Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ZRINKA TIRONI PRIJEDLOGZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PLAĆI I DRUGIM MATERIJALNIM PRAVIMA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, TEKST ODREDABA VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Odredba čl. 4. st. 3. t. 7.b) Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika duboko je diskriminatorna u odnosu na suce županijskih sudova (dalje Zakon). Suci županijskih sudova sude u drugom stupnju, jednako kao i suci ostalih drugostupanjskog sudova (Visokog upravnog, trgovačkog, kaznenog i prekršajnog suda). Stoga je nelogično, nepravedno, nejednako, a ponajprije diskriminatorno, da suci županjskih sudova imaju koeficijent 5,00, a suci ostalih drugostupanjskih sudova 5,70. Naime, svi navedeni sudovi sude u drugom stupnju. Posebno je diskriminatorno da unutar županijskih sudova, dakle sudova istog stupnja i iste vrste, suci „Odjela za USKOK“, imaju koeficijent 5,70, dok ostali suci županijskih sudova imaju koeficijent 5,00. Suci Odjela za USKOK nemaju nikakvo posebno obrazovanje za rad na uskočkim predmetima niti im je to potrebno, pa čak niti na razini tečaja. Stoga se nameće logično pitanje, temeljem kojeg osnova uskočki suci imaju koeficijent 5,70 u odnosu na ostale suce županijskih sudova. Kako je već naglašeno, oni rade u istoj vrsti suda i u istom stupnju te nisu prošli nikakvo posebno obrazovanje za rad na uskočkim predmetima, a niti za imenovanje na županijski sud trebaju imati više godina radnog staža od sudaca građanskog odjela. Ako bi uskočki predmeti bili obimniji to se rješava Okvirnim mjerilima za rad sudaca, a ne diskriminirajućom zakonskom odredbom u pogledu koeficijenta za određivanje plaće koja za posljedicu ima to da ostali suci županijskih sudova rade za manju plaću. Uskočka provjera nije pravni argument za veću plaću, a niti logičan, posebno što svi suci koji se prvi put imenuju na dužnost prolaze uskočku provjeru. Koeficijent za izračun plaće određuje se prema složenosti poslova. Složenost poslova određuje se stupnjem u kojem suci sude. Zakonska odredba koja za suđenje u istom stupnju određuje različite koeficijente može se smatrati neizravnom diskriminacijom u pogledu uvjeta rada u odnosu na ostale suce drugostupanjskih sudova. Naime, za suđenje u istom stupnju županijski suci ostvaruju manju plaću u odnosu na ostale drugostupanjske suce, što su lošiji uvjeti rada na području rada županijskih sudova. Nadalje, za suđenje u istoj vrsti suda i u istom stupnju, županijski suci koji nisu uskočki suci ostvaruju manju plaću, što su također lošiji uvjeti rada na području rada pojedinih odjela županijskih sudova. Stoga se odredba čl. 4. st. 3. t. 7.b) Zakona ne može objektivno opravdati legitimnim ciljem, a niti su sredstva za postizanje postojećih ciljeva zakonodavca primjerena i nužna. Slijedom navedenog ovom izmjenom Zakona, osim izmjene odredbe čl. 4. st. 2., potrebno je izmijeniti i odredbu čl. 4. st. 3. t. 7.b) Zakona na način da se usklade koeficijenti svih drugostupanjskih sudaca kako bi se ispravila navedena diskriminatorna odredba, jednako kao što je takva diskriminacija ispravljena u pogledu prvostupanjskih sudaca (općinskih, trgovačkih i upravnih sudova) nedavnim izmjenama Zakona na način da je propisan isti koeficijent za sve prvostupanjske suce. U odnosu na odredbu čl. 8. Zakona za istaknuti je kako suci neopravdano nemaju dodatak na znanstvenu titulu, što može djelovati demotivirajuće za daljnje obrazovanje na fakultetima (npr. za pohađanje doktorskog studija iz određene grane prava), koje itekako može biti zahtjevno (intelektualno, vremenski pa i novčano u smislu troškova). Završetak jednog takvog znanstvenog studija nije garancija da će sudac samim time bolje ispunjavati sudačke dužnosti, ali zasigurno stjecanje novih pravnih znanja i produbljivanje postojećih, može biti od pomoći da takav sudac još kvalitetnije obavlja svoj posao sve u smislu zaštite prava stranaka i razvoja prava u cjelini, što bi svakako trebalo poticati, pa i putem dodatka na plaću. Iako je sudački posao po mnogočemu specifičan i teško usporediv sa drugim poslovima nema razloga da se i sucima ne prizna dodatak na plaću za završen studij na poslijediplomskoj razini kako je to priznato službenicima i namještenicima u državnoj službi i javnim službama, i to Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Sasvim usput je za kazati kako priznavanje ovog dodatka na plaću sucima zasigurno ne bi opteretilo državni proračun bilo kakvim ozbiljnijim iznosom. Sutkinja mr. sc. Zrinka Tironi Županijski sud u Splitu Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na tekst ove zakonske izmjene.