Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja prava građenja i prava služnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD RIJEKA OPĆE ODREDBE,                                                                        Članak 3. Predlaže se brisati stavak 10. navedenog članka jer je isti u proturječnosti sa odredbama članka 3. stavka 9. podstavka 4. i 5. Nije prihvaćen Suprotno navedenoj primjedbi, stavci 9. i 10. članka 3. nisu u koliziji. Stavak 10. predstavlja iznimku od stavka 9. Uredbe ali samo u pogledu osnivanja prava služnosti, dok se odredba stavka 10. odnosi i na osnivanje prava građenja i na osnivanje prava služnosti. Također, odredba stavka 10. odnosno propisana iznimka će se primjenjivati kod osnivanja prava služnosti, ali samo kada se pravo služnosti osniva u svrhe različite od svrha propisanih člankom 35. Zakona tj. u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije etc. Dakle, odredba stavka 9. se odnosi i na pravo građenja i na pravo služnosti, a odredba stavka 10. samo na pravo služnosti i to kad se osniva u druge svrhe, a ne za svrhe iz članka 35. Zakona.
2 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA OPĆE ODREDBE,                                                                        Članak 3. Dopuna članka 3. stavak 10. koji glasi: „ Iznimno od odredbe stavka 9. podstavka 4. i 5. ovoga članka, nadležno tijelo može osnovati pravo služnosti na nekretnini koja je predmet zahtjeva za određivanje naknade sukladno zakonu kojim se uređuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, odnosno na kojoj postoji upisana zabilježba spora ili drugog postupka čiji bi ishod mogao utjecati na vlasništvo nekretnine, osim u slučaju kada se pravo služnosti osniva u svrhe propisane člankom 35. Zakona. „ Obrazloženje: Premda je poželjno da se Uredbom odrede odnosno predvide odstupanja, mišljenja smo da bi takve iznimke trebalo barem dijelom taksativno navesti s obzirom da će biti riječ o rijetkim slučajevima u kojima se te odredbe primjenjuju. Ostavljanjem mogućnosti iznimke na ovakav način može doći do nejednake primjene pravnih pravila na razini Republike Hrvatske čime bi se ugrozilo načelo predvidljivosti propisano Zakonom o upravljanju pokretninama i nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te bi se kroz određeno vrijeme pojavila potreba donošenja daljnjih uputa odnosno izjašnjavanja Ministarstva o kojim se to konkretnim slučajevima radi kada nije potrebno tražiti ispunjenje navedenih pretpostavki za raspolaganje nekretninom propisanih člankom 3. stavkom 9. podstavkom 4. i 5. Uredbe. Nije prihvaćen Uredbom je u članku 3. stavku 10. jasno propisano da se može osnovati pravo služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, čak i kad je za iste podnijet zahtjev za određivanje naknade sukladno zakonu kojim se uređuje naknada za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ali ne i u slučaju kada se pravo služnosti osniva u svrhe propisane člankom 35. Zakona, a kojem slučaju je za osnivanje prava služnosti nadležno Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje: Ministarstvo). Dakle, ako na nekretnini koja je predmet zahtjeva za osnivanja prava služnosti postoji zahtjev za određivanje naknade isto neće biti zapreka osnivanja prava služnosti osim ako se radi o osnivanju prava služnosti iz članka 35. Zakona, a u kojem slučaju je nadležno Ministarstvo. Ujedno, valja naglasiti da nije moguće u Uredbi taksativno navesti sve slučajeve osnivanja prava služnosti.
3 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA OPĆE ODREDBE,                                                                        Članak 3. 1. Izmjena članka 3. stavka 7. podstavka 1. i 3. koji u dijelu glase: „ 1. Očitovanje upravitelja javne ceste nalazi li se nekretnina unutar postojeće trase državne ceste i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće državne ceste i u kojem dijelu 3. Očitovanje trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d. o. o. nalazi li se nekretnina unutar postojeće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu“ Obrazloženje: U odnosu na navedene odredbe predlaže se konkretnije određivanje vremenskog razdoblja na koje se odnosi ova odredba radi pravne sigurnosti i lakšeg donošenja odluke o raspolaganju odnosno dodavanje dijela teksta „ te planira li se izgradnja takve ceste u roku od sljedećih 5 godina“ i „ te planira li se izgradnja takve trase u roku od sljedećih 5 godina“ pa se predlaže da navedeni podstavci glase: „ 1. Očitovanje upravitelja javne ceste nalazi li se nekretnina unutar postojeće trase državne ceste i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće državne ceste i u kojem dijelu te planira li se izgradnja takve ceste u roku od sljedećih 5 godina, 3. Očitovanje trgovačkog društva HŽ Infrastruktura d. o. o. nalazi li se nekretnina unutar postojeće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu, odnosno hoće li se nalaziti u obuhvatu trase buduće željezničke infrastrukture i u kojem dijelu te planira li se izgradnja takve trase u roku od sljedećih 5 godina“ Nije prihvaćen Smatramo kako nije potrebno dodatno regulirati odredbu članka 3. Uredbe. Odredba je stipulirana na način da se, uzimajući u obzir i druge strateške dokumente koji uređuju to područje, konkretno, Strategiju prometnog razvoja RH za razdoblje od 2017. do 2030. godine, tako i ostale strateške dokumente za navedena područja koji se donose na kraće razdoblje, postupa s dovoljnom razinom pravne sigurnosti te nije potrebno propisivati rok
4 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA OPĆE ODREDBE, Članak 4. Izmjena članka 4. stavka 1. podstavka 4. koji glasi: „ (d) U slučaju kada se pravo građenja osniva putem javnog natječaja trošak izrade procjembenog elaborata iz stavka 1. ovog a članka prethodno snosit će nadležno tijelo, te je najpovoljniji ponuditelj s kojim se sklapa ugovor po provedenom javnom natječaju dužan naknaditi troškove nadležnom tijelu, a u slučaju kada se pravo građenja ili pravo služnosti osniva neposredno, trošak će snositi nositelj prava građenja, odnosno u slučaju osnivanja prava služnosti isti će snositi ovlaštenik prava služnosti. „ Obrazloženje: Obzirom je člankom 4. stavkom 1. podstavkom 1. utvrđena obveza izrade procjene naknade za pravo građenja, odnosno naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, kao i procjene tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja potrebno je navesti da se ovaj podstavak odnosi na procjembene elaborate u množini kako slijedi: „ (d) U slučaju kada se pravo građenja osniva putem javnog natječaja trošak izrade procjembenih elaborata iz stavka 1. ovog a članka prethodno snosit će nadležno tijelo, te je najpovoljniji ponuditelj s kojim se sklapa ugovor po provedenom javnom natječaju dužan naknaditi troškove nadležnom tijelu, a u slučaju kada se pravo građenja ili pravo služnosti osniva neposredno, trošak će snositi nositelj prava građenja, odnosno u slučaju osnivanja prava služnosti isti će snositi ovlaštenik prava služnosti. „ Nije prihvaćen Odredba članka 4. stavka 4. Uredbe usklađena je sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (“Narodne novine” broj 78./15) koji u članku 26. propisuje da je prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti prava građenja procjenitelj dužan uzeti u obzir tržišnu vrijednost zemljišta neopterećenog pravom građenja. Iz navedene odredbe proizlazi da nije nužna izrada dva elaborata već da prilikom izrade jednoga elaborata treba uzeti u obzir okolnosti kako su propisane člankom 26. Zakona procjeni vrijednosti nekretnina. S obzirom da se radi o izradi jednog elaborata u kojem se utvrđuju sve relevantne činjenice, nije nužno niti potrebno uvoditi pojam “množine” u tekst predmetnog članka Uredbe.
5 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA OPĆE ODREDBE, Članak 4. . Izmjena članka 4. stavka 1. podstavka 1. koji glasi: “(a) Kada nadležno tijelo utvrdi da je moguće raspolagati nekretninom, a prije svakog raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu članka 2. ove Uredbe, izvršit će procjenu naknade za pravo građenja, odnosno naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, kao i procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje procjena vrijednosti nekretnina.” Obrazloženje: Navedenom odredbom prouzrokuju se dodatni troškovi nadležnom tijelu jer se od istoga traži, osim procjene naknade za pravo građenja, odnosno naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine, također da izvrši procjenu tržišne vrijednosti nekretnine. Predlaže se brisanje tog dijela odredbe, a ukoliko se navedeno ne usvoji, podredno izmjena podstavka kako ne bi postojala potreba za izradom dva elaborata već samo jednog u koji bi bila uvrštena i procjena vrijednosti nekretnine i to na sljedeći način: “(a) Kada nadležno tijelo utvrdi da je moguće raspolagati nekretninom, a prije svakog raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske u smislu članka 2. ove Uredbe, izvršit će procjenu naknade za pravo građenja, odnosno naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnina uslijed osnivanja prava služnosti, koje moraju sadržavati i procjenu tržišne vrijednosti nekretnine koja je predmet raspolaganja, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje procjena vrijednosti Nije prihvaćen Odredba članka 4. stavka 1. Uredbe u skladu je sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (“Narodne novine” broj 78./15) koji u članku 26. propisuje da prilikom utvrđivanja tržišne vrijednosti prava građenja procjenitelj je dužan uzeti u obzir tržišnu vrijednost zemljišta neopterećenog pravom građenja. Iz navedene odredbe proizlazi da nije nužna izrada dva elaborata već da prilikom izrade jednoga elaborata treba uzeti u obzir okolnosti kako su propisane člankom 26. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Stoga, s obzirom da se radi o izradi jednog elaborata, nema dodatnih troškova nadležnom tijelu.
6 GRAD RIJEKA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Predlaže se u članku 9. stavku a) točki 13 riječi „KUPNJU NEKRETNINE“ zamijeniti riječima „osnivanje prava građenja“. Nadalje, u članku 9. st. a) t. 20 predlaže se brisati riječi „koja mora biti viša od početne naknade i“. Primjedba vezana uz članak 9. st. c): smatra li se ponuda valjana ako ponuditelj navede iznos koji je jednak početno utvrđenom iznosu naknade, što je česti slučaj u praksi? Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća u odnosu na članak 9. stavak a(1) točku 13. te će se riječi “kupnju nekretnine” zamijeniti s riječima “osnivanje prava građenja”. U odnosu na članak 9. stavak 20. primjedba se ne prihvaća. Iznos ponuđene naknade mora biti, pa makar za minimalan iznos, viši od iznosa početne naknade.
7 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Dopuna članka 9. stavka 1. točke 31. koji glasi: „ - odredbu da nositelj prava građenja može prenijeti pravo građenja na drugu osobu uz suglasnost nadležnih tijela“ Obrazloženje: Smatramo da je potrebno naglasiti navedenu odredbu te se predlaže dopuniti istu riječima „isključivo uz prethodnu izričitu“ tako da ista glasi: „ - odredbu da nositelj prava građenja može prenijeti pravo građenja na drugu osobu isključivo uz prethodnu izričitu suglasnost nadležnih tijela“ Prihvaćen Prihvaća se dopuna na način da se unese u tekst da nositelj nositelj prava građenja može prenijeti pravo građenja na drugu osobu isključivo uz prethodnu izričitu suglasnost nadležnog tijela koje je donijelo odluku. Shodno navedenoj primjedbi izmijenjen je na odgovarajući način i članak 21. stavak 2. Uredbe
8 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Dopuna članka 9. stavka 1. točke 30. koji glasi: „ - odredbu o kriterijima za ocjenu ponude, njihovom rangiranju i bodovanju“ Obrazloženje: Predlaže se dopuniti odredbu riječima „ukoliko su isti utvrđeni“ tako da ista glasi: „- odredbu o kriterijima za ocjenu ponude, njihovom rangiranju i bodovanju, ukoliko su isti utvrđeni“ Nije prihvaćen Člankom 15. stavkom 1. Uredbe propisani su kriteriji za ocjenu ponude te je nadležno tijelo, sukladno stavku 2. navedenog članka, a pri raspisivanju javnog natječaja za osnivanje prava građenja iste dužno utvrditi. Također, uzimajući u obzir kriterije iz članka 15. stavka 1. Uredbe, nadležno tijelo prilikom raspisivanja javnog natječaja, samo odabire koje kriterije će odabrati, a koji su značajni za realizaciju konkretnog projekta, pri čemu može utvrditi i druge kriterije ovisno o pojedinom projektu u svrhu kojeg se osniva pravo građenja. S obzirom na navedenu stipulaciju, nije potrebna dopuna članka na predloženi način.
9 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Dopuna članka 9. stavka 1. točke 26. koji glasi: „ - rok za povrat jamčevine“ Obrazloženje: Radi uključivanja što većeg broja pravnih i fizičkih subjekata u postupke javnog natječaja predlaže se odrediti rok kako bi se postigla veća sigurnost i izvjesnost sudionika natječaja u povrat uplaćenih sredstava te se predlaže dopuniti odredbu riječima „ koji ne može biti duži od 90 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja “ tako da ista glasi: „ - rok za povrat jamčevine koji ne može biti duži od 90 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja“ Nije prihvaćen Odredba članka 12. stavka 7. Uredbe propisuje da nadležno tijelo samo određuje rok za povrat jamčevine čime je ostavljena mogućnost nadležnom tijelu da samo procjeni koje vrijeme mu je potrebno za povrat jamčevine te je isto dužno u primjerenom roku koje je samo odredilo i vratiti jamčevinu bez odgode.
10 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 9. Dopuna članka 9. stavka 1. točke 6. koji glasi: „ - odredbu da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, odnosno na dan isteka roka za podnošenje prijava kod prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije“ Obrazloženje: Radi lakšeg provođenja postupka javnog natječaja predlaže se dopuniti navedenu odredbu riječima „i sat“ tako da ista glasi: „ - odredbu da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan i sat isteka roka za predaju ponuda, odnosno na dan i sat isteka roka za podnošenje prijava kod prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije Nije prihvaćen Odredbom je kao rok propisan dan isteka roka za predaju ponuda, što se smatra u ponoć navedenog dana, pa točan sat predaje ponuda nije potrebno dodatno propisivati
11 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 10. Dopuna članka 10. stavak 1. točka 8. koji glasi: „ - investicijski projekt s opisom objekata koji se namjeravaju graditi, troškovnikom ulaganja, brojem novozaposlenih osoba, opis sadržaja koji će biti smješteni u objektima, detaljno obrazloženom svrhom projekta, fiksnim rokovima izgradnje“ Obrazloženje: Budući je pojam investicijskog projekta jako širok, predlaže se podrobnije definirati taj pojam povezujući ga s člankom 47. stavkom 3. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/2021.) odnosno s Uredbom o načinu ocjene i postupku odobravanja investicijskih projekata („Narodne novine“, broj 158/2023.) i dopuniti odredbu riječima „ sukladno Zakonu o proračunu („Narodne novine“, broj 144/2021.) i Uredbi o načinu ocjene i postupku odobravanja investicijskih projekata („Narodne novine“, broj 158/2023.)“ tako da ista glasi: „ - investicijski projekt sukladno Zakonu o proračunu („Narodne novine“, broj 144/2021.) i Uredbi o načinu ocjene i postupku odobravanja investicijskih projekata („Narodne novine“, broj 158/2023.) s opisom objekata koji se namjeravaju graditi, troškovnikom ulaganja, brojem novozaposlenih osoba, opis sadržaja koji će biti smješteni u objektima, detaljno obrazloženom svrhom projekta, fiksnim rokovima izgradnje“ Nije prihvaćen Javni natječaj se sukladno odredbi članka 10. raspisuje za osnivanje prava građenja u korist fizičkih i pravnih osoba a ne za proračunske korisnike niti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pa na isto nije primjenjiv Zakon o proračunu („Narodne novine“, broj 144./21) kao ni navedena Uredba. Navedeni Zakon i Uredba odnose se na proračunske korisnike i jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave kada preuzimaju obveze iz investicijskih projekata te isto nije primjenjivo u ovoj Uredbi
12 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 10. Brisanje članka 10. st. 1. točka 6 koji glasi: „ - javnobilježnički ovjerenu izjavu ponuditelja, odnosno prijavitelja kojom se isti obvezuje da će, u slučaju ako njegova ponuda bude prihvaćena, sklopiti ugovor o osnivanju prava građenja u obliku ovršne isprave na njegov trošak, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja, te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda “ Obrazloženje: Predlaže se brisati navedenu odredbu u cijelosti s obzirom da ista predstavlja dodatno opterećenje za sudionike u smislu prouzročenja troškova i potrebe pribave još dokumenata te pridonosi dodatnom administriranju postupka. Naime, za ponuditelje koji odustanu već je propisana sankcija u obliku gubitka prava na povrat jamčevine. Nije prihvaćen Kako se radi samo o ovjeri potpisa na izjavi ponuditelja kod javnog bilježnika, ista ni po dosadašnjoj praksi nije predstavljala veliko financijsko opterećenje za sudionike te stoga smatramo da neće niti ubuduće.
13 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA,                                                                     Članak 12. Dopuna članka 12. stavak 6. koji glasi: „(f) Najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o osnivanja prava građenja, ili ne uplati jednokratno određenu naknadu, odnosno prvi obrok naknade kod obročne otplate naknade za osnovano pravo građenja u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, ali nije u roku predala svoju ponudu, gubi pravo na povrat jamčevine.„ Obrazloženje: Ovakvim definiranjem gubitka prava na povrat jamčevine stavlja se u nepovoljniji položaj osobe koje sudjeluju u postupku javnog natječaja putem elektroničkih sredstava komunikacije budući iste gube pravo na povrat jamčevine, dok podnositelji koji su uplatili jamčevinu, a nisu dostavili pisanu ponudu neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili putem pošte zadržavaju pravo na povrat jamčevine. Slijedom navedenog, predlaže se brisati dio odredbe „kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, ali nije u roku predala svoju ponudu“ ili podredno prije dijela „ ,gubi pravo na povrat jamčevine“ dodati riječi „te ponuditelj koji uplati jamčevinu, a ne preda pisanu ponudu neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili putem pošte na način da preporučena pošiljka bude zaprimljena u pisarnici nadležnog tijela do dana i sata određenog kao rok za predaju ponuda.“ Dopuna navedene odredbe trebala bi glasiti: „(f) Najpovoljniji ponuditelj koji odustane od ponude, ili odustane od sklapanja ugovora o osnivanju prava građenja, ili ne uplati jednokratno određenu naknadu, odnosno prvi obrok naknade kod obročne otplate naknade za osnovano pravo građenja u roku, kao i osoba koja je izvršila valjanu prijavu za sudjelovanje u postupku javnog prikupljanja ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije, ali nije u roku predala svoju ponudu te ponuditelj koji uplati jamčevinu, a ne preda pisanu ponudu neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili putem pošte na način da preporučena pošiljka bude zaprimljena u pisarnici nadležnog tijela do dana i sata određenog kao rok za predaju ponuda, gubi pravo na povrat jamčevine.“ Nije prihvaćen Kada se radi o javnom prikupljanju pisanih ponuda može se dogoditi da ponuditelj uplati jamčevinu nekoliko dana ranije ali u konačnici odustane od ponude te će mu se u navedenom slučaju vratiti jamčevina, međutim kod elektroničkog prikupljanja ponuda radi se o postupku u dva stupnja. U prvom dijelu se vrši prijava uz koju se pored ostale dokumentacije prilaže i potvrda o plaćanju jamčevine te će nadležno tijelo evaluirati zaprimljene prijave kako bi utvrdilo da li je prijava cjelovita u smislu odredbi javnog natječaja. Nakon toga, samo oni koji su zadovoljili uvjete ostvaruju sukladno članku 15. Uredbe pravo podnijeti ponudu. U navedenom slučaju nadležno tijelo će evaluirati i prijavu i samu ponudu kasnije, zbog čega se propisuje da će osobe koje su ostvarile uvjete, a ne podnesu ponudu, izgubiti pravo na povrat jamčevine.
14 GRAD RIJEKA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 13. Predlaže se precizirati imenuje li se Povjerenstvo za svaki pojedini javni natječaj ili se može imenovati Povjerenstvo koje će provoditi sve javne natječaje kroz određeno vremensko razdoblje. Prihvaćen Navedena primjedba prihvaća se i u tekst članka 13. stavka 1. Uredbe dodati će se riječi: „za provedbu svakog pojedinog” javnog natječaja.
15 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 14. Dopuna članka 14. stavka 3. koji glasi: „ (c) Snimanje postupka javnog otvaranja pisanih ponuda od strane sudionika postupka ili trećih osoba nije dozvoljeno.“ Obrazloženje: Predlaže se dopuniti odredbu, radi preciziranja pojmova, riječima „Audio-video“ tako da ista glasi: „ (c) Audio-video snimanje postupka javnog otvaranja pisanih ponuda od strane sudionika postupka ili trećih osoba nije dozvoljeno.“ Nije prihvaćen Navedenom odredbom zabranjeno je svako snimanje, kako audio, tako i vizualno Smatramo da nije potrebno posebno navoditi koji oblik snimanja nije dopušten.
16 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 15. Izmjena članka 15. stavka 1. koji glasi: „ (a) Kriteriji za ocjenu ponude mogu biti: značaj programa ulaganja u odnosu na prioritete države odnosno sektora, doprinos projekta razvoju lokalne sredine, iznos ulaganja i novostvorena vrijednost projekta, broj novozaposlenih, poštivanje održivosti (pametnog razvoja), ekološki standardi, uvođenje novih tehnologija, inovacije, bonitet i reference investitora i drugi kriteriji ovisno o pojedinom projektu.“ Obrazloženje: Iznosi se primjedba na čl. 15. st. 1. Uredbe. Naime, sama uredba bi trebala, kao podzakonski propis, detaljno propisivati kriterije, a ne ih samo taksativno nabrojati. Na ovako propisani način ostavlja se veliki diskrecijski prostor nadležnom tijelu pri donošenju odluke čime se otvara mogućnost nejednake primjene i provedbe natječaja na razini Republike Hrvatske od strane različitih nadležnih tijela. Nije prihvaćen Navedena primjedba ne prihvaća se jer smatramo da su kriteriji za ocjenu ponuda dovoljno jasno propisani te ih nije moguće taksativno nabrojati, čak ni na razini podzakonskog akta. Konkretni kriteriji ovise i o svrsi za koju se raspisuje javni natječaj te je, upravo iz tog razloga, odredbom članka 15. stavka 1. Prijedloga uredbe ostavljena mogućnost nadležnom tijelu da odredi i druge kriterije ovisno o pojedinom projektu koji je predmet javnog natječaja.
17 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 17. - OIEH predlaže dopunu članka 17.(b) na način da se pravo građenja bez provođenja javnog natječaja uz naknadu može osnovati za građevine za proizvodnju eleketrične energije iz obnovljivih izvora, postrojenja za skladištenje energije, i njihove prateće infrastrukture (trafostanica, priključnih kabelskih vodova i druge opreme), u korist nositelja energetskog odobrenja (dalje:EO) koji je ishodio EO u postupku javnog natječaja kao i za one nositelje EO koji su EO ishodili na zahtjev, sukladno propisu kojim se regulira tržište električne energije.  Stoga, izmijenjeni članak trebao bi glasiti:  (b) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja uz naknadu sukladno članku 4. ove Uredbe, u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, postrojenja za skladištenje energije, i njihove prateće infrastrukture potrebne za priključenje na mrežu (izgradnja priključnih kabelskih vodova, trafostanica i druge opreme koja je isključivo u funkciji priključenja postrojenja), ako se navedene građevine grade na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, u korist nositelja energetskog odobrenja izdanog sukladno propisima kojim se regulira tržište električne energije. Obrazloženje: Eneregetsko odobrenje izdaje se nositelju projekta sukladno propisu kojim se regulira tržište električne energije (Zakon o tržištu električne energije). Javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja provodi se za postrojenja koja se grade i/ili se planiraju graditi na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Međutim, energetsko odobrenje može se ishoditi i podnošenjem zahtjeva (bez provođenja javnog natječaja) u slučajevima koji su propisani Zakonom. Najčešće će to biti slučaj kada su riješeni impovinskopravni odnosi.  S obzirom da se energetsko odobrenje izdaje za obuhvat zahvata sukladno važećem prostornom planu, u praksi su česte situacije da se prateća infrastruktura (trafostanice, vodovi, kablovi,..) u funkciji priključenja na mrežu gradi izvan obuhvata zahvata određenog energetskim odobrenjem, predlaže se da se za takve zahvate može osnovati pravo služnosti i/ili građenja neposrednom pogodbom.  Također, mogućnost osnivanja prava služnosti i/ili građenja neposrednom pogodbom trebalo bi predvidjeti i za postrojenja za skladištenje energije, budući da djelatnost skladištenja energije također djelatnost od interesa za RH te predstavlja komplementarnu djelatnosti proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije budući da osigurava veću učinkovitost i iskoristivost obnovljivih izvora energije. Nije prihvaćen Predložene primjedbe ne mogu se prihvatiti prije svega jer se ovom Uredbom, koja se donosi temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 155/23.) ne mogu propisivati iznimke od odredbi Zakona o tržištu električne energije (“Narodne novine” broj 111/21.). Zakonom o tržištu električne energije jasno je propisano kada se provodi javni natječaj za dobivanje energetskog odobrenja, a kada ne. S tim u vezi, ova Uredba ne predstavlja propis kojim bi se mogle uvažiti konkretne primjedbe. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi postupke u kojima se osniva pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kada nositelj projekta prethodno ishodio energetsko odobrenje po javnom natječaju. Zakon o tržištu električne energije (“Narodne Novine” broj: 11/21.) propisuje u članku 17. stavku 25. da nositelj projekta, po izvršnosti energetskog odobrenja i sklopljenog ugovora o priključenju s operatorom sustava podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole kod nadležnog tijela, a po pravomoćnosti i izvršnosti lokacijske odnosno građevinske dozvole osniva pravo služnosti odnosno građenja na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave. Imajući u vidu da je odredbom stavka 13. istoga članka propisano kako se javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja ne provodi ako je investitor riješio vlasničke odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje, dakle u pogledu kojeg je stekao vlasništvo nekretnine prije dodjele energetskog odobrenja, jasno proizlazi da investitor koji planira graditi proizvodno postrojenje na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske mora prethodno putem javnog natječaja dobiti energetsko odobrenje, potom ishoditi lokacijsku odnosno građevinsku dozvolu a tek slijedom navedenog rješavati imovinsko pravne odnose s Republikom Hrvatskom.
18 CONSTRUCTION & DEVELOPMENT SOLUTIONS D.O.O. ZA USLUGE                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 17. Potrebno je izmijeniti odnosno dopuniti 2. stavak članka na sljedeći način: (b) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja uz naknadu sukladno članku 4. ove Uredbe, u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se navedene građevine grade na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja provedenog od strane tijela nadležnog po posebnom zakonu ili je na drugi način dobio energetsko odobrenje za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije. Naime, člankom 16. stavkom 1. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21. i 83/23.) propisano je da za izgradnju novog proizvodnog postrojenja ili postrojenja za skladištenje energije, osim u slučaju jednostavnih građevina određenih propisima o prostornom uređenju i gradnji, nadležno ministarstvo provodi javni natječaj za izdavanje energetskog odobrenja za izgradnju proizvodnih postrojenja električne energije i/ili toplinske energije ili postrojenja za skladištenje energije u skladu s objektivnim, transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima. Međutim, postoji i iznimka predviđena člankom 17. stavkom 13. Zakona o tržištu električne energije kojim je propisano kako se javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja ne provodi ako je investitor riješio vlasničke odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje, u kom slučaju je dužan, osim dokumenata iz stavka 10. toga članka dostaviti i pravovaljani dokaz o riješenim imovinskopravnim odnosima na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje, uz ispunjavanje ostalih uvjeta za ishođenje energetskog odobrenja. Dakle, u praksi je moguća situacija da investitor dobije energetsko odobrenje za gradnju proizvodnog postrojenja na zemljištu u svome vlasništvu. S obzirom na površinu potrebnu za takvo postrojenje, u pravilu će se unutar obuhvata projekta nalaziti i putevi ili odvodni kanali koji se ne koriste. U tom je slučaju potrebno osigurati mogućnost da Republika Hrvatska omogući osnivanje prava služnosti ili prava građenja investitoru jer bi se na taj način značajno povećali proizvodni kapaciteti takvog postrojenja. Navedeno je posebno važno imajući na umu svjetske trendove i urgentnu potrebu za što većim stupnjem energetske neovisnosti pri čemu je najveći interes Republike Hrvatske u najvećoj mogućoj mjeri iskorištavati postojeće prostorne kapacitete. Pritom valja podsjetiti i na Zaključak Vlade Republike Hrvatske 8. rujna 2022. koji je još uvijek na snazi, a kojim je, ciljem jačanja energetske samodostatnosti Republike Hrvatske i poticanja ulaganja u obnovljive izvore energije, zaduženo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine da predloži izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, prvenstveno Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.), kako bi se olakšalo i ubrzalo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama planiranim za tu namjenu prostornim planovima, ali i omogućilo gradnju, odnosno postavljanje solarnih elektrana na površinama na kojima to prostornim planovima nije izrijekom zabranjeno, a u svrhu omogućavanja ubrzane realizacije investicija u sunčane elektrane. Formuliranje odredbe na predloženi način predstavljalo bi važan korak u boljem iskorištavanju prostora kao najvažnijeg resursa Republike Hrvatske, povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te, u konačnici, podizanje energetske neovisnosti i samodostatnosti Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Predložene primjedbe ne mogu se prihvatiti prije svega jer se ovom Uredbom, koja se donosi temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj /23.) ne mogu propisivati iznimke od odredbi Zakona o tržištu električne energije (“Narodne novine” broj 111/21.). Zakonom o tržištu električne energije jasno je propisano kada se provodi javni natječaj za dobivanje energetskog odobrenja, a kada ne. S tim u vezi, ova Uredba ne predstavlja propis kojim bi se mogle uvažiti konkretne primjedbe. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi postupke u kojima se osniva pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kada nositelj projekta prethodno ishodio energetsko odobrenje po javnom natječaju. Zakon o tržištu električne energije (“Narodne Novine” broj ) propisuje u članku 17. stavku 25. da nositelj projekta, po izvršnosti energetskog odobrenja i sklopljenog ugovora o priključenju s operatorom sustava podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole kod nadležnog tijela, a po pravomoćnosti i izvršnosti lokacijske odnosno građevinske dozvole osniva pravo služnosti odnosno građenja na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave. Imajući u vidu da je odredbom stavka 13. istoga članka propisano kako se javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja ne provodi ako je investitor riješio vlasničke odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje, dakle u pogledu kojeg je stekao vlasništvo nekretnine prije dodjele energetskog odobrenja, jasno proizlazi da investitor koji planira graditi proizvodno postrojenje na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske mora prethodno putem javnog natječaja dobiti energetsko odobrenje, a potom ishoditi lokacijsku odnosno građevinsku dozvolu a tek slijedom navedenog rješavati imovinsko pravne odnose s Republikom Hrvatskom.
19 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA,                                                                Članak 19. Izmjena članka 19. stavka 2. koji glasi: „(b) Sredstva ostvarena od osnivanja prava građenja neposrednom pogodbom sukladno članku 17. stavcima 3. i 4. ove Uredbe prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.“ Obrazloženje: Stavlja se primjedba na navedenu odredbu budući nije jasno iz kojeg razloga postoji razlika u raspodjeli sredstava ostvarenih raspolaganjem temeljem čl. 17. st. 3. i 4. Uredbe. Slijedom navedenog, predlaže se izmijeniti odredbu, brisati riječi „prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.“ i dodati riječi „dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. Zakona“, tako da ista glasi: „(b) Sredstva ostvarena od osnivanja prava građenja neposrednom pogodbom sukladno članku 17. stavcima 3. i 4. ove Uredbe dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. Zakona.“ Nije prihvaćen Podjela sredstava na navedeni način propisana je člankom 35. stavkom 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 155/23.) koji propisuje da su sredstva ostvarena od raspolaganja nekretninama iz stavka 1. i 2. navedenog članka Zakona prihod državnog proračuna Republike Hrvatske.
20 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA, Članak 20. OIEH predlaže izmjenu članka 20. stavka 2. na način da se pravo građenja osniva na rok trajanja radnog vijeka postrojenja, a ne na rok na koji mu je izdano energetsko odobrenje. Također, OIEH skreće pozornost da se omaškom u navedenom stavku poziva na pogrešne odredbe ove Uredba na način da umjesto članka 15. stavka 3. i 4. treba se referirati na članak 17. stavak (b). i (c). Izmijenjeni stavak treba glasiti: (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u slučaju osnivanja prava građenja temeljem članka 17. stavka (b) i (c) ove Uredbe, pravo građenja osnovat će se na rok trajanja radnog vijeka postrojenja, odnosno na rok na koji mu je sukladno posebnom zakonu odobreno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Obrazloženje: Propis kojim se uređuje tržište električne energije propisuje da se energetsko odobrenje izdaje na sedam godina, u kojem roku je nositelj projekta dužan izgraditi energetsko postrojenje i ishoditi uporabnu dozvole (čl. 17. st. 26. i 29. Zakona o tržištu električne enegije). Dakle, na jasan način je propisano da se ograničenje trajanja energetskog odobrenja odnosi isključivo na rok u kojem investitor to postrojenje mora izgraditi, na sličan način kako je to propisano za građevinsku dozvolu (koja isto ima ograničen rok trajanja u kojem se mora pristupiti izgradnji, ali jednom konzumirana građevinska dozvola ima trajan učinak). To znači da jednom izgrađeno postrojenje (odnosno energetsko odobrenje temeljem kojeg je ono izgrađeno) može postojati i obavljati svoju djelatnost trajno, dok god faktički postoji. S obzirom da za potrebe ovog propisa osnovano pravo građenja ipak treba biti ograničeno (makar do roka od 99 godina kako je to previđeno u čl. 17. st. 1. Uredbe), radi otklanjanja pravne nesigurnosti predlaže se da se rok osnivanja prava služnosti/građenja veže za radni vijek trajanja energetskog postrojenja (proizvodnog, odnosno za skladištenje energije). Prihvaćen Predložena primjena prihvaća se na način da će se pravo građenja osnovati na rok na koji je investitoru utvrđen radni vijeka trajanja energetskog postrojenja, a najduže do 30 godina. Ovdje valja naglasiti da je nositelj projekta dužan dostaviti očitovanje projektanta o vijeku trajanja energetskog postrojenja. Dio primjedbe oko pogrešnog pozivanja na članak 15. umjesto 17. također se prihvaća i bit će izmijenjen na način da se poziva na članak 17. stavak 2. i 3. kako je ispravno.
21 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE                                      II. OSNIVANJE PRAVA GRAĐENJA,                                                    Članak 22. - OIEH predlaže dopunu članka 22. na način da se doda novi stavak (f) iza stavka (e) koji regulira poseban slučaj prekoračenja rokova izgradnje energetskih postrojenja, za koji ne dolazi do automatskog raskida ugovora po sili zakona.  Stoga, novi stavak (f) trebao bi glasiti:  (f) U ugovoru o osnivanju prava građenja koji se sklapa radi izgradnje energetskih postrojenja mora biti ugovoreno da osnivač prava građenja ima pravo raskinuti ugovor o osnivanju prava građenja ako izgradnja energetskog postrojenja ne bude dovršena u rokovima koji se utvrde ugovorom, bez obveze osnivača prava građenja da nositelju prava građenja naknadi vrijednost radova do raskida ugovora o osnivanju prava građenja. Obrazloženje:  Energetska postrojenja (elektrane, skladišta energije) predstavljaju složena postrojenja koja implementiraju najnovije tehnologije, ovise o dugim logističkim lancima opskrbe (npr. nabava opreme iz Kine), te o složenim građevinskim radovima koje izvode treće osobe (operatori prijenosne i distrubucijske mreže, koji grade složene priključke na mrežu velikog prijenosnog kapaciteta kao zasebne projekte). Zbog toga do kašnjenja s izgradnjom može doći zbog brojnih opravdanih razloga na koje investitor ne može utjecati (primjerice, ako operator prijenosne ili distribucijske mreže nije u roku dovršio izgradnju priključka, bez kojeg se ne može dovršiti proces izgradnje energetskog postrojenja elektrane ili skladišta energije). Imajući to u vidu, neopravdano je i štetno za poticanje investicija u OIE postrojenja predvidjeti strogi, ex lege postupak raskida ugovora o osnivanju prava građenja, koji raskid nastupa automatski protekom roka, bez mogućnosti investitora i osnivača da prethodno razmotre da li je do kašnjenja došlo iz opravdanih razloga. Stoga predlažemo da se ex lege raskid ugovora temeljem samog zakona promijeni u ovlaštenje osnivača prava građenja na raskid ugovora. Nije prihvaćen Predmetnu primjedbu nije moguće prihvatiti s obzirom na odredbu članka 17. stavka 29. Zakona o o tržištu električne energije (“Narodne novine” broj 111./21) prema kojem je nositelj projekta dužan u roku od najdulje 7 godina od dana izvršnosti energetskog odobrenja izgraditi proizvodno postrojenje i ishoditi uporabnu dozvolu. Također, odredbom članka 17. stavka 30. Zakona o tržištu električne energije izrijekom je propisano kako će, ako nositelj projekta u roku iz stavka 26. ovoga članka ne ishodi građevinsku dozvolu, nadležno ministarstvo raskinuti ugovor o osnivanju prava služnosti ili ugovor o osnivanju prava građenja ili ugovor o osnivanju prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu tom nositelju projekta.
22 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE UREDBU,                                    III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI - OIEH predlaže dopunu članka 23.(d) na način da se pravo služnosti bez provođenja javnog natječaja uz naknadu može osnovati za građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, za postrojenja za skladištenje energije, i njihove prateće infrastrukture (trafostanica, priključnih kabelskih vodova i druge opreme), u korist nositelja energetskog odobrenja (dalje: EO) koji je ishodio EO u postupku javnog natječaja kao i za one nositelje EO koji su EO ishodili na zahtjev, sukladno propisu kojim se regulira tržište električne energije.  Stoga, izmijenjeni članak trebao bi glasiti:  (d) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo služnosti neposrednom pogodbom uz naknadu sukladno članku 4. ove Uredbe, u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije, postrojenja za skladištenje energije, i njihove prateće infrastrukture potrebne za priključenje na mrežu (izgradnja priključnih kabelskih vodova, trafostanica i druge opreme koja je isključivo u funkciji priključenja postrojenja), ako se navedene građevine grade na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, u korist nositelja energetskog odobrenja izdanog sukladno propisima kojim se regulira tržište električne energije. Obrazloženje: Eneregetsko odobrenje izdaje se nositelju projekta sukladno propisu kojim se regulira tržište električne energije (Zakon o tržištu električne energije). Javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja provodi se za postrojenja koja se grade i/ili se planiraju graditi na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Međutim, energetsko odobrenje može se ishoditi i podnošenjem zahtjeva (bez provođenja javnog natječaja) u slučajevima koji su propisani Zakonom. Najčešće će to biti slučaj kada su riješeni impovinskopravni odnosi.  S obzirom da se energetsko odobrenje izdaje za obuhvat zahvata sukladno važećem prostornom planu, u praksi su česte situacije da se prateća infrastruktura (trafostanice, vodovi, kablovi,..) u funkciji priključenja na mrežu gradi izvan obuhvata zahvata određenog energetskim odobrenjem, predlaže se da se za takve zahvate može osnovati pravo služnosti i/ili građenja neposrednom pogodbom.  Također, mogućnost osnivanja prava služnosti i/ili građenja neposrednom pogodbom trebalo bi predvidjeti i za postrojenja za skladištenje energije, budući da djelatnost skladištenja energije također djelatnost od interesa za RH te predstavlja komplementarnu djelatnosti proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije budući da osigurava veću učinkovitost i iskoristivost obnovljivih izvora energije. Nije prihvaćen Predložene primjedbe ne mogu se prihvatiti prije svega jer se ovom Uredbom, koja se donosi temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (“Narodne novine” broj 155/23.) ne mogu propisivati iznimke od odredbi Zakona o tržištu električne energije (“Narodne novine” broj 111/21.). Zakonom o tržištu električne energije jasno je propisano kada se provodi javni natječaj za dobivanje energetskog odobrenja, a kada ne. S tim u vezi, ova Uredba ne predstavlja propis kojim bi se mogle uvažiti konkretne primjedbe. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine provodi postupke u kojima se osniva pravo građenja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kada je nositelj projekta prethodno ishodio energetsko odobrenje po javnom natječaju. Zakon o tržištu električne energije (“Narodne Novine” broj ) propisuje u članku 17. stavku 25. da nositelj projekta, po izvršnosti energetskog odobrenja i sklopljenog ugovora o priključenju s operatorom sustava podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole kod nadležnog tijela, a po pravomoćnosti i izvršnosti lokacijske odnosno građevinske dozvole osniva pravo služnosti odnosno građenja na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave. Imajući u vidu da je odredbom stavka 13. istoga članka propisano kako se javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja ne provodi ako je investitor riješio vlasničke odnose na zemljištu na kojem planira graditi proizvodno postrojenje, dakle u pogledu kojeg je stekao vlasništvo nekretnine prije dodjele energetskog odobrenja, jasno proizlazi da investitor koji planira graditi proizvodno postrojenje na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske mora prethodno putem javnog natječaja dobiti energetsko odobrenje, potom ishoditi lokacijsku odnosno građevinsku dozvolu a tek slijedom navedenog rješavati imovinsko pravne odnose s Republikom Hrvatskom.
23 GRAD RIJEKA UREDBU,                                    III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI Predlaže se da se u ovom članku utvrdi rok na koji se sklapa ugovor o osnivanju prava služnost ili utvrditi da se sklapa o osnivanju prava služnosti sklapa na neodređeno vrijeme, odnosno dok služnost ne izgubi svoju razumnu svrhu, ili dok se zemljište ne privede trajnoj namjeni. Nije prihvaćen Temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91./96, 68./98, 137./99, 22/00, 73./00, 129./00, 114/01., 79./06, 146/08, 38./09, 153./09, 143./12, 152./14, 81./15, 94./17.) pravo služnosti može se osnovati s rokom ili bez njega, ovisno o volji ugovornih strana ili zakonskim uvjetima. Slijedom navedenog stipuliranjem odredbe na način kako je sada, omogućuje se ugovornim stranama da služnost osnuju kao trajnu služnost ili služnost na rok ovisno o volji stranaka ili ako isto proizlazi iz zakona kojim se uređuje posebno područje.
24 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA UREDBU,                                    III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI Izmjena članka 23. stavka 8. koji glasi: „(b) Sredstva ostvarena od osnivanja prava služnosti sukladno stavcima 4. i 5. ovog članka prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.“ Obrazloženje: Stavlja se primjedba na navedenu odredbu budući nije jasno iz kojeg razloga postoji razlika u raspodjeli sredstava ostvarenih raspolaganjem temeljem čl. 23. st. 4. i 5. Uredbe. Slijedom navedenog, predlaže se izmijeniti odredbu, brisati riječi „prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.“ i dodati riječi „dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. Zakona.“, tako da ista glasi: „(b) Sredstva ostvarena od osnivanja prava služnosti sukladno stavcima 4. i 5. ovog članka dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. Zakona.“ Nije prihvaćen Podjela sredstava na navedeni način propisana je člankom 35. stavkom 6. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 155/23.) koji propisuje da sredstva ostvarena od raspolaganja nekretninama iz stavka 1. i 2. navedenog članka Zakona su prihod državnog proračuna Republike Hrvatske.
25 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA UREDBU,                                    III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI Dopuna članka 23. koji glasi: „ Članak 23. (a) Nadležna tijela osnivaju pravo služnosti na nekretninama u skladu s prostornim planom ili aktom za provedbu prostornog plana izdanim na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prostorno uređenje i gradnja. (b) Pravo služnosti osniva se neposrednom pogodbom, uz naknadu određenu sukladno članku 4. ove Uredbe. c) Ovisno o ukupno utvrđenoj visini naknade za umanjenje tržišne vrijednosti nekretnine uslijed osnivanja prava služnosti, odluku o osnivanju prava služnosti donosi gradonačelnik, gradsko vijeće, župan, županijska skupština, društvo Državne nekretnine d. o. o., ministar nadležan za poslove državne imovine (u daljnjem tekstu: ministar) ili Vlada Republike Hrvatske, sukladno odredbama Zakona, a u slučaju iz članka 4. stavka 5. ove Uredbe čelnik nadležnog tijela. (d) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo će osnovati pravo služnosti neposrednom pogodbom uz naknadu sukladno članku 4. ove Uredbe, u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se navedene građevine grade na nekretnini, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja provedenog od strane tijela nadležnog po posebnom zakonu. (e) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo je nadležno za osnivanje prava služnosti neposrednom pogodbom uz naknadu na nekretninama, sukladno članku 4. ove Uredbe, u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupcima propisanim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. (f) Kada zaprimi zahtjev za osnivanje prava služnosti iz stavaka 4. i 5. ovoga članka Ministarstvo će obavijestiti nadležno tijelo kojem su povjereni poslovi upravljanja nekretninom koja je predmet zahtjeva, a nekretninom će raspolagati Ministarstvo. (g) Sredstva ostvarena osnivanjem prava služnosti iz stavka 1. ovoga članka dijele se u skladu s člankom 13. stavkom 7. i člankom 14. stavkom 7. Zakona. (h) Sredstva ostvarena od osnivanja prava služnosti sukladno stavcima 4. i 5. ovog članka prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.“ Obrazloženje: Smatramo da je potrebno Uredbom odrediti vrijeme na koje se osniva pravo služnosti te uvrstiti raskidni uvjet pod kojim je služnost osnovana. Predlaže se pomaknuti sadašnje stavke 2. do stavka 8. na stavak 3. do stavka 9. i dodati stavak 2. kako slijedi: „(2) Pravo služnosti osniva se na neodređeno vrijeme ili do privođenja poslužne nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske planiranoj namjeni.“ Nije prihvaćen Temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91./96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01., 79/06) pravo služnosti može se osnovati s rokom ili bez njega, ovisno o volji ugovornih strana ili zakonskim uvjetima. Slijedom navedenog stipuliranjem odredbe na način kako je sada, omogućuje se ugovornim stranama da ugovorom urede međusobne odnose pa služnost osnuju kao trajnu ili služnost na rok., ovisno o konkretnim okolnostima slučaja.
26 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE                                    III. OSNIVANJE PRAVA SLUŽNOSTI, Članak 25. OIEH predlaže izmjenu članka 25. stavka 6. (f) na način da se pravo služnosti osniva na rok trajanja radnog vijeka postrojenja, a ne na rok na koji mu je izdano energetsko odobrenje.  Stoga, stavak (f) trebao bi glasiti: (f) U slučaju osnivanja prava služnosti temeljem članka 23. stavka 4. i 5. ove Uredbe, pravo služnosti osnovat će se na rok trajanja radnog vijeka postrojenja, odnosno na rok na koji mu je sukladno posebnom zakonu odobreno istraživanje i eksploatacija ugljikovodika. Obrazloženje: Propis kojim se uređuje tržište električne energije propisuje da se energetsko odobrenje izdaje na sedam godina, u kojem roku je nositelj projekta dužan izgraditi energetsko postrojenje i ishoditi uporabnu dozvole (čl. 17. st. 26. i 29. Zakona o tržištu električne enegije). Dakle, na jasan način je propisano da se ograničenje trajanja energetskog odobrenja odnosi isključivo na rok u kojem investitor to postrojenje mora izgraditi, na sličan način kako je to propisano za građevinsku dozvolu (koja isto ima ograničen rok trajanja u kojem se mora pristupiti izgradnji, ali jednom konzumirana građevinska dozvola ima trajan učinak). To znači da jednom izgrađeno postrojenje (odnosno energetsko odobrenje temeljem kojeg je ono izgrađeno) može postojati i obavljati svoju djelatnost trajno, dok god faktički postoji. S obzirom da za potrebe ovog propisa osnovano pravo građenja ipak treba biti ograničeno (makar do roka od 99 godina kako je to previđeno u čl. 17. st. 1. Uredbe), radi otklanjanja pravne nesigurnosti predlaže se da se rok osnivanja prava služnosti/građenja veže za radni vijek trajanja energetskog postrojenja (proizvodnog, odnosno za skladištenje energije). Prihvaćen Predložena primjena prihvaća se na način da će se pravo služnosti osnovati na rok na koji je investitoru utvrđen radni vijeka trajanja energetskog postrojenja, a najduže do 30 godina. Ovdje valja naglasiti da je nositelj projekta dužan dostaviti očitovanje projektanta o vijeku trajanja energetskog postrojenja.