Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZNIMNIM MJERAMA KONTROLE CIJENA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ističemo kako mjere propisane ovim Zakonom utječu na sve trgovce, ali osobito na manje trgovce, u manjim sredinama koji nemaju izraženu pregovaračku moć na tržištu te stoga teško mogu utjecati na formiranje cijena proizvoda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZNIMNIM MJERAMA KONTROLE CIJENA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Članovi Udruženja trgovine HGK predlažu jasnije definirati pojam cjenika koji se spominje u članku 6. točki 3 i 4, te člancima 11, 12, 19 i 20 ovoga prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Vezano uz pojam „ cjenik“ pojašnjavamo da pojam „cjenici“ koji se navodi u Prijedlogu zakona podrazumijevaju popis proizvoda koje trgovci nude i prodaju u maloprodaji i pripadajuće maloprodajne cijene (uključivo redovne i akcijske).
3 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 5. Članak 5. dopušta velikim trgovcima da na temelju količinskih rabata dobiju značajnu prednost na tržištu. Ovi rabati omogućuju velikim trgovcima da smanje cijene do razine koja je teško održiva za male trgovce. Mali trgovci nemaju iste mogućnosti za pregovaranje o sniženju cijena jer nemaju istu količinsku moć. Posljedično, ovaj zakon može čak i pogoršati tržišnu neravnotežu, jer veći trgovci stječu još jaču poziciju, a manji gube konkurentsku sposobnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predložene mjere i intervencije na tržištu se mogu opravdati u izvanrednim okolnostima s ciljem zaštite potrošača osiguravanjem pristupa osnovnim dobrima i uslugama po priuštivim cijenama. Slijedom navedenog prioritetnim se nameće održavanje ekonomske stabilnosti uz sprječavanje inflatornih ili deflatornih spirala koje mogu štetiti gospodarstvu. Polazeći od prethodno istaknutog, okviri i narav ovakvih mjera smatraju se privremenima i izvanrednima, a cilj im je stabilizirati tržište dok se ne uspostave uvjeti za normalno funkcioniranje tržišnih mehanizama.
4 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 8. Zakon mora jasno definirati vremenske rokove unutar kojih će se donositi odluka o stupanju na snagu zakona jer nesigurnost u tom segmentu može dovesti do ozbiljnih problema za sve aktere na tržištu. Trgovci, proizvođači i drugi sudionici trebaju imati dovoljno vremena kako bi se uskladili s novim propisima, a rok za donošenje odluke omogućava im da planiraju poslovanje i osiguraju adekvatnu prilagodbu na zakonodavne promjene. Nepostojanje vremenskog okvira može također izazvati nesigurnost među potrošačima, jer će oni biti nesvjesni hoće li ili kada će cijene biti pod kontrolom, što može utjecati na njihove potrošačke navike i povjerenje u tržište. Nije prihvaćen Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Odluke iz članka 8. koje donosi Vlada RH – ne mogu biti unaprijed vremenski određene i propisane, budući se ne može unaprijed znati niti prejudicirati koje će se izvanredne situacije događati, u slučajevima kada dolazi do značajnih poremećaja na tržištu koji ugrožavaju ekonomsku stabilnost ili dobrobit građana. Uobičajeno, takve okolnosti mogu uključivati prirodne katastrofe, epidemije ili pandemije, ali i okolnosti koje upućuju na moguću ekonomski krizu koja može biti uzrokovana uslijed nagle inflacije (ili deflacije) čime se dovodi i do destabilizacije tržišta i gospodarskih kretanja.
5 MIROSLAV MAĐARIĆ II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 8. U prijelaznim odredbama treba navesti u kojem roku će Vlada donijeti predmetnu odluku. Nije prihvaćen Nije moguće, budući se donošenje mjera predviđa u iznimnim okolnostima u situacijama kada se određeni poremećaji drugim postojećim mjerama ne mogu otkloniti, a za što se ne može predvidjeti donošenje.
6 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 11. Članovi Udruženja trgovine HGK predlažu jasnije definirati što obuhvaća pojam "važeći cjenik". Naime, postavlja se pitanje na koje točno cjenike se misli. Odnosi li se to na sve cjenike koje dobavljač dostavlja trgovcima te što se smatra tarifom u kontekstu ovoga prijedloga Zakona? Nije prihvaćen U članku 6. Prijedloga zakona propisane su mjere izravne kontrole cijena, a koje mjere su dodatno, pojedinačno, pojašnjene u člancima 9.-15. Prijedloga zakona. Vezano uz mjeru iz članka 6. alineje 3. (prijava važećih cjenika, odnosno tarifa), ista je dodatno pojašnjena u članku 11. Prijedloga zakona, i podrazumijeva prijavu cjenika i tarifa, koje trgovac koristi u svrhu prodaje proizvoda i usluga, ministarstvu nadležnom za gospodarstvo. Nadalje, vezano uz mjeru iz članka 6. alineje 4. (objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca), ista je dodatno pojašnjena u članku 12. Prijedloga zakona. Slijedom toga, pojašnjavamo da cjenike koje trgovci dostavljaju su cjenici koji podrazumijevaju popis proizvoda koje trgovci nude i prodaju u maloprodaji i pripadajuće maloprodajne cijene (uključivo redovne i akcijske). Vezano uz tarife, pojašnjavamo da se tarife primjenjuju za usluge kao što je npr. propisano Uredbom o izravnim mjerama kontrole cijena (NN 02/01, 156/02, 110/04, 112/07, 43/09, 78/11, 72/13).
7 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 12. Članovi Udruženja trgovine HGK ističu kako je nedovoljno jasno propisano koje točno pripadajuće podatke o proizvodima i uslugama te relevatne informacije koje omogućuju informirani izbor su dužni objaviti uz cijenu proizvoda, a na način kako je navedeno u stavku 5. ovoga članka. U skladu s navedenim, predlažemo jasnije propisati koje podatke je potrebno navesti. Isto tako, postavlja se pitanje odnosi li se ova odredba i na akcijske cijene, odnosno na promjene cijena za vrijeme trajanja akcijske prodaje. Nadalje, stavkom 10 se propisuje kako je trgovac dužan omogućiti uporabu softverskih alata i automatiziranih programa za što također, članovi Udruženja smatraju da je nejasno propisano te stoga mole pojašnjene značenja te odredbe i informaciji o tome, proizlazi li dodatni trošak vezano uz to i čiji je to trošak. Također predlažemo jasnije propisati. Nije prihvaćen U članku 12. Prijedloga zakona dodatno je razrađena mjera iz članka 6. Prijedloga zakona, objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca. Slijedom toga, vezano uz stavak 5. članka 12. Prijedloga zakona, dodatno pojašnjavamo da će podaci biti detaljnije propisani podzakonskim aktom – odlukom kako je to navedeno u članku 8. Prijedloga zakona. Nadalje, vezano uz stavak 10. članka 12. Prijedloga zakona, te vezano uz softverske alate i automatizirane programe, pojašnjavamo da se radi o programima namijenjenim za automatizirano „skidanje“ objavljenih cjenika na mrežnim stranicama u svrhu informiranja potrošača i eventualne izrade aplikacija za usporedbe maloprodajnih cijena. Npr. API je definicija iz drugih posebnih zakona primjerice Zakona o elektroničkim komunikacijama, te ne predstavlja novinu u normativnom rješenju, te se API-jem služe i trgovci i potrošači, kao i poduzeća. Ovim prijedlogom Zakona ne propisuje se obveza uporabe softverskih alata trgovcima, već dužnost trgovca da omogući svim zainteresiranim dionicima, uporabu softverskih alata za usporedbu cijena. Trgovac mora sukladno stavku 9. članka 12. Prijedloga zakona objaviti cjenike u .xml i .csv formatima za što mu nije potrebno dulje vrijeme prilagodbe te većina trgovaca isto već ima, a sukladno stavku 10. Prijedloga zakona trgovac je dužan omogućiti uporabu softverskih alata i automatiziranih programa koji putem interneta mogu prikupljati podatke o cijenama putem aplikacijskog programskog sučelja ili drugih tehničkih rješenja koja omogućuju dohvaćanje podataka o cijenama u realnom vremenu, radi njihove usporedbe.
8 MIROSLAV MAĐARIĆ II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 12. Odluka iz članka 8. je bitna za provođenje značajnog dijela odredbi ovog Zakona, naročito članka 12/9 (objava cjenika). Zato predlažemo da se ova Odluka objavi neodložno, zajedno sa Zakonom. U najgorem slučaju treba dati kratak rok za objavu Odluke, najdulje 15 dana. Nije prihvaćen Odluke iz članaka 8. donosi Vlada RH u iznimnim situacijama, radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, ublažavanja inflatornih učinaka, sprječavanja monopolističkog određivanja cijena, postizanja većeg stupnja transparentnosti u informiranju potrošača pri promjeni cijena, odnosno u svim drugim izvanrednim slučajevima kada se ti ciljevi ne mogu postići drugim mjerama gospodarske politike i tržišnih mehanizama korekcije cijena, uz poštivanje načela razmjernosti prilikom propisivanja razloga za uvođenje mjera izravne kontrole cijena.
9 MIROSLAV MAĐARIĆ II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 12. Treba jasno navesti, odnosi li se objava cjenika na 70 proizvoda s ograničenom cijenom ili na sve proizvode. Predlažemo da se odnosi izrijekom na sve proizvode koje trgovac ima u aktualnom prodajnom asortimanu. Nije prihvaćen Vezano uz čitljive oblike cjenika isti su već propisani mjerom iz članka 11.ovog prijedloga zakona – prijava važećih cjenika odnosno tarifa, naime ovim se prijedlogom mjere željela postići digitaliziranost te automatizaciju postupka usporedbe cijena, korištenjem automatiziranih programa koji putem interneta mogu prikupljati podatke o cijenama putem aplikacijskog programskog sučelja ili drugih tehničkih rješenja koja omogućuju dohvaćanje podataka o cijenama u realnom vremenu. Stoga trgovac mora omogućiti datoteke u .xml i .csv formatu.
10 MIROSLAV MAĐARIĆ II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 12. Umjesto: (9) Trgovac je dužan objaviti cjenike iz stavka 3. ovoga članka u obliku datoteka koje sadrže podatke o cijenama u .xml ili .csv formatu. Treba stajati: (9) Trgovac je dužan objaviti cjenike iz stavka 3. ovoga članka u sljedeća tri oblika: (I.) čitljivu tablicu na mrežnoj stranici, pristup datotekama koje sadrže podatke o cijenama u (II.) .xml formatu i u (III.) .csv formatu. Nije prihvaćen Vezano uz čitljive oblike cjenika isti su već propisani mjerom iz članka 11.ovog prijedloga zakona – prijava važećih cjenika odnosno tarifa, naime ovim se prijedlogom mjere željela postići digitaliziranost te automatizaciju postupka usporedbe cijena, korištenjem automatiziranih programa koji putem interneta mogu prikupljati podatke o cijenama putem aplikacijskog programskog sučelja ili drugih tehničkih rješenja koja omogućuju dohvaćanje podataka o cijenama u realnom vremenu. Stoga trgovac mora omogućiti datoteke u .xml i .csv formatu.
11 MIROSLAV MAĐARIĆ II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 12. Dio stavka 9 ovog članka ("u .xml ili .csv formatu.") je nefunkcionalan: objava podataka u ovim oblicima je ispravna za daljnju računalnu uporabu istih, ali neupotrebljiva za prosječnog korisnika koji pristupa mrežnim stranicama. Članku treba dodati da osim ovih oblika treba biti i u čitljivom prikazu. Također, ima aplikacija trećih strana koje nogu čitati samo jedan od navedenih strojnih formata, dakle treba stajati "u .xml i .csv formatima", dodat ću novu formulaciju. Nije prihvaćen Vezano uz čitljive oblike cjenika isti su već propisani mjerom iz članka 11.ovog prijedloga zakona – prijava važećih cjenika odnosno tarifa, naime ovim se prijedlogom mjere željela postići digitaliziranost te automatizaciju postupka usporedbe cijena, korištenjem automatiziranih programa koji putem interneta mogu prikupljati podatke o cijenama putem aplikacijskog programskog sučelja ili drugih tehničkih rješenja koja omogućuju dohvaćanje podataka o cijenama u realnom vremenu. Stoga trgovac mora omogućiti datoteke u .xml i .csv formatu.
12 MIROSLAV MAĐARIĆ II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 12. Stavak 9 ovog članka je u neskladu s člankom 17 (Tajnost podataka). Naime, objava cjenika protuslovi odredbi o obvezi čuvanja tajnosti podataka. Nije prihvaćen Vezano uz tajnost podataka i navodnom protuslovlju, ističe se kako navedeno nije isto budući se u stavku 9. propisuje objava cjenika sa konačnim, iskazanim cijenama koje moraju biti javne i transparentne, dok se člankom 17., propisuje tajnost podataka o elementima cijena, odnosno o njihovom izračunu koji su povjerljive prirode i mogu predstavljati poslovnu tajnu (marže, rabati i sl.).
13 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 13. Predlažemo preformulirati stavak 1. ovoga članka s obzirom da se na način kako je sada formuliran, pogrešno stječe dojam da se proizvodi prodaju ministarstvu nadležnom za gospodarstvo. Nadalje, članovi Udruženja postavljaju pitanje na koji način ovakva odredba utječe na autonomiju tržišta i slobodu uređivanja cijena te hoće li Vlada također uzeti u obzir i sve faktore koji utječu na formiranje cijena, odnosno hoće li istom mjerom biti obuhvaćeni svi sudionici lanca vrijednost? Nadalje predlažemo propisati rok u kojemu je ministarstvo dužno odgovoriti na zahtjev trgovca za izdavanje suglasnosti i što će se dogoditi ako u nekom razumnom roku nadležno ministarstvo ne da suglasnost ili ne obavijesti trgovca o uskrati suglasnosti. Isto tako, predlažemo propisati da će se protekom tog roka, smatrati da je suglasnost dana, ukoliko se ministarstvo nadležno za gospodarstvo ne očituje drugačije. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na utjecaj na autonomiju tržišta. Naime, predmetni članak nema za posljedicu ukidanje autonomije trgovaca niti je intencija Vlade RH određivati tržišne cijene. Namjera zakonodavca bila je da se ovim Zakonom ne propisuje donošenje svih predviđenih mjera podzakonskim propisom istovremeno i automatski, već će donošenje pojedine mjere ovisiti o prirodi i učincima izvanrednih okolnosti koje se mogu pojaviti na tržištu, a koje se unaprijed ne mogu predvidjeti. Predviđene mjere koje se u ovakvim slučajevima poduzimaju svoje uporište temelje na intervenciji Vlade Republike Hrvatske, a posebnu važnost imaju u slučajevima kada dolazi do značajnih poremećaja na tržištu koji ugrožavaju ekonomsku stabilnost ili dobrobit građana. Uobičajeno, takve okolnosti mogu uključivati prirodne katastrofe, epidemije ili pandemije, ali i okolnosti koje upućuju na moguću ekonomski krizu koja može biti uzrokovana uslijed nagle inflacije (ili deflacije) čime se dovodi i do destabilizacije tržišta i gospodarskih kretanja. Također, ne prihvaća se prijedlog vezano uz propisivanje roka u kojemu je ministarstvo dužno odgovoriti na zahtjev trgovca za izdavanje suglasnosti, s obzirom da radi se o iznimnim i izvanrednim situacijama u kojima ministarstvo nadležno za gospodarstvo djeluje bez odlaganja.
14 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA II. IZRAVNA KONTROLA CIJENA, Članak 15. Članovi Udruženja trgovine HGK postavljaju pitanje na koju dodatnu cijenu se odnosi stipulacija ovoga članka? Primljeno na znanje U članku 15. Prijedloga zakona dodatno je razrađena mjera, obvezno isticanje dodatne cijene koja je bila primjenjiva u prethodnom razdoblju, iz članka 6. alineje 7. Prijedloga zakona. Navedena mjera podrazumijeva isticanje cijene (na polici) uz proizvod koja je bila primjenjiva u točno određenom prethodnom razdoblju, npr. 1.1.2025., a u svrhu praćenja rasta cijena u maloprodaji i informiranja kupaca (tzv. sidrenje). Razdoblje u kojem je bila primjenjiva ta cijena koju će trgovac morati dodatno istaknuti biti će utvrđena odlukom Vlade RH (članak 8. Prijedloga zakona).
15 MIROSLAV MAĐARIĆ III.  TAJNOST DOSTAVLJENIH PODATAKA, Članak 17. Ovaj članak je u neskladu s člankom 12/9. Ovaj članak treba preformulirati na način da ne uključuje objavu cjenika. Nije prihvaćen Vezano uz čitljive oblike cjenika isti su već propisani mjerom iz članka 11.ovog prijedloga zakona – prijava važećih cjenika odnosno tarifa, naime ovim se prijedlogom mjere željela postići digitaliziranost te automatizaciju postupka usporedbe cijena, korištenjem automatiziranih programa koji putem interneta mogu prikupljati podatke o cijenama putem aplikacijskog programskog sučelja ili drugih tehničkih rješenja koja omogućuju dohvaćanje podataka o cijenama u realnom vremenu. Stoga trgovac mora omogućiti datoteke u .xml i .csv formatu. U stavku 9. članka 12. prijedloga zakona propisuje se objava cjenika sa konačnim, iskazanim cijenama koje moraju biti javne i transparentne, dok se člankom 17., propisuje tajnost podataka o elementima cijena, odnosno o njihovom izračunu koji su povjerljive prirode i mogu predstavljati poslovnu tajnu (marže, rabati i sl.).
16 ANA KNEŽEVIĆ IV.  INSPEKCIJSKI NADZOR, Članak 19. Iza stavka 2. treba dodati novi stavak 2.a. koji glasi: U provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će provesti kontrolu da li trgovac ima u ponudi sve proizvode sa ograničenom cijenom, te će rješenjem odrediti rok u kojem trgovac mora staviti te proizvode . U stavku 4. iza riječi " iz stavaka 1. i 2" treba dodati i 2a Ana Knežević - Hrvatska udruga za zaštitu potrošača Nije prihvaćen Ovaj Prijedlog zakona predstavlja pravni okvir za donošenje mjera izravne kontrole cijena pri čemu će donošenje svake pojedine mjere ovisiti o prirodi i učincima izvanrednih okolnosti koji se mogu pojaviti na tržištu, a koje se unaprijed ne mogu predvidjeti. Donošenje predmetnih mjera svoje uporište temelji na intervenciji Vlade Republike Hrvatske, a posebnu važnost imaju u slučajevima kada dolazi do značajnih poremećaja na tržištu koji ugrožavaju ekonomsku stabilnost ili dobrobit građana. Uobičajeno, takve okolnosti mogu uključivati prirodne katastrofe, epidemije ili pandemije, ali i okolnosti koje upućuju na moguću ekonomski krizu koja može biti uzrokovana uslijed nagle inflacije (ili deflacije) čime se dovodi i do destabilizacije tržišta i gospodarskih kretanja. Potrebno je naglasiti da je izrijekom predviđeno da se mjere izravne kontrole cijena propisuju iznimno radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, ublažavanja inflatornih učinaka, sprječavanja monopolističkog određivanja cijena, postizanja većeg stupnja transparentnosti u informiranju potrošača pri promjeni cijena, odnosno u svim drugim izvanrednim slučajevima kada se ti ciljevi ne mogu postići drugim mjerama gospodarske politike i tržišnih mehanizama korekcije cijena. Prilikom propisivanja razloga za uvođenje mjera izravne kontrole cijena, potrebno je, sukladno praksi Suda EU, voditi računa o načelu proporcionalnosti. Mjere moraju biti prikladne za jamčenje ostvarenja postavljenog cilja i ne smiju prekoračiti ono što je nužno za njegovo postizanje. U tom smislu, propisivanje mjere obveze osiguravanja dostupnosti određene količine proizvoda u svakom trenutku, sukladno praksi Suda EU, predstavljalo bi prekoračenje onoga što je nužno za postizanje ciljeva koji se nastoje postići Prijedlogom zakona. Slijedom navedenog, pri izradi Prijedloga zakona, vodilo se računa da su propisane mjere u skladu sa načelom proporcionalnosti odnosno da su prikladne i nužne za postizanje željenog cilja te da ne nameću nesrazmjeran teret trgovcima, koji je pretjerano težak u odnosu na cilj koji se želi postići.
17 ANA KNEŽEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZNIMNIM MJERAMA KONTROLE CIJENA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, V.   PREKRŠAJNE ODREDBE Treba propisati kaznu i za slučaj kada trgovac nema proizvoda sa ograničenom cijenom u ponudi. Ana Knežević - Hrvatska udruga za zaštitu potrošača Nije prihvaćen Ovaj Prijedlog zakona predstavlja pravni okvir za donošenje mjera izravne kontrole cijena pri čemu će donošenje svake pojedine mjere ovisiti o prirodi i učincima izvanrednih okolnosti koji se mogu pojaviti na tržištu, a koje se unaprijed ne mogu predvidjeti. Donošenje predmetnih mjera svoje uporište temelji na intervenciji Vlade Republike Hrvatske, a posebnu važnost imaju u slučajevima kada dolazi do značajnih poremećaja na tržištu koji ugrožavaju ekonomsku stabilnost ili dobrobit građana. Uobičajeno, takve okolnosti mogu uključivati prirodne katastrofe, epidemije ili pandemije, ali i okolnosti koje upućuju na moguću ekonomski krizu koja može biti uzrokovana uslijed nagle inflacije (ili deflacije) čime se dovodi i do destabilizacije tržišta i gospodarskih kretanja. Potrebno je naglasiti da je izrijekom predviđeno da se mjere izravne kontrole cijena propisuju iznimno radi sprječavanja negativnih učinaka promjena pojedinih cijena, ublažavanja inflatornih učinaka, sprječavanja monopolističkog određivanja cijena, postizanja većeg stupnja transparentnosti u informiranju potrošača pri promjeni cijena, odnosno u svim drugim izvanrednim slučajevima kada se ti ciljevi ne mogu postići drugim mjerama gospodarske politike i tržišnih mehanizama korekcije cijena. Prilikom propisivanja razloga za uvođenje mjera izravne kontrole cijena, potrebno je, sukladno praksi Suda EU, voditi računa o načelu proporcionalnosti. Mjere moraju biti prikladne za jamčenje ostvarenja postavljenog cilja i ne smiju prekoračiti ono što je nužno za njegovo postizanje. U tom smislu, propisivanje mjere obveze osiguravanja dostupnosti određene količine proizvoda u svakom trenutku, sukladno praksi Suda EU, predstavljalo bi prekoračenje onoga što je nužno za postizanje ciljeva koji se nastoje postići Prijedlogom zakona. Slijedom navedenog, pri izradi Prijedloga zakona, vodilo se računa da su propisane mjere u skladu sa načelom proporcionalnosti odnosno da su prikladne i nužne za postizanje željenog cilja te da ne nameću nesrazmjeran teret trgovcima, koji je pretjerano težak u odnosu na cilj koji se želi postići.
18 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 21. Bez jasnih kaznenih odredbi, nema konkretne posljedice za one koji ne poštuju zakonske odredbe, pa se zakonske obaveze mogu shvatiti kao neobavezujuće i tako obeshrabriti učinkovita provedba zakona. Nije prihvaćen Člankom 20. propisuju se prekršajne sankcije trgovcima odnosno trgovcima-pravnoj osobi, odgovornoj osobi u pravnoj osobi, trgovcu-fizičkoj osobi, trgovcu fizičkoj osobi - obrtniku, i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za povrede odredbi ovoga Zakona. Također, ovim člankom, se propisuju veći iznosi od dosadašnjih, kako bi se osiguralo da su kazne proporcionalne, učinkovite i odvraćajuće.