Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga pravilnika o izmjenama pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŽELJKO VUKIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA, Članak 1. HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA Pčelari uz probleme s klimatskim promjenama, otrovima, bolestima, nametnicima i drugim gubitcima sve više imaju i problem s različitim štetnicima od miševa, pa do raznih vrste ptica često zaštićenih koje napadaju pčele i njima se hrane. U zadnje vrijeme sve je više šteta i od zaštićenih medvjeda koje ne mogu zaustaviti ni takozvani električni pastiri. Medvjedi često uništavaju cijele pčelinjake, pored toga što pojede med, on jede i leglo i pčele, razbije i uništi cijelu košnicu. Pa predlažem kako pčele u ovom pravilniku ne zovemo domaćom životinjom, izmjene i dopune ovog pravilnika i u tom smjeru – 1.) naša autohtona pasmina pčela sivka je domaća životinja jer za preko 450 000 pčelinjih zajednica brinu pčelari U svojim dvorištima i ne bi mogle opstati u divljini bez njih. 2.) kod štete od medvjeda treba uzeti u obzir uz uništenu pčelinju zajednicu i košnicu i štetu u vosku, propuštenu dobit od meda i gubitak nove zajednice koju bi formirali u toj godini. Slažem se s prijedlogom kako naknadu štete ne smije biti manja od 200 eura, jer treba u obzir uzeti sve parametre. Nadam se da će netko čuti ove naše prijedloge (vapaje), jer do sada nismo u rangu sa stokom s kojom se nalazimo u Zakonu o stočarstvu, pa su nas mimoišle i naknade za održivi razvoj autohtone pasmine sivke ( kakvu imaju po papku i kljunu), naknada za oprašivanje, IAKS mjere za dobrobit životinja, iako to nisu neke velike cifre, nama bi te potpore jako dobro došle radi opstanka naših pčela. Hvala na razumijevanju i ne dozvolite da pčelar mora sam obnavljati pčelinji fond. Željko Vukić, Odbor za pčelarstvo HPK Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13,15/18,14/19,127/19 i 155/23) pa tako niti Pravilnikom o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja ("Narodne novine", broj 97/23) ne nadoknađuje se šteta koju počini medvjed (Urus arctos). Medvjed je i strogo zaštićena vrsta, ali i lovna vrsta i nalazi se na popisu divljač Zakona o lovstvu („Narodne novine“, br. 99/18, 32/19, 32/20 i 127/24).Na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta koje su ujedno i na popisu divljači Zakona o lovstvu i za koje se odstupanje od strogih mjera zaštite odobrava sukladno planu gospodarenja za tu vrstu, što je slučaj sa smeđim medvjedom, primjenjuju se odredbe članaka 76. - 82. Zakona o lovstvu, a naknada štete je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Što se tiče štete na pčelinjacima, ona se nadoknađuje temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih vrsta u slučajevima kada je počinitelj štete strogo zaštićena vrsta, a koja nije ujedno i lovna vrsta, kao što je primjerice ptica pčelarica (Merops apiaster).
2 HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA, Članak 1. U zaštićene životinje spada i medvjed. U naknadi štete treba dodati i kategoriju pčele, a uz to se veže i uništenje košnice sa sadržajem meda i okvira koji se nalaze u istoj. Medvjedi često uništavaju pčelinje košnice sa pčelama gdje je snimljeno da probijaju i tri reda pastira postavljena oko pčelinjaka. Dakle predlažem da se za naknadu štete doda kategorija "Pčelinja zajednica" gdje je nakon napada medveda pčelinja zajednica uništena potpuno. Za naknadu štete predlažem iznos od 200 Eura kolika je šteta usljed uništenja pčelinje zajednice i košnice. Dražen Kocet-Hrvatski pčelarski savez Nije prihvaćen Smeđi medvjed (Ursus arctos) je u Republici Hrvatskoj proglašen strogo zaštićenom vrstom sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13,15/18,14/19,127/19 i155/23) i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“, br., 144/13 i 73/16), ali je naveden i na popisu divljači Zakona o lovstvu („Narodne novine“, br. 99/18, 32/19, 32/20 i 127/24). Na naknadu štete koju počine životinje strogo zaštićenih vrsta koje su ujedno i na popisu divljači Zakona o lovstvu i za koje se odstupanje od strogih mjera zaštite odobrava sukladno planu gospodarenja za tu vrstu, što je slučaj sa smeđim medvjedom, primjenjuju se odredbe članaka 76. - 82. Zakona o lovstvu, a naknada štete je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
3 BRANISLAV KOLJAJA PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA, Članak 1. Slažem se s povećanjem naknade za pojedine kategorije domaćih životinja sukladno inflaciji i povećanju troškova hranidbe i držanja tih životinja. Moje mišljenje kao kinologa i uzgajivača čistokrvnih lovačkih pasa da je naknada za lovačke pse mala i da bi trebala biti znatno veća. Samo onaj koji je odgojio i od školovao svog lovačkog pomoćnika zna koliko taj pas vrijedi, posebno jedinke jake genetske vrijednosti i sa dokazanim rezultatima na takmičenjima kako u radu, tako i u eksterijeru. Također kao stalni vještak za štete od strogo zaštićenih životinja smatram da sadašnja naknada za vještačenje za posao koji obavljamo nije adekvatna ni pravedna. Iz iskustva mogu reći da svako vještačenje je određeni stres kako za uzgajivača, tako i za vještaka i to sve nije nimalo ugodno. Stočari na terenu su jako revoltirani i ne rijetko su ta vještačenja pod velikim pritiskom i u dosta napetoj atmosferi. Nas se okrivljuje da imamo koristi od sivog vuka i da ga zato štitimo. Kolege vještaci su svi akademski obrazovani, stručno osposobljeni i stalno educirani za obavljanje vještačenja i naknada od 50 eura, za 4-5 sati vještačenja zaista nije adekvatna. U tu cijenu je uračunat i put, gorivo, amortizacija motornog vozila, koje nerijetko mora biti terensko radi nepristupačnosti terena. Branislav Koljaja struč.spec.ing.sec. Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća u dijelu prijedloga za povećanje naknada za rad vještaka, na način da se naknada za obavljanje očevida na udaljenosti do 55 km od prebivališta ili boravišta vještaka poveća sa 50 eura na 60 eura. Također imajući u vidu primjedbupod rednim brojem 6, naknada za vještanjenja na udaljenosti od 56 km i više od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka urediti će se na način da Ministarstvo vještaku isplaćuje naknadu u visini od 0,50 eura po prijeđenom kilometru i trošak cestarine te naknadu za izlazak na teren u visini od 30 eura uvećanu za zakonske obveze sukladno posebnom propisu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Ne prihvaća se, u ovome trenutku prijedlog za povećanje naknade za lovačke pse. Napominjemo da smo u 2023. godine značajno povisili naknadu štete za lovačke pse.
4 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA, Članak 1. Dodati u cjenik mačke, Obzirom da će se one možda i najprije naći u situaciji da ih neka od strogo zaštičenih vrsta usmrti Mačka s rodovnicom 250,00 € Mačka bez rodovnice 100,00 € Nije prihvaćen Odštetnim cjenikom Pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja („Narodne novine“, br. 97/23) definirane su cijene onih vrsta i kategorija životinja koje najčešće stradavaju od strogo zaštićenih životinja. U članku 2., točki 8. Pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja („Narodne novine“, br. 97/23) definirana je životinja u vlasništvu ili posjedu oštećenika koja može stradati od strogo zaštićene životinje kao svaka životinja u vlasništvu ili posjedu pravne ili fizičke osobe, uključujući lovačke pse, kućne ljubimce, domaće životinje, radne životinje i životinje namijenjene sportu i rekreaciji, čime je pravilnik obuhvatio i domaće mačke. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije nema zaprimljenih prijava šteta na mačkama koje su počinile strogo zaštićene velike zvijeri ili duge vrste strogo zaštićenih životinja niti raspolaže podacima o broju mačaka usmrćenih od strane strogo zaštićenih životinja. Iznos naknade štete u ovakvim slučajevima bio bi u skladu s člankom 10. Pravilnika koji glasi da ukoliko iznos naknade štete nije propisan odštetnim cjenikom, odredit će se prema prosječnoj tržišnoj cijeni u Republici Hrvatskoj.
5 TIHOMIR KLEMENT PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA, Članak 1. Iako je razumljivo da su ovdje određene odštetna cijene za određene vrste životinja koje su najučestalije i kod kojih može doći do štete. Svakako treba naglasiti da ukoliko se ne radi razlika između samih pasmina (obzirom da postoje vrlo velike razlike između pojedinih pasmina u cijeni kod uzgajivača, također ne vidim ni potrebu za razlikom u cijeni da li pas ima ispit ili nema ispit.)=Postavlja se pitanje i koji ispit, obzirom da npr pas može biti izložbeni , radni, lovački sportski itd. Ukoliko se radi o ispitima oni su također najčešće u nekoliok nivoa, tako da nije ista vrijednost psa s osnovnim ispitom prirođenih osobina i npr lovačkim psom kojji ima osvojene šampionate u radu npr. lovačkih pasa. Isto tako lovni psi će se prije naći u situaciji da budu usmrćeni. Nije prihvaćen Odštetnim cjenikom Pravilnika propisana je cijena pasa s rodovnicom (čistokrvnog psa), pasa bez rodovnice (križanaca odnosno pasa u tipu neke pasmine) te pasa s rodovnicom i položenim ispitom. Rodovnica predstavlja ispravu o podrijetlu psa i potvrđuje čistokrvnost psa i pripadnost određenoj pasmini. Ovo je službeni dokument koji garantira da je pas uzgojen prema određenim službenim standardima koji stvaraju tipičnog predstavnika pasmine što i čini psa skupljim u odnosu na psa bez rodovnice. U svakom lovu, pojedinačnom ili skupnom, u kojem je dopuštena uporaba lovačkih pasa po Zakonu o lovstvu, moraju biti osigurane i odgovarajuće pasmine i broj pasa. Uporabljivost lovačkog psa za obavljanje određenih radnji u lovištu dokazuje se položenim IPO-m i/ili radnim ispitom na krvnom tragu u skladu s propisima Međunarodne kinološke organizacije. Upravo iz razloga što su štete od strogo zaštićenih vrsta na lovačkim psima najčešće, položeni ispit odnosi se najčešće na lovačke pse i Pravilnikom nije previđeno stupnjevanje ispita i isplate različitih visina odšteta za njih.
6 VEDRAN SLIJEPČEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA PRAVILNIKA, Obrazloženje Slažem se s podizanjem vrijednosti odštete navedenih vrsta i kategorija domaćih životinja, na što će vjerojatno vlasnici životinja imati kvalitetne i realne komentare. Moj prijedlog izmjene Pravilnika vezan je uz dio koji nije iznesen u ovom Savjetovanju. Predlažem slijedeću izmjenu članka 17. stavka 6: Brisanje teksta: "– između 56 km i 100 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka, Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 70 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu – između 101 km i 150 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka, Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 100 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu – više od 151 km cestovne udaljenosti od mjesta prebivališta ili boravišta vještaka, Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u jedinstvenom neto iznosu od 125 EUR uvećanom za zakonske obveze sukladno posebnom propisu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva." i unos novog teksta: "iznad 56 km - Ministarstvo će vještaku isplatiti naknadu u visini od 0,5€ po prijeđenom kilometru i trošak cestarine te naknadu za izlazak na teren u visini od 30€ uvećanu za zakonske obveze sukladno posebnom propisu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministarstva" Obrazloženje: S obzirom na inflaciju i rast cijena goriva, došlo je do značajnog rasta troška prijevoza koji posebno dolaze do izražaja kad se radi o izlascima na teren na veće udaljenosti. Ako uzmemo primjer očevida obavljenog na 130 km udaljenosti od prebivališta vještaka za koje Ministarstvo nadoknađuje trošak u visini od 100€, dok ga realni trošak značajno premašuje čak i kad nema cestarine, a iznosi: 130 km x 0,5€ x 2 (put tamo i natrag) = 130€ gdje ne samo da vještak nema nikakvu naknadu, nego ima i 30€ veći trošak od onoga koji Ministarstvo isplaćuje. Nadam se da ćete moj prijedlog uzeti u razmatranje. Srdačan pozdrav, Vedran Slijepčević, dr. med. vet. Prihvaćen Prihvaća se