Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | BANKA KOVANICA DIONIČKO DRUŠTVO | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Poštovani, ovim putem Banka Kovanica d.d. iznosi očitovanje u odnosu na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu (dalje u tekstu: Nacrt), koji je donijelo Ministarstvo financija bez uvažavanja temeljnih ustavnih načela Republike Hrvatske te protivno regulatornim postulatima Europske unije. Iako je financijska uključenost legitiman cilj politike, prijedlog zakona izaziva značajna pravna, ekonomska i regulatorna pitanja prema hrvatskom ustavnom pravu i pravu Europske unije (dalje: EU): 1. Povreda temeljnih sloboda- slobode poduzetništva i prava vlasništva Sloboda poduzetništva uključuje pravo svakog gospodarskog subjekta, uključujući kreditne institucije, da samostalno određuje cijene svojih usluga u skladu s tržišnim uvjetima. Prisiljavanje kreditnih institucija da usluge iz članka 3. i 4. Nacrta pružaju bez naknade, bez svrhe jasno opravdane javnim interesom te bez proporcionalne kompenzacije za pružatelje usluga s druge strane, predstavlja izravno ograničenje poduzetničke i tržišne slobode te je protivno Ustavu Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) (dalje u tekstu: Ustav) i Protokolu br. 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jamči zaštitu vlasništva (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17). Iako država ima pravo regulirati tržište radi zaštite potrošača, ograničenja moraju biti razmjerna i opravdana. U ovom slučaju, država se ne ograničava na regulaciju, već direktno intervenira u poslovne odluke kreditnih institucija i određuje kako će kreditne institucije poslovati, koje proizvode će nuditi besplatno, za koje obračunavati apstraktnu razumnu cijenu, a koje će naplaćivati prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena, čime se narušava načelo slobodnog tržišta. Ako bi banke bile prisiljene pružati usluge bez naknade, a pritom bez alternativnog mehanizma nadoknade troškova, moglo bi se postaviti pitanje neizravnog ograničenja vlasničkih prava bez odgovarajuće naknade, što bi bilo suprotno i članku 48. Ustava koji štiti vlasništvo. 2. Nejednak pravni položaj tržišnih sudionika na području Republike Hrvatske i Europske unije Predmetnim predloženim zakonskim izmjenama stvara se situacija u kojoj se kreditnim institucijama osnovanima u Republici Hrvatskoj, podružnicama kreditnih institucija osnovanima u drugim državama članicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnicama kreditnih institucija iz trećih država sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nameću dodatna financijska ograničenja u smislu slobodnog poslovanja i politike cijena, dok se s druge strane iste zakonske izmjene ne bi primjenjivale na: - druge pružatelje usluga platnog prometa definirane u članku 7. Zakona o platnom prometu (NN 66/18, 114/22, 136/24), - druge kreditne i financijske institucije sa sjedištem u EU koje mogu neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske koristeći se pravom na poslovni nastan ili slobodu pružanja usluga (tzv. passporting). Navedeno izravno dovodi do diskriminatornog postupanja prema različitim pružateljima predmetnih usluga na hrvatskom tržištu i tržištu EU, a svakako bi hrvatske kreditne institucije bile stavljene u nepovoljan položaj u odnosu na ostale pružatelje istovrsnih usluga na području EU koje se ne suočavaju sa sličnim regulatornim opterećenjima. Niti jedna druga država članica EU- ne nameće kreditnim institucijama na svom području takvu opću obvezu nuđenja besplatnih usluga, osim u određenom opravdanom dijelu za osnovni račun. 3. Neusklađenost za pravom Europske unije i narušavanje tržišnog natjecanja 3.1. Inicijalno donošenje Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu (NN 70/17) (dalje u tekstu: Zakon) temelji se na Direktivi 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (Tekst značajan za EGP) (Službeni list Europske unije, L 257, 28. kolovoza 2014.) (dalje u tekstu: Direktiva 2014/92/EU) koja postavlja zahtjeve prema državama članicama da svi građani kod dovoljnog broja kreditnih institucija imaju pristup osnovnom računu besplatno ili uz razumnu naknadu koja se temelji na razini nacionalnog prihoda te prosječnoj naknadi koje kreditne institucije u dotičnoj državi članici naplaćuju za usluge pružene u okviru računa za plaćanje. Navedena Direktiva 2014/92/EU ne daje državama članicama ovlaštenja da nametnu obvezu kreditnim institucijama da, bez ikakvih kriterija i opravdanja, svima nude besplatan račun za redovita primanja, uz zabranu naplate naknade za niz povezanih usluga. Proširenje besplatnih usluga na sve klijente, bez ikakvih socijalnih kriterija, dakle, uključujući pojedince s visokim primanjima, nije proporcionalno i ne doprinosi ciljanoj financijskoj uključenosti. 3.2. Nadalje, Nacrt premašuje temeljne zahtjeve EU definirane Ugovorom o funkcioniranju Europske unije ( dalje u tekstu: UFEU), što ga čini ranjivim na pravno osporavanje te pokretanje postupaka protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, kako od strane Europske komisije, tako i od strane kreditnih institucija kojima bi ovim Nacrtom bila nametnuta nezakonita ograničenja u tržišnom natjecanju. 3.3. Naime, zbog nejednakog položaja tržišnih sudionika- pružatelja predmetnih usluga iz cijele EU na području Republike Hrvatske kako je opisan u prethodnoj točki 2., dolazi do kršenja pravila o tržišnom natjecanju (čl. 101. UFEU) s obzirom na to da je zabranjeno djelovanje koje bi moglo imati utjecaj na trgovinu među državama članicama i koje ima za cilj ili posljedicu sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, a osobito ono kojim se: „(a) neposredno ili posredno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene ili drugi trgovinski uvjeti“, „(b) ograničuju ili nadziru proizvodnja, tržišta, tehnički razvoj ili ulaganja“, „(d) primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s ostalim trgovinskim partnerima, čime ih se stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju“. Dakle, kako je već u prethodnom tekstu navedeno, pružanje besplatnih bankarskih usluga, na način kako je predloženo ovim Nacrtom, sprječava pošteno tržišno natjecanje između hrvatskih banaka i stranih institucija, odnosno posljedično narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. 3.4. Dodatno, s obzirom na činjenicu da postoje i kreditne institucije u državnom vlasništvu, upitna je usklađenost zahtjeva iz Nacrta i s člankom 107. UFEU koji je definirano da je svaka potpora koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama. 4. Ekonomski i financijski rizici održivosti Široki mandat za besplatne usluge izravno utječe na profitabilnost kreditnih institucija, što bi moglo dovesti do viših troškova za druge bankovne proizvode ili smanjene dostupnosti kredita te utjecati na sposobnost daljnjeg ulaganja u tehnološki razvoj, digitalizaciju i unaprjeđenje korisničkog iskustva. Posljedično, potrošači bi mogli osjetiti smanjenje kvalitete usluga te povećanje troškova drugih financijskih proizvoda. 5. Pravni i operativni izazovi Nadalje, nejasno definirani pojmovi i obveze u Nacrtu mogu dovesti do pravne nesigurnosti i otežati provedbu zakona u praksi, pa tako: - razumna naknada- nije jasno na koji način bi kreditna institucija, uzimajući u obzir „1. prosječnu mjesečnu isplaćenu netoplaću u Republici Hrvatskoj u skladu s priopćenjem Državnog zavoda za statistiku o prosječnim mjesečnim isplaćenim netoplaćama zaposlenih na temelju prosjeka I. – XII. mjeseca prethodne kalendarske godine (godišnji pokazatelj) i 2. prosječnu naknadu koju kreditna institucija naplaćuje potrošačima za tu uslugu u vezi s računom za plaćanje“, trebala odrediti razumnu naknadu za pojedinu uslugu iz članka 23.st.1. Zakona? - nejasna je socijalna opravdanost osnovnog računa s lepezom besplatnih usluga uz dodatno vezivanje „ostalih“ usluga uz „razumnu naknadu“? - redovna primanja- nije jasno što se smatra redovnim primanjima, o kojoj kategoriji primanja se radi i što se smatra kriterijem redovitosti? - smatra li se da račun za plaćanje na koje potrošač prima svoja redovna primanja može služiti isključivo na priljeve od strane isplatitelja redovnih primanja, dok ostale priljeve potrošač može primati putem drugog „redovnog“ računa za plaćanje? Što znači da besplatni račun za redovna primanja ne mora biti jedini račun za plaćanje? Zaključno, predložene izmjene, iako usmjerene na povećanje financijske uključenosti, mogu imati suprotan učinak, smanjujući tržišnu konkurenciju, kočeći digitalni razvoj i otežavajući poslovanje kreditnih institucija. Osim što su u suprotnosti s temeljnim tržišnim slobodama Europske unije, ovakve odredbe nisu u skladu ni s ustavnim načelima slobode poduzetništva, što otvara ozbiljna pravna i ekonomska pitanja. Dugoročno, ovakva regulacija mogla bi nepovoljno utjecati na stabilnost financijskog sustava te umanjiti tržišnu dinamiku i inovacije koje su ključne za gospodarski razvoj. Umjesto potpunog ukidanja naknada, predlažemo razmatranje modela subvencioniranja određenih usluga za ranjive skupine, uvođenje sustava proporcionalnih naknada ili stvaranje fonda iz kojeg bi se financirali troškovi osnovnih bankarskih usluga, promicanje financijske uključenosti kroz financijske obrazovne programe koje podupire država, poticaje za digitalno bankarstvo, čime bi se osigurala ravnoteža između zaštite potrošača i održivosti poslovanja kreditnih institucija. S poštovanjem, BANKA KOVANICA d.d. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Temeljne gospodarske slobode nisu apsolutne te ih je, u određenim okolnostima, dopušteno ograničiti. Takva ograničenja moraju biti u skladu s uvjetima propisanima u članku 65. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, te opravdana prevladavajućim razlozima od općeg interesa kako su oni definirani u praksi Suda Europske unije (u daljnjem tekstu: Sud EU). Među te razloge ubraja se i zaštita potrošača, uz uvjet da su ograničenja proporcionalna i nužna za postizanje legitimnog cilja. Dakle, potrebno je dokazati kako mjere koje se predlažu ovim Nacrtom prijedloga zakona udovoljavaju kriterijima iz testa proporcionalnosti. Test proporcionalnosti detaljno je razrađen u sudskoj praksi Suda EU-a, osobito u kontekstu zaštite potrošača. U presudi Kásler (C-26/13) Sud EU je istaknuo kako se ugovorna odredba koja stvara značajnu neravnotežu na štetu potrošača može smatrati nepoštenom, čak i ako nije sklopljena u lošoj vjeri. Ovaj princip dodatno opravdava rješenja iz ovoga Nacrta prijedloga zakona kojima se osiguravaju pravedniji ugovorni odnosi između banaka i potrošača. Test proporcionalnosti zahtijeva u prvom redu da mjera ima legitiman cilj. Stoga ovim se Nacrtom prijedloga zakona ostvaruje više međusobno usko povezanih ciljeva. Podsjećamo kako u Republici Hrvatskoj postoji zakonska obveza isplate plaća, mirovina i drugih redovnih primanja na račun otvoreni u banci, sukladno propisima koji reguliraju radne odnose, porez na dohodak i mirovinsko osiguranje. Ova obveza uvedena je radi osiguravanja transparentnosti novčanih tokova te nadzora nad uplaćenim javnim davanjima povezanima s isplatama. Naime, isplatom na račun otvoren u banci, nedvojbeno se može utvrditi je li redovno primanje stvarno isplaćeno te se takvom isplatom može utvrditi osnovica za utvrđivanje javnih davanja vezanih uz takvu isplatu. Također, isplatom plaće i drugih redovnih primanja na račun otvoren u banci štite se i prava vjerovnika u ovršnim postupcima. Nadalje, napominjemo kako je odredba o obvezi isplate plaće i drugih redovnih primanja na račun otvoren u banci, bila i predmet provjere od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske kojemu je u odnosu na navedenu obvezu isplate plaće na račun otvoren u banci bio podnesen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispr., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15 ). Ustavni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj U-II-4370/2013 od 5. srpnja 2016. utvrdio kako obveza isplate plaće i drugih redovnih primanja na račun otvoren u banci nije u nesuglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, kao ni s odredbama konvencijskog prava pri čemu je Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo stav kako naprijed navedeni razlozi javnog interesa pretežu nad interesom pojedinca da slobodno bira hoće li plaću i druga redovna primanja primati putem računa koji je otvoren kod banke ili isplatom u gotovom novcu. S obzirom na navedeno, banke imaju isključivo pravo pružanja usluga zaprimanja redovnih primanja potrošača, što im osigurava povlašteni položaj na tržištu u odnosu na druge financijske subjekte. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za osiguranjem odgovarajuće dostupnosti temeljne razine bankarskih usluga, kako bi se svim građanima omogućio jednak pristup financijskim tokovima koji su zakonski obvezni prolaziti kroz bankovni sustav. S obzirom na takav zakonodavni okvir, ovim Nacrtom prijedloga zakona potrošačima se omogućuje pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova. S obzirom na to da su potrošači zakonski obvezni koristiti bankovne račune za primitak plaće i drugih redovitih primanja, smatra se opravdanim omogućiti im račun za plaćanje koji bi uključivao određene usluge bez naplate naknade uzimajući u obzir kako potrošači nemaju alternativu korištenju računa za plaćanje na koji primaju plaće i druga redovna primanja. Pritom, ističe se kako ova mjera ne predstavlja opće zamrzavanje svih bankarskih naknada, već ima za cilj osigurati minimalni standard besplatnih usluga radi zaštite potrošača i promicanja pravednog pristupa financijskom sustavu. Nadalje, iako je važeći Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu (NN, broj 70/17; dalje: važeći Zakon) primarno izrađen radi prenošenja Direktive 2014/92/EU, rješenje predviđeno Nacrtom prijedloga zakona kao takvo ne predstavlja kršenje prava EU. Naposljetku ističemo kako Nacrt prijedloga zakona ispunjava uvjete testa proporcionalnosti jer: (1) služi legitimnim ciljevima zaštite potrošača i javnog poretka, (2) nema realno dostupnih blažih mjera, (3) financijski teret za banke je minimalan u odnosu na njihove ukupne prihode, te (4) u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije. Nacrt prijedloga zakona u tom smislu predstavlja uravnotežen regulatorni pristup koji štiti potrošače, ali niti u kojem dijelu ne ugrožava stabilnost bankarskog sektora. Osiguravanjem besplatnih temeljnjih bankarskih usluga jača se povjerenje građana u financijski sustav te su predložene mjere opravdane, nužne i prikladne te se njima postiže javni interes uz minimalan utjecaj na bankarski sektor. |
| 2 | ZDENKO MIHALJEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Znatno veći učinak (posebno kod umirovljenika) bio bi postignut, kad bi se ovim Zakonom kreditne institucije obvezale da se, na zahtjev vlasnika računa, može zadržati dosadašnji broj računa (isti IBAN), koji bi postao osnovni/besplatni račun. Time se ne bi isplatitelju mirovine (posebno važno kod inozemnih mirovina) morao dostavljati novi broj računa. U protivnom će mnogi umirovljenici odustati od otvaranja besplatnog računa, zbog potrebe dostavljanja novog IBAN-a inozemnom isplatitelju mirovine odn. nesigurnosti povezane s time. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Intencija je ovim Nacrtom prijedloga zakona potrošačima omogućiti pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova, pa tako i u odnosu na postojeće račune za plaćanje na koje potrošači primaju redovna primanja, što podrazumijeva i mogućnost nastavka korištenja istog broja računa za plaćanje (IBAN-a). Tekst Prijedloga zakona bit će stoga odgovarajuće modificiran. |
| 3 | MARIJAN ŠEFER-MORAVČEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA | Osjetljiva skupina trebaju biti i blokirani sa zaštićenim računom i 10 transakcija besplatno | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Potrošači koji pripadaju osjetljivoj skupini korisnici su sljedećih prava prema zakonu kojim je uređena socijalna skrb: zajamčene minimalne naknade, naknade za osobne potrebe, naknade za redovito studiranje, osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, inkluzivnog dodatka, statusa roditelja njegovatelja ili statusa njegovatelja. Stoga će se Nacrt prijedloga zakona dodatno uskladiti sa odredbama Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona o inkluzivnom dodatku. Nacrtom prijedloga zakona osigurava se da se takvim potrošačima ne naplaćuje naknada za deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija mjesečno u službenoj valuti Republike Hrvatske ako imaju otvoren osnovni račun. Potrošači koji su blokirani ne smatraju se osjetljivom skupinom prema zakonu kojim je uređena socijalna skrb. Ovrha može proizaći iz različitih okolnosti poput neadekvatnog financijskog planiranja ili privremenih financijskih poteškoća, međutim ne može ukazivati nužno na socijalnu ugroženost. Ako ovršenik ispunjava kriterije za ostvarivanje prava prema zakonu kojim je uređena socijalna skrb, može ostvariti prava i kao korisnik koji spada u osjetljivu skupinu sukladno Nacrtu prijedloga zakona. |
| 4 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Banke izražavaju neslaganje s predloženom mogućnošću ugovaranja dopuštenog prekoračenja u okviru Besplatnog računa za redovna primanja. Također banke predlažu da se mogućnost korištenja internetskog i mobilnog bankarstva dopuni napomenom da je dostupnost usluga ograničena u skladu s ponudom pojedine banke ("uz ograničeni opseg usluga – prema ponudi banke"). | Djelomično prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Intencija je ovim Nacrtom prijedloga zakona potrošačima omogućiti pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova, uzimajući u obzir zakonsku obvezu isplate plaća, mirovina i drugih redovnih primanja na račune otvorene u banci, sukladno propisima koji reguliraju radne odnose, porez na dohodak i mirovinsko osiguranje. Isključenjem mogućnosti ugovaranja prekoračenja u vezi s računom za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja ograničio bi se doseg predložene zakonodavne inicijative u mjeri u kojoj bi se onemogućilo ostvarivanje njezinoga cilja. Istovremeno, predloženo zakonsko rješenje će se doraditi na način da kreditne institucije nude temeljnu razinu financijskih usluga bez naknade, i to u mjeri u kojoj ih već nude potrošačima koji imaju račune za plaćanje. Također, doradit će se i opseg predmetnih usluga. |
| 5 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlogom ovog zakona isključivo taksativno navedene usluge vezane uz račun za redovna primanja su besplatne. Smatramo da bi naziv računa kao besplatnog mogao biti zavaravajući za potrošače pa predlažemo da se naziv predmetnog računa izmijeni na način da se u nazivu ne koristi "besplatan" i da se naziv predmetnog računa uvede u pojmovnik. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Tekst Nacrta prijedloga zakona bit će modificiran, uključujući i terminološki, kako bi bio jasno izražen zakonski cilj osiguravanja dostupnosti potrošačima temeljne razine financijske usluge bez naknade, uz mogućnost naplate ostalih naknada za usluge vezane uz račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja. |
| 6 | DARIO MILIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ispred Zagrebačke banke d.d., u svojstvu ovlaštenika po zaposlenju, komentari u odnosu na "Ocjenu stanja i osnovna pitanja...": Iz Prijedloga ZID Zakona ne može se zaključiti je li njegovom formiranju i puštanju u javnu raspravu prethodilo savjetovanje s Europskom središnjom bankom sukladno čl. 127. st. 4. alineja 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije s obzirom da je riječ o pokušaju redefiniranja i rekonstrukcije odnosa iz područja njene nadležnosti i dodatnoj regulaciji na čijoj relaksaciji Europska središnja banka upravo inzistira. Nadalje, Prijedlog zakona je nejasan u dijelu kojim se objašnjava pozivom na propise kojima se uređuju radni odnosi. Iz činjenice da po tim propisima plaće i mirovine valja isplatiti na račun otvoren kod banka ne objašnjava smisao zabrane naplate usluga vezanih za taj račun. Prijedlog ZID Zakona ne sadrži procjenu učinaka propisa koju se trebalo izraditi u skladu sa Zakonom o instrumentima politike boljih propisa. Predlagatelj u nacrtu propisa nije analizirao eventualne koristi na koje se izmjenama aspirira niti je naznačio učinak predloženih izmjena na ostale sudionike platnoga prometa kao predmet svojega interesa. Prema preliminarnim analizama, predložene izmjene imala bi značajne negativne učinke na rad kreditnih institucija, a s potpuno neizvjesnim efektom na cijenu usluga koji će u konačnosti podmiriti potrošači. Ove učinke treba analizirati. Postavke Prijedlog ZID Zakona u oštroj su suprotnosti s matičnim propisima kojima se uređuje rad sudionika na odgovarajućem tržištu. Prijedlogom se dijelu financijskih usluga određenih Zakonom o platnom prometu i Zakonom o kreditnim institucijama ukida obilježje naplatnosti. Na taj se im način oduzima njihov smisao, a kreditnim institucijama u ovom dijelu ukida svojstvo trgovca prema definiciji iz članka 3. Zakona o trgovačkim društvima. Prijedlog ZID Zakona ne razrađuje situacije u kojima korisnik prima redovita primanja na više različitih računa. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. U odnosu na komentar vezan za obvezu savjetovanja s Europskom središnjom bankom ističemo kako se ovim Nacrtom prijedloga zakona potrošačima omogućuje pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova, uzimajući u obzir zakonsku obvezu isplate plaća, mirovina i drugih redovnih primanja na račune otvorene u banci, sukladno propisima koji reguliraju radne odnose, porez na dohodak i mirovinsko osiguranje. Stoga, ovim Nacrtom prijedloga zakona ne zadire se u područja iz isključive nadležnosti ECB-a, kako su definirana člankom 127. stavkom 4. i člankom 282. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te Odlukom ECB/2014/1 jer se ovaj Nacrt prijedloga zakona ne odnosi na monetarnu politiku, deviznu politiku, nadležnosti središnje banke, platne sustave, nadzor kreditnih institucija, upravljanje deviznim pričuvama ili statistiku, što su ključna područja u kojima je savjetovanje s ESB-om obvezno. U odnosu na komentar kako je Nacrt prijedloga zakona nejasan u dijelu kojim se poziva na propise kojima se uređuju radni odnosi iznosimo sljedeće. U Republici Hrvatskoj postoji zakonska obveza isplate plaća, mirovina i drugih redovnih primanja na račun otvoreni u banci, sukladno propisima koji reguliraju radne odnose, porez na dohodak i mirovinsko osiguranje. Ova obveza uvedena je radi osiguravanja transparentnosti novčanih tokova te nadzora nad uplaćenim javnim davanjima povezanima s isplatama. Naime, isplatom na račun otvoren u banci, nedvojbeno se može utvrditi je li redovno primanje stvarno isplaćeno te se takvom isplatom može utvrditi osnovica za utvrđivanje javnih davanja vezanih uz takvu isplatu. Također, isplatom plaće i drugih redovnih primanja na račun otvoren u banci štite se i prava vjerovnika u ovršnim postupcima. Nadalje, napominjemo kako je odredba o obvezi isplate plaće i drugih redovnih primanja na račun otvoren u banci, bila i predmet provjere od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske kojemu je u odnosu na navedenu obvezu isplate plaće na račun otvoren u banci bio podnesen prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispr., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13., 157/14. i 137/15 ). Ustavni sud Republike Hrvatske je rješenjem broj U-II-4370/2013 od 5. srpnja 2016. utvrdio kako obveza isplate plaće i drugih redovnih primanja na račun otvoren u banci nije u nesuglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, kao ni s odredbama konvencijskog prava pri čemu je Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo stav kako naprijed navedeni razlozi javnog interesa vezano za obvezu isplate plaće i drugih primanja preko računa kod banke pretežu nad interesom pojedinca da slobodno bira hoće li plaću i druga primanja primati putem računa kod banke ili isplatom u gotovom novcu. S obzirom na navedeno, banke imaju isključivo pravo pružanja usluga zaprimanja redovnih primanja potrošača, što im osigurava povlašteni položaj na tržištu u odnosu na druge financijske subjekte. Ova situacija dodatno naglašava potrebu za osiguranjem odgovarajuće dostupnosti temeljnih bankarskih usluga, kako bi se svim građanima omogućio jednak pristup financijskim tokovima koji su zakonski obvezni prolaziti kroz bankovni sustav. S obzirom na takav zakonodavni okvir, ovim Nacrtom prijedloga zakona potrošačima se omogućuje pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova. Nadalje, ističemo kako je za ovaj Nacrt prijedloga zakona izrađen Obrazac iskaza o procjeni učinaka propisa koji je također bio objavljen na javnom savjetovanju istovremeno sa Nacrtom prijedloga zakona. |
| 7 | VEDRAN VUK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Suludo je da me država obvezuje da plaću primam putem privatnih subjekata koji mi još dodatno uzimaju novac uz državu koja mi uzme pola. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Upravo je cilj ovog Nacrta prijedloga zakona zaštititi interese potrošača i osigurati potrošačima temeljnu razinu financijske usluge koja će biti dostupna bez naknade, uzimajući u obzir postojeću obvezu isplate plaća i mirovina na račun u banci, sukladno propisima koji uređuju radne odnose, mirovinsko osiguranje i porez na dohodak. |
| 8 | ANDRIJA KARNAŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, predlažem da se propiše da banke moraju prikazati ukupni mjesečni priljev i odljev za svaki račun koji klijent ima; na usluzi internetskog i mobilnog bankarstva bi trebao biti praćen u realnom vremenu, dok bi na mjesečnom izvatku trebao biti prikazan za taj mjesec, podrazumijeva se da bude prikazano na jasno vidljivom mjestu. Srdačan pozdrav. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Cilj je ovog Nacrta prijedloga zakona zaštititi interese potrošača i osigurati potrošačima temeljnu razinu financijske usluge koja će biti dostupna bez naknade, uzimajući u obzir postojeću obvezu isplate plaća i mirovina na račun u banci, sukladno propisima koji uređuju radne odnose, mirovinsko osiguranje i porez na dohodak. Prilikom razmatranja načina ostvarenja navedenog cilja potrebno je uzeti u obzir činjenicu da kreditne institucije koje posluju u Republici Hrvatskoj u svom poslovanju imaju slobodu odabira različitih poslovnih modela, pri čemu su dužne poštivati sve važeće propise, uključujući i one koji se odnose na zaštitu potrošača. Regulacija konkretnih poslovnih modela koje kreditne institucije primjenjuju nije uobičajena praksa jer bi takav pristup mogao predstavljati pretjeranu regulaciju te prekomjerno zadiranje u područje poduzetničkih sloboda. Slijedom navedenog, predloženo normativno rješenje nije prihvaćeno. |
| 9 | DAVOR GOLEK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Kaže, za ostale usluge naplaćuje se razumna naknada. Obzirom da je u ovoj državi malo toga razumno, počevši od katastrofalno malih mirovina, od ove godine i poreza na naslijeđenu derutnu drugu nekretninu, pa na dalje, molim pobliže definirati pojam "razumno". Jer ako bankama ukinete sve one osnovne naknade, što kao umirovljenik podržavam, a na kojima banke zgrću bogatstvo, postati će im razumno da to nadoknade na ostalim uslugama koje smiju naplatiti, pa će preko noći ono što je do danas bilo koliko-toliko razumno, odjednom postati nerazumno. Slična stvar se desila sa ograničenjem cijena 70 zaštićenih proizvoda u trgovinama, u roku od nekoliko dana cijene većine nezaštićenih proizvoda su počele rasti, kako bi trgovci nadoknadili zaradu. Znam o čemu pričam, gledam to svaki dan. A DZS fejka podatke o inflaciji. Prikrivaju pravo stanje. I usput mala dobronamjerna preporuka, neki ministri su vrhunski obrazovani, ali im nedostaje dodir sa stvarnošću, neki nikada nisu bili u dućanu ili na tržnici. Neki ministri su kompletno zalutali na taj samo privremeni položaj, ali i jedni i drugi bi se iz oblaka trebali spustiti na zemlju i ponekad malo prošetati i popričati na ulici sa građanima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Nacrtom prijedloga zakona propisano je kako razumnu naknadu za pojedinu uslugu u okviru osnovnog računa određuje kreditna institucija uzimajući u obzir: 1. prosječnu mjesečnu isplaćenu netoplaću u Republici Hrvatskoj u skladu s priopćenjem Državnog zavoda za statistiku o prosječnim mjesečnim isplaćenim netoplaćama zaposlenih na temelju prosjeka I. - XII. mjeseca prethodne kalendarske godine (godišnji pokazatelj) i 2. prosječnu naknadu koju kreditna institucija naplaćuje potrošačima za tu uslugu u vezi s računom za plaćanje. |
| 10 | IVAN GRGURINA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Mislim da je ovo super izmijena i u potpunosti je podržavam. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. |
| 11 | DARIO MILIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O USPOREDIVOSTI NAKNADA, PREBACIVANJU RAČUNA ZA PLAĆANJE I PRISTUPU OSNOVNOM RAČUNU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU | Ispred Zagrebačke banke d.d., u svojstvu ovlaštenika po zaposlenju, komentar: U konkretnom slučaju, nisu ostvareni razlozi zbog kojih se zakon može donijeti po hitnom postupku. Prema članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora na kojega se upućuje u Prijedlogu Zakona o izmjena i dopunama Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu (dalje: Prijedlog ZID Zakona), zakon se po hitnom postupku može donijeti kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi koji se u tom slučaju u samom prijedlogu zakona moraju posebno obrazložiti. Iznimnost ove situacije jasno je, dakle, određena dvostrukim zahtjevom - da postoje osobito opravdani socijalni razlozi za odstupanje od redovite procedure donošenja zakona i - da ti osobito opravdani razlozi, stanje nužnosti za hitnjom budu na adekvatan način razloženi te čitko i pregledno objašnjeni u prijedlogu zakona. O tome se u Prijedlog ZID Zakona ne navodi ništa. Tamo se određuje tek kako je potrebno „u što kraćem roku osigurati dostupnost“ besplatnog računa i osnovnog računa. Time se podcrtava tek ambicija predlagatelja da propis što prije stupi na snagu, ali se ne navodi ništa o tome kakve posebne socijalne okolnosti zahtijevaju interventno donošenje propisa, što je u dosadašnjim propisima lučilo izrazito štetne učinke i zbog čega treba preskakati faze uobičajena postupka donošenja propisa. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Rasprava o Prijedlogu zakona provest će se u dva čitanja. |
| 12 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 1. | Podrazumijeva li ovakva stipulacija da su iz primjene isključeni drugi pružatelji platnih usluga kod kojih se vode računi na koje potrošači na području Republike Hrvatske primaju redovna primanja? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Člankom 1. Nacrta prijedloga zakona mijenja se članak 20. važećeg Zakona kojim se uređuje primjena odredbi poglavlja IV. važećeg Zakona. Navedeno poglavlje važećeg Zakona odnosi se na pravo na račun za plaćanje (osnovni račun), dok će se ostvarivanje cilja zaštite interesa potrošača i osiguravanja potrošačima temeljne razine financijske usluge koja će biti dostupna bez naknade, uzimajući u obzir postojeću obvezu isplate plaća i mirovina na račun u banci, sukladno propisima koji uređuju radne odnose, mirovinsko osiguranje i porez na dohodak, ostvariti u okviru novog poglavlja IV.a Zakona. S obzirom da je zakonom propisano da se plaća i mirovina te ostala redovna primanja moraju isplaćivati na račun koji je otvoren u banci, odredbe poglavlja IV.a primjenjivati će se na kreditne institucije osnovane u Republici Hrvatskoj, podružnice kreditnih institucija osnovanih u drugim državama članicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnice kreditnih institucija iz trećih država sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje u svojoj ponudi nude potrošačima uslugu računa za plaćanje. U tom dijelu doradit će se Nacrt prijedloga zakona kako bi bilo jasno na koga se primjenjuje poglavlje IV.a. |
| 13 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Predlažemo da se na kraju stavka 13. članka 3. doda sljedeći tekst: „u skladu s usvojenom Metodologijom za izračun visine i strukture naknada“, kako bi se osigurala dosljednost u primjeni metodologije i transparentnost u određivanju naknada. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. S obzirom da Metodologija za izračun visine i strukture naknada nije pravno obvezujući akt, njegovo uključivanje u zakonski tekst može stvoriti pravnu nesigurnost, otežati dosljedno tumačenje i primjenu propisa. |
| 14 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Predlažemo brisati stavak 9. članka 3. obzirom da se primjenjuje stavak 13. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Predloženo rješenje rezultiralo bi stavljanjem potrošača koji pripadaju osjetljivoj skupini u nepovoljniji položaj u odnosu na potrošače koji nisu korisnici prava prema zakonu kojim je uređena socijalna skrb uzimajući u obzir stavak 3. istog članka Nacrta prijedloga Zakona. |
| 15 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Nastavno na komentar u stavku 4. banke predlažu brisanje stavka 7. i 8. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Bit će razmotrena mogućnost modifikacije Nacrta prijedloga zakona brisanjem predmetnih odredbi. |
| 16 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Predlažemo da se u stavku 4. jasnije definira metodologija za izračun razumne naknade ili da se na drugi način precizno odredi što bi se smatralo razumnom naknadom. Trenutno nije jasno na koji način predloženi parametri koreliraju s izračunom razumne naknade. Napominjemo da su kreditne institucije, sukladno Smjernicama HNB-a već usvojile i primjenjuju metodologiju izračuna naknada. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Kriteriji za određivanje razumne naknade predviđeni Nacrtom prijedloga zakona odgovaraju kriterijima propisanima člankom 24. stavkom 3. važećeg Zakona. Navedeni kriteriji primjenjuju se od stupanja na snagu važećeg Zakona odnosno od 27. srpnja 2017. |
| 17 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Predlažemo da se u točkama 5. i 6. stavka 1. članka 3. jasno definira da se točka 5. odnosi isključivo na redovno izdavanje debitne kartice, čime bi se izvanredno izdavanje kartice na zahtjev potrošača (npr. u slučaju gubitka, oštećenja i slično) izuzelo iz obuhvata ove odredbe. Nadalje, predlažemo brisanje riječi „korištenje“ u točki 5., uzimajući u obzir da točka 6. već obuhvaća izvršenje plaćanja debitnom karticom. Ujedno, predlažemo preciziranje točke 6. kako bi bilo jasno da se izvršenje plaćanja odnosi na plaćanja na prodajnim mjestima (EFT POS terminali, internetska prodajna mjesta). Predloženi tekst točaka bi glasio: 5. za uslugu redovnog izdavanja debitne kartice 6. za uslugu korištenja debitne kartice za izvršenje plaćanja na prodajnim mjestima (EFT POS terminalima, internetska prodajna mjesta). | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Nacrt prijedloga zakona će se doraditi. |
| 18 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Predlažemo da se u članku 3., stavku 1., točki 2. iza riječi „internetskog ili mobilnog bankarstva“ izričito doda tekst: „uz ograničeni opseg usluga – prema ponudi banke“. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Nacrt prijedloga zakona će se doraditi. |
| 19 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Na koji se način predmetna odredba primjenjuje na korisnike inkluzivnog dodatka za koje se donošenjem Zakona o inkluzivnom dodatku objedinilo pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Tekst Nacrta prijedloga zakona uskladit će se sa Zakonom o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, broj 156/23.) tako što će potrošačem koji pripada osjetljivoj skupini biti određena i osoba koja ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak. |
| 20 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Potrebno je precizirati koja bi bila najviša dozvoljena naknada prema stavku 4. ovog članka zakona. S obzirom na to da kriteriji za određivanje 'razumne' naknade nisu jasno propisani, ostaje nejasno kako bi se utvrdila gornja granica naknade i spriječile moguće zlouporabe. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Kriteriji za određivanje razumne naknade predviđeni Nacrtom prijedloga zakona odgovaraju kriterijima propisanima člankom 24. stavkom 3. važećeg Zakona. Navedeni kriteriji primjenjuju se od stupanja na snagu važećeg Zakona odnosno od 27. srpnja 2017. Međutim u odnosu na najvišu dozvoljenu naknadu prema stavku 4. predmetnog članka Nacrta prijedloga zakona, razmotrit će se mogućnost njegove modifikacije. |
| 21 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Potrebno je precizirati na koji se konkretan način prilikom određivanja 'razumne' naknade primjenjuju navedeni kriteriji. Naime, ostaje nejasno što točno znači da se kriteriji 'uzimaju u obzir' odnosno na koji način oni utječu na izračun i konačnu visinu naknade? | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Kriteriji za određivanje razumne naknade predviđeni Nacrtom prijedloga zakona odgovaraju kriterijima propisanima člankom 24. stavkom 3. važećeg Zakona. Navedeni kriteriji primjenjuju se od stupanja na snagu važećeg Zakona odnosno od 27. srpnja 2017. te njihova dodatna preciziranja nisu potrebna. |
| 22 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Smatramo da bi pojam 'razumne naknade' bilo potrebno preciznije definirati. Naime, postavlja se pitanje kojim bi se točno objektivnim kriterijima procjenjivala razumnost pojedine naknade u kontekstu ovog zakona? Osobito je važno razjasniti kako se ovaj kriterij odnosi na kreditne kartice, s obzirom na to da su one izuzete iz primjene predmetnog kriterija, a istovremeno su obuhvaćene Metodologijom za utvrđivanje strukture i visine naknada koju su usvojile sve banke. Stoga bi bilo nužno pojasniti kako se koncept razumnih naknada, u smislu ovog zakona, usklađuje s Metodologijom, kao i s važećim odredbama Zakona o platnom prometu koje uređuju naplatu naknada. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Kriteriji za određivanje razumne naknade predviđeni Nacrtom prijedloga zakona odgovaraju kriterijima propisanima člankom 24. stavkom 3. važećeg Zakona. Navedeni kriteriji primjenjuju se stoga od stupanja na snagu važećeg Zakona 27. srpnja 2017. te njihova dodatna preciziranja nisu potrebna. Ovim Nacrtom prijedloga zakona nije mijenjan tretman naknada za platne transakcije putem kreditnih kartica u odnosu na odredbe važećeg Zakona. |
| 23 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Predlažemo, radi izbjegavanja dvojbi, jasno definirati opseg usluge internetskog odnosno mobilnog bankarstva koja se pruža potrošačima besplatno, a koja suštinski podrazumijeva omogućavanje besplatnog pristupa internetskom odnosno mobilnom bankarstvu. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Nacrt prijedloga zakona će se doraditi. |
| 24 | ZVONKO KOPRIVČIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | U članku 3. stavku1. utvrditi da se ne smije naplaćivati naknada za kreditni transfer nacionalni u kunama on-line bankarstvom da bude nedvojbeno o čemu se radi, jer takve formulacije koristi banka. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Intencija Nacrta prijedloga zakona nije da usluga izvršenja kreditnog transfera bude besplatna u okviru osnovnog računa. Kreditna institucija tako smije potrošaču naplatiti naknadu za uslugu izvršenja kreditnog transfera ako ju i inače naplaćuje prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena, pri čemu takva naknada mora biti razumna, osim naknada za platne transakcije putem kreditnih kartica za koje kreditna institucija naplaćuje naknade prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena. Iznimno, potrošaču koji ima osnovni račun i pripada osjetljivoj skupini kreditna institucija dužna je omogućiti izvršenje bez naknade deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija kreditnih transfera (uključivo instant kreditnih transfera i trajnih naloga) i/ili izravnih terećenja u službenoj valuti Republike Hrvatske mjesečno s osnovnog računa za koje kreditna institucija i inače naplaćuje potrošaču naknadu prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena. |
| 25 | FILIP CETINA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. | Dodati na popis u stavku 10. točku "7. inkluzivni dodatak", koja je nasljednik osobne invalidnine i doplatku za pomoć i njegu. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Tekst Nacrta prijedloga zakona bit će usklađen sa Zakonom o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, br. 156/23) tako što će potrošačem koji pripada osjetljivoj skupini biti određena i osoba koja ostvaruje pravo na inkluzivni dodatak. |
| 26 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Banke predlažu da se članak 27.c briše iz članka 4. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Nacrt prijedloga zakona doradit će se na način da je kreditna institucija dužna potrošaču omogućiti da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži određene usluge na koje kreditne institucije neće smjeti naplaćivati naknadu. Međutim, kako je cilj osigurati da se započne s operativnim aktivnostima vezanima za uspostavu nacionalne bankomatske mreže u Republici Hrvatskoj, propisat će se odgođeno stupanje na snagu ove odredbe. Ako se do stupanja na snagu te odredbe ne uspostavi nacionalna bankomatska mreža, potrošač koji je klijent banke koja će biti sudionica nacionalne bankomatske mreže imat će mogućnost dizanja gotovog novca na bankomatima nacionalne bankomatske mreže bez naknade i ti će se svi bankomati smatrati vlastitim bankomatima banke koja je uključena u nacionalnu bankomatsku mrežu. Ako banka neće htjeti biti uključena u nacionalnu bankomatsku mrežu morat će u svakom slučaju potrošaču omogućiti da bez naknade dva puta u mjesecu podigne gotov novac s računa za plaćanje na bankomatu bilo koje druge kreditne institucije u Republici Hrvatskoj koja nije kreditna institucija u kojoj potrošač ima račun za plaćanje koji sadrži određene usluge na koje kreditne institucije neće smjeti naplaćivati naknadu. |
| 27 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo da se u članku 4., stavku 2. precizira da se račun za plaćanje na koji potrošač prima svoja redovna primanja odnosi isključivo na račune denominirane u službenoj valuti Republike Hrvatske. Također, predlažemo dodatno pojašnjenje da se ova odredba primjenjuje samo na tekuće račune klijenata koji nisu dio drugih paketnih usluga koje je klijent zasebno ugovorio s Bankom. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 28 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo da se u točkama 5. i 6. stavka 1. članka 4. jasno definira da se točka 5. odnosi isključivo na redovno izdavanje debitne kartice, čime bi se izvanredno izdavanje kartice na zahtjev potrošača (npr. u slučaju gubitka, oštećenja i slično) izuzelo iz obuhvata ove odredbe. Nadalje, predlažemo brisanje riječi „korištenje“ u točki 5., uzimajući u obzir da točka 6. već obuhvaća izvršenje plaćanja debitnom karticom. Ujedno, predlažemo preciziranje točke 6. kako bi bilo jasno da se izvršenje plaćanja odnosi na plaćanja na prodajnim mjestima (EFT POS terminali, internetska prodajna mjesta). Predloženi tekst točaka bi glasio: 5. za uslugu redovnog izdavanja debitne kartice 6. za uslugu korištenja debitne kartice za izvršenje plaćanja na prodajnim mjestima (EFT POS terminalima, internetska prodajna mjesta). | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 29 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo da se u članku 4., stavku 1., točki 2. iza riječi „internetskog ili mobilnog bankarstva“ izričito doda tekst: „uz ograničeni opseg usluga – prema ponudi banke“. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 30 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Banke predlažu da se u članku 4., stavku 1. izričito utvrdi da se račun za redovna primanja, koji uključuje usluge navedene u točkama 1. – 6. može otvoriti isključivo na zahtjev potrošača. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 31 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Potrebno je razjasniti posljedice prestanka primitka redovnih primanja na račun za redovna primanja otvoren temeljem članka 27.a stavka 1. Konkretno, što se događa s takvim računom u slučaju da potrošač više ne prima redovna primanja na taj račun – npr. hoće li se račun zatvoriti, transformirati u drugi tip računa ili će se početi naplaćivati naknada za vođenje takvog računa? Smatramo nužnim precizirati tijek postupanja u takvim situacijama kako bi se izbjegle nejasnoće i osigurala pravna sigurnost za potrošače i banke. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. Nacrtom prijedloga zakona dodatno će se precizirati postupanje kreditne institucije u slučaju da potrošač više ne prima redovna primanja. |
| 32 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo dodavanje stavka kojim bi se jasno propisalo da jedan potrošač može otvoriti samo jedan poseban račun za redovna primanja u smislu članka 27.a, i to isključivo u jednoj banci u Republici Hrvatskoj. Također, potrebno je specificirati mehanizam provedbe ovog pravila, odnosno na koji način će se osigurati njegova primjena u praksi kako bi se spriječile eventualne zlouporabe ili nejasnoće u primjeni. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 33 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Potrebno je specificirati koje bi se usluge, uz navedene besplatne, mogle ugovoriti vezane uz poseban račun za redovna primanja, odnosno postoje li u odnosu na navedeni račun određena ograničenja. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 34 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo, radi izbjegavanja dvojbi, jasno definirati opseg usluge internetskog odnosno mobilnog bankarstva koja se pruža potrošačima besplatno, a koja suštinski podrazumijeva omogućavanje besplatnog pristupa internetskom odnosno mobilnom bankarstvu. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. Nacrt prijedloga zakona doradit će se na način da kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu potrošaču za usluge internetskog ili mobilnog bankarstva i to prema odabiru kreditne institucije. Kreditna institucija moći će potrošaču navedene usluge nuditi u opsegu koji je manji od onoga u kojem ih i inače nudi u okviru računa za plaćanje. |
| 35 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo da se navedeni račun zasebno definira i uvede u pojmovnik kako bi se diferencirao od drugih računa za plaćanje. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 36 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlažemo jasno navesti da potrošači mogu primati redovna primanja u smislu ovog zakona i na druge račune za plaćanje, koji nisu poseban račun za redovna primanja u smislu ovog zakona. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. Intencija Nacrta prijedloga zakona svakako nije ograničiti potrošača da svoja redovna primanja može primati samo na račun koji mu nudi određene usluge besplatno. |
| 37 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Naše razumijevanje, obzirom na nedopuštenost retroaktivnog učinka zakona, je da bi se ova odredba primjenjivala na novootvorene račune za redovna primanja kao novi proizvod koji bi banke nudile temeljem ovog zakona. S tim u vezi, radi izbjegavanja dvojbi, predlažemo da se izrijekom navede da će na zahtjev potrošača, banka s potrošačem sklopiti ugovor o otvaranju posebnog računa za redovna primanja kao zasebnog računa za plaćanje na koji se primjenjuju uvjeti iz članka 27.a.st.1. ovog zakona. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. |
| 38 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | U svrhu transparentnosti predlažemo brisanje riječi "besplatan" u nazivu računa, obzirom su određene taksativno navedene usluge vezane uz predmetni račun besplatan. Smatramo da bi ovakav naziv mogao biti zavaravajući za potrošače. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Tekst Nacrta Prijedloga zakona bit će modificiran, uključujući i terminološki, kako bi bio jasno izražen zakonski cilj osiguravanja dostupnosti potrošačima temelnje razine financijske usluge bez naknade, što podrazumijeva i mogućnost naplate naknada za određene usluge vezane uz račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja. |
| 39 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Kako će banke uskladiti regulatorne zahtjeve upravljanja rizicima, uzimajući u obzir povećanu prekršajnu izloženost prema Zakonu o doprinosima, a koja izloženost proizlazi iz zakonom nametnute obveze pružanja besplatnih bankovnih usluga? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Cilj ovog Nacrta prijedloga zakona je zaštititi interese potrošača i osigurati im temeljnu razinu financijske usluge koja će biti dostupna bez naknade, uzimajući u obzir postojeću obvezu isplate plaća i mirovina na račun u banci, sukladno propisima koji uređuju radne odnose, mirovinsko osiguranje i porez na dohodak. Odredbe Nacrta prijedloga zakona kojima se ostvaruje gore navedeni cilj bit će dorađene, kako u pogledu njihovog područja primjene, tako i s ciljem da se kreditnim institucijama osigura primjereno vremensko razdoblje radi usklađivanja njihovog poslovanja s predloženim normativnim rješenjima. |
| 40 | TONI DELIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | Predlaže se u čl. 27, st. 1. uz navedeno dodavanje i: izvršenje deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija kreditnih transfera (uključivo instant kreditnih transfera i trajnih naloga) i/ili izravnih terećenja u službenoj valuti Republike Hrvatske mjesečno) Nužno je omogućiti svim potrošačima, da imaju pravo na deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija kreditnih transfera u službenoj valuti Republike Hrvatske bez naknade; Zbog podmirenja nužnih mjesečnih obveza građana Republike hrvatske (režijski troškovi, uplate novca članovima kućanstva, uplate u državni proračun zbog izrade/obnove dokumenata, upisnine i članarine i sl.). Pogotovo zbog činjenice da je većina banaka uvela naknadu i za interni kreditni transfer (kreditni transferi unutar iste banke). | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Intencija Nacrta prijedloga zakona nije da usluge izvršenja kreditnog transfera budu besplatne. Naime, kreditni transferi predstavljaju platnu uslugu s operativnim i infrastrukturnim troškom. Provođenje svakog kreditnog transfera uključuje tehničku obradu, sustave međubankovnog poravnanja, regulatornu usklađenost, sigurnosne provjere i administraciju, čime se generiraju mjerljivi troškovi za pružatelja te platne usluge. Međutim, ističemo kako je u okviru osnovnog računa, potrošaču koji ima osnovni račun i pripada osjetljivoj skupini, kreditna institucija dužna omogućiti izvršenje, bez naknade, deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija kreditnih transfera (uključivo instant kreditnih transfera i trajnih naloga) i/ili izravnih terećenja u službenoj valuti Republike Hrvatske mjesečno s osnovnog računa za koje kreditna institucija i inače naplaćuje potrošaču naknadu prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena. |
| 41 | ZVONKO KOPRIVČIĆ | IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 4. | U ovom članku utvrditi da je oslobođena naplate naknada za kreditni transfer nacionalni u eurima on-line bankarstvom, da bude neprijeporno da je to oslobođeno. | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Intencija Nacrta prijedloga zakona nije da usluga izvršenja kreditnog transfera bude besplatna. Naime, kreditni transferi predstavljaju platnu uslugu s operativnim i infrastrukturnim troškom. Provođenje svakog kreditnog transfera uključuje tehničku obradu, sustave međubankovnog poravnanja, regulatornu usklađenost, sigurnosne provjere i administraciju, čime se generiraju mjerljivi troškovi za pružatelja usluge. Međutim, ističemo kako je u okviru osnovnog računa, potrošaču koji ima osnovni račun i pripada osjetljivoj skupini, kreditna institucija dužna omogućiti izvršenje bez naknade deset nacionalnih i/ili prekograničnih platnih transakcija kreditnih transfera (uključivo instant kreditnih transfera i trajnih naloga) i/ili izravnih terećenja u službenoj valuti Republike Hrvatske mjesečno s osnovnog računa za koje kreditna institucija i inače naplaćuje potrošaču naknadu prema svojoj uobičajenoj politici određivanja cijena. |
| 42 | BUTERIN&PARTNERI ODVJETNIČKO DRUŠTVO, DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. | Potrebno je pojasniti koje se konkretne izmjene Okvirnog ugovora podrazumijevaju ovom odredbom, s obzirom na načelo da zakoni nemaju retroaktivan učinak. Također, ostaje nejasno hoće li banke imati pravo diskrecijske ocjene povoljnosti određene izmjene ugovora za potrošača. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Doradit će se Nacrt prijedloga zakona. |
| 43 | DARIO MILIĆ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. | Ispred Zagrebačke banke d.d., u svojstvu ovlaštenika po zaposlenju, komentar na st. 3.: Predmetna odredba na pravno sporan način mijenja (prešutna derogacija) odredbe Zakona o platnom prometu i ide šire od onoga što je propisano ZPPom, a to nije zakonito jer: 1) ZPP ne predviđa da drugi zakoni mijenjaju ono što je uređeno ZPP-om 2) ZPP propisuje mogućnost da se odstupi od roka - dva mjeseca za izmjene okvirnog ugovora isključivo za izmjene kamatne stope i tečaja, i to kad je to ugovoreno ili u korist klijenta | Nije prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu je lex specialis u odnosu na Zakon o platnom prometu. Ovom odredbom previđa se rješenje koje ide u korist potrošačima. |
| 44 | TONI DELIĆ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. | Bitno je zadržavanje istog broja računa (IBAN-a) zbog lakšeg i jednostavnijeg postupka prelaska na osnovni račun, ali i zbog izbjegavanja komplikacija pri mijenjaju broja računa kod poslodavaca i/ili institucija od kojih građanin prima redovne mjesečne prihode (budući da se nekad od građana zahtijeva fizička dostava dokumenta koji potvrđuje broj računa). Shodno navedenom, predlaže se: u čl. 7. st. 1. dodati riječ "istog" prije "broja računa za plaćanje (IBAN-a)". Ukoliko se ne misli na zadržavanje istog broja računa, molim precizirati dalje u rečenici. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Intencija je ovim Nacrtom prijedloga zakona potrošačima omogućiti pristup njihovim redovnim primanjima bez dodatnih troškova, pa tako i u odnosu na postojeće račune za plaćanje na koje potrošači primaju redovna primanja, što podrazumijeva i mogućnost nastavka korištenja istog broja računa za plaćanje (IBAN-a). Tekst Nacrta prijedloga zakona bit će stoga odgovarajuće modificiran. |
| 45 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 8. | Banke smatraju da je predloženi rok od 30 dana tehnički neprovediv, jer bi mogao ugroziti realizaciju ostalih regulatornih projekata planiranih za 2025. godinu, uključujući Instant Payment, VOP i ISO 20022. Također, manjim bankama koje dosad nisu imale u ponudi Osnovni račun, rok od 8 dana predstavlja značajan izazov u provedbi. Stoga, banke predlažu da rok implementacije bude produljen do 1. siječnja 2026., kako bi se osigurala pravilna i usklađena primjena propisa u cijelom bankarskom sektoru. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Odredbe Nacrta prijedloga zakona bit će dorađene s ciljem da se kreditnim institucijama osigura primjereno vremensko razdoblje radi usklađivanja njihovog poslovanja s predloženim normativnim rješenjima. |