Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o otocima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | VANJA ŠTRMELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA | Uz sve ostalo, jedan od osnovnih preduvjeta života na otoku je dobra povezanost uz subvencionirane i povlaštene cijene . Svjedoci smo mukotrpnih borbi otočana za uvođenje neophodnih dodatnih subvencioniranih trajektnih, brodskih i autobusnih linija. Autobusne linije bi trebale pratiti sve trajektne i brodske linije. Sve trajektne i brodske linije trebale bi biti neupitno subvencionirane. Treba uvesti subvencionirane taxi linije povezivanja otočkih mjesta sa kopnom. Kako bi se moglo govoriti o kvalitetnoj povezanosti i omogućilo život mladih na otoku, a rad na kopnu. Uvesti subvencije za troškove školovanja djece za srednješkolsko i visoko obrazovanje, smještaj, troškovi odvojenog života, a radi toga jer ne postoje opcije i mogućnosti za školovanje djece na otocima. Omogućiti da otoci budu mjesta za život za sve, a ne samo za ljetni odmor i život umirovljenika (ukoliko su zdravi). Pitanja hitne medicinske pomoći, zdrastvene skrbi. Pitanja cijena namirnica, troškova nabave. I još bezbroj pitanja. Samo što su se otočani navikli ne tražiti, ne zahtjevati ili su odavno već umorni od takvih traženja i pitanja. I jedina solucija im ostaje preseljenje na kopno. Čemu Zakon o otocima uopće ako isti ne rješava sva ova pitanja kao nad Zakon na jedan sustavan, kvalitetan i prioritetan način. Pa npr. godinama se vodi mukotrpna borba općine Preko u vezi brodske linije, mogu li postojati paralelno dvije subvencionirane linije , trajektna i brodske . Samim izmještanjem trajekta u luku Gaženica, grad Zadar otočanima je postao puno udaljeniji. Sad ovise o tax prevozu do Zadra. Samo jedan minoran primjer, ali koji otočanima znači život. I uz Zakon o otocima koji bi trebao biti u funkciji otočana i života na otoku, uz sve EU fondove, subvencije, zbraja se da li su možda dvije paralelne linije brodska i trajektna previše za jedan otok i kako to financijski i zakonski rješiti. Samo kozmetičke promjene Zakona, ukoliko se ne sagleda sveobuhvatna problematika, nema smisla. | Primljeno na znanje | Temeljem članka 33. stavka 11. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, br. 41/18, 98/19 i 30/21) Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se propisuju najviši iznosi sufinanciranja, mjerila i kriteriji za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika u razdoblju od 2021. do 2027. godine u svrhu sklapanja ugovora o javnoj usluzi između jedinica područne (regionalne) samouprave i prijevoznika. Ukupni procijenjeni trošak uspostave javne usluge u cestovnom prometu za državni proračun iznosi 57 mil. eura godišnje bez PDV-a. Navedeni godišnji iznos raspodjeljivat će se županijama i to u iznosu do maksimalno 75% ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge koju će ugovoriti pojedina županija, a navedenim ugovorom koji obuhvaća mrežu linija županijskog linijskog prijevoza potrebno, između ostalog, osigurati prijevoz učenika srednjih škola te povlašteni otočni cestovni prijevoz za kategorije putnika propisane Zakonom o otocima. Dakle, županija na temelju analize postojeće i potencijalne potražnje uzimajući u obzir minimalne standarde dostupnosti javnog linijskog prijevoza putnika izrađuje mrežu linija koja je podloga za sklapanje ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi (PSO), te osigurava potrebna sredstva (proračun i ostali izvori) za sufinanciranje planirane mreže. Na taj način osigurava se pružanje usluga od općeg interesa krajnjim korisnicima (stanovništvu), koje su redovitije, sigurnije, kvalitetnije ili pružene uz niži trošak od onih koje bi samo tržište moglo ponuditi. Povlašteni prijevoz u javnom obalnom pomorskom prometu je subvencioniran te je uređen Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 19/22) i kao takav nije dio odredbi Zakona o otocima. |
| 2 | HRVATSKI CRVENI KRIŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O OTOCIMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Predmet: Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o otocima, prijedlog Hrvatskog Crvenog križa, dostavlja se Veza: Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o otocima, otvoreno od 07. ožujka do 07. travnja 2025. godine (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=30072) vezano za predmetni Nacrt, predlažemo u članku 30. stavku 3. iza alineje dva, dodavanje nove alineje koja glasi: „zaposlenik i vozilo Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti“. Članak 25. stavak 4. glasio bi: „(4) Osim kategorija otočana iz stavka 3. ovoga članka, besplatan javni otočni cestovni prijevoz ima: – dijete s teškoćama u razvoju kojem je utvrđen III. ili IV. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, bez obzira na mjesto prebivališta – učenik i student koji se školuje odnosno studira na otoku – osoba s invaliditetom kod koje je utvrđeno tjelesno oštećenje donjih ekstremiteta 80 % ili više, hrvatski ratni vojni invalid sa 100 % tjelesnog oštećenja te osoba s invaliditetom kojoj je utvrđen III. ili IV. stupanj težine invaliditeta- oštećenja funkcionalnih sposobnosti, bez obzira na mjesto prebivališta - osoba koja je u pratnji djeteta s teškoćama u razvoju iz podstavka 1. ovoga stavka ili osobe s invaliditetom iz podstavka 3. ovoga stavka, osim kada osoba u pratnji ostvaruje pravo na besplatni prijevoz u skladu s posebnim propisom - korisnik doma za starije i nemoćne osobe na otocima. zaposlenik i vozilo Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa), prilikom obavljanja redovnih djelatnosti.“. Obrazloženje Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa) svoje redovne djelatnosti obavljaju sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10, 136/2020). Vozila Hrvatskog Crvenog križa i društava Hrvatskog Crvenog križa sukladno odredbi članka 19. Pravilnika o načinu korištenja znaka crvenog križa u Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima („Narodne novine“, broj 49/18), u vrijeme mira obilježavaju se znakom Hrvatskog Crvenog križa, odnosno znakom društava Hrvatskog Crvenog križa, na sljedeći način: na prednjoj strani vozila kao naljepnica, otisak boje ili zastavica, na bočnim stranama vozila kao naljepnica ili otisak boje, na stražnjoj strani vozila kao naljepnica ili otisak boje. Visok postotak starijih osoba, intenzivno iseljavanje i smanjenje broja mladih nalažu donošenje mjera koje bi omogućile prihvatljivu socijalnu sigurnost otočanima. Stoga je nužno ulagati u aktivnosti kojima bi se stanovništvu na otoku omogućila socijalna sigurnost kao i u drugim područjima, što se je između ostalog Hrvatska i obvezala potpisivanjem Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (članak 174. i 175. ). Društva Hrvatskog Crvenog križa koja djeluju na otocima (Brač, Hvar, Korčula, Krk, Mali Lošinj, Pag i Rab) skrbe za socijalno ugrožene osobe, od kojih je veliki postotak djece u dobi do 18 godina što govori o visokom udjelu socijalno ugroženog stanovništva u otočnoj populaciji. Sukladno navedenim trendovima društva Hrvatskog Crvenog križa teže unaprjeđenju pružanja izvaninstitucionalnih usluga za umirovljenike i otočane starije od 65 godina. Pružanje izvaninstitucionalnih usluga za starije u skladu je s preporukama vezanima uz skrb za starije, ali i činjenicu da druge ustanove koje pružaju takvu skrb imaju sjedište u većim mjestima, obično izvan otoka i daleko od krajnjeg korisnika. Ovakav oblik skrbi doprinosi boljoj kvaliteti života korisnika, ali ujedno predstavlja izazov za društva Hrvatskog Crvenog križa kao pružatelja usluge koja svakodnevno obilaze starije osobe u njihovim domovima na površinom velikim i rijetko naseljenim otocima. Drugi socijalni problem koji se javlja na otocima je velik broj djece i mladeži koja manifestiraju različite oblike neprihvatljivog ponašanja, kao i visok udio broja ovisnika. Zimski mjeseci u manjim sredinama donose prijetnju dosade i manjka interesa i aktivnosti te društva Hrvatskog Crvenog križa ulažu značajne napore u kreiranju slobodnog vremena za učenike i studente kroz rad klubova mladih Crvenog križa i savjetovališta za djecu, mlade i obitelj. Hrvatski Crveni križ je jedna od malobrojnih organizacija civilnog društva koja djeluje na ovim otocima i kroz svoje socijalne programe radi prvenstveno s djecom i starijim osobama koji se nalaze u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Navedeno je prepoznato u ovom Nacrtu Zakona i sukladno tome im se osigurava besplatan javni prijevoz. Nadalje, Hrvatski Crveni križ je temeljna operativna snaga sustava civilne zaštite Republike Hrvatske u velikim nesrećama i katastrofama i djeluje u svim fazama operacije žurne pomoći (u fazi pripreme, odgovora i oporavka na kriznu situaciju). Veliki dio djelatnosti u kriznim situacijama se odnosi na prijevoz operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, humanitarne pomoći, opreme te ispomoć pri evakuaciji stradalog stanovništva. Kako je trajekt u većini slučajeva jedino prijevozno sredstvo do otoka, u slučaju krizne situacije nema drugog načina za dostavu pomoći ili prijevoza operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa. Besplatan prijevoz trajektom te besplatan prijelaz mosta bi nam omogućio da osiguramo razinu pomoći stanovništvu i gostima sukladno potrebama te da pravodobno reagiramo s odgovarajućim brojem operativnih snaga. Napose ističemo da nastojeći izjednačiti količinu i kvalitetu pomoći uvjetima na kopnu, pomažemo smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među regijama, odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Slijedom svega iznesenoga, predlažemo dopuniti odredbu članka 25. stavka 4. predmetnog Nacrta prijedloga Zakona o otocima kako je to naprijed navedeno. | Primljeno na znanje | S obzirom na to da se ovaj komentar/prijedlog odnosi na omogućavanje besplatnog prijevoza trajektom (članak 24. ovog Nacrta prijedloga zakona o otocima), zaposlenika i vozila Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika (županijskih, gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa) prilikom obavljanja redovnih djelatnosti, ukazujemo da odlučivanje o povlaštenom/ besplatnom javnom pomorskom prijevozu putnika i vozila nije u nadležnosti ministarstva nadležnog za regionalni razvoj odnosno nije predmet ovog Zakona. Povlašteni i besplatni javni pomorski prijevoz putnika i vozila propisan je zakonom kojim se uređuje javni obalni linijski pomorski promet i u nadležnosti je ministarstva nadležnog za pomorstvo. Ukazuje se na netočno pozivanje na članak 25. ovog Nacrta prijedloga zakona o otocima koji se odnosi na „Povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz“, što nije tema/ predmet prijedloga/komentara. Plaćanje mostarine za otok Krk ukinuto je još 2020. godine. |
| 3 | ANATOMIJA OTOKA - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | DIO PRVI, Članak 3. | otočne dobra se ne koriste u svrhu razvojne politike, nego se razvojna politika provodi u svrhu održivog korištenja otočnih dobara | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 4 | ANATOMIJA OTOKA - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | DIO PRVI, Članak 4. | Zbunjujuća množina, otoci nisu područja već područje. Treba: Otoci Republike Hrvatske područje je s razvojnim posebnostima određeno zakonom kojim se uređuje upravljanje regionalnim razvojem Republike Hrvatske te mu se određuje... | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 5 | RADOSLAV LAKOŠ | DIO PRVI, Članak 5. | Nacrtom prijedloga Zakona o otocima propisano je novo značenje podjele prirodno nastalih dijelova kopna okruženih morem (otoci > 4.000 m2 < hridi). Time se mijenja važeća podjela na otoke, otočiće, hridi i grebene. 1. U obrazloženju uz članak 5. navesti razloge zbog kojih se predlaže nova kategorizacija otoka. 2. Zakon dopuniti kriterijem po kojem otok više nije otok (spojen nasipom s kopnom ili drugim otokom; širina i dubina prolaza između otoka i kopna ili drugog otoka; povremeno pod vodom (za hridi); i dr.). | Nije prihvaćen | S obzirom na to da se radi o novom prijedlogu Zakona o otocima, napravila se nova kategorizacija otoka kojom će se moći bolje usmjeravati otočna razvojna politika. Postojeća podjela sadržavala je kategorije otočića i grebena koji se u praksi nisu primjenjivali. Vezano za drugi dio upita, konačan broj otoka i hridi je isti kakav je u postojećem Zakonu te nisu predviđene situacije u kojima otok gubi status otoka |
| 6 | ANATOMIJA OTOKA - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | DIO PRVI, Članak 5. | definicija pametnog otoka je nestala. Razlog? | Nije prihvaćen | Odrednice pametnog otoka zamijenjene su ključnim odrednicama razvoja otoka koje obuhvaćaju i proširuju odrednice pametnih otoka iz postojećeg zakona |
| 7 | ANATOMIJA OTOKA - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | DIO PRVI, Članak 5. | Otočno vijeće ne provodi otočnu razvojnu politike. Treba: Otočno vijeće – višeresorno koordinacijsko tijelo prati i vrednuije otočnu razvojnu politiku. | Nije prihvaćen | Definicija Otočnog vijeća sastavni je dio članka 5. Značenje pojmova definira Otočno vijeće kao višeresorno koordinacijsko tijelo za provedbu otočne razvojne politike. Prema članku 14. Otočno vijeće ima aktivnu savjetodavnu ulogu u postupcima izrade i provođenja programa, planova, projekata, mjera i aktivnosti održivog razvoja otoka iz čega je vidljivo kako sudjeluje u provedbi otočne razvojne politike. |
| 8 | RADOSLAV LAKOŠ | DIO DRUGI, Članak 6. | Točno je da u Registru otoka 2025. nedostaje HRID 1 (U. KOZJE STN.), jer je brisana s popisa. Zbog toga bi trebalo nazive HRID 2 (U. KOZJE STN.) i HRID 3 (U. KOZJE STN.) izmijeniti u HRID 1 (U. KOZJE STIJENE) i HRID 2. (U. KOZJE STIJENE). | Djelomično prihvaćen | Navedeno nije predmet Zakona, ali će se urediti prilikom ažuriranja Registra otoka. |
| 9 | RADOSLAV LAKOŠ | DIO DRUGI, Članak 6. | Koji je status Registra otoka? U članku 6., stavku 3. na kraju rečenice točku zamijeniti zarezom i dodati riječi „koji je sastavni dio ovoga Zakona.“. | Nije prihvaćen | Navedeno smatramo suvišnim. Registar otoka definiran je člankom 12. ovog Zakona, kao i člankom 5. u kojem su definirani pojmovi koji se spominju kroz Zakon te je Registar otoka samim time sastavni dio ovog Zakona. |
| 10 | RADOSLAV LAKOŠ | DIO DRUGI, Članak 6. | Komentar na Registar otoka 2025. Korišteni javno objavljeni popisi otoka, otočića i hridi: - Duplančić Leder, Tea; Ujević, Tin; Čala, Mendi; 2004. Coastline lenghts and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000. Geoadria, 9/1, Zadar. https://hrcak.srce.hr/file/14783 (Izvorni znanstveni članak; u tekstu: 2004.) - Republika Hrvatska. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Državni program zaštite i korištenja malih, privremeno naseljenih i nenaseljenih otoka i okolnog mora. Zagreb, 30. 8. 2007. https://razvoj.gov.hr › djelokrug-1939 (u tekstu: 2007.) - Drenovec, Franček. 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići i hridi. https://www.hrvatskiotoci.com/hrvatskiotoci.pdf (u tekstu: 2012.) - Popis otoka i otočića. Prilog 1 Zakona o otocima. NN 116/2018, 73/2020 - Uredba, 70/2021. - Registar otoka. 25. 2. 2021. Republika Hrvatska. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. - Registar_otoka_opci_03_2025 /Microsofe excel Worksheet/ (pristupljeno 15. 3. 2025.) odnosno Registar otoka 2025. (pristupljeno 22. 3. 2025.) Redni broj Naziv otoka/otočića/hridi Županija Kategorija Geografska površina (m2) Razvrstavanje otoka/otočića/hridi prema udaljenosti od kopna PROMJENA (za stupac B i F) Riječ otočić/ brisati. 144 FIGAROLICA Istarska Hrid 5.585 Ne može se prikazati na karti! 340 HRID 1 (U. KOZJE STN.) (Registar otoka 2021.) Splitsko-dalmatinska Hrid 52 U Registru otoka 2025. nedostaje HRID 1 (U. KOZJE ST.). (na popisu su HRID 2 i HRID 3) U stupcima B i F riječ otočića/ brisati. Otoci se dijele na otoke i hridi. U stupcu D iza riječi Kategorija dodati riječi otoci/hridi. Potom izmijeniti kategoriju prema površini u m2. Na popisu je 739 otoka i 505 hridi. 1. Izmijeniti abecedni redoslijed otoka i hridi kojima naziv počinje slovima Č, Š i Z. 2. Izmijeniti abecedni redoslijed hridi nakon brisanja apelativa hrid ispred naziva hridi 1.1. Slova Č i C: od red. broja 90 do red. broja 104 1.2. Slova Š i S: od red. broja 1029 do 1127 1.3. Slova Ž i Z: od red. broja 1221 do 1244 3 ANDRIJA (PULA) Istarska Otok 54.935 Izmijeniti površinu u 36.259 m2 (v. SV. ANDRIJA). 18 BABULJAŠ M. (KORNAT) Šibensko-kninska Hrid 3.460 Sve kratice M. izmijeniti u MALI, odnosno MALA na r. br. 48, i u MALE na rednom broju 278. 20 BABULJAŠ V. (KORNAT) Šibensko-kninska Otok 6.723 Sve kratice V. izmijeniti u VELI, odnosno u VELA na r. br. 300 i 346. 36 BARJE HRID Dubrovačko-neretvanska Otok 9.237 Riječ HRID brisati. 57 BLITVICA (DINARIĆ) Šibensko-kninska Otok 8.227 Izmijeniti u BLITVICA/DINARIĆ (drugi naziv). | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet u Zakonu, ali će se urediti prilikom ažuriranja Registra otoka. |
| 11 | ANATOMIJA OTOKA - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | DIO DRUGI, Članak 6. | S obzirom da se kriterij veličine otoka od 1 km2 mijenja i da u definiciji više nema otočića, mijenja se i raščlamba na 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi. I otoka i hridi je sada više. Treba odrediti koliko imamo otoka a koliko hridi, to jest što je točno predmet zakona. | Nije prihvaćen | Sve nove promjene vezane uz broj otoka i hridi bit će evidentirane u Registru otoka te ne smatramo nužnim isto raščlanjivati Zakonom. |
| 12 | MAJA-IVANA LOVREKOVIĆ | DIO DRUGI, Članak 7. | U nastavku dostavljam komentar s prijedlogom dopune članka 7. Prijedloga zakona o otocima, koji se odnosi na razvrstavanje otoka „u svrhu planiranja i provedbe programa, projekata, mjera i aktivnosti“. 1. DODATNE KATEGORIJE RAZVRSTAVANJA S obzirom na specifične izazove i potrebe pojedinih otoka, predlaže se da se postojeći kriteriji razvrstavanja (nastanjenost, udaljenost od kopna, specifični položaj) prošire na sljedeće dodatne kategorije: a) Otoci s povećanom izloženošću prirodnim nepogodama Predlaže se uvođenje ove kategorije za otoke koji su, zbog svojih geoloških, morfoloških ili klimatskih osobitosti, posebno ugroženi prirodnim procesima poput erozije, plavljenja i sličnih pojava. Konkretan primjer je Susak, otok pješčanog sastava, koji je zbog pješčane podloge posebno izložen eroziji te bi s obzirom na tu iznimnu ugroženost, trebao imati viši prioritet u financiranju mjera očuvanja i zaštite – naročito sustava za odvodnju – kako bi se spriječila daljnja degradacija tla i osigurao održivi razvoj otoka. U slučaju otoka Suska, situacija je zbog nedostatka adekvatnog sustava odvodnje već alarmantna: kuće na rubnom dijelu Gornjeg Sela trenutačno su neposredno ugrožene zbog progresivne erozije tla. Dodatno zabrinjava činjenica da se navedene kuće nalaze unutar zone A konzervatorske zaštite, što dovodi u pitanje njihovu sigurnost, ali i očuvanje zaštićene kulturne baštine. Unatoč toj iznimnoj ranjivosti, ovakva situacija nije adekvatno prepoznata u postojećim županijskim planovima i razvojnim mjerama, što jasno ukazuje na potrebu za uvođenjem ove nove kategorije razvrstavanja u zakonodavni okvir – osobito s obzirom na to da se u članku 18. stavku 1. Prijedloga zakona navodi da su „ključne odrednice razvoja otoka: 1. aktivno sudjelovanje u prilagodbi te ublažavanju klimatskih promjena na otocima“. b) Otoci pod konzervatorskom zaštitom kulturne baštine U skladu s člankom 18. stavkom 1. Prijedloga zakona o otocima, koji ističe „održivu valorizaciju te pametno upravljanje i korištenje kulturne baštine otoka“ kao ključnu odrednicu razvoja, predlaže se posebno razvrstavanje otoka koji su pod konzervatorskom zaštitom. Ova kategorija omogućila bi usmjereno financiranje i upravljanje resursima u svrhu očuvanja identiteta, tradicije i kulturnih vrijednosti otočnih zajednica. 2. RASPODJELA FINANCIJSKIH SREDSTAVA PO RAZREDIMA RAZVRSTAVANJA S ciljem osiguravanja pravednosti, transparentnosti i učinkovitosti u dodjeli sredstava, predlaže se da se u okviru članka 7. jasno unese odredba o tome koliki udio raspoloživih financijskih sredstava pripada otocima u svakom pojedinom razredu razvrstavanja – odnosno, da se precizno definira kriterij prema kojem se sredstva raspoređuju po otocima. Time bi se unaprijedilo strateško planiranje i smanjila mogućnost neravnomjerne raspodjele sredstava između otoka s različitim razvojnim izazovima i prioritetima. | Nije prihvaćen | Kroz članak 7. otoci su podijeljeni po demografskom, geografskom i administrativnom kriteriju. Prilikom izrade propisa i drugih akata tijela državne uprave i druga javnopravna tijela osim razvrstavanja iz stavka 1. ovoga članka dužna su pratiti i sve pozitivne propise Republike Hrvatske, uključujući i propise vezane uz zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama i propise vezane uz kulturnu baštinu. Iz tog razloga, kroz prijedlog ovog Zakona dan je poseban naglasak na ključne odrednice razvoja otoka kojima, među ostalim, usmjeravamo nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu na aktivno sudjelovanje u prilagodbi te ublažavanju klimatskih promjena na otocima i valorizaciju te pametno upravljanje i korištenje kulturne baštine otoka. Dodatno, Zakon posebno prepoznaje pučinske otoke i otoke sa specifičnim položajem kao one kojima je potrebno posvetiti posebnu pažnju. Županijski plan razvoja otoka iz članka 17. prijedloga Zakona biti će usklađen s nacionalnom otočnom razvojnom politikom koja prepoznaje važnost svih područja navedenih člankom 18. Tijela državne uprave i druga javnopravna tijela dužna su prilikom izrade programa koji obuhvaćaju otoke provesti analizu o njihovom utjecaju na otoke te istu dostaviti ministarstvu. Svrha analize je jačanje koordinacijske uloge Ministarstva u provedbi politike otočnog razvoja te poticanje tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na adresiranje otočnih potreba u skladu s ciljem otočne razvojne politike. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. |
| 13 | ANATOMIJA OTOKA - CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ | DIO DRUGI, Članak 8. | Prema alineji (5) nenastanjeni otoci spadaju u nastanjene?. Treba raščlaniti otoke na nastanjene, nenastanjene i povremeno nastanjene. Razlog: razvojne mjere za povemeno nastanjenee otoke u dovoljnoj mjeri se razlikuju od mjera za nastanjene. | Nije prihvaćen | Za potrebe raščlambe otoka po nastanjenosti povremeno nastanjeni otoci smatraju se nenastanjenim otocima iz razloga što ne postoji službena evidencija po kategoriji „povremena nastanjenost“. |
| 14 | RADOSLAV LAKOŠ | DIO DRUGI, Članak 9. | U članku 9., stavku 1., točki 3. riječi “i poluotok Pelješac” brisati. Poluotok Pelješac nije mostom povezan s kopnom. Osim toga, status poluotoka Pelješca određen je člankom 6., stavkom 2. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Člankom 6. stavkom 2. ovog Zakona propisuje se da poluotok Pelješac ima status otoka, dok se člankom 9. propisuje razvrstavanje otoka prema udaljenosti od kopna. S obzirom na svoje karakteristike da je fizički i mostom povezan s kopnom, poluotok Pelješac smo ovim prijedlogom Zakona uvrstili pod skupinu otoka mostom povezanih s kopnom. |
| 15 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO DRUGI, Članak 11. | Vrednovanje razvijenosti otoka na temelju otočnih razvojnih pokazatelja Potrebno je uvažavati otočnost svake otočne jedinice lokalne samouprave. Izmjenama Zakona o otocima valjalo bi predvidjeti osnovu da se otočne jedinice lokalne samouprave, neovisno o otočnim i općenito razvojnim pokazateljima da se vrednuju kao posebna kategorija razvijenosti JLS, što se utvrđuje Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Na taj se način ostvaruje svrha vrednovanja iz odredbi ovog Zakona kod određivanja stanja i smjera razvoja svakog pojedinog otoka sukladno vrijednostima njihovih otočnih razvojnih pokazatelja. Nužno je da se otoci uzimaju za prioritet u planiranju i provođenju projekata, mjera i aktivnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela te da se promatraju kao posebna kategorija. Predlaže se propisati osnovu da se otočne jedinice lokalne samouprave, neovisno o otočnim i općenito razvojnim pokazateljima da se vrednuju kao posebna kategorija razvijenosti JLS | Nije prihvaćen | Razvijenost svakog pojedinog JLS-a mjeri se indeksom razvijenosti JLS-ova u Republici Hrvatskoj sukladno Zakonu o regionalnom razvoju, dok se kroz ovaj tekst prijedloga Zakona vrednuje razvijenost svakog pojedinog otoka kao cjeline, neovisno o broju JLS-ova na istome. Ovim prijedlogom Zakona se potiču tijela državne uprave i ostala javno-pravna tijela na ulaganje u otoke izradom posebnih programa i mjera iz svoje nadležnosti. |
| 16 | NENAD STARC | DIO DRUGI, Članak 12. | Registar se ne može definirati svrhom nego onim što jeste. Treba: Registar otoka je jedinstveni šifrarnik otoka u Republici Hrvatskoj u kojem se prikupljaju, vode i obrađuju podaci potrebni za učinkovito upravljanje, strateško planiranje i usmjeravanje politike razvoja otoka.... | Nije prihvaćen | Definicija Registra otoka dana je u članku 5. Značenje pojmova, dok se u članku 12. isključivo definira njegova svrha i način vođenja istog. |
| 17 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO TREĆI, Članak 13. | U stavku 4. propisano je kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi posebnu brigu o otocima koji su obuhvaćeni njihovim područnim ustrojstvom pri provođenju postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti. U kontekstu citiranog stavka, predvidjeti mogućnost ili obvezu države da svojim financijskim sredstvima participira u provođenju tih postupaka dodjeljivanja sredstava za projekte, mjere i aktivnosti iz nadležnosti otočnih JLS ova. | Nije prihvaćen | Nadležnosti za provedbu svih programa i mjera propisane su ovim prijedlogom Zakona. Tijela državne uprave i ostala javno-pravna tijela temeljem donesenih programa i objavljenih poziva dodjeljuju sredstva. |
| 18 | MAJA-IVANA LOVREKOVIĆ | DIO TREĆI, Članak 14. | Komentar i prijedlog dopune članka 14. – Otočno vijeće 1. S obzirom na važnost Otočnog vijeća u donošenju ključnih odluka za otočne zajednice, važno je osigurati ravnoteženu zastupljenost svih relevantnih skupina. Preporučuje se u prijedlogu zakona jasno naznačiti broj članova Vijeća, kao i načelo ravnomjerne funkcionalne zastupljenosti. Nejasno definiran broj članova mogao bi dovesti do neravnoteže u odlučivanju i smanjiti učinkovitost Vijeća, što bi moglo negativno utjecati na razvojne politike otoka. Stoga se predlaže jasno definirati broj predstavnika iz svake skupine navedene u stavku 2. (točke a – f). 2. Predlaže se dodatno specificirati da među predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (stavak 2, točka d) trebaju biti uključeni gradonačelnik ili otočni koordinator konkretnog otoka, kako bi otočne zajednice imale izravnu predstavničku funkciju u radu Vijeća. Time bi se osigurala informiranost, lokalna uključenost i veća transparentnost u procesu donošenja odluka koje se neposredno tiču otočnih sredina. U tom smislu, predlaže se dorada stavka 2. na način da glasi: (2) Članove Otočnog vijeća čine: a) predstavnici Hrvatskoga sabora b) predstavnici Vlade Republike Hrvatske c) predstavnici tijela državne uprave i/ili nadležnih javnopravnih tijela d) predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnosti otoci odnosno dijelovi otoka, uključujući gradonačelnika ili otočnog koordinatora svakog pojedinog otoka e) predstavnici regionalnih koordinatora iz obalno-otočnih jedinica područne (regionalne) samouprave f) dionici koji djeluju na otocima ili se bave razvojem otoka | Nije prihvaćen | Prilikom izrade Odluke iz stavka 7. ovog članka ministarstvo će voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti i odgovarajućoj razini odgovornosti svih relevantnih dionika sukladno dosadašnjoj praksi. |
| 19 | NENAD STARC | DIO TREĆI, Članak 15. | Odredba ...otočni koordinatori su uspostavljeni u regionalnim koordinatorima... je nespretna i nerazumljiva. Nije jasno radi li se o fizičkim osobama ili institucijama. Odredba iz Zakona iz 2018 je suvislija i dovoljno precizna: Otočni koordinator je fizička osoba koju zapošljava regionalni koordinator radi obavljanja poslova...... | Nije prihvaćen | Odredba članka kojom se definira otočni koordinator dodatno je objašnjena i kroz odredbe koje se odnose na članak 5. Značenje pojmova: Otočni koordinator – funkcija uspostavljena pri regionalnim koordinatorima radi obavljanja poslova organiziranja, pokretanja i koordiniranja planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka. |
| 20 | NENAD STARC | DIO ČETVRTI, Članak 17. | Nacionalna otočne politika imat će mjere za SVE nastanjene i polunastanjene, priobalne i pučinske otoke i otoke u specifičnom položaju. Svaki od šest županijskih planova (Istru ne ubrajamo) bavit će se SAMO SVOJIM otocima među kojima će biti i nastanjenih i polunastanjenih i priobalnih i pučinskih otoka i otoka u specifičnom položaju. Nacionalne mjere kosit će se s mjerama donesenim na razini županije. Potrebna je odredba koja će uskladiti nacionalne i županijske planove i mjere. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća na način da se u članku 17. dodaje stavak 4. koji glasi: „Obalno-otočne županije prilikom izrade županijskih planova razvoja otoka dužne su uključiti Ministarstvo u izradu istih.“ |
| 21 | PETRICA KOŠTIĆ | DIO PETI, MJERE ZA RAZVOJ OTOKA | Za otoke koji nisu povezani s kopnom u mjere uvrstiti : - uvođenje stope PDV-a od 5 do 15 % , ovisno od njihove udaljenosti od kopna i razvijenosti otoka - sufinanciranje troškova prijevoza trajektima za teretna vozila opskrbe (prehrana, građevinski materijal i energenti) najveće dopuštene mase od 12 ili više tona, a koja su u vlasništvu pravnih osoba i obrtnika - za stalne stanovnike slabo nastanjenih, nerazvijenih i udaljenih otoka, kao i za one koji se odluče nastaniti na otoku, uvesti oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak | Primljeno na znanje | Pitanja poreznih olakšica temeljno su uređena poreznim propisima koji su u nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave. Povlašteni prijevoz u javnom obalnom pomorskom prometu je uređen Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 19/22) i kao takav nije dio odredbi Zakona o otocima |
| 22 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 19. | U navedenom članku kao Mjere za poboljšanje kvalitete života na otocima dodati: - promicanje dostupne, pouzdane i održive mobilnosti na otocima i učinkovite prometne povezanosti - poticanje kvalitetnog predškolskog odgoja i obrazovanja na otocima - osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj i socijalnoj skrbi i jačanje zdravstvenog sustava na otocima - dostupno i priuštivo stambeno zbrinjavanje te osiguravanje priuštivog stanovanja - promicanje demografske revitalizacije - poticanje ostanka te povratka iseljenog i doseljavanja novog stanovništva - unaprjeđenje obiteljske politike i socijalnih usluga. Propisati odredbe koje se odnose na svaku predloženu mjeru. U dijelu petom, dodati odredbe koje se odnose na Mjere za poboljšanje kvalitete života na otocima koje se prijedlogom izmjena članka 19. predlažu dodati: Stanovanje Implementacija ovih mjera može pomoći u osiguravanju priuštivog stanovanja na otocima, čime bi se zadržala i povećala populacija, osiguravajući dugoročni razvoj i održivost otočnih zajednica uz financiranje troškova stanovanja, kupnje, uređenja, građenja stambenog objekta površine prema propisanim kriterijima 1. Poticajna stanogradnja 1.1. Subvencije za individualnu gradnju i obnovu 1.1.1. Financijske poticaje za izgradnju novih kuća: Država treba ponuditi subvencije i/ili beskamatne kredite za otočane koji žele izgraditi nove stambene objekte, Kod oslobođenja plaćanja komunalnog doprinosa, jedinicama lokalne samouprave refundirati iznos. Osloboditi plaćanja PDV a za izgradnju prve nekretnine za stanovanje. 1.1.2. Subvencioniranje obnove starih kuća: Poticanje obnove napuštenih ili derutnih kuća za stanovanje, uz subvencije za radove i potrebne dozvole. Osloboditi plaćanja PDV-a za obnovu prve nekretnine za stanovanje. 1.1.3. Stambeni poticaji za mlade obitelji: Ponuditi povoljne stambene kredite ili subvencije za kupnju ili izgradnju kuće za mlade obitelji koje se odluče nastaniti na otoku. 1.1.4. Dodjela zemljišta: Propisati uvjete po kojima država ili otočna JLS može ponuditi besplatno ili po povlaštenoj cijeni kupnje zemljišta ili prava građenja na zemljištu mladim obiteljima koje žele izgraditi kuću na otoku. 1.2. Subvencije za gradnju stanova u vlasništvu otočkih JLS-ova 1.2.1. Država ili otočna JLS može izgraditi stanove koji se iznajmljuju po povoljnim uvjetima stanovnicima s nižim primanjima i za ključne radnike kao što su učitelji, liječnici i radnici u javnim službama. Subvencioniranje od strane države treba biti u omjeru od minimum 50%, odnosno uz oslobađanje PDV-a dodatno oslobađanje % do ukupno 50%. 1.2.2. Poticanje javno-privatnih partnerstava i ugovora o ortaštvu: Angažiranje privatnih investitora u izgradnju stanova, uz uvjet da dio stanova bude namijenjen za povoljno iznajmljivanje i prodaju po povoljnim cijenama. Kod ortačkih ugovora u kojima sudjeluje jedinica lokalne samouprave i privatni investitor, radi izgradnje stanova na zemljištu u vlasništvu JLS ova, kod razvrgnuća suvlasničke zajednice nastale ortaštvom predvidjeti oslobođenje obveze plaćanja PDV a jedinice lokalne samouprave za stanove koji postaju vlasništvo jedinice. 2. Regulacija iznajmljivanja nekretnina, subvencije, pomoći 2.1. Porezne olakšice za dugoročni najam: Uvođenje poreznih olakšica za vlasnike koji svoje nekretnine iznajmljuju dugoročno, a ne turistima, čime bi se povećala ponuda dugoročnih najamnih stanova. 2.2. Uvođenje državnog programa za stambene subvencije za stanarine: subvencioniranja stanarina za otočane s nižim prihodima, čime bi se smanjilo opterećenje na njihov proračun. Iste su preporuka i za otočke JLS-ove. 2.3. Pomoć pri plaćanju režija: Poticanje programa za pomoć pri plaćanju režijskih troškova stanovanja 3. Održiva gradnja i energetska učinkovitost 3.1. Energetski učinkovite kuće: Subvencije za ugradnju energetski učinkovitih sustava (izolacija, solarni paneli) koji smanjuju dugoročne troškove stanovanja. 4. Edukacija i podrška 4.1. Uvođenje savjetovališta koja bi pomagala otočanima u pronalasku povoljnih stambenih rješenja, kao i u procesu apliciranja za subvencije i kredite. 4.2. Edukacija o održivom stanovanju: Organiziranje radionica i programa edukacije o održivom i energetski učinkovitom stanovanju kako bi otočani mogli smanjiti troškove života. Predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Potrebno je propisati konkretne mjere kako bi se odgoj i obrazovanje na otocima učinilo dostupnijim i u skladu s ciljevima demografske obnove te ujedno propisati i osigurati provođenje konkretnih mjera kako bi mladi dobili priliku nakon završenog školovanja ostati i raditi na otoku. U tu svrhu predlaže se uvesti državne subvencije mladima za zaposlenje te ostanak na otoku. Jedinice lokalne samouprave na svom području definiraju stanje potreba kadrova i prioritete kadrova. U tom smislu je u sustavu srednjoškolskog obrazovanja neophodno da se u srednjim školama otvaraju različita odjeljenja. Na taj način se u otočnoj sredini kontinuirano stvaraju uvjeti popunjavanja radnih mjesta koja su danas deficitarna. Nastaviti s osiguravanjem bespovratnih sredstava za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića. Jedinice lokalne samouprave već sad prema svojim mogućnostima predviđaju dodatke na plaće odgojitelja i nastavnika (ali i drugih djelatnika npr. u sustavu zdravstva i sl.) koji rade u otočnim sredinama te ujedno osiguravaju im smještaj u vidu subvencija najamnine ili dodjele gradskog stana u najam. Prijedlog je da se navedeno financira iz državnog proračuna te da se ujedno u tu svrhu usmjeri korištenje i uporaba državnih nekretnina. U Gradu Malom Lošinju jedan takav projekt već je realiziran na način da je Gradu dodijeljena na korištenje zgrada u državnom vlasništvu koja se nakon renoviranja (koje je financirao Grad), koristi za potrebe smještaja kadrova. Smatramo da je ovaj način upravljanja državnim nekretninama ispravan te je neophodno i dalje ga razvijati kako na području Grada Malog Lošinja, tako i u drugim otočnim sredinama. Osiguran smještaj i veća plaća osnovni su faktor dolaska kadrova na otok, odnosno ostanka prisutnih kadrova. Nadalje, predlaže se propisati financiranje u 100% iznosu osnovno školsko i srednje školsko obrazovanje ( troškovi putovanja i smještaja) djece s manjih pučinskih otoka koji moraju pohađati osnovnu ili srednji školu na matičnom otoku. - cilj je osigurati jednake uvjete školovanja Predlaže se financirati putovanja i boravak djece i jednog roditelja zbog potrebe vježbi defektologa ili drugih stručnjaka zbog poteškoća u razvoju koji prebivaju na pučinskim otocima, a terapije su vezane za matične otoke. Socijalna skrb - Osiguranje standarda života starijih osoba Ovi prijedlozi mogu značajno poboljšati standard života starijih osoba na otocima, a za njihovu uspješnu primjenu je potreban integrirani pristup koji uključuje zdravstvenu skrb, socijalne usluge, prilagodbu infrastrukture i potporu zajednice. 1. Pristup zdravstvenoj skrbi 1.1 Redoviti liječnički pregledi i mobilne zdravstvene ekipe: Organizirati redovite posjete mobilnih zdravstvenih timova specijaliziranih za gerijatriju, kako bi starije osobe imale pristup specijalističkoj skrbi bez potrebe za putovanjem na kopno. 1.2. Dnevni boravak za starije osobe: omogućiti pristup bespovratnih sredstava za izgradnju i opremanje centara za dnevnog boravaka za starije osobe gdje mogu dobiti medicinsku njegu, društvo i obroke. To pomaže u smanjenju osjećaja izolacije i osigurava pravovremenu zdravstvenu skrb. 2. Prilagođena socijalna skrb 2.1. Kućna njega i asistencija: Pružanje usluga kućne njege koje uključuju pomoć u kućanskim poslovima, osobnoj higijeni i nabavi. Ovo može uključivati subvencionirane ili besplatne usluge za starije osobe s niskim prihodima. 2.2. Socijalni programi i aktivnosti: Organiziranje društvenih aktivnosti, radionica i kulturnih događanja prilagođenih starijim osobama. Ovi programi mogu se odvijati u lokalnim domovima kulture, školama ili zajedničkim prostorijama, domovima za dnevni boravak starijih osoba potičući socijalnu interakciju i aktivan način života. 3. Poboljšanje infrastrukture 3.1. Prilagodba javnih prostora: Subvencioniranje ulaganja u prilagodbu javnih prostora kako bi bili pristupačni za starije osobe, uključujući rampe za kolica, sigurnosne rukohvate, klupe i javne toalete. Posebna pažnja treba biti usmjerena na pristup zdravstvenim ustanovama i društvenim centrima. 3.2. Sigurni i dostupni prijevoz: Organizacija subvencioniranog ili besplatnog prijevoza za starije osobe, kako bi im se omogućio lakši pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama. To može uključivati specijalizirana vozila s pristupom za osobe s invaliditetom. 4. Financijska podrška 4.1. Dodatne subvencije: Osigurati dodatne financijske potpore starijim osobama s niskim prihodima, uključujući subvencije za grijanje, električnu energiju, lijekove i osnovne životne potrebe. 4.2. Subvencije za prilagodbu doma: Pružiti financijsku pomoć za prilagodbu stambenih prostora starijih osoba, poput ugradnje dizala, sigurnosnih rukohvata ili prilagodbe kupaonica kako bi bile sigurnije i pristupačnije. 5. Podrška za obitelji starijih osoba 5.1. Edukacija za obitelji: Organizirati edukativne programe za članove obitelji starijih osoba kako bi im se pomoglo u boljoj skrbi i razumijevanju potreba svojih starijih članova. Ovo može uključivati informacije o gerijatrijskim bolestima, pravilnoj prehrani i emocionalnoj podršci. 5.2. Financijske olakšice za skrbnike: Osigurati porezne olakšice ili subvencije za članove obitelji koji brinu o starijim osobama, čime se potiče ostanak starijih osoba u vlastitom domu uz odgovarajuću podršku. | Primljeno na znanje | Predmetni komentar koji predlaže dodatne Mjere za poboljšanje kvalitete života na otocima, a koje se nadovezuju na ključne odrednice razvoja otoka pod točkom 5., 12., 13., 16., 17., 18 i 19., članka 18. ovoga prijedloga Zakona se ne prihvaća, ali se prima na znanje. Ključne odrednice razvoja otoka ovoga prijedloga Zakona, kao takve, imaju širi pojam od mjera. Odrednice određuju teme i područja prepoznatih potreba i obveza djelovanja na nacionalnoj međuresornoj razini, ne samo ovoga Ministarstva kao predlagatelja predmetnog Zakona, nego i svih ostalih ministarstva i drugih javnopravnih tijela kao i obalno-otočnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (gradovi, općine i županije) koji su dužni otocima posvetiti posebnu pažnju u svim područjima svog djelokruga i nadležnosti. Naime, provedbom važećeg Zakona o otocima uočena je potreba za poboljšanjem, osuvremenjivanjem i unaprjeđenjem institucionalne i zakonodavne osnove otočne razvojne politike koja bi omogućila veću vidljivost i zastupljenost otoka u propisima i programima resornih tijela kako bi se briga za otoke osuvremenila i unaprijedila, a mjere za otoke bile usklađene s europskim i međunarodnim inicijativama i politikama moderniziranjem već postojećih i uvođenjem novih mjera. Novim Zakonom o otocima, odnosno ovim prijedlogom Zakona, između ostalog, poboljšat će se sustav praćenja i koordinacije pripreme i provedbe programa, mjera i projekata na nacionalnoj međuresornoj razini, nastavit će se i suradnja s resornim tijelima u čijoj su nadležnosti ostale mjere koje su od iznimne važnosti za razvoj otoka, a naročito prometna povezanost, zdravstvena zaštita i gospodarenje otpadom, te će se unaprijediti sustav međuresorne koordinacije na nacionalnoj razini na način ojačavanja sustava praćenja pripreme i provedbe akata strateškog planiranja i programa iz nadležnosti tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela. |
| 23 | MISLAV BRNETIĆ | DIO PETI, Vodoopskrba na otocima | Mišljenja sam kako je Zakonom potrebno osigurati pravo na vodoopskrbu vodonoscem ili autocisternom i za vlasnike kuća za odmor, iako ne nužno po istim uvjetima kao i za otočane. | Nije prihvaćen | Pravo na vodoopskrbu vodonoscem ili autocisternom nije ograničeno samo na otočane već su usluge prijevoza vode dostupne i ostalim korisnicima na otocima. Mjera financiranja troškova prijevoza vode propisana člankom 20. odnosi se isključivo na otočane, do određene količine, dok je mjera iz članka 22. usmjerena na razvoj i izgradnju vodooopskrbnih sustava kako bi svi otoci bili pokriveni vodoopskrbnom mrežom, a što se u konačnici odnosi na sve korisnike. |
| 24 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 20. | Propisati mjere kojima će se osigurat autonomoja vodoopskrbnih društava otočnih sredina te propisat iznimku za otočne sredine kod utvrđivanja vodnogospodarskih područja. Grad Mali Lošinj i Grad Cres kao otočne jedinice lokalne samouprave imaju vlastiti izvor pitke vode. Osigurat uvjete priuštive cijene vode na otocima te pogotovo na pučinskim otocima uz obvezno osiguranje proračunskih sredstava Republike Hrvatske za dovoz vode u mjesta koja niju priključena na sustav javne vodoopskrbe u maksimalnom iznosu, a ne prema mogućnostima. | Nije prihvaćen | Nejasno je kakvu autonomiju bi javnim isporučiteljima vodnih usluga na otocima trebalo osigurati ovim prijedlogom Zakona. Autonomija javnih isporučitelja vodnih usluga otočnih sredina i iznimka za otočne sredine u slučaju utvrđivanje vodnogospodarskih područja, nije predmet ovoga prijedloga Zakona niti je ta tema/resor/područje u djelokrugu i nadležnosti ovog Ministarstva. Podsjećamo da je javni isporučitelj vodnih usluga društvo kapitala, kako je to određeno posebnim propisom, važećim Zakonom o vodnim uslugama, kojem su jedini osnivači jedinice lokalne samouprave na uslužnom području i da je, javni isporučitelj vodnih usluga, do sada imao i dalje ima autonomiju u donošenju svojih planova, ali zbog potrebe osiguravanja zadovoljavajućih usluga opskrbe vodom i odvodnje i konačnog zbrinjavanja otpadnih voda, u cilju postizanja zadovoljavajućih standarada preuzetih potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju Europskoj Uniji, jedinice lokalne i regionalne samouprave podržale su okrupnjivanje isporučitelja vodnih usluga u skladu sa spomenutom Uredbom o uslužnim područjima, kako bi se po principu solidarnosti iznašla sredstva za realizaciju tih planova. Propisivanje mjera u ovom prijedlogu Zakona, kojima bi se javnim isporučiteljima vodnih usluga na otocima omogućila autonomija bilo koje vrste tj. izuzetak od primjene propisanih pravila u odnosu na posebne propise, konkretno na Zakon o vodama i nedavno donesenu Uredbu o uslužnim područjima, bilo bi neprimjerno/nedopustivo zadiranje u djelokrug ministarstva nadležnog za vode i vodno gospodarstvo. Proračun i financijski plan Republike Hrvatske donosi ministarstvo nadležno za financije a izvršavaju ga svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračun u skladu s načelima jedinstva i točnosti, proračunske godine, višegodišnjeg planiranja, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti kako je propisano Zakonom o proračunu (Narodne novine broj 144/21) i zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske koji donosi Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade republike Hrvatske, za svaku pojedinu proračunsku godinu. Sredstva planirana u državnom proračunu i financijskom planu limitirana su i koriste se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a posebno u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Svaki čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika, između ostalog odgovoran je za planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna odnosno financijskog plana, za preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret sredstava tijela koje vodi i utvrđivanje prava naplate te za izdavanje naloga za naplatu u korist sredstava tijela koje vodi, kao i za zakonitost, svrhovitost, učinkovitost, ekonomičnost i djelotvornost u raspolaganju sredstvima tijela koje vodi. Slijedom navedenog navodimo da osiguravanje „maksimalnog iznosa“ proračunskih sredstava što predmnijeva financijska sredstva koja bi svakom mogućem korisniku omogućila isporuku zakonom određene maksimalne količine vode po subvencioniranoj cijeni, zahtijevalo bi višestruko, neopravdano i nerealno preuzimanje financijskih obveza na račun državnog proračuna, u odnosu na prosječnu potrošnju tijekom prethodnog trogodišnjeg razdoblja na temelju koje se planiraju sredstva za nadolazeću proračunsku godinu, poštujući financijske limite propisane od strane ministarstva za financije. Prema dosadašnjem iskustvu provedbe ove mjere, uvijek su se kroz rebalans proračuna ili unutarnjom preraspodjelom iznalazila dostatna dodatna sredstva za podmirenje stvarno nastalih troškova na nivou godine. |
| 25 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 21. | Propisati mjere kojima će se osigurat autonomoja vodoopskrbnih društava otočnih sredina te propisat iznimku za otočne sredine kod utvrđivanja vodnogospodarskih područja. Grad Mali Lošinj i Grad Cres kao otočne jedinice lokalne samouprave imaju vlastiti izvor pitke vode. Osigurat uvjete priuštive cijene vode na otocima te pogotovo na pučinskim otocima uz obvezno osiguranje proračunskih sredstava Republike Hrvatske za dovoz vode u mjesta koja niju priključena na sustav javne vodoopskrbe u maksimalnom iznosu, a ne prema mogućnostima. | Nije prihvaćen | Nejasno je kakvu autonomiju bi javnim isporučiteljima vodnih usluga na otocima trebalo osigurati ovim prijedlogom Zakona. Autonomija javnih isporučitelja vodnih usluga otočnih sredina i iznimka za otočne sredine u slučaju utvrđivanje vodnogospodarskih područja, nije predmet ovoga prijedloga Zakona niti je ta tema/resor/područje u djelokrugu i nadležnosti ovog Ministarstva. Podsjećamo da je javni isporučitelj vodnih usluga društvo kapitala, kako je to određeno posebnim propisom, važećim Zakonom o vodnim uslugama, kojem su jedini osnivači jedinice lokalne samouprave na uslužnom području i da je, javni isporučitelj vodnih usluga, do sada imao i dalje ima autonomiju u donošenju svojih planova, ali zbog potrebe osiguravanja zadovoljavajućih usluga opskrbe vodom i odvodnje i konačnog zbrinjavanja otpadnih voda, u cilju postizanja zadovoljavajućih standarada preuzetih potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju Europskoj Uniji, jedinice lokalne i regionalne samouprave podržale su okrupnjivanje isporučitelja vodnih usluga u skladu sa spomenutom Uredbom o uslužnim područjima, kako bi se po principu solidarnosti iznašla sredstva za realizaciju tih planova. Propisivanje mjera u ovom prijedlogu Zakona, kojima bi se javnim isporučiteljima vodnih usluga na otocima omogućila autonomija bilo koje vrste tj. izuzetak od primjene propisanih pravila u odnosu na posebne propise, konkretno na Zakon o vodama i nedavno donesenu Uredbu o uslužnim područjima, bilo bi neprimjerno/nedopustivo zadiranje u djelokrug ministarstva nadležnog za vode i vodno gospodarstvo. |
| 26 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 22. | Propisati mjere kojima će se osigurat autonomoja vodoopskrbnih društava otočnih sredina te propisat iznimku za otočne sredine kod utvrđivanja vodnogospodarskih područja. Grad Mali Lošinj i Grad Cres kao otočne jedinice lokalne samouprave imaju vlastiti izvor pitke vode. Osigurat uvjete priuštive cijene vode na otocima te pogotovo na pučinskim otocima uz obvezno osiguranje proračunskih sredstava Republike Hrvatske za dovoz vode u mjesta koja niju priključena na sustav javne vodoopskrbe u maksimalnom iznosu, a ne prema mogućnostima. | Nije prihvaćen | Kao i prethodno obrazloženje na komentare broj 24 (članak 20.) i 25 (članak 21.). |
| 27 | NINA CELENT-ĆUĆA | DIO PETI, Povlašteni javni pomorski prijevoz | Zašto pravo na otočnu iskaznicu imaju strani državljani koji imaju "prebivalište" na otoku? Znači ,npr.Slovenac, nije hrvatski državljanin, a prebiva u Hrvatskoj i koristi prava kao da je Hrvat? Pa valjda bi ipak mi otočani - Hrvati trebali imati tu nazovimo je privilegiju. Pretpostavljam da ako su dovoljno imućni da naprave kuću u stranoj državi, imaju i za platiti trajekt, a ne i njih država subvencionira. Ispravite me ako griješim. | Primljeno na znanje | Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 19/22) određeno je pravo korištenja i korisnici otočne iskaznice i kao takvi nisu predmet odredbi Zakona o otocima, pa tako ni ovoga prijedloga Zakona. Nadalje, Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP) i članovima njihovih obitelji (Narodne novine br. 66/19, 53/20, 144/20 i114/22) u članku 6. utvrđeno je da su državljanin države članice EGP i član njegove obitelji bez obzira na to je li član obitelji državljanin države članice EGP ili ne, a imaju pravo boravka u Republici Hrvatskoj, izjednačeni u pravima s državljanima Republike Hrvatske u okviru odredbi Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Također, Republika Hrvatska kao članica Europske Unije dužna je tumačiti i provoditi propise Europske Unije koji se odnose na prava rezidenata zemalja članica te su stoga prava rezidenata također uvrštena u zakonsku regulativu kojom se uređuje sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza . Prava državljana EGP usklađena su s definicijama koje se primjenjuju na socijalne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija, a kako je određeno člankom 2. točkom 132., a u svezi sa člankom 51. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora. Naime, točka 132. daje značenje pojma uobičajenog boravišta za sve fizičke osobe (rezidente) koji žive na području zemalja članica Europske Unije. „Uobičajeno boravište” znači mjesto na kojem fizička osoba živi najmanje 185 dana godišnje svake kalendarske godine zbog osobnih i profesionalnih veza; u slučaju osoba čije su profesionalne veze na mjestu koje se razlikuje od mjesta njihovih osobnih veza te koje žive u dvije države članice ili više njih, njihovo uobičajeno boravište smatra se mjestom njihovih osobnih veza ako se u njega redovno vraćaju; ako osobe žive u državi članici kako bi vršile djelatnosti ograničenog trajanja, njihovo mjesto boravišta i dalje se smatra mjestom njihovih osobnih veza, neovisno o tome vraćaju li se onamo tijekom navedenih djelatnosti; pohađanje sveučilišta ili škole u drugoj državi članici nije prijenos uobičajenog boravišta; „uobičajeno boravište” može imati i značenje koje je tom pojmu pripisano prema nacionalnom pravu država članica. |
| 28 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 24. | Pored propisanih prava, nužno je propisat uvjete i eventualne subvencije države kako bi se uveo što veći broj linija javnog cestovnog prijevoza, kao i uvažavanje prijedloga jedinica lokalne samouprave kad je riječ o voznom redu kad se linija održava kako bi isto bilo korisno građanima koji te linije koriste. Osigurati uvjete za priuštivu cijenu prijevoza javnim cestovnim prijevozom u vidu povlaštenog prijevoza svim otočanima, a ne samo kategorijama navedenim aktualnim Zakonom. Osigurati povlašteni javni prijevoz (morski i cestovni) svim otočanima i na linijama koje nisu na području njihovog stanovanja. Osigurati prednost otočana pri ukrcaju u trajekt Uvesti brodove koji prevoze plinske boce za kućanstva, uvesti brodove koji prevoze građevinski materijal za pučinske otoke. Predlaže se 100% financiranje heliodroma iz državnog proračuna. Ubrzati izgradnju sigurnih molova i luka za pristajanje manjih putničkih brodova na pučinske otoke koji danas nemaju javni prijevoz. Uvesti brodske linije. | Primljeno na znanje | Povlašteni prijevoz u javnom obalnom pomorskom prometu je subvencioniran te je uređen Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 19/22) i kao takav nije dio odredbi Zakona o otocima. Državne linije utvrđene su Odlukom o uspostavljanju državnih linija kao i izmjenama i dopunama iste (Narodne novine, br. 150/23, 108/24 i 124/24) koju je donijelo ministarstvo nadležno za promet i pomorstvo i kao takve nisu dio odredbi Zakona o otocima, pa ni predmet ovoga prijedloga Zakona. Javni otočni cestovni prijevoz od lipnja 2021. godine u djelokrugu je ministarstva nadležnog za promet i pomorstvo. Temeljem članka 33. stavka 11. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, br. 41/18, 98/19 i 30/21) Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se propisuju najviši iznosi sufinanciranja, mjerila i kriteriji za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika u razdoblju od 2021. do 2027. godine u svrhu sklapanja ugovora o javnoj usluzi između jedinica područne (regionalne) samouprave i prijevoznika. Dakle, svaka županija na temelju analize postojeće i potencijalne potražnje uzimajući u obzir minimalne standarde dostupnosti javnog linijskog prijevoza putnika izrađuje mrežu linija koja je podloga za sklapanje ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi (PSO), te osigurava potrebna sredstva (proračun i ostali izvori) za sufinanciranje planirane mreže. Na taj način osigurava se pružanje usluga od općeg interesa krajnjim korisnicima (stanovništvu), koje su redovitije, sigurnije, kvalitetnije ili pružene uz niži trošak od onih koje bi samo tržište moglo ponuditi. Slijedom navedenog u državnom proračunu osigurava se iznos do maksimalno 75% ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge koju će ugovoriti pojedina županija, a navedenim ugovorom koji obuhvaća mrežu linija županijskog linijskog prijevoza potrebno, između ostalog, osigurati će se i povlašteni/besplatni javni otočni cestovni prijevoz za kategorije putnika propisane Zakonom o otocima, kako je određeno i ovim prijedlogom Zakona. |
| 29 | DAVOR GOLEK | DIO PETI, Povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz | Bez dovoljne povezanosti nema ni razvoja, ljudi odlaze sa otoka jer su na otocima izolirani, osjećaju se kao da su u rezervatu. Stoga, ako je državi stalo do otoka i građana koji cijelu godinu žive na otocima, županijski javno linijski cestovni prijevoz sa županijskim središtima mora biti organiziran kao javna usluga, a ne na tržišnim principima. Nekada su Rijeka i Mali Lošinj bili povezani sa 4 autobusne linije dnevno, sa polascima iz Rijeke u 6:15, 12:15, 13:20 i 17:00 sati. Danas tvrtka Arriva održava samo dvije linije dnevno, sa polascima iz Rijeke u 12:15 i 17:00 sati. U suprotnom smjeru su polasci iz Malog Lošinja u 4:45 i 17:15 sati. To je apsolutno nedovoljno. Tokom dana treba ubaciti još makar jednu autobusnu liniju sa polaskom iz Malog Lošinja, negdje oko 10:00 ili 11:00 sati. Vidim da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture već 3 (tri) godine, tj. od lipnja 2022. godine kao radni materijal ima dokument pod naslovom "Županijski javno linijski prijevoz kao javna usluga" , podnaslov: Postupak uspostave županijskog javno - linijskog prijevoza kao javne usluge sukladno Uredbi (EZ) br. 1370/2007 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA . https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/PROMET/Promet%207_22/RADNI%20MATERIJALI%20ZJLP%2018-7_22/Postupak%20uspostave%20ZJLP%2018-7_22.pdf Zanima me zašto se to konačno ne provede. | Primljeno na znanje | Javni otočni cestovni prijevoz od lipnja 2021. godine u djelokrugu je ministarstva nadležnog za promet. Temeljem članka 33. stavka 11. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, br. 41/18, 98/19 i 30/21) Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se propisuju najviši iznosi sufinanciranja, mjerila i kriteriji za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika u razdoblju od 2021. do 2027. godine u svrhu sklapanja ugovora o javnoj usluzi između jedinica područne (regionalne) samouprave i prijevoznika. Svaka županija na temelju analize postojeće i potencijalne potražnje uzimajući u obzir minimalne standarde dostupnosti javnog linijskog prijevoza putnika, izrađuje mrežu linija koja je podloga za sklapanje ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi, te osigurava potrebna sredstva (proračun i ostali izvori) za sufinanciranje planirane mreže. Na taj način osigurava se pružanje usluga od općeg interesa krajnjim korisnicima (stanovništvu), koje su redovitije, sigurnije, kvalitetnije ili pružene uz niži trošak od onih koje bi samo tržište moglo ponuditi. Slijedom rečenog u državnom proračunu osigurava se iznos do maksimalno 75% ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge koju ugovara svaka pojedina županija. Navedenim ugovorom koji obuhvaća mrežu linija županijskog linijskog cestovnog prijevoza, između ostalog, osigurava se i povlašteni/besplatni javni otočni cestovni prijevoz za kategorije putnika propisane Zakonom o otocima, kako je određeno i ovim prijedlogom Zakona. |
| 30 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 25. | Pored propisanih prava, nužno je propisat uvjete i eventualne subvencije države kako bi se uveo što veći broj linija javnog cestovnog prijevoza, kao i uvažavanje prijedloga jedinica lokalne samouprave kad je riječ o voznom redu kad se linija održava kako bi isto bilo korisno građanima koji te linije koriste. Osigurati uvjete za priuštivu cijenu prijevoza javnim cestovnim prijevozom u vidu povlaštenog prijevoza svim otočanima, a ne samo kategorijama navedenim aktualnim Zakonom. Osigurati povlašteni javni prijevoz (morski i cestovni) svim otočanima i na linijama koje nisu na području njihovog stanovanja. Osigurati prednost otočana pri ukrcaju u trajekt Uvesti brodove koji prevoze plinske boce za kućanstva, uvesti brodove koji prevoze građevinski materijal za pučinske otoke. Predlaže se 100% financiranje heliodroma iz državnog proračuna. Ubrzati izgradnju sigurnih molova i luka za pristajanje manjih putničkih brodova na pučinske otoke koji danas nemaju javni prijevoz. Uvesti brodske linije. | Primljeno na znanje | Javni otočni cestovni prijevoz od lipnja 2021. godine u djelokrugu je ministarstva nadležnog za promet i pomorstvo. Temeljem članka 33. stavka 11. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu (Narodne novine, br. 41/18, 98/19 i 30/21) Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku kojom se propisuju najviši iznosi sufinanciranja, mjerila i kriteriji za sufinanciranje javne usluge u cestovnom prijevozu putnika u razdoblju od 2021. do 2027. godine u svrhu sklapanja ugovora o javnoj usluzi između jedinica područne (regionalne) samouprave i prijevoznika. Dakle, svaka županija na temelju analize postojeće i potencijalne potražnje uzimajući u obzir minimalne standarde dostupnosti javnog linijskog prijevoza putnika, izrađuje mrežu linija koja je podloga za sklapanje ugovora o prijevozu kao javnoj usluzi, te osigurava potrebna sredstva (proračun i ostali izvori) za sufinanciranje planirane mreže. Na taj način osigurava se pružanje usluga od općeg interesa krajnjim korisnicima (stanovništvu), koje su redovitije, sigurnije, kvalitetnije ili pružene uz niži trošak od onih koje bi samo tržište moglo ponuditi. Slijedom rečenog u državnom proračunu osigurava se iznos do maksimalno 75% ukupnog javnog doprinosa u cijeni javne usluge koju ugovara svaka pojedina županija. Navedenim ugovorom koji obuhvaća mrežu linija županijskog linijskog cestovnog prijevoza putnika, između ostalog, osigurava se i povlašteni i besplatni javni otočni cestovni prijevoz za kategorije putnika propisane Zakonom o otocima, kako je određeno i ovim prijedlogom Zakona. Povlašteni prijevoz u javnom obalnom pomorskom prometu je subvencioniran te je uređen Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 19/22) i kao takav nije dio odredbi Zakona o otocima. Državne linije donesene su Odlukom o uspostavljanju državnih linija kao i izmjenama i dopunama iste (Narodne novine, br. 150/23, 108/24 i 124/24) i kao takve nisu dio odredbi Zakona o otocima, pa ni predmet ovoga prijedloga Zakona. |
| 31 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 26. | U idućih pet godina obnoviti elektro vodove i obnoviti dtk i telekomunikacijsku vezu pučinskih i matičnih otoka. | Primljeno na znanje | Program koji je predmet članka 26. ovoga prijedloga Zakona je operativni/provedbeni godišnji program kroz koji se, nacionalnim sredstvima u okviru djelokruga ovog Ministarstva, (su)financiranjem projekata predloženih od otočnih županija, gradova i općina, nastoji unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu na otocima, potičući održivi razvoj s posebnim naglaskom na očuvanje okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama te primjenu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. U smislu predmetnog programa nije predviđeno financiranje velikih, složenih projekata kao što je npr. polaganje podmorskih elektroenergetskih kablova, budući je poboljšanje elektroenergetske infrastrukture, općenito, u djelokrugu ministarstva nadležnog za energetiku. Nadalje, prema ključnim odrednicama razvoja otoka iz članka 18. stavka 1. točke 4., u skladu sa Strategijom digitalne Hrvatske do 2032. godine i u novoj Višegodišnjoj financijskoj perspektivi EU 2028.-2034., u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova, predviđen je nastavak provedbe programa državnih potpora usmjerenih na izgradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture s naglaskom na otoke. |
| 32 | NENAD STARC | DIO PETI, Članak 26. | Odredbu "Program kojim se potiče infrastrukturni razvoj otoka odnosi se na sve nastanjene otoke" treba dopuniti s obavezom da Program bude u skladu s Nacionalnim planom i županijskim planovima otoka. U protivnom će dolaziti do prepletanja mjera | Primljeno na znanje | Program koji je predmet članka 26. ovoga prijedloga Zakona je operativni godišnji program koji se u okviru djelokruga Ministarstva provodi već niz godina, a kojim (programom) se kroz javni poziv pozivaju prihvatljivi prijavitelji na dostavu prijedloga infrastrukturnih projekata za sufinanciranje od strane Ministarstva, te time ovaj operativni / provedbeni program, dobiva svoje mjesto u “okvirima” Zakona. |
| 33 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 29. | Predlaže se 100% -tno financirati projekte društvenih domova ( zgrada, prostora, opreme) za razvoj, dopunsko obrazovanje i druženje gradjana pučinskih otoka, iz državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Program razvoja civilnog društva na otocima je isključivo usmjeren na aktivnosti organizacija civilnog društva, koji su korisnici ove mjere, a ne na javnu infrastrukturu. |
| 34 | DRAŽENA STRIHIĆ | DIO PETI, Članak 30. | Stavak 3. Poticanje djelatnosti koje su važne za gospodarski razvoj otoka uvažiti djelatnosti iz čl. 35. st.1. postojećeg zakona. | Primljeno na znanje | Djelatnosti iz čl. 35. postojećeg Zakona uvažene su, odnosno, ovim prijedlogom Zakona nisu izostavljene. |
| 35 | DRAŽENA STRIHIĆ | DIO PETI, Članak 30. | Stavak 2. predlaže se ostaviti kao u postojećem zakonu na način da je osnovica za izračun potpore jedna prosječna mjesečna bruto plaća koju je otočni poslodavac isplatio djelatniku bez doprinosa na plaću, a za otočnog poslodavca koji je samozaposlen osnovica je jedna prosječna neto plaća u godini u kojoj se potpora dodjeljuje. | Djelomično prihvaćen | U Nacrtu prijedloga zakona o otocima stavak 2. članka 30. izostavljamo. Osnovicu za izračun te ostale uvjete će se definirati Programom |
| 36 | BERISLAV HUNJADI | DIO PETI, Članak 30. | Tekst članka 30. stavka 4. nije u skladu sa člankom 30. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/2021) kao ni sa Pravilnikom o planiranju u sustavu proračuna („Narodne novine“, broj 1/2024). Ovaj se komentar odgovarajuće primjenjuje i na sve ostale članke Zakona u kojima se koristi sintagma „proračunska stavka“. | Prihvaćen | U Nacrtu prijedloga zakona o otocima je unesena sintagma "proračunska glava" umjesto "proračunska stavka" na svim odgovarajućim mjestima u zakonu. |
| 37 | NENAD STARC | DIO PETI, Članak 30. | x | Nije prihvaćen | Nije jasan komentar. |
| 38 | BERISLAV HUNJADI | DIO PETI, Članak 31. | U članku 31. stavku 1. navedeno je da se potpore male vrijednosti dodjeljuju isključivo mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji posluju na otocima. Takvo normativno ograničenje smatram neprikladnim te predlažem proširenje prihvatljivih korisnika i na velike poduzetnike, uz mogućnost postavljanja posebnih uvjeta ili ograničenja. Sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća, te odredbama nacionalnih propisa koji je prenose (npr. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Pravilnik o razvrstavanju poduzetnika), mikro, mali i srednji poduzetnici definiraju se na temelju broja zaposlenih, ukupnog prihoda i bilančne sume. Ograničavanje dodjele potpora isključivo na te kategorije izostavlja velike poduzetnike, koji i dalje mogu imati poslovni nastan i djelatnost na otocima, a koji značajno pridonose gospodarskom, demografskom i infrastrukturnom razvoju otočnih sredina. Razlozi za proširenje obuhvata na velike poduzetnike: 1. Uloga velikih poduzetnika u razvoju otoka Veliki poduzetnici često predstavljaju ključne nositelje gospodarske aktivnosti na pojedinim otocima (osobito u sektorima turizma, energetike i prehrambene industrije) te ostvaruju multiplikativne učinke na lokalne lance vrijednosti, tržište rada i komunalni razvoj. 2. Veći kapacitet za primjenu naprednih tehnologija i ekoloških rješenja Ciljevi iz članka 31. – digitalizacija, uvođenje održivih tehnologija i inovacija – mogu se još učinkovitije ostvariti upravo kroz veće investicijske projekte koje veliki poduzetnici imaju kapaciteta provesti. 3. Nediskriminatornost i usklađenost s načelom proporcionalnosti Potpuno isključivanje velikih poduzetnika nije nužno za postizanje cilja potpore i može se smatrati nesrazmjernim ograničenjem. Umjesto isključenja, može se predvidjeti diferencirani pristup – primjerice, niži intenzitet potpore za velike poduzetnike ili dodatni kriteriji za prihvatljivost. 4. Usklađenost s pravilima o potporama male vrijednosti (de minimis) Pravilima EU o potporama male vrijednosti dopušteno je da i veliki poduzetnici budu korisnici potpora, pod uvjetom da ukupna potpora ne premašuje propisani prag (obično 200.000 EUR u tri fiskalne godine). Usporedbom s člankom 30. istog Zakona, u kojem je također riječ o potporama male vrijednosti (očuvanje radnih mjesta), vidljivo je da nije predviđeno ograničenje na mikro, male i srednje poduzetnike, nego su prihvatljivi svi otočni poslodavci, neovisno o veličini. Takav pristup u članku 30. logičan je i opravdan – jer se ciljevi potpore (očuvanje radnih mjesta na otocima) mogu jednako odnositi na sve poduzetnike. Suprotno tome, članak 31. uvodi neopravdanu diskriminaciju velikih poduzetnika, iako se potpore odnose na iste ciljeve – poticanje konkurentnosti, inovacija i održivog razvoja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 39 | NENAD STARC | DIO PETI, Članak 31. | Stavak 1 ovog članka i odredbe o HOP treba uskladiti. Prema Pravilniku o HOP sirovine i materijali od kojih se ne otoku nešto proizvodi moraju biti s otoka kako bi proizvod mogao dobiti markicu. "Pametna i održiva tehnološka rješenja i inovativni pristup tradicionalnim otočnim djelatnostima, ulaganja u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodne procese kao i primjena novih tehnoloških rješenja u proizvodnim procesima kojima se podupire digitalizacija poslovanja", dakle sve što su smislili otočani kako bi se zadovoljile neke otočne potrebe očiti su otočni proizvodi ali ne mogu dobiti markicu HOP jer je barem dio materijala morao doći s kopna. Definciju HOP treba proširiti da obuhvati sve što su smislili i proizveli otočani za posebne otočne potrebe pa se i koristi na otoku. Otočna pamet 21. stoljeća stvara proizvode koji ne mogu dobiti oznaku HOP jer se koriste kompjuteri i mobiteli koji nisu i ne mogu biti s otoka. Travarica s lokalnom recepturom može!? | Nije prihvaćen | Predmetni članak odnosi se na novu mjeru kojom se potiče zelena i digitalna tranzicija otočnih poduzetnika. Mjera nije izravno povezana sa oznakom Hrvatski otočni proizvod niti uvjetima za dodjelu oznake. Mjera Hrvatski otočni proizvod definirana je člankom 27. a detaljnije će biti razrađena podzakonskim propisom, odnosno Pravilnikom i Programom. |
| 40 | DAVOR GOLEK | DIO PETI, Razvoj zdravstvene zaštite na otocima | Ne znam jeste li svjesni da ljudi preživljavaju na udaljenijim otocima zahvaljujući samo pukoj sreći, netko ima sreće, netko nema. Osjetni je manjak doktora obiteljske medicine, a o specijalistima da ni ne govorim. Na otoku Lošinju se već dugi niz godina priča o razvoju zdravstvenog turizma, a nema ni dovoljno liječniika opće prakse za domicilno stanovništvo. Na mnogim otocima nema ni doktora ni medicinske sestre. Izgrađeno je 6 navodno nepotopivih brodica hitne medicinske službe koje mogu ploviti u svim uvjetima, tako je ponosno izjavio bivši ministar Beroš, stacionarnim u lukama u Malom Lošinju, Rabu, Zadru, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku. Međutim, te brodice nemaju stalnu posadu, pogotovo ne preko vikenda kada se posada razbježi naokolo. Samo dok se ekipa okupi, prođe zlatni sat, a nisu ni krenuli iz luke. Hitna helikopterska medicinska služba je u redu dok je lijepo vrijeme, čim zapuše neki vjetar, a u primorju i otocima ima više vjetra nego na kontinentu, helikopter je van funkcije. Vojska kaže nisu nas zvali, nije zvonio telefon. Popravite im telefon. Pa organizirajte se, dobri ljudi umiru radi nečijeg nemara. Ni ovaj mladić sa otoka Lastova neki dan nije trebao umrijeti, netko je za to odgovoran. Nije to ni prvi, a nažalost ni zadnji slučaj. Puna su vam usta brige za otoke, ali otočana je sve manje i manje. I probajte redefinirati stacionarne lokacije za helikoptere, meni nije logično da helikopter polijeće sa aerodroma blizu županijskog središta, pa leti na udaljeni otok Lošinj i sa pacijentom natrag. Možda bi bilo brže da se helikopter nalazi na Lošinju, odmah pokupi pacijenta i krene prema Rijeci. Hvala na pažnji. Nadam se da sam bio dovoljno jasan. | Primljeno na znanje | Ministarstvo zdravstva kontinuirano poduzima aktivnosti radi unaprjeđenja zdravstvene zaštite stanovništva na otocima. Timovi primarne zdravstvene zaštite na otocima ugovaraju se sukladno posebnim standardima, povoljnijim u odnosu na timove na ostalim područjima. Uz aktivnosti nacionalne razine važna je i uloga jedinica područne (regionalne) samouprave koje imaju i ostvaruju svoje zadaće, prava i obveze u pogledu organizacije primarne zdravstvene zaštite na svom području. Samo u sinergiji obje razine – nacionalne i razine jedinica područne (regionalne) samouprave moguće je postići unaprjeđenje zdravstvene zaštite stanovništva na otocima. |
| 41 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 32. | Propisati odredbe nužne za osiguranje zdravstvene skrbi, zdravstvenu zaštitu i razvoj telemedicine 1. Telemedicina 1.1. Oprema za telemedicinu u lokalnim ambulantama: Implementirati telemedicinsku platformu koja omogućava sigurne video konzultacije s liječnicima specijalistima, te dijeljenje medicinske dokumentacije. 1.2. Oprema poput digitalnih stetoskopa i prijenosnih EKG uređaja omogućit će liječnicima specijalistima na kopnu da na daljinu prate pacijente. 2. Mobilne zdravstvene ekipe 1.1. Redoviti raspored posjeta specijalista: Organizirati redovite posjete specijalista (ginekologa, stomatologa, pedijatra…) otocima. Specijalizirana vozila opremljena prijenosnom medicinskom opremom (npr. ultrazvuk, stomatološka oprema) omogućit će preglede na terenu. 3. Bespovratna sredstva za infrastrukturu, opremu i medicinsko osoblje 1.1. Financiranje infrastrukture: Osigurati bespovratna sredstva za obnovu ili izgradnju zdravstvenih objekata, uključujući ambulante i stanovanje za medicinske timove. 1.2. Oprema i podrška za medicinsko osoblje: Financirati nabavu potrebne medicinske opreme te osigurati (subvencionirano) stanovanje za liječnike i medicinske sestre koji rade na otocima, kako bi se olakšalo privlačenje i zadržavanje stručnog osoblja. | Primljeno na znanje | U sklopu mjere podržat će se ulaganja u opremanje i uređenje prostora za rad medicinskih djelatnika. Osim navedenog, analizirat će se i ostale potrebe za osiguravanje adekvatne zdravstvene zaštite na otocima. |
| 42 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO PETI, Članak 33. | Predlaže se propisati mjere s obzirom na specifične izazove gospodarenja otpadom na otocima, posebice one povezane s višim troškovima transporta i obradom otpada na više naseljenih otoka unutar jedne jedinice lokalne samouprave (JLS), ključno je razviti ciljane subvencijske mjere koje će olakšati financijski teret otočanima. Ove subvencije mogu pomoći otočnim JLS-ovima da uspostave održiv i efikasan sustav gospodarenja otpadom, smanjujući pritom financijski teret koji trenutno snose zbog specifičnih otočnih uvjeta. Obveze iz zakona o gospodarenju otpadom su jedinstvene za cijelu Republiku Hrvatsku. Konkretno, za naše područje, trošak prikupljanja svih navedenih komponenti otpada s pet naseljenih pučinskih otoka uključuje prikupljanje otpada od kućanstava na otoku, privremeno skladištenje, prijevoz do luke na otoku ,utovar i prijevoz brodom do luke u Malom Lošinju, pretovar u komunalno vozilo, prijevoz do pretovarne stanice i sortirnice u Malom Lošinju. Miješani komunalni otpad zatim se transportira o trošku komunalnog društva do pretovarne stanice u Cresu (60 km) gdje ga preuzimaju vozila županijskog upravitelja centralnog odlagališta. Cijene preuzimanja i zbrinjavanja glomaznog otpada značajno je veća u odnosu na kontinentalna mjesta, a trošak prijevoza sortiranog reciklabilnog komunalnog otpada je veći od njegove vrijednosti. Nadalje, sva oprema i radna snaga moraju biti dimenzionirani na maksimalne količine u sezoni, a ti se resursi djelomično koriste ostalih osam mjeseci. Omjer količina je 1:9 Sva potrebna oprema, izgradnja sabirnih mjesta na otocima i malih pretovarnih stanica višestruko su skuplji nego na kopnu, a trebali bi se financirati iz prihoda gospodarenja otpadom. Trošak gospodarenja otpadom na pučinskim otocima solidarno plaćaju svi stanovnici i gospodarstvenici Grada Malog Lošinja. Kako je ukupan broj stanovnika grada Malog Lošinja relativno mali, s postojećim cijenama, koje su na rubu priuštivosti, ne može se održavati postojeći sustav niti razvijati u skladu s potrebama. Iako u Članku 64. Zakona o gospodarenju otpadom stoji obveza JLS-a: (4) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba dužno je na svom području osigurati obavljanje javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način, izbjegavajući neopravdano visoke troškove, u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša, osiguravajući pri tom javnost rada kako bi se osiguralo odvojeno sakupljanje miješanog komunalnog otpada iz kućanstava i drugih izvora, biootpada iz kućanstava, reciklabilnog komunalnog otpada, opasnog komunalnog otpada i glomaznog otpada iz kućanstava. U ovakvom sustavu, veliki troškovi su neizbježni i stavljaju stanovnike otoka u neravnopravan položaj u odnosu na druge stanovnike Republike Hrvatske. Stoga, prijedlozi su izmjena: 1. Subvencije za transport otpada 1.1. Propisati subvencije za troškove transporta s obzirom na velike troškove transporta otpada s otoka na otok pa na kopno, JLS-ovima i komunalnim poduzećima treba omogućiti pristup posebnim državnim i EU fondovima koji bi pokrivali značajan dio tih troškova. To može uključivati subvencije za gorivo, održavanje brodova i cestovnog transporta. Predlaže se u zakonski obvezati Fond za zaštitu okoliša za sufinanciranje troška koji je nastao zbog specifičnog geografskog položaja nastanjenih otoka, kako u gospodarenju otpadom tako i u izgradnji i održavanju opreme za gospodarenje otpadom te osigurati provedbu već utvrđenih obveza Fonda. 1.2. Poticaji za zajednički transport: Poticanje suradnje između više JLS-ova na organizaciji zajedničkog transporta otpada, čime bi se smanjili ukupni troškovi. Ove poticaje bi trebala financirati država ili regionalne vlasti, uz osiguranje subvencioniranja dijela troškova za lokalne prijevoznike. 2. Bespovratna sredstva za infrastrukturu: 1.1. Sufinanciranje reciklažnih i obradnih centara: Kroz fondove Europske unije, kao što su Kohezijski fond ili Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD), moguće je osigurati bespovratna sredstva za izgradnju ili modernizaciju reciklažnih i obradnih centara na otocima. To uključuje kompaktore, reciklažne centre i postrojenja za obradu biootpada. 1.2. Financiranje lokalnih kompostana: Subvencioniranje izgradnje kompostana na otocima, posebno onih koje bi služile višestrukim naseljenim otocima unutar JLS-a, kako bi se smanjio volumen otpada koji se mora transportirati na kopno. 3. Subvencije za zelene tehnologije 1.1. Poticanje lokalne obrade otpada: Subvencioniranje kupnje i implementacije zelenih tehnologija, kao što su mali pogoni za termalnu obradu otpada ili anaerobni digestori. Ove tehnologije omogućuju smanjenje količine otpada koji se mora transportirati i pretvaraju ga u energiju ili druge korisne proizvode (npr. bioplin). 1.2. Subvencije za obnovu i modernizaciju plovila: Financijska potpora za modernizaciju ili nabavu ekološki prihvatljivih brodova i vozila koji se koriste za transport otpada. Ovi brodovi i vozila mogu biti opremljeni tehnologijama koje smanjuju emisije i poboljšavaju efikasnost transporta. 4. Operativne subvencije za JLS-ove 1.1. Fiksne godišnje subvencije za otočne JLS-ove: Uvođenje fiksnih godišnjih subvencija namijenjenih isključivo otočnim JLS-ovima koje imaju više naseljenih otoka. Ove subvencije bi bile usmjerene na pokrivanje operativnih troškova gospodarenja otpadom, uključujući troškove zaposlenika, održavanja infrastrukture i transporta. 1.2. Poticaji za smanjenje otpada: Pružanje subvencija otočkim JLS-ovima koje uspješno smanje količinu otpada kroz programe edukacije i osvještavanja, kao i implementacijom strategija koje potiču reciklažu i ponovnu upotrebu. Omogućiti planiranje zona građevinskog otpada i njihovog deponiranja i obrade, te financiranje gubitaka poslovanja kao i financiranje odvoza građevinskog otpada sa manjih pučinskih otoka. Ujedno, uvesti100% financiranje prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja krupnog otpada. | Primljeno na znanje | Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osim mjera nabrojanih u članku 33. Zakona, sukladno financijskim mogućnostima sufinancira i druge mjere za učinkovito gospodarenje otpadom, što redovito uključuje i predloženo. |
| 43 | TEA ŽOLO KULJIŠ | DIO PETI, Članak 33. | Osim pretovarnih stanica te građevina i lokacija koje su od lokalnog interesa poput službenih odlagališta, lokacija odbačenog otpada u okoliš, reciklažnih dvorišta i mini pretovarnih stanica, predlaže se uvrstiti i neke nove tehnologije sustava odlaganja odnosno sanacije otpada koje će također biti financirane od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. | Primljeno na znanje | Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osim mjera nabrojanih u članku 33. Zakona, sukladno financijskim mogućnostima sufinancira i druge mjere za učinkovito gospodarenje otpadom, što redovito uključuje i predloženo. |
| 44 | GRAD MALI LOŠINJ | DIO ŠESTI, Članak 34. | Godišnjim programom katastarskih izmjera građevinskih područja za 2022. godinu nije bio obuhvaćen niti jedan otok, dok su u Godišnji program za 2023. godinu od katastarskih općina na otocima uključene samo četiri katastarske općine, dvije iz Splitsko-dalmatinske i dvije iz Dubrovačko-neretvanske županije. Iz Primorsko-goranske županije, u kojoj živi najviše stanovnika otoka, 30% ukupnog broja otočnog stanovništva, Godišnjim programima katastarskih izmjera nije uključena niti jedna katastarska općina na otocima. A u Godišnjem planu za 2025., temeljem prijedloga Grada Malog Lošinja, za našu JLS je uključen dio jedne katastarske općine. Naši otoci neprocjenjiva su vrijednost Republike Hrvatske te se život na otocima treba poticati na sve dostupne načine, bilo na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Ažurni i pouzdani katastarski i zemljišnoknjižni podaci jedan od glavnih temelja adekvatnog upravljanja prostorom. Stoga predlažemo propisati obvezu da se u narednim Godišnjim programima obavezno uključi što veći broj otoka. | Primljeno na znanje | Godišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja za 2022. te Godišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja u 2023. za . 2024. godinu donijeti su u skladu s Višegodišnjim programom katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021.-2030.(NN, broj 109/21.). Glavna aktivnost Višegodišnjeg programa je obnova katastra i zemljišne knjige za 600.000 ha zemljišta i nekretnina u građevinskim područjima, područjima oko građevinskih područja te drugim područjima u Republici Hrvatskoj koja su značajna za razvoj gradova i općina, županija i države. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 22. veljače 2024. Donijela Državni program sređivanja i usklađenja katastra i zemljišnih knjiga na otocima 2023.-2027. kojim su katastarske općine na otocima podijeljene u pet skupina, a ovisno o postupcima koji su provedeni, odnosno koji se planiraju provesti. I. katastarske općine za koje je uspostavljen BZP, II. katastarske općine za koje nije osnovana zemljišna knjiga te će se osnovati temeljem podataka postojećeg katastarskog opereta i uspostaviti BZP, III. katastarske općine za koje je postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih novom katastarskom izmjerom i postupak osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige u tijeku, IV. katastarske općine za koje je potvrđen elaborat katastarske izmjere, ali postupak izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih novom katastarskom izmjerom kao i postupak osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige nije započeo, V. preostale katastarske općine Višegodišnjim programom katastarskih izmjera građevinskih područja obuhvatit će V. skupina katastarskih općina na otocima ovisno o iskazanim interesima jedincima lokalne samouprave. |
| 45 | MISLAV BRNETIĆ | DIO ŠESTI, Članak 34. | Mišljenja sam kako je predmetnim člankom potrebno predvidjeti i novu katastarsku izmjeru, kao i uspostavu baze zemljišnih podataka (BZP) na otocima. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da su katastarske izmjere i obnova zemljišnih knjiga obuhvaćeni redovnim aktivnostima katastarskih ureda i sudova nije potrebno predvidjeti novu katastarsku izmjeru, kao ni uspostavu nove baze zemljišnih podataka u odnosu na nacionalnu. |