Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA U nastavku dostavljamo mišljenje pučke pravobraniteljice koje se temelji na uočenom u postupanju po pritužbama građana. Uvodno, pozdravljamo prepoznavanje potrebe za uvođenjem novog modela stambenog zbrinjavanja, pojednostavljenja postupanja i rješavanja o pravima, a sve s ciljem njegove lakše primjene u praksi. Za pozdraviti je i uvođenje novog modela stambenog zbrinjavanja otkupom neuseljivog stana u državnom vlasništvu, a što će, vjerujemo, pridonijeti dinamici rješavanja stambenog zbrinjavanja osoba koje se više godina nalaze na listama prvenstva. Također je pozitivno preciziranje uvjeta za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su žrtve nasilja u obitelji te u vezi s tim brisanje imovinskog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje toga prava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Mišljenja smo da bi trebalo izmijeniti sam naziv predmetnog Zakona koji, među ostalim, normira i izrazito važnu tematiku zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji, a koje imaju pravo na zbrinjavanje neovisno o području na kojem se zbrinjavanje traži (odnosno i izvan područja definiranih kao „potpomognutih”). Ovako sročen naziv Zakona može zavarati i navesti na pogrešan zaključak da se radi o provođenju mjere isključivo na tim područjima, što nije točno. Osim toga, žrtve obiteljskog nasilja zasebna su ciljana skupina na koje se ovaj Zakon također odnosi, a kao takva su posebno definirana i člankom 45. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Mjere koje se propisuju ovim Zakonom odnose se isključivo na potpomognuta područja i područja posebne državne skrbi. Stambeno zbrinjavanje žrtava obiteljskog nasilja izvan tih područja je propisano kao iznimka te se provodi na području cijele Republike Hrvatske.
3 IVAN MARINČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Poštovani, trenutno po članku 37. stavak 2 korisnik koji je ugradio darovani građevni materijal ima pravo na novčanu potporu u vrijednosti 25% od bruto vrijednosti darovanog građevnog materijala, mišljenja sam da bi trebalo povećati postotak na novčanu potporu s obzirom na situaciju tržišta (stalna inflacija, poskupljenja usluga i sl...). Prihvaćen Prihvaćen
4 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 1. Člankom 1. Nacrta prijedloga Zakona propisuje se kako se u Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima („Narodne novine“, broj 106/18., 98/19. i 82/23.), u članku 1. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti državljani Republike Hrvatske, državljani drugih država Europske unije i Europskog gospodarskog prostora koji prebivaju na područjima primjene ovoga Zakona ili se žele nastaniti na područja primjene ovoga Zakona kao i pravne osobe koje su pravo korištenja stambenih jedinica u državnom vlasništvu ostvarile prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08., 57/11., 51A/13., 148/13., 76/14., 147/14. i 18/15.).“. Predloženom izmjenom sužava se krug osoba na koje se primjenjuje Zakon jer se sa široke kategorije svih fizičkih osoba koje prebivaju ili se žele nastaniti na potpomognutim područjima isto sužava isključivo na državljane Republike Hrvatske i državljane drugih država Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Pri tome se u obrazloženju navodi da se korekcijom članka 1. stavka 3. ostvaruje načelo jednakosti u ostvarivanju stečenih prava. Slijedom navedenog, potrebno je pružiti dodatna obrazloženja za predložene izmjene. Primljeno na znanje Obrazloženje je preformulirano radi jasnoće. Naime, načelo jednakosti u ostvarivanju stečenih prava odnosi se na dio odredbe kojom se pravo proširuje na pravne osobe koje su o ranijem propisu ostvarile pravo korištenja stambenih jedinica a ne na državljanstvo.
5 SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 1. Predlažemo proširenje odredbe na način da obuhvaća i žrtve obiteljskog nasilja koje imaju pravo na stambeno zbrinjavanje i izvan područja definiranih kao „potpomognutih”. Nije prihvaćen Prema Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, žrtve obiteljskog nasilja imaju pravo na stambeno zbrinjavanje na području cijele Republike Hrvatske, dakle i na području koje je izvan potpomognutih područja.
6 SANJA BEBEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 2. Predlažem u čl.7. točka 4. da iza riječi „kuće“ dodate riječi „stana u obiteljskoj kući“ ili da dodate novu točku 7. koja se odnosi na dolje niže opisanu problematiku. Obrazloženje: Poštovani, podržava sve navedeno i iznalaženje novih modela načina stambenog zbrinjavanja. Međutim, moram Vam podsjetiti da su nadležna državna tijela na područjima od posebne državne skrbi proteklih 25tak godina otkupljivala u korist RH od strane prodavatelja razne nekretnine, stanove i kuće, u nedovršenom stanju, neadekvatnom za stanovanje, neuređeni tavanski prostori, neadekvatan krov, dotrajala stolarija, neuređeni stepeništa i sl. U takvom stanju obiteljske kuće su do unazad 10tak godina davane obiteljima u privremeno korištenje na područjima od posebne državne skrbi. U skladu sa Zakonom došlo je i vrijeme i darovanje tih nekretnina. Možda se i s jedne i druge strane darovatelja i daroprimatelja išlo tzv. „linijom manjeg otpora“ s mišljenjem „imam samo krov nad glavom, pa ćemo polako“. Istina, tako smo tada svi razmišljali. Ali vremenom se pokazalo druga problematika, nemogućnost ulaganja iz financijskih razloga. Podsjećam Vas da se većinom ovdje radi o prognanim obiteljima iz BiH i drugih krajeva RH koji su možda zbog svoje životne situacija prihvatile takvo stanje. Veliki broj tih obitelji bez obzira na stalno poboljšanje uvjeta života od strane Vlade RH i dalje je ostala na minimalnim plaćama sa povećanim brojem članova svojih obitelji bez mogućnosti podizanja, a ni vraćanja većih iznosa kredita. A došlo je i do širenja obitelji, jer su djeca odrasla imaju svoje obitelji. Ako su obiteljske kuće imale mogućnost tako da je u neke smještane i po dvi do tri obitelji. U tom slučaju je bilo nužno pripremiti elaborate o etažiranju za uknjižbu vlasništva koje provode tijela RH da bi daroprimatelj postao vlasnik. Vjerovali ili ne, neke obitelji su tek ove godine dobile vlasnički list nakon 20 godina, od kada su dobili privremeni smještaj, a ugovor o darovanju stana, odnosno etaže u obiteljskoj kući i preko 6 godina. Neke obitelji su preuzimale te obveze i troškove na sebe za izradu Elaborata o etažiranju objekta. Bez vlasničkog lista nije se moglo ići u druge programe zbrinjavanja koje Vlada RH provodi kao mogućnosti darovanje materijala za dovršetak gradnje, obnovu, energetsku učinkovitost i sl. A u svemu moramo uzeti u obzir i „neukost stranke u postupku“ da bi išta se pokrenulo od navedenog. Sve navedeno sam vas podsjetila zbog dešavanja zadnjih godina da se od strane županijskih ureda odbijaju obitelji sa listi za stambeno zbrinjavanje možemo zaključiti iz opravdani-neopravdani razloga. U žalbe na izdana rješenja se nije išlo kako ne bi došlo do zatvaranja „vrata“ za neke druge programe, kojih u ovoj godini i nema. A radi se o podnošenju zahtjeva za građevinski materijal za obnovu objekta prvenstveno krovišta, što Ured odbija jer to spada u zajedničke dijelove objekta. Uz uređenje krovišta ide i ostale potrebe izmjena stolarije, pročelja i sl. U većini slučajeva da se i dobila mogućnost darovanja materijala ostali vlasnici bi dali suglasnost. U pojedinim slučajevima proširivanjem obitelji i povećanim brojem članova u nekim slučajevima obitelji su uredile tavanske prostore bez obzira na krovište onako kako se i moglo. Za takve obiteljske kuće su uredno napravljeni Elaborati te izvršen upis vlasništva. Isto smo svjesni da su u zadnjih preko 10 tak godina poplave i potresi poremetili vremenski slijed za planirani završetak stambenog zbrinjavanja, ali vidite da su većina obitelji strpljiva. A uskoro će biti preko 30 godina da smo se doselili na ova područja. Nakon donošenja Rješenja kojim se odbija mogućnost darovanja građevinskog materijala, te obitelji budu brisane sa liste, bez mogućnošću drugih rješenja. Napominjem da su unazad nekoliko godina ovako etažirani stanovi u obiteljskim kućama bili rješavani kroz neke programe. Donošenjem možda ovog zadnjeg zakona se nešto ispustilo. Molim da nađete načine i programe da i ovim obiteljima pomognete, te u ovim izmjenama i dopunama Zakona to i predvidite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
7 SANJA BEBEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 4. Predlažem da se riječ "stana" ne briše, nego se doda "u obiteljskoj kući". Obrazloženje: Kako sam u članku 2. predložila da se čl.7. točka 4. da iza riječi „kuće“ dodate riječi „stana u obiteljskoj kući“ ili da dodate novu točku 7. koja se odnosi na dolje niže opisanu problematiku. Onda ne bi trebalo brisati nego dopuniti ili izmjeniti u skladu s novim modelom/načinom rješavanja navedene problematike kako je obrazloženo u mome komentaru pod člankom 2. Djelomično prihvaćen Odredba je proširena.
8 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 5. Člankom 5. propisuje se da se u članku 15. stavak 1. mijenja i glasi: „(1) U svrhu realizacije lista prvenstva Ministarstvo najkasnije do 15. travnja tekuće godine dostavlja nadležnim upravnim tijelima županija plan stambenog zbrinjavanja koji sadrži podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala.“ Nejasno je iz ovako stipulirane odredbe da li Ministarstvo u svrhu realizacije lista prvenstva do 15. travnja tekuće godine dostavlja nadležnim županijama plan stambenog zbrinjavanja koji sadrži podatke o raspoloživom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu samo za model stambenog zbrinjavanja dodjelom građevnog materijala ili se to odnosi na sve modele stambenog zbrinjavanja. Budući niti iz obrazloženja uz navedenu odredbu nije pojašnjeno na koje se modele stambenog zbrinjavanja izmijenjena odredba odnosi, smatramo da bi to trebalo precizirati, ali i da bi se plan stambenog zbrinjavanja trebao odnositi na sve modele stambenog zbrinjavanja, a što je propisano i postojećom odredbom članka 15. stavka 1. ZSZPP-a. Nije prihvaćen Iz odredbe proizlazi da se odnosi na raspoloživi stambeni fond te sredstva koja su osigurana u državnom proračunu za dodjelu građevnog materijala. Raspoloživi stambeni fond odnosi se na modele A, B i C (stanovi i kuće), a financijska sredstva na modele B, D i E (dodjela građevnog materijala).
9 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 7. Ukazujemo da je bitno voditi računa o pristupačnosti stambenih jedinica koje se dodjeljuju u najam korisniku stambenog zbrinjavanja koji je osoba s invaliditetom ili je član njegova kućanstva osoba s invaliditetom ili dijete s teškoćama u razvoju. Stoga predlažemo u članku 22. nakon st. 2. dodati članak 3. koji glasi: U slučaju da se useljiva, ali nepristupačna stambena jedinica dodijeli u najam korisniku stambenog zbrinjavanja koji je osoba s invaliditetom ili je član njegova kućanstva osoba s invaliditetom odnosno dijete s teškoćama u razvoju, odbijanje ponuđene stambene jedinice radi nepristupačnosti smatra se opravdanim razlogom. Prihvaćen U čl. 22. dodan je stavak 11. kojim se ovo propisuje.
10 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 15. U odnosu na članak 15. Nacrta kojim se u čl. 34. st. 21. Zakona iza „naknadu“ dodaju riječi: „ili čiji ukupni dohodak ne prelazi po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice“, smatramo da je potrebno definirati koje se točno naknade i primanja ne smatraju dohotkom, a kako bi izbjegli različita tumačenja i primjenu u praksi. Predlažemo da se u dohodak ne uračunavaju sve naknade koje su nabrojane u čl. 30. Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 18/2022, 46/2022, 119/2022, 71/2023, 156/2023, 61/2025). Prihvaćen Stavak 21. u čl. 34. je izmijenjen te je dodan stavak 23. kojim se ovo propisuje.
11 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 15. U članku 34. stavku 21. predlažemo dodati odredbu koja glasi: Dohotkom se ne smatraju naknade iz sustava socijalne skrbi (socijalna primanja, pomoći, naknade, inkluzivni dodatak i sl.), povremena primanja preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (npr. doplatak za djecu) te druga povremena primanja (preko učeničkih/studentskih servisa) i učeničke i studentske stipendije. U slučaju naknade iz sustava socijalne skrbi smatraju dohotkom prilikom bodovanja za druge oblike stambenog zbrinjavanja predlažemo navedenu odredbu usvojiti na području primjene cijelog zakona. Prihvaćen U čl. 34. dodan je stavak 23. kojim je ovo propisano.
12 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 16. Člankom 16. propisuje se da se u članku 45. stavku 2. briše podstavak 3. kojim je propisan jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, a konkretno da žrtva nasilja u obitelji nema dovoljno sredstava za osiguranje odgovarajuće stambene jedinice nužne za stanovanje, a istu ne može ostvariti svojim radom, dohotkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način, odnosno kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice. Pozdravljamo brisanje navedenog uvjeta za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, kojima treba što je moguće više pojednostaviti mogućnosti ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje sukladno navedenoj odredbi ZSZPP-a. Dodatno, u nekoliko ranijih Izvješća pučke pravobraniteljica, pa tako u zadnjem za 2024. godinu, ukazivali smo kako niti nakon produljenja dodatnog roka od dvije godine moguće neće prestati razlozi zbog kojih je doneseno prvotno rješenje, pa smo ukazali da bi se takvo stambeno zbrinjavanje trebalo omogućiti sve dok traju okolnosti zbog kojih je odobreno. Predložili smo i omogućavanje trajnog stambenog zbrinjavanje u posebnom stambenom objektu žrtvama obiteljskog nasilja koje su već ranije ostvarile pravo na stambeno zbrinjavanje. Ovo tim više što se u Nacrtu prijedloga Zakona iz stavka 7. novi stavak 8. propisuje da temeljem jedne iste presude o počinjenom nasilju u obitelji može se ostvariti samo jednom pravo na stambeno zbrinjavanje u trajanju propisanom ovim člankom. Primljeno na znanje Žrtve obiteljskog nasilja imaju mogućnost tijekom trajanja privremenog smještaja (2+2 godine) podnijeti prijavu i ostvariti pravo na trajno stambeno zbrinjavanje putem listi prvenstva na potpomognutim područjima. Također, kroz programe međuresorne suradnje postoji mogućnost osiguravanja smještaja u suradnji s JLS-ima ciljano ovih osoba u smještajnim kapacitetima u vlasništvu JLS-a.
13 SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 16. Pohvaljujemo izmjene u pogledu brisanja podstavka 3. u članku 45. stavku 2. te smatramo kako će se istim postići značajan napredak u pogledu unaprijeđenja funkcionalnosti mjere stambenog zbrinjavanja za žrtve obiteljskog nasilja. U pogledu dodavanja stavka 9. smatramo da odredba o suspenzivnom učinku žalbe u postupcima stambenog zbrinjavanja nije funkcionalno opravdana, odnosno da njezina svrha nije jasno vidljiva u odnosu na konkretne pravne situacije koje mogu nastati. Naime, moguće su dvije situacije: 1. Odbijanje prvotnog zahtjeva za stambeno zbrinjavanje – u tom slučaju, rješenjem se ne priznaje nikakvo pravo, niti se nalaže bilo kakvo činjenje ili propuštanje. Stoga, žalba u takvom postupku nema što „odgoditi“, jer pravni položaj stranke ostaje nepromijenjen (nema prava na stanovanje niti obveze tijela koja bi bila odgođena). 2. Odbijanje zahtjeva za produljenje prava na stambeno zbrinjavanje – kada istekne pravo koje je prethodno priznato, pravo na korištenje stambene jedinice prestaje temeljem isteka vremena iz prethodnog rješenja i sklopljenog ugovora. Novo rješenje kojim se odbija produljenje ne odlučuje o iseljenju, već samo o prestanku prava na novo razdoblje stambenog zbrinjavanja. Dakle, i u ovom slučaju, žalba ne može imati za posljedicu zadržavanje prava koje je već isteklo, niti odgoditi učinke koji bi omogućili daljnje korištenje stana bez valjane pravne osnove. Stoga, odgodni učinak žalbe u ovim postupcima ne može utjecati na pravni položaj stranke na način da odgodi obvezu iseljenja ili joj stvori novo pravo na korištenje stambenog prostora, jer žalba ne može proizvesti učinke koji iz same odluke ne proizlaze. Nadalje, smatramo kako je iz predmetne odredbe stavka 2. potrebno također brisati podstavak 1. koji se odnosi na posjedovanje pravomoćne presude o počinjenom nasilju u obitelji prema podnositeljicama zahtjeva. Naime, sudski su postupci često dugotrajni te od prijave nasilja do pravomoćne presude nerijetko protekne i više godina, a za to vrijeme žrtve nasilja (često sa maloljetnom djecom) prepuštene su same sebi, bez ikakvih financijskih sredstava, budući da je ekonomsko nasilje jedan od najčešćih oblika nasilja koje doživljavaju uz fizičko, psihičko, seksualno i drugo nasilje. Stoga ovim putem predlažemo uklanjanje navedenog uvjeta te umjesto toga priznavanje statusa žrtve nasilja potvrdom da je nasilje u obitelji prijavljeno policiji/državnom odvjetništvu ili potvrdom nadležnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, skloništa ili savjetovališta za žrtve nasilja ili, podredno, potvrdom da je podignuta ili potvrđena optužnica; Nadalje, smatramo kako je iz predmetne odredbe stavka 2. potrebno brisati i podstavak 4. koji se odnosi na preporuku područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi potrebe stambenog zbrinjavanja žrtve nasilja u obitelji ili eventualno proširiti listu potencijalnih izdavatelja preporuke i na druge pružatelje usluga za žene žrtve nasilja, poput skloništa i/ili savjetovališta za žene žrtve nasilja. Prema našem iskustvu kao i rezultatima istraživanja koje smo provele, područni uredi Zavoda nisu upoznati sa ovom obvezom što predstavlja značajnu prepreku ženama prilikom prikupljanja potrebne dokumentacije. Osim toga, smatramo navedenu preporuku suvišnom u kontekstu posjedovanja pravomoćne presude (ili druge dokumentacije kako je prethodno predloženo). Mišljenja smo i kako je potrebno dodatno osigurati ujednačenu primjenu zakona, a posebno u odnosu na: vrijeme podnošenja zahtjeva, katalog kaznenih djela koja se uzimaju kao nasilje nad ženama i u obitelji, potrebnu dokumentaciju uz podnošenje zahtjeva te osiguravanje ostvarenja prava i kada dolazi do tzv. dvostrukih uhićenja/optuženja/ osuđivanja. U cilju pravne sigurnosti smatramo kako je potrebno eksplicitno zakonom propisati rok u kojem se podnosi i/ili odlučuje o zahtjevu za produženjem rješenja/mjere (npr. 90 ili 120 dana), a prije isteka prvotnog rješenja kojim se odobrava stambeno zbrinjavanje kako bi se izbjegla različita tumačenja nadležnih tijela i kako ne bi došlo do situacije da je prvo rješenje isteklo, a drugo nije još doneseno. U cilju poboljšanja učinkovitosti mjere predlažemo i da se omogući produženje rješenja/mjere u trajanju duljem od dvije godine (ili višekratna produženja dok postoji potreba), a posebno treba uzeti u obzir djecu kao žrtve nasilja u obitelji te im omogućiti stambeno zbrinjavanje dok se redovno školuju, a najkraće do punoljetnosti; Uzimajući u obzir da se navedena mjera u praksi provodi i uzimanjem u najam stambenih jedinica privatnih najmodavaca, iako ovaj način nije uvršten u zakonom propisane modalitete ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje, smatramo kako bi trebalo jasno propisati zakonom podrednu mogućnost stambenog zbrinjavanja žrtava u stanovima u privatnom vlasništvu fizičkih i/ili pravnih osoba te u tom smislu jasno propisati i uvjete smještaja, a koji se posebno odnose na reguliranje tripartitnog odnosa između države, privatnog iznajmljivača i žrtava. Nastavno na to, potrebno je izrijekom propisati i kako će se mogućnost produljenja mjere stambenog zbrinjavanja osigurati i korisnicama koje se nalaze u nekretninama u privatnom vlasništvu, kao i propisati nadoknadu dodatnih troškova koji nastaju prilikom traženja nekretnine, kao što su troškovi posredovanja agencija i pologa prilikom sklapanja ugovora o najmu. Na kraju smatramo da je, u cilju transparentnosti i unaprjeđenja ove mjere potrebno objaviti broj raspoloživih i odgovarajućih nekretnina za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, kao i plan nabave novih, dodatnih stambenih jedinica. Djelomično prihvaćen Moguća je a u praksi i sve češća situacija da je žalba izjavljena na pozitivno rješenje – dakle rješenje kojim se stranci utvrđuje pravo na stambeno zbrinjavanje kao žrtvi obiteljskog nasilja. Stavak 9. dodaje upravo iz tog razloga. Ova i ovakva rješenja osporavaju žalbom nadležna općinska državna odvjetništva kao stranke u postupku pa se u tim slučajevima, do sada morala čekati pravomoćnost rješenja i osobe kojima je po osnovi statusa žrtve obiteljskog nasilja priznato pravo na stambeno zbrinjavanje to pravo nisu mogle realizirati budući da je žalba ODO-a odgađala izvršenje rješenja. Nadležni područni zavod za socijalni rad vodi anamnezu obitelji te potvrdu izdaje na zahtjev stranke. To što područni zavodi eventualno nisu informirani o poslovima koje bi trebali obavljati nije osnova za izmjene zakona. Čl. 101. Zakona o općem upravnom postupku propisani su rokovi za donošenje rješenja u upravnom postupku i to 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva odnosno najkasnije 60 dana ukoliko je potrebno provesti ispitni postupak. Budući da se u rješavanju o pravu žrtve obiteljskog nasilja na stambeno zbrinjavanje primjenjuje ZUP, nema osnove za dodatno propisivanje rokova rješavanja u predmetnom Zakonu o stambenom zbrinjavanju. U trajanju od 2+2 godine žrtva obiteljskog nasilja ima mogućnost ostvariti pravo na trajno zbrinjavanje putem listi prvenstva ili putem nadležne JLS. U cilju lakšeg ostvarenja prava putem listi prvenstva, Uredbom o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje predviđeno je da prijave žrtava obiteljskog nasilja ostvaruju jednokratno 120 bodova čime su stavljene u povoljniji položaj od ostalih prijavitelja koji taj status nemaju. Mogućnost produljenja za 2 godine je već propisana i za korisnike privatnih stanova. Temeljem rješenja o utvrđenom pravu a ukoliko ne raspolaže državnim stanom, Ministarstvo traži odgovarajući stan na tržištu radi najma, te snosi eventualne troškove tog postupka.
14 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 16. Pozdravljamo i podržavamo odredbu u prijedlogu da se u članku 45. stavku 3. briše podstavak 3. Prethodno ograničenje visine dohotka po članu kućanstva koji „mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice“, dovodilo je žene s invaliditetom koje su ujedno i žrtve nasilja u obitelji u nepovoljan položaj i nemogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje temeljem statusa žrtve nasilja u obitelji ostvarivanjem prava na inkluzivni dodatak u višim razinama potpore temeljem najtežih vrsta invaliditeta. Naime, ubrajanjem inkluzivnog dodatka u dohodak žene s invaliditetom i majke djece s teškoćama u razvoju bi u odnosu na dohodovni cenzus bile onemogućene u ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje temeljem statusa žrtve nasilja u obitelji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
15 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 18. Vezano uz čl. 18. Nacrta prijedloga Zakona, u Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se uređuju Zakonom te posljedicama koje će nakon donošenja proisteći navodi se kako se otvara mogućnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanovama kojima su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, da na području primjene ovoga Zakona prodaju stanove u svojem vlasništvu sukladno ovom Zakonu i njegovim podzakonskim propisima tj. po povoljnijim uvjetima od tržišnih. Na taj način se omogućuje i otkup stanova zaštićenim najmoprimcima koji su u stanovima u vlasništvu JLS i JP(R)S ili ustanova čiji su one osnivači, ali i osobama koje su dugogodišnji korisnici takvih stanova na kojima su pravo stanovanja ostvarili prema ranijim propisima kao neophodni kadrovi ili temeljem drugih osnova. U Izvješćima pučke pravobraniteljice za 2018., 2019. i 2024. godinu Hrvatskom saboru smo ukazali na dugogodišnji problem s kojima se susreću najmoprimci u stanovima u vlasništvu škole u Belom Manastiru. Na sličan problem oko otkupa stanova ukazivali su i drugi stanari u stanovima u vlasništvu zdravstvenih i drugih ustanova na području Baranje o čemu su izvještavali i mediji. Stoga smo u Izvješću za 2024 godinu dali preporuku Vladi Republike Hrvatske, da u suradnji s osnivačima ustanova te ustanovama na području Osječko-baranjske županije sudjeluje u kreiranju kriterija i uvjeta prodaje stanova u vlasništvu ustanova najmoprimcima koji u njima borave. Radi se mahom o zaposlenicima tih ustanova od kojih su mnogi u međuvremenu otišli i u mirovinu, a da nikada nisu bili u mogućnosti, poput drugih građana Republike Hrvatske, otkupiti stanove u kojima žive dugi niz godina i koji su im jedini dom. Na različitim se razinama propitivalo postoji li pravna osnova za prodaju tih stanova te pod kojim uvjetima i cijenama bi se oni mogli prodavati, a vodili su se i pojedinačni sudski postupci oko otkupa. Pučka pravobraniteljica i DORH su još 2012. godine ukazali da škole kao ustanove mogu donositi odluke o raspolaganju stanovima u svom vlasništvu uz prethodnu suglasnost osnivača. Taj je stav potvrdilo i tadašnje ministarstvo obrazovanja 2014. godine, kao i pravni prednik Uprave za stambeno zbrinjavanje, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje u tekstu: SDUOSZ) 2021. godine, ali do prodaje nije dolazilo. I nadležna županija te inicijative građana su u nekoliko navrata tražili donošenje posebnih propisa kojima bi se jasnije reguliralo ovo područje, pa u tom kontekstu pozdravljamo ove Izmjene i dopune. No odredba članka 47. a. stavka (1) propisuje kako JLPRS i ustanove mogu nekretnine ponuditi u otkup korisnicima iz čega proizlazi da to i ne moraju učiniti ako tako procijene, pa bi najmoprimci odnosno građani koji su se na problem i prituživali opet mogli ostati bez mogućnosti otkupa stanova po povoljnijim kriterijima. U tom kontekstu, imajući u vidu kako se radi o doista dugogodišnjim stanarima, zaposlenicima ili bivšim zaposlenicima predmetnih ustanova koji su tijekom godina u stanove i ulagali, predlažemo odredbu preformulirati na način da se naglasak pri njenoj stipulaciji stavi na mogućnost kupnje predmetnih nekretnina od strane točno određenog kruga osoba. Naime, upravo zbog dosadašnjih različitih tumačenja oko mogućnosti i kriterija otkupa iz ovog propisa trebalo bi biti jasno da odluku o tome hoće li otkupiti stan ili ostati u statusu najma donosi najmoprimac, a sve kako bi se u budućnosti prevenirale situacije da se stanovi dugogodišnjim stanarima i dalje ne prodaju/otkupljuju usprkos pravnom okviru i interesu stanara. Također, jasno treba propisati i kako stanari koji se ne odluče za otkup predmetnih stanova nastavljaju živjeti u njima na temelju ugovora o najmu sa zaštićenom najamninom ili drugog akta za korištenje ili kao bivši nositelji stanarskog prava. Također, predmetnim člankom 47.a. stavkom (1) navodi se i kako će se primjenjivati kriteriji o utvrđivanju prodajne cijene po uredbi iz članka 30. stavka 4. ovog Zakona. Predmetna se uredba spominje u članku 12. Nacrta prijedloga: „ U članku 30. stavak 4. mijenja se i glasi: (4) Način i kriterije za utvrđivanje prodajne cijene obiteljske kuće ili stana sukladno ovom Zakonu i na području primjene ovoga Zakona uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.“ Iako će Vlada posebnom Uredbom propisati način i kriterije za prodaju predmetnih stanova, koristimo prigodu već sada predložiti da se pri utvrđivanju prodajne cijene u obzir uzme i visina sredstava koje su stanari tijekom godina ulagali u stanove, kao i osobni popust koji se priznavao prilikom otkupa stanova po Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo za umirovljenike, hrvatske branitelje, malodobnu djecu i drugo. Djelomično prihvaćen Odredba je preformulirana i dopunjena.
16 MARINA LEKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 18. Godine 1971. moj suprug Mile Leko kao deficitarni kadar, prof. matematike, dobio je na korištenje stan od Srednjoškolskog centra u Belom Manastiru u kojem i danas živimo i koji je, kao nositelj stanarskog prava, odnosno zaštićeni najmoprimac želio otkupiti, ali u tome, na žalost, ni do danas nije uspio. Kada su se prodavali državni stanovi u drugim djelovima Hrvatske moj suprug i djeca smo bili u progonstvu. Poslije mirne reintegracije smo se vratili, malo obnovili stan i podnijeli zahtjev za kupnju stana. Suglasnost za prodaju stanova, do danas, dakle punih 27 godina Županija, navodno, nije mogla dati suglasnost školi za prodaju stanova po povlaštenim uvjetima. Nadam se da će ovaj Zakon konačno, poslije toliko godina riješiti naš problem u vezi s otkupom, kao i problem ostalih zaštićenih najmoprimaca iz Udruge stanara Baranje čiji smo članovi, pa da ne bi došlo do njegovog pogrešnog tumačenja, predlažem da se članak 47a izmijeni u dijelu u kojem stoji da jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave kao i ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, mogu nekretnine u svojem vlasništvu na područjima primjene ovoga Zakona, ponuditi u otkup korisnicima zatečenima u tim nekretninama, promijeni u dužne su ponuditi u otkup korisnicima zatečenima u tim nekretninama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenom kriterija o utvrđivanju prodajne cijene propisanih uredbom iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona. Ponuda otkupa stanova korisnicima nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave ili u vlasništvu ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, treba biti obveza a ne samo mogućnost. Stoga bi prijedlog izmjene stavka 1. ,članka 47a. glasio: Jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave kao i ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, "TREBAJU/MORAJU/DUŽNE SU" nekretnine u svojem vlasništvu na područjima primjene ovoga Zakona, ponuditi u otkup korisnicima zatečenima u tim nekretninama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.. Prihvaćen Odredba je preformulirana
17 ANĐELKA PAVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 18. Godine 1986. dobila sam na korištenje stan od Srednjoškolskog centra u Belom Manastiru u kojem i danas živim i koji sam, kao nositelj stanarskog prava, odnosno zaštićeni najmoprimac željela otkupiti, ali u tome, na žalost, ni do danas nisam uspjela, iako je Druga srednja škola u Belom Manastiru, u kojoj sam radila, dobila još 2009.godine od Osječko-baranjske županije, kao svog osnivača, suglasnost za prodaju stanova, po kojoj ni do danas, dakle punih 16 godina nije postupila, jer Županija, navodno, nije mogla dati suglasnost školi za prodaju stanova po povlaštenim uvjetima, a od Školskog odbora, koji mi je trebao ponuditi stan na otkup, dobijala sam odgovor da čekam da sazru uvjeti za njegovu povlaštenu kupnju. Nadam se da će ovaj Zakon konačno, poslije toliko godina riješiti moj problem u vezi s otkupom, kao i problem ostalih zaštićenih najmoprimaca iz Udruge stanara Barnje čiji sam član, pa da ne bi došlo do njegovog pogrešnog tumačenja, predlažem da se članak 47a izmijeni u dijelu u kojem stoji da jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave kao i ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, mogu nekretnine u svojem vlasništvu na područjima primjene ovoga Zakona, ponuditi u otkup korisnicima zatečenima u tim nekretninama, promijeni u dužne su ponuditi u otkup korisnicima zatečenima u tim nekretninama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, primjenom kriterija o utvrđivanju prodajne cijene propisanih uredbom iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona. Prihvaćen Odredba je preformulirana.
18 ANĐELKA PAVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 18. Predlažem da se uz čl. 18. prijedloga Zakona u čl. 47.a doda novi stavak kojim će se propisati da se zahtjev za otkup podnosi vlasniku nekretnine koji je dužan pribaviti procjenu prodajne cijene od povjerenstva koje se osniva sukladno uredbi iz članka 30. st. 4. ovoga Zakona. Prihvaćen Odredba je dopunjena.
19 DINKO PAULIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 18. Ponuda otkupa stanova korisnicima nekretnina u vlasništvu jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave ili u vlasništvu ustanova čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, treba biti obveza a ne samo mogućnost. Stoga bi prijedlog izmjene stavka 1. ,članka 47a. glasio: Jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave kao i ustanove čiji su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, "TREBAJU/MORAJU/DUŽNE SU" nekretnine u svojem vlasništvu na područjima primjene ovoga Zakona, ponuditi u otkup korisnicima zatečenima u tim nekretninama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona... Prihvaćen Odredba je preformulirana.
20 IVANKA BARIŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 18. U članku 18.Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima iza članka 47 dodaje se članak 47a u kojem je rečeno da jedinice regionalne samouprave mogu nekretnine u svom vlasništvu ponuditi u otkup korisnicima koji su u tim nekretninama.Smatram da se riječ "mogu" treba zamijeniti sa "moraju ili dužne su ponuditi u otkup".Istaknula bih da sam stan od DZ dobila kao izuzetno deficitaran kadar na ovom području još 1981.Nakon mirne reintegracije vratila sam se sa obitelji u stan,obnovila ga i nakon otkupa državnih stanova uputila DZ zahtjev za otkup.Rješenje traženog otkupa prebacivalo se između DZ i Županije.Zbog toga predlažem zamjenu riječi "mogu",jer to što mogu ne znači i da hoće i predlažem da su dužne,nama zaštićenim najmoprimcima ponuditi otkup stana. Prihvaćen Odredba je preformulirana.
21 PUČKI PRAVOBRANITELJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, Članak 20. Člankom 20., među ostalim, propisuje se da se iza članka 48 dodaje članak 48. a koji glasi: „Uvjete, modele i načine izvršenja pravomoćnih rješenja o pravu na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.“ Prema obrazloženju uz navedenu odredbu Nacrta prijedlog Zakona proizlazi da se odredbom tog članka stvara pravna osnova za donošenje uredbe Vlade RH kojom će se propisati način rješavanja programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava u cilju dovršenja toga programa. Također u obrascu za procjenu učinaka Nacrta prijedloga Zakona u točki 2. „Utvrđivanje problema“ navodi se kako postoji 149 korisnika prava na stambeno zbrinjavanje-bivših nositelja stanarskih prava kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana na području cijele RH, ali ista prava nisu realizirana iz razloga što RH za tu namjenu nema raspoloživih stanova. Najveći broj nerealiziranih rješenja je na području Grada Zagreba (35), Splita (26), Zadra (24) i Dubrovnika (15). Operativnim programom nacionalnih manjina za razdoblje 2024.-2028., Vlada RH je preuzela obvezu dovršiti program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava uz nove načine rješavanja tog programa, što se nastoji postići dopunom ZSZPP-a. Proizlazi kako se navedena odredba odnosi na bivše nositelje stanarskih prava koji su do stupanja na snagu ZSZPP-a ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje po Uredbi o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihova stambenog zbrinjavanja (NN, broj: 133/13-dalje u tekstu: Uredba/13). Pozdravljamo nastojanje da se ubrza postupak i način rješavanja programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava kojima je prije više godina, budući smo postupali i po pritužbi osobe kojoj je i prije više od 10 godina doneseno rješenja o stambenom zbrinjavanju kao bivšem nositelju stanarsko prava, ali isto nije izvršeno, jer nije bilo raspoloživog stambenog objekta. Međutim, važno bi bilo odredbama Zakona ostaviti i mogućnost podnošenja zahtjeva za utvrđivanje statusa bivših nositelja stanarskog prava, kako bi se osiguralo i njihovo stambeno zbrinjavanje. Naime, izgledno je da postoji još osoba koje prije stupanja na snagu ZSZPP-a, temeljem Uredbe/13, nisu, kao bivši nositelji stanarskih prava, stekle pravo na stambeno zbrinjavanje, a o čemu svjedoči i pritužba kojom smo tijekom 2023. g. postupali. Naime, osobi koja nam se obratila sa pritužbom odbačen je zahtjev za stambeno zbrinjavanje kao članu obitelji bivšeg nositelja stanarskog prava, jer ga je podnio nakon stupanja na snagu ZSZPP-a te je upućen na podnošenje prijave za stambeno zbrinjavanje redovnim putem kroz liste prvenstva. Pri tome naglašavamo kako je u to vrijeme bila na snazi Uredba o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje (NN, 14/19) kojom nije bilo omogućeno bodovanje prijave za stambeno zbrinjavanje temeljem utvrđenog statusa bivšeg nositelja stanarskog prava, a i prema sada važećoj Uredbi o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje (broj: 38/24) temeljem tog se statusa ostvaruje bodove pri prijavi za stambeno zbrinjavanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jedna pritužba u proteklom razdoblju (u 2023.g.) nije dovoljna osnova za izmjenu zakona na način da se otvara novi rok za podnošenje zahtjeva bivšim nositeljima stanarskog prava. No s tim u vezi napominje se da se svi oni koji su zainteresirani za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje mogu sukladno ovom Zakonu prijaviti u roku koji je otvoren svake godine tijekom mjeseca siječnja i ostvariti odgovarajuće pravo. Također, napominje se da se temeljem Uredbe o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje, s 30 dodatnih bodova boduje prijava podnositelja koji je bivši nositelj stanarskog prava a po toj osnovi nije ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje.