihvaćaju jer nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Izmjena i dopun |
| 30 | MAJA CUKON | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore (i ostalih strukovnih komora) u smjeru brisanja članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 31 | HEIDI ČERNELI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao mladi psiholog podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore (i ostalih strukovnih komora) u smjeru brisanja članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Tužno je i neprihvatljivo da završavanjem (opravdano) zahtjevnog fakulteta i radom u divnoj, ispunjavajućoj struci kojoj je cilj pomoći i donijeti dobro, predložene promjene bude provede u djelo. Posebno uzevši u obzir da živimo u vremenu u kojemu je trend smatrati se psihologom - nakon čitanja pokoje knjige, slušanja pokojeg podcasta i/ili završavanja dvodnevnih treninga i edukacija. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 32 | MAŠA TONKOVIĆ GRABOVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kao i komentare ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 33 | VESELJKA LOVRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kao i komentare ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 34 | MARA BUDIMIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 35 | LUCIA IVAKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore (i ostalih strukovnih komora) u smjeru brisanja članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 36 | SANJA OLBINA-BORIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kao i komentare ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 37 | LJUBICA ZEBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore (i ostalih strukovnih komora) u smjeru brisanja članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 38 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slažemo s mišljenjem Komore socijalnih radnika kao i drugih strukovnih komora te predlažemo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika. Akademija socijalne skrbi je institucija u nadležnosti socijalne skrbi dok Komore obuhvaćaju profesiju u svim područjima rada profesije. Priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije osobama koje su studirale izvan RH otvaraju se vrata za rad u djelatnosti socijalne skrbi, ali i svim drugim djelatnostima kao što je zdravstvo, pravosuđe, ministarstvo unutarnjih poslova, državna i lokalna uprava, obrazovanje, privatni sektor, a za koje Akademija socijalne skrbi nije nadležna. Slijedom navedenog mišljenja sam da će predložene izmjene imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u navedenim područjima djelovanja pojedine profesije, a time i na kvalitetu usluga krajnjim korisnicima. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 39 | LJILJANA SAMARDŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slažem i podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 40 | HELENA BABIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Primljeno na znanje |
| 41 | UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 42 | ANTONIA BORZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna pedagoginja, podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga i ostalih Komora u sustavu socijalne skrbi, kao i komentar Vijeća studija socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Smatram kako prijedlog Zakona bez opravdanog razloga oduzima ovlasti nadležnim Komorama, te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Primljeno na znanje |
| 43 | ELA ZAKARIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih - rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore, Hrvastke komore psihoterapeuta i Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta, suglasna sam s prijedlozima brisanja članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. S obzirom na to da gore navedene Komore reguliraju i nadziru rad stručnjaka koji svakodnevno rade na prevenciji, procjeni/dijagnostici, savjetodavnom/tretmanskom/terapeutskom radu s djecom, mladim i odraslim osobama, te na ostalim stručnim poslovima za koje su educirani i ovlašteni, izražavam zabrinutost da bi ukidanjem ovlasti gore navedenim Komorama, ovlaštenje za obavljanje navedenih profesija u budućnosti potencijalno mogli dobiti nositelji inozemnih kvalifikacija koji su svoje zvanje stekli na određenim privatnim fakultetima i učilištima u susjednim zemljama čiji su programi studija, kriteriji/selekcija za upis istih, te zahtjevnost stjecanja zvanja za određene profesije neusporedivi sa standardima studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Mišljenja sam da navedene izmjene nisu u interesu struke niti doprinose dobrobiti korisnika socijalnih usluga, i da bi takvo rješavanje problema nedostatka stručnog kadra na dugoročno razdoblje moglo prouzrokovat više štete nego koristi u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 44 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika. Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 45 | MIA KIVAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kao i komentare ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 46 | JELENA PETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predložene izmjene predviđaju prijenos ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na Akademiju socijalne skrbi, što bi moglo ugroziti kvalitetu i regulaciju profesije socijalnih pedagoga. Time bi se otvorila mogućnost priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu bez osiguranih standarda usporedivih s domaćim obrazovnim programima. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 47 | MIRJAM STEPIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 48 | IVAN VRBICKY | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 49 | DARIO VUČENOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Odsjek za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu podržava prijedloge Hrvatske psihološke komore u smjeru brisanja članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Objašnjenje: Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za psihologiju, koja je zakonski regulirana struka, na novo osnovanu ustanovu (Akademiju socijalne skrbi) u ovome trenutku nije opravdan. Intencija osnivanja Akademije temelji se na ideji cjeloživotnog učenja i usavršavanja postojećih stručnjaka unutar sustava socijalne skrbi, za razliku od studijskih programa za stjecanje temeljnih kvalifikacija magistra struke (psihologije), a provode ih sveučilišta. HPK godinama, u suradnji s ustanovama iz sustava visokog obrazovanja, radi na priznavanju kvalifikacija psihologa, u skladu s pozitivnim propisima RH i standardima struke. Čini to kvalitetno, dosljedno, s dovoljno resursa, iskustva i legitimiteta. Buduće izmjene Zakona trebale bi ići isključivo u smjeru nastavka suradnja s ustanovama koje provode studijske programe, poboljšanja i usklađivanja propisa te daljnje promocije interesa struke. Na taj način bi HPK zadržao svoju neovisnost i zakonsku odgovornost prema (budućim) korisnicima usluga ovlaštenih psihologa – uključujući korisnike sustava socijalne skrbi – te se ne bi dogodilo da istu profesiju reguliraju dva odvojena javna tijela, čime se otežava ostvarivanje pretpostavki za regulaciju psihologije kao struke. Većina psihologa ne radi u sustavu socijalne skrbi, niti postoji standard zanimanja psiholog u socijalnoj skrbi, stoga javna ustanova specijalizirana za socijalnu skrb ne bi trebala imati primat nad poslovima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija psihologa. To bi pravo i ovlast trebala zadržati Komora, koja se uz nacionalne propise brine i o udovoljavanju uvjeta i kriterija za EuroPsy standard obrazovanja i stručnog osposobljavanja u psihologiji. Komora vodi imenik psihologa vježbenika, organizira polaganje psiholoških stručnih ispita, vodi evidenciju ovlaštenih psihologa i postupke obnavljanja ovlaštenja za rad te reagira po prijavama kršenja etičkog kodeksa psihologa, stoga je jedino logično da rješava i ovo pitanje u suradnji s partnerima sa raznih sveučilišta jer su upravo takve suradnje primjer dobre i poželjne prakse koju ne bismo trebali dokidati. Napominjem kako je ovo jedinstveni stav zaposlenika Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 50 | PETRA VARGEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 51 | EMA MAGDALENA JUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagogda te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 52 | LEONARDA NAGO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagogda te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 53 | VALENTINA KOZJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske udruge socijalnih radnika i komora drugih profesija. Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 54 | ANDREA DEMARIA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao apsolventica psihologije, u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 55 | SARA BESTULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 56 | LORENA ŽIVKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna radnica podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika. Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 57 | IVANA GARILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 58 | NIKOLA ĐAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovane/i, Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore kao i drugih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Trenutno predloženo rješenje bi bilo vjerujem izuzetak kojim bi se uveo presedan za regulirane profesije. Slično bi se onda mogla "stvoriti" npr. i "Akademija zdravstvene zaštite" jer u sustavu zdravstvene zaštite isto djeluje više reguliranih profesija i komora. Otvara se i pitanje transparentnosti i kvalitete postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacije gdje komore imaju važnu ulogu u čuvanju kvalitete i digniteta ovih reguliranih profesija. Mislim da ovakvo davanje širokih ovlasti Akademiji nije dobro rješenje. Srdačan pozdrav | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 59 | DIVNA BLAŽEV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Ovakav prijenos ovlasti ugrozio bi standarde struke i negativno utjecao na korisnike psiholoških usluga u različitim sektorima. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 60 | ADRIJANA KLARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s komentarom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i ostalih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 61 | MIRAN ILIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalni pedagog podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 62 | TOMISLAV MARTINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podržavam predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Republike Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | MIRTA BLAŽEV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Ovakav prijenos ovlasti ugrozio bi standarde struke i negativno utjecao na korisnike psiholoških usluga u različitim sektorima. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 64 | ZRINKA PUKLJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Ovakav prijenos ovlasti ugrozio bi standarde struke i negativno utjecao na korisnike psiholoških usluga u različitim sektorima, osobito u vrijeme sve većeg broja samoprozvanih "stručnjaka" za mentalno zdravlje, upitnih stvarnih kompetencija | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 65 | ANA DRAGUN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | 1. Kao studentica socijalnog rada želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. 2. Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 66 | ANA LENA PRINCIP | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 67 | LUCIJA TOPIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 68 | DIA DOBRINČIĆ KORENJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna radnica u potpunosti se slažem s mišljenjem Komore socijalnih radnika kao i drugih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika. Akademija socijalne skrbi je institucija u nadležnosti socijalne skrbi dok Komore obuhvaćaju profesiju u svim područjima rada profesije. Priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije osobama koje su studirale izvan RH otvaraju se vrata za rad u djelatnosti socijalne skrbi, ali i svim drugim djelatnostima kao što je zdravstvo, pravosuđe, ministarstvo unutarnjih poslova, državna i lokalna uprava, obrazovanje, privatni sektor, a za koje Akademija socijalne skrbi nije nadležna. Slijedom navedenog mišljenja sam da će predložene izmjene imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u navedenim područjima djelovanja pojedine profesije, a time i na kvalitetu usluga krajnjim korisnicima. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 69 | NATALIJA HORVAT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 70 | MARE ŠANDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore kao i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Smatram kako bi se ovakvim prijenosom ovlasti ugrozilo standarde struke i negativno utjecalo na korisnike psiholoških usluga u različitim sektorima, osobito u vrijeme sve većeg broja samoprozvanih "stručnjaka" za mentalno zdravlje, upitnih stvarnih kompetencija. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 71 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Sukladno odredbama čl. 9., 10. i 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo prijedlog za dopunu Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Iznosimo također i niz drugih prijedloga za izmjene i dopune važećeg Zakona o socijalnoj skrbi koje se odnose na odredbe čije izmjene aktualno nisu u proceduri e-Savjetovanja, ali smatramo važnim potaknuti daljnje zakonodavne aktivnosti i moguća poboljšanja u osiguravanju najviših standarda skrbi za najranjivije skupine djece (u riziku, kao i djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi). Načelno pozdravljamo svako povećanje ili olakšavanje ostvarenja naknada namijenjenih obiteljima s djecom u nepovoljnim životnim situacijama. Molimo da u svom daljnjem radu ozbiljno razmotrite sljedeće komentare i prijedloge, te čim prije intervenirate i u sljedeće odredbe važećeg Zakona o socijalnoj skrbi: • Članak 24. i 25. važećeg Zakona U praksi se odredbe članka 24. i 25. važećeg Zakona primjenjuju na način da se djecu od 15. godine i/ili obitelji s djecom od 15. godine ograničava u korištenju zajamčene minimalne naknade (ZMN). Predlažemo dopuniti odredbe na način da se jasno naglasi da se odredbe o ograničavanju prava na korištenje ZMN ne odnose na nezaposlenu djecu (stariju od 15 godina). Obrazloženje: Imamo saznanja da se, primjenom čl. 24. st. 2. važećeg Zakona, kod određivanja zadovoljavanja uvjeta za priznavanje ZMN-a, u obzir uzima okolnost prijave u evidenciju nezaposlenih osoba ovih maloljetnih članova te se kućanstvu odbija priznati ZMN jer se ne računa kao članove kućanstva one maloljetne članove (od 15. godine) koji nisu prijavljeni u evidenciju nezaposlenih osoba radi čega kućanstvo ne uspije udovoljiti kriteriju prihoda. Također, imamo saznanja da se, pri odlučivanju o zahtjevima za priznavanje prava na ZMN, primjenom odredbe članka 25. važećeg Zakona iznos ZMN-a umanjuje kućanstvu za udio nezaposlenog djeteta starijeg od 15 godina koje se ne školuje redovito i koje nije prijavljeno u evidenciju nezaposlenih osoba u skladu sa odredbama Zakona o tržištu rada. Naime, prema Zakonu o tržištu rada (NN 152/24) nezaposlenom osobom smatra se osoba sposobna ili djelomično sposobna za rad, u dobi od 15 do 65 godina, koja nije u radnom odnosu odnosno koja ne obavlja samostalnu djelatnost .. , aktivno traži posao i raspoloživa je za rad te ako: … nije zaposlena, …nije redoviti učenik ili student, … Obaviješteni smo o primjerima koji pokazuju da obitelji koje žive u siromaštvu često nisu upoznate s obvezom prijave maloljetnih članova kućanstva u evidenciju nezaposlenih osoba. Također, takva obveza posredno prisiljava dijete da krene u sustav rada te stvara očekivanje da se dijete niti neće nastaviti obrazovati. Učestalo iznosimo stav da je ključ izlaska iz obiteljskog siromaštva upravo obrazovanje i stjecanje kvalifikacija potrebnih za rad i uzdržavanje od rada, bez potrebe za socijalnim naknadama. Primjenom sada propisanog uvjeta ostvarenja prava na ZMN (čl. 24.) i razloga za umanjenje iznosa ZMN-a (čl.25.) pravo na ZMN gube upravo obitelji kojima je ona jedini izvor prihoda, a gubitak ili umanjivanje ove naknade ostavlja ih bez ikakvih sredstava za život. Djeca socijalno ugroženih obitelji trebaju moći primati ZMN neovisno o tome rade ili ne, s time da ih je potrebno dodatno financijski poticati na daljnje obrazovanje, a ne na ispadanje iz obrazovanja. • Članak 44. važećeg Zakona Ova odredba ne predviđa pravo na naknadu za osobne potrebe za dijete predškolske dobi kojem se priznaje pravo na uslugu smještaja. Prema našim saznanjima, unatoč stavu da su ovoj djeci sve potrebe zadovoljene u okviru smještaja, ova djeca imaju potrebe i želje, kao što su osobna igračka ili slatkiš, a koje si ne mogu ispuniti bez ove naknade. Stoga ponavljamo prijedlog da se za djecu predškolske dobi propiše pravo na naknadu za osobne potrebe. • Članak 61. važećeg Zakona Ponovno naglašavamo da je nužno usmjeriti se na funkcioniranje djeteta, a ne samo na teškoću/invaliditet. Važno je voditi računa o heterogenosti populacije djece s teškoćama u razvoju te ne popisivati oštećenja/invaliditet već pravo definirati na način da u prvi plan dolazi funkcioniranje djeteta. Stoga, pravo treba omogućiti za: (1) djecu s teškoćama u razvoju kojima je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko – tehničkih zahvata i (2) djeci koja su zbog oštećenja zdravlja/invaliditeta ovisna o pomoći i njezi brzi druge osobe. • Članak 69a važećeg Zakona Pitanje prijevoza učenika s teškoćama u razvoju koji srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju u ustanovama iz sustava socijalne skrbi, odnosno u sustavu MRMSOSPa, potrebno je riješiti zajedničkim i koordiniranim putem s MZOM kako ti učenici ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na učenike s teškoćama u razvoju koji se školuju u ustanovama u nadležnosti MZOMa • Članak 71. i 41. važećeg Zakona Izvješće o provedbi Nacionalnog akcijskog plana za provedbu preporuke Vijeća Europske unije o uspostavi Europskog jamstva za djecu dokument je koji je Republika Hrvatska (MRMSOSP) podnijela Europskoj komisiji u kolovozu 2024. godine, sukladno takvoj obvezi. U Izvješću pod Općim ciljem 5. „Osiguran pristup primjerenom stanovanju djeci u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti“ stoji: „U tijeku je izmjena Zakona o socijalnoj skrbi u kojem će biti propisana usluga socijalnog stanovanja za djecu/mlade koji izlaze iz skrbi te će biti propisano pravo na naknadu za troškove stanovanja za mlade koji izlaze iz skrbi. Donošenje Zakona planirano je u 2025. godini, nakon čega će se, sukladno izmjenama, moći pratiti broj mladih.„ Predlažemo propisivanje navedenoga kako je u kolovozu prošle godine i najavljeno Europskoj komisiji. • Članak 113. važećeg Zakona Predlažemo intervenirati u ovu odredbu, koja regulira trajanje usluge smještaja u kriznim situacijama, na način da se za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi duljina trajanja ove usluge uskladi s duljinom trajanja mjera koje propisuje Obiteljski zakon te da se osiguraju optimalni uvjeti skrbi o djeci korisnicima ove usluge. Obrazloženje: Temeljem važeće odredbe pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama priznaje se korisniku dok se ne osiguraju uvjeti za njegov povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se usluga smještaja ne osigura na drugi način, najdulje do šest mjeseci, a iznimno do godine dana. Kako su djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi jedna od najranjivijih skupina djece, koja i temeljem odredbi Konvencije o pravima djeteta imaju pravo na posebnu zaštitu i pomoć od strane države, stava smo da za tu djecu država nužno, neizostavno i žurno treba osigurati najprimjereniji oblik skrbi i uslugu usklađenu s potrebama svakog konkretnog djeteta. Nažalost, iz niza primjera, pojedinačnih slučajeva te iz kontakata sa stručnim radnicima ustanova socijalne skrbi, kao i kontakata s djecom koja koriste usluge socijalne skrbi, zaključujemo da način na koji sustav trenutno funkcionira nije u interesu djece. Primarno, obilježava ga kronični nedostatak smještajnih kapaciteta, koji je dijelom i posljedica (očito neučinkovitog) procesa transformacija domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i domova za djecu i mlade s problemima u ponašanju u centre za pružanje usluga u zajednici (u nekim sredinama ustanove koje su ranije pružale uslugu smještaja, nakon transformacije tu uslugu više ne pružaju). U takvim okolnostima, nakon intervencije u obitelj koja uključuje potrebu smještaja djeteta (a najčešće se radi u slučajevima izricanja žurne mjere izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji, što je mjera koju propisuje Obiteljski zakon, ali ima i situacija kada se dijete smještava samo temeljem odredbi Zakona o socijalnoj skrbi uz suglasnost roditelja), djeci se najčešće osigurava usluga smještaja u kriznim situacijama jer takav smještaj institucija ne može odbiti. Pritom izostane procjena specifičnih potreba konkretnog djeteta (ovisno o tome radi li se o djetetu koje je žrtva nekog oblika nasilja, zanemarivanja, ima li probleme u ponašanju ili neku teškoću u razvoju). Izostaje i priprema otprije formiranih grupa djece unutar ustanove u koju se novo dijete smještava, ali i priprema samih stručnih radnika kojima se u konačnici povjerava skrb o djeci. Događa se pritom da dijete sa nekom specifičnom potrebom bude smješteno u ustanovu koja ne odgovara njegovim potrebama ili u kojoj nije zaposlen profil stručnjaka koji bi trebao raditi s takvim djetetom. Sve to najčešće dovodi do narušavanja dinamike u ustanovi, različitih incidentnih situacija, različitih oblika vršnjačkog nasilja, potpune nemoći sustava da pojedinoj djeci osigura žurno potrebnu pomoć i skrb, kao i profesionalnog „sagorijevanja“ zaposlenika. U takvim okolnostima, proizlazi da sami boravak u ustanovi predstavlja sekundarnu viktimizaciju svakog djeteta koje se nađe u takvim okolnostima. Dodatno zabrinjava činjenica da takav smještaj može trajati (i najčešće traje) mjesecima, odnosno do godine dana. Zbog svega toga, stava smo da duljina kriznog smještaja treba biti usklađena s duljinom trajanja mjere žurnog izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji (čl. 138. Obiteljskog zakona), a iznimno trajati najdulje onoliko koliko traje mjera privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi (čl. 152. Obiteljskog zakona). U slučaju potrebe za daljnjim smještajem, djetetu se nakon isteka tog perioda treba osigurati usluga „redovnog“ smještaja, u skladu sa specifičnostima i potrebama svakog konkretnog djeteta. S tim u vezi, predlažemo propisati i osigurati uvjete da usluga kriznog smještaja (redovito i neizostavno) uključuje i uslugu stacionarne opservacije. Držimo pritom da ova usluga, jednako kao i usluga kriznog smještaja, treba biti ravnomjerno dostupna u svakoj županiji! Radi izbjegavanja ranije spomenute negativne dinamike predlažemo propisati i to da uslugu kriznog smještaja ustanove trebaju pružati na mjestu izdvojenom od pružanja usluge redovnog smještaja. • Članak 129. važećeg Zakona Predlažemo intervenirati u odredbu koja regulira određivanje mjesne nadležnosti za djecu na način da se predvidi zadržavanje mjesne nadležnosti područnog ureda Zavoda, odnosno da se mjesna nadležnost mijenja iznimno u onim slučajevima kada je procijenjeno da je to zaista u interesu djece. Obrazloženje: Dosadašnjim propisom mjesna nadležnost u stvarima koje se odnose na poslove vezane za djecu određuje se prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja. Za dijete čiji roditelji žive odvojeno, mjesna nadležnost određuje se prema prebivalištu, odnosno boravištu roditelja s kojim dijete stanuje prema odluci suda. Primjenom ovakve odredbe svakim preseljenjem roditelja dolazi i do promjene mjesne nadležnosti područnog ureda Zavoda. Učestala preseljenja (npr. zbog neriješenog stambenog pitanja) otežavaju postupanja i procjene Hrvatskog zavoda za socijalni rad, što posebice postaje problematično kada se radi o obiteljima koji su u duljem periodu u tretmanu Zavoda, odnosno o obiteljima u kojima su prisutni konfliktni odnosi, roditeljski sporovi, sumnja na nasilno i zanemarujuće ponašanje prema djeci te manipulativni roditeljski postupci. U interesu je djeteta da procjenu ugroženosti njegovih prava i dobrobiti u slučaju visoko-konfliktnih odnosa, kao i u slučaju sumnje na nasilje / zanemarivanje / manipulaciju izrađuju stručni radnici koji imaju dublji i što dugotrajniji uvid u obiteljsku dinamiku i odnose. To je važećim propisima u slučaju preseljenja onemogućeno pa stoga zakonsku odredbu predlažemo dopuniti u interesu djece. • Članak 178. važećeg Zakona Predlažemo dopuniti odredbu na način da se propiše obveza suradnje stranaka sa Zavodom u slučaju obiteljskopravne i kaznenopravne zaštite djece, a koje zadaće Zavod obavlja kao javnu ovlast. Pritom predlažemo razmotriti i reguliranje suradnje s policijom u takvim poslovima, a Zakon dopuniti i prekršajnim odredbama te propisati prekršajnu odgovornost stranaka u slučaju nesuradnje u predmetnim postupcima (primjerice, u slučaju neodazivanja na ročišta, nedopuštanja uvida u stambene, materijalne i druge okolnosti djetetovog življenja, odnosno u slučaju nedostupnosti i nemogućnosti procjene rizika za djecu jer to može predstavljati i životnu ugrozu djeteta). • Članak 294. važećeg Zakona Ponavljamo prijedlog da se članak koji propisuje obveznike povrata, dopuni na način da se doda stavak 7. koji glasi: (7) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju kada je nasljednik dijete, koje korisnik iz st.1. za života nije uzdržavao sukladno ovršnoj ispravi. Skrećemo pozornost da sličnu odredbu, koja predstavlja zaštitu prava djeteta koje nije primalo uzdržavanje od strane obveznika, sadrži i novi Zakon o privremenom uzdržavanju, a prema kojoj se neće potraživati ispunjenje duga, odnosno dug će se otpustiti u slučaju kada je nasljednik preminulog obveznika uzdržavanja bio ili je korisnik prava na privremeno uzdržavanje na temelju kojeg je nastala tražbina. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćaju se prijedlozi vezani za članke 24. i 25. važećeg Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 72 | HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga podržava komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga i ostalih Komora u sustavu socijalne skrbi, kao i komentar Vijeća studija socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Smatramo kako prijedlog Zakona bez opravdanog razloga oduzima ovlasti nadležnim Komorama, te predlažemo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 73 | MARIJA STOJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagogda te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 74 | ANA BLUMENŠAJN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagogda te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 75 | SONJA PATRČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Također, predlažem dopunu čl. 187.st.12. ""osiguravanje provođenja odluke o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta pod nadzorom prostornim i stručnim kapacitetima Obiteljskog centra", umjesto dosadašnje prakse osiguravanja samo prostornih kapaciteta. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog za brisanje članka 26. stavak 1. podstvak1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.. Ne prihvaća se dopuna članka 187. stavka 12. Stručni radnici Obiteljskojg centra osiguravaju adekvatne prostorne i stručne kapacitete poštujući pravila struke. |
| 76 | NIKOLINA KOMŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam Hrvatsku psihološku komoru jer predložene izmjene zakona nepravedno ugrožavaju integritet struke i standarde obrazovanja, dovodeći u pitanje kvalitetu psiholoških usluga i zaštitu korisnika. Psihologija je znanstvena i visoko odgovorna profesija usmjerena na mentalno zdravlje i dobrobit ljudi, što zahtijeva temeljito akademsko obrazovanje, stručno usavršavanje i etičku odgovornost. Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 77 | SNJEŽANA ŠALAMON | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 78 | LUKA ŠIMAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 79 | EMA KROŠLIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije ne slažem se s izmjenama koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagogda te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 80 | PAOLA BRAJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagogda te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 81 | IVA VRANIĆ IVANAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 82 | BRANKA SLADOVIĆ FRANZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Također podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Ovakav prijenos ovlasti ugrozio bi standarde struke i negativno utjecao na korisnike psiholoških usluga u različitim sektorima, osobito u vrijeme sve većeg broja samoprozvanih "stručnjaka" za mentalno zdravlje, upitnih stvarnih kompetencija | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 83 | BRANKA SLADOVIĆ FRANZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 84 | DAMIRA BAUER MANITAŠEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Ovakav prijenos ovlasti ugrozio bi standarde struke i negativno utjecao na korisnike psiholoških usluga u različitim sektorima, osobito u vrijeme sve većeg broja samoprozvanih "stručnjaka" za mentalno zdravlje, upitnih stvarnih kompetencija. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 85 | GABRIELA GALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 86 | ANTONIJA MRŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | "Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 87 | ROBERT TAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | "Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 88 | MIRJANA KUČINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | S obzirom na zakonodavne izmjene, konkretno na članak koji uređuje ovlasti Akademije u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi, smatramo važnim istaknuti da se ovaj postupak za radne terapeute ne odnosi na Akademiju, već ga provodi Hrvatska komora zdravstvenih radnika (HKZR). Radni terapeuti su regulirana profesija u Republici Hrvatskoj, a priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za ovu profesiju obavlja upravo HKZR,Strukovni razred za djelatnost radne terapije., a sukladno Zakonu o djelatnostima u zdravstvu koji regulira djelatnost radne terapije . HKZR je, uz ostale javne ovlasti koje provodi( registracija, izdavanje odobrenja za samostalan rad)nadležno tijelo za procjenu stručnih kvalifikacija radnih terapeuta stečenih u inozemstvu te izdavanje odgovarajućih rješenja o priznavanju i mogućnosti obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Isto tako je važno osigurati kontinuitet u izvršavanju javnih ovlasti strukovnih komora kao ekskluzivno pravo i ovlast (izdavanje odobrenja za samostalan rad,registracija)u svim segmentima. Time se osigurava dosljednost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija, stručni nadzor i usklađenost s nacionalnim i europskim regulativama koje se odnose na zdravstvene profesije. Stoga priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za radne terapeute treba ostati u nadležnosti HKZR-a, a ne Akademije čime bi se osigurala stručna i pravna ispravnost postupaka. Podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore i ostalih strukovnih komora koje predlažu brisanje navedenog u člancima Zakona. Mirjana Kučina Voditeljica Strukovnog razreda za djelatnost radne terapije/Dopredsjednica Hrvatske komore zdravstvenih radnika | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 89 | DORA STILIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 90 | LEA POCINTELA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 91 | PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa u pitanjima koja se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga zakona), koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na isti. Nakon uvida u tekst, Pravobraniteljica je utvrdila da se Nacrtom prijedloga zakona (čl.5.) mijenja čl.28. Zakona o socijalnoj skrbi na način da se redefiniraju kategorije korisnika kojima se priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz čl. 27. st. 2. i 3. Zakona te da su takvom intervencijom iz dosadašnjeg kruga osoba ispuštene žrtve nasilja u obitelji koje su trenutno obuhvaćene čl.28. Zakona o socijalnoj skrbi. Osim šture formulacije da se odredba dopunjuje propisivanjem nove kategorije korisnika kojima se priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, obrazloženje stručnog nositelja ne sadrži nikakve razloge zbog kojih iz dosadašnjih kategorija korisnika isključuje žrtve nasilja u obitelji. Pravobraniteljica ukazuje da su žrtve nasilja u obitelji pretežno žene koje se nerijetko nalaze u lošem ekonomskom položaju, posebice u slučajevima kad su zbog sigurnosti prinuđene na smještaj izvan vlastitog doma. Nadalje, žrtve nasilja u obitelji su, pored fizičkog i psihičkog, nerijetko istovremeno i žrtve ekonomskog nasilja te se uslijed tih okolnosti nalaze u povećanom riziku od siromaštva odnosno materijalne i socijalne deprivacije. Stoga je ekonomsko osnaživanje žena jedna je od ključnih komponenti borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Gledajući iz te perspektive, Pravobraniteljica predlaže stručnom nositelju da preispita ovakvo rješenje te osigura da se žrtvama nasilja u obitelji ne umanjuju prava koja su im dosad bila zajamčena Zakonom o socijalnoj skrbi. Nadalje, Pravobraniteljica podsjeća da je u javnom savjetovanju o izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi koje je provedeno 2023. godine Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (dalje u tekstu: MRMSOSP) ukazala na preporuku br.11 koju je iznijela Grupa stručnjaka za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (GREVIO) u svojem evaluacijskom izvješću za Hrvatsku (Dodatak I, Popis prijedloga i sugestija GREVIO-a) u odnosu na socijalne službe koja glasi: „GREVIO snažno potiče hrvatske vlasti da osiguraju sustavno i usporedivo prikupljanje javno dostupnih podataka o broju žrtava koje su stupile u kontakt sa socijalnim službama i intervencijama koje se pružaju žrtvama u vezi s iskustvima svih oblika nasilja obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom.“ Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je tom prilikom predložila da se u Zakon o socijalnoj skrbi čim prije uvrsti odgovarajuća odredba prema kojoj će se propisati navedena obveza u odnosu na Hrvatski zavod za socijalni rad. S tim u vezi, MRMSOSP je izvijestilo Pravobraniteljicu da će se prijedlog uzeti u razmatranje prilikom izrade prijedloga izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi, čije donošenje je prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. planirano u 2024. godini. Sukladno tome, Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom osigura prikupljanje navedenih podataka odgovarajućom intervencijom u Zakon o socijalnoj skrbi. Pored navedenog, s obzirom na to da se u čl.26.st.2. Nacrta prijedloga Zakona redefinira uloga Akademije socijalne skrbi u kontekstu stručnog usavršavanja u sustavu socijalne skrbi, Pravobraniteljica ovim putem daje načelni komentar da recentna praksa u njenim ispitnim postupcima povodom pritužbi građana/ki ukazuje na određene propuste u pojedinim Područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, gdje su nastupile štetne posljedice u konkretnim slučajevima iz razloga što voditelji/ice mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta nisu bili adekvatno educirani o propisima bitnim za područje kojim se bave, a posebno se to odnosi na odredbe Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23), Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24) i Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, slijedom čega je potrebno poticanje na usavršavanje voditelja/ica mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad obiteljsko pravne zaštite. S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić | Djelomično prihvaćen | U odnosu na članak 5. kojim se mijenja naslov iznad članka 28. i članak 28. primjedba je prihvaćena. U odnosu na prijedlog koji se odnosi na preporuku br. 11. Grupe stručnjaka (GREVIO) napominjemo da informacijski sustav socijalne skrbi odnosno SocSkrb aplikacija u kojoj se evidentiraju korisnici sustava socijalne skrbi razmjenjuje podatke sa informacijskim sustavom e-Spis u kojem se vodi evidencija počinitelja i žrtava obiteljskog nasilja. Navedeno znači da za osobu koja je evidentirana u informacijskom sustavu socijalne skrbi, a koja je evidentirana i kao žrtva obiteljskog nasilja u informacijskom sustavu e-Spis (evidencija sudova), postoji podatak o navedenom. Također se sukladno navedenom može pratiti broj osoba koje su evidentirane od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao korisnici ili samo kao osobe koje su došle po neku informaciju u područni ured (npr. prva socijalna usluga), a koje su istovremeno od strane sudova evidentirane kao žrtve nasilja. Podatak o tome da je neka osoba žrtva obiteljskog nasilja dolazi na znanje nadležnom područnom uredu prema mjestu prebivališta žrtve i/ili počinitelja, pa je ponekad navedeno povod za pokretanje nekih postupaka u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Slijedom svega navedenoga, a budući se razmjena podataka odvija na način propisan Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi, nije potrebno isto propisivati Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 92 | MARTA KRAJČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga i komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 93 | IZIDORA MUSTAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 94 | IRENA BURIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine, br. 98/19, 18/22), ovim putem dostavljamo komentar u ime Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru. U potpunosti podržavamo komentar i prijedlog koji je uputila Hrvatska psihološka komora (dalje u tekstu: Komora), a koji se odnosi na brisanje sljedećih odredbi Prijedloga: članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Ističemo ključnu i neizostavnu ulogu Komore i hrvatskih sveučilišta u procesu priznavanja inozemnih kvalifikacija, sukladno (Narodne novine, br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). Kao visokoškolska ustanova koja izvodi studijske programe iz područja psihologije, smatramo da su ishodi učenja, odnosno znanja i vještine koje studenti stječu tijekom studija psihologije, ključni za uspješno obavljanje psihološke djelatnosti. Ti ishodi učenja definirani su u Europskim standardima za obrazovanje i usavršavanje psihologa (EuroPsy), koji predstavljaju jedinstvenu referentnu točku za priznavanje diploma psihologa u Europskoj uniji. Priznavanje stručnih kvalifikacija mora se temeljiti na tim standardima, koji osiguravaju odgovarajuću razinu kompetencija i stručnosti potrebnih za rad u području psihologije. Bilo kakvo odstupanje od standarda EuroPsy ne samo da predstavlja kršenje europskih načela usklađenosti u obrazovanju i mobilnosti stručnjaka, već i derogira kompetencije koje osiguravaju visoka učilišta kroz svoje akreditirane studijske programe. Time bi se narušio postojeći sustav kontrole kvalitete te bi se omogućilo priznavanje diploma i kvalifikacija koje ne ispunjavaju nužne kompetencijske zahtjeve struke. Zbog toga smatramo da je od iznimne društvene i stručne važnosti da Hrvatska psihološka komora, putem Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, nastavi suradnju sa sveučilišnim studijima psihologije u cilju osiguravanja kvalitete obrazovanja i zaštite standarda psihologije kao regulirane profesije. Očuvanje visoko postavljenih kriterija u obrazovanju i stručnom usavršavanju psihologa ključno je za zaštitu korisnika psiholoških usluga, osiguranje profesionalnog integriteta struke te usklađenost s europskim regulatornim okvirom. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 95 | ANA KUJUNDŽIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanje iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama,obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 96 | ANA MARKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te predlažem brisanje članka 26. Stavka 1. Podstavka 1., članka 26. Stavka 8., članka 39., članka 40. Stavka 3., članka 41. Stavka 1., članka 42. I članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 97 | MIA PUCIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. i pridružujem se prijedlogu brisanja članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 98 | ANTONIA PRIMORAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 99 | ALBERTA MOHOROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao ovlaštena psihologinja koja surađuje sa edukacijskim rehabilitatorima, socijalnim pedagozima i psiholozima koji djeluju u području socijalne skrbi, podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen |
| 100 | ROLAND POTURICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | kao voditelj obiteljskog doma potrebno je i krajnje nuzno dozvoliti preregistraciju obiteljskih domova bez da se od njih zahtijeva prenamjena građevina u poslovne prostore javne namjene jer to zahtijeva ogromne građevinske zahvate koje niti jedan mali dom za starije i nemocne osobe nemoze financirati. U protivnom imat čete zatvorenih 700 domova sa 01.01.2027g sa starijim i nemoćnim osobama na cesti. Pozdravljamo prijedlog o povečanju broja štićenika ali to isto ne znaći ništa ako ne nastavljamo sa našom djelatnošću kao obrt ili d.o.o. To bi trebalo jasno i decidirano uvrstiti u nacrt da se postojećim obiteljskim domovima omogući preregistracija po uvjetima kako su i otvoreni u obiteljskim kućama. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će se komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 101 | MATEA ILEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenje svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 102 | LUCIJA BUŽANČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 103 | IVA RAMLJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna pedagoginja izražavam zabrinutost zbog predloženih izmjena. Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Podržavam komentare ostalih komora u sustavu socijalne skrbi, kao i komentar Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Vijeća studija socijalne pedagogije. Predložene izmjene predviđaju prijenos ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na Akademiju socijalne skrbi, što bi moglo ugroziti kvalitetu i regulaciju profesije socijalnih pedagoga. Time bi se otvorila mogućnost priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu bez osiguranih standarda usporedivih s domaćim obrazovnim programima. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 104 | DEJVID ZOMBORI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i posljednji komentar Komore socijalnih radnika, poglavito poboljšanja u provedbi postupka priznavanja koja navode. Držim kako je potrebno unaprijediti postojeći sustav, umjesto prebacivanja ovlasti na tijelo (Akademiju) koje nema apsolutno nikakvih iskustava sa priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija, niti sa provođenjem upravnih postupaka. Nadalje, ističem kako nije primjereno paušalno oduzimati ovlasti svim komorama, ukoliko su postojale poteškoće u pojedinim komorama. U svojstvu predsjednika Hrvatske psihološke komore, temeljem našeg iskustva, ističem kako smo spremni pružiti podršku i pomoć Komorama u sustavu koje to zatraže. Promjene zakonskih rješenja su posljednje sredstvo postizanja cilja, ne prvo! Dejvid Zombori, predsjednik Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 105 | ANDREJ MITIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, Pišem ovaj komentar u ime Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavničkog tijela studenata na Filozofskom fakultetu. Imamo potrebu ukazati na loše odredbe prijedloga Zakona, a imajući na umu činjenicu da naš Fakultet godišnje upisuje i završi preko 80 studentica i studenata psihologije. Pridružujemo se komentarima Hrvatske psihološke komore kao i drugih komora koje su ukazale na ozbiljne probleme koje može prouzročiti promjena nadležnog tijela za priznavanje inozemnih kvalifikacija. Postoji ozbiljan rizik da će zbog toga doći do pada standarda u pogledu osiguravanja kvalitetne psihološke usluge u Republici Hrvatskoj. Iako podržavamo i vidimo veliku vrijednost u mogućnostima mobilnosti unutar Europske unije te završavanju studija u inozemstvu koji sa sobom sigurno donose i određene specifične stručne kompetencije, slažemo se s komentarima koji ukazuju na problematičnost ishoda učenja takvih studija te načina njihova izvođenja. S obzirom na dosadašnje iskustvo stručnih komora u pogledu priznavanja inozemnih kvalifikacija, vjerujemo da su upravo one te koje imaju najviše iskustva i znanja u tom pogledu te bi svaka promjena nadležnog tijela neizbježno stvorila velike probleme i poteškoće u pojedinim strukama, a dovela u pitanje i mnoge druge zakonske odredbe te osnovne standarde naših struka. Osim toga, u slučaju psihološke struke, većina psihologa ne radi izravno u sustavu socijalne skrbi već u sustavima obrazovanja, zdravstva ili privatnom sektoru te je i u tom pogledu neprimjereno da priznavanje inozemnih kvalifikacija obavlja Akademija socijalne skrbi koja je specifično vezana uz pitanja socijalne skrbi. Samim time, pridružujemo se prijedlogu brisanja članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. S poštovanjem, Andrej Mitić, univ. bacc. psych. Predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 106 | SUZANA ŠAPINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar gospodina Mate Zovkića, predstavnika Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 107 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Hrvatska komora socijalnih radnika smatra važnim odgovoriti na nekoliko ključnih tvrdnji iznesenih u tekstu kako bi dodatno pojasnila vlastitu poziciju te osigurala objektivan prikaz situacije: Komora je svjesna izazova povezanih s trajanjem postupaka priznavanja i proteklih administrativnih poteškoća. Međutim, ističemo kako je tijekom 2024. godine implementiran niz poboljšanja. Ovi koraci rezultirali su značajnim skraćenjem rokova obrade i povećanjem protočnosti predmeta. Dodatno, kandidati sada dobivaju jasne i pravovremene upute bez odgode, što omogućuje brže udovoljavanje eventualnim dopunskim mjerama. Potrebno je naglasiti kako trajanje postupka nije isključivo vezano uz rad Komore. Dio odgoda proizlazi iz činjenice da kandidati često ne pristupaju pravovremeno izvršavanju dopunskih mjera. Ova okolnost značajno utječe na cjelokupno trajanje postupka, unatoč naporima Komore da ubrza rješavanje predmeta. Primjerice, kandidati se u pojedinim slučajevima odlučuju za promjenu mjesta polaganja ispita ili kasno dostavljaju tražene dokumente, što dodatno produljuje postupak. Stoga, u skladu s načelima učinkovitosti i ekonomičnosti, naglašavamo važnost obostrane odgovornosti – kako nadležnih tijela, tako i samih kandidata – za poštivanje rokova. Komora je posvećena osiguravanju transparentnog i pravednog procesa, ali i dosljednog informiranja kandidata o njihovim obvezama te pružanju jasnih uputa kako bi se svi postupci provodili u što kraćem vremenskom roku. Komora u potpunosti poštuje obveze iz Europske Direktive 2005/36/EZ, uključujući članak 51., koji zahtijeva pravovremeno rješavanje zahtjeva. Nadležna tijela Komore osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu obaviješteni o potrebnoj dokumentaciji i eventualnim dopunama u propisanim rokovima. Istovremeno, skrećemo pažnju kako se navedeni rok od tri mjeseca iz Direktive odnosi na kompletne zahtjeve, dok se u praksi često radi o nepotpunim prijavama, što zahtijeva dodatnu komunikaciju i dopune. U konačnici zahtjevi pristigli iz zemalja članica EU i EGP-a se rješavaju u pravilu u navedenom roku. Prijedlog izmjena zakona predviđa prijenos ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija na Akademiju socijalne skrbi, uz obrazloženje da će to ubrzati i pojednostaviti proces. Smatramo da ovo obrazloženje nije potkrijepljeno konkretnim analizama ni dokazima o proporcionalnosti, sukladno Direktivi (EU) 2018/958. Komora već provodi ovaj postupak s jasno definiranim standardima i procedurama te ne postoji jamstvo da će prijenos ovlasti donijeti konkretne koristi. Hrvatska komora socijalnih radnika kao strukovna organizacija ima dugogodišnje iskustvo u reguliranju profesije i priznavanju kvalifikacija, pri čemu se vodi visokim standardima kvalitete i zaštite javnog interesa. Komora podržava inicijative koje će olakšati mobilnost stručnjaka i povećati učinkovitost upravnih postupaka, no isto tako smatramo da predložene izmjene nisu usklađene s navedenim ciljevima. Prijenos ovlasti bez adekvatne procjene utjecaja i analize proporcionalnosti može rezultirati narušavanjem usklađenosti s europskim standardima i negativno utjecati na profesiju socijalnog rada. Hrvatska komora socijalnih radnika poziva na dijalog i zajednički rad svih relevantnih dionika kako bi se osiguralo donošenje izmjena zakona koje će biti u skladu s europskim direktivama, nacionalnim interesima i potrebama struke. Smatramo da trenutni sustav, uz provedene reforme, pruža visoku razinu stručnosti i kvalitete te apeliramo da se prijedlozi usmjere na daljnje unaprjeđenje postojećeg sustava umjesto prijenosa ovlasti. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 108 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 109 | ANA PAPONJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijeloga. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 110 | MARIJA ZOVKO KORDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 111 | MARIJA ŽUPANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenje svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 112 | ANTUN ILIJAŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 113 | INES IVELIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Slažem se sa stavovima svih komora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 114 | MARIJA BARČOT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositeljica inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 115 | MIRELA PETROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanje iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujući. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesionalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 116 | SAVICA VUJATOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 117 | LEON MIKUŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 118 | IVONA MALČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podržavam predloženi Nacrt prijedloga te se slažem s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, kao i s mišljenjem nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju rješavanje svojih postupaka i podupiru predložene izmjene. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 119 | DOROTEA FIŠER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 120 | BOJANA VUJATOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 121 | TOMISLAV KRAJINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 122 | MILOŠ DIMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 123 | MARKO BAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 124 | SELINA GELI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 125 | MATEJA KRAJINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 126 | BOJAN BERONJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 127 | DANIJELA KEKEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao magistra psihologije smatram da je nedopustivo da se stručnim komorama oduzimaju ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti podržavam komentar i obrazloženje Hrvatske psihološke komore, profesorice Kuterovac Jagodić, profesorice Lauri Korajlija te kometare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Sukladno tome predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 128 | KATARINA GELJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 129 | MARIJA TRNINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi, nakon što su pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja su čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 130 | MARINA VIDOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanje iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama,obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 131 | MARIJA ČIRKO TAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama,obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili ne donošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesionalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKSR), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 132 | IVANA KOSIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin od interesa, podupirem predloženi Nacrt prijedloga, i slažem se s komentarom Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske i svih nositelja inozemnih stručnih kvalifikacija koji čekaju razrješenja svojih postupaka i podupiru izmjene predložene ovim Nacrtom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 133 | MARIJA GOVORKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili ne donošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesionalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 134 | MARIJA URSA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama,obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili ne donošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesionalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKSR), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 135 | PREDRAG VUJATOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama, obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, Akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Nastavno na komentar Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 136 | MARTINA JURILJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 137 | ANA MARKULIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 138 | GABRIELA VRBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 139 | PAULA FERENČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 140 | STELLA KODBA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijska rehabilitatorica podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 141 | GABRIJELA FABIJANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 142 | GABRIELA RADALJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 143 | LJILJANA UMIĆEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 144 | DANIJEL BIĆANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao magistar psihologije podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. S obzirom na ranolikost poslova na koje psihologe priprema sveobuhvatni sveučilišni studij psihologije, kao i na ranolikost radnih mjesta na kojima se isti kasnije zapošljavaju, upitna je ingerencija tijela iz jednog sustava državne uprave (Akademije socijalnog rada) da o kvalifikacijama istih prosuđuje. Sveobuhvatni sveučilišni studij psihologije pruža komepetencije psiholozima za rad i u zdravstvenom sustavu, u području znanosti i svih razina obrazovanja, kao i za tržišno orijentirane poslove poput primijenjenih istraživanja, ljudskim resursima i sl. Iz navedenog je poprilično razvidan raskorak u mogućnosti Akademije socijalnog rada da o navedenim kompetencijama prosuđuje. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 145 | TESSA PAVLEKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Studentica sam psihologije i suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 146 | ANA LJUBIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 147 | IVA JERKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, podržavam komentare i reakcije Hrvatske psihološke komore kojima se kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Smatram da ne smijemo dopustiti da se standard i kvaliteta rada naruši. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 148 | ANA WAGNER JAKAB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijska rehabilitatorica i redovita profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, sukladno prijedlogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 149 | LJILJANA VUKOTA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 150 | JASMINA KLASIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore i svih psihologa kojim se predlaže brisanje navedenih članaka 26., 39., 40,41, 42 i 43 i navedenih podstavaka po tim clancima | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 151 | DOROTEJA VLAH | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 152 | SANDA VRLJIČAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijska rehabilitatorica i sveučilišna specijalistica rane intervencije, sukladno prijedlogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 153 | LARA RAKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 154 | MAJA BUKVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao magistra psihologije u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te smatram kako je za očuvanje kvalitete naših struka neophodno da javna ovlast za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije (kako psihologa, tako i edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga) ostane u nadležnosti strukovnih Komora. Oduzimanje te ovlasti nadležnim Komorama te povjeravanje Akademiji socijalne skrbi smatram neopravdanim i neprihvatljivim, zbog čega u potpunosti podržavam prijedlog Komora za brisanjem članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 155 | NATAŠA KLARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao magistra psihologije podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 156 | SANJA SKOČIĆ MIHIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao sveučilišna profesorica u polju edukacijsko- rehabilitacijske znanosti, sukladno prijedlogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 157 | ANA LEROTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 158 | MAJA POLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijski rehabilitator, izražavam podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. U potpunosti se slažem i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 159 | UDRUGA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA PRIMORSKO-GORANSKE, ISTARSKE I LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Ispred Udruge edukacijskih-rehabilitatora Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, izražavam podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. U potpunosti se slažemo i predlažemo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao prvu u slijedu, Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) navodi strukovnu organizaciju kao nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, koja ima svrhu u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju. Upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora priznata javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Priznavanjem obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj, dovodi do toga da se odobrava rad osobama koje nemaju kompetencije nužne za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija. Oduzimanje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, kao i komorama ostalih stručnjaka (Hrvatskoj psihološkoj komori, Hrvatskoj komori socijalnih radnika te Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga), izrazito je uznemirujuća i zabrinjavajuća za same stručnjake, ali potencijalno i za korisnike usluga jer dovodi do ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Puna podrška svim strukovnim komorama. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 160 | MAJA ERCEG TUŠEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentare i reakcije Hrvatske psihološke komore kojima se kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Slažem se s komentarom Zagrebačkog psihološkog društva da "zadnjih godina možemo vidjeti veliki broj pojedinaca i organizacija koji se žele baviti područjem mentalnog zdravlja te je iznimno važno u tome zadržati stručne i etičke standarde. Različitim profesijama pripada područje bavljenja mentalnim zdravljem i njihovo obrazovanje uključuje diplomski i preddiplomski studij, pripravništvo, stručne ispite te niz edukacija koje su kroz radni staž dužni prolaziti da bi zadržali licencu za rad. Važno je da za te struke standardi obrazovanja, dodatnih edukacija, rada s korisnicima i održavanja dopusnica budu pod nadzorom stručnih komora, u skladu s pravilnicima te da se stalno unapređuju. Predloženim izmjenama Komorama nadležnima za nadziranje psihološke, rehabilitacijske djelatnosti i socijalnog rada bi se oduzelo ključno uporište strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa i uređivanju standarda u području psihološke djelatnosti. Predložene izmjene također bi mogle imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu psihološke struke u Republici Hrvatskoj, osobito u slučaju očekivanog značajnijeg priljeva i mogućeg priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog osobama koje su kvalifikaciju stekle na visokim učilištima u inozemstvu na kojima kvaliteta obrazovanja i studijskog programa nije na razini sveučilišnih studija psihologije u Republici Hrvatskoj. Zalažemo se za zadržavanje i poboljšanje kvalitete studija psihologije kao sveučilišnog programa te se protivimo njegovom izjednačavnju sa stručnim studijima bez upisnih kriterija usporedivih s onima na svečilišnim studijima u Hrvatskoj i bez jasno utvrđenih standarda i pravila kojima bi se osiguravala kvaliteta obrazovanja odnosno ishodi učenja." | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 161 | ALBA ČOP | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijska rehabilitatorica, u potpunosti sam suglasna s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 162 | MAJA PAPST MILANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti sam suglasna s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 163 | DANIJELA DRAGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 164 | ANAMARIJA ŽIC RALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti sam suglasna s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 165 | BARBARA LENART JAPUNDŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijska ehabilitatorica u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 166 | JASMINA STOŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti sam suglasna s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 167 | HRVATSKA KOMORA PRIMALJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Na temelju obavijesti Hrvatske psihološke komore (dalje u tekstu: HPK) a u vezi Izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi – priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, Hrvatska komora primalja očituje se kako slijedi: mišljenja smo kako bi predložene izmjene imale apsolutno negativan utjecaj na standard i kvalitetu psihološke struke što bi se najviše očitovalo u slučaju povećanog priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koje bi vršile nekompetentne osobe i službe. Naime, javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - psiholog time bi bila prepuštena Akademiji socijalne skrbi a čime se HPK-u oduzima strukovna neovisnost i odgovornost u kontroli pristupa i uređivanju standarda s područja psihološke djelatnosti. HPK raspolaže dostatnim brojem stručnjaka s neposrednim iskustvom obavljanja psihološke djelatnosti ali i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode postupak izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog. Uz navedeno, Komora ima funkcionalno povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provedbu kompetentnosti a koje je sastavljeno od ovlaštenih psihologa-sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanu psihološke djelatnosti. Nesporno je kako je HPK legitimno tijelo nadležno u procesu priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog. Hrvatska komora primalja | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 168 | ŠTEFICA KARAČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Temeljem Zakona o djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika ima javne ovlasti za izdavanje odobrenja za samostalan rad ovlaštenih socijalnih radnika uključujući i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija socijalnih radnika. Prenošenje ovih ovlasti na Akademiju socijalne skrbi nije potrebno i može imati negativan utjecaj na profesiju socijalnog rada u Republici Hrvatskoj. Obrazloženje da će se na taj način ubrzati postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nije realno . Upravo suprotno , promjena koja se predlaže neizbježno će usporiti postupke i dovesti do zastoja u rješavanju zahtjeva. Stoga je važno očuvati kontinuitet i dosljednost u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika. Dosadašnji rad Komore u ovom području osigurao je visok stupanj stručnosti, transparentnosti i kvalitete, što je ključno za održavanje profesionalnih standarda u socijalnoj skrbi. Postojeći sustav priznavanja kvalifikacija unutar Komore već uključuje suradnju s visokoškolskim ustanovama i prilagodbu prema europskim standardima, što omogućava brzo i stručno rješavanje predmeta. Iskustva u radu Komore vezano uz priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pokazuju da trajanje postupka u velikoj mjeri ovisi o motivaciji i spremnosti kandidata da izvrše dodatne mjere za stjecanje potrebnih stručnih kompetencija što je uvjet za upis u HKSR i izdavanje dopusnice za obavljanje poslova socijalnog radnika u Republici Hrvatskoj. Podržavam čl. 4. kojim se povećavaju iznosi osnovice za obračun Zajamčene minimalne naknade djeci , samohranim roditeljima i djeci koja žive u obiteljima s jednim roditeljem, kao i čl. 5 . te čl. 16. kojim se dijete oslobađa od plaćanja usluga u sustavu socijalne skrbi. Također podržavam prijedlog izmjene prihodovnog cenzusa za ostvarivanje prava na pomoć u kući čime će se povećati mogućnost izvaninstitucijske skrbi osobama kojima je potrebna podrška u zadovoljavanju svakodnevnih životnih potreba. Predlažem brisanje čl. 85. Dosadašnja iskustva pokazuju da obaveza rada za opće dobro bez naknade nije postigla očekivane učinke kako zbog niske motivacije korisnika tako i zbog prepreka za provedbu mjere na razini jedinica lokalne samouprave. Odbijanjem rada za opće dobro bez naknade korisnici gube pravo na ZMN čime se krše njihova temeljna prava. Ukoliko prijedlog za ukidanje rada za opće dobro ne bude prihvaćen predlažem da se u čl. 7. doda st. 5 . na način da se korisnici koji prihvate uslugu socijalnog mentorstva nisu dužni odazvati pozivu za obavljanje rada za opće dobro bez naknade . Čl. 29. st. 3. predlažem brisati Skraćivanje pripravničkog staža nije opravdano . Složenost i opseg poslova stručnih radnika u ustanovama socijalne skrbi , a osobito u HZSR zahtijeva adekvatnu pripremu . Tijekom obavljanja pripravničkog staža socijalni radnici se upoznaju s različitim područjima stručnog rada i uz mentorsku podršku se osnažuju za samostalan rad. Razdoblje od 6 mjeseci nije dovoljno da se program provođenja staža provede u cijelosti , kvalitetno i na korist pripravnika i sustava. Čl. 23 Predlažem da se iza riječi humanističkih ili društvenih znanosti briše preostali tekst " područja biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili zdravstvene kulture). Osim temeljnih uvjeta i vještina upravljanja ravnatelj doma socijalne skrbi mora imati određenu razinu znanja iz područja procjenjivanja potreba i specifičnih obilježja korisnika kao i znanja o pružanju socijalnih usluga i ulozi djelatnosti socijalne skrbi. Obzirom da su zakonom predviđene mogućnosti zapošljavanja ravnatelja vrlo širokih profesionalnih usmjerenja predlažem da u u izmjene Zakona unese odredba prema kojoj prednost u zapošljavanju ravnatelja doma socijalne skrbi imaju stručnjaci pomagačkih djelatnosti (socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator ). Ako socijalni radnik nema kompetencije za rad u školi ili drugim važnim područjima djelatnosti potrebno je preispitati svrhu i učinke zapošljavanja na poslovima ravnatelja doma socijalne skrbi stručnjaka koji nemaju temeljna znanja o djelatnosti socijalne skrbi ( biomedicina i zdravstvo, kulturni djelatnici , komunikolozi, ekonomisti , novinari i sl. ). | Djelomično prihvaćen | prihvaća se brisanje članka 26. stavak 1. podstavak 1, članka 26. stavak 6, članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1, članka 32. i članka 43. ne prihvaća se prijedlog brisanja članka 85. jer je smisao navedene odredbe radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne nakande ne prihvaća se primjedba vezana uz članak 29. stavak 3. jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućuje brže zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. ne prihvaća se primjedba koja se odnosi na članak 23 da se iza riječi humanističkih ili društvenih znanosti briše preostali tekst " područja biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili zdravstvene kulture" jer smisao navedne odredbe je da se u omogući da se imenuju ravnatelji u dijelovima gdje nedostaje stručnih radnika. |
| 169 | DRUŠTVO PSIHOLOGA VARAŽDIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavamo prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 170 | IVANA BOROVEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 171 | JOSIPA BLAŽEKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao klinički psiholog u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 172 | MARIZA JAVOR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Psiholog sam s dugogodišnjim iskustvom i uz potpuno razumijevanje poteškoća u pribavljanju potrebnog stručnog kadra u sustavu socijalne skrbi ovaj način ne smatram nikakvim rješenjem. U ovom sustavu je teško raditi te zahtijeva puno stručnog znanja, iskustva, emocionalne stabilnosti i volje. Izražavam veliku zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te se u potpunosti slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 173 | ANĐELA SIROVINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Obiteljski dom za starije i nemoćne Noni podržava komentar Udruge STARKa i komentar Anamarije Šušković. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 174 | MARIZA JAVOR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 175 | MARIJA VIDOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica diplomskog studija Socijalne pedagogije suglasna sam s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te ostalih stručnih komora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 176 | IVONA ŽIVKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 177 | IVONA STORJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 178 | LUCIJA MUŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 179 | ANTE JAKELIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao student socijalnog rada, izražavam duboku zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Smatram da bi usvajanje ovih promjena moglo negativno utjecati na kvalitetu stručnog kadra te ugroziti standarde struke. Stručnost i kompetencije u ovom području ključne su za pružanje adekvatne podrške osobama s teškoćama, a prijenos ovlasti na tijela koja možda nemaju dovoljno specifičnih znanja i iskustva mogao bi dovesti do neadekvatne procjene kvalifikacija. Stoga u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, psihološke komore i ko.ore socijalnih radnika te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Pozivam nadležne da uvaže stručna mišljenja i osiguraju da postupak priznavanja inozemnih kvalifikacija ostane u rukama kompetentnih stručnjaka, čime će se očuvati kvaliteta i integritet stručnih profesija. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 180 | MARTA LJUBETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica diplomskog studija Socijalne pedagogije suglasna sam s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te ostalih stručnih komora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 181 | PAULA IVANUŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 182 | MARIA HRUŠKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 183 | PETRA DOMANČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 184 | IVAN PETRIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao student diplomskog studija Socijalne pedagogije suglasan sam s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te ostalih stručnih komora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 185 | MATEA JEMBREK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 186 | JOSIPA MILAČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 187 | ANA PANDŽA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 188 | PETRA JOSIPOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 189 | NINA PAŽANIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 190 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 191 | VANESSA CAGANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 192 | KATJA BALAŽINEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 193 | MONIKA KNEŽEVIĆ DIJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica diplomskog studija psihologije suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 194 | ANA RIBARIĆ GRUBER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 195 | KRISTIJAN ZEKAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s prijedlogom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 196 | LORENA SAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s prijedlogom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 197 | VALERIJA SAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 198 | BRANKO SAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s prijedlogom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 199 | ŽELJKA SAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam i slažem se s prijedlogom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 200 | LUCIJA ODAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 201 | MARGARETA BODROŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 202 | MARKO CVITANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao student psihologije smatram da bi predložene izmjene mogle uvelike naštetiti kvaliteti i ugledu psihološke struke u Republici Hrvatskoj. Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 203 | GORAN MILAS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 204 | MARIN BUMBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Smatram da će predložene izmjene naštetiti kvaliteti radu socijalnih djelatnika i tako ugroziti osjetljivo područje rada. Ovo može imati trajne i iznimno negativne posljedice na Republiku Hrvatsku i hrvatsko društvo. Stoga sam suglasan s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 205 | LUKA NIKOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 206 | MISLAV MILAS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 207 | IVANA ULDRIJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 208 | MAGDALENA LJUBIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije izražavam opće neslaganje s predloženim izmjenama. Smatram da bi te izmjene ne samo mogle ugroziti kvalitet već i regulaciju profesije moje struke. Podržavam i slažem se s prijedlogom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 3. stavka 9., članka 40. stavka., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 209 | GABRIJELA KAJFEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 210 | MARTINA DUMANČIĆ VRANJEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna pedagoginja izražavam zabrinutost zbog predloženih izmjena. Podržavam prijedlog Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predložene izmjene predviđaju prijenos ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na Akademiju socijalne skrbi, što bi moglo ugroziti kvalitetu i regulaciju profesije socijalnih pedagoga. Time bi se otvorila mogućnost priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu bez osiguranih standarda usporedivih s domaćim obrazovnim programima. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 211 | GABRIJELA KOVAČIĆ PROŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | 1. Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. 2. Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 212 | ELMA SUŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 213 | UNA MARTINČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 214 | LEONARDA PARAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 215 | PETRA TEPEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 216 | SARA RISEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 217 | PETRA RADOŠEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 218 | ANAMARIJA PRPIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 219 | NIKA ĐURIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 220 | FRAN GRUBER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao student psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 221 | MIA ŠABAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 222 | MATO ZOVKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Temeljem otvorenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske daje slijedeći komentar: Prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi vidljiva je intencija predlagača da se kroz skraćivanje trajanja pripravništva fleksibilizira postupak zapošljavanja u sustav socijalne skrbi koji je zbog brojnih nelogičnih i bespotrebnih administrativnih prepreka otežan. Stoga se Sindikat zalaže za ukidanje pripravništva uz napomenu da jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu pripravničkog staža prilikom zapošljavanja i do sada niti jedna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Nadovezujući se na potrebu osiguravanja mogućnosti odrađivanja pripravništva, poslodavcima se kroz mjere aktivne politike zapošljavanja HZZ-a nudi mjera pripravništva kojoj je jedan od preduvjeta za zapošljavanja osobe bez radnog iskustva (ili radnog iskustva u trajanju kraćem od 12 mjeseci) i korištenja mjera da se osoba nalazi u evidenciji HZZ-a kao nezaposlena osoba, što mlade ljude koji izlaze na tržište rada dovodi u dvostruko nezavidan položaj, s jedne strane nema natječaja koji bi im nudili pripravništvo u njihovu zvanju (posebice za socijalne radnike, fizioterapeute, ali i druga zvanja), a s druge strane ne smiju se zaposliti izvan struke i na taj način si osigurati egzistenciju jer se neće moći prijaviti na eventualno objavljen natječaj ukoliko su zaposleni i nisu u evidenciji HZZ-a. Nesporno je kako je pripravništvo u ovakvom obliku zapravo formalna zapreka zapošljavanju većeg broja kvalitetnih radnika, s tim u vezi u europskim pravnom okviru postoji niz preporuka: (Preporuka Vijeća od 22. travnja 2013. godine o uspostavi Garancije za mlade („Službeni list Europske unije“, broj: C120/1), Preporuka Vijeća o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade te o zamjeni Preporuke Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade od 30. listopada 2020. („Službeni list Europske unije“, broj: C372/1), Preporuka Vijeća od 24. studenoga 2020. o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (SOO) za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost („ Službeni list Europske unije“, broj: 2020/C 417/01), Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2023. s preporukama Komisiji o kvalitetnim pripravništvima u EU (2020/2005 (INL) i dr.) kojima je propisana garancija za mlade koja ima za cilj da sve države članice EU unutar svog pravnog sustava omoguće osobama mlađim od 30 godina dobivanje kvalitetne ponude za: zaposlenje, daljnje školovanje, vježbeništvo te pripravništvo. Formulacija i modalitet kako će to pojedina država članice EU provesti nije uređeno. U pravnom je okviru Republike Hrvatske regulirano Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj: 14/2019 i 30/2023), Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj: 82/2015, 70/2019, 47/2020 i 123/2023), Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, broj: 155/2023), Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj: 155/2023), Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 86/2008, 61/2011, 04/2018 i 112/2019) i Zakonom o radu („Narodne novine“, broj 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022 i 64/2023), dakle propisano je kao formalni preduvjet polaganje stručnog, državnog ili pravosudnog ispita. Sukladno svemu napisanom, problematici rješavanja pravnih prepreka i olakšavanju zapošljavanja radnika trebalo bi pristupiti kroz sagledavanje trenutnih pozitivno-pravnih rješenja. Kao jedno od mogućih rješenja nameće se sveobuhvatan pristup problemu zasnovan na principu “Nacionalnog programa za mlade liječnike“ Ministarstva zdravstva, kojim je riješeno pitanje dodatnog obrazovanja na radnom mjesto doktora medicine nakon završetka studija bez odrađivanja pripravničkog/vježbeničkog staža. Kako nam mladi ljudi nakon završetka formalnog srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja ne bi odlazili iz RH i posao tražili u drugim europskim zemljama u kojima ne postoji obveza pripravništva, potrebno je ukinuti obvezu stjecanja radnog iskustva putem pripravništva, također bi bilo vrlo važno priznati vrijeme provedeno u volontiranju i studentskom/učeničkom radu u radni staž jer su mladi ljudi radeći stekli radno iskustvo. Ovim bi iskorakom i promjenom zakonske regulative velik broj mladih ljudi bio stavljen u izjednačen položaj s drugim tražiteljima posla i sigurno bi lakše došli do prvog zaposlenja na kojem bi mogli pokazati svoje znanje i stručnost stečenu tijekom školovanja, a to bi rezultiralo znatno manjim brojem odlazaka na rad u inozemstvo što je, ili bi trebao biti, primarni demografski, općenacionalni pa i sigurnosni cilj Republike Hrvatske. Dugi niz godina ovaj Sindikat upozorava i na probleme koji mladi ljudi, hrvatski državljani imaju u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Pri tome nije intencija Sindikata da se Komorama koje djeluju u sustavu oduzmu ovlasti. Intencija je Sindikata da se maksimalno ubrza i pojednostavi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Činjenica je da je postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bio daleko fleksibilniji i jednostavniji do 2019.g. kada kompletan postupak prelazi u nadležnost Komora. Sam postupak dobivanja licencija je izrazito dugotrajan i skup i za mnoge mlade ljude traje godinama što je za sustav socijalne skrbi u kojem je izrazit deficit stručnog kadra nedopustivo. Činjenica da na Zavodima za zapošljavanje imamo stotinjak socijalnih radnika sa inozemnim diplomama (koji su na Zavodu prijavljeni sa srednjom stručnom spremom) a da u sustavu nedostaje oko 700 stručnih radnika poražavajuća je. Stoga je potrebno žurno urediti Zakon o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, uključujući sve podzakonske akte kojima se uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Isto tako, troškovi postupka od prijave do izdavanja licencija trebali bi biti na teret državnog proračuna. To nije samo interes Republike Hrvatske nego i stvarna potreba u cilju zadržavanja stručnog kadra u Hrvatskoj i žurnog zapošljavanja u sustav koji je u uvjetima velikog odljeva kadra i pretjerane opterećenosti zaposlenika neodrživ. U okolnostima otvorenih granica EU, zadržavanje mladih stručnjaka, hrvatskih građana, od strateškog je pa i nacionalnog interesa RH. Jedan od razloga odlaska mladih iz sustava socijalne skrbi su i dosadašnje diskriminirajuće, nezakonite odredbe Zakona o socijalnoj skrbi kojima se „čuva“ radno mjesto ravnateljima na način da se sklapa ugovor o radu sa radnikom na određeno radno vrijeme u trajanju i dva mandata ravnatelja. Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenim ugovoru o radu iz Zakona o radu mora navesti. Držimo da „čuvanje“ radnog mjesta ravnatelja nije objektivan razlog za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Problem radnog mjesta ravnatelja nakon isteka njegovog mandata ne smije biti razlog da se s radnikom sklapaju višegodišnji ugovori na određeno vrijeme te se time isti dovode u diskriminirajući položaj u odnosu na druge radnike. Radni odnos ravnatelja kojem ističe mandat ne smije biti problem radnika već poslodavca odnosno osnivača. Napominjemo da nema prepreka da Upravno vijeće sa ravnateljem sklopi ugovor o radu koji će mu osigurati radno mjesto po isteku mandata stoga ovakve odredbe držimo suvišnim i destimulirajućim za rad pod takvim okolnostima. Uvažavajući nastojanja Vlade RH da se uočeni i često naglašavani problem ugovora o radu na određeno vrijeme riješi na povoljniji način za radnika držimo da i odredbe novog Zakona o socijalnoj skrbi trebaju odražavati stav Vlade RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 223 | KLARA MILAS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 224 | ELENA PLESKINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 225 | ANA MATIJA PARLOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore i partnerskih komora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 226 | UDRUGA ZA PROMICANJE INKLUZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavamo komentar UPRAVNOG ODJELA ZA ZDRAVSTVO, SOCIJALNU SKRB I DEMOGRAFIJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE o ukidanju odredbe trogodišnjeg licenciranja pružatelja socijalnih usluga. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 227 | LUNA KERETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije, želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 228 | ANA PERETIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 229 | ANTONIJA DŽAJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 230 | PETRA MARADIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 231 | TIHANA FONTANA RISTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Istarsko psihološko društvo izražava ozbiljnu zabrinutost u vezi s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, prema kojima bi ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije bile oduzete strukovnim komorama i prenesene na Akademiju socijalne skrbi. Ovakva promjena može negativno utjecati na kvalitetu i sigurnost pruženih usluga u području mentalnog zdravlja te narušiti postojeći sustav profesionalne regulacije. 1. Važnost strukovne neovisnosti i regulacije Strukovne komore osnovane su kako bi osigurale visoke standarde profesionalnog djelovanja, etike i zakonitosti. Okupljaju stručne djelatnike koji su najbolje upućeni u standarde obrazovanja, stručnog razvoja i dodatnih edukacija te imaju zadatak održavati visoku razinu profesionalnosti u svojoj struci. Prebacivanje nadležnosti na Akademiju socijalne skrbi, instituciju koja nije specijalizirana za ove profesije, ugrozilo bi kontrolu struke nad vlastitim standardima i moglo rezultirati smanjenjem kvalitete usluga. 2. Strukovna regulacija ključna je za sigurnost korisnika Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija zahtijeva detaljnu procjenu kako bi se osiguralo da standardi obrazovanja i stručnosti odgovaraju onima u Republici Hrvatskoj. Struke poput psihologa, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga izravno utječu na dobrobit korisnika, stoga je neophodno osigurati da ovaj proces ostane pod nadzorom strukovnih komora koje imaju stručne kompetencije za njegovu provedbu. U posljednje vrijeme svjedočimo povećanom broju pojedinaca i organizacija koje ulaze u područja mentalnog zdravlja, što dodatno naglašava potrebu za dosljednom primjenom visokih standarda u nadzoru kvalifikacija i rada stručnih djelatnika. 3. Pravna neusklađenost i potencijalna nesigurnost Predložene izmjene nisu u skladu s važećim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji jasno propisuje da su za te postupke nadležne strukovne organizacije. Dodatno, prebacivanje ovlasti na Akademiju socijalne skrbi, koja nije jasno definirana u kontekstu priznavanja kvalifikacija, moglo bi uzrokovati neujednačene kriterije i pravnu nesigurnost u procesu priznavanja. 4. Nedostatak transparentnosti i argumentacije Predložene izmjene nisu popraćene adekvatnim stručnim obrazloženjem koje bi opravdalo ovu promjenu. Nema dokaza da bi novi sustav bio učinkovitiji, brži ili kvalitetniji od postojućeg, koji je već dobro uspostavljen unutar strukovnih komora. 5. Snižavanje standarda struke Postoji opravdana bojazan da bi ove izmjene mogle rezultirati snižavanjem profesionalnih standarda u području mentalnog zdravlja. Svjedočimo rastućem pritisku na snižavanje kriterija za obrazovanje i regulaciju struke, što bi moglo dovesti do priznavanja kvalifikacija stečenih u obrazovnim sustavima s nižim zahtjevima, bez odgovarajuće provjere kompetencija. Posebno zabrinjava mogućnost priznavanja diploma iz institucija s niskim ulaznim kriterijima i upitnim standardima edukacije. Zaključak i prijedlozi Istarsko psihološko društvo smatra da je nužno: - Očuvati ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar strukovnih komora, koje su stručne, neovisne i već dokazano učinkovite u provođenju ovog postupka. - Osigurati usklađenost s postojećim zakonima kako bi se spriječila pravna nesigurnost i moguće nepravilnosti u procesu regulacije struke. - Poticati suradnju između strukovnih komora i nadležnih institucija umjesto prepuštanja ovlasti tijelu koje nije specijalizirano za nadzor reguliranih profesija. Podržavamo stavove ostalih strukovnih komora u sustavu socijalne skrbi te se pridružujemo njihovom zahtjevu za zadržavanjem ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija unutar struke. U ime Upravnog odbora Istarskog psihološkog društva (dosadašnje Društvo psihologa Istre), Tihana Fontana Ristić, tajnica | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 232 | SARA RAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 233 | HELENA BANDALOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlažemo da se ukine odredba trogodišnjeg licenciranja pružatelja socijalnih usluga (čl. 127(1) Zakona, a slijedom toga i odredba 324(1) u Prijelaznim i završnim odredbama (rok podnošenja Zahtjeva do 17.02.2025). Trogodišnje licenciranje pružatelja socijalnih usluga smatramo suvišnim administriranjem koje tereti stručne službe Županije s jedne strane, te pružatelje socijalnih usluga s druge strane. Kada se jednom dobije "licenca" tj. Rješenje za pružanje socijalnih usluga ono treba biti trajno i time dati pravnu sigurnost pružatelju da dugoročno planira svoju djelatnost. On je naime, ispunio tražene uvjete i sve što ubuduće treba raditi je redovito se atestirati (vatrodojava, struja, gromobran, sanitarni uvjeti ...), a čemu ionako podliježe po posebnim propisima. Pored toga Županija ionako vrši jednogodišnje kontrole i o nedostacima izvješćuje Ministarstvo, koje je onda ovlašteno reagirati putem Inspekcijskog nadzora. Upravo inspekcijski nadzor koji ima sve zakonske ovlasti i mehanizme u pogledu obavljanja djelatnosti najjači je i zapravo jedini stvarni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Slijedom navedenog pružatelji socijalnih usluga, kao i kod ostalih djelatnosti (zdravstvo, gospodarstvo i dr.), trebaju dobiti trajno Rješenje za pružanje socijalnih usluga sve dok ispunjavaju tražene uvjete odnosno dok se zakon ne promijeni (ako se promjeni). U smislu naprijed navedenog podržavamo istovjetne inicijative svih udruga iz područja socijalne skrbi. UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO, SOCIJALNU SKRB I DEMOGRAFIJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE bandalović | Djelomično prihvaćen | prijedlog je prihvaćen u dijelu izmjena članka 127. Zakona o socijalnoj skrbi. U dijelu komentara na članak 324. stavak 1. prijedlog nije prihvaćen budući da se radi o prijelaznoj odredbi osnovnog teksta Zakona o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 17. veljače 2022. i odredba je protekom roka od tri godine konzumirana. |
| 234 | NIKA ROGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 235 | MIHAELA BERIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 236 | TIHANA SEVER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijska rehabilitatorica podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 237 | KATJA BABIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 238 | ANA MARIJA ĐURIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 239 | PATRIZIA MOHOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 240 | SANDA PULJIZ VIDOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja i kao građanka ove zemlje izražavam duboku zabrinutost zbog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi prema kojem se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije psihologa namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori i prepustiti Akademiji socijalne skrbi. Psihologija je, kao što znamo, znanost koja se bavi ljudima i ljudskim ponašanjem, pa shodno tome psiholozi rade u vrlo različitim područjima, a samo manji broj njih radi u sustavu socijalne skrbi. Osim toga, u posljednje vrijeme svjedoci smo značajnog povećanja problema mentalnog zdravlja s tragičnim posljedicama kojima svjedočimo, a upravo su psiholozi ključni u radu s pojedincima koji imaju takve poteškoće. Ovakvom izmjenom zakona će na tržište rada i brige o mentalnom zdravlju doći "stručnjaci" koji se neće znati nositi s takvim poteškoćama, a onda će se posljedicama baviti na stihijski način, umjesto da se ovom ozbiljnom i rastućem problemu pristupi stručno i sistematski. Iz tog razloga još jednom izražavam duboku zabrinutost i podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26, stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42 i članka 43. Prijedloga. I za kraj, kako je moguće da će inozemne stručne kvalifikacije za psihologe priznavati Akademija u čijem Upravnom vijeću nije niti jedan psiholog? Kako će Akademija socijalne skrbi definirati i odobravati kvalifikacije psihologa koji će jednog dana raditi u zdravstvu? Ili u školi ili u dječjem vrtiću, a to su mjesta na kojima se prvi put detektiraju moguće teškoće mentalnog zdravlja? Sanda Puljiz Vidović | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 241 | SARA BAHUN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 242 | KRISTINA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao nova članica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja je upoznata s aktualnim stanjem i problematikom u sustavu, izražavam potpunu podršku komentaru i prijedlogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Očuvanje stručnih standarda i odgovornosti u regulaciji edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti neophodno je, kao i argumenti i prijedlozi stručne zajednice, stoga apeliram sve nadležne institucije da prilikom donošenja odluka uvaže sve navedeno. Također, podržavam komentare svih Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator i psihoterapeut). | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 243 | MELITA HRŠAK NOVESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 244 | VANA MAROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 245 | KRISTINA VLAH | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije u potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te isto tako edukacijskih rehabilitatora, socijalnih radnika te psihologa, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 246 | RENATA BUZDOVAČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalni pedagog u potpunosti podržavam komentare koje je uputila Hrvatska komora socijalnih pedagoga, kao i komentare ostalih Komora, a koji se odnose na brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga ovog Zakona. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 247 | IVANA LOKAS ŠĆETKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Također podržavam komentare svih Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator i psihoterapeut). | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 248 | MAGDALENA VRŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore psihologa kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 249 | KLAUDIJA HUBAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 250 | ZRINKA BANEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 251 | MATEA DOROTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 252 | LUKA DEMO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 253 | MICHEL JUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 254 | LAURA MAJERIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 255 | MARTA PTIČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 256 | PETRA KUDELIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komoru kao studentica socijalnog rada. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 257 | ANA MARIJA BURAZER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 258 | PATRICIA DUGOREPEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 259 | PATRICIJA HRASTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 260 | NINA RODEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 261 | ANTEA BALIND | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada izražavam zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te se u potpunosti slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanja članaka 26. st.1. postavka 1., članka 26. st. 8., članka 39., članka 40. st.3., članka 41. st. 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 262 | KRISTIAN HANZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 263 | PIA NIKOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 264 | ANTE KUKAVICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 265 | KARLA ROGINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 266 | JADRAN GRANČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 267 | ANA VUKAS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 268 | MARTINA ANĐIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalnog rada u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora iHrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 269 | ZVONIMIRA JAVORNIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore te Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 270 | MARIJA ĐUDARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 271 | LARA BAKIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 272 | KARLA KAPOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije upotpuniti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 273 | IVA STRINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 274 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlaže se brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska komora socijalnih radnika smatra kako je važno očuvati kontinuitet i dosljednost u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika. Dosadašnji rad Komore u ovom području osigurao je visok stupanj stručnosti, transparentnosti i kvalitete, što je ključno za održavanje profesionalnih standarda u socijalnoj skrbi. Postojeći sustav priznavanja kvalifikacija unutar Komore već uključuje suradnju s visokoškolskim ustanovama i prilagodbu prema europskim standardima, što omogućava brzo i stručno rješavanje predmeta. S obzirom na unapređenja koja su već ostvarena, vjerujemo da je optimalno rješenje daljnje jačanje postojećeg sustava kroz osnaživanje kapaciteta i nastavak suradnje s relevantnim dionicima. Time će se očuvati dosadašnji standardi i osigurati dodatni napredak u ovom ključnom području za profesiju socijalnog rada. Zašto smatramo da ovlasti trebaju ostati pri Komori 1. Povezanost s akademskom zajednicom i ujednačavanje kriterija Hrvatska komora socijalnih radnika ostvarila je kvalitetnu suradnju s visokoškolskim ustanovama koje obrazuju socijalne radnike – Pravnim fakultetom u Zagrebu, Studijskim centrom socijalnog rada i Pravnim fakultetom u Osijeku. Ta suradnja omogućila je aktivno ujednačavanje kriterija za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, čime se osigurava dosljednost, transparentnost i visoka kvaliteta procesa. 2. Stručna specifičnost i praksa Kao strukovno tijelo, Komora je najbolje pozicionirana za procjenu inozemnih kvalifikacija u skladu s visokim obrazovnim i stručnim standardima koji su usklađeni s praksom u Hrvatskoj. 3. Unapređenje postojećeg sustava Tijekom posljednjih nekoliko godina Komora je značajno unaprijedila proces priznavanja kvalifikacija, smanjila administrativna opterećenja te povećala transparentnost i učinkovitost. Ove promjene dokazale su učinkovitost postojećeg sustava, a daljnje jačanje kapaciteta Komore, umjesto prijenosa ovlasti, dugoročno bi osiguralo kvalitetu i kontinuitet u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Cijenimo ulogu Akademije socijalne skrbi u sustavu socijalne skrbi te smatramo da ona može doprinijeti daljnjem razvoju i podršci struci. Međutim, uvjereni smo da bi zadržavanje ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija unutar Hrvatske komore socijalnih radnika, uz nastavak suradnje s Akademijom i ostalim relevantnim dionicima, osiguralo kontinuitet i daljnje unapređenje standarda profesije. Hrvatska komora socijalnih radnika apelira da se ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika zadrže pri Komori. Uz dosadašnje rezultate, smatramo da će takva odluka očuvati i unaprijediti standarde struke te osigurati kvalitetu socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. U obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesiju socijalnog radnika, Komora postupa transparentno i odgovorno, u stalnoj komunikaciji s građanima, stručnjacima i nadležnim institucijama. Ističemo važnost suradnje s resornim ministarstvom kako bismo osigurali učinkovitost i jasnoću postupaka te daljnji razvoj sustava socijalne skrbi. Povjerene javne ovlasti imaju ključnu ulogu u održavanju standarda profesije socijalnog rada, koja je od velikog društvenog značaja. Komora se zalaže za nastavak odgovornog i savjesnog provođenja tih ovlasti, uz osiguranje potrebnih resursa, kako bi se osigurala stručnost, stabilnost i kvaliteta usluga u korist korisnika i društva u cjelini. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 275 | ANDREJA JUROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao socijalna pedagoginja, želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 276 | IVA ŽURIĆ JAKOVINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske komore psihoterapeuta izražavam podršku komentaru Hrvatske komore psihoterapeuta na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Hrvatska komora psihoterapeuta (HKPT) izražava snažno neslaganje s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, kojima bi se ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije oduzele strukovnim komorama i prenijela na Akademiju socijalne skrbi. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. Smatramo da je takav prijenos ovlasti neosnovan, neprovediv i potencijalno štetan za struku i krajnje korisnike usluga. 1. Prijedlogom se narušava strukovna samoregulacija i stručna neovisnost Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno definira da su nadležne strukovne organizacije (komore) primarni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija u reguliranim profesijama. Oduzimanje te ovlasti komorama, koje su osnovane upravo s ciljem regulacije i nadzora struke, i njeno prebacivanje na Akademiju socijalne skrbi predstavlja ozbiljan presedan i ugrožava koncept profesionalne autonomije. Strukovna samoregulacija je ključan mehanizam zaštite stručnih standarda i kvalitete pružanja usluga. Komore su formirane kako bi stručnjaci sami regulirali vlastitu profesiju, osiguravajući da pristup struci imaju samo kompetentni pojedinci koji ispunjavaju visoke standarde obrazovanja i stručnosti. Oduzimanjem ove ovlasti komorama i njenim prenošenjem na tijelo koje nema specijalizaciju u navedenim profesijama, umanjuje se kontrola struke nad vlastitim standardima i dovodi u pitanje kvaliteta usluga koje će biti pružane građanima. Strukovne komore osnovane su upravo radi osiguravanja kvalitete, etičnosti i zakonitosti unutar profesije. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija zahtijeva specifična znanja i kompetencije stručnih tijela unutar svake struke. Prepuštanje ove ovlasti tijelu koje nema iskustvo s regulacijom profesije predstavlja ugrozu za standarde struke i zaštitu krajnjih korisnika usluga. 2. Strukovna regulacija ključna je za kvalitetu i sigurnost korisnika Strukovne komore odgovorne su za osiguravanje najviših standarda stručnosti, etike i kvalitete usluga u svojoj profesiji. Priznavanje inozemnih kvalifikacija dio je tog procesa i zahtjeva detaljnu procjenu svakog kandidata kako bi se osigurala usklađenost sa standardima Republike Hrvatske. Regulirane profesije - psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut specifične su i zahtjevne djelatnosti koje zahtijevaju visoku razinu stručnosti, a nedovoljno kvalificirani pojedinci mogu prouzročiti značajne štete korisnicima usluga. Stoga je nužno da ovlast priznavanja kvalifikacija ostane u rukama strukovnih komora, koje imaju iskustvo i kapacitete za osiguranje kvalitete i sigurnosti struke. 3. Prijedlog je u koliziji s važećim zakonima Ovaj prijedlog izravno se protivi nekoliko postojećih zakona koji jasno definiraju nadležnost strukovnih komora: Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje da su nadležne strukovne organizacije ključni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila propisuju da se izmjenama jednog zakona ne smiju neizravno mijenjati drugi relevantni zakoni, što ovaj prijedlog krši. Oduzimanje ovlasti komorama i prepuštanje Akademiji socijalne skrbi, koja nema jasno definiran status u okviru priznavanja inozemnih kvalifikacija, stvara pravnu nesigurnost i može dovesti do nejasnih i neujednačenih kriterija priznavanja. 3. Nedostatak obrazloženja i transparentnosti Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija. 4. Zaključak i prijedlog Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da je nužno: - Zadržati ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u nadležnosti strukovnih komora, koje su stručne, neovisne i već dokazano učinkovite u provođenju ovog postupka. - Osigurati usklađenost s postojećim zakonima, kako bi se spriječila pravna nesigurnost i moguće kolizije u regulaciji struke. - Poboljšati suradnju između strukovnih komora i nadležnih institucija, umjesto prebacivanja ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za regulaciju profesije. Hrvatska komora psihoterapeuta podržava druge strukovne komore u sustavu socijalne skrbi – uključujući komore socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga i psihologa – u njihovom zahtjevu za zadržavanjem ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija. Na kraju, ističemo da su strukovne komore pouzdan partner nadležnim institucijama te smo otvoreni za daljnju suradnju u cilju unapređenja sustava. No, smatramo da je zaštita autonomije i stručnih standarda ključna za kvalitetu i sigurnost krajnjih korisnika te da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi u ovom obliku neprihvatljiv. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 277 | TENA PERNAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 278 | LUCIJA NOVOSEL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije, želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 279 | ANTONIJA KUŠTER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao prvostupnica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 280 | ISKRA PETRINJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 281 | DEA KOSTADINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije u potpunosti se slažem s komentarima Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 282 | ŽELJKA VENDL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 283 | SOFIJA TOPOLOVEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 284 | ANAMARIJA EREŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 285 | KLARA VENDL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 286 | LAURA BUKOVČAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 287 | LUCIJA BALOEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 288 | VERONIKA KOŠEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 289 | SARA ĆORLUKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 290 | EMA ZGURIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 291 | TINA PAVLOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 292 | EMA KOSTANJČAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 293 | KLARA BAREŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 294 | PETRA PISKAĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 295 | MARTA RADMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 296 | MARIJA IVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 297 | DINA NOVAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica Socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 298 | GABRIELA SESAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 299 | VLASTA GRGEC-PETROCI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga te podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske psihološke komore I drugih komora kojim se predlaže brisanje navedenih članaka. Kao Hrvatska komora socijalnih radnika zalažemo se za visoke standarde u obrazovanju i radu socijalnih radnika. Važno je da za pomagačke struke standardi obrazovanja, dodatnih edukacija, rada s korisnicima i održavanja dopusnica budu pod nadzorom stručnih komora, u skladu s pravilnicima te da se stalno unapređuju. Predloženim izmjenama Komori bi se oduzelo ključno uporište strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa i uređivanju standarda u području djelatnosti socijalnog rada. Predložene izmjene također bi mogle imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu struke socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, osobito u slučaju očekivanog značajnijeg priljeva i mogućeg priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik osobama koje su kvalifikaciju stekle na visokim učilištima u inozemstvu na kojima kvaliteta obrazovanja i studijskog programa nije na razini sveučilišnih studija socijalnog rada u Republici Hrvatskoj. U svrhu održavanja standarda obrazovanja i digniteta profesija socijalnog rada, psihologa, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga smatramo da su postojeće izmjene neprihvatljive te da navedene ovlasti trebaju ostati u nadležnosti Komora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 300 | ARIJANA KMETOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 301 | DOMINIK KMETOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 302 | MARIJA STARONJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 303 | KARLA BRLEČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 304 | ANDREA CETINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 305 | ENA MELVAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 306 | DRAGANA JANDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 307 | IVAN MILIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog, podržavam komentar Hrvatske psihoške komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 308 | HELENA GERENČIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao studentica edukacijske rehabilitacije izrazito sam zabrinuta za budućnosti struke i kvalitetu usluge koja bi se uvelike narušila donošenjem ovog Zakona. Voljela bih skrenuti pažnju kako se plan i program studija kreira prema potrebama Republike Hrvatske ta kako smo školovanjem na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu opremljene za pružanje jedinstvenog spektra usluga kroz petogodišnji studij. Fakultetski obrazovanjem se, dakle, stječe niz jedinstvenih kompetencija koje edukacijskim rehabilitatorima daju alate za rad s populacijama koje zaslužuju povećanu podršku i skrb. Nezamislivo je da se ovakve odluke donose upravo nauštrb naših korisnika, odnosno djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom koji zaslužuju stručnu podršku kvalificiranog i stručnog kadra kojem je ovaj posao prije svega poziv. S obzirom da navedena kvaliteta usluge uvelike proizlazi iz obrazovanja svakog pojedinog stručnjaka, nedopustivim smatram omogućavanje priznavanja diplome neovisnom tijelu jer bi odluku o dostatnosti nečijeg obrazovanja trebale imati jedino i isključivo nadležna Komora i matična ustanova, odnosno fakultet. Osim toga, prijedlog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi maksimalno degradira obrazovanje u Republici Hrvatskoj jer se na ovaj način umanjuje vrijednost stečenih kompetencija hrvatskih stručnjaka, a naglašavam kako je obrazovanje u Republici Hrvatskoj usklađeno sa obrazovanjem stručnjaka iz ostalih zemalja Europske unije. Kao ponosna studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, ističem kako je za upis na studij edukacijske rehabilitacije bilo potrebno proći niz provjera, od kojih je najznačajniji za daljnji rad usmena procjena informiranosti, sklonosti motivacije za studij putem kojega se osigurava maksimalna posvećenost budućih stručnjaka jer je ovo zanimanje, kao što sam prethodno navela, prije svega poziv. S obzirom da putem priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija nije moguće provjeriti navedene osobine, zabrinjavajuće je da će s korisnicima raditi pojedinci koji nisu prošli nikakav oblik provjere, odnosno procjene sposobnosti i motiviranosti za rad. Uz to, školovanje na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu, osigurava više stotina sati vježbe i prakse u neposrednom radu s korisnicima različitih sustava, a upravo navedeni neposredni rad osigurava kvalitetu rada budućih stručnjakinja i stručnjaka, kojim se suvremene znanstvene spoznaje direktno primjenjuju u praksi. Za kraj bih voljela istaknuti kako je u konačnici najvažnija skrb za naše korisnike. Svjesna sam kako je deficit stručnjakinja i stručnjaka pomagačkog profila sveprisutan, ali rješenje nije prepuštanje skrbi o našim korisnicima osobama čija kompetencija nije sigurno potvrđena. Smatram kako se prijedlogom Nacrta o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi ide nauštrb upravo njima. Djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom zaslužuju podršku koju će im pružati visoko osposobljeni kadar i stručnjaci kojima je primarni interes pružanje suvremenih i znanstveno utemeljenih intervencija i podrške. Smanjenje kvalitete života osoba s invaliditetom ne smije biti posljedica manjkavih političkih odluka! | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 309 | PETRA BIŠKUPEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 310 | KLARA PIVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihoške komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 311 | JELENA BUPIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 312 | IVANA KARAĐOLE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 313 | SARA BRAJKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 314 | DARIA ŠARIĆ KOVČALIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 315 | BOŽENA AŠČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 316 | LANA JEREMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 317 | NIKA MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 318 | INA KAUZLARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 319 | PAULA PAVLOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 320 | DANIJELA TRSTENJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | komentar: Slazem se sa izmjenama zakona, kojima se ukida monopol i nepravednost Psiholoske komore kod priznavanja inozemnih diploma- naravno samo onih koje su u skladu sa strukom i priznate od centara za visoko obrazovanje drzava u kojima se te diplome izdaju, cime bi se ocuvala kvaliteta struke, ali bi se omogucio isti tretman prema psiholozima sa ostalih visokih ucilista koja ne nose u svom nazivu “Filozofski i Zagreb” | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 321 | MATEA AŠČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 322 | LUCIJA VILIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 323 | MIA KRSTULOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 324 | IVA KOŽUL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 325 | PETRA MALNAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao predsjednica Stručnog razreda za predškolsku psihologiju Hrvatske psihološke komore osobno i u ime svih članova Stručnog razreda izražavam podršku komentaru Hrvatske psihološke komore kao i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 326 | ANTONIA SKELIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 327 | MARIJA JADREŠKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 328 | MARIA-ISABELA PECOLAJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 329 | PETRA RADULOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Ovim putem, kao psihologinja, članica Hrvatske psihološke komore i edukantica HUBIKOT-a, želim podržati komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakons o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s ciljem zaštite vlastite struke. Smatram kako bi donošenje predloženih izmjena moglo imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu psihološke struke u Republici Hrvatskoj. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 330 | INES PASKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Slažem se s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i smatram da je nužno brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 331 | EMA HRANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 332 | JELENA MALEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 333 | ANA-MARIJA BOHAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao članica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora izražavam podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Ne smatramo opravdanim da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem kojih se nositelji istih uključuju u daljnji postupak stjecanja prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti koja se provodi u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije, zapošljavanja, znanosti, civilnog društva te kao samostalna djelatnost, provodi Akademija koja već u svom nazivu nosi predznak tek jednog od područja u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost te u kojem djelatnost obavlja tek trećina edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije jasan cilj i svrha promjene nadležnosti, odnosno prenošenja javne ovlasti strukovne Komore na Akademiju socijalne skrbi, osobito uzevši u obzir povijest priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske i činjenicu da je navedena javna ovlast u prošlosti već bila dijelom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a dijelom u nadležnosti ondašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja pa su nositelji inozemne stručne kvalifikacija podnosili zahtjev za priznavanje iste pri onom tijelu u čijem području su imali namjeru zasnovati radni odnos, što je suprotno s profesijom edukacijskog rehabilitatora obzirom da stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u Republici Hrvatskoj posjeduju kompetencije za rad u različitim sustavima. Time su nositelji inozemne stručne kvalifikacije stjecali tek djelomičan pristup profesiji. Kako bi se navedene nelogičnosti ispravile, izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti 2019. godine Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora povjerena je javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koju to tijelo već niz godina uspješno provodi postavljajući pri tom standarde profesije odgovorno i savjesno na dobrobit korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Osobito je to važno u okolnostima povećanja prevalencije osoba s poremećajem iz spektra autizma i izraženog deficita stručnjaka ovog profila gdje brojni mladi traže prečice za pristup reguliranoj profesiji, završavajući jednogodišnje ili dvogodišnje programe u trećim zemljama čiji sustavi visokog obrazovanja djeluju na netransparentnim postupcima vanjskog osiguravanja kvalitete, zbog čega nije utvrđeno da je riječ o učinkovitim sustavima vanjskog osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kojim se osigurava kvalitetan rad visokih učilišta, kvaliteta studijskih programa te stjecanje ishoda učenja i kompetencija koje su odgovarajuće složenosti i dosega za razinu kvalifikacije. Ponovni prijenos ove javne ovlasti i to ovoga puta na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. S obzirom na sve navedeno, predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 334 | MARIJA STJEPANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 335 | JELENA SOUDIL-PROKOPEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U cijelosti podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru HKER-a. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 336 | HANA BOTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 337 | IVA ĆATO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 338 | MATIJA GLUČINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 339 | MAGDALENA MARTINI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 340 | LANA DIVKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 341 | MATEA KULEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 342 | PATRICIA ŽIŽAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 343 | GLORIJA BASA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Vjerujem da bi ove izmjene mogle negativno utjecati na kvalitetu edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u Hrvatskoj, zbog čega smatram da bi se trebala očuvati postojeća regulacija i nadležnosti strukovnih organizacija te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 344 | LORENA CVITKUŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 345 | LEON ROŽMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Poštovani, postoji jedna stvar sa kojom većina vas nije upućena a radi se o priznavanju inozemnih diploma studenata iz raznih europskih Visokih učilišta (Njemačke, Slovenije, Austrije i ostalih europskih zemalja) priznatih od strane krovnih organizacija psihološke struke u tim zemljama), a koje HR komora ne želi priznati pod izlikom da nisu u skladu sa filozofskim fakultetom u Zagrebu što je i razumljivo jer u svijetu, Zagreb nije nešto što se uzima kao temelj svim fakultetima. Ne radi se o nekim coach tečajevima već o akreditiranim bachelor i master studijskim programima pretežno usmjerenih ka kliničkoj, dijagnostičkoj ili primjenjenoj psihologiji.. Svima je jasno da ne postoji veliki interes stranih psihologa da dođu na rad u Hrvatsku te zbog toga taj problem ni nije poznat, međutim postoji mali broj onih koji bi se htjeli vratiti u svoju domovinu. Upravo iz razloga zadržavanja kvalitete i profesionalnosti, nadam se da ce proci ovaj zakon, te time i diskriminacija van-Hrvatskih fakulteta (naravno, akreditiranih psiholoških pravaca koji su u skladu sa psihološkom strukom). Cijenim domaće fakultete, ali nikako ne podržavam diskriminaciju drugih fakulteta koji su nerijetko na puno višem stupnju kvalitete. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 346 | MIA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 347 | ANA GUDAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 348 | MIRELA JUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 349 | TARA DOBROSTAL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 350 | LUCIJA PALMA JUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 351 | SARA JOZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 352 | LORENA KOLARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 353 | ELENA ĐURINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 354 | PAOLA PUŽAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 355 | NIVES KMETOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 356 | PETRA BERIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica diplomskog studija edukacijske rehabilitacije želim izraziti duboku zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 357 | MARTINA RADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 358 | EMA EMBERŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 359 | KLARA KUČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 360 | IRENA ĆUTUK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 361 | MARIJA VISKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 362 | LAURA LONČAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Vjerujem da bi ove izmjene mogle negativno utjecati na kvalitetu edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u Hrvatskoj, zbog čega smatram da bi se trebala očuvati postojeća regulacija i nadležnosti strukovnih organizacija te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 363 | JANA LABAŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 364 | PIA PASKA-JAKLIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Vjerujem da bi ove izmjene mogle negativno utjecati na kvalitetu edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u Hrvatskoj, zbog čega smatram da bi se trebala očuvati postojeća regulacija i nadležnosti strukovnih organizacija te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 365 | UDRUGA STUDENATA EDUKACIJSKE REHABILITACIJE - EDUREHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Udruga studenata edukacijske rehabilitacije-EDUREHA izražava podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Podržavamo očuvanje stručnih standarda i odgovornosti u regulaciji edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te apeliramo na nadležne institucije da se prilikom donošenja odluka uvaže argumenti stručne zajednice. S obzirom na navedeno, predlažemo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 366 | MATEA VUKAS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u osobno i ime svih članova Povjerenstva izražavam podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Ne smatramo opravdanim da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem kojih se nositelji istih uključuju u daljnji postupak stjecanja prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti koja se provodi u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije, zapošljavanja, znanosti, civilnog društva te kao samostalna djelatnost, provodi Akademija koja već u svom nazivu nosi predznak tek jednog od područja u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost te u kojem djelatnost obavlja tek trećina edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije jasan cilj i svrha promjene nadležnosti, odnosno prenošenja javne ovlasti strukovne Komore na Akademiju socijalne skrbi, osobito uzevši u obzir povijest priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske i činjenicu da je navedena javna ovlast u prošlosti već bila dijelom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a dijelom u nadležnosti ondašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja pa su nositelji inozemne stručne kvalifikacija podnosili zahtjev za priznavanje iste pri onom tijelo u čijem području su imali namjeru zasnovati radni odnos, što je suprotno s profesijom edukacijskog rehabilitatora obzirom da stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u Republici Hrvatskoj posjeduju kompetencije za rad u različitim sustavima. Time su nositelji inozemne stručne kvalifikacije stjecali tek djelomičan pristup profesiji. Kako bi se navedene nelogičnosti ispravile, izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti 2019. godine Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora povjerena je javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koju to tijelo već niz godina uspješno provodi postavljajući pri tom standarde profesije odgovorno i savjesno na dobrobit korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Osobito je to važno u okolnostima povećanja prevalencije autistične populacije i izraženog deficita stručnjaka ovog profila gdje brojni mladi traže prečice za pristup reguliranoj profesiji, završavajući jednogodišnje ili dvogodišnje programe u trećim zemljama čiji sustavi visokog obrazovanja djeluju na netransparentnim postupcima vanjskog osiguravanja kvalitete, zbog čega nije utvrđeno da je riječ o učinkovitim sustavima vanjskog osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kojim se osigurava kvalitetan rad visokih učilišta, kvaliteta studijskih programa te stjecanje ishoda učenja i kompetencija koje su odgovarajuće složenosti i dosega za razinu kvalifikacije. Ponovni prijenos ove javne ovlasti i to ovoga puta na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. S obzirom na sve navedeno, predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 367 | VEDRANA ZOVAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 368 | VEDRANA ZOVAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajem slijedeći komentar. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazim neodgovarajućim. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti podržavam stajalište Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore psihoterapeuta. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. Takav prijenos ovlasti je neosnovan, neprovediv i štetan za našu struku i krajnje korisnike usluga. Nužno je: - Zadržati ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u nadležnosti strukovnih komora, koje su stručne, neovisne i već dokazano učinkovite u provođenju ovog postupka. - Osigurati usklađenost s postojećim zakonima, kako bi se spriječila pravna nesigurnost i moguće kolizije u regulaciji struke. - Poboljšati suradnju između strukovnih komora i nadležnih institucija, umjesto prebacivanja ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za regulaciju profesije i koje je osnovano prije godinu dana i nema iskustva provođenja javnih ovlasti. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 369 | MIRNA BARBARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao članica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora izražavam podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Ne smatramo opravdanim da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem kojih se nositelji istih uključuju u daljnji postupak stjecanja prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti koja se provodi u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije, zapošljavanja, znanosti, civilnog društva te kao samostalna djelatnost, provodi Akademija koja već u svom nazivu nosi predznak tek jednog od područja u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost te u kojem djelatnost obavlja tek trećina edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije jasan cilj i svrha promjene nadležnosti, odnosno prenošenja javne ovlasti strukovne Komore na Akademiju socijalne skrbi, osobito uzevši u obzir povijest priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske i činjenicu da je navedena javna ovlast u prošlosti već bila dijelom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a dijelom u nadležnosti ondašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja pa su nositelji inozemne stručne kvalifikacija podnosili zahtjev za priznavanje iste pri onom tijelu u čijem području su imali namjeru zasnovati radni odnos, što je suprotno s profesijom edukacijskog rehabilitatora obzirom da stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u Republici Hrvatskoj posjeduju kompetencije za rad u različitim sustavima. Time su nositelji inozemne stručne kvalifikacije stjecali tek djelomičan pristup profesiji. Kako bi se navedene nelogičnosti ispravile, izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti 2019. godine Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora povjerena je javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koju to tijelo već niz godina uspješno provodi postavljajući pri tom standarde profesije odgovorno i savjesno na dobrobit korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Osobito je to važno u okolnostima povećanja prevalencije osoba s poremećajem iz spektra autizma i izraženog deficita stručnjaka ovog profila gdje brojni mladi traže prečice za pristup reguliranoj profesiji, završavajući jednogodišnje ili dvogodišnje programe u trećim zemljama čiji sustavi visokog obrazovanja djeluju na netransparentnim postupcima vanjskog osiguravanja kvalitete, zbog čega nije utvrđeno da je riječ o učinkovitim sustavima vanjskog osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kojim se osigurava kvalitetan rad visokih učilišta, kvaliteta studijskih programa te stjecanje ishoda učenja i kompetencija koje su odgovarajuće složenosti i dosega za razinu kvalifikacije. Ponovni prijenos ove javne ovlasti i to ovoga puta na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. S obzirom na sve navedeno, predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 370 | MAK PETREKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 371 | MARA MODRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao članica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora izražavam podršku komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Ne smatramo opravdanim da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem kojih se nositelji istih uključuju u daljnji postupak stjecanja prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti koja se provodi u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije, zapošljavanja, znanosti, civilnog društva te kao samostalna djelatnost, provodi Akademija koja već u svom nazivu nosi predznak tek jednog od područja u kojima se obavlja edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost te u kojem djelatnost obavlja tek trećina edukacijskih rehabilitatora u Republici Hrvatskoj. Nadalje, nije jasan cilj i svrha promjene nadležnosti, odnosno prenošenja javne ovlasti strukovne Komore na Akademiju socijalne skrbi, osobito uzevši u obzir povijest priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske i činjenicu da je navedena javna ovlast u prošlosti već bila dijelom u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a dijelom u nadležnosti ondašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja pa su nositelji inozemne stručne kvalifikacija podnosili zahtjev za priznavanje iste pri onom tijelo u čijem području su imali namjeru zasnovati radni odnos, što je suprotno s profesijom edukacijskog rehabilitatora obzirom da stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u Republici Hrvatskoj posjeduju kompetencije za rad u različitim sustavima. Time su nositelji inozemne stručne kvalifikacije stjecali tek djelomičan pristup profesiji. Kako bi se navedene nelogičnosti ispravile, izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti 2019. godine Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora povjerena je javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koju to tijelo već niz godina uspješno provodi postavljajući pri tom standarde profesije odgovorno i savjesno na dobrobit korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. Osobito je to važno u okolnostima povećanja prevalencije autistične populacije i izraženog deficita stručnjaka ovog profila gdje brojni mladi traže prečice za pristup reguliranoj profesiji, završavajući jednogodišnje ili dvogodišnje programe u trećim zemljama čiji sustavi visokog obrazovanja djeluju na netransparentnim postupcima vanjskog osiguravanja kvalitete, zbog čega nije utvrđeno da je riječ o učinkovitim sustavima vanjskog osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kojim se osigurava kvalitetan rad visokih učilišta, kvaliteta studijskih programa te stjecanje ishoda učenja i kompetencija koje su odgovarajuće složenosti i dosega za razinu kvalifikacije. Ponovni prijenos ove javne ovlasti i to ovoga puta na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. S obzirom na sve navedeno, predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 372 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao Zagrebačko psihološko društvo zalažemo se za visoke standarde u obrazovanju i radu psihologa. Zadnjih godina možemo vidjeti veliki broj pojedinaca i organizacija koji se žele baviti područjem mentalnog zdravlja te je iznimno važno u tome zadržati stručne i etičke standarde. Različitim profesijama pripada područje bavljenja mentalnim zdravljem i njihovo obrazovanje uključuje diplomski i preddiplomski studij, pripravništvo, stručne ispite te niz edukacija koje su kroz radni staž dužni prolaziti da bi zadržali licencu za rad. Važno je da za te struke standardi obrazovanja, dodatnih edukacija, rada s korisnicima i održavanja dopusnica budu pod nadzorom stručnih komora, u skladu s pravilnicima te da se stalno unapređuju. Podržavamo komentare i reakcije Hrvatske psihološke komore kojima se kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženim izmjenama Komorama nadležnima za nadziranje psihološke, rehabilitacijske djelatnosti i socijalnog rada bi se oduzelo ključno uporište strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa i uređivanju standarda u području psihološke djelatnosti. Predložene izmjene također bi mogle imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu psihološke struke u Republici Hrvatskoj, osobito u slučaju očekivanog značajnijeg priljeva i mogućeg priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog osobama koje su kvalifikaciju stekle na visokim učilištima u inozemstvu na kojima kvaliteta obrazovanja i studijskog programa nije na razini sveučilišnih studija psihologije u Republici Hrvatskoj. Zalažemo se za zadržavanje i poboljšanje kvalitete studija psihologije kao sveučilišnog programa te se protivimo njegovom izjednačavnju sa stručnim studijima bez upisnih kriterija usporedivih s onima na svečilišnim studijima u Hrvatskoj i bez jasno utvrđenih standarda i pravila kojima bi se osiguravala kvaliteta obrazovanja odnosno ishodi učenja. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 373 | DORIS VOJKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanka Republike Hrvatske i studentica diplomskog studija psihologije, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Mišljenja sam da je od iznimne važnosti zadatke priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije-psiholog zadržati u ovlasti Hrvatske psihološke komore čiji kriteriji priznavanja istih osiguravaju kvalitetu cijele struke, psihologa i dobrobit krajnjih korisnika. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 374 | ANAMARIA FADLJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 375 | IRENA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam stajalište Hrvatske komore psihoterapeuta. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. Takav prijenos ovlasti je neosnovan, neprovediv i potencijalno štetan za našu struku i krajnje korisnike usluga. Nužno je: - Zadržati ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u nadležnosti strukovnih komora, koje su stručne, neovisne i već dokazano učinkovite u provođenju ovog postupka. - Osigurati usklađenost s postojećim zakonima, kako bi se spriječila pravna nesigurnost i moguće kolizije u regulaciji struke. - Poboljšati suradnju između strukovnih komora i nadležnih institucija, umjesto prebacivanja ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za regulaciju profesije. Irena Jurjević, mag.paed., mag.soc., M.Psych (Gest) | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 376 | NIKA BONETTI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podrzavam komentare Hrvatske komore psihoterapeuta, Hrvatske psiholoske komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 377 | KUTAAK, OBRT ZA USLUGE, VL. JOSIPA BLAŽEVIĆ, ZAGREB, ULICA HERMANA BUŽANA 6C | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 378 | JOSIPA BLAŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 379 | INES DELZOTTO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin RH i kao edukacijski rehabilitator, u potpunosti sam suglasna sa stavom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Podrzavam, također, komentare Hrvatske psiholoske komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 380 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - EDUKCIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | VIJEĆE STUDIJSKOG PROGRAMA EDUKACIJSKE REHABILITACIJE Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao visokoškolska institucija u Republici Hrvatskoj, koja ustrojava i izvodi sveučilišne studijske programe rehabilitacija i edukacijska rehabilitacija te razvija znanstveno-istraživački i visokostručni rad u tim područjima, očituje se na Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi u dijelu koji se odnosi na ovlasti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija vezano uz edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost zakonom je regulirana profesija. Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19, 18/22) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet osigurava kompetencije budućih stručnjaka edukacijskih-rehabilitatora kroz kvalitetne studijske programe, implementaciju znanstvenih i suvremenih pristupa te prije svega brinući o dobrobiti krajnih korisnika. Iz spomenutih, ali mnogih drugih razloga, Fakultet je dužan reagirati u ovoj situaciji. Zajednički je stav Vijeća studija Edukacijska-rehabilitacija da je potrebno brisanje: članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Predloženim člancima predviđa se prijenos ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija na druga tijela kojima te ovlasti nisu Zakonom zajamčene. Ove ovlasti dio su aktivnosti Hrvatske komore edukacijskih-rehabilitatora, kao strukovne organizacija kojoj su, temeljem Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19, 18/22), priznate javne ovlasti odlučivanja o priznavanju prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, upisivanju edukacijskog rehabilitatora u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora te priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Navedene izmjene, kada bi se ostvarile, imale bi implikacije na kvalitetu i regulaciju profesije edukacijskih rehabilitatora. Time bi se otvorila mogućnost priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu bez osiguranih standarda usporedivih s nacionalnim obrazovnim programima, standardima zanimanja i standardima kvalifikacija. VIJEĆE STUDIJSKOG PROGRAMA SOCIJLNE PEDAGOGIJE Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) kao Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet dajemo sljedeći komentar: • Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Navedenim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet surađuje i doprinosi kvaliteti postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija provođenjem dopunskih mjera provjere kompetentnosti. Navedeni postupak osigurava stručnost i etičnost socijalnopedagoške djelatnosti u Hrvatskoj koju je nužno zadržati. Akademija socijalne skrbi nema stručne i obrazovne pretpostavke za ovu djelatnost, iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Akademiju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka te standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagoških usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe i druge djelatnosti u kojima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da manje od 30% socijalnih pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće je sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, u cijelosti se propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi • Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj Komori socijalnih pedagoga koja blisko surađuje s obrazovnim institucijama odgovornim za osposobljavanje stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila uključujući stručnjake u domeni socijalnopedagoške djelatnosti. Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i kvalitetne procedure Komore. • Usklađenost Nacrta s ostalim propisima i zakonodavnim standardima. • Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, Komora socijalnih pedagoga i Sveučilište u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet koji sudjeluje u postupku potpuno su transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je Komori socijalnih pedagoga povjerio zakonodavac od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela u kontekstu osiguravanja kvalitete socijalnopedagoške djelatnosti u Republici Hrvatskoj te je u interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 381 | MARGARETA KOVAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja, potpuno se slažem sa stavom i prijedlogom Hrvatske psihološke komore: "Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo sljedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa." Margareta Kovač, mag. psych. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 382 | SARA NOVOSEL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 383 | KATIJA KALEBIĆ JAKUPČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U ime Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Splitu izražavam punu podršku komentaru Hrvatske psihološke komore na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Kao najmlađi studij psihologije u Hrvatskoj, u inicijalnoj akreditaciji studija, morali smo ispuniti jako visoke kriterije, kako domaće tako i međunarodne. Ispunjavanje istih smatramo i društvenom odgovornošću, jer bi smanjenje kvalitete i nejasni kriteriji za procjenu stručnosti doveli do nepovoljnih ishoda za sve dionike uključene u sustave koji obuhvaćaju psihološku djelatnost. Posljedica davanja ovlasti Akademiji socijalne skrbi bi potencijalno bila priznavanje nižih standarda kvalifikacije od trenutnih, što bi negativno utjecalo na struku i status psihologa u Hrvatskoj. Pročelnica Odsjeka za psihologiju doc.dr.sc. Katija Kalebić Jakupčević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 384 | ANTEA CRNJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 385 | DOMINIK IVEKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 386 | MARIN SINKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podrzavam komentare Hrvatske psiholoske komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 387 | ANTONELA ČABRAJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podrzavam komentare Hrvatske psiholoske komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 388 | ZOE TOMLJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 389 | NIKOLINA KOLMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 390 | MAGDALENA KOLOVRAT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam stavove budućih kolega i kolegica psihologa te komentare Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 391 | NATALIJA LISAK ŠEGOTA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kod izvanredna profesorica na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, Sveučilišta u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, u potpunosti podržavam stav Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske psihološke komore vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obrazuje buduće stručnjake edukacijske-rehabilitatore za rad u svim sustavima, a posebno brinući o tome da se zadovolje standardi i kvaliteta studijskih programa, koji se temelje na znanstvenim spoznajama i evaluiranim stručnim aktivnostima. Posljedično time se osigurava kvalitetna podrška za krajnje korisnike. Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost regulirana je profesija temeljem Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19, 18/22) te ima svoju strukovnu organizaciju koja istim tim zakonom dobiva javne ovlasti. Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi ove ovlasti prenose se na neko drugo tijelo, kojemu te ovlasti nisu Zakonom zajamčene, što nije pravno utemeljeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 392 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Intencija za predložene zakonske izmjene je proklamirana namjera daljnjeg unaprijeđena sustava, povećanja naknada za osobe u nepovoljnim životnim situacijama, poboljšanje načina i uvjeta za pružanje socijalnih usluga i dr. Smatramo pohvalnim povećanje iznosa osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu, te nekih drugih naknada u sustavu socijalne skrbi, a svakako je pohvalna i svaka intervencija u odredbe Zakona koja doprinosi dostupnosti i učinkovitosti socijalnih usluga. Slijedom navedenog, zakonske promjene nužno je poduzeti radi bolje i učinkovitije organizacije sustava socijalne skrbi s ciljem unaprjeđenja sustava, a osobito smanjenja siromaštva, socijalne ugroženosti, isključenosti i zaštite najosjetljivijih skupina društva kojima je to najpotrebnije. Također, smatramo pohvalnim sve promjene zakonskih odredbi kojima se ukidaju nepotrebna ograničenja u pogledu ostvarivanja, trajanja, intenziteta ili istovremenog korištenja različitih usluga, kao što je npr. istovremeno korištenje usluge boravka i udomiteljstva, odnosno organiziranog stanovanja. U svjetlu obaveze osiguravanja osobama s invaliditetom prava na život u zajednici i neovisnog življenja, mogućnost istovremenog korištenje više različitih usluga u zajednici te što manje ograničenja u trajanju i/ili intenzitetu usluge, izravno utječu na prevenciju smještavanja, odnosno oporavak već smještenih osoba, stoga predstavljaju značajan alat stručnjacima koji sudjeluju u postupcima stručne procjene odnosno izradi individualnog plana promjene. Iako nije sadržano u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi s Konačnim prijedlogom Zakona, a u svjetlu ograničenja za ostvarivanje/korištenje prava na status roditelja njegovatelja, podsjećamo na već upućen prijedlog za ukidanje odredbe čl. 64. st. 4. t. 5. Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br., 18/22, 46/22, 119/22, 71/23 i 156/23) koja onemogućuje ostvarivanje/korištenje prava na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja zbog zapreke iz čl. 261. st. 1. kojim člankom su definirane zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi osobama pravomoćno osuđenim za neko od kaznenih i prekršajno pravnih sankcija. Primarna svrha prava na status je da dijete/osoba s invaliditetom ostvari skrb i njegu u obitelji, bez izdvajanja u instituciju. S obzirom da je ostvarivanjem prava na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja podržan interes djeteta/osobe s invaliditetom da ostane u obitelji, smatramo da se spornom odredbom taj interes grubo krši, jer široko postavljena ograničenja iz čl. 261. Zakona o socijalnoj skrbi onemogućavaju ostvarivanje prava na status roditelju/njegovatelju zbog počinjenja nekog od kaznenih ili prekršajnih djela koje nisu u vezi s kvalitetom njege koju njegovatelj pruža svojem djetetu, odnosno osobi s invaliditetom. Drugim riječima, roditelj i dalje pruža njegu i skrb djetetu, ali ne može ostvariti pravo na pripadajuće naknade i ostala prava. Presuda Upravnog suda u Zagrebu u jednom slučaju prestanka prava na status roditelja njegovatelja radi navedene zapreke upućuje da sporna odredba ne može podnijeti test razmjernosti s obzirom da posljedice provedbe ove odredbe predstavljaju prekomjeran teret za korisnika ovog prava jer, iako roditelj i dalje pruža djetetu kvalitetnu njegu i skrb, istovremeno ova okolnost cijelu obitelj stavlja u poziciju materijalne ugroženosti. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u svojim komentarima usmjerit će se prvenstveno na potrebe osoba s invaliditetom, te dati primjedbe na predložene izmjene koje se posredno ili neposredno odnose na položaj osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi. Nadalje predlažemo da se naknada za osobne potrebe iz čl. 44. Zakona o socijalnoj skrbi poveća na način da se u toč. 1. čl. 44. broj 50% promijeni u broj 60%. Trenutni iznos naknade je 37,5 eura a predloženim povećanjem bi iznosio 45 eura što je u odnosu na porast troškova za osobnu potrošnju (lijekovi, dodaci prehrani, ulaznice i sl.) potrebno učiniti. Također smatramo potrebnim jasno definirati kriterije po kojima se određuje visina osnovice za izračun naknada u sustavu socijalne skrbi. Naime članak Zakona o socijalnoj skrbi na temelju kojega se donosi Odluka ne navodi kriterije kao niti sama Odluka stoga nije moguće utvrditi što čini podlogu za izračun i kako se dolazi do postotka koji određujete kao iznos za izračun naknada u sustavu socijalne skrbi, bilo da se radi o zajamčenoj minimalnoj naknadi ili drugim naknadama. | Nije prihvaćen | "prijedlog izmjena članka 64. stavka 4. t. 5. nije prihvaćen. Naime, u cilju zaštite najosjetljivijih skupina članova društva o kojima sustav socijalne skrbi brine, člankom 261. Zakona o socijalnoj skrbi propisane su zapreke za rad radi počinjenja određenih kaznenih djela i izrečenih prekršajnopravnih sankcija za nasilje u obitelji. Budući da se status njegovatelja priznaje u odnosu na osobu koja je zbog svog zdravstvenog stanja ovisna o njezi i pomoći druge osobe ili je u teškom zdravstvenom stanju; kao i da se s osnova statusa ostvaruje obvezno mirovisnko i zdravstveno osiguranje nužno je zadržati ograničenje kako je sada propisano. U dijelu prijedloga povećanja naknada za osobne potrebe, prijedlog nije prihvaćen ali će se uzeti u obzir prilikom sveobuhvatnije analize naknada u sustavu socijalne skrbi." |
| 393 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U ime Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji obrazuje najveći broj budućih psihologa u Republici Hrvatskoj i usko surađuje s Hrvatskom psihološkom komorom u priznavanju stručnih kvalifikacija, izražavam punu podršku komentaru Hrvatske psihološke komore na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. S obzirom na našu odgovornost za obrazovanje psihologa i usklađivanje nastavnih programa s potrebama struke, naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu. Naš Odsjek ostaje otvoren za daljnju suradnju s Komorom i nadležnim institucijama u cilju očuvanja visoke kvalitete obrazovanja i profesionalnih standarda psihologa u Republici Hrvatskoj. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, Pročelnica Odsjeka za psihologiju | Prihvaćen | prihvaća se |
| 394 | VESNA HODAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao edukacijski rehabilitator, u potpunosti podržavam stav Dr Ane Skender, predsjednice Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Citiram dijelove iz njenog komentara s kojima se u potpunosti slažem jer „gađaju“ u suštinu problema: “ ...Smatram da predložene izmjene Zakona koje se odnose na prijenos javnih ovlasti strukovnih Komora na Akademiju socijalne skrbi otvaraju niz pitanja s aspekta znanstveno utemeljene javne politike, ustavnopravne održivosti i regulatorne racionalnosti. Uklanjanje regulatorne autonomije strukovnih tijela koja su osnovana upravo radi zaštite stručnih standarda predstavlja ozbiljan metodološki i sistemski rizik. Stoga, u nedostatku preciznih analiza koje bi opravdale takvu izmjenu, ova intervencija se mora smatrati ne samo pravno upitnom, već i znanstveno neutemeljenom. Posebno zabrinjava izostanak bilo kakve objektivne analize ili relevantnih dokaza koji bi opravdali ovu odluku. Postavlja se važno pitanje – tko će biti najviše pogođen ovim izmjenama i kome one zapravo koriste? Struke koje su ključne za zaštitu najranjivijih članova društva dovode se u nepovoljan položaj, koji su stvarni motivi i krajnji ciljevi ovih izmjena? Osim toga, neosporno je da Republika Hrvatska, kao država koja polaže pravo na razvoj zasnovan na znanju i stručnosti, mora poštovati vlastiti obrazovni sustav i stručnjake koji iz njega proizlaze. Stručna znanja stečena kroz visoko obrazovanje, znanstveno-istraživački rad i primijenjenu praksu ne mogu biti marginalizirana političkim ili administrativnim odlukama bez znanstvenog opravdanja. Zaključno, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga te pozivam predlagača zakona, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i ministra gospodina Marina Piletića, da povuče prijedlog u dijelu koji se odnosi na prijenos javnih ovlasti.“ (završen citat). | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 395 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 396 | AMALIJA PETRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Zaštita stručnih standarda i kvaliteta pružanja stručnih usluga psihologa (u mojem slučaju), a tako mislim i za druge regulirane profesije, struke i stručnjake, može i smije biti u nadležnosti isključivo matičnih stručnih komora kako to "nalaže" pozitivna zakonska regulativa i koje su - među inim - zbog toga i osnovane! Ideja da se priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija oduzme strukovnim komorama/strukama i time dovede u pitanje njihova neovisnost i visoki standardi kompetentnosti, zabrinjavajuća je u svakom pogledu... | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 397 | ANĐELA KULJANAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 398 | AMALIJA PETRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam iznesene stavove kolegica i kolega psihologa, kao i Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | primljen na znanje |
| 399 | SANJA RADICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psihologinja snažno podržavam prijedloge strukovnih komora o brisanju članaka prijedloga Nacrta prijedloga zakona koje se odnose na davanje ovlasti za priznavanje inozemnih kvalifikacija Akademiji socijalne skrbi. Prijedlog je skandalozan, a nažalost svjedok sam kako su i druge izmjene zakonske regulative mrvile ovlasti strukovnim komorama za regulirane profesije. Gledajući u budućnost predlažem da Policijska akademija preuzme ovlasti nostrifikacije diploma za socijalne radnike, a Rock akademija za područje fizike. Ima socijalnih radnika u policiji i fizičara među rokerima. Kad je bal nek je na vodi. Unaprijed se radujem birokratskom odgovoru kako mi prijedlog nije u skladu s nečim iz nekog članka nekog zakona. Pa nisu ni članci koji se odnose na priznanje inozemnih kvalifikacija ovog Nacrta prijedloga u skladu s nekoliko važećih zakona. Međutim, komentar i prijedlog je usklađen s potrebom zaštite profesionalnog statusa psihologa, socijalnih pedagoga i edukacijskih rehabilitatora te mukotrpno stečenih standarda obrazovanja i rada koje nam, gle čuda, propisuju i nadziru strukovne komore. Hvala na čitanju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 400 | DORA VUKUŠIĆ TAKAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U cijelosti podržavam komentar odnosno stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 401 | HRVATSKA KOMORA PSIHOTERAPEUTA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Stajalište Hrvatske komore psihoterapeuta o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi: Hrvatska komora psihoterapeuta (HKPT) izražava snažno neslaganje s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, kojima bi se ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije oduzele strukovnim komorama i prenijela na Akademiju socijalne skrbi. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. Smatramo da je takav prijenos ovlasti neosnovan, neprovediv i potencijalno štetan za struku i krajnjih korisnika usluga. 1. Prijedlogom se narušava strukovna samoregulacija i stručna neovisnost Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno definira da su nadležne strukovne organizacije (komore) primarni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija u reguliranim profesijama. Oduzimanje te ovlasti komorama, koje su osnovane upravo s ciljem regulacije i nadzora struke, i njeno prebacivanje na Akademiju socijalne skrbi predstavlja ozbiljan presedan i ugrožava koncept profesionalne autonomije. Strukovna samoregulacija je ključan mehanizam zaštite stručnih standarda i kvalitete pružanja usluga. Komore su formirane kako bi stručnjaci sami regulirali vlastitu profesiju, osiguravajući da pristup struci imaju samo kompetentni pojedinci koji ispunjavaju visoke standarde obrazovanja i stručnosti. Oduzimanjem ove ovlasti komorama i njenim prenošenjem na tijelo koje nema specijalizaciju u navedenim profesijama, umanjuje se kontrola struke nad vlastitim standardima i dovodi u pitanje kvaliteta usluga koje će biti pružane građanima. Strukovne komore osnovane su upravo radi osiguravanja kvalitete, etičnosti i zakonitosti unutar profesije. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija zahtijeva specifična znanja i kompetencije stručnih tijela unutar svake struke. Prepuštanje ove ovlasti tijelu koje nema iskustvo s regulacijom profesije predstavlja ugrozu za standarde struke i zaštitu krajnjih korisnika usluga. 2. Strukovna regulacija ključna je za kvalitetu i sigurnost korisnika Strukovne komore odgovorne su za osiguravanje najviših standarda stručnosti, etike i kvalitete usluga u svojoj profesiji. Priznavanje inozemnih kvalifikacija dio je tog procesa i zahtijeva detaljnu procjenu svakog kandidata kako bi se osigurala usklađenost sa standardima Republike Hrvatske. Regulirane profesije - psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut specifične su i zahtjevne djelatnosti koje zahtijevaju visoku razinu stručnosti, a nedovoljno kvalificirani pojedinci mogu prouzročiti značajne štete korisnicima usluga. Stoga je nužno da ovlast priznavanja kvalifikacija ostane u rukama strukovnih komora, koje imaju iskustvo i kapacitete za osiguranje kvalitete i sigurnosti struke. 3. Prijedlog je u koliziji s važećim zakonima Ovaj prijedlog izravno se protivi nekoliko postojećih zakona koji jasno definiraju nadležnost strukovnih komora: Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje da su nadležne strukovne organizacije ključni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila propisuju da se izmjenama jednog zakona ne smiju neizravno mijenjati drugi relevantni zakoni, što ovaj prijedlog krši. Oduzimanje ovlasti komorama i prepuštanje Akademiji socijalne skrbi, koja nema jasno definiran status u okviru priznavanja inozemnih kvalifikacija, stvara pravnu nesigurnost i može dovesti do nejasnih i neujednačenih kriterija priznavanja. 4. Nedostatak obrazloženja i transparentnosti Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora a na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija. 5. Zaključak i prijedlog Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da je nužno: - Zadržati ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u nadležnosti strukovnih komora, koje su stručne, neovisne i već dokazano učinkovite u provođenju ovog postupka. - Osigurati usklađenost s postojećim zakonima, kako bi se spriječila pravna nesigurnost i moguće kolizije u regulaciji struke. - Poboljšati suradnju između strukovnih komora i nadležnih institucija, umjesto prebacivanja ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za regulaciju profesije. Hrvatska komora psihoterapeuta podržava druge strukovne komore u sustavu socijalne skrbi – uključujući komore socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga i psihologa – u njihovom zahtjevu za zadržavanjem ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija. Na kraju, ističemo da su strukovne komore pouzdan partner nadležnim institucijama te smo otvoreni za daljnju suradnju u cilju unapređenja sustava. No, smatramo da je zaštita autonomije i stručnih standarda ključna za kvalitetu i sigurnost krajnjih korisnika te da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi u ovom obliku neprihvatljiv. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 402 | GABRIJEL BARUNOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao psiholog i kao predstavnik u skupštini HPK podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Smatram ponajprije kako priznavanje tuzemnih i inozemnih stručnih kvalifikacija može i mora ostati u domeni ingerencije za to osnovanih matičnih komora. Odstupanje od utvrđenih standarda dovelo bi potencijalno samo do poremećaja u pružanju adekvatnih stručnih kvalifikacija i kvalitete usluga koje se nude. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 403 | KRISTINA MANJKAS ŠTUHEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U cijelosti podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 404 | ANA SKENDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | S obzirom na temeljna načela znanstvene metodologije, regulatorne prakse i profesionalne etike, neophodno je pristupiti predloženim izmjenama zakona kroz prizmu objektivnih dokaza, empirijskih analiza i sustavnog vrednovanja učinaka na posljedice donošenja ovoga zakona. Kao edukacijski rehabilitator i doktor znanosti, smatram da predložene izmjene Zakona koje se odnose na prijenos javnih ovlasti strukovnih Komora na Akademiju socijalne skrbi otvaraju niz pitanja s aspekta znanstveno utemeljene javne politike, ustavnopravne održivosti i regulatorne racionalnosti. Uklanjanje regulatorne autonomije strukovnih tijela koja su osnovana upravo radi zaštite stručnih standarda predstavlja ozbiljan metodološki i sistemski rizik. Stoga, u nedostatku preciznih analiza koje bi opravdale takvu izmjenu, ova intervencija se mora smatrati ne samo pravno upitnom, već i znanstveno neutemeljenom. Posebno zabrinjava izostanak bilo kakve objektivne analize ili relevantnih dokaza koji bi opravdali ovu odluku. Prema temeljnim načelima znanstvene misli, zakonodavni proces mora biti zasnovan na dokazima, a ne pretpostavkama. Bez precizne evaluacije dugoročnih učinaka, bilo kakva izmjena koja se temelji na spekulativnim ili ad hoc opravdanjima ne može se smatrati niti stručnom niti odgovornom javnom politikom. Postavlja se važno pitanje – tko će biti najviše pogođen ovim izmjenama i kome one zapravo koriste? Struke koje su ključne za zaštitu najranjivijih članova društva dovode se u nepovoljan položaj, koji su stvarni motivi i krajnji ciljevi ovih izmjena? Osim toga, neosporno je da Republika Hrvatska, kao država koja polaže pravo na razvoj zasnovan na znanju i stručnosti, mora poštovati vlastiti obrazovni sustav i stručnjake koji iz njega proizlaze. Stručna znanja stečena kroz visoko obrazovanje, znanstveno-istraživački rad i primijenjenu praksu ne mogu biti marginalizirana političkim ili administrativnim odlukama bez znanstvenog opravdanja. Zaključno, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga te pozivam predlagača zakona, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i ministra gospodina Marina Piletića, da povuče prijedlog u dijelu koji se odnosi na prijenos javnih ovlasti. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 405 | HELENA RAŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Potpuno se slažem sa stavom Hrvatske psihološke komore. Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 406 | ANUKAMPA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PSIHOLOŠKO SAVJETOVANJE I EDUKACIJU | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Primljeno na znanje | primljen na znanje |
| 407 | AMELA MUFTIĆ ŽUPAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Važno je sačuvati integritet struke. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 408 | NADA LUETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 409 | DEJVID ZOMBORI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Kao građanin i psiholog u potpunosti podržavam sve izmjene i usklađenja u prijedlogu zakona koje se odnose na povećanje socijalnih prava i transfera prema najranjivijim skupinama društva. Sve što je na korist blagostanja građana RH podržavam. Kao predsjednik Hrvatske psihološke komore ono čemu se najoštrije protivim su predložena oduzimanja javne ovlasti Komorama, što držim apsolutno neprihvatljivim zadiranjem u samoregulaciju struke, kao i narušavanjem ustavnopravnih pozicija komora unutar komorskog sustava RH. Niti jedna komora koja štiti svoju neovisnost i struku, ne može i ne smije prihvatiti neargumentirano oduzimanje javne ovlasti. Zaključno, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore psihoterapeuta i pozivam predlagača, Ministarstvo kao i Ministra gospodina Piletića osobno da povuče prijedlog u dijelu prebacivanja javnih ovlasti, odnosno da se ubuduće eventualni problemi rješavaju dijalogom, pravovremeno i na primjereniji način, nikako ne kolektivnim pristupom i brzopoteznim zakonskim izmjenama. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 410 | LUCIJA ŠKUGOR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Oduzimanje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije- edukacijski rehabilitator Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, kao i komorama ostalih sustručnjaka (Hrvatskoj psihološkoj komori, Hrvatskoj komori socijalnih radnika te Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga), izrazito je uznemirujuća i zabrinjavajuća kako za same stručnjake tako i za krajnje korisnike. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Puna podrška svim strukovnim komorama. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 411 | MARIJA PRESEČKI ZMAJLOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U cijelosti podržavam komentar/stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 412 | LUCIJA PAVIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 413 | DANIJELA MATIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 414 | GORDANA KUTEROVAC JAGODIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Smatram kako su predložene izmjene zakona prema kojem bi se JEDNOSTRANO I U SUPROTNOSTI S OCJENAMA Hrvatske psihološke komore, koja zastupa oko 4.000 psihologa u Hrvatskoj, javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog oduzela Hrvatskoj psihološkoj komori i prepustila Akademiji socijalne skrbi neopravdana, nerazumna i vođena naizgled isključivo administrativnim skraćenjem vremena za priznavanje kvalifikacija, a u biti usmjerena na nedopustivo snižavanje kriterija stručnog obrazovanja i rada psihologa te popuštanju pritiscima najčešće onih koji se nisu mogli kvalificirati za studije psihologije u RH. Zato u potpunosti podržavam prijedloge .Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predložene izmjene u suprotnosti su i sa svrhom zbog koje je osnovana Akademija jer se na njezinim web stranicama kaže kako je njezina misija "Kontinuirano usavršavanje stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi u cilju stalnog profesionalnog osnaživanja i jačanja kompetencija.". Dakle, ona se bavi stručnim usavršavanjem unutar jednog resora, a ne davanjem osnovnih kvalifikacija za sva područja psihologije, a što je ovlast koje se toj Akademiji namjerava ovim putem dati. Ukoliko se jednoj instituciji daju ovlasti drugih Komora možemo se pitati čemu smo ih uopće osnivali i je li to udvostručavanje i daljnje širenje administrativnih prepreka za pristup radu. Svakako se može očekivati negativan utjecaj na standard i kvalitetu psihološke struke u Republici Hrvatskoj, osobito u slučaju očekivanog značajnijeg priljeva i mogućeg priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog osobama koje su kvalifikaciju stekle na visokim učilištima u inozemstvu na kojima kvaliteta obrazovanja i studijskog programa nije usporediva sa studijima psihologije u Republici Hrvatskoj jer sadrži puno više nepsihologijskih predmeta. Uži program studija dovodi do nepotpunog znanja u drugim područjima i stavlja u neravnopravan položaj psihologe obrazovane u RH s onima u inozemstvu.. Također, postoji opasnost da se priznaju i kvalifikacije stečene dopisnim putem što je SKANDALOZNO! Bavljenje mentalnim zdravljem i razvojem te uspješnom prilagodbom djece, mladih i odraslih u Hrvatskoj ne bi trebalo biti prepušteno nestručnim i polustručnim osobama, osobito ako se nakon toga očekuje da HPK vrši nadzor nad njihovim radom. Dakle, ASS bi priznala kvalifikaciju, a onda prepustila da HPK bude odgovorna ukoliko netko ne bi na odgovarajući način obavljao svoj posao. Dakle, još jednom puna podrška prijedlozima o brisanju stavaka koje je uputila Hrvatska psihološka Komora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 415 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 416 | MIRNA NIKOLOZO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 417 | KATARINA CRNOJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 418 | SVETISLAV JOKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 419 | MARTA ŠOŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slažem sa komentarom i prijedlozima Gordane Cavicchi za dopune članka 18. i članka 115. Zakona o socijalnoj skrbi. Predlažem da se u čl. 18 doda korisnička skupina: - starija maloljetna osoba s problemom zlouporabe psihoaktivnih supstanci, alkohola i bihevioralnih ovisnosti. Nadalje, čl. 115. USLUGA SMJEŠTAJA RADI PROVOĐENJA PSIHOSOCIJALNIH TRETMANA - potrebno je dodati prethodno spomenutu skupinu korisnika. | Primljeno na znanje | Prijedlog dopune članka 18. primljen je na znanje. O uvođenju nove kategorije korisnika sustava socijalne skrbi potrebno je provesti detaljnu analizu u odnosu na naknade i usluge koje im se mogu priznati odnosno odobriti, što trenutno u okviru predloženih izmjena i dopuna zakona nije moguće. |
| 420 | GORDANA CAVICCHI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Molim Vas razmatranje čl.18 Korisnici socijalne skrbi na način dodavanja korisničke skupine. Prijedlog: Korisnici socijalne skrbi su starije maloljetne osobe s problemom zlouporabe psihoaktivnih supstanci, alkohola i bihevioralnih ovisnosti. Također u članku 115. Usluga smještaja radi provođenja psihosocijalnih tretmana. Prijedlog: Pravo na uslugu smještaja radi provođena psihosocijalnih tretmana priznaje se: starijoj maloljetnoj osobi s problemom zlouporabe psihoaktivnih supstanci, alkohola i bihevioralnih ovisnosti. U postojećem Zakonu o socijalnoj skrbi nije specificirana usluga smještaja za navedenu skupinu korisnika a prijedlog se temelji obzirom na stanje na terenu i potrebu za pomoćovoj skupini djece. | Primljeno na znanje | Prijedlog dopune članka 18. primljen je na znanje. O uvođenju nove kategorije korisnika sustava socijalne skrbi potrebno je provesti detaljnu analizu u odnosu na naknade i usluge koje im se mogu priznati odnosno odobriti, što trenutno u okviru predloženih izmjena i dopuna zakona nije moguće. |
| 421 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 422 | VLATKA ARANČIĆ KRSTULOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slažem sa stajalištem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 423 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U cijelosti podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru HKER-a. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 424 | NIKOLINA ŠRAJBEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru HKER-a. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 425 | LJILJANA PAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slazem sa stajalistem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 426 | MELITA LADIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Potpuno se slažem sa stavom Hrvatske psihološke komore. Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 427 | NINA NOVAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slažem s osvrtom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora! Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 428 | LUCIJA ALVIR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi. Nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Akademiju neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 429 | KATARINA ŠARČEVIĆ IVIĆ-HOFMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 430 | ANTONIJA ČAVAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | U potpunosti se slazem sa stajalistem Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 431 | DORICA KRAJNOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 432 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 433 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 434 | ANA MUDROVČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | S obzirom da je cilj djelatnosti socijalne skrbi pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, smatramo kako je nedovoljno adresiran još uvijek alarmantni problem obiteljskog nasilja. Naime, uz nastojanje da se ‘’žrtvama nasilja u obitelj daje mogućnost pružanja socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja neograničeno, tj. dok traje potreba’’, treba istaknuti i kako je žrtvama obiteljskog nasilja potrebna i pravna pomoć, a s obzirom da su mnoge u sudskim procesima oko skrbništva. Jedno je teorija, a drugo praksa te vrlo često žrtve nasilja nisu uistinu zaštićene, jer im se daje psihosocijalna pomoć, ali ista institucija predlaže za njih nepovoljne prijedloge i mišljenja. Povoljnija pravna rješenja, a čiji je izvor za sud i dalje HZSR, vjerojatno bi više pomogla žrtvama nasilja nego psihosocijalna pomoć. Trenutni prijedlog, dakle, nije cjelovit u zaštiti žrtava obiteljskog nasilja, a informirani smo kako ovo ministarstvo ne reagira adekvatno ni pravovremeno na prigovore na rad podružnica HZSR. Za provjeru navoda i konkretnih slučajeva, davno prijavljenih ovom ministarstvu, a bez reakcije i informiranja žrtava što se po prigovoru poduzelo, možete kontaktirati i mene kao predstavnicu udruge. S tim u vezi treba dodati obavezno stručno usavršavanje djelatnika u socijalnoj skrbi u području rodno utemeljenog nasilja. Još uvijek se u obrazloženjima koriste sada zabranjene teorije, ali upakirane u druge sintagme, poput ‘’neautentičnog iskaza djeteta’’. Uvrštavanje odgovarajućih edukacija, u suradnji s nevladinim organizacijama, ili formiranje institucije za zaštitu žena žrtava nasilja umanjilo bi predrasude koje još uvijek vladaju u praksi. Nadalje, s obzirom da je cilj prijedloga, a i cjelokupne socijalne skrbi, umanjiti nepovoljne životne uvjete najsiromašnijih, predlažemo i dodatak zaštite primatelja dječjeg doplatka u vidu oslobađanja od alimentacije. Na taj način zaštitili bi se oni skrbnici koji žive s djetetom, a zbog nepovoljnih uvjeta nisu u mogućnosti plaćati alimentaciju, s obzirom da je uvjet stjecanja prava na dječji doplatak stanovanje s djetetom. Time bi se i dalje zadržala obaveza plaćanja alimentacije onih koji ne žive s djetetom. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 435 | DRUŠTVO PSIHOLOGA VARAŽDIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Društvo psihologa Varaždin podržava prijedloge Hrvatske psihološke komore u smjeru brisanja članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 436 | IVA JOVOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao socijalna radnica u potpunosti se slažem s mišljenjem Komore socijalnih radnika kao i drugih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika. Akademija socijalne skrbi je institucija u nadležnosti socijalne skrbi dok Komore obuhvaćaju profesiju u svim područjima rada profesije. Priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije osobama koje su studirale izvan RH otvaraju se vrata za rad u djelatnosti socijalne skrbi, ali i svim drugim djelatnostima kao što je zdravstvo, pravosuđe, ministarstvo unutarnjih poslova, državna i lokalna uprava, obrazovanje, privatni sektor, a za koje Akademija socijalne skrbi nije nadležna. Slijedom navedenog mišljenja sam da će predložene izmjene imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u navedenim područjima djelovanja pojedine profesije, a time i na kvalitetu usluga krajnjim korisnicima. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 437 | UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA ZADAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao Udruga Socijalnih radnika Zadar podržavamo prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažemo brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 438 | MARIJA PINTARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao psihologinja koja je završila studij u Republici Hrvatskoj, radi u Republici Hrvatskoj i koja je članica Hrvatske psihološke komore podržavam sve komentare Hrvatske psihološke komore i partnerskih komora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 439 | ANA DOBROTA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 440 | ANA ČAČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 441 | LJILJANA PINTARIĆ MLINAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Zakonodavac se u Ustavnoj osnovi za donošenje aktualnog zakona poziva na: Članak 2., stavak 4. podstavak 1. "Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje: – o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj;" Osvrt: Kao članica Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i kao druga predsjednica iste komore (u 2 uzastopna mandata od 2014. do 2020.g.) dakle razdoblju kada je HKER "dobila" bitku; s prijedlogom izmjene Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, u kojem se izravno diskriminirala obaveza članstva, među različitim radnim mjestima istih profesionalaca, nisam začuđena parcijalnim pokušajima politički formiranih uprava da reguliraju sasvim specifična pitanja koja se tiču standarda zanimanja. Ono što se aktualno događa i zbog čega nam treba "priziv" zdravog razuma javnog mnijenja - je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj koji se događa na sličan način godinama nakon pregovora i uvjeravanja o intenciji suradnje, a koja bi trebala odražavati dobro slaganje s uvjerenjem strukovnih komora reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi. Ali se isključivo zbog - općeg društvenog konteksta - nepovjerenja u sve i svakoga i/ili insinuacija o borbi ovlasti kao izrazu nadmoći? - u nacrtu izmjena - izbrisala BIT - ugasila se svrha nekoliko lex specialisa – ovih djelatnosti (socijalnog rada, psihološke, socijalno-pedagoške i edukacijsko-rehabilitacijske) kao i MISIJA I VIZIJA VOSOKOG OBRAZOVANJA, VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA na kojima se stječu ishodi učenja koji zadovoljavaju objavljene odrednice standarda zanimanja unutar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. ZABRINUTA SAM !! Sigurno je bilo prostora za realno poboljšanje koje bi pomirilo eventualno različite poglede - no brine me, brine me to nepovjerenje, taj stav – „samo je jedna strana u poziciji da otima ovlast drugoj“. Izbrisat ovlast struke da provjerava stručnost onih koji se zapošljavaju, da prati i evidentira njihovo cjeloživotno usavršavanje; BEZ dijaloga, konstruktivnih argumenata, razmjene mišljenja s relevantnim su dionicima – NIJE OSOBINA CIVILIZIRANOG upravljanja – odnosno ONOGA NA ŠTO SE POZIVATE“ ..u skladu s Ustavom, --uređivanje gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj“. Pozivam se stoga u prijedlozima za brisanje određenih članaka na USTAVNU ODREDBU iz: "Članak 145. Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom. Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Hrvatski sudovi štite subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije. Državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije." | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 442 | MATEA BEGIĆ ALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 443 | NIKA SRAKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao redovita studentica na Sveučilištu u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, podržavam u potpunosti komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Također u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao i sve pojedinačne komentare koji zagovaraju navedene uočene probleme u ovom Nacrtu. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 444 | MIHAELA DESNICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 445 | PATRICIA DUGOREPEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 446 | LUCIJA SCHNEIDER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 447 | LANA KAPRALJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 448 | NATAŠA VLAH | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kao redovita profesorica na Sveučilištu u Rijeci, Učiteljskom fakultetu, podržavam u potpunosti komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predložene izmjene predviđaju prijenos ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na Akademiju socijalne skrbi, što bi moglo ugroziti kvalitetu i regulaciju profesije socijalnih pedagoga. Time bi se otvorila mogućnost priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu bez osiguranih standarda usporedivih s domaćim obrazovnim programima. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Također u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao i sve pojedinačne komentare koji kumulativno zagovaraju navedene uočene probleme u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona. Srdačno, Nataša Vlah, socijalna pedagoginja. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 449 | NADA KEGALJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Oduzimanje ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije Komorama za obavljanje regulirane profesije izrazito je uznemirujuća i zabrinjavajuća kako za same stručnjake tako i za krajnje korisnike. U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 450 | ROLAND POTURICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | kao voditelj obiteljskog doma potrebno je i krajnje nuzno dozvoliti preregistraciju obiteljskih domova bez da se od njih zahtijeva prenamjena građevina u poslovne prostore javne namjene jer to zahtijeva ogromne građevinske zahvate koje niti jedan mali dom za starije i nemocne osobe nemoze financirati. U protivnom imat čete zatvorenih 700 domova sa 01.01.2027g sa starijim i nemoćnim osobama na cesti. Pozdravljamo prijedlog o povečanju broja štićenika ali to isto ne znaći ništa ako ne nastavljamo sa našom djelatnošću kao obrt ili d.o.o. To bi trebalo jasno i decidirano uvrstiti u nacrt da se postojećim obiteljskim domovima omogući preregistracija po uvjetima kako su i otvoreni u obiteljskim kućama. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će se komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 451 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Imperativ je da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija budu izvedeni u skladu s utvrđenim profesionalnim normama i načelima pravne sigurnosti, uz neograničeno poštivanje autonomije strukovnih tijela. Empirijski dokazi iz drugih pravnih sustava jasno potvrđuju da osiguravanje ispunjavanja strogo definiranih standarda od strane stručnjaka s inozemnim kvalifikacijama predstavlja temelj za stabilnost i kvalitetu usluga. Nepostojanje tih standarda moglo bi rezultirati pravnom nesigurnošću, neujednačenom primjenom stručne prakse te potencijalnim narušavanjem kvalitete usluga u sektoru koji radi s najranjivijim pojedincima. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora provodi normirani postupak priznavanja, temeljen na zakonskim i stručnim standardima putem Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. S druge strane, Akademija nije specijalizirana za provođenje upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a predložene izmjene ne predviđaju mehanizme koji bi omogućili kvalitetan prijenos ovlasti. Premještanje nadležnosti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju može rezultirati oslabljivanjem evaluacijskih standarda, čime se potencijalno ugrožavaju interesi strana, kvaliteta edukacijsko-rehabilitacijskih usluga te, posljedično, sigurnost korisnika u ključnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva. Uklanjanje javne ovlasti iz okvira Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja već učinkovito provodi postupke priznavanja, implicira slabljenje profesionalnih standarda. Prijenos ovlasti na entitet koji nema zakonski status strukovne organizacije unosi pravnu nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ima višestruko značajnu ulogu u sektorima od odgoja i obrazovanja do socijalne skrbi i zdravstvene zaštite. Premještanje regulacije u ruke tijela primarno orijentiranog prema socijalnoj skrbi zanemaruje multidimenzionalni utjecaj struke te stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora djeluje unutar sustava socijalne skrbi dodatno ukazuje na to da ovakav pristup nije utemeljen na empirijskim podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Stoga se postavlja pitanje: doprinosi li predložena promjena poboljšanju stručnih standarda i učinkovitosti sustava? Ukoliko odgovor nije jednoznačno pozitivan, potrebno je razmotriti alternativna rješenja koja integriraju stručnost, empirijske podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava djelovanje struke. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora nastavlja pružati podršku svim relevantnim tijelima unutar sustava socijalne skrbi u očuvanju ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (poput psihologa, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga i psihoterapeuta). Zaključno, u kontekstu obavljanja javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora na području Republike Hrvatske, ostaje nepromjenjeno načelo potpune transparentnosti i otvorenosti prema građanima, strankama, nadležnim državnim tijelima te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Svjesni težine povjerenja koje nam je ukazano, s visokim osjećajem odgovornosti nastojimo opravdati javne ovlasti povjerene Komori, nastavljajući ih provoditi odgovorno, savjesno i uz adekvatne resurse, čime se štiti javni interes svih građana Republike Hrvatske, a osobito korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 452 | AETAS AURUM SENECTA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA USLUGE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | kao profesionalni pružatelj usluga socijalne skrbi,smještaja i brige za starije i nemoćne osobe trebalo bi omogućiti preregistraciju obiteljskih domova po istim uvjetima po kojima su se i otvarali,tj ne zahtijevati da postojeći objekti budu prenamjenjeni u poslovne objekte javne namjene Ako to u zakonu nebude promjenjeno vlada riskira zatvaranje 95posto obiteljskih domova sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. Povecanje broja korisnika ne znaći nista ako u startu onemogučavate preregistraciju domova. Ako bi se donijele takve promjene da je moguće preregistriranje obiteljskih domova po bez da se zahtijeva prenamjena prostora,jer su to većina obiteljske kuće potakli bi ulaganja,kvalitetu usluge ,broj zaposlenih i zbrinjavanje sve starije populacije. U protivnom imat če te 14000 starijih i nemoćnih na ulici i 3500 radnika na burzi. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će se komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 453 | MARIJA URSA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kao nositelj inozemne stručne kvalifikacije i stranka u postupku priznavanja iste pred Hrvatskom komorom socijalnih radnika, u potpunosti podržavam i pozdravljam prijedlog izmjene članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43 Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, sam postupak priznavanja je dugotrajan te iscrpljujuć. Mnogi od nas, nakon što smo pokrenuli postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pri HKSR, rješenja smo čekali i preko 6 mjeseci, a pojedine kolege i više od 12 mjeseci (bez ulaganja žalbe), što nije u skladu sa odredbama mnogih akata, uključujući i ZUP, Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti, čl. 10., Izjašnjavanje stranke, čl. 30., čl. 101., itd. Kada govorimo o rokovima, zbog čega mnoge kolege nisu niti imale mogućnost udovoljavanja dopunskim mjerama,obzirom na dugotrajnost postupka, bitno je ovdje naglasiti važnost Europske Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005., Članak 51. Postupak uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija: 1. Nadležna vlast države članice domaćina potvrđuje primitak zahtjeva u roku jednog mjeseca od dana primitka i u slučaju nepotpune dokumentacije obavještava o tome podnositelja zahtjeva. 2. Nadležne vlasti države članice moraju obaviti postupak provjere zahtjeva za dobivanje odobrenja za obavljanje zakonski uređenih profesija što je brže moguće, te donijeti propisno obrazloženu odluku, u svakom slučaju u roku tri mjeseca od dana kada podnositelj zahtjeva preda potpunu dokumentaciju. Međutim, ovaj se rok može produžiti za mjesec dana u slučajevima koji potpadaju pod Poglavlje I. i II. ove Glave. 3. Odluka, ili nedonošenje odluke u predviđenom roku, može biti predmet žalbe prema nacionalnom pravu. Nadalje, Svrha Direktive 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija je uspostava sustava priznavanja stručnih kvalifikacija u Europskoj uniji, zemljama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarskoj, a sve s ciljem da se tržište radne snage učiniti fleksibilnijima, dodatno da se liberaliziraju usluge i potiče automatsko priznavanje kvalifikacija i pojednostavljuju upravni postupci. Sama Vlada RH je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija navela da Direktiva (EU) 2018/958 utvrđuje obvezu država članica da provedu „ex ante“ ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji, kao i provedba načela proporcionalnosti kod reguliranja određene profesije posebnim propisom na način da je tijelo nadležno za uređenje određene profesije dužno prethodno ocijeniti odgovara li ograničenje pristupu profesiji cilju koji se želi postići sa svrhom da prethodna ocjena proporcionalnosti utječe na olakšan pristup tržištu rada, u smislu pružanja usluga i mobilnosti stručnjaka te se primjenom „ex ante“ ocjene proporcionalnosti očekuje sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije i da se pritom ne dovodi u pitanje zaštita javnog interesa. Naglasak ovog teksta je na određenim pojmovima, a to su: „neopravdani ograničavajući uvjeti za rad u profesiji“, „olakšan pristup tržištu rada“ i „ravnoteža između zaštite ciljeva od javnog interesa i kvalitete usluga“. Također, u dijelu komentara koji se odnosi na to da ''...Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija'...'. , naglašavamo važnost DIREKTIVE (EU) 2018/958 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije: (13) Teret dokazivanja opravdanosti i proporcionalnosti je na državama članicama. Razlozi za reguliranje koje država članica navodi kao opravdane trebali bi stoga biti popraćeni analizom primjerenosti i proporcionalnosti mjere koju donosi ta država članica te konkretnim dokazima kojima se potkrepljuju njezini argumenti. Iako država članica ne mora nužno predočiti konkretnu studiju ili određeni oblik dokaza ili materijala kojim se utvrđuje proporcionalnost takve mjere prije njezina donošenja, trebala bi provesti objektivnu analizu, uzimajući u obzir posebne okolnosti te države članice, koja pokazuje da je istinski ugroženo postizanje ciljeva od javnog interesa. (16) Kako je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom, zabranjuje se svako neopravdano ograničenje koje se temelji na nacionalnom pravu u kojem se ograničava pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga zbog, između ostalog, diskriminacije na temelju državljanstva ili boravišta. Nadalje, Prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija, strukovna organizacija se definira kao organizacija koja okuplja profesionalce iz određenog sektora i koja može biti odgovorna za određivanje ili regulaciju uvjeta za pristup i obavljanje profesionalne djelatnosti. Strukovne organizacije prema ovoj direktivi često imaju zadatak osigurati da profesija bude obavljana u skladu s visokim standardima i pravilima, te se mogu koristiti za priznavanje kvalifikacija i stručnosti koje su stečene u različitim državama članicama Europske unije. Direktiva 2005/36/EZ omogućuje slobodan prijenos kvalifikacija između država članica EU-a, a strukovne organizacije igraju ključnu ulogu u procesu priznavanja i osiguravanju da struka bude pravilno regulirana i usklađena s europskim standardima. Akademija socijalne skrbi je osnovana kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi te standardizacije obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, odnosno, s ciljem početnog i kontinuiranog usavršavanja stručnjaka u djelatnosti socijalne skrbi, kao i organizacije i provođenja supervizije. Akademija socijalne skrbi može se smatrati strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer ispunjava nekoliko ključnih uvjeta koji su specifični za strukovne organizacije u kontekstu profesionalnih kvalifikacija i standarda. Evo nekoliko razloga zašto bi akademija socijalne skrbi bila strukovna organizacija: 1. Regulacija profesionalnih standarda - Akademija socijalne skrbi može postavljati visoke standarde i smjernice za obrazovanje i obuku socijalnih radnika i drugih stručnjaka u socijalnoj skrbi. Time doprinosi osiguravanju da svi profesinalci koji se bave socijalnom skrbi posjeduju potrebna znanja i vještine kako bi obavljali svoj posao prema standardima struke. 2. Izrada i implementacija obrazovnih programa - Kao institucija koja ima i obrazovnu svrhu, Akademija može razvijati specijalizirane programe za stjecanje kvalifikacija koje omogućuju pristup profesiji u socijalnoj skrbi. 3. Suradnja s drugim strukovnim organizacijama - Akademija može imati suradnju s drugim strukovnim organizacijama koje razvijaju profesiju socijalnog rada (npr. HKRS), čime doprinosi razvoju profesionalnih normi, politika i etičkih smjernica za socijalne radnike u RH. 4. Upravo prenošenjem ovih "spornih" ovlasti Akademija bi imala ključnu ulogu u osiguravanju da članovi profesije zadovoljavaju minimalne standarde i uvjete za obavljanje profesionalnih zadataka, čime bi postala važan regulatorni subjekt. Dakle, akademija socijalne skrbi, kroz svoje obrazovne i regulatorne funkcije, može biti smatrana strukovnom organizacijom prema Europskoj direktivi 2005/36/EZ jer osigurava visok standard obrazovanja kroz usavršavanje i osnažuje prepoznavanje kvalifikacija u kontekstu socijalne skrbi unutar RH, odnosno EU. Prema pozitivnom pravu Hrvatska komora socijalnih radnika i Akademija socijalne skrbi bi udovoljavale pretpostavkama potrebnim da bi se smatrale strukovnim organizacijama. Smatram kako ovo Ministarstvo, upravo ovim Prijedlogom prati europske akte, a na korist i krajnjih korisnika i magistara socijalnog rada koji žele raditi ono za što su se školovali, neovisno o tome jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije, ili su studij završili na teritoriju Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 454 | LUCIJA PALMA JUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 455 | NATAŠA TOMLJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podržavam stav Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 456 | EVA BRLEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Imperativ je da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija budu izvedeni u skladu s utvrđenim profesionalnim normama i načelima pravne sigurnosti, uz neograničeno poštivanje autonomije strukovnih tijela. Empirijski dokazi iz drugih pravnih sustava jasno potvrđuju da osiguravanje ispunjavanja strogo definiranih standarda od strane stručnjaka s inozemnim kvalifikacijama predstavlja temelj za stabilnost i kvalitetu usluga. Nepostojanje tih standarda moglo bi rezultirati pravnom nesigurnošću, neujednačenom primjenom stručne prakse te potencijalnim narušavanjem kvalitete usluga u sektoru koji radi s najranjivijim pojedincima. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora provodi normirani postupak priznavanja, temeljen na zakonskim i stručnim standardima putem Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. S druge strane, Akademija nije specijalizirana za provođenje upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a predložene izmjene ne predviđaju mehanizme koji bi omogućili kvalitetan prijenos ovlasti. Premještanje nadležnosti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju može rezultirati oslabljivanjem evaluacijskih standarda, čime se potencijalno ugrožavaju interesi strana, kvaliteta edukacijsko-rehabilitacijskih usluga te, posljedično, sigurnost korisnika u ključnim sektorima poput obrazovanja i zdravstva. Uklanjanje javne ovlasti iz okvira Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, koja već učinkovito provodi postupke priznavanja, implicira slabljenje profesionalnih standarda. Prijenos ovlasti na entitet koji nema zakonski status strukovne organizacije unosi pravnu nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ima višestruko značajnu ulogu u sektorima od odgoja i obrazovanja do socijalne skrbi i zdravstvene zaštite. Premještanje regulacije u ruke tijela primarno orijentiranog prema socijalnoj skrbi zanemaruje multidimenzionalni utjecaj struke te stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora djeluje unutar sustava socijalne skrbi dodatno ukazuje na to da ovakav pristup nije utemeljen na empirijskim podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Stoga se postavlja pitanje: doprinosi li predložena promjena poboljšanju stručnih standarda i učinkovitosti sustava? Ukoliko odgovor nije jednoznačno pozitivan, potrebno je razmotriti alternativna rješenja koja integriraju stručnost, empirijske podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava djelovanje struke. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora nastavlja pružati podršku svim relevantnim tijelima unutar sustava socijalne skrbi u očuvanju ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (poput psihologa, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga i psihoterapeuta). Zaključno, u kontekstu obavljanja javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora na području Republike Hrvatske, ostaje nepromjenjeno načelo potpune transparentnosti i otvorenosti prema građanima, strankama, nadležnim državnim tijelima te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Svjesni težine povjerenja koje nam je ukazano, s visokim osjećajem odgovornosti nastojimo opravdati javne ovlasti povjerene Komori, nastavljajući ih provoditi odgovorno, savjesno i uz adekvatne resurse, čime se štiti javni interes svih građana Republike Hrvatske, a osobito korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga. doc.dr.sc. Eva Brlek, čanica Upravnog odbora HKER | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 457 | ŽELJKA BARIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 458 | GRAD ZAGREB | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Iako socijalna usluga organiziranog stanovanja nije predmetom savjetovanja, važećim zakonskim rješenjem nije propisano trajanje usluge za korisničku skupinu – žrtve nasilja u obitelji. Za tu korisničku skupinu propisano je jedino trajanje usluge smještaja u kriznim situacijama – iznimno – do godine dana člankom 113., stavkom 2. važećeg propisa. Narav usluge je osiguravanje stanovanja uz stalnu ili povremenu stručnu pomoć, ali i krajnjem cilju poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja normiranom člankom 106., stavkom 1. Budući da ne postoji analogija s uslugom smještaja u kriznim situacijama, ostaje nejasnim trajanje usluge organiziranog stanovanja za žrtve nasilja u obitelji, a posebice s aspekta osamostaljivanja žena koje su preživjele nasilje u obitelji. Upravo iz tog razloga, trajanje usluge bi moralo biti određeno i zbog osobnog motivacijskog faktora, ali i sprječavanja dugotrajnosti trajanja usluge koja bi time pridonosila pasivizaciji umjesto proklamiranog cilja osamostaljenja. Moguće je odrediti trajanje usluge u dvostrukom trajanju usluge smještaja u kriznim situacijama, a iznimno i dulje ako to zahtijevaju okolnosti. Nije predmetom javnog savjetovanja, ali smatramo nužnim definirati pojam teško bolesne odrasle osobe koja se kao korisnik navodi u članku 104. stavku 2. (usluga boravka) i članku 116. stavku 1. točci 8. (usluga smještaja u drugim slučajevima) te podzakonskom aktu koji je temelj za utvrđivanje mjerila za pružanje socijalnih usluga, Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Iako nije predmet savjetovanja predlažemo izmjenu članka 169. stavka 1. kako slijedi: Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb može za pružatelje socijalnih usluga kojima je donio rješenje o ispunjavanju mjerila sukladno potrebi obavljati kontrolu ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđenih rješenjem. Važećom odredbom propisana obveza jednogodišnje kontrole za pružatelje socijalnih usluga kojima je jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb donio rješenje o ispunjavanju mjerila više ne ispunjava svrhu zbog relicenciranja svake tri godine kada se (ponovno) preispituju isti/svi propisani uvjeti. Stoga se predlaže izmjena odredbe na način da i nadalje postoji temelj/ovlast kontrole, ali da se ista vrši prema potrebi. Predloženo se temelji i na značajnom povećanju opsega posla zbog prijenosa obveze licenciranja svih pružatelja socijalnih usluga za sve korisničke skupine na jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb te nije realno očekivati izvršavanje obveze kontrole svih pružatelja u jednoj godini. | Nije prihvaćen | "Prijedlog za propisivanjem trajanja usluge organiziranoga stanovanja za žrtve nasilja u obitelji se ne prihvaća, jer trajanje te usluge nije propisano niti za jednu skupinu korisnika. Prijedlog u odnosu na članak 104. primljen je na znanje. Prijedlog u odnosu na članak 169. se ne prihvaća imajući u vidu da je napuštena obveza donošenja rješenja o ispunjavanju uvjeta na određeni rok, tj. na rok od tri godine." |
| 459 | RENATA SEVER | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 460 | JELENA ĆAPIN | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Nakon dugogodišnjih bitki za raspetljavanje i regulaciju struka ovo je teško za čitati. Naši stručni profili su ionako na iznimno osjetljivim pozicijama, izloženi i servirani svekolikom pučanstvu a nitko da napravi čistku postojećeg stanja gdje na stručnim radnim mjestima rade nestručne osobe, zamjene se zapošljavaju na duže periode bez obaveze ikakvog natječaja pa se na taj način u sustav iz raznih razloga dovodi još nestručnog kadra a vi bi ovime vjerojatno otvorili još dodatnih vrata. Da napomenem da bi vjerojatno uz komore imali obavezu i plaćanja članarine i za Akademiju? Dobivamo obaveze i financijske i za licence i educiranje dok na istim radnim mjestima radi nestručni kadar s identičnim primanjima i pravima, bez ikakvih obaveza. Toga ima samo kod nas. I kao roditelj dvoje djece pitam se često znaju li ljudi kome djecu dovode. Sutra ćete se opet žaliti kako nema stručnog kadra, kako ste primorani zapošljavati nestručni i sl. a činite sve da nas otjerate u privatnike/druge branše. Sve se može regulirati zakonski. I prvenstvo struke. I zapošljavanje nestručnog kadra na određeno po potrebi. Kao i taj famozan izostanak natječaja kod rada na određeno (recimo kao u školstvu ako zamjena traje preko 2 mjeseca ide obaveza natječaja i sl.). Sve se može kad se hoće, ali se očito ne želi. Budimo odgovorni i razmišljajmo tko i na koji način radi s našim korisnicima, regulirajmo struku do kraja (što su procesi regulirani zakonima i komorma), nemojmo petljati više. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 461 | VESNA ZEĆIREVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Smatram da je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje djelatnosti iz područja socijalne skrbi, nužno ostaviti u domeni strukovnih komora - socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora, psihologa i slično. Naime, svaka komora, osnovana je s ciljem zaštite i promocije dotične profesije, kao i priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u RH pa je logično da ima ovlasti priznavanja i kvalifikacija stečenih u inozemstvu. Stvaranjem "dodatne" uloge nekog drugog tijela u priznavanju inozemnih kvalifikacija, moglo bi dovesti do zbunjenosti i neujednačenosti kriterija za stručnjake socijalne skrbi u odnosu na njihove kolege zaposlene u drugim područjima, a u kojima kvalifikacije i dalje priznaje određena komora. Također, u strukovnoj komori, nalaze se i profesori na fakultetima, koji sudjeluju u obrazovanju budućih istih stručnjaka. Stoga je posebno važno sačuvati komorama ovlast priznavanja svih kvalifikacija, jer oni mogu u potpunosti utvrditi vrstu i razinu kompetencija potrebnih za stjecanje određene stručne kvalifikacije, neovisno o području u kojem će osoba raditi. To je važno za kvalitetan i stručan rad s korisnicima usluga socijalne skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 462 | MELITA JEROLIMOV | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Profesorica psihologije sam ii suglasna sam sa stavom Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 463 | IVAN MILIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Poštovani, kao psiholog koji je radio u sustavu socijalne skrbi, slažem se s time kako je prisutan problem zapošljavanja stručnih radnika. Međutim, čini se kako daljnji tekst i s time povezani članci, o tome kako su postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija "svake pojedine strukovne organizacije dugotrajni, neujednačeni i opterećujući podnositeljima zahtjeva", ide u smjeru rješavanja problema kvantitete nauštrb kvalitete, odnosno stručnosti samih stručnih radnika. Naime, ako postoji problem unutar pojedine strukovne organizacije vezano uz priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, rješenje bi trebalo potražiti u prilagođavanju postupaka te strukovne organizacije uz istodobno očuvanje standarda rada i kriterija stručnosti. Sukladno tome, obzirom da citirani dio teksta nije dovoljno jasan te se doima kao da je glavni cilj ubrzanje procesa zanemarujući njegovu kvalitetu, predlažem tekst obrisati ili izmijeniti tako da se navedu dodatne informacije i pojašnjenja. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 464 | TOMISLAV FILJAK | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Vezano uz priznavanje ''inozemnih stručnih kvalifikacija'' naveli ste: ''Osim toga, postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi, koji su u nadležnosti svake pojedine strukovne organizacije su dugotrajni, neujednačeni i opterećujući podnositeljima zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi.'' Ovakvu ocjenu svakako treba potkrijepiti nekim podatcima o trajanju, značenju pojma ''neujednačenosti'' i značenju pojma ''opterećujući podnositeljima''. Pa sve što treba napraviti je opterećujuće i kakav god postupak bio on će biti dugotrajan i opterećujuć onom koji kroz njega prolazi u usporedbi s onima koji taj postupak ne prolaze. Ukoliko ovakve ocjene nisu ničim konkretnim potkrijepljene taj tekst predlažem brisati. U suprotnom, ako on ostane ovakav, jedino se može shvatiti kako Ministarstvo ide s pozicija vlasti koja odluke ne treba utemeljiti ni u čemu niti ih obrazlagati te kako je Ministarstvo odlučilo krenuti s bitnim razvlašćivanjem 4 strukovne komore, a što je u području psihologije nastavak trenda koji je isto Ministarstvo već započelo novim Zakonom o psihološkoj djelatnosti iz 2019. godine. Nisam pobornik teorija zavjere, ali ovi prijedlozi se uklapaju u trend ''deregulacije'' koji u nizu radnih područja ministarstvo nadležno za rad provodi već niz godina. Negativne posljedice su brojne, od snižavanja razine usluga do prigušivanja cijene rada, no uvijek prisutno ''skraćenje trajanja'' i ''smanjenje opterećenja'' je nekome i vrlo konkretno koristilo. Osim toga nužno je ovdje navesti koje su to '' regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi''. Iz samih prijedloga izmjene članaka Zakona proizlazi da je u te profesije uključena i psihologija. Budući da, po podatcima vašeg Ministarstva (iz Savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o psihološkoj djelatnosti iz rujna 2021.), u području socijalne skrbi radi 11,1 % članova Hrvatske psihološke komore, dakle 88,9% ih radi izvan socijalne skrbi, što je to što psihologiju kao struku svrstava u djelatnosti ''socijalne skrbi''. Kako je riječ o podatcima starim više od 2 godine gotovo je sigurno kako je udjel psihologa koji rade u socijalnoj skrbi sada i manji od 11%. A još ga smanjuje broj psihologa koji nisu članovi Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 465 | SVJETLANA VELIKANOVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1.Ocjena stanja | Prijedlog za krug stručnih radnika koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi : - završen preddiplomski studij socijalnog rada ( ne samo diplomski) , 5 ili 7 godina staža u struci, domu ili ustanovi socijalne skrbi i uspunjavanje uvjeta o nekažnjavanju, upisani u komoru sa izadnom licencom. Smatramo da socijalni radnik/ca koja radi dugi niz godina u Domu za starije i nemoćne, i ispunjava gore navedeno ima dovoljno znanja i vještina za taj sektor . Također da im se omogući mentorstvo . Osim svog dugogodišnjeg rada imaju obavezu se i dodatno usavršavati te im je zato i izdano pravo na obavljenje djelatnosti socijalnog rada . A svakako imamo imamo problem pri zapošljavanju jel struke nema . | Nije prihvaćen | prijedlog se ne prihvaća jer bi uvjet stupnja obrazovanja trebao biti isti za sve vrste obrazovanja. |
| 466 | AETAS AURUM SENECTA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA USLUGE | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | kao profesionalni pružatelj usluga socijalne skrbi,smještaja i brige za starije i nemoćne osobe trebalo bi omogućiti preregistraciju obiteljskih domova po istim uvjetima po kojima su se i otvarali,tj ne zahtijevati da postojeći objekti budu prenamjenjeni u poslovne objekte javne namjene Ako to u zakonu nebude promjenjeno vlada riskira zatvaranje 95posto obiteljskih domova sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. Povecanje broja korisnika ne znaći nista ako u startu onemogučavate preregistraciju domova. Ako bi se donijele takve promjene da je moguće preregistriranje obiteljskih domova po bez da se zahtijeva prenamjena prostora,jer su to većina obiteljske kuće potakli bi ulaganja,kvalitetu usluge ,broj zaposlenih i zbrinjavanje sve starije populacije. U protivnom imat če te 14000 starijih i nemoćnih na ulici i 3500 radnika na burzi. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će se komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 467 | BORIS HORVAT | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Suglasni smo s prijedlozima udruge STARKA. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 468 | LUKA ŽIVKOVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s komentarima Udruge obiteljskih domova i drugih pružatelja socijalne usluge smještaja (Anamarija Šušković) i s komentarima Udruge STARKa. Zakonodavac bi trebao jasno i nedvosmisleno propisati energente koje će domovisocijalne skrbi plaćati po cijeni za građanstvo jer inače dolazi do različitih tumačenja zakona i samim time neujednačene cijene. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 469 | DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE KOTORIBA | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažemo se s komentarima i prijedlozima Sabine-Angeline Latin (Udruga „starKA“). Također predlažemo da se u privatnim ustanovama socijalne skrbi za ravnatelja može imenovati i osoba s višom stručnom spremom te isto tako i za voditelja Podružnice. Posebno iz razloga jer je u ustanovama koje se nalaze u slabije naseljenim područjima teško zaposliti visokoobrazovanu osobu. Predlažemo brisanje članka 169. Obveza ponovnog ishođenja odobrenja svake tri godine nameće pružateljima socijalnih usluga ali i povjerenstvima za utvrđivanje ispunjavanja mjerila značajan administrativni teret, koji nije opravdan s obzirom na to da su već prošli opsežni početni proces licenciranja. Ako pružatelj usluga kontinuirano ispunjava uvjete i pruža kvalitetne usluge, koje se između ostalog sukladno članku 169 ovog Zakona kontrolira najmanje jednom godišnje od strane jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, te o njima obavještava Ministarstvo, nema opravdanog razloga za ponovno prolaženje kroz cijeli postupak relicenciranja. Predlažemo brisanje te dodatnu razradu sustava kontinuiranog nadzora i kontrole kao učinkovitijeg mehanizma osiguranja kvalitete i zakonitosti rada. | Nije prihvaćen | "U odnosu na voditelja podužnice prijedlogom zakona su naknadno ublaženi uvjeti za njegovo imenovanje na način da je kod uvjeta za imenovanje voditeljem podružnice napušten uvjet da mora biti iz redova stručnih radnika zaposlenih u domu. Prijedlog u odnosu na članak 169. se ne prihvaća imajući u vidu da je napuštena obveza donošenja rješenja o ispunjavanju uvjeta na određeni rok, tj. na rok od tri godine. " |
| 470 | KRISTINA URBANC | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s komentarom T. Filjak:"...Međutim, ovim izmjenama Zakona Akademiji se nastoji odrediti upravo to, da za pojedine struke procjenjuje sadržaje dodiplomskih i diplomskih studija koji su neke osobe završili u inozemstvu i da ''brzo i neopterećujuće'' odlučuje o njihovoj stručnosti za rad na polju reguliranih profesija. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 471 | JASMINKA HODAK-NINKOVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s komentarima Udruge obiteljskih domova i drugih pružatelja socijalne usluge smještaja (Anamarija Šušković) i s komentarima Udruge STARKa. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 472 | KRISTINA URBANC | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Komentar na članak 264, stavak 3. i 4. o superivziji Kao voditeljica specijalističkog studija Supervizija psihosocijalnog rada i superivzorica s dugogodišnjim iskustvom superviziranja u sustavu socijalne skrbi i drugim sustavima moram iskazati zabirnutost u vezi članka 264., stavka 3. i 4., čije brisanje predlažem jer mi doista nije jasna racionala za uključivanje Ministarstva u normiranje provedbe supervizije i odlučivanje o stručnoj osposobljenosti supervizora aktivna supervizorica izražavam neslaganje s predloženom formulacijom i uključivanjem Ministarstva u normiranje provedbe supervizije i odlučivanje o stručnoj osposobljenosti supervizora. Također mi je nejasna svrha vođenja višestrukih lista, odnosno, registara s obzirom da postoji lista licenciranih superivzora kao I način na koji oni stječu svoje profesionalne kompetencije te sam mišljenja da se time narušava autonomija strukovnog udruživanja i samoregulacije supervizorske profesije te ne vidim nikakvu poveznicu na koji način bi ovakvo rješenje doprinijelo unapređenju kvalitete supervizije (osim povećanog administiranja koje za sobom povlači gotovo svaka aktivnost i suradnja s Ministarstvom) | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 473 | KRISTINA URBANC | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Kao nastavnik s dugogodišnjim iskustvom obrazovanja socijalnih radnika te supervisor, također s dugogodišnjim iskustvom superivziranja djelatnika u sustavu socijalne skrbi te početnika, smatram da je skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi narušeno pravo stručnjaka-početnika da tijekom tog razdoblja ima stručnu mentorsku podršku I drugačiju razinu odgovornosti u odnosu na druge stručnjake. Empirija i teorija su pokazale da je ovo faza profesionalnog razvoja u kojoj dolazi do integracije naučenog, uz odgovarajuću profesionalnu podršku I da se ta faza ne može I ne smije preskočiti. “Guranje” stručnjaka početnika u “prve redove” je već rezultiralo time da oni nastoje što prije izaći iz sustava, no rješenje nije “gurnuti” ih još dublje i uskratiti im status pripravnika. Destruktivnim reformskim promjenama sustav socijalne skrbi je doista postao najneatraktivnije mjesto za rad a rješenje nije uskratiti početnicima pravo na integraciju teorije I prakse jer se taj dio ne može nadomjestiti nikakvom reformom studijskih programa. | Nije prihvaćen | "prijedlog se ne prihvaća ne jer se skraćivanjem pripravničkog staža olakšava zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi." |
| 474 | KRISTINA URBANC | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Ispred Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija I provjeru kompetentnosti HKSR smatramo da se davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi duboko zadire u autonomiju profesije i prava na samoregulaciju profesije. Uloga ovog Povjerenstva nije da regulira tržište rada već da čuva standarde regulirane profesije, na dobrobit korisnika, pri čemu valja imati na umu da ujednačenost u postupanju ne ide u smjeru zanemarivanja saržaja i ishoda učenja te vremena i truda koje stoji iza pojedinog ECTSa, a koje su dužni steći student socijalnog rada u RH. Praksa je pokazala da su kandidati koji su pristupili izvršavanju razlikovnih obaveza bez poteškoća udovoljili traženim zahtjevima i stekli uvjete zapošljavanja u struci u RH. Također bi davanje ovakvih ovlasti nekome izvan strukovnog udruženja bilo u sukobu s konceptom (i zakonom) o reguliranim profesijama. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 475 | DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE BISTRIČAK | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažemo se s komentarima i prijedlozima Sabine-Angeline Latin (Udruga „starKA“). Također predlažemo da se u privatnim ustanovama socijalne skrbi za ravnatelja može imenovati i osoba s višom stručnom spremom te isto tako i za voditelja Podružnice. Posebno iz razloga jer je u ustanovama koje se nalaze u slabije naseljenim područjima teško zaposliti visokoobrazovanu osobu. Predlažemo brisanje članka 169. Obveza ponovnog ishođenja odobrenja svake tri godine nameće pružateljima socijalnih usluga ali i povjerenstvima za utvrđivanje ispunjavanja mjerila značajan administrativni teret, koji nije opravdan s obzirom na to da su već prošli opsežni početni proces licenciranja. Ako pružatelj usluga kontinuirano ispunjava uvjete i pruža kvalitetne usluge, koje se između ostalog sukladno članku 169 ovog Zakona kontrolira najmanje jednom godišnje od strane jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, te o njima obavještava Ministarstvo, nema opravdanog razloga za ponovno prolaženje kroz cijeli postupak relicenciranja. Predlažemo brisanje te dodatnu razradu sustava kontinuiranog nadzora i kontrole kao učinkovitijeg mehanizma osiguranja kvalitete i zakonitosti rada. | Nije prihvaćen | "prijedlog se ne prihvaća jer je uvjet stručne spreme isti za sve pružatelje socijalnih usluga prijedlog vezan uz članak 169. se ne prihvaća jer izmjena navedneog članka nije priedmet ovig Nacrta prijedloga izmjena zakona o socijalnoj skrbi . " |
| 476 | ANA BOŽIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Treba provesti brisanje članka 26.stavka 1., čl.26 st.8, čl.39, čl.40 st.3, čl.41 st.1., čl.42 i čl.43. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 477 | ŠTEFANI KLARIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se sa prijedlozima Udruge StarKa | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 478 | DOM ZA ODRASLE OSOBE SKUPNJAK | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažemo se i podržavamo komentare Doma za psihički bolesne osobe Kotoriba i Bistričak, što je dodatno i lijepo obrazložila i Anamarija Šušković u ime Udruge obiteljskih domova i ostalih pružatelja soc.usluge smještaja. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 479 | LJILJANA MAROHNIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s prijedlozima Udruge Starka | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 480 | MARTINA JARNEVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s prijedlozima Udruge StarKa. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 481 | VALENTINA GAGULA | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s prijedlozima Udruge StarKa! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 482 | DAVOR ROŽIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Podržavam prijedlog UDRUGE STARKA. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 483 | IVANA MARIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se sa komentarima Udruge STARKa i sa komentarima Anamarija Šušković | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 484 | ANAMARIJA ŠUŠKOVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | U ime Udruge obiteljskih domova i ostalih pružatelja socijalne usluge smještaja, uz suglasnost odgovorne osobe, objavljujem komentar: Predlažemo da se dodatno izvrše izmjene/nadopune sljedećih članaka, koji nisu obuhvaćeni ovim prijedlogom: Članak 172 – Predlažemo izmjenu i dopuna članka 172. na način da se izraz „za korištenje vodnih i komunalnih usluga“ zamijeni s „usluga odvoza miješanog komunalnog i reciklabilnog otpada te plaćanje komunalne naknade“. Ovu dopunu predlažemo radi uočene neujednačene prakse u primjeni komunalnih propisa, uslijed čega pojedini pružatelji usluga plaćaju odvoz otpada po tarifama koje se primjenjuju na fizičke osobe, dok se drugima usluga obračunava prema cijenama poslovnih subjekata. Ova neujednačenost dovodi do financijskih nejasnoća i dodatnog opterećenja za pružatelje, stoga smatramo nužnim precizno definiranje uvjeta obračuna kako bi se osigurao pravedan i transparentan sustav. Također predlažemo da se svi pružatelji socijalnih usluga izjednače s kućanstvima u plaćanju po povlaštenim uvjetima za korištenje električne energije, plina i drugih energenata, bez obzira na osnivača. Naglašavamo da su socijalne usluge, a osobito usluge smještaja za starije i nemoćne osobe, ključne za funkcioniranje društva te predstavljaju javni interes. Stoga je nužno osigurati da cijene usluga, koje su neophodne za rad ovih pružatelja, budu prilagođene njihovoj socijalnoj ulozi i omogućene po povoljnim uvjetima, čime bi se pridonijelo dostupnosti i održivosti smještajnih kapaciteta za najranjivije skupine građana. Članak 204 – Predlažemo dodavanje točke 5. ovog članka koji bi glasio: „ Iznimno od odredbe točke (4) ovog članka., u domovima socijalne skrbi čiji osnivač nije država, jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, mandat ravnatelja, način imenovanja i razrješenja uređuju se aktom osnivača.“ Ograničavanje mandata ravnatelja na četiri godine nema opravdanje u ustanovama koje su osnovane od strane fizičkih osoba ili drugih pravnih osoba jer te ustanove djeluju na temelju autonomije osnivača i podliježu tržišnim i poslovnim uvjetima. Propisivanje trajanja mandata u takvim ustanovama zadire u poslovnu politiku i upravljačku autonomiju osnivača te nije u skladu s načelima poduzetničke slobode i ravnopravnosti na tržištu. Stoga predlažemo da se privatnim ustanovama omogući samostalno uređenje mandata i imenovanja ravnatelja, sukladno njihovim internim aktima. Članak 127 , članak 134, članak 169 – Podržavamo komentare Doma za psihički bolesne odrasle osobe Bistričak i Doma za psihički odrasle osobe Kotoriba Predlažemo brisanje oba članka i nadopunu članka 169 iz sljedećih razloga: -administrativno opterećenje: Obveza ponovnog ishođenja odobrenja svake tri godine nameće pružateljima socijalnih usluga ali i povjerenstvima za utvrđivanje ispunjavanja mjerila značajan administrativni teret, koji nije opravdan s obzirom na to da su već prošli opsežni početni proces licenciranja. Ako pružatelj usluga kontinuirano ispunjava uvjete i pruža kvalitetne usluge, koje se između ostalog sukladno članku 169 ovog Zakona kontrolira najmanje jednom godišnje od strane jedinica područne(regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, te o njima obavještava Ministarstvo, nema opravdanog razloga za ponovno prolaženje kroz cijeli postupak relicenciranja. -financijsko opterećenje i otežano poslovanje: Proces relicenciranja uključuje dodatne troškove za pružatelje socijalnih usluga, a troškovi ne doprinose povećanju kvalitete usluga, već samo stvaraju dodatna administrativna i financijska opterećenja. -pravna nesigurnost: Ograničavanje trajanja licence na razdoblje od tri godine onemogućuje dugoročno planiranje poslovanja i investicija u infrastrukturu i kvalitetu usluga. Ulaganja u objekte, opremu i kadrove zahtijevaju stabilnost poslovanja i izvjesnost regulatornog okvira, što ova odredba dovodi u pitanje. Nedostatak dugoročne sigurnosti može rezultirati smanjenom spremnošću pružatelja za ulaganja, čime se dugoročno narušava održivost sustava socijalne skrbi. Zaključno, odredba ne donosi dodatnu zaštitu korisnicima niti povećava kvalitetu usluga, već administrativno i financijski opterećuje pružatelje socijalnih usluga te negativno utječe na stabilnost i održivost sustava. Stoga predlažemo njezino brisanje te dodatnu razradu sustava kontinuiranog nadzora i kontrole kao učinkovitijeg mehanizma osiguranja kvalitete i zakonitosti rada. Sukladno tome, predlažemo da se točka (1) članka 169 „kontrola ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđenim rješenjem“ dodatno razradi u Pravilniku o mjerilima, kako bi se znalo što je točno predmet kontrole. Članak 228 – podržavamo komentare Udruge Starka te također predlažemo da se u okviru ovih izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi preuredi članak 228 i redefiniraju uvjeti za voditelja malih organizacijskih jedinica, posebno pružatelje usluge smještaja do 30 osoba, te organiziranog stanovanja i boravka. Funkcija voditelja organizacijskih jedinica je kako i naziv kaže stvar vođenja i organiziranja poslovanja pružatelja usluga, te se na taj način zapošljavanjem stručnih radnika na administrativno-rukovoditeljsko mjesto njihova stručnost svodi na administraciju umjesto na obavljanje stručnih poslova. Ovi uvjeti dodatno narušavaju već ionako neodrživ manjak stručnih radnika na tržištu. Predlažemo da se kroz Akademiju socijalne skrbi oforme edukacije i eventualna licenciranja voditelja manjih organizacijskih jedinica, a do tada da se omogući da voditelj posjeduje minimalno srednju stručnu spremu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje djelatnosti. Zadržavanjem ovih uvjeta očuvali bi se postojeći smještajni kapaciteti, koji su daleko ispod trenutno potrebnog, a stručni radnici radili bi na poslovima za koju su se školovali i obučavali. Udruga obiteljskih domova također u potpunosti podržava i sve komentare Udruge Starka. | Djelomično prihvaćen | "prijedlog na članak 172. se ne prihvaća. Komunalne usluge i gospodarenje otpadom su uređeni posebnim propisima i ujednočanost u primjeni tih propisa nije u nadležnosti sustava socijalne skrbi. Prijedlog izmjena članka 204. se ne prihvaća jer se na postojeći način omogućava jedinstvenost u propisivanju uvjeta, olakšava kontrola i pravna sigurnost zainteresiranih kandidata za ravnatelja. Prijedlog na članak 127. je prihvaćen. Prijedlog na članak 169. nije prihvaćen budući da je brisan članak 127. " |
| 485 | BORIS SUVER | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se sa svime što jer napisala Udruga Starka! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 486 | TOMISLAV FILJAK | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | U tekstu navodite: ''…a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.'' Uz ovakav prijedlog treba pojasniti koja je u vašem shvaćanju veza Akademije socijalne skrbi i psihologije kao struke i znanosti. Kao temeljna djelatnost Akademije socijalne skrbi na njezinim mrežnim stranicama navedeno je: ''Djelatnost: Kontinuirano usavršavanje u djelatnosti socijalne skrbi.'' Pregledom usavršavanja ponuđenih na mrežnim stranicama Akademije (više dokumenata, primjerice: Godišnji plan edukacija za stručno usavršavanje za 2025. od 11. prosinca 2024.) jasno je kako ona potvrđuju tu temeljnu djelatnost, Akademija pruža kratkotrajna usavršavanja stručnjacima koji rade u području socijalne skrbi i to svim strukama, ponekad se ističu kao posebna usavršavanja za pravnike. Dakle, Akademija ne pruža nikakva usavršavanja za najmanje 89% članova HPK koji ne rade u socijalnoj skrbi, a za nekih do 11% koji rade u socijalnoj skrbi ne pruža nikakva usavršavanja vezana usko uz struku, već samo ona vezana uz djelatnost socijalne skrbi. A poslovi psihologa i u socijalnoj skrbi obuhvaćaju i zadaće sasvim stručne, koji ne uključuju sadržaje socijalne skrbi. Nadalje, Akademija se bavi usavršavanjima u području socijalnog rada za stručnjake koji su studij završili, u trajanju od 8 do ponekad 50 sati. Jasno je kakao ta usavršavanja nikako ne uključuju dodiplomske ili diplomske studije koji te stručnjake kvalificiraju da rade u polju reguliranih profesija. Međutim, ovim izmjenama Zakona Akademiji se nastoji odrediti upravo to, da za pojedine struke procjenjuje sadržaje dodiplomskih i diplomskih studija koji su neke osobe završili u inozemstvu i da ''brzo i neopterećujuće'' odlučuje o njihovoj stručnosti za rad na polju reguliranih profesija. Osim toga, Akademija je predstavljena u petak, 15. ožujka 2024., dakle ne djeluje niti godinu dana, a već joj nastojite udijeliti poslove koji daleko prelaze njezinu temeljnu misiju. Ovih nekoliko riječi vezanih uz Akademiju nisu nikako kritika njezinog djelovanja, već samo ukazivanje na činjenicu da Akademija tek stasova i radi ono za što je osnovana, a to svakako ima malo ili nimalo veze s pojedinim diplomskim studijima, osobito ne sa temeljnim školovanjem psihologa i s psihologijom kao strukom. Stoga predlažem brisanje teksta: ''…davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.'' | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 487 | KRISTINA BELAVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s prijedlozima Udruge Starka | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 488 | MARINA VUČEMILOVIĆ STIPANOVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s prijedlozima Udruge Starka | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 489 | MARINA VUČEMILOVIĆ STIPANOVIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s prijedlozima Udruge Starka | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 490 | SABINA-ANGELINA LATIN | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Zbog tehničkih poteškoća prijave Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih uluga za starije osobe "starKA", kao predsjednica i osoba odgovorna za zastupanje udruge "starKA" , pišem komentar u ime udruge: Predlažemo da se ovim izmjenama i dopunama izmjeni i dopuni Članak 172. na način da se u usluge izjednačene s kućanstvima u plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima uz “za korištenje vodnih i komunalnih usluga te za plaćanje mjesečne pristojbe Hrvatskoj radioteleviziji“ doda „odvoz miješanog komunalnog i reciklabilnog otpada i plaćanje komunalne naknade“. Isto predlažemo radi prakse različitog tumačenja komunalnih usluga pa neki korisnici plaćanju odvoz otpada kao fizičke osobe a nekima se usluga obračunava po cijenama poslovnih subjekata. Također, pružatelji socijalnih skrbi u vlasništvu države ili decentralizirani kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, oslobođeni su plaćanja komunalnih naknada jedinicama lokalnih samouprava dok privatni pružatelji nisu. S ciljem izjednačavanja korisnika koji i snose teret svih naknada, izjednačavanja pružatelja usluga i jednakosti svih, predlažemo da se sve nekretnine ili dijelovi nekretnina u kojima se provodi djelatnost socijalne skrbi Zakonom o socijalnoj skrbi prepoznaju kao jednako važne te se ovim Izmjenama i dopunama odredi potpuno ili djelomično (poslovni prostor po cijeni kućanstva) oslobađanje od plaćanja komunalne naknade jednako bez obzira na osnivača. U nekim gradovima je na naš prijedlog takva odluka na gradskim vijećima jednoglasno prihvaćena i donesena, no smatramo da se to zakonom može urediti brže i jednostavnije. | Nije prihvaćen | "prijedlog na članak 172. se ne prihvaća. Komunalne usluge i gospodarenje otpadom su uređeni posebnim propisima i ujednočanost u primjeni tih propisa nije u nadležnosti sustava socijalne skrbi. " |
| 491 | SABINA-ANGELINA LATIN | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Zbog tehničkih poteškoća prijave Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih uluga za starije osobe "starKA", kao predsjednica i osoba odgovorna za zastupanje udruge "starKA" , pišem komentar u ime udruge: Predlažemo da se u ovim Izmjenama i dopunama ZSS-a dodatno uredi i članak 228. kojim se definira ustrojstvo organizacijske jedinice i to na način da se doda novi stavak koji bi definirao voditelja za male organizacijske jedinice, poglavito za smještaj do 20 tj po ovim izmjenama do 30 korisnika, čak možda i za druge usluge za starije osobe npr. organizirano stanovanje i boravak. Prijedlog predlažemo iz više razloga: Kod otvaranja obiteljskih domova prije donošenja Zakona o socijalnoj skrbi 2022. godine, uvjeti voditelja nisu bili propisani na ovaj način već je čl. 176 (NN 157/2013) nalagao predstavnika obiteljskog doma koji je : ((1) Predstavnik obiteljskog doma koji preuzima brigu o korisniku mora: – biti hrvatski državljanin i – imati sposobnost potrebne za čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba korisnika. (2) Predstavnik obiteljskog doma mora imati najmanje srednju stručnu spremu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje djelatnosti. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi i predloženom reorganizacijom i preregistracijom, predstavnik je izbrisan i uveo se pojam voditelja koji mora zadovoljavati uvjete propisane za stručnog radnika u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisom kojim se uređuju mjerila za pružanje socijalnih usluga. (PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA NN 110/22, 58/24). Ta promjena je u ove tri godine izazvala brojne probleme i, između ostalog, jedan je od važnih razloga kod donošenja odluke o zatvaranju smještajnih kapaciteta za starije, poglavito u postojećim obiteljskim domovima. Naime, postojećim predstavnicima sa srednjom stručnom spremom koja je pravilo (više od 90% predstavnika ima početno traženi SSS, većina nije medicinskog smjera) nemoguće je u roku pet godina koliko je za prilagodbu dano steći tražene prekvalifikacije; nit je isto moguće kroz sustav obrazovanja, nit je isplativo obzirom na sve težu financijsku održivost socijalnih djelatnosti koju treba ozbiljno uzeti u obzir. Kadar pak koji zadovoljava opis je iznimno teško pronaći na tržištu rada jer svjedočimo deficitu stručnih radnika, zajedno s relativno malim plaćama u socijalnom sektoru i nepoželjnosti rada u istom. Stoga smatramo da bi s ciljem zadržavanja smještajnih kapaciteta i daljnjeg razvoja, kriterij uveden kod osnivanja postojećih obiteljskih domova trebao ostati nepromijenjen tj da se voditelj doma za smještaj do 30 korisnika trebao imati prvotne uvjete – mora imati najmanje srednju stručnu spremu i zdravstvenu sposobnost za obavljanje djelatnosti. Shvaćajući važnost podizanja kvalitete i uloge edukacija u postizanju istog, predlažemo da se kroz zasebne programe i akcijske planove donese zaseban plan educiranja odnosno licenciranja voditelja malih organizacijskih jedinica. Edukacija se može provesti kroz učilišta ili možda Akademiju socijalne skrbi kojoj se ovim prijedlogom Izmjena i dopuna ZSS-a širi opseg djelatnosti, (može se organizirati online predavanje, izdati, skripta u pdf-u...a za sadržaj predlažemo primjerice elementarno poznavanje socijalne skrbi, prava korisnika, poznavanje zakonskih akata za obavljanje djelatnosti, zaštite korisnika i zaštita na radu, osnove nutricionizma i slično.) Vjerujemo da je doškolavanje moguće provesti od ove ideje do realizacije kroz dvije godine i da je to rješenje jedino ispravno i pravedno te bi u konačnici zaštitilo same korisnike osiguravajući dostupnost smještaja kao socijalne usluge. Nakon razgovora s postojećim predstavnicima i pružateljima usluga, ovakvo rješenje i dostupnost obučavanja i mogućnost licenciranja motivacija su na nastavak obavljanja djelatnosti. Obzirom da je riječ o malim organizacijskim jedinicama s cca desetak zaposlenika, u pravilu nezahtijevnim i jednostavnim za vođenje, nema razloga zašto i po kojoj osnovi odgovornost vođenja ne može snositi i odgovorna osoba pravne osobe. Naime, trenutno propisanim uvjetima većina sadašnjih predstavnika s ciljem mogućnosti zadovoljavanja minimalnih uvjeta voditelja organizacijske jedinica nužna je sklapati „fiktivne“ ugovore želi li ponovno ishoditi Rješenje o ispunjavanju mjerila za obavljanje socijalnih djelatnosti. Smatramo da ovaj prijedlog, usuglašen s postojećim predstavnicima, stavlja naglasak na sadržaj, ne samo zadovoljavanje forme, te o ljudskim resursima promišlja kao oskudnom resursu koje moramo koristiti racionalno i učinkovito. Vjerujemo da bi ovakva izmjena olakšala ne samo širenje socijalnih usluga smještaja, već i ubrzala otvaranje i razvoj drugih izvaninstitucionalnih usluga poput boravka i organiziranog stanovanja. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 492 | SABINA-ANGELINA LATIN | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Zbog tehničkih poteškoća prijave Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih uluga za starije osobe "starKA", kao predsjednica i osoba odgovorna za zastupanje udruge "starKA" , pišem komentar u ime udruge: Podržavamo komentare Doma za psihički bolesne odrasle osobe Bistričak i Doma za psihički odrasle osobe Kotoriba. Naime, iskustva iz prakse potvrđuju probleme proizašle iz odredbi članaka 127. i 324. koji čak dovode u pitanje nastavak obavljanja djelatnosti te podržavamo prijedlog da se sporni članci izbrišu. Također predlažemo izmjenu ili dopunu članka 169. - Kontrola pružatelja usluga na način da se nakon „Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb dužan je za pružatelje socijalnih usluga kojima je donio rješenje o ispunjavanju mjerila najmanje jednom godišnje obavljati kontrolu“ umjesto „ispunjavanja mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđenih rješenjem“ jasno definira koja mjerila odnosno da se taj dio zamijeni s „ provedbe kvalitete i skrbi za korisnike te uvjeta propisanih posebnim propisom odnosno važeće isprave o pregledu, ispitivanju i provjeri ispravnosti električnih instalacija te ako je primjenjivo ovisno o opremljenosti prostora: gromobranske instalacije, sustava za dojavu požara, sustava za grijanje i pripremu tople vode, zdravstvene ispravnosti vode koja se ne isporučuje iz javne vodoopskrbe, vodonepropusnosti sabirne jame ako objekt nije spojen na gradsku kanalizaciju, dimnjaka te nepropusnosti plinskih instalacija.“ Isto predlažemo jer je praksa određenih JLS-a da kod kontrole ponovno utvrđuju sva mjerila pa različitim tumačenjima čak i dovode u pitanje jednom ispunjenih mjerila sukladno posebnim propisima iz područja graditeljstva, traže nove potvrde o vlasništvu i slično. Smatramo da bi nadzor JLS-a trebao biti usmjeren na kontrolu kvalitete i skrbi o korisnicima, kontrolu mjerila opreme i isprava iz domene zaštite prostora. | Djelomično prihvaćen | "prijedlog u odnosu na članak 127. je prihvaćen i članak je brisan. Prijedlog u odnosu na članak 324. nije prihvaćen budući da je protekom vremena ta odredba konzumirana. U odnosu na članak 169. - prijedlog nije prihvaćen zbog brisanja članka 127." |
| 493 | ZRINKA PERIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Trebalo bi se urediti pitanje statusa ustanove Centra za posebno skrbništvo koje spada pod ovo Ministarstvo, a nije uvršteno u ustanove socijalne skrbi što otežava rad i negativno utječe na status radnika u ustanovi. | Nije prihvaćen | Status Centra za posebno skrbništvo rješeno je posebnim zakonom. |
| 494 | TEA ŠALAMUN | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s komentarom Doma za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 495 | KLARA JANČEC | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Također se slažem s komentarom Doma za psihički bolesne odrasle osobe Bistričak | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 496 | DANIJELA VARGA LJUBIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Slažem se s komentarom Doma za psihički bolesne odrasle osobe Bistričak. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 497 | DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE KOTORIBA | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Predlažemo da se ovim Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi uredi i dio vezan za izdavanje rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga i to na način da se čl. 127. i čl. 324. brišu. Članke je potrebno brisati jer vrijeme trajanja važenja rješenja od tri godine stvara znatne teškoće u ishođenju novog rješenja, a evidentno je da se okolnosti, koje su građevinske prirode, nisu promijenile. Prvotna funkcija ove odredbe, a bila je osiguravanje kvalitete pružanja usluge, može se osigurati i osigurava se redovitim inspekcijskim nadzorom. Postupak izdavanja novog rješenja po ovoj odredbi je dugotrajan, skup i unosi pravnu nesigurnost u rad pružatelja usluge, npr. umanjuje mu mogućnost kreditiranja od strane banke. Nadalje predlažemo da se promijeni i čl. 126. st. 5. na način da se stvarna nadležnost za donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta stavi u nadležnost Ministarstva za poslove socijalne skrbi, pogotovo za domove za osobe s invaliditetom, kao što je uvijek do sada to i bilo u nadležnosti Ministarstva. Činjenica je da se u granici područja koji poslovi su isključivo u nadležnosti u području Ministarstva za poslove socijalne skrbi. Iskustva iz prethodnih godina pokazala su da utvrđivanje uvjeta bolje utvrđuju stručnjaci koji se navedenim područjem i bave. | Djelomično prihvaćen | "prijedlog u odnosu na članak 127. je prihvaćen i članak je brisan. Prijedlog u odnosu na članak 324. nije prihvaćen budući da je protekom vremena ta odredba konzumirana. " |
| 498 | DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE BISTRIČAK | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Predlažemo da se ovim Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi uredi i dio vezan za izdavanje rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga i to na način da se čl. 127. i čl. 324. brišu. Članke je potrebno brisati jer vrijeme trajanja važenja rješenja od tri godine stvara znatne teškoće u ishođenju novog rješenja, a evidentno je da se okolnosti, koje su građevinske prirode, nisu promijenile. Prvotna funkcija ove odredbe, a bila je osiguravanje kvalitete pružanja usluge, može se osigurati i osigurava se redovitim inspekcijskim nadzorom. Postupak izdavanja novog rješenja po ovoj odredbi je dugotrajan, skup i unosi pravnu nesigurnost u rad pružatelja usluge, npr. umanjuje mu mogućnost kreditiranja od strane banke. Nadalje predlažemo da se promijeni i čl. 126. st. 5. na način da se stvarna nadležnost za donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta stavi u nadležnost Ministarstva za poslove socijalne skrbi, pogotovo za domove za osobe s invaliditetom, kao što je uvijek do sada to i bilo u nadležnosti Ministarstva. Činjenica je da se u granici područja koji poslovi su isključivo u nadležnosti u području Ministarstva za poslove socijalne skrbi. Iskustva iz prethodnih godina pokazala su da utvrđivanje uvjeta bolje utvrđuju stručnjaci koji se navedenim područjem i bave. | Djelomično prihvaćen | "prijedlog u odnosu na članak 127. je prihvaćen i članak je brisan. Prijedlog u odnosu na članak 324. nije prihvaćen budući da je protekom vremena ta odredba konzumirana. " |
| 499 | TOMISLAV FILJAK | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Predlažem brisati dio teksta koji se, nakon prethodne točke 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom, ponavlja u ovoj točci, a glasi: ''… a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.'' Taj tekst treba svakako brisati jer ne može biti istovjetno ''osnovno pitanje'' (točka 2.) koje se uređuje i njegove ''posljedice'' (točka 3.). Naravno, vi možete zauzeti stajalište kako je uzrok i posljedica ista stvar, ali se nadam da bar netko nastoji popraviti dojam koji ostavlja ovakav preslikaj/zalijepi pristup. Osim toga, brisanje teksta predlažem zbog razloga navedenih pod točkom 2., odnosno navedeni prijedlog je potpuno neobrazložen i neutemeljen, budući da: Odlučivanje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog je djelatnost potpuno izvan misije Akademije za socijalni rad. Akademija djeluje manje od godinu dana i još ni temeljni poslovi nisu uhodani. Akademija je usmjerena smo na dodatna usavršavanja za djelatnosti u okviru socijalnog rada, što ima donekle i djelomično veze s nekih do 11% članova Hrvatske psihološke komore koji rade u tom području, a nikakve veze nema s ostalih najmanje 89% članova Hrvatske psihološke komore. Naravno, vjerojatnost da će osobe koje su završile neki oblik psihološkog školovanja u inozemstvu, tražiti priznavanje tog školovanja u Republici Hrvatskoj kako bi radili u socijalnom radu je još i manja od navedenih postotaka. Dakle, Akademija bi odlučivala o sadržajima koji nemaju veze s njezinom područjem rada i to za ljude koji ni ne namjeravaju raditi u tom polju rada. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 500 | IDA JURANIĆ | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći | Ako se prihvate ovi prijedlozi Zakona posljedice su sljedeće: - Ustavne tužbe zbog kršenja Zakona o reguliranim profesijama. - Sudske tužbe kandidata ako im HPK odbije izdati ovlaštenje nakon što su prošli proces u Akademiji. - Intervencije Europske komisije je se krše direktive 2005/36/EC EU-a o priznavanju kvalifikacija. - Europski pravni postupci protiv Hrvatske zbog nepravilnog reguliranja struke. - Opoziv ili poništavanja odluka Akademije. - Stvaranje pravne nesigurnosti zbog paralelnog sustava što je pravno i etički neprihvatljivo. - Deregulacija sustava priznavanja kvalifikacija u Hrvatskoj. - Otvaranje mogućnosti za zaobilaženje strukovnih standarda. Osnivanje Akademije socijalne skrbi stvara niz pravnih problema kao što su ustavne tužbe, sudski procesi i intervencije Europske komisije te čitav niz ozbiljnih negativnih posljedicd za struku, kvalitetu psiholoških usluga i zaštitu javnog interesa. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 501 | ROLAND POTURICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | morate malo gledati i na one koji pune proračun obavljajući profesionalno socijalnu skrb ,da se i njima dozvoli u skladu sa zakonom naravno poslovanje,razvijanje i unapređivanje usluga. hvala | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 502 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Poštovani, kao edukacijski rehabilitator, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 503 | SANJA BARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Poštovani, kao edukacijski rehabilitator, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Srdačan pozdrav! | Prihvaćen | komentar je primljen na znanje |
| 504 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 505 | HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Hrvatska udruga socijalnih radnika u potpunosti podržava komentare Hrvatske komore socijalnih radnika kojim se predlaže brisanje svih odredbi kojima se Komori socijalnih radnika oduzima javna ovlast provođenja postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija socijalnih radnika. Nema nikakvih osnova da se ta nadležnost prenese na Akademiju socijalne skrbi. Ove odredbe su suprotne interesima profesije socijalnog rada u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 506 | JOSIPA BLAŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zbog validnih i čvrstih argumenata iznesenih u komentaru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 507 | IVONA ABRAMOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. | Potrebno je u popis naknada u sustavu socijalne skrbi uvesti inkluzivni dodatak jer je i on vrsta naknade u sustavu socijalne skrbi, a posebno uzimajući u obzir članak 6. prema kojemu se u članku 30. točki 5. riječi „osobne invalidnine“ razmjenuju s riječima : „inkluzivnog dodatka“. Potrebno je ujednačiti terminologiju kroz cijeli nacrt prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | prijedlog se ne prihvaća jer navedena naknada je propisana posebnim zakonom. |
| 508 | VALENTINA KOZJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 1. | Točka 9. bi trebala postati Inkluzivni dodatak. To je također naknada u sustavu socijalne skrbi iako je uređena zasebnim zakonom. | Nije prihvaćen | prijedlog se ne prihvaća jer navedena naknada je propisana posebnim zakonom. |
| 509 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Nije jasno zbog čega se ciljalo pri podizanju osnovice najviše na obitelji s djecom (što svakako jest bilo važno učiniti), a izostavljena su samačka kućanstva koja su prema podacima Eurostata odnosno DZS u najvećem riziku od siromaštva. Naime, iznos stope rizika od siromaštva za samačka kućanstva je najviša i iznosi 50,2%. Osobito su pogođena samačka kućanstva kod osoba starije životne dobi (65 i više godina) gdje stopa rizika od siromaštva iznosti čak 59,9%. Predlažem da se podigne iznos ZMN za samačka kućanstva, a prije svega za samačka kućanstva gdje živi starija osoba od 65 godina jer je predloženi iznos ZMN za njih dva puta manji od praga rizika od siromaštva za samačka kućanstva prema podacima DZS za 2023. godinu. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 510 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Podržavamo povećanje osnovice za samohrane roditelje i članove jednoroditeljskih obitelji. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 511 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Predloženom izmjenom utječe se na izračun zajamčene minimalne naknade za kućanstvo koji se utvrđuje kao zbroj udjela članova kućanstva, obzirom da su predloženom izmjenom povećani udjeli (osobni faktori) za pojedinog člana kućanstva, pri čemu se predložene izmjene tiču samo kućanstava s djecom. Pučka pravobraniteljica načelno pozdravlja svako povećanje zajamčene minimalne naknade, no isto tako smatramo da bi povećanje samo za pojedine kategorije građana trebalo biti posebno obrazloženo. Nadalje, podaci iz 2025 Joint Employment Reporta ukazuju kako je utjecaj socijalnih transfera (osim mirovina) na smanjenje siromaštva „kritičan” od 2020. te je znatno niži od prosjeka EU-a (u 2023. godini u Hrvatskoj je iznosio 20,9% u odnosu na 34,7%). I EU prepoznaje da je stoga potrebno praćenje, posebno u vezi s visokim troškovima života. Ukazujemo kako predložene izmjene nisu uzele u obzir samce, iako podaci državnog zavoda za statistiku za 2023. godinu ukazuju na to kako upravo samačka kućanstva imaju najveću stopu rizika od siromaštva i za 2023. godinu ona iznosi 50,2%. Pritom prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, više od dvije trećine korisnika ZMN-a čine upravo samci, a koje ove izmjene ne uključuju te neće doprinijeti poboljšanju njihovog položaja. Stoga, predlažemo da se poveća i osobni faktor za izračun naknade za samce. Osobito bi trebalo uzeti u obzir starije osobe, koje su predloženim izmjenama u potpunosti izostavljene. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva za starije osobe u 2023. godini iznosila je 34,8% (za žene 38,8%), no za starije osobe u jednočlanom kućanstvu, stopa rizika od siromaštva iznosila je čak 59,9%. Pri tome, u odnosu na ovu skupinu, stopa rizika od siromaštva iz godine u godinu raste, zbog čega smo i preporučili ministarstvu da da provede detaljnu analizu stanja u cilju razvijanja mjera radi zaustavljanja rasta siromaštva starijih osoba. Nemamo informacije da li je ministarstvo provelo analizu, ali usprkos ranjivost ove skupine, oni ostaju isključeni iz ovih izmjena. Bez povećanja iznosa zajamčene minimalne naknade starija osoba koja živi sama i dalje će primati 208 eura zajamčene minimalne naknade, pri čemu je taj iznos dvostruko manji od praga rizika od siromaštva (493 eura). Europski stup socijalnih prava kao jedno od ključnih načela utvrđuje minimalni dohodak, u skladu sa kojim svi koji nemaju dovoljno sredstava imaju pravo na primjerni minimalni dohodak koji omogućuje dostojan život u svim njegovim fazama. Zajamčena minimalna naknada u iznosu od 160,00 eura koliko trenutno iznosi za radno sposobnog samca nije dovoljna i ne osigurava dostojan život. Naravno da se iznos ZMN-a regulira i kroz godišnje utvrđenje osnovice za njegov izračun sukladno čl. 22. st. 1. ZSS-a, no budući da se ovim izmjenama i dopunama povećavaju osobni faktori za izračun zajamčene minimalne naknade za neke kategorije (bez obrazloženja zašto upravo te kategorije te zašto u tom omjeru) smatramo da je ovo prilika da se adekvatnije regulira i iznos zajamčene minimalne naknade za samce, osobito za starije osobe i osobe potpuno nesposobne za rad. Pučka pravobraniteljica također predlaže da se razmotri odredba čl. 27. st. 5. ZSS koja ograničava iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo, odnosno određuje da ista ne može biti veća od 150% bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, odnosno da se ukine ovo ograničenje. Ovim se obitelji s velikim brojem djece unaprijed ograničavaju u iznosu zajamčene minimalne naknade koju bi potencijalno mogli ostvariti. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 512 | HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Postotci navedeni u predloženom članku su mizerni posebno za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osob te samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad, Postotak treba povećati i za samca potpuno nesposobnog za rad. Razlika od 15% između samohranog radno sposobnog i samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad je smiješna. Izgleda da Frojd prema predlagačima visina socijalnih naknada nije bio u pravu kada je rekao da je rad jedna od dvije ključne komponente koje čine ljudsko postojanje smislenim (druga je ljubav). Kada bi predlagača upitali: Želiš li 1000 eura mjesečno i da radiš ili 2000 eura mjesečno, a da si potpuno nesposoban za rad. Što bi izabrao??? Predlažemo da razlika između radno sposobne i radno nesposobne osobe u svakom slučaju bude min.50% | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 513 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Članak 27. st. 3. t .2 mijenja se i glasi: 120% osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i stariju osobu. Prijedlogom su povećane za oko 25% osnovice za gotovo sve ostale kategorije korisnika iz st. 3. Smatramo da potpuno radno nesposobne i starije osobe također trebaju ostvariti veći postotak osnovice ZMN-a. Kategorija građana potpuno radno nesposobnih i osoba starije životne dobi u grupaciji su osoba kod kojih je u podlozi i/Ili uglavnom prisutan invaliditet, a prema statističkim pokazateljima u najvećem stupnju su izloženi siromaštvu i socijalnoj izolaciji. Osobe s potpunom nesposobnošću za rad i starije osobe posebno su ranjive skupine koje nemaju mogućnost stjecanja dodatnih prihoda zbog svojih zdravstvenih ili dobnih ograničenja. Trenutna visina socijalnih naknada, unatoč povećanjima, često je nedovoljna za pokrivanje osnovnih životnih potreba građana, a posebno nedovoljna za podmirivanje dodatnih potreba koje proizlaze iz invaliditeta i starosti. Povećanjem naknada utjecalo bi se na smanjenje socijalne nejednakosti, omogućilo ovim osobama dostojanstveniji život, te smanjilo njihovu ovisnost o dodatnoj pomoći i u slugama, što može dugoročno pozitivno utjecati na društvo i sustav socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 514 | MONIKA HODAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Predlažem povećanje OSNOVICE, a ne izdvojene udjele, i to za SVE skupine korisnika, kao što je navela i gosp. Gordana Sudec. Svodimo se na puka preispitivanja i vođenje beskrajnih višemjesečnih upravnih postupaka. Povećanjem osnovice korisnici trenutno ostvaruju svoja prava, a ne po donošenju rješenja. U situaciji kad je inkluzivni dodatak preplavio sustav socijalne skrbi donijet će se odluka da se dodatno preplavi i ponovnim utvrđivanjem uvjeta korisnicima zajamčenih minimalnih naknada?! Tužno... | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje uz napomenu da je Zakonom o socijalnoj skrbi propisano da se osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade određuje jednom godišnje i da je za 2025. godinu određena u visini od 160 Eura. |
| 515 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 4. | Članak 4. odnosi se na izmjenu čl. 27. st. 3. vezano uz visinu zajamčene minimalne naknade članova kućanstva. Prijedlog je povećanja iznosa u svim kategorijama osim za odrasle osobe. Prijedlogom se naročito zakidaju odrasle osobe potpuno nesposobne za rad i starije osobe (ostaje 95% osnovice). Samohranom roditelju i djeci iznosi rastu do 30 % osnovice dok za osjetljivu skupinu starijih i osoba s invaliditetom uopće nema povećanja iznosa zajamčene minimalne naknade. S obzirom na standard života i sve veće troškove uslijed galopirajuće inflacije svakako trebamo zaštititi sve kategorije korisnika od siromaštva i omogućiti im zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Prijedlog je da se povećaju iznosi za sve podskupine. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 516 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Predlažem da se izmijeni stavak 1. članka 28. Zakona koji određuje da se beskućniku kojem je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iz čl. 27. st. 2 i 3. Beskućnici su ekstremno materijalno deprivirana kategorija korisnika kojoj je iznimno važno da primaju novačanu naknadu kojom će moći potaknuti izlazak iz duboko depriviranog položaja. Zakonodavac smatra da s obzirom da je beskućniku osiguran smještaj u u prihvatilištu nije potrebno da prima punu osnovicu ZMN jer su mu na taj način osigurani osnovni životni uvjeti. No živjeti sa 70 ili 80 eura mjesečno (50% osnovice ZMN) definitivno nije stimulativno za izlazak iz ekstremno depriviranog materijalnog položaja te je upravo za ovu kategoriju korisnika važno da imaju 100% osnovicu (čak i veću) zbog svog iznimno teškog materijalnog položaja bez obzira jesu li smješteni u prihvatilištu ili koriste usluge prenoćišta ili organiziranog smještaja. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 517 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Predlaže se izmijeniti stavak 1. članka 28. Zakona koji određuje da se beskućniku kojem je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa zajamčene minimalne naknade iz čl. 27. st. 2 i 3. na način da se taj iznos poveća. Bez omogućavanja primjerene i dostojne naknade ova najugroženija skupina siromašnih građana niti ne može steći uvjete za promjenu svojeg položaja i izlazak ne samo iz siromaštva, već i beskućništva, budući da su to osobe bez vlastitih prihoda, bez nekretnina u svom vlasništvu, bez mreže socijalne podrške te su u ponovnom riziku od beskućništva jednom kada izađu iz privremenog smještaja. Također, smatramo kako bi postotak iznosa zajamčene minimalne naknade trebao biti povećan i žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima kojima su priznate usluge smještaja u kriznim situacijama, jer su u povećanom riziku od beskućništva jednom kada izađu iz privremenog smještaja. Ističemo kako se u sva tri gore navedena slučaja radi o posebno ugroženim kategorijama osoba kojima je financijska pomoć u višem iznosu prijeko potrebna, bez obzira na okolnost da se nalaze u sklopu određene vrste smještaja, posebno ako uzmemo u obzir da je smještaj u prihvatilištima ograničenog vremenskog perioda, unutar kojeg bi osobe trebale biti osnažene za napustiti prihvatilište. Nadalje, pozdravljamo uvođenje nove kategorije korisnika kojima se priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu – korisnicima naknade za redovno studiranje. Iako se izrijekom ne navodi, za pretpostaviti je da se ova naknada odnosi (i) na mlade u sustavu alternativne skrbi (mladi koji žive u stambenim zajednicama koji su nastavili studirati). Kao i kod gore spomenutih kategorija obuhvaćenih ovim člankom, predlažemo priznavanje višeg postotka iznosa zajamčene minimalne naknade, s obzirom na okolnost da je slabiji socioekonomski status često ograničavajući faktor kod pristupa visokom obrazovanju kao i kod završavanja istog. Priznavanje ove kategorije korisnika, a posljedično i priznavanje višeg postotka iznosa zajamčene minimalne naknade predstavljalo bi konkretan korak naprijed prema većoj uključivosti temeljem socio-ekonomskog statusa u visokom obrazovanju. Dodatno, ukazujemo i na potrebu nomotehničkog uređenja predložene izmjene članka 28. na način da se navede da dosadašnji stavak 2. članka 28. postaje stavak 3. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 518 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | Pri izmjeni navedenog članka nejasno je što se događa s dosadašnjim stavkom 2. koji se odnosi na žrtve nasilja u obitelji (a koje se istovremeno kao korisnička skupina uopće ne spominju u novom nazivu članka) i sa žrtvama trgovanja ljudima. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. ili se on briše/mijenja? To nije navedeno. Ostaje nedefinirano kako se navedenom izmjenom računa iznos zajamčene minimalne naknade za žrtve nasilja i žrtve trgovanja ljudima odnosno je li žrtvama nasilja u obitelji kojima je priznata usluga smještaja ostaje pravo na cijeli iznos prava na zajamčenu minimalnu naknadu? Dodatni prijedlog: Naslov iznad članka 28. u tekst se nadodaje nova korisnička kategorija - mladoj osobi prilikom izlaska iz alternativne skrbi, a prva tri mjeseca nakon zaposlenja. U članku 28. iza stavka 1.i 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: mladoj osobi prilikom izlaska iz alternativne skrbi priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa zajamčene minimalne naknade prva tri mjeseca nakon zaposlenja iz članka 27. stavka 2. i 3. ovog Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Obrazloženje: ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu mladim osobama koje izlaze iz alternativne skrbi, a u trajanju prva tri mjeseca nakon zaposlenja, financijska je podrška neophodna za samostalno uključivanje i osamostaljivanje prilikom izlaska. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen. Odredba je dodatno nomotehnički uređena. |
| 519 | HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 5. | U članku 28 navodi se da je beskućniku kojem je osigurano ili organizirano stanovanje u prihvatilištu priznaje se 50% ZMN. Problem je na ne visina ZMN-a nego navođenje da je u prihvatilištu organizirano stanovanje. Aktualnim Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23) beskućnik je definiran kao „osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a smještena je ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatilištu ili prenoćištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje“. Valja napomenuti da trenutna definicija usluge prihvatilišta i prenoćišta nespretno podvodi pod usluge organiziranog stanovanja. Naime, organizirano stanovanje je zasebna socijalna usluga s određenim razlikama naspram usluge smještaja. Iako je organizirano stanovanje oblik smještaja beskućnika, ono zbog sadržaja usluga nema nikakvih poveznica sa smještajem u prihvatilište, a posebno u prenoćište. Zakonom je utvrđeno da je organizirano stanovanje izvan institucijska (članak 74. stavak 3.), a smještaj institucijska socijalna usluga (članak 74. stavak 4.) Člankom 106. propisano je: „(1) Organizirano stanovanje je socijalna usluga kojom se osobama iz članka 107. ovoga Zakona osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba radi uspostavljanja i održavanja njihovih socijalnih uloga, izjednačavanja njihovih mogućnosti, poboljšanja kvalitete života, poticanja aktivnog i samostalnog življenja te socijalnog uključivanja, ovisno o potrebama korisnika.“ (2) Stambena jedinica iz stavka 1. ovoga članka može biti obiteljska kuća ili stan u obiteljskoj kući ili zgradi u lokalnoj zajednici. (3) U jednoj stambenoj jedinici može se pružati socijalna usluga za najviše osam korisnika. Člankom 109. je propisano da je smještaj usluga kojom se korisniku osigurava intenzivna skrb i zadovoljenje osnovnih životnih potreba te stanovanje i organizirane aktivnosti tijekom dana uz stalnu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih i dodatnih životnih potreba. Usporedbom usluge organiziranog stanovanja i usluge smještaja koja se odnosi i na smještaj u kriznim situacijama nedvojbeno je da prihvatilište u smislu Zakona o socijalnoj skrbi ni u kom slučaju nije organizirano stanovanje iako ima neke njegove atribute nego privremeni smještaj u okviru kojeg se pružaju usluge kao u domu socijalne skrbi. Nadalje, prenoćište pruža usluge noćenja s doručkom ili večerom i nema nikakvih poveznica s uslugama i aktivnostima koje se provode u okviru usluge organiziranog stanovanja. Naime, organizirano stanovanje je zasebna socijalna usluga s određenim razlikama naspram usluge smještaja, te iako ona jest u praksi prepoznati oblik smještaja beskućnika, definicija bi trebala u tom dijelu jasnije glasiti da je beskućnik osoba „…smještena u prenoćištu ili prihvatilištu ili koristi uslugu organiziranog stanovanja“. Unatoč nekoliko izmjena i dopuna Zakona, predlagatelji još uvijek nisu smatrali potrebnim barem izmijeniti postojeći tekst, a kamoli u definiciju "Beskućnik" uključiti osobe u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja u skladu s ETHOS tipologijom. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 520 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. | Podržavamo stav Pučke pravobraniteljice o ovom članku. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 521 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 6. | Predloženom izmjenom se čl. 30 ZSS koji definira Novčana sredstva koja se ne uračunavaju u prihod usklađuje sa Zakonom o inkluzivnom dodatku. Pučka pravobraniteljica predlaže da se članak doradi tako da se u prihod ne uračunava niti novčana naknada koju nezaposleni roditelj ostvaruje za vrijeme rodiljne i roditeljske poštede od rada obzirom da smo kroz rad na pritužbama utvrdili da trenutno neki korisnici ili kućanstva ostaju bez zajamčene minimalne naknade, a zbog ostvarivanja prava na ovu novčanu naknadu dok se nekima ona značajno umanjuje. | Nije prihvaćen | prijedlog se ne prihvaća jer ukoliko se u prihod ne bi uračunavale novčana naknada koju nezaposleni roditelj ostvaruje za vrijeme rodiljne i roditeljske poštede tada bi se dovelo u pitanje načelo supsidijarnosti |
| 522 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Podržavamo stav Pučke pravobraniteljice o ovom članku. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 523 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Predlažem ukidanje odredbi članaka 36., 37. i 38. Zakona o socijalnoj skrbi jer je mjera rada za opće dobro bez naknade u suprotnosti s Ustavom RH kao i mnogim drugim međunarodnim ugovorima kojih se RH dužna pridržavati (Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencija o prisilnom ili obveznom radu, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europska socijalna povelja Povelja EU o temeljnim pravima). Ako osoba ispunjava sve uvjete za ostvarenje prava iz sustava socijalne skrbi kao što je zajamčena minimalna naknada onda joj to temeljno pravo ne može biti uvjetovano besplatnim radom za opće dobro niti ju se smije penalizirati oduzimanjem tog prava jer se nije odazvala na bespatan rad. Ovim uvjetovanjem prava su pogođeni najranjiviji i najsiromašniji građani u RH te se postavlja pitanje zbog čega neka druga prava koja ostvaruju neki drugi korisnici iz sustava socijalne skrbi također nisu dodatno uvjetovana. Hrvatska i još samo tri države u EU (Rumunjska, Bugarska i Slovačka) imaju ovakvu mjeru te nas to stavlja u položaj države koja duboko diskriminira najravnjivije skupine društva. Također, ova se mjera provodi nejednako od lokalne do lokalne zajednice te ju neki čelnici JLRS koriste kako bi imali besplatnu radnu snagu koja će odrađivati neke komunalne poslove u njihovoj loklanoj zajednici dok brojne druge lokalne zajednice uopće ne koriste ovu mjeru. Na taj način su također korisnici zajamčene minimalne naknade diskriminarni zbog nejednake provedbe ove mjere. Ako je intencija ove mjere uključivanje radno sposobnih korisnika ZMN u svijet rada onda je važno potencirati uslugu socijalnog mentorstva kojom se ciljaju upravo ovi korisnici. Mjerom socijalnog mentorstva se može postići uključivanje radno sposobnih korisnika u svijet rada kako bi mogli privređivati i živjeti od svog rada umjesto od socijalne naknade. Besplatni rad se nije pokazao kao mjera koja je dopirnijela socijalnom ili radnom uključivanju korisnika. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se prijedlog za ukidanje odredbe članka 36.,37.,38., jer je smisao navedenih odredbi je radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne nakande. Osim toga, ovim Prijedlogom zakona uvedene su nove iznimke kada se korisnik zmn-a nije dužan odazvati pozivu na rad za opće dobro |
| 524 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Pučka pravobraniteljica pozdravlja prijedlog da se trenutno zdravstveno stanje korisnika ZMN-a uzima u obzir prilikom ocjene mogućnosti odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade, a kao što je već više puta predlagala i o čemu je pisala u Godišnjem izvješću za 2023. godinu. Ranija odredba koja nije prepoznavala zdravstveno stanje zbog kojeg je korisnik privremeno nesposoban za rad, dovodila je do diskriminacije na temelju zdravstvenog stanja, svih onih korisnika ZMN-a koji su u trenutku primanja poziva na rad za opće dobro bez naknade privremeno nesposobni za rad zbog bolesti i ne mogu mu se odazvati. Naime, kako je navedeno relevantnim odredbama Zakona o suzbijanju diskriminacije, spomenuto predstavlja diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja. Istovremeno, predlažemo ovim izmjenama ZSS ukinuti tj brisati iz ZSS institut rada za opće dobro bez naknade, kao mjere koja nalaže obvezan rad za sve radno sposobne i djelomično radno sposobne korisnike ZMN-a, pri čemu sličan institut ima svega nekoliko europskih država (Bugarska, Rumunjska Slovačka i RH) i to iz više razloga. Prvo, riječ je uvjetovanju primanja socijalne naknade obvezom odaziva na rad, pri čemu istovremeno, i kada bi se ova obveza ukinula i brisali članci 36., 37. i 38. ZSS-a i dalje na snazi ostaju odredbe ZSS-a kojima se propisuje obveza da korisnik bude evidentiran u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno obveza aktivnog traženja posla za korisnike ZMN-a koji su radno sposobni i djelomično radno sposobni. Drugo, iako se rad za opće dobro ne smatra radom, već dijelom socijalne naknade, ukazujemo da se rad za za opće dobro može promatrati i kao 'rad', odnosno predstavlja de facto rad, no praktički besplatni rad odnosno rad za koji se dobiva iznimno niska 'plaća', a s obzirom na iznos ZMN-a. Treće, ovu mjeru u provedbi prate mnogi problemi - od arbitrarnog pozivanja korisnika ZMN-a, tako da jedinica lokalne ili regionalne samouprave koja organizira ovaj rad neke korisnike zove više puta, a neke nikada, do činjenice da ju neke jedinice lokalne ili područne samouprave uopće ne organiziraju dok druge da, što će u nejednak položaj staviti korisnike ZMN-a na razini RH. Također neke jedinice lokalne samouprave ne podmiruju trošak prijevoza niti topli obrok što je onda dodatni trošak za korisnike ZMN-a. Zbog svega navedenog smatramo da mjeru rada za opće dobro bez naknade iz ZSS-a treba ukinuti te predlažemo u potpunosti brisati članke 36., 37. i 38. ZSS-a. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se prijedlog za ukidanje odredbe članka 36.,37.,38., jer je smisao navedenih odredbi je radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne nakande. Osim toga, ovim Prijedlogom zakona uvedene su nove iznimke kada se korisnik zmn-a nije dužan odazvati pozivu na rad za opće dobro |
| 525 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | U potpunosti podržavam prijedlog Centra za mirovne studije da je rad za opće dobro bez naknade, kojim se uvjetuje primanje zajamčene minimalne naknade najsiromašnijim građanima i građankama, nužno u potpunosti izbrisati iz Zakona o socijalnoj skrbi. Taj koncept je temeljen na modelu razumijevanja međusobnih odnosa koji je daleko od temelja socijalne države, a Hrvatska se od Ustava pa na dalje voli zvati socijalnom državom. Uvjetovanje pomoći radom za opće dobro daleko je od koncpeta socijalne države i socijalne pravde te pokazuje duboko nerazumijevanje problematike i rizika koje dovode do toga da netko postane (i ostane) korisnik ZMN-a. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 526 | GRAD OSIJEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Predmetna dopuna je nedorečena i otvara niz nedoumica u njezinoj provedbi. Tko će procijeniti koje je TRENUTNO ZDRAVSTVENO STANJE korisnika opravdano da se korisnik izuzme od rada za opće dobro bez naknade, na koji način i na temelju čega? Predlažemo da se jasnije uredi obveza Zavoda na način da se sa popisa radno sposobnih i djelomično radno sposobnih korisnika koji se dostavljaju JLPRS isključe korisnici izuzeti sukladno važećem članku 26. Zakona kao i korisnici isključeni sukladno članku 7. predmetnih izmjena i dopuna Zakona. Pojam trenutno ZDRAVSTVENO STANJE znatno je širi pojam od pojma RADNE SPOSOBNOSTI te nije jasno što taj pojam podrazumijeva. Koje trenutno zdravstveno stanje opravdava neodazivanje na poziv za uključivanje u rad za opće dobro. Zdravstveno stanje obuhvaća niz čimbenika i stanja pojedinca. Nadalje sam termin „trenutno“ zdravstveno stanje ostavlja i pitanje mora li procjena sadržavati i procjenu barem očekivanog trajanja takvog „stanja“. Predmetna zakonska odredba je neodređena, otvara niz pitanja, a koja se u konačnici reflektiraju i na samo ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi. Naime, neopravdan odaziv na poziv za rad za opće dobro bez naknade, povlači za sobom prestanak prava na ZMN, a posljedično i na naknadu za troškove stanovanja kao i druga prava definirana aktima JLPRS koje se nadovezuju na pravo na ZMN. Napominjemo kako niti trenutno važeća zakonska odredba o DJELOMIČNO RADNO SPOSOBNIM korisnicima također nije dovoljno definirana i u praksi ostavlja pitanja, odnosno što djelomična radna sposobnost faktično predstavlja. Naime, Zakon o socijalnoj skrbi poznaje definiciju „djelomično radno sposobna osoba“, ali u članku 27. stavku 3. kojim se određuje postotak osnovice za izračun prava na ZMN, ne poznaje predmetnu kategoriju DJELOMIČNE RADNE SPOSOBNOSTI, nego isključivo radne sposobnosti i potpune radne nesposobnosti, te se slijedom navedene zakonske odredbe, u praksi, u rješenjima Zavoda o priznanju prava na ZMN, korisnici također definiraju isključivo ili kao radno sposobni ili kao potpuno radno nesposobni. Predmetnim dopunama i izmjenama Zakona uvodi se nova kategorija, a niti pojam „djelomično radno sposobni korisnici“ nije dovoljno razrađen zakonskim odredbama. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 527 | HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Prijedlog: Brisati članak 36. Radno sposobni primatelj ZMN-a za 60 rada dobiva 160 eura ili 2,67 eura po satu, bez zdravstvenog osiguranja, bez mirovinskog, bez ikakvihdrugih radnih prava. Ako radi 90 sati satnica mu je 1,78 eura. Kako će npr. beskućnik kojeg se prisili da radi konzumirati jedini dnevni obrok u pučkoj kuhinji ako je na poslu. Slovenci stimuliraju rad primatelja socijalne pomoći, čak i volonterski rad dok mi za mizeriju prisiljavamo korisnike ZMN-a na rad po satnici koja je upola manja od satnice minimalne plaće u RH. Nadalje, Slovenija uvećava socijalnu pomoć osobi koja se uključi u program psihosocijalne rehabilitacije i osobi koje imaju pismeni ugovor o volonterskom radu te ih smatraju da rade od 60 do 128 sati mjesečno. Radno sposobnim korisnicima ZMN-a treba pružiti adekvatnu pomoć i podršku u rješavanju poteškoća i problema koji ih omogućuju u radu, a ne ih kažnjavati prisilnim radom. Beskućnici su prijavljeni na Zavod za zapošljavanje radi ostvarivanja ZMN-a i iako se smatraju radno sposobnima većina nije radno sposobna zbog psihičkih, intelektualnih i drugih zdravstvenih poteškoća, a nitko ih nikada nije uputio na procjenu radne sposobnosti ili se na nju nisu odazvali. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se prijedlog za ukidanje odredbe članka 36.,37.,38., jer je smisao navedenih odredbi je radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne nakande. Osim toga, ovim Prijedlogom zakona uvedene su nove iznimke kada se korisnik zmn-a nije dužan odazvati pozivu na rad za opće dobro |
| 528 | CENTAR ZA MIR, NENASILJE I LJUDSKA PRAVA - OSIJEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Predlažemo ukidanje odredbi članaka 36., 37. i 38. Zakona o socijalnoj skrbi jer krše odredbe Ustava Republike Hrvatske te su u suprotnosti s ratificiranim međunarodnim ugovorima, prvenstveno s Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Konvencijom o prisilnom ili obveznom radu (Međunarodna organizacija rada), (Europskom) Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Europskom socijalnom poveljom, te Poveljom EU o temeljnim pravima. Primjena ove mjere krši pravo na slobodni izbor rada (Ustav Republike Hrvatske, UN-ov Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europska socijalna povelja, Povelja Europske unije o temeljnim pravima); krši zabranu prisilnog rada (Konvencija o prisilnom i obveznom radu i Konvencija o ukinuću prinudnog rada Međunarodne organizacije rada; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe) jer sadrži sve elemente prisilnog rada - izostanak dobrovoljnosti pri sudjelovanju u radu te prijetnja kaznom u slučaju neodaziva na rad; krši pravo jednakosti pred zakonom (Ustav Republike Hrvatske, nacionalno zakonodavstvo i međunarodni ugovori) jer ista obaveza nije propisana za druge kategorije građana, stoga ukazujemo na diskriminaciju temeljem imovnog stanja; krši načelo Republike Hrvatske kao socijalne države, načelo socijalne pravde te pravo svakog zaposlenog i člana njegove obitelji na socijalnu sigurnost (Ustav Republike Hrvatske) jer predviđa sankcije u slučaju neodaziva na rad koje korisnika ostavljaju bez primanja; krši pravo na socijalnu skrb i socijalno osiguranje te pravo da im se zbog primanja socijalne naknade neće umanjiti socijalna i politička prava (UN-ov Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima); uvodi workfare princip u hrvatski sustav socijalnih politika. Workfare princip socijalnog sustava podrazumijeva sustav koji zahtijeva aktivnosti temeljene na radu kao uvjet za ostvarivanje naknade - kao cilj mjere često se ističe “vraćanje duga” državi, što podrazumijeva konceptualiziranje socijalnog sustava kao kreditne institucije. Mjera rada za opće dobro bez naknade krši osnovna ljudska prava, poput prava na slobodni izbor rada, zabranu prisilnog rada i pravo na socijalnu sigurnost. Korisnici moraju besplatno raditi 60-90 sati mjesečno, a rad organiziraju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Problemi uključuju izostanak temeljnih radničkih prava, diskriminaciju, nedostatak regulacije i nepravednu provedbu u različitim regijama. Korisnici ZMN-a suočavaju se s različitim nepravednim uvjetima, uključujući neosiguranje od ozljede na radu, neplaćeni prijevoz i hranu, te diskriminaciju zbog zdravstvenog stanja ili socijalne pozadine. Kroz ovu se mjeru siromašni kažnjavaju samo zato što su siromašni i dobivaju socijalnu pomoć (zajamčenu minimalnu naknadu). U razdoblju od protekle dvije godine, kao udruga ovlaštena za pružanje besplatne pravne pomoći zabilježili smo 307 upita korisnika zajamčene minimalne naknade vezano uz provedbu ove mjere. Direktno na terenu utvrdili smo da se korisnici nejednako pozivaju na provedbu ove mjere, dakle arbitrarno što je u suprotnosti s ustavnim načelom jednakosti pred zakonom. Također smo zabilježili slučajeve korisnika kojima je zbog neodazivanja na provedbu ove mjere doneseno rješenje o ukidanju zajamčene minimalne naknade u kom slučaju su te osobe ostale bez ikakvih primanja i bez mogućnosti podnošenja novog zahtjeva za ostvarivanjem prava na novčanu naknadu u roku od 6 mjeseci. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se prijedlog za ukidanje odredbe članka 36.,37.,38., jer je smisao navedenih odredbi je radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne nakande. Osim toga, ovim Prijedlogom zakona uvedene su nove iznimke kada se korisnik zmn-a nije dužan odazvati pozivu na rad za opće dobro |
| 529 | DRAGANA KNEZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | U potpunosti podržavam prijedlog Centra za mirovne studije da je rad za opće dobro bez naknade, kojim se uvjetuje primanje zajamčene minimalne naknade najsiromašnijim građanima i građankama, nužno u potpunosti izbrisati iz Zakona o socijalnoj skrbi. Dodajem da je Zakonom o volonterstvu regulirano “dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili zajednice”, koje se u tom slučaju zove volontiranjem. Ukoliko “ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili zajednice” nije dobrovoljno, ne može biti ništa drugo nego prisilno, i kao takvo u suprotnosti s cjelinom ustavnog i zakonodavnog okvira Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 530 | MONIKA HODAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Kakvo je to točno zdravstveno stanje zbog kojeg osoba ne može obavljati rad za opće dobro? Tko će to procjenjivati i na temelju kakvih dokumenata/nalaza/potvrda? Apsolutno nedorečen članak i sve u svezi rada za opće dobro! Podržavam stav Centra za mirovine studije i potrebu za žurnim ukidanjem rada za opće dobro. Nejednako provođenje, odn. neprovođenje u većini jedinica lokalne samouprave do mjere da će osoba koja ne odradi biti 'kažnjena' gubitkom zajamčene minimalne naknade do toga da druga neće biti niti pozvana obavljati takav rad. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 531 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 7. | Diskriminacija na temelju zdravstvenog stanja koja se uvođenjem ove odredbe pokušava ukloniti samo je jedan u nizu problema s provedbom mjere rada za opće dobro bez naknade. Naime, mjeru rada za dobro bez naknade treba u cijelosti ukinuti jer ona krši pravo na slobodni izbor rada (Ustav Republike Hrvatske, UN-ov Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, Europska socijalna povelja, Povelja Europske unije o temeljnim pravima); krši zabranu prisilnog rada (Konvencija o prisilnom i obveznom radu i Konvencija o ukinuću prinudnog rada Međunarodne organizacije rada; Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe) jer sadrži sve elemente prisilnog rada - izostanak dobrovoljnosti pri sudjelovanju u radu te prijetnja kaznom u slučaju neodaziva na rad; krši pravo jednakosti pred zakonom (Ustav Republike Hrvatske, nacionalno zakonodavstvo i međunarodni ugovori) jer ista obaveza nije propisana za druge kategorije građana, stoga ukazujemo na diskriminaciju temeljem imovnog stanja, krši načelo Republike Hrvatske kao socijalne države, načelo socijalne pravde te pravo svakog zaposlenog i člana njegove obitelji na socijalnu sigurnost (Ustav Republike Hrvatske) jer predviđa sankcije u slučaju neodaziva na rad koje korisnika ostavljaju bez primanja, krši pravo na socijalnu skrb i socijalno osiguranje te pravo da im se zbog primanja socijalne naknade neće umanjiti socijalna i politička prava (UN-ov Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima). Također, korisnici-radnici za opće dobro lišeni su radničkih prava. Također, njezina nedovoljna reguliranost dovodi do značajnih razlika u provedbi mjere te uzrokuje nejednako postupanje prema korisnicima zajamčene minimalne naknade. U zakonu nije navedena obaveza osiguravanja radnika u slučaju ozljede na radu pa, prema analizi koju smo proveli, manje od polovice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji provode mjeru svoje radnike osigurava. Nije propisano ni ukupno trajanje rada, tj. ukupan broj sati rada po korisniku pa korisnici odrađuju različit broj sati u različitim jedinicama lokalne samouprave. Tako se u nekim jedinicama korisnici na rad za opće dobro bez naknade pozivaju samo jednom, a u nekima se pozivi korisnicima u određenom vremenskom periodu ponavljaju; rad se negdje obavlja u vremenskom trajanju od mjesec dana, dok se drugdje rad za opće dobro bez naknade provodi u višemjesečnom periodu. Posebno je zabrinjavajuće to što neki JLRS-ovi korisnike pozivaju “po potrebi”, što znači da mjeru implementiraju kako bi zadovoljili zakonsku obavezu provedbe mjere i vlastite potrebe za radnom snagom u periodima kada imaju pojačan opseg poslova. Zakonom nije regulirano ni pitanje troškova prijevoza do mjesta rada i prehrane pa te troškove, prema našoj analizi, ne snosi 60,7% JLRS-ova koji provode mjeru. Sve navedeno dovodi do razlika u pravima i obavezama korisnika ovisno o mjestu stanovanja. Ne postoji eksplicirana svrha mjere pa stoga ni nema načina mjerenja pozitivnog utjecaja mjere na korisnike. Zbog svoje nedorečenosti koja otežava provedbu mjere, kao i nespremnosti korisnika za rad, minimalno 68,4 % JLRS-ova ne provodi mjeru, bez obzira na zakonsku obavezu, što ukazuje na to da mjera ne ispunjava svoje ciljeve, bez obzira na to koji oni bili. Također, mjera se najviše provodi u županijama niskog stupnja razvoja i onima s velikom zastupljenošću pripadnika romske nacionalne manjine, što ukazuje na dispropocionalan utjecaj mjere na korisnike i potencijalnu diskriminaciju. Prema informacijama koje su nam dostavljene od strane Ministarstva rada u razdoblju od 01.01.2023. do 31.08.2024. godine evidentirano je 91 pravomoćno rješenje o ukidanju zajamčene minimalne naknade. S obzirom na sve navedeno, tražimo brisanje članaka 36. – 38. Zakona o socijalnoj skrbi. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se prijedlog za brisanje odredbe članka 36.,37.,38., jer je smisao navedenih odredbi je radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne nakande. Osim toga, ovim Prijedlogom zakona uvedene su nove iznimke kada se korisnik zmn-a nije dužan odazvati pozivu na rad za opće dobro |
| 532 | IVONA ABRAMOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Podržavam stav da se odustane od navedene izmjene. Kao što je navedeno u prethodnim komentarima, nejasan je odnos usluge stručne procjene iz čl. 82. s procjenom pružatelja usluga iz čl. 94., 97. Ili 99., a u kontekstu procjene, Zavodi koji bi trebali biti nositelji procjene u malom postotku imaju zaposlene stručne radnike osposobljene za obavljanje iste. Mišljenja sam da se prebacivanjem nositelja ne bi postiglo ni ubrzanje procesa, niti bi se mogla osigurati potrebna kvaliteta. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 533 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Podržavamo stav Pučke pravobraniteljice o oovm članku. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 534 | JOSIPA KATALENAC PERŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Slažem se s prethodnim komentarima kojima se predlaže odustajanje od ove izmjene. Stručni radnici Zavoda nemaju osigurane sve stručne radnike (edukacijski rehabilitatori, logopedi) kako bi kompetentno napravili stručnu procjenu i samim time odgovorili na stvarnu potrebu korisnika za određenom uslugom, opsegom i trajanjem iste. Također, Zavodi su preopterećeni administrativnim poslovima kojih je, unatoč stalnim promjenama, nažalost sve više, osobito zato što su u nadležnosti istih poslovi koji na tom mjestu ne bi trebali biti. Osim toga, stavljanjem usluge stručne procjene prioritetno Zavodu degradira se postojeće stručnjake domova socijalne skrbi koji imaju prostorne i stručne kapacitete za provesti istu. Zavodi nemaju prostorne kapacitete za navedeno, nisu svi opremljeni adekvatnom opremom za provođenje stručne procjene. Žao mi je što nema više komentara na ovaj članak, ali nadam se da će isti biti razmotreni i uvaženi. | Prihvaćen | prijedlog je prhvaćen. |
| 535 | MILICA GREGURIĆ PRUGOVEČKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Predlažem odustajanje od izmjene ove odredbe. Naime, predloženom izmjenom odredbe članka 82. stavka 3. se pružanje usluge stručne procjene za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom prioritetno stavlja u nadležnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji je već dovoljno preopterećen. Osim toga, za provođenje ovog postupka potrebni su stručnjaci različitih profila (među kojima su i oni koji nisu zaposlenici HZSR) te koji imaju specifične kompetencije koje nemaju zaposlenici HZSR . | Prihvaćen | prijedlog je prhvaćen. |
| 536 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Važećom odredbom članka 82. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da uslugu stručne procjene (koja se odobrava se djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom radi priznavanja svih vrsta socijalnih usluga) provodi tim stručnjaka doma i drugih pružatelja usluga za djecu s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom. Intencija takve odredbe vjerojatno proizlazi iz činjenice da tim stručnjaka domova i drugih pružatelja socijalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom (edukacijski rehabilitatori, logopedi, odgojitelji, socijalni radnici, psiholozi, radni terapeuti, fizioterapeuti, kineziterapeuti i medicinske sestre) ima kompetencije za utvrđivanje sposobnosti i potreba korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge. Predloženom izmjenom odredbe članka 82. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi, pružanje usluge stručne procjene za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom prioritetno se stavlja u nadležnost Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a tek iznimno domovima i drugim pružateljima usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, s obrazloženjem da će se omogućiti „brže odobravanje usluge stručne procjene jer će istu uz sve dosadašnje pružatelje moći pružati i Hrvatski zavod za socijalni rad u kojem je zaposlen veći broj stručnjaka.“ Navedeni bi prijedlog izmjene odredbe članka 82. stavka 3. s citiranim obrazloženjem imao opravdanja kada bi područni uredi Hrvatskog zavoda za socijalni rad imali ili mogli zaposliti sve gore navedene stručne radnike koji bi kao tim stručnjaka mogli u trajanju od najmanje 4 do 6 sati provoditi stručnu procjenu za pojedino dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom za sve vrste usluga kako je propisano stavkom 2. istoga članka, koji nije predmet izmjena zakona. Međutim, s obzirom na činjenicu da su u Zavodu zaposleni gotovo isključivo socijalni radnici, pravnici, psiholozi i socijalni pedagozi (u skladu s člankom 251. stavkom 1. Zakona), a tek u jednom neznatnom udjelu drugi stručni radnici (u skladu s člankom 251. stavkom 2. Zakona), nije logično da je predlagatelj predložio izmjenu odredbe koja Zavodu daje prioritet u provođenju usluge stručne procjene u odnosu na domove i druge pružatelje socijalnih usluga koji bi, kako je predloženo, tu uslugu mogli provoditi samo iznimno. Iz navedenih razloga mišljenja smo da se predloženom izmjenom odredbe članka 82. stavka 3. ne bi postiglo ubrzanje cijelog procesa stručne procjene. Ako je intencija osigurati djelotvornost procesa upućivanja korisnika na socijalne usluge, tada treba pronaći druga rješenja u suradnji sa stručnim radnicima domova i drugih pružatelja socijalnih usluga koji ne uključuju samo brže odobravanje usluge stručne procjene, već i osiguravanje predložene socijalne usluge od strane stručnog tima. Slijedom svega navedenog, a u svrhu osiguranja i održavanja kvalitete ove usluge, predlaže se da predlagatelj propisa odustane od izmjene ove odredbe. | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 537 | "SRCE" - UDRUGA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, OSOBA S INVALIDITETOM I NJIHOVIH OBITELJI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | U članku 82. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Uslugu stručne procjene provodi Zavod, a iznimno na temelju uputnice ili zaključka Zavoda tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.“ Uvođenjem ovog postupka Hrvatskom zavodu za socijalni rad (HZSR) nameće se dodatna obveza uz već postojeće zadatke, čime se dodatno opterećuje sustav koji se već suočava s izazovima u kapacitetima i učinkovitosti. Pružatelji socijalnih usluga, neovisno o tome tko je njihov osnivač, zapošljavaju stručnjake s odgovarajućim obrazovanjem, kompetencijama i iskustvom, koji su osposobljeni za provođenje stručne procjene. Ta procjena mora biti sastavni i neodvojivi dio njihova rada. Naglašavamo važnost poštivanja profesionalne stručnosti i autonomije stručnjaka u socijalnoj skrbi te upozoravamo na neprihvatljivost umanjivanja njihove uloge na temelju mjesta rada. Dodatno, važno je uzeti u obzir i Standarde socijalnih usluga i perspektivu korisnika, kojima bi ovakve administrativne prepreke mogle dodatno otežati pristup uslugama. Stručna procjena temelj je rada svakog stručnjaka u sustavu socijalne skrbi – bilo da se radi o pružatelju usluge, socijalnom radniku ili drugom stručnjaku. Svakodnevni rad s korisnicima uključuje izradu individualiziranih planova, procjenu potreba i definiranje stručne podrške, pri čemu je procjena ključan dio tog procesa. Predlažemo odustanak od navedene izmjene i zadržavanje stručne procjene unutar nadležnosti pružatelja usluga, u skladu s pravilima struke i potrebama korisnika. | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 538 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Predlažemo odustati od predložene izmjene u članku 82. stavku 3. važećeg Zakona. Smatramo da djelatnici Zavoda nemaju dovoljna znanja, stručnosti ni poznavanja specifičnih potreba djece s TUR i OSI da bi mogli provoditi kvalitetnu stručnu procjenu. To im nije u temeljnoj izobrazbi pa je nejasno zašto su oni predloženi za preuzimanje stručne procjene. Nadalje, prekapacitiranost Zavoda i dugotrajnost postupaka koje provodi Zavod dodatan su argument za odustajanja od ove odredbe kojom se stavlja još jedan, vrlo zahtjevan, zadatak pred djelatnike Zavoda. Potrebno je jasno definirati i razgraničiti stručnu procjenu iz čl. 82. i sveobuhvatnu procjenu iz čl. 80. Potrebno je detaljnije objasniti stručnu procjenu iz čl. 82 s obzirom da se stručna procjena spominje i u drugim člancima (čl. 94., čl. 97., čl. 99.) gdje je provode pružatelji usluga (a ne kako je predloženo u čl. 82. djelatnici Zavoda). | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 539 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Na ovaj način se dodaje HZSR još jedan zadatak uz sve postojeće, Također, uvođenjem uputnice dodatno se administrativno opterećuje postupak i stručni radnici te korisnici. U domu socijalne skrbi zaposleni su stručnjaci koji su kompetennti provesti stručnu procjenu, koja treba biti također dio njihovog rada. Zašto se i procjena kao stručni postupak centralizira? kome će to pomoći/olakšati/ pojednostaviti/učiniti uslugu dostupnijom | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 540 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Predlažemo odustati od navedene izmjene. Smatramo da je stručna procjena temelj rada svakog stručnjaka, svakog pružatelja, pa i svakog socijalnog radnika. Svaki stručnjak u svakodnevnom radu da bi npr. izradio plan stručne rehabilitacijske podrške ili individualni plan radi prevladavanja životnih teškoća, stručno procjenjuje potrebe svojeg korisnika. Socijalni radnici pr/ocjenjuju potrebe korisnika i predlažu odnosno pomažu u izboru pojedine socijalne usluge radi prevladavanja teškoća, te je upitno da li je na ovaj način uopće i trebala biti definirana kao posebna socijalna usluga, ako se ona na kraju svodi na odluku o izboru pojedine raspoložive i potrebne usluge potrebne radi prevladavanja teškoća osobe s invaliditetom, djeteta s teškoćama u razvoju ili druge korisničke skupine. Postavlja se pitanje je li u postupcima priznavanja pojedine socijalne usluge treba prethoditi provedba usluge stručne procjene iz čl. 82.? Nejasno je u kojem su odnosu stručna procjena iz čl. 82. sa stručnom procjenom pružatelja usluge iz čl. 94. (psihosocijalna podrška) ili čl. 97. (rana intervencija) ili npr. članka 99. (pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja, obzirom da je u navedenim člancima definirano da pružatelj ovih usluga daje stručnu procjenu o intenzitetu, vrsti i učestalosti usluge. | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 541 | DRAGANA KNEZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Člankom 80. ZoS-a propisuje se sadržaj i pružatelj usluge sveobuhvatne procjene i planiranja. Procjena iz ovog članka “obuhvaća procjenu stanja, potreba, rizika i snaga korisnika i drugih članova obitelji ili osoba značajnih za korisnika” a u svrhu “planiranja usluga radi njihova korištenja i/ili određivanja mjera zaštite donošenjem individualnog plana promjene”. Stručnom procjenom iz članka 82 “utvrđuju sposobnosti i potrebe korisnika radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge”. Sveobuhvatnu procjenu iz članka 80. provodi socijalni radnik – voditelj slučaja u Zavodu U KOORDINACIJI s drugim stručnim radnicima. Postavlja se pitanje u čemu je suštinska razlika u stručnim postupcima u okviru sveobuhvatne procjene (i planiranja, radi kojeg se procjena provodi) i stručne procjene iz članka 82., i po čemu će radnici Zavoda znati kada pružaju jednu a kada drugu uslugu. Pored toga, stručne procjene sastavni su dio pružanja svake socijalne usluge kod kompetentnih pružatelja, u svrhu kontinuiranog prilagođavanja usluga PROMJENJIVIM potrebama i sposobnostima korisnika, a posebno u vezi s PRAĆENJEM I EVALUIRANJEM ISHODA I UČINAKA pruženih usluga. S tim u vezi, nisu i ne mogu biti u primarnoj nadležnosti radnika/ca Zavoda. “Uslugu” stručne procjene (koja u suštini nije socijalna usluga, već skup stručnih postupaka) potrebno je izbrisati iz ovog i ostalih povezanih članaka Zakona, a postupke stručne procjene bolje definirati i urediti u okviru sveobuhvatne procjene i planiranja, gdje je potrebno predvidjeti suradnju i koordinaciju Zavoda, kao tijela koje odobrava i/ili upućuje na usluge i pružatelja usluga. | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 542 | MARKO BULJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Po čemu se zaposlenici/ce Zavoda kompetentniji raditi stručnu procjenu nego li tim stručnjaka doma socijalne skrbi? Čemu davanja dodatnog posla kolegicama i kolegama koji su i sada preopterećeni u PU HZSR? Ovim člankom pokazuje se omalovažavanje stručnjaka zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, kao i nepoznavanje ovlasti i obveza koje u svom radu imaju stručnjaci/kinje u HZSR. Ovo očito vodi centralizaciji usluga. Naglašavam da je upitna i kompetentnost osoba kojima se želi nametnuti dodatni posao. Uz suvremena načela u sustavu socijalne skrbi, poput individualiziranog pristupa, uvažavanje korisnika, stvaranje odnosa i slično, opet se progurava ideja o unificiranosti i banaliziranju stručne procjene. Stručna procjena je temelj rada socijalnog radnika. Isto tako, čemu dodatno opterećivanje zaposlnika/ca PU HZSR? Sugeriram da se prije donošenja izmjena ipak malo upozna sa suvremenim spoznajam u radu s osobama s invaliditetom i djecom s teškoćama u razvoju. | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 543 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 9. | Članak 9. odnosi se na izmjenu čl. 82. st. 3. Propisano je da uslugu stručne procjene provodi Zavod, iznimno tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža uslugu. Kao stručni radnik pružatelja programa psihosocijalne rehabilitacije za djecu i odrasle osobe s oštećenjem vida, ne podržavam navedeni prijedlog. Smatram da Zavod nema kapaciteta, stručnog niti brojem radnika, utvrđivati sposobnosti i potrebe korisnika (u našem slučaju slijepih osoba) radi davanja mišljenja o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti usluge. Na temelju stručne procjene naš tim stručnjaka izrađuje individualni plan psihosocijalne rehabilitacije s konkretnim aktivnostima (orijentacija i kretanje, tiflotehnika, brajica, svakodnevne vještine, vježbe vida) za svakog pojedinog korisnika uvažavajući njegove potrebe i interese, mogućnost dolazaka odnosno potrebe za osiguravanje smještaja. Ovakva odredba zadirala bi u autonomiju pružatelja usluga da temeljem stručnih kompetencija, posebnih edukacija stručnjaka (primjerice funkcionalna procjena vida) objektivno procijeni mogućnosti ulaska korisnika u program i pružanja usluga. Čini se da je jedina svrha ovakve odredbe korisnike zbrinuti u ustanovama zbog pomanjkanja drugih usluga na lokalnoj i nacionalnoj razini ne vodeći računa o stručnim, prostornim i drugim uvjetima pružatelja usluga. Tražimo da se navedena odredba ne mijenja te da i nadalje uslugu stručne procjene provodi isključivo tim stručnjaka pružatelja usluga. | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 544 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. | Podržavamo stav SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA o ovom članku. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 545 | SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 10. | Predlažemo da se uz žrtve nasilja u obitelji uvrsti u definiciju i žrtve rodno uvjetovanog nasilja te da novi tekst glasi "a za žrtve nasilja u obitelji i žrtve rodno uvjetovanog nasilja dok traje potreba" | Prihvaćen | prijelog je prihvaćen |
| 546 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Uključivanje u proces socijalno mentrostva treb biti baziran na dobrovoljnosti korisnika, njegovoj/njezinoj motivaciji da se uključi i ostane te aktivnp sudjeluje u samom procesu. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 547 | LORENA ŽIVKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Potencijalne korisnike socijalnog mentorstva potrebno je osnažiti i motivirati za uključivanjem, a ne mehanizmom prisile obvezati, nedobrovoljnost neće dovesti do očekivanih "rezultata" kojima je sama usluga usmjerena. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 548 | BORJA GRMOJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Socijalno mentorstvo se temelji na dobrovoljnosti pri HZSR. Ukoliko su korisnici iz stavka 1. i 2. čl. 85 dužni pristupiti inicijalnom susretu i tom prilikom dati svoju suglasnos ( Obrazac 2, Vodič za stručnjake HZSR) za uključivanje u socijalno mentorstvo a sve temeljem dobrovoljnosti, nije jasno tko bi bio taj (socijalni mentor, korisnik, nadležni socijalni radnik ili možda netko drugi?) koji će "procjeniti" odobravanje usluge. Procjena odobravanja se kosi s dobrovoljnošću korisnika. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 549 | VALENTINA KOZJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 11. | Potencijalni korisnici usluge socijalnog mentorstva su prvenstveno dugotrajno nezaposlene osobe (odnosno, osobe s niskim ili nikakvim prihodima). Njih prvenstveno treba osnažiti i motivirati da bi se uopće uključili u socijalno mentorstvo. Motivacija i ''dužnost pristupanja'' su oprečne stvari. Inicijalni susret bi se mogao (i trebati) odviti u domu korisnika ili na drugom prikladnom mjestu u njegovoj lokalnoj zajednici, bez financijskog opterećivanja korisnika jer će ga taj faktor zasigurno odvratiti od uključivanja u soc. mentorstvo. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 550 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | Podržavamo povećanje cenzusa. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 551 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | Pozdravljamo povećanje cenzusa za uslugu pomoći u kući, a s obzirom da se u praksi pokazalo da većina starijih i nemoćnih osoba koje su u potrebi navedene usluge te koje su siromašne, ne mogu ostvariti pravo na pomoć u kući zbog prenisko postavljenog prihodovnog cenzusa. Pritom ukazujemo da će se predloženim izmjenama brisati i stavak 3. kojim je bilo propisano da je uslugu pomoći u kući moguće iznimno odobriti i korisniku doplatka za pomoć i njegu za zadovoljavanje pojedine potrebe koju mu ne mogu pružiti druge osobe. Kako se u obrazloženju Nacrta prijedloga navodi da je navedeno učinjeno radi usklađivanja sa zakonom kojim se uređuje inkluzivni dodatak, predlažemo sličnu iznimku predvidjeti i za iznimne situacije u kojima se mogu naći korisnici inkluzivnog dodatka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 552 | DRAGANA KNEZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 12. | Povećanje prihodovnog praga za odobravanje usluge pomoći u kući, iako ga treba pozdraviti, daleko je od dovoljnog. Prag rizika od siromaštva u 2023. prema podacima DSZ-a bio je oko 494 EUR za samačka kućanstva što je za oko 120 EUR iznad cenzusa koji se postavlja ovim izmjenama (za besplatno korištenje usluge); stopa rizika od siromaštva u dobi 65+ je 38,8%. To znači da će i dalje veliki broj osoba starije životne dobi u potrebi za uslugom pomoći u kući, koje žive ispod praga rizika od siromaštva, ostati izvan obuhvata uslugom. Dodatno, ovim povećanjem cenzusa ne rješava se diskriminacija u odnosu na korisnike usluge sličnog sadržaja i svrhe u okviru projekata “Zaželi”, gdje je prag za primanje usluge postavljen na 120% iznosa prosječne starosne mirovine za puni radni staž. Kako bi se izjednačila prava i mogućnosti izbora usluge i pružatelja iste, potrebno je izjednačiti prihodovni cenzus za odobravanje REGULIRANE USLUGE POMOĆI U KUĆI u okviru mreže socijalnih usluga i usluge koja se zove “potpora i podrška u svakodnevnom životu starijim osobama i osobama s invaliditetom”, a sadržajem je gotovo istovjetna usluzi iz ovog članka Zakona. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 553 | "SRCE" - UDRUGA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, OSOBA S INVALIDITETOM I NJIHOVIH OBITELJI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. | Podržavamo stajalište da bi osobe s invaliditetom koje koriste uslugu organiziranog stanovanja temeljem rješenja, kao i one smještene u udomiteljskim obiteljima, trebale imati pravo na uslugu boravka. Važno je naglasiti razliku između institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga. Institucijske usluge, poput domova za odrasle osobe i centara za pružanje socijalnih usluga sa smještajem, podrazumijevaju kolektivni način života s visokim stupnjem organizacije i ograničenom autonomijom korisnika. Nasuprot tome, izvaninstitucijske usluge, poput organiziranog stanovanja trebale bi ljudima osigurati veću razinu samostalnosti i uključivanje u zajednicu. Iako je smještaj u udomiteljske obitelji zakonski definiran kao izvaninstitucionalna usluga, želimo napomenuti da nije primjeren za osobe s invaliditetom. Uvažavajući opću situaciju vezanu za tu problematiku, želimo istaknuti da bi se uključivanjem osoba s invaliditetom smještenih u udomiteljske obitelji u poludnevni boravak, omogućila kvalitetnija podrška prilagođena njihovim individualnim potrebama. Kroz ovu uslugu, osobe s invaliditetom imale bi pristup aktivnostima, stručnom timu i socijalnoj interakciji, čime bi se poboljšala njihova kvaliteta života te osigurala veća razina autonomije i participacije u zajednici. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 554 | CENTAR ZA SOCIJALNU INKLUZIJU ŠIBENIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. | Podržavamo stavove Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te također smatramo da bi osobe koje koriste uslugu organiziranog stanovanja temeljem rješenja, kao i osobe koje koriste uslugu udomiteljstva trebale ostvariti pravo na uslugu boravka. Usluga organiziranog stanovanja je sukladno Zakonu, kao i usluga smještaja u udomiteljsku obitelj, definirana kao izvaninstitucionalna usluga. Iako je u Zakonu definirana kao sveobuhvatna usluga podrške, Pravilnikom o mjerilima u odnosu na osoblje njome se u stambenoj zajednici sa do 8 korisnika osigurava podrška asistenta u stanu (od par sati tjedno do 24/7) i 1 zastupnika na 20 korisnika (stručni radnik koji može biti i teolog ili politolog). Zadnjim izmjenama Pravilnika nije više potreban niti jedan socijalni radnik na 100 korisnika. Time se iz ove usluge izdvojio aspekt stručnog rada i podrške koja je potrebna osobama s invaliditetom te je korisnicima organiziranog stanovanja uskraćena podrška struke. Za razliku od organiziranog stanovanja za uslugu smještaja ali i uslugu boravka Pravilnikom su definirani potrebni profili stručnog kadra (za boravak radni terapeut i stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Stoga smatramo da bi odrasle osobe s invaliditetom koje koriste izvaninstitucionalne usluge organiziranog stanovanja i smještaja u udomiteljstvo, trebale ostvariti pravo na uslugu boravka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 555 | UDRUGA ZA PROMICANJE INKLUZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. | Podržavamo stavove Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te također smatramo da bi osobe koje koriste uslugu organiziranog stanovanja temeljem rješenja, kao i osobe koje koriste uslugu udomiteljstva trebale ostvariti pravo na uslugu boravka. Usluga organiziranog stanovanja je sukladno Zakonu, kao i usluga smještaja u udomiteljsku obitelj, definirana kao izvaninstitucionalna usluga. Iako je u Zakonu definirana kao sveobuhvatna usluga podrške, Pravilnikom o mjerilima u odnosu na osoblje njome se u stambenoj zajednici sa do 8 korisnika osigurava podrška asistenta u stanu (od par sati tjedno do 24/7) i 1 zastupnika na 20 korisnika (stručni radnik koji može biti i teolog ili politolog). Zadnjim izmjenama Pravilnika nije više potreban niti jedan socijalni radnik na 100 korisnika. Time se iz ove usluge izdvojio aspekt stručnog rada i podrške koja je potrebna osobama s invaliditetom te je korisnicima organiziranog stanovanja uskraćena podrška struke. Za razliku od organiziranog stanovanja za uslugu smještaja ali i uslugu boravka Pravilnikom su definirani potrebni profili stručnog kadra (za boravak radni terapeut i stručni suradnik (edukacijski rehabilitator, socijalni radnik, psiholog). Stoga smatramo da bi odrasle osobe s invaliditetom koje koriste izvaninstitucionalne usluge organiziranog stanovanja i smještaja u udomiteljstvo, trebale ostvariti pravo na uslugu boravka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 556 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. | Predlažemo jasno definirati odredbu na način da je jedina zapreka za ostvarivanje usluge bora- smještaj. Naglašavamo da Zakon o socijalnoj skrbi različito definira uslugu smještaja, uslugu organiziranog stanovanja i udomiteljstvo, stoga inzistiramo da je organizirano stanovanje socijalna usluga kojom se podržava ostvarivanje prava na neovisno življenje i život u zajednici, socijalno uključivanje i poboljšanje kvalitete života. Usluga organiziranog stanovanja provodi se kroz različiti intenzitet podrške, stoga su sva ograničenja u smislu korištenja različitih usluga i organiziranog stanovanja neopravdana. Opravdanost istovremenog korištenja usluge boravka i udomiteljstva je neupitna zbog zabrinjavajućih uvjeta i kvalitete skrbi za korisnike, prijetnji od socijalne izolacije korisnika, te prijetnji od zanemarivanja i zlostavljanja korisnika. Također predlažemo i brisanje st. 3. Usluga boravka podrazumijeva organizirane aktivnosti tijekom dana radi zadovoljavanja osnovnih i dodatnih životnih potreba korisnika koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji dok je usluga psihosocijalne podrške usmjerena na stručne i druge oblike pomoći i podrške kojima se potiče razvoj i unapređenje kognitivnih, funkcionalnih, komunikacijskih, govorno-jezičnih, socijalnih ili odgojnih vještina korisnika. Zbog sveopćeg nedostatka usluga podrške za osobe s invaliditetom, smatramo potrebnim sve odredbe kojima se ograničava istovremeno korištenje više izvaninstitucionalnih usluga izmijeniti, te tako izravno utjecati na prevenciju institucionalizacije | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 557 | MARKO BULJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 13. | Nejasno napisano. Molim voditi računa o lako razumljivom jeziku. Dakle, želi se reći da korisnik usluge boravka može ostvarivati i uslugu smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranom stanovanju ili uslugu psihosocijalne podrške? Molim vodite računa da postoje korisnici koji imaju teškoće s čitanjem i da nisu svi visoko obrazovani. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 558 | "SRCE" - UDRUGA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, OSOBA S INVALIDITETOM I NJIHOVIH OBITELJI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Sudjelovanje korisnika i obveznika uzdržavanja u troškovima socijalnih usluga trenutno se regulira zastarjelim Pravilnikom, zbog čega predlažemo izradu novog, pravednijeg Pravilnika koji će odražavati stvarne potrebe korisnika i njihovih obitelji. Osobe s invaliditetom čine jednu od najzastupljenijih skupina korisnika usluge boravka, dok se njihove obitelji, zbog ograničenih mogućnosti skrbnika za sudjelovanje na tržištu rada, često suočavaju s financijskim teškoćama. U praksi se nerijetko događa da obitelji, koje su zbog nedostatka podrške prisiljene funkcionirati u izolaciji, odbijaju koristiti uslugu boravka jer svoje skromne prihode moraju usmjeriti na njezino sufinanciranje. Time se osobama s invaliditetom uskraćuje možda jedina prilika za društveno uključivanje i vidljivost u zajednici. Ako socijalne usluge postanu financijski nepriuštive, njihovo korištenje bit će ograničeno, što je u suprotnosti s politikama koje promiču deinstitucionalizaciju i socijalnu inkluziju. Zato je ključno osigurati sustav financiranja koji neće predstavljati prepreku dostupnosti i korištenju socijalnih usluga, već će ih učiniti održivima i pristupačnima za sve koji ih trebaju. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 559 | CENTAR ZA SOCIJALNU INKLUZIJU ŠIBENIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Izmjenama članka 120. predlažu se promjene kojima se sudjelovanje u cijeni socijalne usluge definira samo u odnosu na 4 socijalne usluge – pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj. Time se za 11 izvaninstitucionalnih usluga korisnike istih oslobodilo sudjelovanja u cijeni tih socijalnih usluga što pozdravljamo i smatramo ispravnim. Jednako tako sukladno članku 27. Zakona o udomiteljstvu država osigurava potrebna sredstva za financiranje usluge udomiteljstva iz proračuna, bez obveze sudjelovanja korisnika ili njihovih obveznika uzdržavanja u istoj. U najnovijoj izvaninstitucionalnoj socijalnoj usluzi, usluzi osobne asistencije, korisnici sudjeluju samo ako su im neto prihodi viši od prosječnih neto prihoda u RH a i onda u 1-2 % cijene usluge. Pravilnik o sudjelovanju korisnika u cijenama socijalnih usluga se čeka već više od četvrt stoljeća (njegovo donošenje nije predviđeno niti u planu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu) zbog čega također smatramo da je u interesu korisnika sudjelovanje u cijeni za sve socijalne usluge unutar mreže socijalnih usluga definirati Zakonom. Pritom se u potpunosti slažemo sa Pravobraniteljem za osobe s invaliditetom da je sudjelovanje korisnika u cijeni socijalne usluge dugotrajnog smještaja nužno definirati u odnosu na prihod korisnika, zato što se radi o institucionalnoj usluzi, kao i da je bi izvaninstitucionalne usluge organiziranog stanovanja, usluge pomoči u kući, i boravka, trebale biti u potpunosti financirane sa strane države kao što je to slučaj sa izvaninstitucionalnom uslugom smještaja u udomiteljstvo ili uz sudjelovanje definirano na jednak način kao i kod usluge osobne asistencije. U tom slučaju bi se iz Zakona brisala obveza zakonskog obveznika uzdržavanja u sudjelovanju u plaćanju cijene usluge te donošenje pravilnika kojim bi se propisalo sudjelovanje u plaćanju cijene usluge. Osiguravanje besplatnih usluga posebno je relevantno za osobe s invaliditetom koje danas svim svojim prihodima sudjeluju u cijeni usluge (obiteljskim mirovinama i ušteđevinom), za osobne potrebe imaju naknadu od 33,18 eura te ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko uslugu organiziranog stanovanja primaju temeljem rješenja (ako su dovoljno imućne da uslugu sami financiraju temeljem privatnog ugovora mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Ovakva praksa dovodi do osiromašenja najranjivije populacije osoba s invaliditetom, one za koju ostale izvaninstitucionalne usluge ne mogu zadovoljiti potrebe za podrškom. UKIDANJEM SUDJELOVANJA KORISNIKA U CIJENI IZVANINSTITUCIONALNIH USLUGA ILI DEFINIRANJEM SUDJELOVANJA KORISNIKA U CIJENI USLUGE NA NAČIN DA KORISNIK SUDJELUJE UKOLIKO SU MU PRIHODI VIŠI OD PROSJEČNE NETO PLAĆE ISPLAĆENE U REPUBLICI HRVATSKOJ U PRETHODNOJ GODINI POSTIGAO BI SE UJEDNAČEN PRISTUP U SUDJELOVANJU KORISNIKA U CIJENI SVIH SOCIJALNIH USLUGA ŠTO JE POSEBNO VAŽNO U SITUACIJI KADA ISTE SOCIJALNE USLUGE UNUTAR MREŽE IMAJU RAZLIČITE CIJENE OVISNO O OSNIVAČU. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 560 | UDRUGA ZA PROMICANJE INKLUZIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Izmjenama članka 120. predlažu se promjene kojima se sudjelovanje u cijeni socijalne usluge definira samo u odnosu na 4 socijalne usluge – pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj. Time se za 11 izvaninstitucionalnih usluga korisnike istih oslobodilo sudjelovanja u cijeni tih socijalnih usluga što pozdravljamo i smatramo ispravnim. Jednako tako sukladno članku 27. Zakona o udomiteljstvu država osigurava potrebna sredstva za financiranje usluge udomiteljstva iz proračuna, bez obveze sudjelovanja korisnika ili njihovih obveznika uzdržavanja u istoj. U najnovijoj izvaninstitucionalnoj socijalnoj usluzi, usluzi osobne asistencije, korisnici sudjeluju samo ako su im neto prihodi viši od prosječnih neto prihoda u RH a i onda u 1-2 % cijene usluge. Pravilnik o sudjelovanju korisnika u cijenama socijalnih usluga se čeka već više od četvrt stoljeća (njegovo donošenje nije predviđeno niti u planu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu) zbog čega također smatramo da je u interesu korisnika sudjelovanje u cijeni za sve socijalne usluge unutar mreže socijalnih usluga definirati Zakonom. Pritom se u potpunosti slažemo sa Pravobraniteljem za osobe s invaliditetom da je sudjelovanje korisnika u cijeni socijalne usluge dugotrajnog smještaja nužno definirati u odnosu na prihod korisnika, zato što se radi o institucionalnoj usluzi, kao i da je bi izvaninstitucionalne usluge organiziranog stanovanja, usluge pomoči u kući, i boravka, trebale biti u potpunosti financirane sa strane države kao što je to slučaj sa izvaninstitucionalnom uslugom smještaja u udomiteljstvo ili uz sudjelovanje definirano na jednak način kao i kod usluge osobne asistencije. U tom slučaju bi se iz Zakona brisala obveza zakonskog obveznika uzdržavanja u sudjelovanju u plaćanju cijene usluge te donošenje pravilnika kojim bi se propisalo sudjelovanje u plaćanju cijene usluge. Osiguravanje besplatnih usluga posebno je relevantno za osobe s invaliditetom koje danas svim svojim prihodima sudjeluju u cijeni usluge (obiteljskim mirovinama i ušteđevinom), za osobne potrebe imaju naknadu od 33,18 eura te ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak ukoliko uslugu organiziranog stanovanja primaju temeljem rješenja (ako su dovoljno imućne da uslugu sami financiraju temeljem privatnog ugovora mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Ovakva praksa dovodi do osiromašenja najranjivije populacije osoba s invaliditetom, one za koju ostale izvaninstitucionalne usluge ne mogu zadovoljiti potrebe za podrškom. UKIDANJEM SUDJELOVANJA KORISNIKA U CIJENI IZVANINSTITUCIONALNIH USLUGA ILI DEFINIRANJEM SUDJELOVANJA KORISNIKA U CIJENI USLUGE NA NAČIN DA KORISNIK SUDJELUJE UKOLIKO SU MU PRIHODI VIŠI OD PROSJEČNE NETO PLAĆE ISPLAĆENE U REPUBLICI HRVATSKOJ U PRETHODNOJ GODINI POSTIGAO BI SE UJEDNAČEN PRISTUP U SUDJELOVANJU KORISNIKA U CIJENI SVIH SOCIJALNIH USLUGA ŠTO JE POSEBNO VAŽNO U SITUACIJI KADA ISTE SOCIJALNE USLUGE UNUTAR MREŽE IMAJU RAZLIČITE CIJENE OVISNO O OSNIVAČU. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 561 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Ovaj se prijedlog odnosi istovrsno za tri članka, čl. 14., 15. i 17. predmetnog Nacrta: Zalažemo se da se Zakonom definira sudjelovanje korisnika, odnosno plaćanje usluge smještaja (pri čemu se misli na dugotrajni smještaj kojim se korisniku osigurava intenzivna skrb i sve životne potrebe osobe koje se ne mogu osigurati u obitelji), dok participacija za sve druge oblike smještaja i sve druge usluge trebaju biti uređene posebnim pravilnikom. Prihvaćamo da se usluga smještaja podmiruje svim prihodima korisnika, međutim, kod odredbi o sudjelovanju korisnika u cijeni socijalnih usluga treba kriterije utvrditi s oprezom, provesti ozbiljnu stručnu raspravu te zakonskim uređenjem oživotvoriti proklamirane ciljeve ovih izmjena – a to je dostupnost i priuštivost svih socijalnih usluga koje imaju izvaninstitucionalni karakter. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom općenito se zalaže da se u odredbama o sudjelovanju korisnika u cijeni socijalnih usluga zadrži princip obveze sudjelovanja samo korisnika, osoba čiji prihodi prelaze određenu visinu, odnosno najviši propisani iznos prihoda kojim može sudjelovati u plaćanju cijene usluge, a nikako obrnuto, da se definira prihod koji korisniku i obveznicima uzdržavanja ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba. Ideja da bi korisnik npr. socijalne usluge boravka trebao zajedno sa svojim obveznicima uzdržavanja podmiriti cijeli iznos usluge, a da bi bio izuzet samo određeni iznos sredstava koji ne služi za podmirivanje osnovne životne potrebe ponovo gura korisnike u kategoriju siromaštva. Osobe s invaliditetom kao potencijalno najzastupljeniji korisnici usluge boravka, a populacija koja se ionako zbog invaliditeta često nalazi u kategoriji siromašnih, neće koristiti uslugu boravka ako cjelokupne prihode trebaju usmjeriti za sudjelovanje u plaćanju usluge. Ukoliko usluge postanu nepriuštive, to bi moglo imati odvraćajući učinak za njihovo korištenje, što je u suprotnosti sa socijalnim politikama koje promiču deinstitucionalizaciju odnosno socijalnu inkluziju. Obveza je države prema Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom) jamčiti pravo na život u zajednici i dostupnost socijalnih usluga. Podsjećamo da je odgovornost države osigurati da socijalne usluge budu dostupne onima kojima su najpotrebnije, bez dodatnog financijskog opterećenja - visoka participacija prisiljava ih da biraju između osnovnih potreba i potrebnih socijalnih usluga, te može onemogućiti pristup uslugama za najranjivije skupine poput osoba s invaliditetom, starijih osoba i osoba s niskim prihodima. U svakom slučaju, financiranje dostupnih izvaninstitucionalnih usluga dugoročno smanjuje troškove za državu, jer su one svakako povoljnije od institucionalne skrbi, a nedostupnost i nepriuštivost usluga može dovesti do pogoršanja socijalnih problema, što na kraju rezultira višim troškovima za zdravstveni, pravosudni i socijalni sustav. Posebno je neprihvatljivo da se troškovi za socijalne usluge prebacuju na članove obitelji, što može uzrokovati smanjenje kvalitete života cijele obitelji. U svjetlu najave donošenja novog podzakonskog akta na temelju kojega će se propisati način sudjelovanja korisnika u plaćanju cijene socijalnih usluga, upućujemo na prihvaćanje principa prema kojima se participacija gradira ovisno o visini prihoda korisnika usluge, pri čemu treba definirati cenzus koji polazi od mogućnosti dostojanstvenog života, a ne onoga koji ostavlja korisniku sredstva za zadovoljavanje tek životnog minimuma, odnosno osnovnih životnih potreba. Država mora preuzeti vodeću ulogu u osiguravanju socijalne skrbi kroz financiranje, organizaciju i dostupnost usluga za najugroženije skupine građana, a ne da deprivirana skupina građana sama preuzima odgovornost za sebe. Stoga financiranje ključnih usluga za osobe s invaliditetom, kao npr. organizirano stanovanje, boravak, pomoć u kući) država treba preuzeti na sebe, te tako osigurati dostupnost ovih usluga svima u potrebi, prvenstveno radi izbjegavanja potrebe smještaja u instituciju.. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 562 | DRAGANA KNEZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Sudjelovanje korisnika i obveznika uzdržavanja u cijeni socijalnih usluga regulirano je Pravilnikom iz 1998, koji je izmijenjen i dopunjen 2002! Od tada su donijeta 4 nova Zakona s brojnim izmjenama i dopunama. Dodatno, Zakon o osobnoj asistenciji sudjelovanje u cijeni rješava potpuno izdvojeno od ostalih socijalnih usluga. Budući da je predmetni Pravilnik zastario i ne može odgovoriti na brojne suštinske, stručne i normativne promjene u repertoaru socijalnih usluga, umjesto nomotehničkih izmjena, potrebno je hitno pristupiti izradi novog Pravilnika uz stvarno uključivanje širokog kruga dionika, koji će na pravedan način riješiti pitanja sudjelovanja korisnika u cijeni socijalnih usluga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 563 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 14. | Članak 14. odnosi se na izmjene čl. 120. st. 1. i 2. Navedenom odredbom propisuje se sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene usluge. Ponovo se odvaja sudjelovanje za djecu i za odrasle osobe. Odrasla osoba dužna je sudjelovati za uslugu pomoći u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj dok roditelji ili drugi obveznici uzdržavanja sudjeluju u troškovima samo usluge smještaja i organiziranog stanovanja (izostavlja se usluga boravka). Smatram da je usluga boravka za odrasle osobe iznimno važna jer se njome zadovoljavaju i dodatne životne potrebe koje ne mogu biti zadovoljene u obitelji, a za osobe s invaliditetom to su potrebe koje proizlaze iz oštećenja njihova zdravlja odnosno invaliditeta. Nerijetko djeca s teškoćama u razvoju nastavljaju uslugu boravka i u odrasloj dobi za koju će prema ovom prijedlogu morati sudjelovati u plaćanju cijene nakon što navrše osamnaest godina i postanu punoljetni. Prijedlog je da se i za odrasle osobe izuzme usluga boravka od sudjelovanja u plaćanju cijene usluge. Prijedlog za izmjenu članka 121. stavak 2. Odredba se odnosi na iznimke kada korisnik ne sudjeluje u plaćanju cijene usluge. Skreće se pozornost na problem sudjelovanja korisnika u plaćanju cijene usluge smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa. Osobe s oštećenjem vida kojima se pružaju socijalne usluge radi provođenja psihosocijalne rehabilitacije, naročito kasnije oslijepljele osobe, često odustaju od usluge smještaja iz razloga što sudjeluju u plaćanju prihodom (najčešće invalidska mirovina, plaća) te im pored toga prestaje pravo na novčanu naknadu inkluzivni dodatak. Upravo smještaj radi provođenja rehabilitacijskih programa (traje tri, šest mjeseci pa do godinu dana) osnova je za uspješnu rehabilitaciju vida jer se programi provode svakodnevno i intenzivno što je bitno za povratak osobe na rad, odnosno što samostalnijem životu u zajednicu. Nakon smještaja u pravilu se nastavlja program psihosocijalne rehabilitacije kroz uslugu psihosocijalne podrške u obitelji ili kod pružatelja usluge. Odredbe kojima osobi koja je doživjela gubitak vida u odrasloj dobi oduzimamo prihod radi plaćanja cijene usluge rehabilitacije dovode te osobe u diskriminirajući položaj za razliku od osoba s drugim vrstama oštećenja, primjerice motoričkim koje rehabilitaciju provode kroz zdravstveni sustav. Prijedlog je da se u čl. 121. st. 2. iza riječi „smještaj u kriznim situacijama“ doda „i smještaja radi provođenja rehabilitacijskih programa“. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 564 | UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET" | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. | Podržavamo. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 565 | JELENA MAGDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 17. | Predlažem takvo rješenje upotrijebiti i kod uvjeta za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (čl. 24.st.1.), obzirom da ne postoji mjerilo niti cenzus koji bi stručnim radnicima olakšao utvrđivanje koji je to iznos kojim obveznik uzdržavanja raspolaže a da ga ne oslobađa obveze uzdržavanja radno nesposobnog roditelja! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 566 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | U odnosu na predloženu izmjenu prema kojoj će se mjerila za socijalnu uslugu smještaja razrađivati različito, ovisno o kapacitetu, i to za smještaj do 30 i više od 30 odraslih i starijih i nemoćnih osoba – ukazujemo da nije jasno je li ova izmjena dio širih planiranih zakonodavnih izmjena koji se tiču pružanja usluge smještaja za starije i nemoćne osobe te iako se u obrazloženju navode utvrđene potrebe, nije jasno o kojim se potrebama govori, kako su utvrđene i najvažnije, što su potrebe koje su dovele do ove promjene. Napominjemo da je sukladno navedenim izmjenama nužno mijenjati i Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga koji posebno izdvaja smještaj za do 20 korisnika. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 567 | GRAD ZAGREB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | Nismo suglasni s predloženom izmjenom jer je praksa dosadašnjeg utvrđivanja mjerila za pružanje socijalne usluge smještaja starijih osoba pokazala da je 20 osoba maksimalan broj za koji se može osigurati potrebna usluga od strane onih pružatelja usluge smještaja koji zadovoljavaju minimum uvjeta propisanih Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga u pogledu prostora, opreme, stručnih i drugih radnika te kvalitete pružene usluge (radi se mahom o stambenim objektima koji su prethodno bili obiteljski domovi i 90% njih ne ispunjava većinu prostornih uvjeta kao ustanova niti imaju mogućnost prilagodbe prostora). Obzirom paralelno nije taksativno navedeno na koji način bi se izmijenio Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga u vidu prostornih uvjeta za predloženo povećanje smještenih korisnika niti je u izmjenama i dopunama Zakona navedena odredba o obvezi usklađivanja Pravilnika s odredbama tog Zakona s rokom za izvršenje te obveze kao ni moguće posljedice ukoliko se usklađivanje ne obavi, smatramo neprihvatljivim predloženo povećanje. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 568 | ROLAND POTURICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | kao voditelj obiteljskog doma potrebno je i krajnje nuzno dozvoliti preregistraciju obiteljskih domova bez da se od njih zahtijeva prenamjena građevina u poslovne prostore javne namjene jer to zahtijeva ogromne građevinske zahvate koje niti jedan mali dom za starije i nemocne osobe nemoze financirati. U protivnom imat čete zatvorenih 700 domova sa 01.01.2027g sa starijim i nemoćnim osobama na cesti. Pozdravljamo prijedlog o povečanju broja štićenika ali to isto ne znaći ništa ako ne nastavljamo sa našom djelatnošću kao obrt ili d.o.o. To bi trebalo jasno i decidirano uvrstiti u nacrt da se postojećim obiteljskim domovima omogući preregistracija po uvjetima kako su i otvoreni u obiteljskim kućama. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim provedbenim propisom pa će se ovaj komentar uzeti u obzir prilikom intervencije u taj provedbeni propis. |
| 569 | LUKA ŽIVKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 20. | Svaka čast ministru i ostalima u ministarstvu na ovom prijedlogu zakona. Ovo je bilo krajnje nužno učiniti radi sve većih troškova pružanja usluge. S ovim prijedlogom će se svakako kroz određeno vrijeme popraviti i kvaliteta usluga domova za starije. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 570 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 21. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 571 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 22. | S obzirom na utjecaj odluka članova upravnih vijeća domova socijalne skrbi na živote korisnika i kvalitetu usluga, smatramo da bi članovi upravnih vijeća koji predstavljaju osnivača u upravnom vijeću doma (kojem je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i regionalne samouprave odnosno Grad Zagreb) trebali imati odgovarajuća stručna znanja i prethodno radno iskustvo u ustanovama socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 572 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika. Proširenjem kvalifikacija na profesije koje nemaju temeljna znanja iz područja socijalnog rada i socijalne politike niti iskustva u sustavu socijalne skrbi, a osobito kad je riječ o profesijama iz područja likovnih i glazbenih umjetnosti, obezvrijeđuju se kompetencije stručnjaka u području socijalne skrbi. Kad je riječ o uvjetima za ravnatelje ustanova socijalne skrbi, predlažem dodati obavezni uvjet radnog iskustva u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 573 | JOSIPA KATALENAC PERŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika. Također, želim dodati da poštujem sve struke, ali smatram da nije potrebno proširivati postojeće uvjete. Neprofesionalno i ugrožavajuće za sustav socijalne skrbi je dopustiti da za ravnatelja doma socijalne skrbi bude imenovana osoba koja nema osnovne stručne temelje niti iskustvo rada u navedenom sustavu. Sami uvjet od pet godina radnog iskustva s propisanom kvalifikacijom nije dovoljan! Ne može osoba koja je druge struke, nema iskustvo rada u tom sustavu ili samoj ustanovi razumjeti stvarne potrebe i sukladno njima i adekvatno odgovoriti svojim odlukama! Dodatno želim istaknuti da je ovo izrazito demotivirajuće za trenutne stručne radnike iz navedenog sustava općenito ili samog doma socijalne skrbi koji su intrinzično motivirani pridonijeti pozitivnim promjenama. I zadnje, ali ne i najmanje važno je to da omogućavanjem nestručnih osoba na vodećim pozicijama doma socijalne skrbi potencirate otežanu suradnju unutar resora, ali i s drugim resorima, zbog nedovoljnog razumijevanja i nedovoljne osnovne teorijske podloge koja se ne može nadomjestiti dodatnim edukacijama! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 574 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | U odnosu na uvjete za ravnatelje ustanova socijalne skrbi, predlažemo dodati uvjet radnog iskustva u sustavu socijalne skrbi ili zdravstvene zaštite. | Nije prihvaćen | prijedlog se ne prihvaća jer predloženi uvjet radnog iskustva ne mora biti garancija kvalitete obavljanja ravnateljskog posla. |
| 575 | MILICA GREGURIĆ PRUGOVEČKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 576 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih radnika | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 577 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 578 | MARIJA DUGAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Ovakvim zakonskim rješenjem omogućuje se ulazak stručnjaka koji ne znaju specifičnosti sustava socijalne skrbi, čime se otvara prostor za širi krug osoba koje bi se mogle zapošljavati, ne nužno s odgovarajućim kompetencijama. Rad u sustavu socijalne skrbi mora biti utemeljen na stručnom znanju koje je izravno relevantno za potrebe i probleme korisnika. Proširenje kvalifikacija na profesije koje nisu usko povezane sa socijalnom skrbi može rezultirati smanjenjem kvalitete pruženih usluga, što bi dugoročno moglo negativno utjecati na korisnike i učinkovitost sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 579 | DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE KOTORIBA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Predlažemo da se u privatnim ustanovama socijalne skrbi za ravnatelja može imenovati i osoba s višom stručnom spremom te isto tako i za voditelja Podružnice. Posebno iz razloga jer je u ustanovama koje se nalaze u slabije naseljenim područjima teško zaposliti visokoobrazovanu osobu. | Nije prihvaćen | pijedlog se ne prihvaća jer uvjet u pogledu stručne spreme isti je za sve pružatelje bez obzira na vlasničku strukturu. |
| 580 | DOM ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE BISTRIČAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Predlažemo da se u privatnim ustanovama socijalne skrbi za ravnatelja može imenovati i osoba s višom stručnom spremom te isto tako i za voditelja Podružnice. Posebno iz razloga jer je u ustanovama koje se nalaze u slabije naseljenim područjima teško zaposliti visokoobrazovanu osobu. | Nije prihvaćen | pijedlog se ne prihvaća jer uvjet u pogledu stručne spreme isti je za sve pružatelje bez obzira na vlasničku strukturu. |
| 581 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Proširenje prihvatljivih kvalifikacija na područja i studije koji nemaju izravnu poveznicu sa sustavom socijalne skrbi, kao što su dijelovi umjetničkog područja ili biomedicine i zdravstva, izaziva zabrinutost unutar struke socijalnog rada. Ovo proširenje otvara vrata ulasku stručnjaka koji, unatoč svojoj kompetenciji u određenim specijaliziranim područjima, nisu nužno osposobljeni za razumijevanje kompleksnih socio-ekonomskih, pravnih i emocionalnih problema korisnika socijalnih usluga. Razlozi protiv takvog proširenja: Različite temeljne kompetencije: Studiji poput likovne i glazbene umjetnosti ili biomedicine razvijaju specifične vještine koje se ne poklapaju s ključnim kompetencijama potrebnim za rad u sustavu socijalne skrbi, poput razumijevanja socijalnih politika, obiteljskih dinamika ili intervencija u kriznim situacijama. Bez ovih kompetencija, postoji rizik od neadekvatnog pružanja usluga korisnicima. Ugrožavanje kvalitete usluga: Rad u sustavu socijalne skrbi zahtijeva interdisciplinarni pristup, no taj pristup mora se temeljiti na stručnom znanju koje je relevantno za probleme korisnika. Proširenje na kvalifikacije koje nisu usko vezane za potrebe sustava može dovesti do smanjenja kvalitete pruženih usluga. Negativan utjecaj na profesionalni identitet: Struka socijalnog rada kontinuirano radi na jačanju profesionalnog identiteta kroz specifična znanja i vještine. Otvaranje sustava širokom spektru zanimanja moglo bi narušiti jasnu definiciju kompetencija i odgovornosti socijalnih radnika te dugoročno oslabiti percepciju važnosti specifičnog obrazovanja za socijalni rad. Podcjenjivanje uloge socijalnih radnika: Proširenje kvalifikacija na područja izvan humanističkih i društvenih znanosti može se doživjeti kao podcjenjivanje uloge socijalnih radnika i drugih stručnjaka koji su prošli specijaliziranu edukaciju za rad u ovom složenom području. | Nije prihvaćen | prijedlog se ne prihvaća. Iz dosadašnjeg praćenja rada ravnatelja ustanova socijalne skrbi koji nisu socijalni radnici nisu uočene posebe poteškoće na koje se ukazuje. |
| 582 | BORJA GRMOJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Ne podržavam prijedlog. Slažem se sa Domom za starije osobe Ličko - Senjske županije da su voditelji više u ulozi menadžera. Nedopustivo je da se struka u kontinuitetu relativizira i omalovažava. Na ovaj način kroz Zakon se dopušta "ulaz" struka koje ne razumiju sustav socijalne skrbi i šira lepeza potencijalnih, željenih osoba koje će se zapošljavati. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 583 | MARKO BULJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Ovo je ponižavanje pomažućih struka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 584 | DOM ZA STARIJE OSOBE LIČKO - SENJSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Slažem se sa proširenjem zanimanja za uvjete koje mora imati ravnatelj, međutim smatram da je potrebno promijeniti čl. 200. Zakona koji se odnosi na voditelja podružnice. Činjenica je da voditelj podružnice mora imati iste uvjete kao i ravnatelj te mora biti imenovan iz stručnih radnika. Dakle, viši su kriteriji za voditelja podružnice nego za ravnatelja, što je nelogično, jer je voditelj podružnice podređen ravnatelju. Predlažem da se spuste kriteriji za imenovanje voditelja podružnice, posebno zbog toga jer je u podružnicama, koje se mogu nalaziti na slabije naseljenim područjima teško zaposliti osobu koja je visokoobrazovana te još mora biti stručni radnik. Osim toga, voditelj podružnice je više menadžer, nego osoba koja radi sa korisnicima doma. Predlažem da uvjeti budi isti kao za ravnatelja, tj. da osoba može, ali i ne mora biti iz stručnih radnika te da je uvjet 1 godina radnog iskustva. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje. U odnosu na voditelja podružnice uvjeti su ublaženi na način da je napušten uvjet da se voditelj podružnice bira iz reda stručnih radnika. |
| 585 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 23. | Članak 23. vezano za izmjenu čl. 205. st.1 toč. 1. Uvjeti za ravnatelja doma socijalne skrbi dodatno proširuju zanimanja na područje biomedicine i zdravstva te na umjetnička područja likovne ili glazbene umjetnosti (medicinske sestre, likovni i glazbeni terapeuti). Takvom odredbom ne uvažava se obrazovanje i kompetencije rada u socijalnoj djelatnosti, stvara se ozračje da svaki stručni radnik može rukovoditi ustanovom bez obzira na osnovnu edukaciju. Usporedbe radi, kao da se socijalni radnik ili edukacijski rehabilitator postavi za ravnatelja kulturne ili zdravstvene ustanove. Potrebno je uvažavati zanimanja koja su primarna u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 586 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 24. | Člankom 24. mijenja se članak 209. stavak 2. na način da vršitelj dužnosti ravnatelja više ne treba zadovoljiti uvjet najmanje pet godina radnog iskustva s propisanom kvalifikacijom. Smatramo da se taj uvjet treba zadovoljiti kako za ravnatelja tako i za vršitelja dužnosti ravnatelja. Nema razloga da vršitelj dužnosti ravnatelja s obzirom na odgovornost položaja rukovođenja ustanovom bude osoba koja nema iste uvjete imenovanja kao ravnatelj. | Primljeno na znanje | S obzriom na činjenicu da se mandat ravnatelja dužnosti je ograničenog trajanja, tj. najduže do godinu dana, i da se radi o prijelaznom razdoblju do imenovanja ravnatelja mišljenja smo da uvjet radnog iskustva od pet godina nije presudan za imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja. |
| 587 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 588 | IVANA ĆURKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 589 | MATEA MRAKOVČIĆ KOSIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Kao psiholog, suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 590 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 591 | ROBERTO PUŽAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 592 | BARBARA PUŽAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 593 | MATEA UGRINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 25. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 594 | LANA MALJKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog podržavam mišljenje i preporuku Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga za brisanje članaka 26. stavka 1. Nužno je da regulacija pojedinih profesija i dalje ostane unutar nadležnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 595 | ANA STRUJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 596 | MARTA MILETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 597 | LUCINKA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 598 | IVONA ABRAMOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost regulirana je djelatnost i svatko tko se želi baviti ovom djelatnošću u Republici Hrvatskoj mora imati priznato pravo na obavljanje djelatnosti prema uvjetima propisanim Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 18/2022). Člankom 6. ovog Zakona propisani su uvjeti pod kojima se edukacijskom rehabilitatoru priznaje pravo na obavljanje djelatnosti, a Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora u tom kontekstu ovlaštena je za davanje rješenja o priznatom pravu na obavljanje djelatnosti, ali i za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. U 2022. godini Komora je zaprimila 40 zahtjeva za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, od čega je 27 zahtjeva usvojeno, 2 su odbijena, a u 11 je izrečeno privremeno rješenje- polaganje dopunskih mjera. U 2023. godini zaprimljena su 23 zahtjeva od kojih je njih 17 usvojeno, 4 su odbijena, a u 2 zahtjeva su izrečena privremena rješenja- polaganje dopunskih mjera. U 2024. godini zaprimljeno je 23 zahtjeva, od čega je njih 13 usvojeno, 2 su odbijena, u 1 je izrečeno privremeno rješenje, a njih 7 je još uvijek u postupku rješavanja. Iz navedenih podataka vidljivo je da Komora u svom radu slijedi propisane uvjete. Komora ovu ovlast provodi sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) i Pravilniku o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije- edukacijski rehabilitator u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj (NN 148/2022), donešenom od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava i socijalne politike, poštujući pritom rokove propisane ovim aktima. Komora redovito izvještava i daje podatke po pitanju ove ovlasti. Kao član Upravnog odbora Komore, nisam upoznata da je Komora unazad godinu dana zaprimila upozorenja ili da su u njenom radu utvrđene nepravilnosti po pitanju rješavanja zahtjeva. Člankom 26. predviđa se izmjena članka 219. na način da se Akademiji za socijalnu skrb daje javna ovlast za provođenje postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, mijenjajući tako osnovnu zadaću i svrhu Akademije koja je u ožujku 2024. krenula sa svojim radom. Uz članak 26. nije navedeno objašnjenje zašto se ovlast oduzima komorama, nema analize postojećeg stanja, niti su navedene posljedice ovakve promjene, nego se samo skraćeno ponavlja: „Ovim člankom dodatno se uređuje djelatnost Akademije socijalne skrbi na način da u okviru javnih ovlasti odlučuje o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi, kao i u postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika, također u djelatnosti socijalne skrbi.“ U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi navodi se da će se prebacivanjem ovlasti omogućiti ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju, dok se u nacrtu Prijedloga navodi: „postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi, koji su u nadležnosti svake pojedine strukovne organizacije su dugotrajni, neujednačeni i opterećujući podnositeljima zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi. Niti nacrt Prijedloga niti obrazac iskaza ne nude objektivne i definirane razloge zašto se oduzimaju ovlasti komorama koje ova pitanja uspješno rješavaju, a isto se povjerava tijelu koje u opisu svog djelovanja niti u svojoj strukturi trenutno nema uvjete za obavljanje istoga. Napominjem još jednom da su brzina u odlučivanju i način postupanja jasno definirani postojećim Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih kvalifikacijama te pripadajućim pravilnicima za svaku od spornih struka/komora, a ujednačenost u postupanju može se postići jedino unutar iste profesije jer je nemoguće ujednačavati kriterije za različite profile stručnjaka. Kada govorimo o opterećavajućem faktoru za podnositelje zahtjeva, on se svodi na osobni dojam jer je cijeli postupak priznavanja, kako je već navedeno, reguliran posebnim propisima, a osobno smatram da će za podnositelje zahtjeva veće opterećenje predstavljati nova adresa i institucija u procesu pristupanja profesiji. Dosadašnjim modelom podnositelji zahtjeva su u Komori rješavali pitanje priznavanja inozemnih kvalifikacija, dobivali rješenje, vršili upis u Komoru i dobivali priznato pravo na obavljanje djelatnosti, dok bi po novom modelu, u taj postupak ušla još jedna institucija. Napominjem da Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) u svojim temeljnim odredbama definira jedno jedinstveno tijelo koje objedinjuje sve djelatnosti koje se tiču regulacije profesije, a to je u slučaju regulirane profesije edukacijskih rehabilitatora, sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prema popisu i ovlaštenju koje je prijavljeno nadležnim tijela EK, isključivo i jedino Komora edukacijskih rehabilitatora. Svako odvajanje i parceliranje ovih ovlasti nije u skladu s odredbama Direktive, a pogotovo njihovo dodjeljivanje različitim tijelima bez jasnog kvalitativnog obrazloženja i potrebe. Dodatni razlog za brisanje spornih članaka koji navodim je činjenica da se pri davanju prijedloga nisu slijedile Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9.7. 2018.) i Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji navode da se u slučajevima utjecaja na obavljanje i pristup reguliranim profesijama mora provesti ocjena proporcionalnosti, što ovdje očigledno nije učinjeno. Slijedom navedenog podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i ostalih komora u sustavu socijalne skrbi te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Ivona Abramović, član Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 599 | LANA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 600 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika te Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta. Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 601 | ADRIANA VUČETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 602 | HELENA BABIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 603 | UDRUGA ZA RAZVOJ I ŠIRENJE USLUGA U ZAJEDNICI, BORBU PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI AJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 604 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Sukladno predloženoj izmjeni, Akademiji socijalne skrbi dodijeljena je javna ovlast rješavanja u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije djelatnosti socijalne skrbi u prvom stupnju. Istovremeno, Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u članku 16. stavku 2. izrijekom propisuje da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u reguliranim profesijama provode tijela nadležna na temelju posebnih propisa. Tako je primjerice člankom 25. Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 16/19, 18/22) propisano je da rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - socijalni radnik, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu donosi Hrvatska komora socijalnog rada. Slične odredbe sadrže i drugi posebni propisi kojima su uređene regulirane profesije psihologa, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga i drugih koji, kao stručnjaci svoje poslove, između ostaloga, obavljaju i u djelatnostima socijalne skrbi. Usvajanjem predložene izmjene javnu ovlast za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija u navedenim reguliranim profesijama istovremeno bi imalo više nadležnih tijela, ovisno o tome traži li se njeno priznavanje za rad u djelatnostima socijalne skrbi, ili nekoj drugoj djelatnosti. Dodatno propisi koji se odnose na priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija ne predviđaju njihovo priznavanje za obavljanje poslova u pojedinom sektoru, već stručnjaci kojima je kvalifikacija priznata imaju mogućnost slobodnog i neograničenog sudjelovanja na tržištu rada kao i slobodu izbora radnog mjesta. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 605 | MILICA GREGURIĆ PRUGOVEČKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao članica Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika slažem se s prijedlozima Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Napominjem da socijalni radnici kao stručnjaci nisu isključivo zaposleni u sustavu socijalne skrbi, već i u drugim sustavima, kao i u organizacijama civilnog društva, a prenošenjem nadležnosti na Akademiju se cijela profesija pogrešno poistovjećuje sa sustavom socijalne skrbi. Regulacija pojedinih profesija trebala bi ostati u nadležnosti strukovnih komora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 606 | JOSIPA KATALENAC PERŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Također, smatram da bi nedavno osnovana Akademija socijalne skrbi trebala uložiti VEĆE kapacitete u KVALITETNIJE istraživanje potreba stručnih radnika za edukacijama i supervizijama, a ne trošiti kapacitete na nešto što bi trebalo biti u nadležnosti Komora. Osim toga, ako je cilj ovoga osigurati veći broj stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi, potrebno je prvenstveno istražiti koji je uzrok deficita stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi i kako ih motivirati da se zaposle u navedenom sustavu. Stručnih radnika ima, ali se zapošljavaju ili u drugim sustavima ili izvan struke ili izvan granica RH. Treba se pitati zašto je tome tako, ali time se iz nekog razloga nitko ne želi baviti. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 607 | ANA ZOGER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 608 | HRVOJKA LAUŠIĆ RAMLJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja, u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u kojima se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 609 | TAJANA ŠARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 610 | ANAMARIJA MUŽAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 611 | BERNARDA KIRCHOFER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Predložene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi predstavljaju izazov za osiguranje stručnosti u psihologiji, jer se struka već dugo bori za očuvanje ekspertize u moru samoprozvanih stručnjaka, protiv stigme povezane s psihologijom te nastoji zadobiti povjerenje ljudi, što bi moglo biti narušeno ako se priznavanje raznih kvalifikacija izjednači s kompleksnošću psihologije kao struke u RH. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 612 | GORDANA BERC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s mišljenjem Komore socijalnih radnika kao i drugih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika. Akademija socijalne skrbi je institucija u nadležnosti socijalne skrbi dok Komore obuhvaćaju profesiju u svim područjima rada profesije. Priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije osobama koje su studirale izvan RH otvaraju se vrata za rad u djelatnosti socijalne skrbi, ali i svim drugim djelatnostima kao što je zdravstvo, pravosuđe, ministarstvo unutarnjih poslova, državna i lokalna uprava, obrazovanje, privatni sektor, a za koje Akademija socijalne skrbi nije nadležna. Slijedom navedenog mišljenja sam da će predložene izmjene imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u navedenim područjima djelovanja pojedine profesije, a time i na kvalitetu usluga krajnjim korisnicima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 613 | PAVLA UŽAREVIĆ MATKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 614 | MARIJA LEOPOLDOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna radnica podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 615 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 616 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 617 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 618 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 619 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 620 | LARA ŠKARDA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 621 | LUCIJA RADOVANI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 622 | HRVATSKA MREŽA ZA BESKUĆNIKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Sve upućuje da treba opravdati osnivanje Akademije, koja nije ni trebala jer će se njen posao svesti na organizacijske i tehničke poslove, a stručni dio će obavljati vanjski stručnjaci, profesori sa Studija socijalnog rada, članovi HKSR, HUSR-a i drugi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 623 | MATIJA PERUŠKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog, u potpunosti se slažem i podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske komore psihoterapeuta. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 624 | HRVOJE POLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 625 | IVANA KLARIĆ IVANČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja, u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u kojima se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 626 | LUCIJA VUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 627 | RENATA SEVER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 628 | IVANA KOMESAROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja, u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora u kojima se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 629 | TANJA SAPUNAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore te Hrvatske komore psihoterapeuta kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Komore bi trebale biti odgovorne za standardizaciju i praćenje kvalitete rada, čime bi se osigurao etički i znanstveni okvir u radu s ranjivim skupinama. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 630 | HRVOJE ŠIMUNOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalni radnik, u potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske udruge socijalnih radnika . Predlažem brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 631 | LANA CVRTILA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 632 | MARTA PAPEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore te Hrvatske komore psihoterapeuta kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Komore bi trebale biti odgovorne za standardizaciju i praćenje kvalitete rada, čime bi se osigurao etički i znanstveni okvir u radu s ranjivim skupinama. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 633 | JELENA REBAC GAJER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore te Hrvatske komore psihoterapeuta kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 634 | KARMEN ŽIDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U svojstvu psihologa, podržavam sve komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 635 | TAJANA HAŠPERGER ILIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja smatram da je priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nužno ostaviti u domeni strukovnih komora nadležnih za određeno područje (psihologija, socijalna skrb, edukacijski rehabilitatori). Svaka komora je osnovana s ciljem zaštite i promocije dotične profesije, kao i priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih u RH, stoga je od iznimne važnosti da ima ovlasti priznavanja i kvalifikacija stečenih u inozemstvu. Mišljenja sam da bi Akademija izazvala zbunjenost i neujednačene kriterije za priznavanje različitih kvalifikacija te posljedično pad u kvaliteti pruženih usluga. Od iznimne je važnosti podizati standarde kvalitete, pogotovo kada nam praksa ukazuje na postojanje sve više teškoća mentalnog zdravlja u društvu. Svjedoci smo da se razne profesije "reklamiraju" kao stručnjaci za mentalno zdravlje (nakon završetka upitnih tečajeva) što ima izrazite negativne posljedice za svakog pojedinca kojemu je nužno pristupati stručno i odgovorno s ciljem njegove zaštite i dobrobiti. Osobno me zabrinjava prijedlog osnivanja novog Tijela i moguće posljedice kako na stručnjake, tako i na društvo. Shodno svemu navedenome, u potpunosti podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 636 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 637 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 638 | KATARINA RADAT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna radnica i Predsjednica Alumni zajednice Studijskog centra socijalnih radnika Pravnog fakulteta u Zagrebu i Tajnik HKSR u potpunosti se slažem s mišljenjem Komore socijalnih radnika kao i drugih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika. Akademija socijalne skrbi je institucija u nadležnosti socijalne skrbi dok Komore obuhvaćaju profesiju u svim područjima rada profesije. Priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije osobama koje su studirale izvan RH otvaraju se vrata za rad u djelatnosti socijalne skrbi, ali i svim drugim djelatnostima kao što je zdravstvo, pravosuđe, ministarstvo unutarnjih poslova, državna i lokalna uprava, obrazovanje, privatni sektor, a za koje Akademija socijalne skrbi nije nadležna. Slijedom navedenog mišljenja sam da će predložene izmjene imati negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj u navedenim područjima djelovanja pojedine profesije, a time i na kvalitetu usluga krajnjim korisnicima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 639 | IVA SLAČANAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 640 | DRUŠTVO PSIHOLOGA ZADARSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavamo komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 641 | MARIJA ZDUNIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 642 | ZRINKA GLUHAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalni radnik slažem se sa mišljem Komore socijalnih radnika kao i drugih Komora, te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 643 | TINA KRZNARIĆ JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja i doktorica znanosti u pdoručju psihologije, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1. i članka 26. stavka 8. Prijedloga. Neodgovorno je i štetno za društvo u cjelini dopustiti osobama upitne kvalitete obrazovanja obavljanje psihološke djelatnosti, što za posljedicu može imati i smrtne ishode. Procjena je li inozemna kvalifikacija dovoljno kvalitetna da bi se priznalo obavljanje psihološke djelatnosti mora ostati u nadležnosti Hrvatske psihološke komore, budući da nepsiholozi nemaju potrebne kompetencije za procjenu kvalitete raznih programa koji se odnose na psihološku djelatnost. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 644 | MARIJA PEJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 645 | ANTONIJA KLEMENČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 646 | SANJA HORVATIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalni pedagog sa znanstvenom titulom stečenom na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti podržavam komentare i argumentaciju zahtjeva za brisanjem čl. 26., st. 1, podstavka 1, te čl. 26. st. 8. Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Također, podržavam komentare Vijeća studija socijalne pedagogije, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih radnika. Kao stručna radnica u izravnom radu s djecom i mladima u ustanovi socijalne skrbi te višegodišnja zaposlenica u sustavu obrazovanja, uz argumente narušavanja važećih pravnih normi koje su istaknule komore, posebno sam zabrinuta za kvalitetu rada s djecom i mladima s problemima u ponašanju i s drugim teškoćama. Iz izmjena je nejasno na koji bi način predloženo pravno rješenje doprinijelo bržem i ujednačenijem rješavanju predmeta, a moguće je narušavanje kvalitete rada s najranjivijim skupinama društva i dobrobiti pojedinca. Smatram kako potrebne kompetencije, a što uključuje priznavanje inozemnih kvalifikacija i praćenje kvalitete rada s djecom i mladima, trebaju i mogu standardizirano uvjetovati, pratiti, vrednovati i poboljšavati samo odgovarajuće komore kao samostalne i neovisne organizacije, misija kojih je očuvanje profesionalnog, znanstveno utemeljenog i etičnog standarda. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 647 | JELENA ĆAPIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalni pedagog, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 648 | SANJA HORVAT SINOVČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijski rehabolitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore psihoterapeuta i predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavak 1., članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 649 | MARIJA TEŠIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 650 | LEONA KRISTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijeloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 651 | LJILJANA PINTARIĆ MLINAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Ostavljanjem ovih prijedloga ponovno se krše ustavna prava na jednakost strukovnih komora u Hrvatskoj. LIječnici, odvjetnici, | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 652 | LJILJANA PINTARIĆ MLINAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao članica Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i kao druga predsjednica iste komore (u 2 uzastopna mandata od 2014. do 2020.g.) dakle razdoblju kada je HKER "dobila" bitku; s prijedlogom izmjene Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, u kojem se izravno diskriminirala obaveza članstva, među različitim radnim mjestima istih profesionalaca, nisam začuđena parcijalnim pokušajima politički formiranih uprava da reguliraju sasvim specifična pitanja koja se tiču standarda zanimanja. Ono što se aktualno događa i zbog čega nam treba "priziv" zdravog razuma javnog mnijenja - je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj koji se događa na sličan način godinama nakon pregovora i uvjeravanja o intenciji suradnje, a koja bi trebala odražavati dobro slaganje s uvjerenjem strukovnih komora reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi. Ali se isključivo zbog - općeg društvenog konteksta - nepovjerenja u sve i svakoga i/ili insinuacija o borbi ovlasti kao izrazu nadmoći? - u nacrtu izmjena - izbrisala BIT. Ugasila se svrha nekoliko lex specialisa – ovih djelatnosti (socijalnog rada, psihološke, socijalno-pedagoške i edukacijsko-rehabilitacijske) kao i MISIJA I VIZIJA ViSOKOG OBRAZOVANJA, VISOKOŠKOLSKIH USTANOVA na kojima se stječu ishodi učenja koji zadovoljavaju objavljene odrednice standarda zanimanja unutar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, njihovo cjeloživotno usavršavanje. Učiniti to BEZ dijaloga, konstruktivnih argumenata, razmjene mišljenja s relevantnim su dionicima – NIJE OSOBINA CIVILIZIRANOG upravljanja – odnosno ONOGA NA ŠTO SE POZIVATE“ ..u skladu s Ustavom, --uređivanje gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj“. Stoga kao edukacijska rehabilitatorica i članica aktualnog Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. podržavam stav svoje matične komore, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga kojim se traži brisanje članka 26,.stavka 1.podstavka 1,članka 26.stavka 8, zatim članka 39, članka 40. stavka 3, članka 41. stavka 1,članka 42. i članka 43. Prijedloga. Citiram: „Profesije imaju važnu ulogu u pružanju javnih usluga i u oblikovanju javnih politika. Liječnici, odvjetnici, arhitekti, računovođe i drugi stručnjaci pružaju svoje usluge na tržištu koje zahtijeva visoke standarde kvalitete i efikasnosti kako bi se ostvarile temeljne društvene vrijednosti: život, imovina, pravna sigurnost i funkcioniranje gospodarstva. Međutim, tržišni mehanizmi ponude i potražnje u takvim djelatnostima ne mogu osigurati javni interes bez odgovarajuće regulacije kompetencije pružatelja usluga i kvalitete njihova rada. Stoga se u suvremenim državama poseže za regulacijom elemenata tog tržišta, često putem samoregulacije, uz manje ili veće upletanje države kako bi se spriječili nedostaci koji mogu biti izrazito štetni za javni interes“ (izvor Anamarija Musa • Jasmina Džinić: EUROPSKA REGULACIJA PROFESIJA I KOMORE U HRVATSKOJ: RAZVOJ UPRAVNE PROFESIJE I DRUGIH PROFESIJA U JAVNOJ UPRAVI;Institut za javnu upravu, 2012.Zagreb). Profesije predstavljaju stalno zanimanje, zahtijevaju posebno prethodno obrazovanje i kasnije usavršavanje, pripadnici profesije udružuju se u strukovna udruženja na nacionalnoj razini, mogućnost obavljanja profesionalne djelatnosti regulirana je propisom, a profesionalni je rad podvrgnut profesionalnoj etici i kontroli kolega.” „ Stručno znanje i kompetencija osiguravaju : ostvarenje interesa korisnika za kvalitetnom profesionalnom uslugom, ali i javni interes društva da osigura pružanje ključnih profesionalnih usluga,. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora osnovana je 2011. Godine. Identitet edukacijskog rehabilitatora (a usporedivo s time I sociijalnog pedagoga, psihologa I socijalnog radnika, odnosno psihoterapueta) DEFINIRAN JE PROGRAMOM SVEUČILIŠTNOG STUDIJA I ZAKONOM O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI – određuje ga PODRUČJE BAVLJENJA, CILJANE SKUPINE, METODE RADA, a također je DEFINIRAN STANDARDIMA STRUKE u kojoj je razvidna ZNANSTVENO UTEMELJENA STRUČNA PRAKSA / USLUGA. Dnevni izazovi s kojima se najviše strukovno udruženje s javnim ovlastima susreće karakteriziraju: novi metodološki zahtjevi; promjene u politikama nadležnih resora, prava korisnika usluge; kvaliteta i učinkovitost usluge ;unapređivanje i razvoj novih usluga; praćenje potreba tržišta ( veliki manjak stručnjaka), mjerljivost potreba i rezultata. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 653 | MARIJANA SARILAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog, suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijeloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 654 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 655 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1. i članka 26. stavka 8. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 656 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Hrvatska komora socijalnih radnika smatra važnim odgovoriti na nekoliko ključnih tvrdnji iznesenih u tekstu kako bi dodatno pojasnila vlastitu poziciju te osigurala objektivan prikaz situacije: Komora je svjesna izazova povezanih s trajanjem postupaka priznavanja i proteklih administrativnih poteškoća. Međutim, ističemo kako je tijekom 2024. godine implementiran niz poboljšanja. Ovi koraci rezultirali su značajnim skraćenjem rokova obrade i povećanjem protočnosti predmeta. Dodatno, kandidati sada dobivaju jasne i pravovremene upute bez odgode, što omogućuje brže udovoljavanje eventualnim dopunskim mjerama. Potrebno je naglasiti kako trajanje postupka nije isključivo vezano uz rad Komore. Dio odgoda proizlazi iz činjenice da kandidati često ne pristupaju pravovremeno izvršavanju dopunskih mjera. Ova okolnost značajno utječe na cjelokupno trajanje postupka, unatoč naporima Komore da ubrza rješavanje predmeta. Primjerice, kandidati se u pojedinim slučajevima odlučuju za promjenu mjesta polaganja ispita ili kasno dostavljaju tražene dokumente, što dodatno produljuje postupak. Stoga, u skladu s načelima učinkovitosti i ekonomičnosti, naglašavamo važnost obostrane odgovornosti – kako nadležnih tijela, tako i samih kandidata – za poštivanje rokova. Komora je posvećena osiguravanju transparentnog i pravednog procesa, ali i dosljednog informiranja kandidata o njihovim obvezama te pružanju jasnih uputa kako bi se svi postupci provodili u što kraćem vremenskom roku. Komora u potpunosti poštuje obveze iz Europske Direktive 2005/36/EZ, uključujući članak 51., koji zahtijeva pravovremeno rješavanje zahtjeva. Nadležna tijela Komore osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu obaviješteni o potrebnoj dokumentaciji i eventualnim dopunama u propisanim rokovima. Istovremeno, skrećemo pažnju kako se navedeni rok od tri mjeseca iz Direktive odnosi na kompletne zahtjeve, dok se u praksi često radi o nepotpunim prijavama, što zahtijeva dodatnu komunikaciju i dopune. U konačnici zahtjevi pristigli iz zemalja članica EU i EGP-a se rješavaju u pravilu u navedenom roku. Prijedlog izmjena zakona predviđa prijenos ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija na Akademiju socijalne skrbi, uz obrazloženje da će to ubrzati i pojednostaviti proces. Smatramo da ovo obrazloženje nije potkrijepljeno konkretnim analizama ni dokazima o proporcionalnosti, sukladno Direktivi (EU) 2018/958. Komora već provodi ovaj postupak s jasno definiranim standardima i procedurama te ne postoji jamstvo da će prijenos ovlasti donijeti konkretne koristi. Hrvatska komora socijalnih radnika kao strukovna organizacija ima dugogodišnje iskustvo u reguliranju profesije i priznavanju kvalifikacija, pri čemu se vodi visokim standardima kvalitete i zaštite javnog interesa. Komora podržava inicijative koje će olakšati mobilnost stručnjaka i povećati učinkovitost upravnih postupaka, no isto tako smatramo da predložene izmjene nisu usklađene s navedenim ciljevima. Prijenos ovlasti bez adekvatne procjene utjecaja i analize proporcionalnosti može rezultirati narušavanjem usklađenosti s europskim standardima i negativno utjecati na profesiju socijalnog rada. Hrvatska komora socijalnih radnika poziva na dijalog i zajednički rad svih relevantnih dionika kako bi se osiguralo donošenje izmjena zakona koje će biti u skladu s europskim direktivama, nacionalnim interesima i potrebama struke. Smatramo da trenutni sustav, uz provedene reforme, pruža visoku razinu stručnosti i kvalitete te apeliramo da se prijedlozi usmjere na daljnje unaprjeđenje postojećeg sustava umjesto prijenosa ovlasti. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 657 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 658 | ANA PAPONJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 659 | IVA GALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijeloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 660 | LJILJANA PETROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 661 | DEJANA VARNICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Akademije socijalne skrbi ima izuzetno važnu ulogu u sustavu socijalne skrbi, međutim ne može biti kompetentna za stručnjake koji, osim u području socijalne skrbi, rade i drugim područjima (zdravstvo, obrazovanje, medicina rada, vojska, policija ...), i koji pripadaju reguliranim profesijama, a to su psiholozi, edukacijski rehabilitatori, socijalni pedagozi. Stoga predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 662 | LUCIJA PŘENOSIL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 663 | MORENA DAMIJANJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 664 | BARBARA RAGUŽ PEČUR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 665 | MAJA MOČIBOB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 666 | IDA ŠINTIĆ VEREM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Apsolutno podržavam stav Hrvatske psihološke komore, kao i komentare drugih Strukovnih komora. Kao psihologinja s dugogodišnjim radnim iskustvom smatram da regulacija pojedine profesije mora ostati unutar nadležnih komora. Strukovna samoregulacija je ključan mehanizam zaštite stručnih standarda i kvalitete pružanja usluga. Komore su formirane kako bi stručnjaci sami regulirali vlastitu profesiju, osiguravajući da pristup struci imaju samo kompetentni pojedinci koji ispunjavaju visoke standarde obrazovanja i stručnosti. Oduzimanjem ove ovlasti komorama i njenim prenošenjem na tijelo koje nema specijalizaciju u navedenim profesijama, umanjuje se kontrola struke nad vlastitim standardima i dovodi u pitanje kvaliteta usluga koje će biti pružane građanima. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga u potpunosti ili bar u dijelu koji se odnosi na psihologe. Cijenim ulogu Akademije socijalne skrbi u sustavu socijalne skrbi koja nudi mogućnosti stručnog usavršavanja stručnjaka u području socijalne skrbi međutim smatram da ne može biti kompetentna za akademsku razinu, kao niti za druga područja u kojima rade psiholozi (u području socijalne skrbi je oko 10% psihologa u odnosu na oko 90% psihologa koji ne rade u području socijalne skrbi). Psihološka djelatnost obuhvaća mnogo širi spektar od socijalne skrbi - zdravstvo, obrazovanje, forenzika, organizacijska psihologija, medicina rada, marketing, vojska, policija, sport, menadžment…, a Akademija socijalne skrbi ne može biti kompetentna za ta druga područja. Jako puno akademskih stručnjaka je navelo da se brišu ovi članci, odnosno da se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ali i drugih profesija ne povjeri Akademiji socijalne skrbi. Smatram da su članci 26. stavak 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Prijedloga neprimjereni, budući da bi upravljanje ovim procesom trebalo biti u nadležnosti strukovnih tijela koja imaju direktno znanstveno i stručno iskustvo u području psihologije poput Hrvatske psihološke komore, odnosno što svakako upućuje da nikako ne bi bilo dobro da oni uđu u predmetni zakon Republike Hrvatske. Također, ovim izmjenama ne donosi se poboljšanju u priznavanju inozemne stručne kvalifikacije nego samo povećanju dodatne birokratizacije. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 667 | VLATKA KAMENARIĆ BLAŠKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 668 | TAMARA FIJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 669 | BRUNA DADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 670 | JANA ŠUPER GUBO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 671 | GABRIJELA FABIJANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 672 | ILKA ŠTIVOJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 673 | TEA TADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistrica psihologije podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 674 | TINA RUNJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam i u potpunosti se slažem s iznesenim u komentaru kolegice Svee Kučinić, Tina Runjić | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 675 | MIHAELA KORMAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, u kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 676 | SANDRA SMILJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora I Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 677 | BARBARA VALENTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te predlažem brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga zbog čvrstih argumenata iznesenih u komentaru HKER-a. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 678 | SANJA SKOČIĆ MIHIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Sukladno prijedlogu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao sveučilišna profesorica u polju edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 679 | MAJA PAPST MILANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijska rehabilitatorica u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 680 | SVEA KUČINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao visokoškolska institucija u Republici Hrvatskoj, koja ustrojava i izvodi sveučilišne studijske programe rehabilitacija i edukacijska rehabilitacija te razvija znanstveno-istraživački i visokostručni rad u tim područjima, očituje se na Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi u dijelu koji se odnosi na ovlasti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija vezano uz edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost. Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost zakonom je regulirana profesija. Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19, 18/22) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet osigurava kompetencije budućih stručnjaka edukacijskih-rehabilitatora kroz kvalitetne studijske programe, implementaciju znanstvenih i suvremenih pristupa te prije svega brinući o dobrobiti krajnih korisnika. Iz spomenutih, ali mnogih drugih razloga, Fakultet je dužan reagirati u ovoj situaciji. Zajednički je stav Vijeća studija Edukacijska-rehabilitacija da je potrebno brisanje: članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Predloženim člancima predviđa se prijenos ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija na druga tijela kojima te ovlasti nisu Zakonom zajamčene. Ove ovlasti dio su aktivnosti Hrvatske komore edukacijskih-rehabilitatora, kao strukovne organizacija kojoj su, temeljem Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19, 18/22), priznate javne ovlasti odlučivanja o priznavanju prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, upisivanju edukacijskog rehabilitatora u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora te priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Navedene izmjene, kada bi se ostvarile, imale bi implikacije na kvalitetu i regulaciju profesije edukacijskih rehabilitatora. Time bi se otvorila mogućnost priznavanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu bez osiguranih standarda usporedivih s nacionalnim obrazovnim programima, standardima zanimanja i standardima kvalifikacija. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 681 | MARTINA NIKODEM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 682 | JELENA MANCE LJUBOBRATOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 683 | GROZDANA KOZJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 684 | SUZANA SVALINA BALAŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Članovi Stručnog razreda za psihologe u profesionalnom usmjeravanju Hrvatske psihološke komore podržavaju komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Usvajanje ovih članaka predloženog Zakona omogućilo bi priljev brojnih nekompetentnih 'stručnjaka' na naše tržište rada i ugrozilo temelje stručnog rada. Sve već viđeno, RH su preplavile diplome stranih 'Univerziteta' sumnjivih referenci čiji diplomanti nedostatak stručnih znanja nadoknađuju razvijenim 'socijalnim vještinama u pronalaženju posla', tj. zapošljavanju preko veze. Suzana Svalina Balaš, predsjednica Razreda za psihologe u profesionalnom usmjeravanju | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 685 | JELENA CVITKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 686 | MIJA ERANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica diplomskog studija socijalne pedagogije u potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih radnika i Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 687 | JELENA PAULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica psihologije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 688 | TEA MILINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 689 | TEA NOVAČKI-DUGI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 690 | ANA MUŠĆET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica diplomskog studija Socijalne pedagogije suglasna sam s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te ostalih stručnih komora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 691 | NIKOLINA JURKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja slažem se sa stavom Hrvatske komore socijalnih pedagoga i drugih strukovnih komora te podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 692 | ELENA KATAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica psihologije u potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Smatram da psihologija i ostali studiji nikako ne smiju pasti na razinu stručnog studija jer se na taj način obezvrjeđuje i degradira navedene struke i sav posao koji one obavljaju, a koji prvenstveno uključuje rad s ljudima. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 693 | MIRA BEK VUJIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 694 | MATEA BAKICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica socijalne pedagogije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 695 | DRAGAN GLAVAŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajem slijedeći komentar u ime Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta: u potpunosti podržavamo komentar i prijedlog koji je uputila Hrvatska psihološka komora (dalje u tekstu: Komora), a koji se odnosi na brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Naime, kao Sveučilišni odjel za psihologiju smatramo da su ishodi učenja odnosno znanja i vještine koje studenti stječu tijekom studija psihologije, a koji su istaknuti u Europskim standardima za obrazovanje i usavršavanje psihologa (EuroPsy), ključni za uspješno obavljanje psihološke djelatnosti. Ipak, svjedoci smo da brojni studijski programi, kako prijediplomski tako i diplomski, ne dosežu navedene standarde te ističemo predan rad i neizostavnu ulogu Komore i hrvatskih sveučilišta u procjeni inozemnih kvalifikacija. Stoga smatramo kako je ključno i od iznimne društvene važnosti da Komora, odnosno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, u suradnji sa sveučilišnim studijima psihologije, zadrži ovu ulogu te time očuva kvalitetu i zaštiti standarde psihologije kao regulirane profesije. Doc. dr. sc. Dragan Glavaš, Pročelnik Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 696 | MAJA KUĆAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 697 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1. i članka 26. stavka 8. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 698 | ANITA SAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 699 | MATEA KRIŠTO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 700 | IVANA BUDA STRANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 701 | ANITA BARIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 702 | KAROLINA BABLI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 703 | LJILJANA JANKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 704 | TINA PERAICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja i docentica na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore, | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 705 | PETRA ČEČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 706 | DORA TRGOVEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 707 | KARLO BORJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao student socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 708 | LUCIJA ŠAŠKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 709 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ("Narodne novine" br. 82/15., 70/19., 47/20., 123/23.) generalni je zakon koji propisuje modalitete i zakonitosti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Isti je donesen na temelju dvije ključne Direktive i to: 1) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) Člankom 3. iste Direktive jasno je naznačeno (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive. Republika Hrvatska je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) jasno ovlastila Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora da: - odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona - donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti - donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti - donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu - obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora - utvrđuje razinu specijalnosti u pojedinim edukacijsko-rehabilitacijskim područjima i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti - vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije - izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom. Dakle u smislu članka 3. Direktive Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora je od strane zakonodavca ovlaštena za: - izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija dakle prevedeno: odobrenja za samostalan rad, upis u registre i vođenje registara te izdavanja odgovarajućih potvrda o reguliranim profesijama i dr. - kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive: za donošenje rješenja o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zaključno, sama Direktiva u temeljnim odredbama definira jedno jedinstveno tijelo, koje objedinjava sve djelatnosti koje se tiču regulacije profesije, a to tijelo je u slučaju regulirane profesije edukacijskih rehabilitatora i po Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, i po Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i po popisu i ovlaštenju koje je prijavljeno nadležnim tijelima EK, isključivo i jedino Komora edukacijskih rehabilitatora. Stoga nije moguće odvajati ili parcelirati ove ovlasti jer su iste odredbama Direktiva objedinjene u okviru nadležnosti jednog tijela. Dakle nije moguće niti prihvatljivo parcelirati i selektivno pristupati poslovima koji se odnose na regulaciju profesije pa tako predmetne javne ovlasti dodjeljivati različitim tijelima bez jasnog i kvalitativnog obrazloženja i potrebe. 2) Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.). U točki 7. Direktive navodi se: Cilj je ove Direktive uspostaviti pravila državama članicama za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih propisa, ili izmjene postojećih kojima se reguliraju profesije kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta uz istodobno jamčenje transparentnosti i visoke razine zaštite potrošača. U točki 14. Direktive navodi se: Države članice trebale bi ocjene proporcionalnosti provoditi na objektivan i neovisan način, uključujući i slučajeve kada je profesija neizravno regulirana, davanjem ovlasti za reguliranje posebnom strukovnom tijelu. Te ocjene mogle bi uključivati mišljenje dobiveno od neovisnog tijela, uključujući postojeća tijela koja su dio nacionalnog zakonodavnog postupka, kojem je dotična država članica povjerila zadaću davanja takvog mišljenja. To je posebno važno u slučajevima u kojima ocjenu provode lokalna nadležna tijela, regulatorna tijela ili strukovne organizacije koji su bolje upoznati s lokalnim uvjetima i imaju specijalizirano znanje, zbog čega bi ona u određenim slučajevima mogla biti prikladnija za utvrđivanje najboljeg načina za ispunjavanje ciljeva od javnog interesa, ali čiji bi izbor politika mogao pogodovati postojećim subjektima na štetu novih sudionika na tržištu. U članku 7. Direktive opisuje se pojam proporcionalnosti: 1. Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugih propisa koje uvode i kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje i izmjene postojećih odredbi potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenog cilja i ne prelaze li okvire potrebne za ostvarenje tog cilja. 2. U tu svrhu, prije donošenja odredbi iz stavka 1., države članice razmatraju: (a) prirodu rizika povezanih sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za primatelje usluga, uključujući potrošače, te za stručnjake ili treće osobe; (b) jesu li postojeća posebna ili općenita pravila, poput onih iz zakona o sigurnosti proizvoda ili zaštiti potrošača, nedostatna za postizanje željenog cilja; (c) prikladnost odredbe, to jest njezinu primjerenost za ostvarenje željenog cilja, i odražava li ona stvarno taj cilj na dosljedan i sustavan način te tako rješava utvrđene rizike na sličan način kao u usporedivim djelatnostima; (d) učinak na slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije, izbor potrošača i kvalitetu pružene usluge; (e) mogućnost primjene manje ograničavajućih sredstava za ostvarenje cilja od javnog interesa; ako su odredbe, za potrebe ove točke, opravdane samo zaštitom potrošača i ako su utvrđeni rizici ograničeni na odnos stručnjaka i potrošača bez negativnog utjecaja na treće osobe, države članice posebno ocjenjuju može li se cilj ostvariti sredstvima koja su manje ograničavajuća od ograničavanja djelatnosti; (f) učinak novih ili izmijenjenih odredbi u kombinaciji s drugim zahtjevima kojima se ograničava pristup profesiji ili njezino obavljanje, a posebno način na koji nove ili izmijenjene odredbe u kombinaciji s drugim zahtjevima doprinose postizanju istog cilja od javnog interesa te pitanje jesu li nužne za postizanje tog cilja. Države članice razmatraju i sljedeće elemente, ako su relevantni u svjetlu prirode i sadržaja odredbi koje se analiziraju: (a) vezu između opsega djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom ili ograničenih na tu profesiju i potrebnih stručnih kvalifikacija; (b) vezu između složenosti dotičnih poslova i potrebe da oni koji ih obavljaju posjeduju posebne stručne kvalifikacije, posebno u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva; (c) mogućnost stjecanja stručne kvalifikacije na druge načine; (d) mogu li se ili ne mogu, i zašto, djelatnosti ograničene na određenu profesiju podijeliti s drugim profesijama; (e) stupanj autonomije u obavljanju regulirane profesije te učinak organizacijskih i nadzornih rješenja na ostvarenje željenog cilja, posebno ako se djelatnosti povezane s reguliranom profesijom obavljaju pod nadzorom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka; (f) znanstveni i tehnološki razvoj kojim se može učinkovito smanjiti ili povećati asimetrija u informiranosti između stručnjaka i potrošača; 3. Za potrebe stavka 2. prvog podstavka točke (f) države članice ocjenjuju učinak novih ili izmijenjenih odredbi u kombinaciji s jednim ili više zahtjeva, imajući pritom na umu da bi takvi učinci mogli biti i pozitivni i negativni, a posebice ocjenjuju učinak sljedećih odredbi: (a) djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni naziv ili svaki drugi oblik reguliranja u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) Direktive 2005/36/EZ; (b) obveze kontinuiranog stručnog usavršavanja; (c) pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor; (d) obvezno članstvo u strukovnoj organizaciji ili tijelu, programi za registraciju ili dobivanje ovlasti, posebno ako ti zahtjevi podrazumijevaju posjedovanje određenih stručnih kvalifikacija; (e) kvantitativna ograničenja, posebno zahtjevi kojima se ograničava broj dozvola za obavljanje djelatnosti, ili utvrđuje najmanji ili najveći broj zaposlenika, rukovoditelja ili predstavnika koji imaju određene stručne kvalifikacije; (f) zahtjevi u pogledu posebnog pravnog oblika ili zahtjevi koji se odnose na vlasničku strukturu ili upravljanje poduzećem, u mjeri u kojoj su ti zahtjevi izravno povezani s obavljanjem regulirane profesije; (g) teritorijalna ograničenja, uključujući kada je profesija u dijelovima državnog područja države članice regulirana na način koji je drukčiji od načina na koji je regulirana u drugim dijelovima; (h) zahtjevi kojima se ograničava zajedničko ili partnersko obavljanje regulirane profesije, te pravila o nespojivosti; (i) zahtjevi u pogledu osiguravateljskog pokrića ili druge osobne ili kolektivne zaštite od profesionalne odgovornosti; (j) zahtjevi u pogledu znanja jezika, u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije; (k) fiksni minimalni i/ili maksimalni tarifni zahtjevi; (l) zahtjevi u pogledu oglašavanja. 4. Prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi države članice isto tako osiguravaju usklađenost posebnih zahtjeva povezanih s privremenim ili povremenim pružanjem usluga s načelom proporcionalnosti pod uvjetima navedenima u glavi II. Direktive 2005/36/EZ, uključujući: (a) automatsku privremenu registraciju ili pro forma članstvo u strukovnoj organizaciji ili tijelu, kako je navedeno u članku 6. prvom podstavku točki (a) Direktive 2005/36/EZ; (b) izjavu koja se daje unaprijed na temelju članka 7. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ, dokumente koji se zahtijevaju u skladu sa stavkom 2. tog članka ili bilo koji drugi jednakovrijedan zahtjev; (c) plaćanje naknade ili bilo kakvih troškova koje snosi pružatelj usluga i koji su povezani s administrativnim postupcima koji se odnose na pristup reguliranim profesijama. Ovaj se stavak ne primjenjuje na mjere osmišljene kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim općim uvjetima za zapošljavanje koje države članice primjenjuju u skladu s pravom Unije. Shodno tome i same odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donose bitne definicije: 33. provoditelj ocjene proporcionalnosti - ovlašteni predlagatelj zakona, podnositelj amandmana te ovlašteni predlagatelj i donositelj drugih propisa i općih akata čijim se odredbama ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje 34. nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti - tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. U članku 5a. istog Zakona a temeljem gore naznačene Direktive jasno je propisana obveza provedbe ocjene proporcionalnosti a daljnjim člancima 5b- 5g i sama procedura ocjene proporcionalnosti Članka 5a Zakona glasi: Provoditelj ocjene proporcionalnosti dužan je provesti ocjenu proporcionalnosti prilikom utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. Slijedom svega navedeno jasno je da se ovim novim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi utječe na obavljanje i pristup reguliranoj profesiji edukacijskih rehabilitatora a da nije ispoštivano načeo ocjene proporcionalnosti od stane predlagatelja čime se izravno krše odredbe Direktive i generičkog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Komora mora primijetiti ujedno da su odredbe članka 26, 39. i 41. ovog Prijedloga u koliziji s odredbom članka 49. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata (Narodne novine broj 74/2015), kojim je utvrđeno da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Ovim prijedlogom propisa izravno se derogira niz zakonskih propisa kao i Direktiva EU, što je neprihvatljivo iz pravno-formalnih proceduralnih razloga donošenja zakonskog propisa ali i s pogleda prihvaćenih standarda europske pravne stečevine. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 710 | ANA ŠENDA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i ostalih strukovnih komora te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 711 | IVANA VRSELJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja i sveučilišna profesorica u potpunosti podržavam komentar i prijedlog koji je uputila Hrvatska psihološka komora, a koji se odnosi na brisanje članka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 712 | KATARINA MARTINČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 713 | ANA MATIJA PARLOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore i partnerskih komora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 714 | TENA GOLEM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 715 | JANJA BIŠĆEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Smatram zabrinjavajućim ovaj Nacrt prijedloga i podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 716 | LANA ANDRIJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja i članica Komore socijalnih pedagoga slažem se s komentarom Hrvatske komore socijalnih pedagoga te podržavam prijedlog za brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga Zakona. Podržavam stajalište Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske psihološke komore u nastojanju zadržavanja javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će nedvojbeno negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 717 | ALEKSANDRA GRUBAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 718 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga Zakona. Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava stajališta Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske psihološke komore u nastojanju zadržavanja javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psihoterapeut odnosno socijalni pedagog. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će nedvojbeno negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga, osobito u slučaju očekivanog značajnijeg priljeva i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija osobama koje su kvalifikaciju stekle na visokim učilištima u inozemmstvu na kojima kvaliteta obrazovanja i studijskog programa nije usporediva s odgovarajućim studijima u Republici Hrvatskoj. Komore su danas izložene pritiscima deregulacije profesija a time i deregulacije sveučilišnog obrazovanja. Zadržavanja visokih obrazovnih i stručnih kvalifikacija u ovim profesijama u javnom je interesu i predlažemo da se javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija zadrži u okviru Komora. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 719 | AZRA DUPANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih profesora. Također, postoji i suradnja sa Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 720 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam sve komentare Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore edukacijskih rehabiitatora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 721 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao članica Hrvatske komore socijalnih radnika i predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika izražavam neslaganje s predloženom formulacijom i uključivanjem Akademije socijalne skrbi u priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz više razloga. Kao prvo Akademija nije osnovana s ciljem provedbe takvih poslova niti je u opisu rada te institucije isto predviđeno. Drugo, još važnije je da Zakon o reguliranim profesijama predviđa da poslove sadržajnog priznanja kvalifikacije u prvom redu rade Komore koje su te poslove preuzele i kroz proteklo vrijeme izgradile sustav prizivanja kvalifikacija koji djeluje, u kojem sudjeluju članovi akademske zajednice i prakse, koji vodi računa o suvremenim profesionalnim standardima socijalnih radnika u hrvatskom kontekstu. Treće, prelaskom priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Akademiju socijalne skrbi narušava se značaj i autonomija strukovnog udruživanja i samoregulacije koja je potrebna za svaku profesiju pa tako i profesiju socijalnog radnika. Važno je da pripadnici profesije određuju standarde obrazovanja i rada u sinergiji teorije, istraživanja i prakse koja se odvija na različitim područjima i svaka zahtjeva kontinuiran razvoj. Prijenos priznavanja inozemnih kvalifikacija na tijelo koje nije specijalizirano za svaku pojedinu pomagačku profesiju, pa ni za profesiju socijalnog rada, niti to može biti po svojoj funkciji i ulozi, može dovesti do snižavanja standarda priznavanja kvalifikacija čime se direktno utječe na kvalitetu rada socijalnih radnika te pruženih socijalnih usluga ukoliko ih pružaju nedovoljno educirani stručnjaci. Komore su kroz godine rada ostvarile suradnju visokih učilišta i provedbe dopunskih mjera te uspostavile sustav koji djeluje upravo s ciljem osiguravanja kvalitetnih stručnjaka koji će moći kompetentno djelovati i pružati različite socijalne usluge ukoliko rade u sustavu socijalne skrbi, odnosno djelovati i u drugim područjima u kojima se socijalni radnici zapošljavaju. Prenoseći ovlasti na Akademiju socijalne skrbi može se dogoditi jedno usko shvaćanje i poistovjećivanje profesije socijalnog rada sa sustavom socijalne skrbi, što nikako ne bi trebao biti slučaj s obzirom da socijalni radnici koji imaju odobrenje za samostalan rad mogu raditi u različitim sustavima. Također, nametanje ujednačenosti u postupanju kao glavnog kriterija za vrednovanje i postupanje poništava sadržajno razumijevanje priznavanja inozemnih kvalifikacija i specifičnosti studijskih programa te razvoja kompetencija kao i standarda profesije što je preduvjet rada u području priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Ukoliko je potrebno dalje razvijati postupak i suradnju među različitim dionicima, a predlagatelj u tome želi imati aktivnu ulogu tada postoje drugi mehanizmi poticanja suradnje i međusobnog razumijevanja te djelovanja na korist profesija i pružatelja te korisnika usluga. Ovakvo nedovoljno jasno obrazloženo oduzimanje ovlasti bez pokazatelja na kojima se temelji ovaj prijedlog ni na koji način ne doprinosi suradnji i uvažavanju različitih dionika koji trebaju sinergijski djelovati. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 722 | EMILIA LOVRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 723 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska komora socijalnih radnika smatra kako je važno očuvati kontinuitet i dosljednost u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika. Dosadašnji rad Komore u ovom području osigurao je visok stupanj stručnosti, transparentnosti i kvalitete, što je ključno za održavanje profesionalnih standarda u socijalnoj skrbi. Postojeći sustav priznavanja kvalifikacija unutar Komore već uključuje suradnju s visokoškolskim ustanovama i prilagodbu prema europskim standardima, što omogućava brzo i stručno rješavanje predmeta. S obzirom na unapređenja koja su već ostvarena, vjerujemo da je optimalno rješenje daljnje jačanje postojećeg sustava kroz osnaživanje kapaciteta i nastavak suradnje s relevantnim dionicima. Time će se očuvati dosadašnji standardi i osigurati dodatni napredak u ovom ključnom području za profesiju socijalnog rada. Zašto smatramo da ovlasti trebaju ostati pri Komori 1. Povezanost s akademskom zajednicom i ujednačavanje kriterija Hrvatska komora socijalnih radnika ostvarila je kvalitetnu suradnju s visokoškolskim ustanovama koje obrazuju socijalne radnike – Pravnim fakultetom u Zagrebu, Studijskim centrom socijalnog rada i Pravnim fakultetom u Osijeku. Ta suradnja omogućila je aktivno ujednačavanje kriterija za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, čime se osigurava dosljednost, transparentnost i visoka kvaliteta procesa. 2. Stručna specifičnost i praksa Kao strukovno tijelo, Komora je najbolje pozicionirana za procjenu inozemnih kvalifikacija u skladu s visokim obrazovnim i stručnim standardima koji su usklađeni s praksom u Hrvatskoj. 3. Unapređenje postojećeg sustava Tijekom posljednjih nekoliko godina Komora je značajno unaprijedila proces priznavanja kvalifikacija, smanjila administrativna opterećenja te povećala transparentnost i učinkovitost. Ove promjene dokazale su učinkovitost postojećeg sustava, a daljnje jačanje kapaciteta Komore, umjesto prijenosa ovlasti, dugoročno bi osiguralo kvalitetu i kontinuitet u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Cijenimo ulogu Akademije socijalne skrbi u sustavu socijalne skrbi te smatramo da ona može doprinijeti daljnjem razvoju i podršci struci. Međutim, uvjereni smo da bi zadržavanje ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija unutar Hrvatske komore socijalnih radnika, uz nastavak suradnje s Akademijom i ostalim relevantnim dionicima, osiguralo kontinuitet i daljnje unapređenje standarda profesije. Hrvatska komora socijalnih radnika apelira da se ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika zadrže pri Komori. Uz dosadašnje rezultate, smatramo da će takva odluka očuvati i unaprijediti standarde struke te osigurati kvalitetu socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. U obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesiju socijalnog radnika, Komora postupa transparentno i odgovorno, u stalnoj komunikaciji s građanima, stručnjacima i nadležnim institucijama. Ističemo važnost suradnje s resornim ministarstvom kako bismo osigurali učinkovitost i jasnoću postupaka te daljnji razvoj sustava socijalne skrbi. Povjerene javne ovlasti imaju ključnu ulogu u održavanju standarda profesije socijalnog rada, koja je od velikog društvenog značaja. Komora se zalaže za nastavak odgovornog i savjesnog provođenja tih ovlasti, uz osiguranje potrebnih resursa, kako bi se osigurala stručnost, stabilnost i kvaliteta usluga u korist korisnika i društva u cjelini. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 724 | DEJANA BOUILLET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članka 43. iz razloga koje je obrazložila Hrvatska komora socijalnih pedagoga i druge komore. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 725 | DEJANA BOUILLET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članka 42. iz razloga koji su elaborirani u očitovanju Hrvatske komore socijalnih pedagoga i drugih komora pomažućih profesija. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 726 | DEJANA BOUILLET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članka 41. stavka 1., iz razloga koji su elaborirani u obražloženju Hrvatske komore socijalnih pedagoga i srodnih komora. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 727 | LAURA FRIGANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 728 | DEJANA BOUILLET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članka 39. iz razloga koji su elaborirani u očitovanju Hrvatske komore socijalnih pedagoga i srodnih komora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 729 | DEJANA BOUILLET | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., iz razloga koje su obrazložili Hrvatska komora socijalnih pedagoga u suradnji s komorama drugih pomažućih profesija. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 730 | LUCIJA GJENERO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica psihologije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 731 | IVA VLAŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica psihologije, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, kao i komentare ostalih strukovnih komora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 732 | PETRA IŠTVANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 733 | IVANA PAVLIČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica edukacijske rehabilitacije u potpunosti podržavam stav Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i ostalih strukovnih komora, te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 734 | VALERIJA BORAS | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Poštovani, kao edukacijski rehabilitator izražavam zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo. Tražimo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 735 | ANTONIA JUROŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 736 | INGRID CIPPICO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Apsolutno podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Kao psihologinja u mirovini s dugogodišnjim i raznolikim radnim iskustvom smatram da regulacija pojedine profesije mora ostati unutar nadležnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 737 | ANA ZONJIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao studentica edukacijske rehabilitacije želim izraziti zabrinutost zbog predloženih izmjena koje se odnose na prijenos javnih ovlasti u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. U potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 738 | ANITA MILANOVIĆ LAMBETA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Mišljenja sam da regulacija pojedine profesije mora ostati u nadležnosti komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 739 | DAVOR ŠPANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam stav Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i ostalih strukovnih komora, te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 740 | ANDREA PAULIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Poštovani, Povjerenstvo za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora prije svega podržava komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Izražavamo zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo. Tražimo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. S poštovanjem, Andrea Paulik, članica Povjerenstva za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 741 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Tražimo brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. Podržavamo komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Regulacija pojedine profesije treba ostati unutar nadležnih komora kao do sada. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 742 | DARIA PETRIČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 743 | IVANA ĆOSIĆ PREGRAD | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Apsolutno podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Kao psihologinja s dugogodišnjim radnim iskustvom smatram da regulacija pojedine profesije mora ostati unutar nadležnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 744 | TOMISLAV FILJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1. te članka 26. stavka 8. u potpunosti ili bar u dijelu koji se odnosi na psihologe. Uz već iznijeta obrazloženja za brisanje navedenog, istaknuo bih: Odlučivanje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog je djelatnost potpuno izvan misije Akademije za socijalni rad. Akademija djeluje manje od godinu dana i još ni temeljni poslovi nisu uhodani. Akademija je usmjerena smo na dodatna usavršavanja za djelatnosti u okviru socijalnog rada, što ima donekle i djelomično veze s nekih do 11% članova Hrvatske psihološke komore koji rade u tom području, a nikakve veze nema s ostalih najmanje 89% članova Hrvatske psihološke komore. Naravno, vjerojatnost da će osobe koje su završile neki oblik psihološkog školovanja u inozemstvu, tražiti priznavanje tog školovanja u Republici Hrvatskoj kako bi radili u socijalnom radu je još i manja od navedenih postotaka. Dakle, Akademija bi odlučivala o sadržajima koji nemaju veze s njezinom područjem rada i to za ljude koji ni ne namjeravaju raditi u tom polju rada. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 745 | DAJANA MARJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 746 | ZRINKA ĆORIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam stav Hrvatske psihološke komore i ostalih strukovnih komora, te se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 747 | SNJEŽANA JURAKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje strukovne organizacije kao tijela za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Budući da je HKER kvalitetno i stručno odrađivala taj posao, kao članica Upravnog odbora Komore edukacijskih rehabilitatora, i kao članica Radne skupine za socijalnu skrb pri HKER, u potpunosti podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 748 | LOVORKA BRAJKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao klinička psihologinja, sveučilišna profesorica na studiju psihologije i predsjednica Stručnog razreda psihologa u palijativnoj skrbi Hrvatske psihološke komore, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, kao i komentare druge dvije strukovne komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 749 | NATAŠA JOKIĆ-BEGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Slažem se s komentarima Hrvatske psihološke komore i Odsjeka za psihologiju koji su protiv prijedloga da se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog povjeri Akademiji socijalne skrbi. Smatram da je ovakva odluka neprimjerena, budući da bi upravljanje ovim procesom trebala biti u nadležnosti strukovnih tijela koja imaju direktno znanstveno i stručno iskustvo u području psihologije, poput Hrvatske psihološke komore ili relevantnih akademskih institucija. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 750 | TOMISLAV LJUTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator i član Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. podržavam stav svoje matične komore, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga kojim se traži brisanje nebuloznog članka 26,.stavka 1.podstavka 1,članka 26.stavka 8, zatim članka 39, članka 40. stavka 3, članka 41. stavka 1,članka 42. i članka 43. Naime, potpuno je nejasan cilj navedenih prijedloga, osim poništavanje javnih ovlasti Komora i davanje apsolutnih ovlasti Akademiji socijalne skrbi???!!! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 751 | MARKO BULJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Apsolutno se protivim da se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije povjeri Akademiji socijalne skrbi. Dakle, Akademija postaje središnje i svemoćno mjesto odlučivanja o svemu vezanom u socijalnoj skrbi? Čemu onda komore? Centralizacija nije poželjna i dobra u ovakvom obliku. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 752 | DARIA ROVAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Članice Katedre za psihologiju Učiteljskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu protiv su prijedloga da se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog povjeri Akademiji socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 753 | RENATA PINJATELA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator i izvanredna profesorica na Sveučilištu u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te članica Radne skupine za asistivnu tehnologiju pri Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 754 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 755 | SNJEŽANA KOVAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | "Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. Snježana Kovač, zamjenica predsjednika Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 756 | UDRUGA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao strukovna udruga edukacijskih rehabilitatora Dubrovačko neretvanske županije slažemo se i podržavamo komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora koji predlažu brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Mišljenja smo da bi oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prouzrokovalo slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. " Udruga "eDUreh", Dubrovnik | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 757 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U ime Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji obrazuje najveći broj budućih psihologa u Republici Hrvatskoj i usko surađuje s Hrvatskom psihološkom komorom u priznavanju stručnih kvalifikacija, izražavam punu podršku komentaru Hrvatske psihološke komore na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. S obzirom na našu odgovornost za obrazovanje psihologa i usklađivanje nastavnih programa s potrebama struke, naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu. Naš Odsjek ostaje otvoren za daljnju suradnju s Komorom i nadležnim institucijama u cilju očuvanja visoke kvalitete obrazovanja i profesionalnih standarda psihologa u Republici Hrvatskoj. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, Pročelnica Odsjeka za psihologiju | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 758 | VIKTORIJA LIVAJA BUDAIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja i psihoterapeutkinja, u potpunosti podržavam prijedlog komora psihologa, psihoterapeuta, edukacijskih rehabilitatora o potrebi brisanja članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 759 | ANA RADIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao članica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se s komentarom Komore i mišljenja sam da: "Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava." Ana Radišić, mag.rehab.educ. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 760 | DAMIR MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator i docent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te član Nadzornog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i komentarima matične i drugih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. ovog Prijedloga. Navedeni članci prijedloga Zakona direktno poništavaju važne sastavnice javnih ovlasti Komora, a koje su bazirane na opsežnom dugogodišnjem iskustvu matičnih struka te opisane i propisane kroz više drugih Zakona Republike Hrvatske. Kroz ovlasti Komora, upravo to dugogodišnje iskustvo gradi i održava potrebna razina profesionalnosti i kvalitete djelatnosti, a što u konačnici ima utjecaj na kvalitetu usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima kao najvažnijim dionicima sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 761 | MATEJA MARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja i sveučilišna nastavnica na studiju socijalnog rada, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, kao i komentare drugih dviju strukovnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 762 | MARTINA BORIČIĆ MARTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Poštovani, kao članica Upravnog odbora Komore edukacijskih rehabilitatora, te bivša članica Povjerenstva za usporedbu stručnih i inozemnih kvalifikacija Komore edukacijski rehabilitatora, u potpunosti podržavam dluku Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Osjetljivost ciljne skupine naših klijenata mora biti prioritet kada govorimo o pitanjima zaštite prava i interesa klijenata. Kavliteta usluge, dostojanstvo u pristupu i briga o potrebama osjetljivih skupina može se narušiti dopuštanjem rada stručnjaka upitnih kvaliteta. Sustav obrazovanja edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga i psihologa u Republici Hrvatskoj osigurava kvalitetan i dostojanstven pristup. Ne osporavajući kvalitetu studija u Europi i zemljama trećeg svijeta ipak smatram kako je važno zadržati određenu kontrolu kvalitete nadležnih Komora te osigurati korisnicima podrške kvalitetan pristup. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 763 | DUNJA RADAUŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 764 | HRVATSKA KOMORA PSIHOTERAPEUTA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Stajalište Hrvatske komore psihoterapeuta o Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi: Hrvatska komora psihoterapeuta (HKPT) izražava snažno neslaganje s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, kojima bi se ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije oduzele strukovnim komorama i prenijela na Akademiju socijalne skrbi. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. Smatramo da je takav prijenos ovlasti neosnovan, neprovediv i potencijalno štetan za struku i krajnjih korisnika usluga. 1. Prijedlogom se narušava strukovna samoregulacija i stručna neovisnost Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno definira da su nadležne strukovne organizacije (komore) primarni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija u reguliranim profesijama. Oduzimanje te ovlasti komorama, koje su osnovane upravo s ciljem regulacije i nadzora struke, i njeno prebacivanje na Akademiju socijalne skrbi predstavlja ozbiljan presedan i ugrožava koncept profesionalne autonomije. Strukovna samoregulacija je ključan mehanizam zaštite stručnih standarda i kvalitete pružanja usluga. Komore su formirane kako bi stručnjaci sami regulirali vlastitu profesiju, osiguravajući da pristup struci imaju samo kompetentni pojedinci koji ispunjavaju visoke standarde obrazovanja i stručnosti. Oduzimanjem ove ovlasti komorama i njenim prenošenjem na tijelo koje nema specijalizaciju u navedenim profesijama, umanjuje se kontrola struke nad vlastitim standardima i dovodi u pitanje kvaliteta usluga koje će biti pružane građanima. Strukovne komore osnovane su upravo radi osiguravanja kvalitete, etičnosti i zakonitosti unutar profesije. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija zahtijeva specifična znanja i kompetencije stručnih tijela unutar svake struke. Prepuštanje ove ovlasti tijelu koje nema iskustvo s regulacijom profesije predstavlja ugrozu za standarde struke i zaštitu krajnjih korisnika usluga. 2. Strukovna regulacija ključna je za kvalitetu i sigurnost korisnika Strukovne komore odgovorne su za osiguravanje najviših standarda stručnosti, etike i kvalitete usluga u svojoj profesiji. Priznavanje inozemnih kvalifikacija dio je tog procesa i zahtijeva detaljnu procjenu svakog kandidata kako bi se osigurala usklađenost sa standardima Republike Hrvatske. Regulirane profesije - psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut specifične su i zahtjevne djelatnosti koje zahtijevaju visoku razinu stručnosti, a nedovoljno kvalificirani pojedinci mogu prouzročiti značajne štete korisnicima usluga. Stoga je nužno da ovlast priznavanja kvalifikacija ostane u rukama strukovnih komora, koje imaju iskustvo i kapacitete za osiguranje kvalitete i sigurnosti struke. 3. Prijedlog je u koliziji s važećim zakonima Ovaj prijedlog izravno se protivi nekoliko postojećih zakona koji jasno definiraju nadležnost strukovnih komora: Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje da su nadležne strukovne organizacije ključni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila propisuju da se izmjenama jednog zakona ne smiju neizravno mijenjati drugi relevantni zakoni, što ovaj prijedlog krši. Oduzimanje ovlasti komorama i prepuštanje Akademiji socijalne skrbi, koja nema jasno definiran status u okviru priznavanja inozemnih kvalifikacija, stvara pravnu nesigurnost i može dovesti do nejasnih i neujednačenih kriterija priznavanja. 4. Nedostatak obrazloženja i transparentnosti Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora a na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija. 5. Zaključak i prijedlog Hrvatska komora psihoterapeuta smatra da je nužno: - Zadržati ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u nadležnosti strukovnih komora, koje su stručne, neovisne i već dokazano učinkovite u provođenju ovog postupka. - Osigurati usklađenost s postojećim zakonima, kako bi se spriječila pravna nesigurnost i moguće kolizije u regulaciji struke. - Poboljšati suradnju između strukovnih komora i nadležnih institucija, umjesto prebacivanja ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za regulaciju profesije. Hrvatska komora psihoterapeuta podržava druge strukovne komore u sustavu socijalne skrbi – uključujući komore socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora, socijalnih pedagoga i psihologa – u njihovom zahtjevu za zadržavanjem ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija. Na kraju, ističemo da su strukovne komore pouzdan partner nadležnim institucijama te smo otvoreni za daljnju suradnju u cilju unapređenja sustava. No, smatramo da je zaštita autonomije i stručnih standarda ključna za kvalitetu i sigurnost krajnjih korisnika te da je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi u ovom obliku neprihvatljiv. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 765 | KRISTINA MANJKAS ŠTUHEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Apsolutno podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 766 | HELENA RAŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare stručnih komora - psihologa, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga, kojima se predlaže brisanje članka 26. Nedopustivo je da se struci oduzme reguliranje struke i kvalifikacija koje su potrebne za obavljanje zaštićenih djelatnosti. Ovakvim potezom uveo bi se nered na tržište, a na štetu primarno korisnicima, građanima RH koji zaslužuju educiran, osposobljen, kvalificiran kadar koji vodi brigu o njima - odraslima i djeci. Postoji razlog zašto su ove djelatnosti strogo regulirane u svim članicama EU i zašto postoji strog nadzor rada i kvalifikacija te licenciranje stručnih osoba - a to je posebna osjetljivost na greške i štetu za sve korisnike usluga. Nitko ovime neće profitirati osim nereguliranih studija i nestručnih osoba koje će se uvući na područje posebne osjetljivosti. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 767 | MARTINA BARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao socijalna pedagoginja zaposlena u sustavu pravosuđa, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga i suradnih komora, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 768 | DORA KOPUN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator zaposlen u sustavu socijalne skrbi slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. U sustavu socijalne skrbi zbog manjka stručnog kadra u pojedinim se ustanovama već neko vrijeme zapošljavaju osobe koje nisu kvalificirane za rad sa specifičnim skupinama korisnika, osobito djecom i odraslima s invaliditetom, a micanjem ovlasti priznavanja diploma sa strukovnih komora navedeni bi se problem samo povećao. Priznavanje inozemnih diploma zadatak je strukovnih komora koje su upoznate s kvalifikacijama struka koje predstavljaju te ishodima koje svaka od ovih struka mora zadovoljiti za kvalitetan rad sa specifičnim populacijama. Stoga smatram da strukovne komore trebaju i dalje nositi zadatak priznavanja inozemnih diploma jer jedine za to imaju preduvjete i kvalificirane stručnjake. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 769 | MAGDALENA MIKEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijska rehabilitatorica u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 770 | IVA VUK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 771 | LELIA KIŠ-GLAVAŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator i redovita profesorica u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te članica Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom, podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 772 | MARIJA MILIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, u ime cijelog Odsjeka izražavam punu podršku i suglasnost s komentarom Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 773 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao članica Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore i suradnih komora, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno strukovna organizacija. Time se omogućuje samoregulacija profesije, što predstavlja ključni balans između tržišne regulacije i državne intervencije. Hrvatska psihološka komora, kao strukovna organizacija s javnom ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, u dosadašnjem radu kontinuirano je osiguravala visoke standarde struke, zaštitu korisnika i pravnu sigurnost. Hrvatska psihološka komora posjeduje jasno definiran, zakonodavno utemeljen postupak priznavanja stručnih kvalifikacija, čime se dodatno jamči kompetentnost stručnjaka i integritet struke. Izmjene zakonskog okvira predlažu da se ovlasti Komore prenesu na entitet koji do sada nije imao iskustva u provođenju tih javnih ovlasti. To predstavlja derogaciju stručne autonomije i potencijalnu prijetnju kvaliteti i sigurnosti usluga. Takva praksa nije opravdana, niti je popraćena obrazloženjem ili analizom učinaka na struku i korisnike usluga. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav uključujući i kvalitetu usluga koja se nudi krajnjim korisnicima zapošljavanjem kadra koji ne udovoljava postojećim standardima kvalitete. S obzirom na navedeno, smatram ključnim da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za psihologe ostanu u nadležnosti Hrvatske psihološke, kao i da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za edukacijske rehabilitatore, socijalne pedagoge te socijalne radnike ostanu u djelokrugu njihovih strukovnih komora – Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske komore socijalnih radnika. Transparentan, normiran i stručan proces priznavanja ključan je za zaštitu strukovne legitimnosti, pravne sigurnosti i javnog interesa, kao i za osiguranje kvalitete usluga u području navedenih reguliranih profesija. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 774 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 775 | SVETISLAV JOKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti kao psiholog podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 776 | ANITA CRNJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 777 | MIRNA BARBARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao i komentare Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Oduzimanje ove ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, koja kvalitetno i učinkovito provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ozbiljno ugrožava kvalitetu i regulaciju naše struke. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 778 | MARTA PONGRAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam odluku Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 779 | MARTA MADEJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore. Upozoravam da među psiholozima vlada značajna razina nezadovoljstva povezana s ovim prijedlogom kojeg ocjenjujemo neadekvatnim i ugrožavajućim za održavanje standarda struke na postojećoj razini, a što se samo nadovezuje na postojeće nezadovoljstvo velikog broja psihologa uslijed intenzivnih zahtjeva povezanih sa statusom regulirane profesije. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 780 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 781 | IVONA HEĆIMOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 782 | SONJA TOBER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam rad i odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno strukovna organizacija. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Davanjem ovlasti tijelu koje nema zakonski položaj strukovne organizacije unosi nepovjerenje u kvalitetu usluga koje namjeravate nuditi krajnjim korisnicima zapošljavanjem kadra koji ne udovoljava postojećim standardima kvalitete. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 783 | MAJDA JOHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno strukovna organizacija. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Davanjem ovlasti tijelu koje nema zakonski položaj strukovne organizacije unosi nepovjerenje u kvalitetu usluga koje namjeravate nuditi krajnjim korisnicima zapošljavanjem kadra koji ne udovoljava postojećim standardima kvalitete. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 784 | DUŠANKA KOSANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora I Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 785 | JELENA GAMBIRAŽA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kap psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 786 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U cijelosti dijelim stav i podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 787 | IRENA HORVAT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno strukovna organizacija. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Davanjem ovlasti tijelu koje nema zakonski položaj strukovne organizacije unosi nepovjerenje u kvalitetu usluga koje namjeravate nuditi krajnjim korisnicima zapošljavanjem kadra koji ne udovoljava postojećim standardima kvalitete. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 788 | MATEA UGRINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 789 | DINA DEŽMAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator i članica Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno strukovna organizacija. Time se omogućuje samoregulacija profesije, što predstavlja ključni balans između tržišne regulacije i državne intervencije. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnom ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, u dosadašnjem radu kontinuirano je osiguravala visoke standarde struke, zaštitu korisnika i pravnu sigurnost. Komora godišnje odlučuje o 30-40 zahtjeva za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, pri čemu su nepravilnosti iz prethodnih sustava identificirane i ispravljene u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Takvi postupci jamče da nositelji kvalifikacija zadovoljavaju standarde potrebne za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, čime se osigurava kvaliteta usluga za najranjivije skupine korisnika – djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom. Izmjene zakonskog okvira predlažu da se ovlasti Komore prenesu na entitet koji do sada nije imao iskustva u provođenju tih javnih ovlasti. To predstavlja derogaciju stručne autonomije i potencijalnu prijetnju kvaliteti i sigurnosti usluga. Takva praksa nije opravdana, niti je popraćena obrazloženjem ili analizom učinaka na struku i korisnike usluga. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. S obzirom na navedeno, smatram ključnim da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za edukacijske rehabilitatore ostanu u nadležnosti Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao i da postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za psihologe i socijalne pedagoge ostanu u djelokrugu njihovih strukovnih komora – Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Transparentan, normiran i stručan proces priznavanja ključan je za zaštitu strukovne legitimnosti, pravne sigurnosti i javnog interesa, kao i za osiguranje kvalitete usluga u području edukacijske rehabilitacije, psihologije i socijalne pedagogije. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora posjeduje jasno definiran, zakonodavno utemeljen postupak priznavanja stručnih kvalifikacija, uključujući suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, čime se dodatno jamči kompetentnost stručnjaka i integritet struke. Zaključno, Komora ističe svoju predanost transparentnosti i suradnji s građanima, nadležnim tijelima te obrazovnim i znanstvenim institucijama u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Posebno naglašava važnost partnerstva s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako bi se zajedničkim djelovanjem pružila podrška onima kojima je potrebna. Svjesna važnosti povjerenih ovlasti, Komora nastavlja odgovorno i savjesno ispunjavati svoju ulogu, osiguravajući kvalitetu i dobrobit korisnika edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, što ostaje njen primarni cilj. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 790 | JANJA VUCKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 791 | IRENA VRESK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Slažem se s prijedlogom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 792 | ANA MILKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 793 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 794 | EMA KOVAČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 795 | ANĐELA ČEPRNJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 796 | MARIJANA VRANKIĆ PAVON | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 797 | GABRIJELA MARTINOVIĆ ZOVKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra psihologije podržavam komentar Hrvatske psihološke Komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 798 | MARTINA IVANDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao magistra psihologije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore te druge dvije strukovne komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 799 | SNJEŽANA ŠULENTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao edukacijski rehabilitator podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske psihološke komore! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 800 | IVA GOSPODNETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 801 | MARTINA KNEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 802 | RENATA VRAGOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Poštovani, predlažem brisanje čl.26. st.1. i st.8. vezano uz prenošenje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Sudjelovala sam u osnivanju HKER-a iz vremena državne tajnice cij. gđe Dorice Nikolić, a s time i pratila situaciju s nedostatkom profila edukacijskih rehabilitatora u socijalnim ustanovama, a zadnjih desetljeća i u obrazovnim ustanovama. Dok je resor obrazovanja uveo institut nestručnih zamjena, resor socijalne skrbi je u više navrata nastojao podzakonskim aktima omogućiti zapošljavanje širokog spektra struka na radnom mjestu edukacijskog rehabilitatora, a na uštrb interesa samih korisnika djece s teškoćama i odraslih osoba s invaliditetom. I ne samo to, godinama je omogućavano da zaposlenik druge struke polaže stručni ispit za edukacijskog rehabilitatora. Time je nanesena šteta i korisnicima usluga i dignitetu struke. Sada kada postoji komora i kada je djelatnost regulirana, sada se očekuje uzimanje javnih ovlasti? Kao prvo Vlada R. Hrvatske napokon treba zauzeti jedinstveni stav oko komora - želi li komore ili ne? A ne da prepušta pojedinom ministarstvu odluku o tome. Ako želi sustav komora, onda treba i izjednačiti njihove ovlasti. Kao drugo kako je moguće da se donose propisi koji međusobno nisu usklađeni ili su u koliziji? Ovaj propis će biti u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama. Kao treće razumijem potrebu za osmišljavanjem djelokruga rada Akademije za socijalnu skrb kao pandama Agenciji za odgoj i obrazovanje. No istovremeno smo suočeni s mnogobrojnim kritikama i socijalnog i obrazovnog i zdravstvenog sustava. U praksi je sve veći nedostatak stručnih kadrova i umjesto da se bavimo nekom smislenom praktičnom reformom, bavimo se osnivanjem novih agencijama i povećavamo državni aparat koji onda treba financirati. Koji će biti ishod ovog propisa? Hoće li ovaj propis utjecati da se primaju strani radnici u socijalne ustanove i podružnice Zavoda za socijalni rad gdje već kronično nedostaje zaposlenika? Hoće li ovaj propis utjecati da se u sustav vrate oni koji su iz njega pobjegli zbog prevelikog opterećenja i zanemarivanja problema u praksi? Koliko je u Akademiji zaposleno edukacijskih rehabilitatora koji će moći kompetentno raditi na priznavanju inozemnih diploma ili će to raditi druge struke, npr. pravnici, socijalni radnici itd.? Koliko sada košta državu priznavanje strane diplome a koliko će koštati kada bi to preuzela Akademija? Žalosno je da se tako ishitreno i bez dogovora s komorama odlučilo napraviti zaokret na po ovom pitanju. Lijepo molim da se čl.26. st.1. i 8. brišu. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 803 | DORA SRDELIĆ LJUBIČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke Komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 804 | IVANA VIDAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 805 | MATEJ TOMAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psiholog slažem s Hrvatskom psihološkom komorom i ostalim dvjema komorama | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 806 | PIA MARTINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 807 | MARIJANA PETROVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao i ostali potpisani kolege i kolegice psiholozi, slažem se s komentarom i obrazloženjem Hrvatske psihološke komore i ostalih komora (Hrvatska komora socijalnih pedagoga i Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora). | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 808 | ANKA NAPICA DUJMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 809 | SVETISLAV JOKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajem slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. Svetislav Joka, Član Upravnog odbora Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 810 | NIKOLINA STANIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 811 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Članak 26. odnosi se na promjenu čl. 219. kojim su propisane javne ovlasti Akademije socijalne skrbi. Akademija preuzima poslove priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi… Također provodi stručna usavršavanja, superviziju, izdaje rješenja o napredovanju…Upitno je čemu postojanje Komore koja sve više gubi ovlasti te joj ostaje uloga nadzora stručnog rada, disciplinskih postupaka, izdavanje licenci i prikupljanja članarina kojima se podmiruju troškovi penalizacije članova. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 812 | IDA JURANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Ako se prihvati prijedlog da Akademija procjenjuje inozemne kvalifikacije posljedice su sljedeće: - Ustavne tužbe zbog kršenja Zakona o reguliranim profesijama. - Sudske tužbe kandidata ako im HPK odbije izdati ovlaštenje nakon što su prošli proces u Akademiji. - Intervencije Europske komisije je se krše direktive 2005/36/EC EU-a o priznavanju kvalifikacija. - Europski pravni postupci protiv Hrvatske zbog nepravilnog reguliranja struke. - Opoziv ili poništavanja odluka Akademije. - Stvaranje pravne nesigurnosti zbog paralelnog sustava što je pravno i etički neprihvatljivo. - Deregulacija sustava priznavanja kvalifikacija u Hrvatskoj. - Otvaranje mogućnosti za zaobilaženje strukovnih standarda. Dakle, prebacivanje priznavanje inozemnih kvalifikacija na Akademiju, a ne strukovne ustanove, u našem slučaju Hrvatsku psihološku komoru kao što je bilo do sada ne rješava se apsolutno niti jedan problem već se stvara čitav niz problema u pogledu tužbi, intervencija Europske komisije, degradiranja stručnosti i nanošenje štete javnom interesu. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 813 | MARINA KOVAČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja podržavam prijedlog i obrazloženje Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 814 | DANIELA ŠINCEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Kao psihologinja i sveučilišna profesorica na studiju psihologije, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, kao i komentare druge dvije strukovne komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 815 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Ističemo da je u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog na području Republike Hrvatske naše načelo potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Ističemo kvačitetnu suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija socijalne skrbi nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagokih usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska komora socijalnih pedagoga zaprimila je 11 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u Republici Hrvatskoj, od kojih je samo jedan odbijen, dva su poztivno riješena nakon žalbi zbog proceduralnih propusta koji su se dogodili u prvoj godini osnivanja Komore, a osali su pozitivno riješeni. U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške psofrdije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe I druge djelatnosti u koima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od manje od 30% socijalnihj pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi 1. Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. 2. Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. 3. Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psiholog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Ističemo da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, Ministarstava zdravstva te Ministarstva znanosti obrazivanja i mladih, Ministasrtva pravosuđa kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbe javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja te pravosuđa. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 816 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 817 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 26. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 818 | ANITA MILANOVIĆ LAMBETA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 27. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Mišljenja sam da regulacija pojedine profesije mora ostati u nadležnosti komora. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 819 | IVONA ABRAMOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Smatram prijedlog smanjivanja pripravničkog staža s 12 mjeseci na 6 mjeseci, naveden u stavku 2. članka 29. u ovom nacrtu Prijedloga nastavkom pokušaja smanjivanja regulacije profesije i ozbiljnom ugrozom za kvalitetu pruženih usluga. U objašnjenjima za ovu izmjenu navodi se da će se predloženim izmjenama utjecati na otvaranje novih radnih mjesta i omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, ugovor o radu može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme. Ugovor na određeno vrijeme sklapa se za određene poslove ili za određeno razdoblje, a može se obnoviti ili produžiti pod uvjetima propisanim zakonom. U praksi, poslodavci često sklapaju ugovore s pripravnicima na određeno vrijeme, uz uvjet da pripravnik položi stručni ispit u zakonski propisanom roku. Nakon uspješnog polaganja stručnog ispita, poslodavac može ponuditi pripravniku sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Važno je napomenuti da, ako pripravnik ne položi stručni ispit u propisanom roku, ugovor o radu može prestati po sili zakona. Stoga je preporučljivo da se uvjet polaganja stručnog ispita jasno navede u ugovoru o radu kako bi obje strane bile svjesne svojih prava i obveza. Ovaj pristup omogućuje poslodavcima da procijene sposobnosti pripravnika tijekom pripravničkog staža, dok pripravnicima pruža priliku za stjecanje potrebnih vještina i znanja prije nego što preuzmu stalnu poziciju unutar organizacije. Nejasno je na koji način će skraćivanje pripravničkog staža doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i omogućiti lakše zapošljavanje, kada je primjerice za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti potrebno imati priznato pravo obavljanje na obavljanje djelatnosti i u slučaju skraćivanja staža na 6 mjeseci osoba i dalje mora ispuniti uvjet o polaganju stručnog ispita u zakonskom roku i ishoditi ovlaštenje. Nadalje, samo skraćivanje trajanja staža smatram nepovoljnim u pogledu osposobljavanja stručnjaka za izravan rad s korisnicima. Edukacijska rehabilitacija kao profesija uključuje širok spektar znanja i sposobnosti, a ulaskom na određeno radno mjesto/sustav, osoba dobiva mogućnost dodatnog usavršavanja uz mentora u određenom području. Smatram da je 12 mjeseci predstavlja prikladnije razdoblje priučavanja i razvoja konkretnih vještina i sposobnosti na određenom radnom mjestu u odnosu na 6 mjeseci. Navodim da i Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9.7. 2018.) kaže da se u slučajevima utjecaja na obavljanje reguliranih profesija mora provesti ocjena proporcionalnosti, što ovdje nije učinjeno. Zbog visoke razine odgovornosti i složenosti poslova koji edukacijski rehabilitatori u sustavu socijalne skrbi obavljaju, smatram neprihvatljivim skraćivanje pripravničkog staža radi tržišnih mehanizama, a zanemarujući tako smjernice struke i javni interes. Slušajući komentare kolega koji odlaze iz sustava socijalne skrbi, jasno je da razlog njihova odlaska nije trajanje pripravničkog staža niti mogućnost zapošljavanja nakon njega. Pravi razlozi leže u stalnom degradiranju profesije, nepriznavanju kompetencija stručnjaka, dopuštanju zapošljavanja drugih struka na radnim mjestima namijenjenima edukacijskim rehabilitatorima, kao i u niskim koeficijentima, lošim uvjetima rada i gotovo nemogućem napredovanju u struci. Sustav socijalne skrbi već dugi niz godina pati od potkapacitiranosti što dovodi do preopterećenosti i sindroma izgaranja među zaposlenima. Istovremeno, nedostatak strateškog razvoja sustava, nedovoljna podrška zaposlenima, izostanak zaštite stručnjaka u sustavu te neuključivanje struke u kreiranje politika dodatno otežavaju uvjete rada i smanjuju motivaciju stručnjaka za ostanak. Umjesto da se rješavaju stvarni problemi koji odvraćaju ljude od rada u ovom sektoru, prijedlog izmjena zakona fokusira se na skraćivanje pripravničkog staža, što neće riješiti ni jedan od ovih problema. Naprotiv, ovakve izmjene mogu dodatno narušiti kvalitetu sustava socijalne skrbi i dugoročno oslabiti profesionalni standard struke. Vjerujem da bi primjerice omogućavanje polaganja jedinstvenog stručnog ispita koji bi se priznavao u svim sustavima pri nadležnim Komorama više doprinijelo zapošljavanju i prijelazima između sustava. Ivona Abramović, član Upravnog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omoguava brže zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 820 | MARTINA BENIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih radnika te predlažem brisanje stavka 2. članka 29. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 821 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Kao edukacijski rehabilitator, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 822 | MARISELA BLAŽEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Kao edukacijski rehabilitator, potpuno podržavam odluku Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 823 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Predlaže se brisanje stavka 2. članka 29. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, budući da predložena mjera nije potkrijepljena jasnim dokazima o njenoj opravdanosti te može negativno utjecati na kvalitetu rada i zaštitu korisnika usluga. Skraćivanje trajanja pripravničkog staža s 12 na 6 mjeseci u suprotnosti je sa svrhom regulacije pojedinih profesija. Regulacija profesije opravdava se prvenstveno javnim interesom, pri čemu autoritativno određivanje uvjeta za pristup profesiji i obavljanje profesionalnih djelatnosti, kao i nadzor nad primjenom i poštovanjem propisanih pravila, služi zaštiti potreba i interesa građana, korisnika usluga te društva u cjelini. Edukacijski rehabilitatori, psiholozi, socijalni pedagozi i socijalni radnici svojim djelovanjem neposredno utječu na temeljne društvene vrijednosti – život, zdravlje i sigurnost. Stoga je, u cilju osiguranja kvalitete pružanja usluga, nužno da se kroz mehanizme regulacije propišu uvjeti za obavljanje ovih profesionalnih djelatnosti, vodeći računa o javnom interesu, a ne podliježući isključivo tržišnim mehanizmima. Prepuštanje regulacije isključivo tržišnim zakonitostima moglo bi imati negativne posljedice na kvalitetu usluga i prava korisnika. Skraćivanje pripravničkog staža trebalo bi biti obrazloženo konkretnim analizama koje pokazuju da se istim ne ugrožava kvaliteta stručnog rada. Ako takva analiza nije provedena, predložena izmjena može biti suprotna načelu proporcionalnosti koje zahtijeva da se zakonske mjere ne smiju primjenjivati u većem opsegu nego što je nužno za ostvarivanje cilja. Direktive EU u području reguliranih profesija naglašavaju važnost osiguravanja visoke razine zaštite korisnika usluga. Skraćivanje pripravničkog staža može biti u neskladu s europskom praksom, osobito ako ne postoji odgovarajuće obrazloženje koje potvrđuje da se time ne ugrožava kvaliteta rada stručnjaka u ovim profesijama. Prema Zakonu o zaštiti potrošača i drugim relevantnim propisima, građani imaju pravo na kvalitetne i sigurne profesionalne usluge, posebno u osjetljivim područjima poput zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja. Skraćivanje pripravničkog staža bez detaljne analize rizika moglo bi dovesti do pravne nesigurnosti i smanjenja kvalitete usluga. Budući da je regulacija profesija ključna u suvremenom društvu radi ostvarivanja javnog interesa i ublažavanja tržišnih nesavršenosti, postavlja se pitanje je li predloženo skraćenje trajanja pripravničkog staža u reguliranim profesijama u skladu s javnim interesom ili predstavlja ustupak tržišnim pritiscima na štetu krajnjih korisnika usluga. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 824 | LJILJANA PINTARIĆ MLINAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Slijedom navedenog, predlaže se brisanje stavka 2. članka 29. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 825 | LJILJANA PINTARIĆ MLINAR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Skraćivanje trajanja pripravničkog staža s 12 na 6 mjeseci u suprotnosti je sa svrhom regulacije pojedinih profesija. Regulacija profesije opravdava se prvenstveno javnim interesom, pri čemu autoritativno određivanje uvjeta za pristup profesiji i obavljanje profesionalnih djelatnosti, kao i nadzor nad primjenom i poštovanjem propisanih pravila, služi zaštiti potreba i interesa građana, korisnika usluga te društva u cjelini. Edukacijski rehabilitatori, psiholozi, socijalni pedagozi, psihoterapeuti i socijalni radnici svojim djelovanjem neposredno utječu na temeljne društvene vrijednosti – život, zdravlje i sigurnost. Stoga je, u cilju osiguranja kvalitete pružanja usluga, nužno da se kroz mehanizme regulacije propišu uvjeti za obavljanje ovih profesionalnih djelatnosti, vodeći računa o javnom interesu, a ne podliježući isključivo tržišnim mehanizmima. Prepuštanje regulacije isključivo tržišnim zakonitostima moglo bi imati negativne posljedice na kvalitetu usluga i prava korisnika. Budući da je regulacija profesija ključna u suvremenom društvu radi ostvarivanja javnog interesa i ublažavanja tržišnih nesavršenosti, postavlja se pitanje je li predloženo skraćenje trajanja pripravničkog staža u reguliranim profesijama u skladu s javnim interesom ili predstavlja ustupak tržišnim pritiscima na štetu krajnjih korisnika usluga. Dodatni pravni argumenti: Načelo proporcionalnosti – Skraćivanje pripravničkog staža trebalo bi biti obrazloženo konkretnim analizama koje pokazuju da se istim ne ugrožava kvaliteta stručnog rada. Ako takva analiza nije provedena, predložena izmjena može biti suprotna načelu proporcionalnosti koje zahtijeva da se zakonske mjere ne smiju primjenjivati u većem opsegu nego što je nužno za ostvarivanje cilja. Usklađenost s pravnom stečevinom EU – Direktive EU u području reguliranih profesija naglašavaju važnost osiguravanja visoke razine zaštite korisnika usluga. Skraćivanje pripravničkog staža može biti u neskladu s europskom praksom, osobito ako ne postoji odgovarajuće obrazloženje koje potvrđuje da se time ne ugrožava kvaliteta rada stručnjaka u ovim profesijama. Pravo korisnika na kvalitetnu uslugu – Prema Zakonu o zaštiti potrošača i drugim relevantnim propisima, građani imaju pravo na kvalitetne i sigurne profesionalne usluge, posebno u osjetljivim područjima poput zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja. Skraćivanje pripravničkog staža bez detaljne analize rizika moglo bi dovesti do pravne nesigurnosti i smanjenja kvalitete usluga. Prethodna praksa zakonodavca – U sličnim situacijama, zakonodavac je ranije posegnuo za postepenim izmjenama regulacije kako bi osigurao prilagodbu sustava i izbjegao nagle promjene koje bi mogle negativno utjecati na stručnu spremnost pripravnika. Brzo i neopravdano skraćivanje pripravničkog staža može biti presedan koji narušava konzistentnost pravnog okvira | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 826 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Predložene izmjene omogućuju da se pripravnici zaposle na neodređeno vrijeme, dok dopunska mjera u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nalaže da kandidati polože potrebne ispite i ispune druge uvjete u roku od 5 mjeseci od početka pripravničkog staža. Ovo može dovesti do ozbiljnog problema: što ako kandidati ne ispune postavljene uvjete u zadanom roku? Ostaje nejasno što će se dogoditi s njihovim radnim odnosom, što može dovesti do pravnih i praktičnih izazova za poslodavce i sustav socijalne skrbi. Prijedlog rješenja Uvjetovani radni odnos za pripravnike koji ispunjavaju dopunske mjere: Predložiti da se pripravnicima koji trebaju ispuniti dopunske mjere radni odnos zasniva na određeno vrijeme u trajanju od šest mjeseci, s mogućnošću produženja za još šest mjeseci ukoliko nisu odmah ispunili sve uvjete. Tek nakon uspješnog ispunjenja svih dopunskih mjera omogućiti sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme. Nadalje, smanjenje pripravničkog staža na 6 mjeseci može imati negativne posljedice na sustav socijalne skrbi, posebno u kontekstu osposobljavanja novih radnika za složene zadatke poput zaštite djece i rada s obiteljima. Mentorstvo je ključan dio stručnog razvoja, jer pruža podršku pripravnicima u razvoju vještina, kompetencija i profesionalnog identiteta. Skraćivanjem vremena predviđenog za mentorstvo šaljemo poruku da ono nije važno za profesionalni razvoj, što dugoročno može oslabiti kvalitetu pruženih usluga i pridonijeti daljnjem osipanju radnika iz sustava. Umjesto skraćivanja pripravničkog staža, smatramo da je potrebno ulagati u razvoj mentorstva. Time bismo osigurali da pripravnici dobiju kvalitetnu podršku u prvim godinama profesionalnog razvoja, povećali njihovu motivaciju za ostanak u sustavu te ih potaknuli na doprinos novim idejama i znanjem. Ovakav pristup dugoročno koristi ne samo pojedincima, već i sustavu socijalne skrbi u cjelini. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 827 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Smatram da je smanjivanje pripravničkog staža na 6mj može dovesti do daljnjeg osipanja radnika i urušavanje sustava jer je mentorstvo potrebno posebice u području zaštite djece i rada s obiteljima. Smatram da je potrebno raditi na razvojuu mentorstva i stručnih konzultacija a ne skraćivanjem vremena slati poruku da mentorstvo i pripravištvo nije važno za profesionalan razvoj. To ne ide u prilog razvoju mladih osoba za koje želimo da ostanu u sustavu i razvijaju se te doprinose novim idejama i znanjem. Također, argument nedostatka radne snage je apsolutno neprihvatljiv, pa kako će se na ovaj način riještiti pitanje radne snage, pa ljudi odlaue iz sustava i ne zele u njemu raditi ne zato jer je pripravnički staž predug! Radi se o puno složenijim problemima koji se ovako jednom zgodnom i kozmetičkom promjenom neće riješiti, samo će se zamaskirati. Umjesto da se ulaže u ljude i njihov razvoj, razvoj mentorstava i stručnih konzultacija, podrška mladim ljudima treba u razvoju što se na ovaj način ne postiže, samo tehnicistički pristup bez šireg kvalitativnog razumijevanja. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 828 | MARKO BULJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Koja je svrha kraćenja navedenog? Da onda Akademija osigurava dodatno obrazovanje? Jeste li svjesni kakve sve fakultete završavaju pojedinci koji se u manjku zainteresiranih za zapošljavanje zapošljavaju i odrađuju pripravnički staž? Jeste li svjesni da na puno tih tzv. fakulteta gotovo većina nastavnika nije struke za koju obrazuje studente i nema nikakvog praktičnog iskustva? Također, mlada osoba nakon završetka obrzazovanja definitivno treba mentorstvo koje je kontinuirano i kvalitetno. Dolazi ne samo do stalnog osipranja zaposlenika, već i snižavanja kvalitete rada Zavoda. Ovime se dodatno isto tako stavlja još veći teret na mlade osobe koje tek počinju raditi. | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 829 | GORDANA SUDEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 29. | Članak 29. odnosi se na promjenu čl. 256. st. 3. Pripravnički staž umjesto 12 mjeseci traje 6 mjeseci. Smanjenje trajanja pripravničkog staža ne ide u prilog stručnom radu. Potrebno je radno iskustvo da bi se samostalno donosile odluke u sve složenijim društvenim i obiteljskim prilikama. Rad u sustavu socijalne skrbi pod povećalom je javnosti te izrazito negativno ocijenjen od većine korisnika i građana. Manjak stručnog kadra ne smije se pokrivati neiskustvom jer posljedice mogu biti dugoročne. Idući korak su „nestručne zamjene“ ili… | Nije prihvaćen | ne prihvaća se primjedba vezana uz trajanje pripravničkog staža jer se skraćivanjem pripravničkog staža omogućava lakše zapošljavanje i ostanak stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi. |
| 830 | PRAVOBRANITELJ ZA DJECU | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 32. | Predlažemo dopuniti odredbu članka 261. važećeg Zakona koja se odnosi na zapreke za rad u djelatnosti socijalne skrbi na način da se kao zapreka propiše i izricanje mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz nadležnosti suda. | Primljeno na znanje | prijedlog se prima na znanje |
| 831 | MILICA GREGURIĆ PRUGOVEČKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 34. | Kao supervizor podržavam prijedlog Upravnog odbora Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj i predlažem brisanje članka 34. Nacrta prijedloga, a koji se odnosi na članak 264. stavke 3. i 4. Zakona: „Nejasno je zašto se zakonodavac odlučuje na izradu registra supervizora i na temelju kojih kriterija je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nadležno za taj registar. Na taj se način narušava autonomija strukovnog udruživanja i samoregulacije standarda i kvalitete rada. Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj već dugi niz godina djeluje kao strukovno udruženje koje okuplja supervizore te propisuje standarde stručne osposobljenosti supervizora u skladu s aktualnim i važećim međunarodnim smjernicama. Ukoliko je do sada u praksi provedbe supervizije u sustavu socijalne skrbi bilo situacija koje su potakle zakonodavca na donošenje registra supervizora onda je to potrebno riješiti suradnjom tijela koja ugovaraju superviziju za djelatnike sustava socijalne skrbi sa strukovnim udruženjem supervizora. Nije nam namjera kritizirati Ministarstvo ni Akademiju i njihove uloge već želimo zadržati profesionalnu autonomiju. Ovim prijedlogom se tijelima daje ovlast procjene kvalifikacija stručnjaka u području supervizije što nije potrebno u postojećem sustavu. Posebno nas brine uključivanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u procjenu stručne osposobljenosti supervizora. Vođenje registra supervizora od strane tijela koje ni na koji način nije specijalizirano za superviziju, niti po svojoj funkciji i ulozi to treba biti, može samo dovesti do veće nejasnoće i snižavanja standarda supervizije, a ne do njegovog povećanja. Stoga je izuzetno važno omogućiti profesionalnu samoregulaciju koja se temelji na sinergiji teorije, istraživanja i prakse te koju provode stručnjaci u području supervizije okupljeni u strukovno udruženje.“ | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 832 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 34. | Kao superzivor predlažem brisanje prijeldoga članka 264. stavak 3. i 4. Nejasno je zašto se zakonodavac odlučuje na izradu registra supervizora i na temelju kojih kriterija je Ministarstvo nadležno za taj registar. Temeljem kojih kriterija je utvrđena potreba za nastajanjem novog registra i ponovnim hipernormiranjem i uplitanjem države kao regulatora. Ukoliko je do sada u praksi provedbe supervizije u sustavu socijalne skrbi bilo situacija koje su potakle zakonodavca na ovo rješenje onda je potrebno takve situacije rješavati drugim kanalima jer sama regulacija i vođenje popisa i lista ne rješava i ne dokida potencijalne teškoće u praksi a predstavlja novo normiranje i administriranje. Kao aktivna supervizorica izražavam neslaganje s predloženom formulacijom i uključivanjem Ministarstva u normiranje provedbe supervizije i odlučivanje o stručnoj osposobljenosti supervizora. Na taj način narušava se autonomija strukovnog udruživanja i samoregulacije koja postoji kao praksa kroz stručno društvo koje aktivno djeluje i okuplja supervizore te propisuje stručnu osposobljenost supervizora u skladu s aktualnim i važećim međunarodnim smjernicama. Izuzetno je važno omogućiti profesionalnu samoregulaciju koja se temelji na sinergiji teorije, istraživanja i prakse te kojom se bave one osobe koje su završile profesionalno usavršavanje u području supervizije. Vođenje registra supervizora od strane tijela koje nije niti na koji način specijalizirano za superviziju, niti po svojoj funkciji i ulozi to treba biti, može dovesti do snižavanja standarda supervizije, a ne do njegovog povećanja. Samom provedbom registra, osim što se povećava administriranje od strane države, s obzirom da postoji već strukovno udruženje supervizora, samo po sebi neće dovesti do unapređenja kvalitete supervizijskog rada. Postoje drugi mehanizmi kojima se može utjecati na kvalitetu supervizije, a koji uključuju dijalog i suradnju. Uostalom tijela koja ugovaraju superviziju s pojedinim supervizorom mogu provoditi evaluaciju, mogu se priznati postojeći oblici profesionalnog udruživanja i njihov rad te s njima uspostaviti uža suradnja prilikom ugovaranja supervizije za djelatnike sustava socijalne skrbi. Sigurna sam da postoje i drugi modeli suradnje kojima bi se mogla ostvariti svrha, a ne samo normirati nove korake koji sami po sebi ni na koji način nisu povezani s kvalitetom i dostupnosti supervizije što bi trebao biti cilj i zakonodavcu i provoditeljima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 833 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 34. | Upravni odbor Hrvatskog društva za superviziju i organizacijski razvoj predlaže brisanje članka 34. Prijedloga Zakona koji se odnosi na članak 264. stavke 3. i 4. Zakona. Nejasno je zašto se zakonodavac odlučuje na izradu registra supervizora i na temelju kojih kriterija je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nadležno za taj registar. Na taj se način narušava autonomija strukovnog udruživanja i samoregulacije standarda i kvalitete rada. Hrvatsko društvo za superviziju i organizacijski razvoj već dugi niz godina djeluje kao strukovno udruženje koje okuplja supervizore te propisuje standarde stručne osposobljenosti supervizora u skladu s aktualnim i važećim međunarodnim smjernicama. Ukoliko je do sada u praksi provedbe supervizije u sustavu socijalne skrbi bilo situacija koje su potakle zakonodavca na donošenje registra supervizora onda je to potrebno riješiti suradnjom tijela koja ugovaraju superviziju za djelatnike sustava socijalne skrbi sa strukovnim udruženjem supervizora. Nije nam namjera kritizirati Ministarstvo ni Akademiju i njihove uloge već želimo zadržati profesionalnu autonomiju. Ovim prijedlogom se tijelima daje ovlast procjene kvalifikacija stručnjaka u području supervizije što nije potrebno u postojećem sustavu. Posebno nas brine uključivanje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u procjenu stručne osposobljenosti supervizora. Vođenje registra supervizora od strane tijela koje ni na koji način nije specijalizirano za superviziju, niti po svojoj funkciji i ulozi to treba biti, može samo dovesti do veće nejasnoće i snižavanja standarda supervizije, a ne do njegovog povećanja. Stoga je izuzetno važno omogućiti profesionalnu samoregulaciju koja se temelji na sinergiji teorije, istraživanja i prakse te koju provode stručnjaci u području supervizije okupljeni u strukovno udruženje. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 834 | ANITA BARIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 34. | Predlažem brisati st.3 i st. 4. čl. 264. jer registar licenciranih supervizora već postoji. Također, nejasno je propisivanje stručne osposobljenosti supervizora od strane ministarstva, kada već postoje propisani uvjeti za stjecanje osposobljavanja za supervizora kroz poslijediplomsko obrazovanje i kasnije kroz ostvarivanje posebnih uvjeta za relicenciranje. Ono na što poseban naglasak stavljam da je u ovome prijedlogu Zakona upisano da Akademija organizira i provodi različite vrste supervizije, pri čemu je izostavljena razvojno-integrativna supervizija koja je izuzetno vrijedna za razvoj i održavanje kritičkog razmišljanja kroz refleksiju, iskustveno učenje i zaštitu dobrobiti djelatnika sustava socijalne skrbi. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 835 | HELENA BANDALOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 36. | Predlažemo da se ukine odredba trogodišnjeg licenciranja pružatelja socijalnih usluga (čl. 127(1) Zakona, a slijedom toga i odredba 324(1) u Prijelaznim i završnim odredbama (rok podnošenja Zahtjeva do 17.02.2025). Trogodišnje licenciranje pružatelja socijalnih usluga smatramo suvišnim administriranjem koje tereti stručne službe Županije s jedne strane, te pružatelje socijalnih usluga s druge strane. Kada se jednom dobije "licenca" tj. Rješenje za pružanje socijalnih usluga ono treba biti trajno i time dati pravnu sigurnost pružatelju da dugoročno planira svoju djelatnost. On je naime, ispunio tražene uvjete i sve što ubuduće treba raditi je redovito se atestirati (vatrodojava, struja, gromobran, sanitarni uvjeti ...), a čemu ionako podliježe po posebnim propisima. Pored toga Županija ionako vrši jednogodišnje kontrole i o nedostacima izvješćuje Ministarstvo, koje je onda ovlašteno reagirati putem Inspekcijskog nadzora. Upravo inspekcijski nadzor koji ima sve zakonske ovlasti i mehanizme u pogledu obavljanja djelatnosti najjači je i zapravo jedini stvarni nadzor nad radom pružatelja socijalnih usluga. Slijedom navedenog pružatelji socijalnih usluga, kao i kod ostalih djelatnosti (zdravstvo, gospodarstvo i dr.), trebaju dobiti trajno Rješenje za pružanje socijalnih usluga sve dok ispunjavaju tražene uvjete odnosno dok se zakon ne promijeni (ako se promjeni). U smislu naprijed navedenog podržavamo istovjetne inicijative svih udruga iz područja socijalne skrbi. UPRAVNI ODJEL ZA ZDRAVSTVO, SOCIJALNU SKRB I DEMOGRAFIJU SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 836 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 37. | Smatramo da su ove izmjene i dopune prilika da se ispravi pogreška i propust koji se dogodio prilikom stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi (NN br.18/22), a koji je propustio urediti ujednačeno priznavanje ZMN-a za korisnike koji su ovo pravo ostvarivali po „starom“ Zakonu o socijalnoj skrbi (NN br. 157/2013, 152/2014, 99/2015, 52/2016, 16/2017, 130/2017, 98/2019, 64/2020, 133/2020, 138/2020). Naime, ovim korisnicima ZMN-a, koji su i dalje ispunjavali uvjete za priznavanje ove naknade po novom ZSS-u, ZMN nije priznavan na isti dan, budući da se sukladno članku 136. stavak 1. ZSS-a ovo pravo priznavalo s danom pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a koji je trebao biti pokrenut u razdoblju od šest mjeseci. Zbog ove neujednačenosti neki korisnici su ranije, a neki kasnije dobili ZMN izračunat prema uvećanim osobnim faktorima iz ZSS-a i uvećanoj osnovici, odnosno veću naknadu. Ista je neujednačenost postojala u vezi statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja te je ispravljena Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 119/22) na način da je određen jedinstveni datum priznavanja ovog prava na dan stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22). Ministarstvo je o ovome vodilo računa i prilikom uvođenja Zakona o inkluzivnom dodatku, te je također određen datum priznavanja prava dok korisnike ZMN-a i nadalje ostavlja u nejednakom položaju. Prema istraživanju pučke pravobraniteljice 48% Područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (tadašnjih centara za socijalnu skrb) koji su nam dostavili podatke, nije pokrenulo postupak s danom stupanja na snagu ZSS-a već na neki drugi dan unutar roka šest mjeseci ili čak i izvan tog roka. Kako bi se ispravile nejednakosti među korisnicima i svima osigurala jednakost pred zakonom zajamčena Ustavom RH, te budući da se člankom 37. st. 3. Prijelaznih i završnih odredbi propisuje da je za postojeće korisnike ZMN-a Hrvatski zavod za socijalni rad dužan provesti postupke radi utvrđivanja ispunjavaju li i dalje pravo na ZMN u roku od šest mjeseci, smatramo da je sad prilika da se izmijene prijelazne odredbe tako da se korisnicima ZMN-a po „starom“ ZSS-u, kao dan priznavanja prava utvrdi 17. veljače 2022. g., tj. datum stupanja ZSS-a na snagu te da im se isplati razlika ZMN-a ako postoji. | Nije prihvaćen | prijelazna odredba članka 312. Zakona o socijalnoj skrbi iz veljače 2022. je protekom roka konzumirana. |
| 837 | MAJA MOČIBOB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 37. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 838 | LUCINKA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 39. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 839 | MAGDALENA MIHALJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao studentica psihologije podržavam komentare Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 840 | LANA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 39. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 841 | MAJA VURUŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 842 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam prijedlog i obrazloženje Hrvatske komore socijalnih radnika kao i sve navedene argumente izv.prof.dr.sc. Vanje Branice kao predsjednice Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 843 | PETRA TONČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao studentica psihologije, u potpunosti se slažem s predstavljenim argumentima i komentarima Hrvatske psihološke komore, kao i onih predstavljenih u ime komora srodnih struka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 844 | EMA FILAJDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam i slažem se s komentarom Hrvatske psihološke komore, a i ostalih strukovnih komora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 845 | ROSANDA PAHLJINA-REINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U ime Odsjeka za psihologiju, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, izražavam podršku komentarima Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Hrvatska psihološka komora ima višegodišnje iskustvo u priznavanju inozemnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - psiholog, osiguravajući pritom stručnu i objektivnu procjenu njihove usklađenosti s nacionalnim i EuroPsy standardima. Kvaliteta ovog postupka temelji se na angažmanu stručnjaka s neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti te sveučilišnih profesora koji obrazuju psihologe u Hrvatskoj. Dodatno ju podržava i uspostavljena suradnja Hrvatske psihološke komore sa svim javnim sveučilištima u Hrvatskoj koja izvode studije psihologije, a unutar koje se realiziraju dopunske mjere razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. Na ovaj način, Hrvatska psihološka komora čuva profesionalne standarde i osigurava kvalitetnu i odgovornu psihološku praksu. Slijedom navedenoga, smatramo da je u svrhu zaštite standarda obrazovanja psihologa i profesionalnog integriteta psihološke struke u cjelini, od presudne važnosti da Hrvatska psihološka komora zadrži javnu ovlast za postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - psiholog. izv. prof. dr. sc. Rosanda Pahljina-Reinić, Pročelnica Odsjeka za psihologiju | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 846 | JOSIPA KATALENAC PERŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Ponavljam i ovdje komentar napisan pod člankom 26., a to je da u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. Također, smatram da bi nedavno osnovana Akademija socijalne skrbi trebala uložiti VEĆE kapacitete u KVALITETNIJE istraživanje potreba stručnih radnika za edukacijama i supervizijama, a ne trošiti kapacitete na nešto što bi trebalo biti u nadležnosti Komora. Osim toga, ako je cilj ovoga osigurati veći broj stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi, potrebno je prvenstveno istražiti koji je uzrok deficita stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi i kako ih motivirati da se zaposle u navedenom sustavu. Stručnih radnika ima, ali se zapošljavaju ili u drugim sustavima ili izvan struke ili izvan granica RH. Treba se pitati zašto je tome tako, ali time se iz nekog razloga nitko ne želi baviti. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 847 | ROBERTA KURTI VUKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam stav i argumente koje je izložila Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Kao pravnica, želim se osvrnuti na slijedeće: - iz predmetnog Nacrta nije razvidno je li, u kojoj mjeri, provedena prethodna konzultacija s nadležnom Glavnom upravom Europske komisije zadužene za nadzor i primjenu europskih direktiva koje su povezane sa predmetnim Nacrtom, radi otklanjanja sumnje u potencijalnu neusklađenost s pravom Unije. -ustaljena dugogodišnja praksa u mnogim državama članicama Europske unije jest da udruge i organizacije promiču i održavaju visoke profesionalne standarde u području odgovarajuće profesije, čija je, uostalom, to i svrha. Komore koje se spominju u ovom Nacrtu su, postupajući u tom duhu, bile zadužene za priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljena na zakonskim i stručnim standardima. Nejasno je iz Nacrta kojim se kvantitavnim i kvalitativnim argumentima takve aktivnosti uzimaju komorama i dodjeljuju Akademiji. Nadalje, koja bi bila dodana vrijednost Akademije u tim novim aktivnostima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, koje stručne osobe bi bile zadužene za navedeno te koji su KPI indikatori koji bi mogli jamčiti uspješnost te aktivnosti u odnosu na one koje su dosad obavljalje komore. Nedostatak analiza koje se uobičajeno navode u preambuli Nacrta ostavljaju puno pravnih praznina kao plodno tlo za nestručna tumačenja i stvaranje pravne nesigurnosti, - svakako želim predlagatelju skrenuti pozornost na neustavan prijedlog odredaba članka 39. stavka 2. (članak 90. Ustava Republike Hrvatske : Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.). Ovakvo predloženo pravno rješenje ne može se opravdati niti argumentom ”kvaziretroaktivnosti”, na koji pažnju skreće Ustavni sud svojim rješenjem U-I-4455/2015 od 4. travnja 2017. O ”kvaziretroaktivnosti” je riječ kada se ”propis odnosi na pravne situacije koje su u tijeku i primjenjuje se na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti”, i tada, smatra Ustavni sud, retroaktivnosti – nema. Dakle, kvaziretroaktivnost je dopuštena – ” pod bitnim uvjetom da se cilj mjere - zbog čije realizacije je "novo" pravo i usvojeno - ne bi ni mogao postići na drugi način,”o čemu u ovoj pravnoj stvari svakako nije riječ, - smatram, također, da valja posebnu pozornost skrenuti i na priznavanje državljanima trećih zemalja stručne kvalifikacije stečene izvan područja Europske unije. Sukladno preambuli Direktive 2005/36, prilikom svakoga priznavanja treba u svakom slučaju poštovati minimalne uvjete osposobljavanja za određene profesije. Svako odstupanje od minimalnih uvjeta valja isključiti kako ne bi došlo do snižavanja kvalitete struke kako na hrvatskom tako i na europskom tržištu rada. Komisija i druge države članica kontinuirano prate i valoriziraju mobilnost radnika državljanima trećih zemalja raznim aktivnostima kako tržišna ravnoteža ne bi bila urušena. Zaključno, u odredbama Nacrta nisu pružena relevantna jamstva kako bi se na jasan, neovisan i transparentan način pružilo osiguranje kvalitete priznavanja stručne kvalifikacije od onoga koji dosada to čine i provode komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 848 | ROBERTA KURTI VUKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam stav i argumente koje je izložila Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Kao pravnica, želim se osvrnuti na slijedeće: - iz predmetnog Nacrta nije razvidno je li, u kojoj mjeri, provedena prethodna konzultacija s nadležnom Glavnom upravom Europske komisije zadužene za nadzor i primjenu europskih direktiva koje su povezane sa predmetnim Nacrtom, radi otklanjanja sumnje u potencijalnu neusklađenost s pravom Unije. -ustaljena dugogodišnja praksa u mnogim državama članicama Europske unije jest da udruge i organizacije promiču i održavaju visoke profesionalne standarde u području odgovarajuće profesije, čija je, uostalom, to i svrha. Komore koje se spominju u ovom Nacrtu su, postupajući u tom duhu, bile zadužene za priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljena na zakonskim i stručnim standardima. Nejasno je iz Nacrta kojim se kvantitavnim i kvalitativnim argumentima takve aktivnosti uzimaju komorama i dodjeljuju Akademiji. Nadalje, koja bi bila dodana vrijednost Akademije u tim novim aktivnostima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, koje stručne osobe bi bile zadužene za navedeno te koji su KPI indikatori koji bi mogli jamčiti uspješnost te aktivnosti u odnosu na one koje su dosad obavljalje komore. Nedostatak analiza koje se uobičajeno navode u preambuli Nacrta ostavljaju puno pravnih praznina kao plodno tlo za nestručna tumačenja i stvaranje pravne nesigurnosti, - svakako želim predlagatelju skrenuti pozornost na neustavan prijedlog odredaba članka 39. stavka 2. (članak 90. Ustava Republike Hrvatske : Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.). Ovakvo predloženo pravno rješenje ne može se opravdati niti argumentom ”kvaziretroaktivnosti”, na koji pažnju skreće Ustavni sud svojim rješenjem U-I-4455/2015 od 4. travnja 2017. O ”kvaziretroaktivnosti” je riječ kada se ”propis odnosi na pravne situacije koje su u tijeku i primjenjuje se na zatečene odnose koji se nastavljaju u budućnosti”, i tada, smatra Ustavni sud, retroaktivnosti – nema. Dakle, kvaziretroaktivnost je dopuštena – ” pod bitnim uvjetom da se cilj mjere - zbog čije realizacije je "novo" pravo i usvojeno - ne bi ni mogao postići na drugi način,”o čemu u ovoj pravnoj stvari svakako nije riječ, - smatram, također, da valja posebnu pozornost skrenuti i na priznavanje državljanima trećih zemalja stručne kvalifikacije stečene izvan područja Europske unije. Sukladno preambuli Direktive 2005/36, prilikom svakoga priznavanja treba u svakom slučaju poštovati minimalne uvjete osposobljavanja za određene profesije. Svako odstupanje od minimalnih uvjeta valja isključiti kako ne bi došlo do snižavanja kvalitete struke kako na hrvatskom tako i na europskom tržištu rada. Komisija i druge države članica kontinuirano prate i valoriziraju mobilnost radnika državljanima trećih zemalja raznim aktivnostima kako tržišna ravnoteža ne bi bila urušena. Zaključno, u odredbama Nacrta nisu pružena relevantna jamstva kako bi se na jasan, neovisan i transparentan način pružilo osiguranje kvalitete priznavanja stručne kvalifikacije od onoga koji dosada to čine i provode komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 849 | ANA ZOGER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 850 | TAJANA ŠARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedlo | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 851 | ELIZA VICKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao apsolventica psihologije, u potpunosti se slažem s komentarom Hrvatske psihološke komore i s komentarima komora srodnih struka kojima se predlaže brisanje članaka 39. Smatram da jedino nadležne komore trebaju imati ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije jer u protivnom postoji rizik od pada u standardima rada struka koje se bave mentalnim zdravljem te negativnih posljedica za korisnike psiholoških i drugih usluga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 852 | PETRA GRUNDLER GLAVICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 39. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 853 | LARA ŠKARDA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 39. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 854 | MARTINA BLAŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psiholog, Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 855 | MARTA PAPEC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja, podržavam komentare o brisanju čl. 39. Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kao i mišljenja drugih komora. Komore bi trebale biti odgovorne za standardizaciju i praćenje kvalitete rada, čime bi se osigurao etički i znanstveni okvir u radu s ranjivim skupinama. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 856 | JOZO KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 39. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 857 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja, podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 858 | TINA KRZNARIĆ JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja i doktorica znanosti u području psihologije, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 39. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 859 | SANJA HORVATIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalni pedagog sa znanstvenom titulom stečenom na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti podržavam komentare i argumentaciju zahtjeva za brisanjem čl. 39. Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Također, podržavam komentare Vijeća studija socijalne pedagogije, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih radnika. Kao stručna radnica u izravnom radu s djecom i mladima u ustanovi socijalne skrbi te višegodišnja zaposlenica u sustavu obrazovanja, uz argumente narušavanja važećih pravnih normi koje su istaknule komore, posebno sam zabrinuta za kvalitetu rada s djecom i mladima s problemima u ponašanju i s drugim teškoćama. Iz izmjena je nejasno na koji bi način predloženo pravno rješenje doprinijelo bržem i ujednačenijem rješavanju predmeta, a moguće je narušavanje kvalitete rada s najranjivijim skupinama društva i dobrobiti pojedinca. Smatram kako potrebne kompetencije, a što uključuje priznavanje inozemnih kvalifikacija i praćenje kvalitete rada s djecom i mladima, trebaju i mogu standardizirano uvjetovati, pratiti, vrednovati i poboljšavati samo odgovarajuće komore kao samostalne i neovisne organizacije, misija kojih je očuvanje profesionalnog, znanstveno utemeljenog i etičnog standarda. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 860 | JASMINA ŠANDOR | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja, podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 861 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 862 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 39. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 863 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 864 | MAJA KOVAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 865 | DEJANA VARNICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Apsolutno je neprihvatljivo da Akademije socijalne skrbi ima isključivu nadležnost nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija psiholog, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog, jer su to stručnjaci koji, osim u području socijalne skrbi, rade i drugim područjima (zdravstvo, obrazovanje, medicina rada, vojska, policija ...), te imaju svoje komore koje jedine mogu biti nadležne za procjenu stručnosti i kompetentnosti navedenih struka. Stoga predlažem brisanje ovog članka. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 866 | MARIO ZULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Ostavljam komentar kao psiholog, no prije svega ispred udruge NEPOPULARNA PSIHOLOGIJA (OIB: 16924935870), kao njen Predsjednik i osoba za zastupanje Udruge. Kao udruga koja okuplja raznoliki tim psihologa i studenata psihologije, jednoznačno podržavamo komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore. Smatramo to iznimno važnim, osobito u kontekstu sve većeg broja samoprozvanih "stručnjaka" za mentalno zdravlje, čije stvarne kompetencije nije uvijek lako razlučiti. Uz to, naglašavamo važnost dodatnih stručnih kvalifikacija potrebnih za obavljanje psihološke djelatnosti. Također, u potpunosti podržavamo komentare i prijedloge komora srodnih struka u ovom pitanju. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 867 | DANIJELA KEKEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Potpuno se slažem sa stavom i obrazloženjem Hrvatske psihološke komore i drugih strukovnih Komora. Kao magistra psihologije smatram da je nedopustivo da se stručnim komorama oduzimaju ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 868 | MAJA MOČIBOB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 869 | IDA ŠINTIĆ VEREM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 870 | MIRELA SIROVICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 871 | BRUNA DADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članka 39. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 872 | JANA ŠUPER GUBO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 873 | KRISTIJAN ŽIBRAT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Psiholozi kao struka moraju odobravati kompetencije drugih psihologa jer najbolje znaju što se od struke očekuje i koji ishodi tijekom obrazovanja moraju biti ostvareni, ovakav oblik priznavanja dopušta oblike priznavanja kvalifikacije koja nije u skladu s ostalim studijma psihologije u RH. Stoga, podržavam komentar Hr vatske psihološke komore i drugih strukovnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 874 | GORDANA KUTEROVAC JAGODIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, .Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 875 | MAJA PAPST MILANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao i komentare Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 876 | MAJA MILJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Članak 39. treba u potpunosti izbrisati jer predstavlja ozbiljan problem u regulaciji profesija, posebno psihologa. Psiholozi prolaze kroz rigorozan sustav selekcije već pri upisu na fakultet, a zatim i kroz višegodišnje obrazovanje, stručni nadzor pod okriljem Hrvatske psihološke komore (HPK), obvezne edukacije i kontinuirano stručno usavršavanje. HPK već desetljećima osigurava kvalitetu i standarde struke, čime štiti i profesionalce i korisnike psiholoških usluga. Akademija socijalne skrbi nema dovoljno kompetencija ni iskustva da preuzme ove poslove. Prepuštanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija Akademiji ugrozilo bi kvalitetu procjene i devalviralo standarde struke, otvarajući prostor za nestručne odluke. Ovaj prijedlog zakona nije u interesu psihološke struke niti korisnika naših usluga i mora biti povučen. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 877 | IVANA DELAČ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore i drugih nadležnih komora i smatram da se Članak 39. treba brisati. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pojedinih profesija treba biti isključivo u nadležnosti Hrvatske psihološke komore (za psihologe), te komora socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga za navedene struke. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 878 | SVEA KUČINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 879 | IVANA JAMBROVIĆ ČUGURA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Ne slažem se s idejom da Akademija socijalne skrbi preuzme poslove priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - psiholog jer doista ne vidim kakve veze ima s tim. NEće se svaki inozemni psiholog zaposkliti u području socijalne skrbi niti je to domena socijalne skrbi. Psiholozi imaju svoju komoru koja se time bavi. NE razumijem uopće kome je takva ideja pala napamet. Zašto Akademija onda ne preuzme i liječnike, medicinske sestre i slične struke?! Apsolutno sam protiv ovoga i slažem se s navodima Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 880 | MIJA ERANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 881 | NIKOLINA JURKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti se slažem sa stavom Hrvatske komore socijalnih pedagoga i podržavam brisanje ovog članka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 882 | DRAGAN GLAVAŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajem slijedeći komentar u ime Sveučilišnog odjela za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta: u potpunosti podržavamo komentar i prijedlog koji je uputila Hrvatska psihološka komora (dalje u tekstu: Komora), a koji se odnosi na brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Naime, kao Sveučilišni odjel za psihologiju smatramo da su ishodi učenja odnosno znanja i vještine koje studenti stječu tijekom studija psihologije, a koji su istaknuti u Europskim standardima za obrazovanje i usavršavanje psihologa (EuroPsy), ključni za uspješno obavljanje psihološke djelatnosti. Ipak, svjedoci smo da brojni studijski programi, kako prijediplomski tako i diplomski, ne dosežu navedene standarde te ističemo predan rad i neizostavnu ulogu Komore i hrvatskih sveučilišta u procjeni inozemnih kvalifikacija. Stoga smatramo kako je ključno i od iznimne društvene važnosti da Komora, odnosno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, u suradnji sa sveučilišnim studijima psihologije, zadrži ovu ulogu te time očuva kvalitetu i zaštiti standarde psihologije kao regulirane profesije. Doc. dr. sc. Dragan Glavaš, pročelnik Sveučilišnog odjela za psihologiju, Hrvatsko katoličko sveučilište | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 883 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 39. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 884 | MATEA KRIŠTO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 885 | TINA PERAICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 886 | KARLO BORJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao student socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 887 | LUCIJA ŠAŠKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 888 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija ("Narodne novine" br. 82/15., 70/19., 47/20., 123/23.) generalni je zakon koji propisuje modalitete i zakonitosti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Isti je donesen na temelju dvije ključne Direktive i to: 1) Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (Tekst značajan za EGP) (SL L 255, 30. 9. 2005.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.) Člankom 3. iste Direktive jasno je naznačeno (d) „nadležno tijelo”: svaka vlast ili tijelo koje je država članica izričito ovlastila za izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive. Republika Hrvatska je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) jasno ovlastila Hrvatsku komoru edukacijskih rehabilitatora da: - odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona - donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti - donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti - donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu - obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora - utvrđuje razinu specijalnosti u pojedinim edukacijsko-rehabilitacijskim područjima i donosi rješenje o priznavanju specijalnosti - vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije - izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom. Dakle u smislu članka 3. Direktive Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora je od strane zakonodavca ovlaštena za: - izdavanje odnosno primanje dokaza o osposobljenosti i drugih dokumenata i informacija dakle prevedeno: odobrenja za samostalan rad, upis u registre i vođenje registara te izdavanja odgovarajućih potvrda o reguliranim profesijama i dr. - kao i za primanje zahtjeva i donošenje odluka iz ove Direktive: za donošenje rješenja o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zaključno, sama Direktiva u temeljnim odredbama definira jedno jedinstveno tijelo, koje objedinjava sve djelatnosti koje se tiču regulacije profesije, a to tijelo je u slučaju regulirane profesije edukacijskih rehabilitatora i po Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, i po Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i po popisu i ovlaštenju koje je prijavljeno nadležnim tijelima EK, isključivo i jedino Komora edukacijskih rehabilitatora. Stoga nije moguće odvajati ili parcelirati ove ovlasti jer su iste odredbama Direktiva objedinjene u okviru nadležnosti jednog tijela. Dakle nije moguće niti prihvatljivo parcelirati i selektivno pristupati poslovima koji se odnose na regulaciju profesije pa tako predmetne javne ovlasti dodjeljivati različitim tijelima bez jasnog i kvalitativnog obrazloženja i potrebe. 2) Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9. 7. 2018.). U točki 7. Direktive navodi se: Cilj je ove Direktive uspostaviti pravila državama članicama za provođenje ocjena proporcionalnosti prije uvođenja novih propisa, ili izmjene postojećih kojima se reguliraju profesije kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta uz istodobno jamčenje transparentnosti i visoke razine zaštite potrošača. U točki 14. Direktive navodi se: Države članice trebale bi ocjene proporcionalnosti provoditi na objektivan i neovisan način, uključujući i slučajeve kada je profesija neizravno regulirana, davanjem ovlasti za reguliranje posebnom strukovnom tijelu. Te ocjene mogle bi uključivati mišljenje dobiveno od neovisnog tijela, uključujući postojeća tijela koja su dio nacionalnog zakonodavnog postupka, kojem je dotična država članica povjerila zadaću davanja takvog mišljenja. To je posebno važno u slučajevima u kojima ocjenu provode lokalna nadležna tijela, regulatorna tijela ili strukovne organizacije koji su bolje upoznati s lokalnim uvjetima i imaju specijalizirano znanje, zbog čega bi ona u određenim slučajevima mogla biti prikladnija za utvrđivanje najboljeg načina za ispunjavanje ciljeva od javnog interesa, ali čiji bi izbor politika mogao pogodovati postojećim subjektima na štetu novih sudionika na tržištu. U članku 7. Direktive opisuje se pojam proporcionalnosti: 1. Države članice osiguravaju da su odredbe zakona ili drugih propisa koje uvode i kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje i izmjene postojećih odredbi potrebne i prikladne za osiguranje ostvarenja željenog cilja i ne prelaze li okvire potrebne za ostvarenje tog cilja. 2. U tu svrhu, prije donošenja odredbi iz stavka 1., države članice razmatraju: (a) prirodu rizika povezanih sa željenim ciljevima od javnog interesa, posebno rizika za primatelje usluga, uključujući potrošače, te za stručnjake ili treće osobe; (b) jesu li postojeća posebna ili općenita pravila, poput onih iz zakona o sigurnosti proizvoda ili zaštiti potrošača, nedostatna za postizanje željenog cilja; (c) prikladnost odredbe, to jest njezinu primjerenost za ostvarenje željenog cilja, i odražava li ona stvarno taj cilj na dosljedan i sustavan način te tako rješava utvrđene rizike na sličan način kao u usporedivim djelatnostima; (d) učinak na slobodno kretanje osoba i usluga unutar Unije, izbor potrošača i kvalitetu pružene usluge; (e) mogućnost primjene manje ograničavajućih sredstava za ostvarenje cilja od javnog interesa; ako su odredbe, za potrebe ove točke, opravdane samo zaštitom potrošača i ako su utvrđeni rizici ograničeni na odnos stručnjaka i potrošača bez negativnog utjecaja na treće osobe, države članice posebno ocjenjuju može li se cilj ostvariti sredstvima koja su manje ograničavajuća od ograničavanja djelatnosti; (f) učinak novih ili izmijenjenih odredbi u kombinaciji s drugim zahtjevima kojima se ograničava pristup profesiji ili njezino obavljanje, a posebno način na koji nove ili izmijenjene odredbe u kombinaciji s drugim zahtjevima doprinose postizanju istog cilja od javnog interesa te pitanje jesu li nužne za postizanje tog cilja. Države članice razmatraju i sljedeće elemente, ako su relevantni u svjetlu prirode i sadržaja odredbi koje se analiziraju: (a) vezu između opsega djelatnosti obuhvaćenih određenom profesijom ili ograničenih na tu profesiju i potrebnih stručnih kvalifikacija; (b) vezu između složenosti dotičnih poslova i potrebe da oni koji ih obavljaju posjeduju posebne stručne kvalifikacije, posebno u pogledu razine, prirode i trajanja osposobljavanja ili potrebnog iskustva; (c) mogućnost stjecanja stručne kvalifikacije na druge načine; (d) mogu li se ili ne mogu, i zašto, djelatnosti ograničene na određenu profesiju podijeliti s drugim profesijama; (e) stupanj autonomije u obavljanju regulirane profesije te učinak organizacijskih i nadzornih rješenja na ostvarenje željenog cilja, posebno ako se djelatnosti povezane s reguliranom profesijom obavljaju pod nadzorom i odgovornošću propisno kvalificiranog stručnjaka; (f) znanstveni i tehnološki razvoj kojim se može učinkovito smanjiti ili povećati asimetrija u informiranosti između stručnjaka i potrošača; 3. Za potrebe stavka 2. prvog podstavka točke (f) države članice ocjenjuju učinak novih ili izmijenjenih odredbi u kombinaciji s jednim ili više zahtjeva, imajući pritom na umu da bi takvi učinci mogli biti i pozitivni i negativni, a posebice ocjenjuju učinak sljedećih odredbi: (a) djelatnosti koje su ograničene na određenu profesiju, zaštićeni profesionalni naziv ili svaki drugi oblik reguliranja u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) Direktive 2005/36/EZ; (b) obveze kontinuiranog stručnog usavršavanja; (c) pravila koja se odnose na organizaciju profesije, profesionalnu etiku i nadzor; (d) obvezno članstvo u strukovnoj organizaciji ili tijelu, programi za registraciju ili dobivanje ovlasti, posebno ako ti zahtjevi podrazumijevaju posjedovanje određenih stručnih kvalifikacija; (e) kvantitativna ograničenja, posebno zahtjevi kojima se ograničava broj dozvola za obavljanje djelatnosti, ili utvrđuje najmanji ili najveći broj zaposlenika, rukovoditelja ili predstavnika koji imaju određene stručne kvalifikacije; (f) zahtjevi u pogledu posebnog pravnog oblika ili zahtjevi koji se odnose na vlasničku strukturu ili upravljanje poduzećem, u mjeri u kojoj su ti zahtjevi izravno povezani s obavljanjem regulirane profesije; (g) teritorijalna ograničenja, uključujući kada je profesija u dijelovima državnog područja države članice regulirana na način koji je drukčiji od načina na koji je regulirana u drugim dijelovima; (h) zahtjevi kojima se ograničava zajedničko ili partnersko obavljanje regulirane profesije, te pravila o nespojivosti; (i) zahtjevi u pogledu osiguravateljskog pokrića ili druge osobne ili kolektivne zaštite od profesionalne odgovornosti; (j) zahtjevi u pogledu znanja jezika, u mjeri potrebnoj za obavljanje profesije; (k) fiksni minimalni i/ili maksimalni tarifni zahtjevi; (l) zahtjevi u pogledu oglašavanja. 4. Prije uvođenja novih ili izmjene postojećih odredbi države članice isto tako osiguravaju usklađenost posebnih zahtjeva povezanih s privremenim ili povremenim pružanjem usluga s načelom proporcionalnosti pod uvjetima navedenima u glavi II. Direktive 2005/36/EZ, uključujući: (a) automatsku privremenu registraciju ili pro forma članstvo u strukovnoj organizaciji ili tijelu, kako je navedeno u članku 6. prvom podstavku točki (a) Direktive 2005/36/EZ; (b) izjavu koja se daje unaprijed na temelju članka 7. stavka 1. Direktive 2005/36/EZ, dokumente koji se zahtijevaju u skladu sa stavkom 2. tog članka ili bilo koji drugi jednakovrijedan zahtjev; (c) plaćanje naknade ili bilo kakvih troškova koje snosi pružatelj usluga i koji su povezani s administrativnim postupcima koji se odnose na pristup reguliranim profesijama. Ovaj se stavak ne primjenjuje na mjere osmišljene kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim općim uvjetima za zapošljavanje koje države članice primjenjuju u skladu s pravom Unije. Shodno tome i same odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donose bitne definicije: 33. provoditelj ocjene proporcionalnosti - ovlašteni predlagatelj zakona, podnositelj amandmana te ovlašteni predlagatelj i donositelj drugih propisa i općih akata čijim se odredbama ograničava pristup reguliranoj profesiji ili njezino obavljanje 34. nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti - tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. U članku 5a. istog Zakona a temeljem gore naznačene Direktive jasno je propisana obveza provedbe ocjene proporcionalnosti a daljnjim člancima 5b- 5g i sama procedura ocjene proporcionalnosti Članka 5a Zakona glasi: 1) Provoditelj ocjene proporcionalnosti dužan je provesti ocjenu proporcionalnosti prilikom utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, uključujući korištenje profesionalnog naziva i profesionalnih djelatnosti koje su dopuštene na temelju takvog naziva. Slijedom svega navedeno jasno je da se ovim novim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi utječe na obavljanje i pristup reguliranoj profesiji edukacijskih rehabilitatora a da nije ispoštivano načeo ocjene proporcionalnosti od stane predlagatelja čime se izravno krše odredbe Direktive i generičkog Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. 2) Komora mora primijetiti ujedno da su odredbe članka 26, 39. i 41. ovog Prijedloga u koliziji s odredbom članka 49. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata (Narodne novine broj 74/2015), kojim je utvrđeno da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Ovim prijedlogom propisa izravno se derogira niz zakonskih propisa kao i Direktiva EU, što je neprihvatljivo iz pravno-formalnih proceduralnih razloga donošenja zakonskog propisa ali i s pogleda prihvaćenih standarda europske pravne stečevine. Zaključno navodimo da će Komora ukoliko predlagatelj bude inzistirao na ovako spornom prijedlogu zakona bit prisiljena istog prijaviti i nadležnim tijelima EK radi evidentnih kršenja niza odredbi Direktiva kao i načela samostalnosti reguliranja profesije od strane nadležnih strukovnih organizacija. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 889 | ANA MATIJA PARLOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore i partnerskih komora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 890 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava stajališta Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore socijalnih radnika, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske psihološke komore u nastojanju zadržavanja javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psihoterapeut odnosno socijalni pedagog. Radi se o javnim ovlastima koje se na visokoj stručnoj razini obavljaju u okviru Komora. Predložene izmjene imat će nedvojbeno negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga, osobito u slučaju očekivanog značajnijeg priljeva i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija osobama koje su kvalifikaciju stekle na visokim učilištima u inozemmstvu na kojima kvaliteta obrazovanja i studijskog programa nije usporediva s odgovarajućim studijima u Republici Hrvatskoj. Komore su danas izložene pritiscima deregulacije profesija a time i deregulacije sveučilišnog obrazovanja. Zadržavanja visokih obrazovnih i stručnih kvalifikacija u ovim profesijama u javnom je interesu i predlažemo da se javna ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija zadrži u okviru Komora. Ovim prijedlogom bi se značajno narušio postojeći sustav strukovne samoregulacije, ugrozila stručna neovisnost i dovedeni u pitanje standardi kvalitete u navedenim djelatnostima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 891 | LARA JEŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja izražavam zabrinutost ovim prijedlogom i podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 892 | HELENA VLAHINJA KLAUZNICER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psiholog, smatram da prijedlog članka 39 predstavlja ozbiljan udar na standarde psihološke struke u Hrvatskoj i otvara prostor za snižavanje kriterija u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Oduzimanje ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori i prijenos odgovornosti na Akademiju socijalne skrbi nije samo neosnovan, već i opasan potez koji može imati dugoročne posljedice na kvalitetu psiholoških usluga. Hrvatska psihološka komora već dugi niz godina uspješno provodi procese priznavanja inozemnih kvalifikacija u suradnji s akademskom zajednicom i stručnjacima iz područja psihologije. Ta suradnja osigurava usklađenost inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim zahtjevima struke i garantira da samo kompetentni stručnjaci mogu steći pravo na rad. Akademija socijalne skrbi, s druge strane, nema ni iskustvo ni kapacitet za ovakav složen upravni postupak, a njezina uloga u ovom procesu nije jasna ni opravdana. Ovakav prijenos ovlasti ugrožava kvalitetu psiholoških usluga i otvara mogućnost da osobe s nedovoljnom stručnom spremom dobiju licencu za rad, čime se izravno ugrožava dobrobit pacijenata i korisnika usluga. Psihološka struka nije administrativna formalnost, već profesija koja se temelji na znanstvenim standardima i etičkim načelima. Stoga je ključno da nadležnost za priznavanje kvalifikacija ostane u rukama stručnog tijela koje najbolje razumije specifične zahtjeve profesije. Osim što ovaj prijedlog može dovesti do snižavanja profesionalnih kriterija, on je i u suprotnosti s europskim praksama, gdje strukovne komore imaju ključnu ulogu u samoregulaciji i osiguravanju kvalitete rada unutar profesije. Oduzimanje ovlasti Hrvatskoj psihološkoj komori znači odstupanje od tih standarda i narušavanje regulative koja je godinama građena kako bi zaštitila struku i korisnike psiholoških usluga. Umjesto nesmotrenog prijenosa ovlasti, potrebno je dodatno ojačati suradnju između Komore i sveučilišta te osigurati da se proces priznavanja inozemnih kvalifikacija nastavi provoditi na način koji garantira visoke standarde. Ovim putem pozivam zakonodavce da povuku prijedlog članka 39 i spriječe urušavanje profesionalnih kriterija u psihološkoj struci. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 893 | MARTINA ĆALUŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psiholog izražavam zabrinutost ovim prijedlogom i podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 894 | VANJA BRANICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao članica Hrvatske komore socijalnih radnika i predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika izražavam neslaganje s predloženom formulacijom i uključivanjem Akademije socijalne skrbi u priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija iz više razloga. Kao prvo Akademija nije osnovana s ciljem provedbe takvih poslova niti je u opisu rada te institucije isto predviđeno. Drugo, još važnije je da Zakon o reguliranim profesijama predviđa da poslove sadržajnog priznanja kvalifikacije u prvom redu rade Komore koje su te poslove preuzele i kroz proteklo vrijeme izgradile sustav prizivanja kvalifikacija koji djeluje, u kojem sudjeluju članovi akademske zajednice i prakse, koji vodi računa o suvremenim profesionalnim standardima socijalnih radnika u hrvatskom kontekstu. Treće, prelaskom priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Akademiju socijalne skrbi narušava se značaj i autonomija strukovnog udruživanja i samoregulacije koja je potrebna za svaku profesiju pa tako i profesiju socijalnog radnika. Važno je da pripadnici profesije određuju standarde obrazovanja i rada u sinergiji teorije, istraživanja i prakse koja se odvija na različitim područjima i svaka zahtjeva kontinuiran razvoj. Prijenos priznavanja inozemnih kvalifikacija na tijelo koje nije specijalizirano za svaku pojedinu pomagačku profesiju, pa ni za profesiju socijalnog rada, niti to može biti po svojoj funkciji i ulozi, može dovesti do snižavanja standarda priznavanja kvalifikacija čime se direktno utječe na kvalitetu rada socijalnih radnika te pruženih socijalnih usluga ukoliko ih pružaju nedovoljno educirani stručnjaci. Komore su kroz godine rada ostvarile suradnju visokih učilišta i provedbe dopunskih mjera te uspostavile sustav koji djeluje upravo s ciljem osiguravanja kvalitetnih stručnjaka koji će moći kompetentno djelovati i pružati različite socijalne usluge ukoliko rade u sustavu socijalne skrbi, odnosno djelovati i u drugim područjima u kojima se socijalni radnici zapošljavaju. Prenoseći ovlasti na Akademiju socijalne skrbi može se dogoditi jedno usko shvaćanje i poistovjećivanje profesije socijalnog rada sa sustavom socijalne skrbi, što nikako ne bi trebao biti slučaj s obzirom da socijalni radnici koji imaju odobrenje za samostalan rad mogu raditi u različitim sustavima. Također, nametanje ujednačenosti u postupanju kao glavnog kriterija za vrednovanje i postupanje poništava sadržajno razumijevanje priznavanja inozemnih kvalifikacija i specifičnosti studijskih programa te razvoja kompetencija kao i standarda profesije što je preduvjet rada u području priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Ukoliko je potrebno dalje razvijati postupak i suradnju među različitim dionicima, a predlagatelj u tome želi imati aktivnu ulogu tada postoje drugi mehanizmi poticanja suradnje i međusobnog razumijevanja te djelovanja na korist profesija i pružatelja te korisnika usluga. Ovakvo nedovoljno jasno obrazloženo oduzimanje ovlasti bez pokazatelja na kojima se temelji ovaj prijedlog ni na koji način ne doprinosi suradnji i uvažavanju različitih dionika koji trebaju sinergijski djelovati. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 895 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Predlaže se brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska komora socijalnih radnika smatra kako je važno očuvati kontinuitet i dosljednost u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika. Dosadašnji rad Komore u ovom području osigurao je visok stupanj stručnosti, transparentnosti i kvalitete, što je ključno za održavanje profesionalnih standarda u socijalnoj skrbi. Postojeći sustav priznavanja kvalifikacija unutar Komore već uključuje suradnju s visokoškolskim ustanovama i prilagodbu prema europskim standardima, što omogućava brzo i stručno rješavanje predmeta. S obzirom na unapređenja koja su već ostvarena, vjerujemo da je optimalno rješenje daljnje jačanje postojećeg sustava kroz osnaživanje kapaciteta i nastavak suradnje s relevantnim dionicima. Time će se očuvati dosadašnji standardi i osigurati dodatni napredak u ovom ključnom području za profesiju socijalnog rada. Zašto smatramo da ovlasti trebaju ostati pri Komori 1. Povezanost s akademskom zajednicom i ujednačavanje kriterija Hrvatska komora socijalnih radnika ostvarila je kvalitetnu suradnju s visokoškolskim ustanovama koje obrazuju socijalne radnike – Pravnim fakultetom u Zagrebu, Studijskim centrom socijalnog rada i Pravnim fakultetom u Osijeku. Ta suradnja omogućila je aktivno ujednačavanje kriterija za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, čime se osigurava dosljednost, transparentnost i visoka kvaliteta procesa. 2. Stručna specifičnost i praksa Kao strukovno tijelo, Komora je najbolje pozicionirana za procjenu inozemnih kvalifikacija u skladu s visokim obrazovnim i stručnim standardima koji su usklađeni s praksom u Hrvatskoj. 3. Unapređenje postojećeg sustava Tijekom posljednjih nekoliko godina Komora je značajno unaprijedila proces priznavanja kvalifikacija, smanjila administrativna opterećenja te povećala transparentnost i učinkovitost. Ove promjene dokazale su učinkovitost postojećeg sustava, a daljnje jačanje kapaciteta Komore, umjesto prijenosa ovlasti, dugoročno bi osiguralo kvalitetu i kontinuitet u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Cijenimo ulogu Akademije socijalne skrbi u sustavu socijalne skrbi te smatramo da ona može doprinijeti daljnjem razvoju i podršci struci. Međutim, uvjereni smo da bi zadržavanje ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija unutar Hrvatske komore socijalnih radnika, uz nastavak suradnje s Akademijom i ostalim relevantnim dionicima, osiguralo kontinuitet i daljnje unapređenje standarda profesije. Hrvatska komora socijalnih radnika apelira da se ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika zadrže pri Komori. Uz dosadašnje rezultate, smatramo da će takva odluka očuvati i unaprijediti standarde struke te osigurati kvalitetu socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. U obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesiju socijalnog radnika, Komora postupa transparentno i odgovorno, u stalnoj komunikaciji s građanima, stručnjacima i nadležnim institucijama. Ističemo važnost suradnje s resornim ministarstvom kako bismo osigurali učinkovitost i jasnoću postupaka te daljnji razvoj sustava socijalne skrbi. Povjerene javne ovlasti imaju ključnu ulogu u održavanju standarda profesije socijalnog rada, koja je od velikog društvenog značaja. Komora se zalaže za nastavak odgovornog i savjesnog provođenja tih ovlasti, uz osiguranje potrebnih resursa, kako bi se osigurala stručnost, stabilnost i kvaliteta usluga u korist korisnika i društva u cjelini. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 896 | LUCIJA GJENERO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao studentica psihologije podržavam komentare Hrvatske psihološke komore i ostalih strukovnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 897 | KATE TIA DIVIZIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 898 | IVAN MILIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Poštovani, izražavam zabrinutost vezano uz prijedlog preuzimanja poslova priznavanja inozemne stručne kvalifikacije. Ostvarenjem ovog prijedloga, samo radi brzine priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija upravo bi se žrtvovala kvaliteta, izjednačenost, stručnost, standardi i krireriji rada stručnjaka u pojedinim strukama. Kao psiholog sa iskustvom rada u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi, naglašavam kako se znanja, vještine i opisi poslova psihologa u različitim granama bitno razlikuju te kako je važno držati se zajedničkih etičkih načela, kodeksa i standarda rada koji se počinju usvajati još na sveučilišnim stručnim studijima. S obzirom da svega manji broj psihologa radi u sustavu socijalne skrbi, preuzimanjem poslova priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, Akademija socijalne skrbi odlučivala bi većim dijelom o priznavanju obavljanje profesije psihologa u bilo kojim granama psihologije što čini potpuni promašaj onoga što se htjelo postići. Time bi Akademija preuzela posao Komora i priznavala inozemne stručne kvalifikacije psihologa koji bi većim dijelom odlazili raditi u različita druga područja koje nisu povezane sa socijalnom skrbi i za koje Akademija socijalne skrbi ne bi imala dovoljne stručnosti u priznavanju kvalifikacija. To bi stvorilo bespotrebni gubitak vremena i financija te bi se stvorio problem u društvu i pitanja stručnosti u radu psihologa općenito. Stoga, predlažem brisanje ovog članka te razmatranje kako bi Akademija socijalne skrbi mogla, umjesto preuzimanja priznavanja inozemnih stručnih kvlaifikacija pojedine struke, usmjeriti se na poboljšanje i osiguranje standarda rada i kvalifikacija za obavljanje strukovne profesije u samom području socijalne skrbi, usmjeravajući se na kvalitetu stručnih ispita, edukaciju, usavršavanja i dostupnosti u razrješenju poteškoća u samome radu u sustavu socijalne skrbi. S poštovanjem, Ivan Milić, mag. psych. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 899 | MATEA KULEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 900 | TANJA ŠEPAROVIĆ KELEMEN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore. Uz to napominjem da se stručnjake kojima se ovim prijedlogom želi oduzeti ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija putem tijela stručnih komora kojima reguliraju svoj rad, stavlja u nejednakopravan položaj u odnosu na druge struke, primjerice odvjetništvo ili medicinske struke. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 901 | ANDREA PAULIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Poštovani, Povjerenstvo za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora prije svega podržava komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Izražavamo zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo te predlažemo brisanje članka 39. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. S poštovanjem, Andrea Paulik, članica Povjerenstva za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 902 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavamo komentare nadležnih komora i tražimo brisanje članka 39. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pojedinih profesija treba biti u nadležnosti Hrvatske psihološke komore, te komora socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 903 | DARIA PETRIČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 904 | TOMISLAV FILJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Predlažem brisati prijedlog u potpunosti ili bar u dijelu koji se odnosi na psihologe. Uz već iznijeta obrazloženja za brisanje navedenog, istaknuo bih: Odlučivanje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog je djelatnost potpuno izvan misije Akademije za socijalni rad, kako je ona opisana na njezinim mrežnim stranicama. Akademija djeluje manje od godinu dana i još ni temeljni poslovi nisu uhodani. Akademija je usmjerena smo na djelatnosti u okviru socijalnog rada, što ima donekle i djelomično veze s nekih do 11% članova Hrvatske psihološke komore koji rade u tom području (prema podatcima vašeg Ministarstva u Savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o psihološkoj djelatnosti iz rujna 2021., sada vjerojatno taj udjel i bitno manji), a nikakve veze nema s ostalih najmanje 89% članova Hrvatske psihološke komore. Naravno, vjerojatnost da će osobe koje su završile neki oblik psihološkog školovanja u inozemstvu, tražiti priznavanje tog školovanja u Republici Hrvatskoj kako bi radili u socijalnom radu je još i manja od navedenih postotaka. Dakle, akademija bi odlučivala o sadržajima koji nemaju veze s njezinom područjem rada i to za ljude koji ni ne namjeravaju raditi u tom polju rada. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 905 | DAJANA MARJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 906 | ZRINKA ĆORIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Izuzetno je važno da se priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za psihologe i nadalje odvija pod nadležnosti Hrvatske psihološke komore, čime se osiguravaju identični kriteriji za sve psihologe. Prebacivanjem te nadležnosti na Akademiju socijalne skrbi postoji realna opasnost da će se na mjesta psihologa primati osobe čija je stručnost upitna, što može imati dalekosežne posljedice prvenstveno po korisnike usluga, a zatim i status profesije psihologa. Na kraju, svi smo upoznati sa pogledom javnosti na situacije koje se znaju događati sa korisnicima u sustavu socijalne skrbi, pa nije jasno u čijem je interesu da se srozava kvaliteta stručnjaka koji će se zapošljavati. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 907 | MARKO BULJEVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Apsolutno sam protiv. Ovime se dovodi do daljnje degradacije stručnjaka koji su završili kvalitetne fakultete i uvođenja monopola koji nije transparentan. Osim toga, ponovno naglašavam da se ovime ponižavaju Komore i njihovi članovi kao strukovna udruženja. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 908 | SEVERINA MAMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 909 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U ime Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji obrazuje najveći broj budućih psihologa u Republici Hrvatskoj i usko surađuje s Hrvatskom psihološkom komorom u priznavanju stručnih kvalifikacija, izražavam punu podršku komentaru Hrvatske psihološke komore na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. S obzirom na našu odgovornost za obrazovanje psihologa i usklađivanje nastavnih programa s potrebama struke, naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu. Naš Odsjek ostaje otvoren za daljnju suradnju s Komorom i nadležnim institucijama u cilju očuvanja visoke kvalitete obrazovanja i profesionalnih standarda psihologa u Republici Hrvatskoj. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, Pročelnica Odsjeka za psihologiju | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 910 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 911 | SILVIO ŠANTEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao edukacijski rehabilitator slažem se sa stavovima Komore koji su ovdje izneseni. Mišljenja sam kako je nužno prihvatiti navedene primjedbe/prijedloge te se nadam da će te to i učiniti za dobrobit struke. Silvio Šantek, mag.rehab.educ. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 912 | COGNITA, OBRT ZA EDUKACIJSKU PODRŠKU I SAVJETOVANJE, VL. ANA RADIŠIĆ, DUBROVNIK, MARKA MARULIĆA 21 | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao edukacijski rehabilitator u privatnoj praksi, članica i predsjednica Povjerenstva za privatnu praksu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i svim komentarima Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te drugih strukovnih komora. Ana Radišić, mag.rehab.educ. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 913 | DAMIR MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao edukacijski rehabilitator i docent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te član Nadzornog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i komentarima matične komore te drugih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. ovog Prijedloga. Ovi članci prijedloga Zakona direktno poništavaju važne sastavnice javnih ovlasti Komora, baziranim na opsežnom dugogodišnjem iskustvu matičnih struka te opisanim i propisanim kroz više drugih Zakona Republike Hrvatske. Upravo to iskustvo, putem ovlasti Komora, gradi i održava potrebna razina profesionalnosti i kvalitete djelatnosti, a što u konačnici ima utjecaj na kvalitetu usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima kao najvažnijim dionicima sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 914 | IVANA ČORIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 915 | HELENA RAŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 916 | MARTINA BENIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Podržavam prijedlog za brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga, a koji se odnose na prijenos ovlasti strukovnih komora na Akademiju socijalne skrbi, u pogledu priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Osim argumentacije koju su navele strukovne komore u prethodno podnesenim komentarima na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, ističem da predlagatelj o obrazloženju nije dao jasan razlog za prijenos ovih ovlasti na Akademiju socijalne skrbi i cilj koji se ovim prijenosom ovlasti želi postići. Obrazloženje predlagatelja glasi: Ovim člankom propisuje se prijelazni režim za postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija. Svi postupke koji su započeti i nisu dovršeni do 1. siječnja 2026. dovršit će Akademija socijalne skrbi prema uvjetima posebnih pravilnika. Ovakva formulacija nema u interesu zaštitu krajnjih korisnika usluga (djece s teškoćama i osoba s invaliditetom), javnog interesa i integriteta struke. Nadam se da će se Prijedlog izmijeniti sukladno podnesenim komentarima strukovnih komora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 917 | MARTINA BARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao socijalna pedagoginja zaposlena u sustavu pravosuđa, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga i suradnih komora, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 918 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 919 | MIRNA NIKOLOZO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 920 | SVETISLAV JOKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti kao psiholog podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 921 | MIRNA BARBARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao i komentare Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Oduzimanje ove ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora, koja kvalitetno i učinkovito provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ozbiljno ugrožava kvalitetu i regulaciju naše struke. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 922 | MARTA PONGRAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 923 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | komentar je primljen na znanje |
| 924 | MAJDA JOHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 925 | DUŠANKA KOSANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 926 | JELENA GAMBIRAŽA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 927 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i partnerskih komora (Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga). | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 928 | JANJA VUCKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 929 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 930 | MARTINA IVANDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore te druge dvije strukovne komore! | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 931 | RENATA VRAGOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Predlažem da se briše čl. 39, posebno ako se prethodno nije napravila analiza stručnih kapaciteta Akademije za obavljanje ove ovlasti. Naime prilikom preuzimanja navedene javne ovlasti od Agencije za odgoj i obrazovanje, ali i ranije vezano uz konzultacije od strane AZOO bilo je jasno vidljivo da nije riječ o jednostavnim upravnim postupcima i traženju mišljenja od nadležnih fakulteta, već da je neophodno usporediti studije i donijeti odgovarajuće mjere a onda i osigurati njihovu provođenje i kontrolu ispunjenja. U protivnom se provociraju dugotrajni sudski postupci. Donošenje rješenja o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za pojedine struke možda nije toliko složeno koliko za djelatnost edukacijskih rehabilitatora, jer malo država ima usporedive fakultetske studije. Stoga je neophodno parcijalno priznavanje i donošenje mjera. Lijepo molim da se prije odluke o donošenju ovog spornog članka barem razmjene iskustva s priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije za edukacijske rehabilitatore s Agencijom za odgoj i obrazovanje koja je to obavljala nekad i Hrvatskom komorom edukacijskih rehabilitatora kako bi se utvrdilo da li će Akademija biti u stanju provoditi i pod kojim kondicijama daljnjeg zapošljavanja, ugovaranja savjetodavne pomoći i opterećivanja državnog proračuna. U suprotnom će se ovim propisom proizvesti šteta i za državu i za dignitet struke a najviše za korisnike usluga edukacijskih rehabilitatora, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Nadam se da je to nekome ipak bitno. Za nas u praksi bilo bi mudrije da se iznašao način kako da u javnim ustanovama zapošljavamo strane radnike barem na tehničkim poslovima (spremačice, kuhari, vozači, domari i sl.) ako ne i na poslovima osobnih asistenata, njegovatelja i medicinskih tehničara, kojih isto kronično nedostaje. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 932 | MARTINA KNEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 933 | PAMELA ANDREA KOVACEVIC ORELLANA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 934 | IVANA VIDAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 935 | MATEJ TOMAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psiholog podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 936 | ANKA NAPICA DUJMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 937 | NIKOLINA STANIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Kao psihologinja podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 938 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo sljedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Ističemo da je u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog na području Republike Hrvatske naše načelo potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Ističemo kvačitetnu suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija socijalne skrbi nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagokih usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska komora socijalnih pedagoga zaprimila je 11 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u Republici Hrvatskoj, od kojih je samo jedan odbijen, dva su poztivno riješena nakon žalbi zbog proceduralnih propusta koji su se dogodili u prvoj godini osnivanja Komore, a osali su pozitivno riješeni. U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške psofrdije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe I druge djelatnosti u koima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od manje od 30% socijalnihj pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi 1. Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. 2. Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. 3. Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psiholog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Ističemo da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, Ministarstava zdravstva te Ministarstva znanosti obrazivanja i mladih, Ministasrtva pravosuđa kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbe javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja te pravosuđa. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 939 | ANDREA RETIH | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Apsolutno nedopustivo da se stručnim komorama oduzimaju ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija te da i priznavanje diploma sa suspektnih učilišta dođe pod politički utjecaj. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 940 | SANJA RADICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Potpuno se slažem s mišljenjem i argumentacijom Hrvatske psihološke komore i drugih strukovnih Komora koje su argumentirano i jasno iznjele svoje prijedloge te ih nemam potrebe ponavljati. Stoga ću upitati zdravorazumski ima li smisla da Akademija SOCIJALNE SKRBI odlučuje o kvalificiranosti psihologa u MEDICINI RADA, VOJNIH psihologa ili SPORTSKIH psihologa ili FORENZIČNIH psihologa, a za neke od kojih su potrebne i dodatne dopusnice. Meni to nešto nema smisla. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 941 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 942 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 39. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 943 | LUCINKA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 40. stavka 3. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 944 | LANA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 40. stavka 3. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 945 | TAJANA ŠARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedlo | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 946 | DAVOR DUBRAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psiholog, u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, i brisanje članka 40. stavka 3. prijedloga. Smatram da je u interesu svih spomenutih struka i države inzistirati na kvaliteti priznavanja inozemnih kvalifikacija, a problem neetičnih pojedinaca koji zadiru u prostor psihološke struke je višestruk, slojevit, koji ovim promjenama može biti samo pojačan. Zaista ne vidim niti jedan racionalni argument za prebacivanje ovog izuzetno važnog koraka u osiguravanju psihološke usluge i pomoći našem građanstvu, drugom tijelu koje vrlo vjerojatno nije upoznato i nema kompetenciju baratati s prebrojnim problemima, za koje već postoje značajni napori (i znanja) unutar struke. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 947 | JOZO KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 40. stavka 3. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 948 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam komentar Snježane Grgić i prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 40. stavka 3. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 949 | TINA KRZNARIĆ JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja i doktorica znanosti u području psihologije, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojimase predlaže brisanje članka 40. stavka 3. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 950 | SANJA HORVATIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao socijalni pedagog sa znanstvenom titulom stečenom na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti podržavam komentare i argumentaciju zahtjeva za brisanjem čl. 40. st.3.Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Također, podržavam komentare Vijeća studija socijalne pedagogije, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih radnika. Kao stručna radnica u izravnom radu s djecom i mladima u ustanovi socijalne skrbi te višegodišnja zaposlenica u sustavu obrazovanja, uz argumente narušavanja važećih pravnih normi koje su istaknule komore, posebno sam zabrinuta za kvalitetu rada s djecom i mladima s problemima u ponašanju i s drugim teškoćama. Iz izmjena je nejasno na koji bi način predloženo pravno rješenje doprinijelo bržem i ujednačenijem rješavanju predmeta, a moguće je narušavanje kvalitete rada s najranjivijim skupinama društva i dobrobiti pojedinca. Smatram kako potrebne kompetencije, a što uključuje priznavanje inozemnih kvalifikacija i praćenje kvalitete rada s djecom i mladima, trebaju i mogu standardizirano uvjetovati, pratiti, vrednovati i poboljšavati samo odgovarajuće komore kao samostalne i neovisne organizacije, misija kojih je očuvanje profesionalnog, znanstveno utemeljenog i etičnog standarda. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 951 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 952 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojimase predlaže brisanje članka 40. stavka 3. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 953 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 954 | DEJANA VARNICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Ukoliko se prihvati brisanje ili promjena prethodnog članka (39), onda je nužno brisanje i članka 40, stavka 3. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 955 | MAJA MOČIBOB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 956 | IDA ŠINTIĆ VEREM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 957 | BRUNA DADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članka 40. stavka 3. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 958 | JANA ŠUPER GUBO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 959 | KARLA TRZIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao edukacijski rehabilitator u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 960 | IVANA JAMBROVIĆ ČUGURA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psiholog, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 961 | IVANA JAMBROVIĆ ČUGURA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psiholog, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore,a ovaj prijedlog smatram skandaloznim. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 962 | NIKOLINA JURKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore socijalnih pedagoga u vezi brisanja stavka 3. ovog članka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 963 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 40. stavka 3. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 964 | MATEA KRIŠTO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 965 | TINA PERAICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 966 | KARLO BORJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao student socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 967 | ANA MATIJA PARLOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore i partnerskih komora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 968 | MATEA KULEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 969 | ANDREA PAULIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Poštovani, Povjerenstvo za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora prije svega podržava komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Izražavamo zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo. Tražimo brisanje članka 40. stavka 3. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. S poštovanjem, Andrea Paulik, članica Povjerenstva za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 970 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Podržavamo komentare nadležnih komora i tražimo brisanje Članka 40., stavka 3. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 971 | TOMISLAV FILJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Predlažem brisati stavak 3. u potpunosti ili bar u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku psihološku komoru. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 972 | DAJANA MARJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 973 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 974 | DAMIR MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao edukacijski rehabilitator i docent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te član Nadzornog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i komentarima matične komore te drugih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. ovog Prijedloga. Ovi članci prijedloga Zakona direktno poništavaju važne sastavnice javnih ovlasti Komora, baziranim na opsežnom dugogodišnjem iskustvu matičnih struka te opisanim i propisanim kroz više drugih Zakona Republike Hrvatske. Upravo to iskustvo, putem ovlasti Komora, gradi i održava potrebna razina profesionalnosti i kvalitete djelatnosti, a što u konačnici ima utjecaj na kvalitetu usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima kao najvažnijim dionicima sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 975 | MARTINA BARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao socijalna pedagoginja zaposlena u sustavu pravosuđa, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga i suradnih komora, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 976 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 977 | MIRNA NIKOLOZO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 978 | MARTA PONGRAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 979 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 980 | MAJDA JOHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 981 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 982 | MATEA UGRINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 983 | JANJA VUCKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 984 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 985 | MARTINA KNEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 986 | IVANA VIDAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 987 | MATEJ TOMAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psiholog podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 988 | ANKA NAPICA DUJMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 989 | NIKOLINA STANIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 990 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo sljedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Ističemo da je u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog na području Republike Hrvatske naše načelo potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Ističemo kvačitetnu suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija socijalne skrbi nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagokih usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska komora socijalnih pedagoga zaprimila je 11 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u Republici Hrvatskoj, od kojih je samo jedan odbijen, dva su poztivno riješena nakon žalbi zbog proceduralnih propusta koji su se dogodili u prvoj godini osnivanja Komore, a osali su pozitivno riješeni. U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške psofrdije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe I druge djelatnosti u koima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od manje od 30% socijalnihj pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi 1. Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. 2. Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. 3. Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psiholog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Ističemo da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, Ministarstava zdravstva te Ministarstva znanosti obrazivanja i mladih, Ministasrtva pravosuđa kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbe javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja te pravosuđa. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 991 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 992 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 40. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 993 | LUCINKA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 41. stavka 1. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 994 | LANA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 41. stavka 1. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 995 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Predlažem brisanje članka 41. stavka 1. prijedloga u skladu s argumentacijom Hrvatske komore socijalnih radnika | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 996 | ANA ZOGER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članka 41. stavka 1. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 997 | TAJANA ŠARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedlo | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 998 | JOZO KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 41. stavka 1. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 999 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 41. stavka 1. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1000 | TINA KRZNARIĆ JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja i doktorica znanosti u području psihologije, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 41. stavka 1. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1001 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 41. stavka 1. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1002 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1003 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1004 | IDA ŠINTIĆ VEREM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1005 | MAJA MOČIBOB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1006 | BRUNA DADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članka 41. stavka 1. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1007 | JANA ŠUPER GUBO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1008 | IVANA JAMBROVIĆ ČUGURA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psiholog, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1009 | NIKOLINA JURKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao socijalna pedagoginja slažem se s prijedlogom Hrvatske komore socijalnih pedagoga vezano za brisanja stavka 1. ovog članka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1010 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 41. stavka 1. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1011 | MATEA KRIŠTO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1012 | TINA PERAICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1013 | KARLO BORJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao student socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1014 | LUCIJA ŠAŠKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1015 | ANDREA PAULIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Poštovani, Povjerenstvo za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora prije svega podržava komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Izražavamo zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo. Tražimo brisanje članka 41. stavka 1. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. S poštovanjem, Andrea Paulik, članica Povjerenstva za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1016 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Slažemo se s komorama nadležnima za psihološku, djelatnost socijalnih radnika, rehabilitatora i socijalnih pedagoga, i protivimo se donošenju Pravilnika te tražimo brisanje članka 41., stavka 1. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1017 | TOMISLAV FILJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Predlažem brisati stavak 1. Budući da sam obrazložio i predložio brisanje st.1. u čl. 26. ni zadržavanje ove odredbe nema svrhe. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1018 | DAJANA MARJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1019 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U ime Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji obrazuje najveći broj budućih psihologa u Republici Hrvatskoj i usko surađuje s Hrvatskom psihološkom komorom u priznavanju stručnih kvalifikacija, izražavam punu podršku komentaru Hrvatske psihološke komore na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. S obzirom na našu odgovornost za obrazovanje psihologa i usklađivanje nastavnih programa s potrebama struke, naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu. Naš Odsjek ostaje otvoren za daljnju suradnju s Komorom i nadležnim institucijama u cilju očuvanja visoke kvalitete obrazovanja i profesionalnih standarda psihologa u Republici Hrvatskoj. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, Pročelnica Odsjeka za psihologiju | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1020 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1021 | DAMIR MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao edukacijski rehabilitator i docent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te član Nadzornog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i komentarima matične komore te drugih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. ovog Prijedloga. Ovi članci prijedloga Zakona direktno poništavaju važne sastavnice javnih ovlasti Komora, baziranim na opsežnom dugogodišnjem iskustvu matičnih struka te opisanim i propisanim kroz više drugih Zakona Republike Hrvatske. Upravo to iskustvo, putem ovlasti Komora, gradi i održava potrebna razina profesionalnosti i kvalitete djelatnosti, a što u konačnici ima utjecaj na kvalitetu usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima kao najvažnijim dionicima sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1022 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U potpunosti kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1023 | MIRNA NIKOLOZO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1024 | MARTA PONGRAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1025 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1026 | MAJDA JOHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1027 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1028 | MATEA UGRINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1029 | JANJA VUCKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1030 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1031 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1032 | MARIJA MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja, podržavam komentar Hrvatske psihološke Komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1033 | MARTINA KNEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1034 | PAMELA ANDREA KOVACEVIC ORELLANA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1035 | IVANA VIDAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1036 | MATEJ TOMAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psiholog podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1037 | ANKA NAPICA DUJMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1038 | NIKOLINA STANIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1039 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo sljedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Ističemo da je u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog na području Republike Hrvatske naše načelo potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Ističemo kvačitetnu suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija socijalne skrbi nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagokih usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska komora socijalnih pedagoga zaprimila je 11 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u Republici Hrvatskoj, od kojih je samo jedan odbijen, dva su poztivno riješena nakon žalbi zbog proceduralnih propusta koji su se dogodili u prvoj godini osnivanja Komore, a osali su pozitivno riješeni. U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške psofrdije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe I druge djelatnosti u koima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od manje od 30% socijalnihj pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi 1. Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. 2. Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. 3. Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psiholog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Ističemo da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, Ministarstava zdravstva te Ministarstva znanosti obrazivanja i mladih, Ministasrtva pravosuđa kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbe javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja te pravosuđa. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1040 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1041 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 41. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1042 | LUCINKA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 42. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1043 | LANA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 42. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1044 | OLJA DRUŽIĆ LJUBOTINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Podržavam prijedlog Hrvatske komore socijalnih radnika kojim se predlaže brisanje članka 42. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1045 | ANA ZOGER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članka 42. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1046 | TAJANA ŠARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., člana 39., članka, 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedlo | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1047 | JOZO KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 42. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1048 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 42. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1049 | TINA KRZNARIĆ JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja i doktorica znanosti, podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1050 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1051 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 42. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1052 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1053 | DEJANA VARNICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Ukoliko se prihvati brisanje ili promjena članka 39, onda je nužno brisanje i članka 42. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1054 | IDA ŠINTIĆ VEREM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1055 | MAJA MOČIBOB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1056 | BRUNA DADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 42. jer smatram da pravo i obaveza priznavanja inozemnih struka treba ostati isključio na pojedinim strukama | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1057 | JANA ŠUPER GUBO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1058 | IVANA JAMBROVIĆ ČUGURA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psiholog, podržavam komentar Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1059 | NIKOLINA JURKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore socijalnih pedagoga za brisanjem ovog članka. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1060 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 42. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1061 | MATEA KRIŠTO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1062 | TINA PERAICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te Hrvatske psihološke komore. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1063 | KARLO BORJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao student socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1064 | MATEA KULEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1065 | ANDREA PAULIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Poštovani, Povjerenstvo za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora prije svega podržava komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Izražavamo zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo. Tražimo brisanje članka 42. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. S poštovanjem, Andrea Paulik, članica Povjerenstva za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1066 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Podržavamo komentare nadležnih komora i tražimo brisanje članka 42. i protivimo se donošenju novog Pravilnika. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pojedinih profesija treba biti u nadležnosti Hrvatske psihološke komore, te komora socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1067 | TOMISLAV FILJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Predlažem brisati cijeli članak. Budući da sam obrazložio i predložio brisanje čl. 41. st.1. ni zadržavanje ove odredbe nema svrhe. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1068 | DAJANA MARJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1069 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U ime Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji obrazuje najveći broj budućih psihologa u Republici Hrvatskoj i usko surađuje s Hrvatskom psihološkom komorom u priznavanju stručnih kvalifikacija, izražavam punu podršku komentaru Hrvatske psihološke komore na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi. Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. S obzirom na našu odgovornost za obrazovanje psihologa i usklađivanje nastavnih programa s potrebama struke, naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu. Naš Odsjek ostaje otvoren za daljnju suradnju s Komorom i nadležnim institucijama u cilju očuvanja visoke kvalitete obrazovanja i profesionalnih standarda psihologa u Republici Hrvatskoj. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, Pročelnica Odsjeka za psihologiju | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 1070 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1071 | DAMIR MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao edukacijski rehabilitator i docent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te član Nadzornog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i komentarima matične komore te drugih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. ovog Prijedloga. Ovi članci prijedloga Zakona direktno poništavaju važne sastavnice javnih ovlasti Komora, baziranim na opsežnom dugogodišnjem iskustvu matičnih struka te opisanim i propisanim kroz više drugih Zakona Republike Hrvatske. Upravo to iskustvo, putem ovlasti Komora, gradi i održava potrebna razina profesionalnosti i kvalitete djelatnosti, a što u konačnici ima utjecaj na kvalitetu usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima kao najvažnijim dionicima sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1072 | MARTINA BARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao socijalna pedagoginja zaposlena u sustavu pravosuđa, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga i suradnih komora, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1073 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U potpunosti kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1074 | MIRNA NIKOLOZO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1075 | MARTA PONGRAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1076 | SARA ŠIMUNOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao magistra psihologije podržavam komentar Hrvatske psihološke Komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1077 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1078 | MAJDA JOHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1079 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1080 | MATEA UGRINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1081 | JANJA VUCKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1082 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1083 | MARIJA MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja, podržavam komentar Hrvatske psihološke Komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1084 | MARTINA KNEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1085 | IVANA VIDAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1086 | MATEJ TOMAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psiholog podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1087 | ANKA NAPICA DUJMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1088 | NIKOLINA STANIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1089 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo sljedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Ističemo da je u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog na području Republike Hrvatske naše načelo potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Ističemo kvačitetnu suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija socijalne skrbi nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagokih usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska komora socijalnih pedagoga zaprimila je 11 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u Republici Hrvatskoj, od kojih je samo jedan odbijen, dva su poztivno riješena nakon žalbi zbog proceduralnih propusta koji su se dogodili u prvoj godini osnivanja Komore, a osali su pozitivno riješeni. U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške psofrdije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe I druge djelatnosti u koima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od manje od 30% socijalnihj pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi 1. Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. 2. Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. 3. Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psiholog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Ističemo da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, Ministarstava zdravstva te Ministarstva znanosti obrazivanja i mladih, Ministasrtva pravosuđa kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbe javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja te pravosuđa. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1090 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1091 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 42. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1092 | LUCINKA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 43. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1093 | LANA KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 43. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1094 | ANA ZOGER | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao socijalna pedagoginja predlažem brisanje članka 43. prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1095 | JOZO KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članka 43. prijedloga | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1096 | IVANA DANILOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 43. prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1097 | TINA KRZNARIĆ JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja i doktorica znaosti, podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1098 | SANJA HORVATIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao socijalni pedagog sa znanstvenom titulom stečenom na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti podržavam zahtjev za brisanjem čl.43. Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Također, podržavam komentare Vijeća studija socijalne pedagogije, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih radnika. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1099 | MARIJANA GLADOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1100 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1101 | SNJEŽANA GRGIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Psihologinja sam. Podržavam komentare i prijedloge Hrvatske psihološke komore, Gordane Kuterovac Jagodić, Anite Lauri Korajlija, Zagrebačkog psihološkog društva i Tihane Fontane Ristić. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. U obrazloženju prenosim komentar Anite Lauri Korajlije: “Smatramo kako je očuvanje standarda obrazovanja i stručnosti psihologa ključno za osiguravanje kvalitete psiholoških usluga u različitim sektorima – od socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva do pravosuđa. Prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Hrvatske psihološke komore na Akademiju socijalne skrbi predstavlja značajan rizik za očuvanje stručnosti i kvalitete pristupa psihološkoj profesiji, iz više razloga: 1. Kompetencije i iskustvo u priznavanju kvalifikacija – Hrvatska psihološka komora već godinama uspješno provodi ovaj postupak u suradnji s akademskom zajednicom, osiguravajući uskladbu inozemnih obrazovnih standarda s nacionalnim standardima psihološke struke. Akademija socijalne skrbi nema iskustvo u provođenju upravnih postupaka niti stručni kadar za procjenu inozemnih kvalifikacija. 2. Suradnja između Komore i sveučilišta – Hrvatska psihološka komora u svojem radu uključuje sveučilišne profesore i stručnjake iz područja psihologije, čime osigurava kvalitetnu i objektivnu procjenu kvalifikacija i dodatnih edukacija koje su potrebne za izjednačavanje standarda obrazovanja. 3. Ugrožavanje integriteta psihološke struke – Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za psihološku struku može rezultirati nižim standardima priznavanja kvalifikacija, što bi dugoročno moglo narušiti kvalitetu rada budućih psihologa u Hrvatskoj. 4. Zakonodavna neusklađenost – Kao što je istaknula Komora, predložene izmjene nisu u skladu s regulativnim okvirom koji regulira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija te su u suprotnosti s ustaljenim modelima strukovne samoregulacije u drugim sektorima. ***naglašavamo da je ključna uloga akademske zajednice i strukovnih tijela u priznavanju i procjeni inozemnih kvalifikacija. Iz tog razloga podržavamo prijedlog Hrvatske psihološke komore za zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija unutar Komore te predlažemo dodatno jačanje suradnje između sveučilišta i Komore u tom procesu.“ | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1102 | DEJANA VARNICA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Ukoliko se prihvati brisanje ili promjena članka 39, onda je nužno brisanje i članka 43. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1103 | IDA ŠINTIĆ VEREM | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore (brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43.) | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1104 | BRUNA DADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao socijalna pedagoginja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 43. jer smatram da pravo i obaveza priznavanja inozemnih diploma mogu provoditi isključivo tijela pojedinih struka te se NIKAKO ne može uopćavati pristup i pripisati sva ovlast jednom tijelu. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1105 | JANA ŠUPER GUBO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao edukacijski rehabilitator, podržavam i slažem se s odlukom Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga, kojom se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1106 | NIKOLINA JURKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao socijalan pedagoginja u potpunosti se slažem s prijedlogom Hrvatske komore socijalnih pedagoga koji se odnosi na brisanje članka 43. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1107 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1108 | KARLO BORJAN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao student socijalne pedagogije u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore psihoterapeuta te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1109 | ANA MATIJA PARLOV | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Podržavam komentar Hrvatske psihološke komore i partnerskih komora kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1110 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Predlaže se brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska komora socijalnih radnika smatra kako je važno očuvati kontinuitet i dosljednost u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika. Dosadašnji rad Komore u ovom području osigurao je visok stupanj stručnosti, transparentnosti i kvalitete, što je ključno za održavanje profesionalnih standarda u socijalnoj skrbi. Postojeći sustav priznavanja kvalifikacija unutar Komore već uključuje suradnju s visokoškolskim ustanovama i prilagodbu prema europskim standardima, što omogućava brzo i stručno rješavanje predmeta. S obzirom na unapređenja koja su već ostvarena, vjerujemo da je optimalno rješenje daljnje jačanje postojećeg sustava kroz osnaživanje kapaciteta i nastavak suradnje s relevantnim dionicima. Time će se očuvati dosadašnji standardi i osigurati dodatni napredak u ovom ključnom području za profesiju socijalnog rada. Zašto smatramo da ovlasti trebaju ostati pri Komori 1. Povezanost s akademskom zajednicom i ujednačavanje kriterija Hrvatska komora socijalnih radnika ostvarila je kvalitetnu suradnju s visokoškolskim ustanovama koje obrazuju socijalne radnike – Pravnim fakultetom u Zagrebu, Studijskim centrom socijalnog rada i Pravnim fakultetom u Osijeku. Ta suradnja omogućila je aktivno ujednačavanje kriterija za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija, čime se osigurava dosljednost, transparentnost i visoka kvaliteta procesa. 2. Stručna specifičnost i praksa Kao strukovno tijelo, Komora je najbolje pozicionirana za procjenu inozemnih kvalifikacija u skladu s visokim obrazovnim i stručnim standardima koji su usklađeni s praksom u Hrvatskoj. 3. Unapređenje postojećeg sustava Tijekom posljednjih nekoliko godina Komora je značajno unaprijedila proces priznavanja kvalifikacija, smanjila administrativna opterećenja te povećala transparentnost i učinkovitost. Ove promjene dokazale su učinkovitost postojećeg sustava, a daljnje jačanje kapaciteta Komore, umjesto prijenosa ovlasti, dugoročno bi osiguralo kvalitetu i kontinuitet u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Cijenimo ulogu Akademije socijalne skrbi u sustavu socijalne skrbi te smatramo da ona može doprinijeti daljnjem razvoju i podršci struci. Međutim, uvjereni smo da bi zadržavanje ovlasti priznavanja inozemnih kvalifikacija unutar Hrvatske komore socijalnih radnika, uz nastavak suradnje s Akademijom i ostalim relevantnim dionicima, osiguralo kontinuitet i daljnje unapređenje standarda profesije. Hrvatska komora socijalnih radnika apelira da se ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika zadrže pri Komori. Uz dosadašnje rezultate, smatramo da će takva odluka očuvati i unaprijediti standarde struke te osigurati kvalitetu socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. U obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesiju socijalnog radnika, Komora postupa transparentno i odgovorno, u stalnoj komunikaciji s građanima, stručnjacima i nadležnim institucijama. Ističemo važnost suradnje s resornim ministarstvom kako bismo osigurali učinkovitost i jasnoću postupaka te daljnji razvoj sustava socijalne skrbi. Povjerene javne ovlasti imaju ključnu ulogu u održavanju standarda profesije socijalnog rada, koja je od velikog društvenog značaja. Komora se zalaže za nastavak odgovornog i savjesnog provođenja tih ovlasti, uz osiguranje potrebnih resursa, kako bi se osigurala stručnost, stabilnost i kvaliteta usluga u korist korisnika i društva u cjelini. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1111 | MATEA KULEŠ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1112 | ANDREA PAULIK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Poštovani, Povjerenstvo za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora prije svega podržava komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Izražavamo zabrinutost zbog prijedloga izmjena koje predviđaju prijenos ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija s Komore na drugo tijelo. Tražimo brisanje članka 43. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, kao strukovna organizacija s javnim ovlastima, dosad je sustavno i stručno provodila postupke priznavanja kvalifikacija u skladu s visokim standardima i u suradnji s akademskom i stručnom zajednicom. Prijenos ovlasti na tijelo koje nije specijalizirano za ovu vrstu postupaka može dovesti do smanjenja standarda, pravne nesigurnosti i negativnog utjecaja na kvalitetu usluga pruženih korisnicima, posebno djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom. Smatramo da je nužno osigurati kontinuitet stručne procjene i poštivanje pravne sigurnosti u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Regulacija struke mora ostati u nadležnosti stručnjaka koji najbolje razumiju njezinu specifičnost i potrebe. Zalažemo se za zadržavanje dosadašnje regulacije u okviru Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora te naglašavamo važnost stručne neovisnosti i osiguranja najviših standarda u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijskih djelatnosti. S poštovanjem, Andrea Paulik, članica Povjerenstva za stručno usavršavanje Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1113 | ZAGREBAČKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Podržavamo komentare nadležnih komora i tražimo brisanje članka 43. i protivimo se donošenju novog Pravilnika. Reguliranje pojedinih navedenih profesija treba ostati u nadležnosti Hrvatske psihološke komore, te komora socijalnih radnika, edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1114 | TOMISLAV FILJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Predlažem brisati prijedlog u potpunosti ili bar brisati stavak 2. Ovim prijedlogom se brišu odredbe u 4 posebna zakona. Naravno da papir sve trpi i naravno da je primjera za ovakvo stvaranje kaosa već bilo, no praksa da se izmjenama jednog zakona mijenjaju ili ukidaju odredbe drugog ili drugih zakona niti djeluje logično, niti je prihvatljiva iz kuta neopsesivnih pratitelja propisa u vlastitoj struci, niti je u skladu s Jedinstvenim metodološkim nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (čl. 49. st.1. Izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis.). | Prihvaćen | komentar je primljen na znanje |
| 1115 | DAJANA MARJANOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore psihoterapeuta i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1116 | ANITA LAURI KORAJLIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22), podržavam komentar i prijedlog Hrvatske psihološke komore:. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Kao predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore, i kao netko tko je u tom Povjerenstvu angažiran od samog početka, smatram da je važno iznijeti iskustvo rada ovog povjerenstva pri HPK. Iz godine u godinu sve je više zahtjeva za priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija; mladi ljudi iz Hrvatske sve više odlaze studirati vani. Pri tome je najviše poteškoća sa tri vrste studija koje nisu ni usklađene sa studijima kakvi se izvode u RH, ali ni sa standardima EuroPsy. Jedno su dvopredmetni studiji kakvi se izvode u SAD-u (minor i major usmjerenja) ili npr. na nekim studijima u BIH. Iskustva sa četverogodišnjim studijima u SAD-u su da je najčešće zastupljeno znatno više drugih sadržaja u odnosu na sadržaje iz psihologije. Kad se radi o dvopredmetnim studijima iz BIH, na njima je također tek polovica studija vezana uz psihološke sadržaje. Drugi problem su jednogodišnji diplomski studiji u EU zemljama, koji, iako su visoko specijalizirani u sadržajima iz psihologije, opsegom ne odgovaraju onome što je standard obrazovanja u RH, kao ni EuroPsy standardima. Posebno su problematični tzv. znanstveni diplomski studiji koji studente obrazuju za nastavak obrazovanja (doktorat), a ne za obavljanje psihološke djelatnosti. Treći su problem studiji psihologije na privatnim učilištima koji su "primijenjeni", uz apsolutni izostanak temeljnih znanja potrebnih za usvajanje naprednih i složenih stručnih znanja i vještina na višim razinama. Ti studiji također nisu usklađeni ni sa standardima studija u RH, ali ni sa EuroPsy standardima. U posljednje je vrijeme snažan pritisak online stručnih studija koji ne zadovoljavaju niti jedan standard obrazovanja za reguliranu profesiju, ali upisuju veliki broj hrvatskih studenata koji su očekivali da će nakon završenog studija moći raditi u RH. Iskustvo HPK sa svim oblicima problematičnih inozemnih studija je dugogodišnje i zaista ne vidim niti jedan stručan i prihvatljiv argument za preuzimanje te nadležnosti od strane Akademije socijalne skrbi koja s tim nema iskustva, a problematika je iznimno osjetljiva. Povjerenstvo je kroz godine ostvarilo suradnju s visokim učilištima kako u priznavanju diploma, tako i u provođenju dopunskim mjera i sad zaista možemo reći da taj sustav funkcionira. Oduzimanje ovlasti HPK predstavlja ugrozu procesu priznavanja diploma i potencijalno omogućavanje pristupa struci neadekvatno educiranim stručnjacima. Stoga, ukoliko postoje poteškoće s provedbom ove ovlasti unutar Komore, pozivam Ministarstvo da ih riješi na drugačiji način, a ne oduzimanjem ovlasti Komorama. izv. prof. dr. sc. Anita Lauri Korajlija, predsjednica Povjerenstva za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti Hrvatske psihološke komore | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1117 | DAMIR MIHOLIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao edukacijski rehabilitator i docent na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu te član Nadzornog odbora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora slažem se sa stavom i komentarima matične komore te drugih komora, kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. ovog Prijedloga. Ovi članci prijedloga Zakona direktno poništavaju važne sastavnice javnih ovlasti Komora, baziranim na opsežnom dugogodišnjem iskustvu matičnih struka te opisanim i propisanim kroz više drugih Zakona Republike Hrvatske. Upravo to iskustvo, putem ovlasti Komora, gradi i održava potrebna razina profesionalnosti i kvalitete djelatnosti, a što u konačnici ima utjecaj na kvalitetu usluga koje se pružaju krajnjim korisnicima kao najvažnijim dionicima sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1118 | MARTINA BARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao socijalna pedagoginja zaposlena u sustavu pravosuđa, u potpunosti podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga i suradnih komora, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske psihološke komore, kojima se predlaže BRISANJE ČLANAKA 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. iz prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1119 | DUBRAVKA SVILAR BLAŽINIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | U potpunosti kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1120 | MIRNA NIKOLOZO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1121 | SVETISLAV JOKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | U potpunosti kao psiholog podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1122 | MARTA PONGRAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1123 | ANTUN PRETKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | U potpunosti podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1124 | JACQUELINE BAT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao edukacijska rehabilitatorica podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. Stanje u sustavu socijalne skrbi je katastrofalno, pogotovo s djecom s većim poremećajima u ponašanju i razvojnim teškoćama koji se van svih pravila struke trpaju u domove ustanova po načelu "slobodnog kreveta" ne vodeći uopće računa o specifičnostima pojedinih razvojnih poremećaja koji jedni druge mogu trigerirati, dolazi do ozljeda i djece i djelatnika, a to sve samo zato što ustanovama upravljaju isključivo socijalni radnici koji nemaju dovoljnu stručnu edukaciju, a svaka multidisciplinarnost u pristupu ovoj problematici se sustavno dokida. Izrazito sam protiv ovog pokušaja daljnje devaluacije stručnog i znanstvenog opsega edukacijsko rehabilitacijske djelatnosti , kako bi se omogućilo ljudima s neusklađenim studijskim programima da rade na istim radnim mjestima kao i hrvatski studenti. Nedopustivo! Podržavam komentare i Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Nećemo dopustiti devaluaciju naših struka i daljnje pogoršanje stanja u socijalnoj skrbi koje je već sad, s ozljedama ma koje se događaju u trajnom smještaju, alarmantno i za obavještavanje šire javnosti. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1125 | MAJDA JOHA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1126 | JELENA GAMBIRAŽA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske komore socijalnih pedagoga | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1127 | RENATA TRESKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1128 | MATEA UGRINA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1129 | JANJA VUCKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1130 | ANDREA BREKALO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao magistra edukacijske rehabilitacije, podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Hrvatske psihološke komore i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1131 | MARIJA MIOČIĆ-STOŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja, podržavam komentar Hrvatske psihološke Komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1132 | MARTINA KNEZ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1133 | PAMELA ANDREA KOVACEVIC ORELLANA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1134 | IVANA VIDAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1135 | MATEJ TOMAZIN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psiholog podržavam navedene komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1136 | ANKA NAPICA DUJMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1137 | NIKOLINA STANIŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Kao psihologinja podržavam komentare Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga te Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1138 | HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo sljedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog namjerava oduzeti Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz više razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji – socijalni pedagog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Ističemo da je u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog na području Republike Hrvatske naše načelo potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. Hrvatska komora socijalnih pedagoga ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti sastavljeno je od ovlaštenih socijalnih pedagoga i sveučilišnih nastavnika. Ističemo kvačitetnu suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija socijalne skrbi nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, neće se rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, standardi obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, što će u konačnici negativno utjecati na korisnike socijalnopedagokih usluga u svim društvenim područjima, u sustavu socijalne skrbi, ali i u obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu i drugim sustavima u kojima socijalni pedagozi rade. Hrvatska komora socijalnih pedagoga osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u socijalnopedagoškoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem iste u Republici Hrvatskoj. Kako bi Komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji, uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima mali broj zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska komora socijalnih pedagoga zaprimila je 11 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u Republici Hrvatskoj, od kojih je samo jedan odbijen, dva su poztivno riješena nakon žalbi zbog proceduralnih propusta koji su se dogodili u prvoj godini osnivanja Komore, a osali su pozitivno riješeni. U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: - Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (i drugim komorama u sustavu socijalne skrbi), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje socijalnopedagoške psofrdije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, pravosuđe I druge djelatnosti u koima rade socijalni pedagozi. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od manje od 30% socijalnihj pedagoga radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. - Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. - Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o socijalnopedagoškoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. - Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. Zaključak i prijedlozi 1. Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda socijalnopedagoške djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. 2. Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. 3. Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, psiholog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Ističemo da je Hrvatska komora socijalnih pedagoga pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, Ministarstava zdravstva te Ministarstva znanosti obrazivanja i mladih, Ministasrtva pravosuđa kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbe javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja te pravosuđa. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu socijalnopedagoške djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1139 | HRVATSKA KOMORA EDUKACIJSKIH REHABILITATORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN br. 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) propisuje da je nadležno tijelo za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija nadležna strukovna organizacija, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su navedenim Zakonom i posebnim propisima ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pri čemu, ne slučajno, kao prvu u slijedu navodi upravo nadležnu strukovnu organizaciju čije postojanje i svrha se ogleda u samoregulaciji profesije od strane stručnjaka koji istu obavljaju, kao srednji put između regulacije tržištem ili državnom intervencijom. U pravnom smislu, samoregulacija se odnosi na delegaciju ovlasti za donošenje pravila na tijelo kojeg su članovi pravne ili fizičke osobe čije se aktivnosti reguliraju. Slijedeći navedenu pravnu logiku, upravo je izmjenom Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 124/11, 16/19) Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora) priznata javnu ovlast priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, čime je nadležnost u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija objedinjena, dok je prethodno bila podijeljena između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, koje je kroz vrijeme mijenjalo nazive i djelokrug. U tom periodu, priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija provodilo se parcijalno, odnosno rješenja su se donosila specifično za sektor u kojem je pojedino tijelo imalo nadležnost, čime se u praksi provodilo nazovimo djelomično priznavanje. Tako osobe koje su postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodile primjerice pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost mogu obavljati isključivo u sustavu obrazovanja dok u Republici Hrvatskoj obrazovanje za zanimanje edukacijskog rehabilitatora osposobljava osobu za rad u područjima odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, profesionalne orijentacije/rehabilitacije i zapošljavanja, znanosti, civilnog društva i dr., ne ograničavajući time samu djelatnost na pojedini sustav, kao što ni Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN br. 18/22) ne poznaje djelomično priznavanje prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Komora, kao nositelj javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, godišnje odlučuje o približno 30 do 40 zahtjeva kandidata koji su stručnu kvalifikaciju stekli u zemljama Europskog gospodarskog prostora ili trećim zemljama. Tijekom višegodišnje provedbe ove javne ovlasti, sustavno su identificirane i adresirane određene nepravilnosti naslijeđene iz ranije prakse, koja je uključivala priznavanje obrazovnih programa čija se struktura i ishodi učenja ne mogu dovesti u sukladan odnos s obrazovnim standardima u Republici Hrvatskoj. Posljedično, nositelji takvih kvalifikacija nisu raspolagali kompetencijama nužnima za obavljanje regulirane profesije edukacijskog rehabilitatora. Premda je Komora u početnom razdoblju bila primorana postupati u skladu s prethodno uspostavljenom praksom, kroz sustavne analize, konzultacije sa akademskom i stručnom zajednicom i dosljedno primjenjivanje načela profesionalne odgovornosti, provedena je nužna korekcija postupanja. Ove mjere, iako pravno i administrativno zahtjevne, bile su neophodne radi osiguranja strukovne legitimnosti i zaštite krajnjih korisnika usluga, a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Promjena pristupa, iako u potpunosti utemeljena na zakonskim i stručnim standardima, u određenom je broju slučajeva rezultirala povećanjem broja upravnih sporova i sudskih postupaka, što je prouzročilo određene pravne troškove. Međutim, uzimajući u obzir temeljno načelo zaštite javnog interesa, integriteta struke i sigurnosti korisnika, smatramo navedene troškove opravdanima te isti su predstavljali nužnu investiciju u stabilnost i održivost profesionalnih standarda u području edukacijske rehabilitacije. Dodatni izazovi u provedbi ove javne ovlasti proizlaze iz različitih tumačenja pravnih odredbi i neujednačene primjene upravno pravnih standarda u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, osobito u žalbenoj fazi koju provodi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, djelujući u svojstvu drugostupanjskog tijela. Naime, iako važeći pravni okvir propisuje mogućnost potvrđivanja rješenja prvostupanjskog tijela ili samostalnog meritornog odlučivanja u predmetu, u dosadašnjoj upravnoj praksi ne postoji evidentiran slučaj u kojem bi se ta ovlast primijenila, iako se slični pravni instituti koriste u drugim upravnim područjima. U žalbenim postupcima prevladava praksa poništavanja rješenja prvostupanjskog tijela uz vraćanje predmeta na ponovni postupak, što u pravnom i upravnom smislu prolongira postupak donošenja konačne odluke o meritumu zahtjeva te dodatno opterećuje prvostupanjsko tijelo u smislu ponovnog provođenja dokaznog postupka i odlučivanja. Također, uočeno je da se u pojedinim predmetima drugostupanjska rješenja temelje na pravnim obrazloženjima koja nisu u izravnoj vezi s meritornim pitanjem priznavanja kvalifikacija ili ostavljaju prostor za različita pravna tumačenja, čime se stvara pravna nesigurnost i otežava uspostava konzistentne upravne prakse. U tom kontekstu, pravna preciznost i dosljedna primjena materijalnih i procesnih propisa mogla bi doprinijeti pravnoj izvjesnosti, učinkovitosti upravnog postupanja te osiguranju transparentnosti i predvidivosti u odlučivanju o zahtjevima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Predmetno postupanje suprotno je odredbama Zakona o općem upravnom postupku, koji propisuje da drugostupanjsko tijelo može poništiti prvostupanjsko rješenje isključivo u slučajevima kada je u postupku utvrđena bitna povreda postupovnih pravila, nepravilna primjena materijalnih propisa ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Ovakvim postupanjem drugostupanjsko tijelo narušava načelo pravne sigurnosti te uzrokuje značajna odugovlačenja postupaka, što rezultira povredom prava stranaka na suđenje u razumnom roku, koje se sukladno europskoj sudskoj praksi primjenjuje i na upravne postupke. Također, u brojnim slučajevima postupci se nalaze u svojevrsnom pravnom vakuumu u kojem se predmeti više puta vraćaju Komori, bez donošenja konačnog rješenja, čime se ne samo administrativno otežava postupak, već i ugrožava pravna zaštita podnositelja zahtjeva i stabilnost regulirane profesije. Osim navedenog, izrazito je zabrinjavajuće što u postupcima izmjene zakonodavnog okvira, a posebno pri izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, nije pruženo obrazloženje drastične derogacije ovlasti Komore. Konkretnim prijedlogom predviđeno je da se stručna autonomija struke u području edukacijske rehabilitacije u značajnoj mjeri derogira te da se ocjena standarda obrazovanja i regulacija pristupa struci prenese na entitet koji do sada nije obavljao javne ovlasti. S obzirom na sve navedeno, nužno je osigurati da se postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija nastave provoditi u skladu s pravilima struke i načelima pravne sigurnosti, uz poštivanje autonomije strukovnih tijela koja su za to nadležna. Primjeri iz drugih pravnih sustava jasno ukazuju na važnost osiguravanja da stručnjaci s inozemnim kvalifikacijama ispunjavaju propisane standarde za obavljanje reguliranih profesija. Neispunjavanje tih standarda može dovesti do pravne nesigurnosti, neujednačene stručne prakse i potencijalnog ugrožavanja kvalitete usluga u određenom sektoru. Stoga je ključno da postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija bude normiran, transparentan i u skladu s nacionalnim regulatornim okvirima, čime se osigurava zaštita javnog interesa, sigurnost korisnika usluga i integritet struke. Posebno ističemo kako Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora ima normiran postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, temeljen na zakonskim i stručnim standardima. Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti je sastavljeno od ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora i sveučilišnih profesora. Također, ističemo suradnju s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom koji provodi dopunske mjere provjere kompetentnosti. Akademija, kao ugledna institucija posvećena znanstvenom i stručnom razvoju, nije specijalizirana za provedbu upravnih postupaka niti posjeduje javne ovlasti, a postojeći prijedlog ne predviđa nikakve mehanizme koji bi omogućili kvalitetno preuzimanje takve nadležnosti. Premještanje ovlasti za ocjenjivanje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju neće olakšati položaj stranaka, već će primarno oslabiti standarde i kvalitetu provedbe tih postupaka. Takva promjena mogla bi ozbiljno ugroziti interese stranaka, standarde u obavljanju edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti te, posljedično, negativno utjecati na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga u različitim društvenim područjima – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugim ključnim sektorima. Oduzimanje javne ovlasti Hrvatskoj komori edukacijskih rehabilitatora koja već učinkovito provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija znači slabljenje standarda, a ne njihovo jačanje. Prijenos ovlasti na tijelo koje nema zakonski položaj strukovne organizacije i do sada to nije činilo unosi nesigurnost i smanjuje povjerenje u sustav. Edukacijsko rehabilitacijska djelatnost ključna je za mnoge sektore od odgoja i obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva. Premještanje regulacije u ruke tijela usmjerenog primarno na socijalnu skrb zanemaruje širi utjecaj struke i stvarne potrebe društva. Činjenica da manje od trećine edukacijskih rehabilitatora radi u sustavu socijalne skrbi dodatno pokazuje kako ovakav potez nije utemeljen na podacima niti na analizi stvarnih potreba tržišta i korisnika. Kada govorimo o budućnosti i sustavima koji rade za ljude, treba se zapitati: poboljšava li ova promjena standarde i učinkovitost? Ako odgovor nije jasan potvrdan, onda postoji bolji način – a on uključuje stručnost, podatke i održivu regulaciju koja osnažuje, a ne ograničava. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora daje podršku svim Komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje ovih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije (psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog i psihoterapeut). Zaključno, ističemo kako u obavljanju javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - edukacijski rehabilitator na području Republike Hrvatske naše načelo ostaje nepromjenjivo: potpuna transparentnost i otvorenost prema građanima, strankama, nadležnim tijelima državne uprave te obrazovnim i znanstvenim institucijama. Posebno ističemo važnost bliske suradnje s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, jer vjerujemo da samo zajedničkim snagama možemo pružiti sigurnost i podršku onima koji nas trebaju. S osjećajem odgovornosti naglašavamo da su javne ovlasti povjerene Komori od strane zakonodavca od neizmjerne važnosti – kako za našu struku, tako i za cjelokupno društvo. Svjesni smo težine povjerenja koje nam je dano i zato ga želimo nastaviti opravdavati, ustrajno služeći zajednici, osiguravajući da se ove ovlasti i dalje provode u okviru Komore – odgovorno, savjesno i uz osiguranje svih potrebnih resursa, na dobrobit svih građana Republike Hrvatske, s naglaskom na korisnike edukacijsko-rehabilitacijskih usluga, čija dobrobit je primarni cilj svima. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1140 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, Članak 43. | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1141 | ROLAND POTURICA | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 20. | kao voditelj obiteljskog doma potrebno je i krajnje nuzno dozvoliti preregistraciju obiteljskih domova bez da se od njih zahtijeva prenamjena građevina u poslovne prostore javne namjene jer to zahtijeva ogromne građevinske zahvate koje niti jedan mali dom za starije i nemocne osobe nemoze financirati. U protivnom imat čete zatvorenih 700 domova sa 01.01.2027g sa starijim i nemoćnim osobama na cesti. Pozdravljamo prijedlog o povečanju broja štićenika ali to isto ne znaći ništa ako ne nastavljamo sa našom djelatnošću kao obrt ili d.o.o. To bi trebalo jasno i decidirano uvrstiti u nacrt da se postojećim obiteljskim domovima omogući preregistracija po uvjetima kako su i otvoreni u obiteljskim kućama. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 1142 | FRANJO ZEKO | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 26. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1. te članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1143 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 26. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1144 | JOZO KNEŽEVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 26. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8. | Prihvaćen | prijedlog se prihvaća |
| 1145 | SNJEŽANA GRGIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 26. | Iz ovog obrazloženja ne razumijem razloge koji su doveli do izmjena predstavljenih u Članku 26. Prijedloga te ne razumijem zbog čega se predlaže da Akademija socijalne skrbi preuzme ovlast pri priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kada to mogu provoditi stručna tijela to jest komore | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1146 | TOMISLAV FILJAK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 26. | Obrazloženje je nepotpuno i u biti netočno, jer nije cilj ovog članka samo dati ovlasti Akademiji nego ih oduzeti od 4 strukovne komore. Stoga treba obrazložiti razloge za stavak 1., ne prepričati ga, nego dati jasne razloge za takvu promjenu sustava. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1147 | ANITA LAURI KORAJLIJA | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 26. | Ovo zaista ne predstavlja obrazloženje za oduzimanje ovlasti Komorama. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1148 | TATJANA MERGL | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 30. | Kao psihologinja podržavam komentar Hrvatske psihološke komore, Hrvatske komore socijalnih pedagoga i Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1149 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 36. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1150 | ROLAND POTURICA | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 36. | kao voditelj obiteljskog doma potrebno je i krajnje nuzno dozvoliti preregistraciju obiteljskih domova bez da se od njih zahtijeva prenamjena građevina u poslovne prostore javne namjene jer to zahtijeva ogromne građevinske zahvate koje niti jedan mali dom za starije i nemocne osobe nemoze financirati. U protivnom imat čete zatvorenih 700 domova sa 01.01.2027g sa starijim i nemoćnim osobama na cesti. Pozdravljamo prijedlog o povečanju broja štićenika ali to isto ne znaći ništa ako ne nastavljamo sa našom djelatnošću kao obrt ili d.o.o. To bi trebalo jasno i decidirano uvrstiti u nacrt da se postojećim obiteljskim domovima omogući preregistracija po uvjetima kako su i otvoreni u obiteljskim kućama. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 1151 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 37. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1152 | FRANJO ZEKO | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 39. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1153 | MARIJANA GLADOVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Slažem se s prijedlogom HKER-a. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1154 | ANTEA BRITVIĆ BOŽIČKOVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Kao psihologinja, u potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske psihološke komore kojim se predlaže brisanje članka 39. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1155 | VESNA HUSTNJAK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Slažem se s mišljenjem da stručne komore trebaju odlučivati o kompetencijama i provjeravati inozemne kvalifikacije. Stručne komore brinu o odgovarajućim edukacijama i stručnom usavršavanju u ovim zvanjima koje su potrebne za održavanje licence za rad. To već je njihov posao i mislim da nije potrebno oblikovati novo tijelo za ovaj posao. | Prihvaćen | komentar je primljen na znanje |
| 1156 | TANJA DEJANOVIĆ ŠAGADIN | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Kao psihoterapeutkinja i psihologinja u potpunosti podržavam komentar Hrvatske komore psihoterapeuta, Hrvatske psihološke komore, Komore edukacijskih rehabilitatora, i Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Obzirom da se radi o reguliranim profesijama, koje uz to rade sa osjetljivim dijelovima populacije jako je važno da odlučivanje i provjera inozemnih kvalifikacija ostane u rukama strukovnih komora. Uz to mnogi od članova nekih komora (osobito psiholozi, psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti, edukacijski rehabilitatori) ne rade u sustavu socijalne skrbi čime nadležnost akademije socijalne skrbi gubi na značaju i u području stručnih usavršavanja. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 1157 | TOMISLAV FILJAK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Ovo obrazloženje je prepričani sadržaj stavka 2. predloženog članka, no nedostaje obrazloženje za stavak 1. prema kojem Akademija socijalne skrbi preuzima poslove priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije od 4 komore, s time da ne treba prepričavati ono što piše u članku nego valjda navesti razloge za takav prijedlog. Argumentacija iz uvodnih poglavlja kako je podnositeljima sadašnji sustav opterećujuć sasvim sigurno nije dostatno obrazloženje ovakve promjene ovlasti niti je jamstvo da u postupanju Akademije neće sve biti isto i jednako ''opterećujuće'' kao i u komorama. A uz to, iz primjedbi koje su komore iznijele na prethodne članke je jasno kako nije riječ o pretjeranim brojevima zahtjeva te kako ih one rješavaju u roku, što su potvrdili nadzori. Ako raspolažete podatcima koji ukazuju na odugovlačenje valjda je ovdje mjesto da ih iznesete. Odnosno, neki uvjerljivi razlog biste ipak trebali napisati. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1158 | VANDA KOS JERKOVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija jasno definira da su nadležne strukovne organizacije (komore) primarni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija u reguliranim profesijama. Oduzimanje te ovlasti komorama, koje su osnovane upravo s ciljem regulacije i nadzora struke, i njeno prebacivanje na Akademiju socijalne skrbi predstavlja ozbiljan presedan i ugrožava koncept profesionalne autonomije. Strukovna samoregulacija je ključan mehanizam zaštite stručnih standarda i kvalitete pružanja usluga. Komore su formirane kako bi stručnjaci sami regulirali vlastitu profesiju, osiguravajući da pristup struci imaju samo kompetentni pojedinci koji ispunjavaju visoke standarde obrazovanja i stručnosti. Oduzimanjem ove ovlasti komorama i njenim prenošenjem na tijelo koje nema specijalizaciju u navedenim profesijama, umanjuje se kontrola struke nad vlastitim standardima i dovodi u pitanje kvaliteta usluga koje će biti pružane građanima. Strukovne komore osnovane su upravo radi osiguravanja kvalitete, etičnosti i zakonitosti unutar profesije. Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija zahtijeva specifična znanja i kompetencije stručnih tijela unutar svake struke. Prepuštanje ove ovlasti tijelu koje nema iskustvo s regulacijom profesije predstavlja ugrozu za standarde struke i zaštitu krajnjih korisnika usluga. Strukovne komore odgovorne su za osiguravanje najviših standarda stručnosti, etike i kvalitete usluga u svojoj profesiji. Priznavanje inozemnih kvalifikacija dio je tog procesa i zahtjeva detaljnu procjenu svakog kandidata kako bi se osigurala usklađenost sa standardima Republike Hrvatske. Regulirane profesije - psiholog, socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut specifične su i zahtjevne djelatnosti koje zahtijevaju visoku razinu stručnosti, a nedovoljno kvalificirani pojedinci mogu prouzročiti značajne štete korisnicima usluga. Stoga je nužno da ovlast priznavanja kvalifikacija ostane u rukama strukovnih komora, koje imaju iskustvo i kapacitete za osiguranje kvalitete i sigurnosti struke. Ovaj prijedlog izravno se protivi nekoliko postojećih zakona koji jasno definiraju nadležnost strukovnih komora: Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje da su nadležne strukovne organizacije ključni nositelji postupaka priznavanja kvalifikacija. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila propisuju da se izmjenama jednog zakona ne smiju neizravno mijenjati drugi relevantni zakoni, što ovaj prijedlog krši. Oduzimanje ovlasti komorama i prepuštanje Akademiji socijalne skrbi, koja nema jasno definiran status u okviru priznavanja inozemnih kvalifikacija, stvara pravnu nesigurnost i može dovesti do nejasnih i neujednačenih kriterija priznavanja. Slažem se sa HKPT Prijedlog izmjena nije popraćen adekvatnim obrazloženjem koje bi opravdalo prijenos ovlasti sa komora na Akademiju socijalne skrbi. Nije jasno kako bi ova promjena dovela do bržeg, učinkovitijeg ili ujednačenijeg rješavanja predmeta priznavanja inozemnih kvalifikacija obzirom da komore već imaju uhodan, kvalitetan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1159 | IRENA VRESK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 39. | Slažem se s prijedlogom HKER-a. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1160 | FRANJO ZEKO | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 40. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 40., stavka 3. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1161 | ĐURĐICA JURJEVIĆ | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 40. | Kao član Hrvatske psihološke komore podržavam brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1162 | IRENA VRESK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 40. | Slažem se s prijedlogom HKER-a. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1163 | FRANJO ZEKO | OBRAZLOŽENJE, Uz članke 41. i 42. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 41. stavka 1. te članka 42. | Prihvaćen | prijedlog je prihvaćen |
| 1164 | IRENA VRESK | OBRAZLOŽENJE, Uz članke 41. i 42. | Slažem se s prijedlogom HKER-a. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1165 | FRANJO ZEKO | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 43. | Suglasan sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 43. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1166 | TOMISLAV FILJAK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 43. | Dakle, izmjenama jednog zakona predlažete promjenu ukupno 5 zakona. Mislim da takvo postupanje ne traži opis koji je ustvari prepričavanje predloženog sadržaja članka, nego navođenje razloga ovako nelogičnog i neuobičajenog postupka, pa i nekakvo pravničko ili pravno utemeljenje ovakvog pristupa. Odnosno, predlažem obrazložiti zašto nisu predložene istodobne izmjene pojedinih zakona (njih ukupno 5), nego se ovim jednim zakonom predlaže izmjena još 4 posebna zakona. Odgovori ''komentar je uzet na znanje'', ''prijedlog se ne prihvaća'' i ''ponuđeno obrazloženje je jasno'' su naravno mogući, ali se nadam da netko drži bar do forme. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1167 | IRENA VRESK | OBRAZLOŽENJE, Uz članak 43. | Slažem se s prijedlogom HKER-a. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1168 | BRANKA SLADOVIĆ FRANZ | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 126. | Smatram da sve navedene usluge ne treba nužno vezivati za prebivalište korisnika, osobito jer zbog osjetljivosti sadržaja i potencijalne stigmatizacije mogu biti manje prihvatljive u lokalnoj sredini. Osobito je važno za kvalitetu i uspjeh obiteljske medijacije i tretman nasilničkog ponašanja da korisnici mogu i odabrati stručnjaka ili ustanovu ako iz nekog razloga žele izvan mjesta prebivališta ili zbog odgovarajućeg termina, naravno na osobni trošak putovanja. Molim primjjeniti isti princip kao za zdravstvene usluge koje se, nakon dobivanja uputnice, mogu ostvariti neovisno o prebivalištu pacijenta. | Nije prihvaćen | U sustavu socijalne skrbi uređeno je pitanje mjesne nadležnosti područnih ureda HZSR. Isto tako propisano je na koji način i zašto se može tražiti izuzeće. U suprotnome teško bi bilo organizirati nesmetan rad Područnih ureda jer ne bi se mogla unaprijed odrediti opterećenosti pojedinih PU ili stručnih radnika i dr. |
| 1169 | ROLAND POTURICA | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 163. | kao voditelj obiteljskog doma potrebno je i krajnje nuzno dozvoliti preregistraciju obiteljskih domova bez da se od njih zahtijeva prenamjena građevina u poslovne prostore javne namjene jer to zahtijeva ogromne građevinske zahvate koje niti jedan mali dom za starije i nemocne osobe nemoze financirati. U protivnom imat čete zatvorenih 700 domova sa 01.01.2027g sa starijim i nemoćnim osobama na cesti. Pozdravljamo prijedlog o povečanju broja štićenika ali to isto ne znaći ništa ako ne nastavljamo sa našom djelatnošću kao obrt ili d.o.o. To bi trebalo jasno i decidirano uvrstiti u nacrt da se postojećim obiteljskim domovima omogući preregistracija po uvjetima kako su i otvoreni u obiteljskim kućama. Hvala | Primljeno na znanje | mjerila za pružanje socijalnih usluga utvrđuju se posebnim pravilnikom pa će komentar razmatrati pri intervenciji u pravilnik. |
| 1170 | IVA GALIĆ | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 205. | Suglasna sam s komentarom Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijeloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1171 | MAJA BATORI | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 305. | U potpunosti podržavam prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, sa posebnom pažnjom na članak 26. stavka 1. podstavak 1., članak 26. stavak 8., članak 29., stavak 3, članak 39., članak 40. stavak 3., članak 41. stavak 1., članak 42. i članak 43. Resorno ministarstvo navelo je kako skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme će se omogućiti lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju. Brojni komentari navode kako će: '' Predložene izmjene imati bez sumnje negativan utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te na kvalitetu usluga a koje će u konačnici rezultirati i nezadovoljstvom krajnjih korisnika''. Kako bismo mogli komentirati mogući utjecaj na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH, iza takvih tvrdnji ili ''predviđanja'' trebalo bi stajati neko znanstveno istraživanje ili znanstvena analiza. Dakle, kako bi mnogi teoretski komentari imali uporište u praksi, bilo je potrebno obaviti metodologiju istraživanja koja obuhvaća sustav pravila na temelju kojih se provode istraživački postupci, izgrađuju teorije i obavlja njihova provjera što je vrlo složeno. Vrlo je teško predvidjeti navedene negativne utjecaje na standard i kvalitetu predmetnih reguliranih profesija u RH spomenute u mnogim komentarima, posebice u onima koji se tiču ''prebacivanja'' javnih ovlasti nad priznavanjem inozemnih stručnih kvalifikacija sa Komora na Akademiju, obzirom da znanstvenu djelatnost karakteriziraju objektivnost, pouzdanost, preciznost, analitičko - sintetički postupak, sustavnost i racionalnost, što osim navedenog, iziskuje i određeni vremenski period potreban za savjesno prikupljanje podataka na određenom uzorku ispitanika, što trenutno nije niti moguće, jer se navedene promjene još nisu niti dogodile te ih je nemoguće ispitati, kamoli tvrditi kakve će im posljedice biti. Na žalost, odaje se dojam generalizacije kada govorimo o inozemnim stručnim kvalifikacijama, i kako neki komentari navode njihovim ''upitnim stručnostima''. Posebice pozdravljam prijedlog izmjene članka 29., stavak 3., koji se odnosi na sve magistre, bez obzira jesu li nositelji inozemne stručne kvalifikacije ili kolege koji su svoju kvalifikaciju stekle na teritoriju RH. Naime, mnoge analize i statistike pokazatelji su ozbiljnosti i komentara Sindikata, koji u svom komentaru navodi kako trenutno u sustavu postoji deficit od oko 700 stručnih radnika, što je poražavajuće. Pripravnički staž do sada je bila jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, te su na žalost objavljivani natječaji bili nedostatni za popunjavanje kapaciteta unutar sustava, što je prouzročilo da mnoge kolege i godinama čekaju na prvo radno iskustvo, a na žalost, pojedinci su potragu za poslom nastavili u inozemstvu ili u RH rade izvan struke. Pitanje koje se nameće jeste da li je to u korist naših krajnjih korisnika? Nastavno na navedeno, važno je istaknuti i kako jedna četvrtina stručnjaka koja je trenutno u sustavu, nije imala obvezu odrađivanja mjere pripravničkog staža, niti odrađivanja dopunskih mjera radi priznavanje kvalifikacije (kada govorimo o inozemnoj stručnoj kvalifikaciji prema Zakonima koji su izvan snage), te do sada niti jedna nadležna institucija nije dovela u pitanje njihovu stručnost i kvalitetu rada. Obzirom na navedeno, u potpunosti pozdravljam naveden Prijedlog. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1172 | MARTINA STOJANOVIĆ | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 305. | Podržavam komentare Hrvatske komore socijalnih pedagoga, Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta i Vijeća studija socijalne pedagogije kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | komentar je primljen na znanje |
| 1173 | TEREZIJA TOMIĆ | TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 305. | Podržavam komentar Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora kojim se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Primljeno na znanje | prijedlog je prihvaćen |