Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu iskaza i nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO - DISTRIBUCIJA PLINA d.o.o. PRIJEDLOG ISKAZA I NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Dali će državna geodetska uprava (odnosno jedinstvena informacijska točka) obavješćivati vlasnike ili upravitelje infrastrukture o građ. radovima koje netko izvodi u zoni njegove infrastrukture? Što je sa radovima koji izvodi netko tko nije mrežni operator, a koji mogu oštetiti infrastrukturu? Primljeno na znanje Odgovor na upit Jedinstvena baza podataka o infrastrukturi voditi će se u elektroničkom obliku te će pristup osnovnim informacijama o fizičkoj infrastrukturi biti osiguran pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima.
2 Bruno Lacković PRIJEDLOG ISKAZA I NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, Gradska plinara Zagreb d.o.o. evidentira vodove s kojima upravlja od svojih početaka djelovanja i u tome ima već 150 godina tradicije. Stoga nam je neobično da državne institucije u 21. stoljeću traže načina da uspostave jedinstveni katastar infrastrukture. No sasvim je neprirodno da se tom poslu i procesu pristupa ovako paušalno kroz nekoliko (vrlo isključivih) članaka i to u zadnji trenutak pod navodnim pritiskom zbog primjene EU smjernica. Neosporno je kako su poslovi evidencije infrastrukturnih vodova od općeg i javnog interesa te kako je pravo uvida u katastar infrastrukture gotovo jednako važno kao pravo uvida u zemljišne knjige . No iznenađuje činjenica da se u prijedlogu izmjena i dopuna ovog zakona o tom pravu uopće i ne govori. No u ovom komentaru ne želimo isticati pravne probleme koje bi trebalo riješiti prilikom konstrukcije zakonskog okvira za vođenje katastra infrastrukture već bi istaknuli nekoliko otvorenih stručnih i vlasničkih pitanja: 1. Iz prijedloga izmjena i dopuna vidljivo je kako se planira donijeti Pravilnik kojim će se urediti sve procesne radnje i tehnički elementi koji sudjeluju u procesu stvaranja katastra infrastrukture. Mišljenja smo kako je nemoguće u potpunosti sagledati prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona sve dok ne bude poznat i prijedlog teksta tog Pravilnika. 2. Predlažemo da se smisao čl. 99 c. uredi na način da se ne stvara dodatni trošak za poslove koji su već napravljeni. Stoga bi isti dopunili sa stavkom: „Podaci o vodovima (infrastrukturi) za koje postoje „Potvrde o provedenom elaboratu“ nadležnog tijela za vođenje katastra infrastrukture nije potrebno dostavljati JIT.“ 3. Mišljenja smo kako je proces vođenja katastra infrastrukture od interesa za sve čimbenike društva. Stoga propis koji teret troška tog procesa stavlja samo na jednog čimbenika je blago rečeno represivan. Nužna je potpora državnih institucija prema tim čimbenicima barem kroz pravo korištenja katastarske infrastrukture i podataka bez naknade. Gotovo svi subjekti će s obvezama iz prijedloga iz izmjena i dopuna Zakona, imati povećane troškove poslovanja. Oni koji su pri tome i regulirani, nemaju te troškove obuhvaćene u trenutno odobrenim cijenama usluga koje obavljaju. Izmjene i dopune Zakona o tome ne vode računa. 4. Zaštita podataka je još jedan segment koji se ne spominje u prijedlogu ovog akta. U svjetlu zaštite javne sigurnosti potrebno je štititi i one podatke čija zlouporaba može ugroziti tu javnu sigurnost. Podaci o ukopanoj infrastrukturi to sigurno jesu. Mišljenja smo da sve nadležne institucije (bilo jedinice lokalne samouprave, bilo državne institucijke) koje preuzimaju podatke o infrastrukturi, preuzmu i odgovornost za zaštitu odnosno upotrebu tih podataka u svjetlu zaštite opće sigurnosti. GPZ će i nadalje podupirati unaprijeđenje svih sustava od javnog interesa pa tako i izgradnju i usavršavanje katastra infrastrukture. No očekuje da se to radi na stručnijoj i profesionalnijoj razini. Bruno Lacković, dipl. ing. Direktor Sektora razvoja i investicija Gradska plinara Zagreb d.o.o. Nije prihvaćen Primjedbe od 1. do 4. - ne prihvaća se. Ad.1. Odredbom članka 51. stavka 3. točka 2. Zakona o sustavu državne uprave ( NN br. 150/11, 12/13) propisano je da ravnatelj donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. Nadalje, odredbom članka 19. Zakona o sustavu državne uprave ( NN br. 150/11, 12/13) propisano je da se Pravilnikom detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Stoga nije moguće najprije sagledavati sadržaj odredbi podzakonskog akta - pravilnika, već će se njime podrobnije urediti pitanja koja regulira zakon. Ad.2. Odredbom članka 95. stavka 1. točka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 124/10 i 56/13) propisano je da su jedinice lokalne samouprave nadležne za osnivanje i vođenje katastra vodova. Nadležnost jedinica lokalne samouprave ovim Nacrtom prijedloga Zakona nije promijenjena, niti je moguće da jedinstveni informacijsku točku za čiju uspostavu je nadležna DGU - preuzme u nadležnost jedinica lokalne samouprave za osnivanje i vođenje katastra ( ranije vodova ) a sada infrastrukture. Ad.3. Pravilnikom će se odrediti, među ostalim, dostupnost podataka o infrastrukturi i obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima. Nadalje, člankom 99.b Nacrta prijedloga Zakona propisano je da će se pristup informacijama i obavijestima osigurati pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima. Naknade za korišteneje informacija o fizičkoj infrastrukturi kojima je kroz jedinstvenu informacijsku točku dozvoljen pristup - nisu predviđene. Ad.4. Odredbom članka 99. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 124/10 i 56/13) propisano je da se odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ne odnose na vodove kojima upravlja Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. Za ostale informacije o fizičkoj infrastrukturi i obavijestima vrijede opća pravila o zaštiti podataka.
3 Gradska plinara Bjelovar d.o.o. PRIJEDLOG ISKAZA I NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Primjedbe na nacrt prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Prije svega navedenim nacrtom prijedloga Izmjena i dopuna Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ističete da se normativnim rješenjem Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina Republika Hrvatska usklađuje s Direktivom 2014/61/Eu Europskog parlamenta i Vijeća. Naslov Direktive 2014/61/Eu je „DIREKTIVA 2014/61/EU Europskog parlamenta i vijeća o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina“ iz kojeg je odmah vidljivo da njezin cilj nije uspostava katastra podzemnih vodova, niti katastar cjelokupne infrastrukture, kao što je to napisano u Prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona, već je njezin smisao i cilj smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Smatramo da je Prijedlog ovih Izmjena i dopuna Zakona potpuno promašen i da njegov smisao uopće nije napisan u svrhu ispunjenja cilja koji se Direktivom 2014/61/Eu želi postići. Ovakva zakonska rješenja koja se donose na brzinu, uz oduzimanje imovine bez naknade, nametanje novih birokratskih obaveza i novih troškova poslovanja gospodarstvu, bez sagledavanja svih posljedica i cjelokupne slike služe samo slijepom ispunjavanju forme da se Direktiva ugradi u neki Zakon, a ne vodeći brigu o šteti koja se radi velikom broju gospodarskih subjekata, daljnjem birokratiziranju poslovanja i koja na kraju uopće ne služe primarnom ispunjenju cilja, već svojom obuhvatnošću su potpuno neprovediva u kratkom vremenskom razdoblju. Budući Direktive Europskog parlamenta i vijeća imaju smisao „smjernica za postizanje nekog cilja“ za razliku od Direktiva iz nekih prošlih vremena kada je direktiva značila slijepu obavezu kako nešto mora biti provedeno, svakoj zemlji članici ostavljeno je dovoljno prostora da svojim zakonskim rješenjima na najbolji i najsvrsishodniji način postigne zadani cilj. Ovim Prijedlogom Izmjena i dopuna Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina mišljenja smo ne teži se zadanom cilju dakle smanjenju troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, već se na temelju ove Direktive 2014/61/Eu u hrvatski zakonodavni prostor želi uvesti katastar cjelokupne infrastrukture, čiji je dio i katastar podzemnih vodova koji su obvezni bili voditi, temeljem postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, jedinice lokalne i regionalne samouprave. Stoga smatramo uputnim da ovaj Zakon u koliko predlagatelj od ovog modela već ne želi odustati propiše onda jedinicama lokalne samouprave da svoje katastre vodova i infrastrukture unesu u ovaj jedinstveni sustav, a ne da se to nalaže gospodarskim subjektima koji su sve već jednom platili i sukladno važećim zakonima u vrijeme izgradnje objekata sve predali nadležnim državnim tijelima. Nadalje, Direktiva 2014/61/Eu u svom izvorniku propisuje prikupljanje informacija o fizičkoj infrastrukturi koja se može koristiti za izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, pri čemu ta infrastruktura je namijenjena za smještanje drugih elemenata mreže (članak 2. stavak 2. Direktive). To znači da plinovod ili vodovod koji je sagrađen samo kao jedna cijev i samo u tu svrhu, a nije dio infrastrukture namijenjene za smještanje drugih elemenata mreže ne može se koristiti kao infrastruktura (tj. cijev) u koju se može postavljati elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina. Isto tako sukladno Direktivi 2014/61/Eu navodi se da države članice osiguravaju da na pisani zahtjev poduzetnika koji daje na korištenje ili je ovlašten za davanje na korištenje javnih komunikacijskih mreža, svaki mrežni operator ima obvezu udovoljiti svim razumnim zahtjevima za pristup njegovoj fizičkoj infrastrukturi pod pravičnim i razumnim uvjetima, uključujući cijenu, radi postavljanja elemenata elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Dakle nigdje nije propisano da poduzetnik koji daje na korištenje ili je ovlašten za davanje na korištenje javnih komunikacijskih mreža mora nešto dati bez naknade. A Prijedlog Zakona daje obvezu unosa svih podataka o svojim vodovima u novo osmišljeni katastar infrastrukture nazvan „jedinstvena informacijska točka“ poduzetnicima koji upravljaju vodovima i vlasnicima vodova o svom trošku i bez naknade, a što uključuje i digitalizaciju dokumentacije koju su tvrtke platile i koja činio imovinu društva. To je isto kao da se Zakonom propisuje oduzimanje bilo koje druge imovine (zemljišta, vozila, strojeva,.. ) bez naknade. Stoga Grupacija distributera i opskrbljivača prirodnim plinom smatra da ovaj Prijedlog Zakona nije dobar, te navodi sve glavne primjedbe koje članice Grupacije imaju na ovaj Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina:  u nacrtu Zakona procijenjeni troškovi uspostave informacijskog sustava jedinstvene informacijske točke za 2016. godinu iznose 11,3 milijuna kuna, a tražena sredstva bi se trebala osigurati u okviru ERDF EU fonda (85%, 9,6 mil. kuna) i državnog proračuna (15%, 1,7 mil. kuna), dok za nas kao upravitelje i vlasnike fizičke infrastrukture troškovi će zbog potrebe prilagodbe postojećih podataka, planiranih modela podataka, evidentiranja nedostajućih podataka, transfera podataka prema Jedinstvenoj bazi podataka fizičke infrastrukture i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima iznositi prema vašem prijedlogu 42.7 milijuna kuna. Imajući u vidu navedeno, postavlja se logično pitanje iz koji sredstava bi te troškove prilagodbe upravitelji i vlasnici fizičke infrastrukture trebali platiti i da li se uopće o tome vodi računa ili je svrha puko uvođenje EU propisa ? Ujedno, navodite da će normativno rješenje imat pozitivan financijski učinak u području elektroničkih komunikacija, kao i u javnom sektoru, jer će putem jedinstvene informacijske točke, u elektroničkom obliku učiniti dostupne informacije o infrastrukturi pogodnoj za učinkovito postavljanje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i time omogućiti lakše i brže planiranje i postavljanje tih mreža uz značajno smanjivanje opsega građevinskih radova, međutim nigdje se ne navodi točno na što se odnosi to smanjenje opsega građevinskih radova!  važećim zakonskim odredbama osnivanje i vođenje katastra vodova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, kojima uredno dostavljamo geodetske elaborate na ovjeru, te po jedan primjerak ostaje u njihovoj evidenciji. Sukladno važećoj zakonskoj regulativi, dužni smo izraditi i dostaviti elaborat za izvođača, za investitora, za upravni odjel za prostorno uređenje pri tehničkom pregledu građevine (linijskih objekata) te za katastar vodova u jedinici lokalne samouprave, da bi smo sada bili dužni dostaviti još jedan dodatni elaborat Državnoj geodetskoj upravi kao novoj jedinici, a što čini ukupno 5 geodetskih elaborata! Ističemo da se geodetski elaborati koji su prethodno potvrđeni već nalaze u jedinicama lokalne samouprave koje su bile dužne voditi jedinstveni katastar vodova! Kako su jedinice lokalne samouprave osnovane od strane države onda je i logično da je ona dužna slati podatke državnoj agenciji. Osim toga, pravna smo osoba i kao sektorski naručitelj obveznik smo javne nabave, slijedom čega će ovakvo uređenje uvelike povećati i troškove koji su ugovoreni temeljem provedenih postupaka javne nabave za geodetske usluge, kao i one buduće. Prema tome, ne vidimo svrhu osnivanja još jedne jedinstvene baze podataka vodova, a ako i bi došlo do stvaranja ovako zamišljene jedinstvene baze onda Zakonom treba obavezati jedinice lokalne samouprave koje su bile odgovorne i nadležne za osnivanje i vođenje katastra vodova, a ne gospodarske subjekte.  iako je u prethodnoj procjeni bio iznijet stav da donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ima za cilj smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, smatramo da prema ovakvom prijedlogu Zakona upravitelji vodova neće imati smanjenje troškova, štoviše, upravo suprotno, budući da bi upravitelji vodova podatke koje su do sada predavali i prikupljali temeljem vlastitih financijskih sredstava (trgovačko društvo), novim prijedlogom Zakona obim poslova i troškova bi se povećao, a još su donijete i kaznene odredbe. Prema tome, u tom kontekstu osobito ističemo da prijedlogom Zakona nije primjereno definirana niti naknada upraviteljima infrastrukture za davanje pristupa njihovoj infrastrukturi  smatramo da iz prijedloga Zakona nije jasno definirano kako će se, i uopće hoće li se predloženim izmjenama ubrzati papirologija koja prethodi građevinskim radovima obzirom na uspostavu sustava gdje će sve informacije o infrastrukturi biti dostupne na jednom mjestu. Navedeno ujedno povlači i pitanje ishođenja posebnih uvjeta, suglasnosti ili potvrda na glavni projekt od javnopravnih tijela i vlasnika infrastrukture (čl. 81., 82. i 83. Zakona o gradnji NN br. 153/13), jer se kod ishođenja akata za gradnju ovim prijedlogom Zakona dodaje još jedna stavka koju je potrebno odraditi da bi se dobili podaci koji su već dobiveni kod ishođenja posebnih uvjeta! To sve produžuje, komplicira i poskupljuje postupak ishođenja potvrde glavnog projekta koji je i u sadašnjim uvjetima prekompliciran i preskup  zahtijevate u novom Nacrtu prijedloga Zakona da jedinstvena informacijska točka u elektroničkom obliku stavi na raspolaganje podatke o fizičkoj infrastrukturi mrežnih operatora te obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima mrežnih operatora. Operatori distribucijskih sustava u djelatnosti distribucije prirodnog plina (u daljem tekstu: ODS) su te planove dužni dostavljati Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju nadležnog Ministarstva, Ministarstvu unutarnjih poslova, jedinici lokalne samoupravi te drugim javnopravnim tijelima  dostavljeni trogodišnji i petogodišnji plan, koji operatori distribucijskih sustava dostavljaju HERA-i na suglasnost obzirom na dosadašnji Zakon o gradnji, a vezano na uklope katastra i DOF-a, ODS moraju zbog nesređenog katastra modulirati i dopunjavati tako da su često bili primorani izbaciti planirane rekonstrukcije plinskih mreža upravo zbog činjenice da katastarski plan nije sređen, jer je nemoguće napraviti uklop katastra sa DOF-om, te budućom trasom plinovoda. Promjene koje ODS moraju raditi u svojim planovima uopće nisu uzrokovane njihovom krivnjom, a mogu rezultirati i novčanim kaznama  u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina navodi se da su vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture dužni dostaviti Državnoj geodetskoj upravi podatke o promjenama na infrastrukturi iz članka 96. i 97. Zakona, najkasnije u roku od 60 dana od nastanka promjene. U slučaju potrebe osiguranja pouzdanosti pruženih informacija, taj rok može se produžiti za najviše 30 dana, slijedom čega nije definirano, te se postavlja pitanje da li to povlači da ćemo za svaku promjenu od 1 metar ili jedan priključak, morati angažirati Geodetsku tvrtku da izradi elaborat stvarnog stanja?  isto tako ističemo da je ovim prijedlogom Zakona ostalo otvoreno pitanje da li će jedinstveni informacijski sustav na državnoj razini biti u novom sustavu, kao i katastarske općine, granice županija te digitalne ortofoto karte, te da li će stare, postojeće geodetske elaborate biti potrebno transformirati sa novim parametrima kako bi bili dostupni upraviteljima vodova na korištenje, npr. kod projektiranja buduće infrastrukture  prijedlogom Zakona također nije odgovoreno na praktično, no vrlo važno pitanje, a to su naknade korištenja novih podataka odnosno pristup podacima u jedinstvenu bazu podataka (digitalnih ortofoto karata, novih transformiranih katastarskih općina), osobito za upravitelje infrastruktura, a sve obzirom na činjenicu da je u prethodnoj procjeni prijedloga Zakona iznijeto da će normativno rješenje imati učinak na državni proračun u vidu troškova koji će nastajati pri stvaranju baze podataka  iz prijedloga Zakona potpuno je nejasno da li će unosom podataka o infrastrukturi upravitelja vodova biti riješena i uknjižba u zemljišne knjige linijskih objekata kao takvih. Pozdravljamo ideju o izradi jedinstvenog katastra podzemnih vodova (tkz. jedinstvene pristupne točke) ali smatramo da troškove njegove izrade treba snositi DGU ili druga tijela državne vlasti, a ne vlasnici i upravitelji vodova, a podaci koje možemo sa zadovoljavajućom točnosti prebaciti iz naših pogonskih katastara vodova moraju biti plaćeni jer su Operatori distribucijskih sustava godinama plaćali i još uvijek plaćaju njihovo prikupljanje, digitalizaciju i investiraju u njih kao u bilo koju drugu imovinu. Obzirom na sve gore navedeno, kao temeljnu rečenicu ističemo da smo, sukladno važećoj zakonskoj regulativi, bili dužni voditi vlastitu bazu podataka koju smo financirali isključivo vlastitim sredstvima, kao i edukaciju naših djelatnika te računalne aplikacije, pa u tom kontekstu izmjene Zakona kojima se sada želi nametnuti predavanje vlastitih podatke trećim osobama bez primjerene naknade, smatramo potpuno neprihvatljivim. U Zagrebu, 20.04.2016. Grupacija distributera i opskrbljivača prirodnim plinom HGK Predsjednik Grupacije Srećko Ezgeta dipl.ing. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Točna je tvrdnja da cilj navedene Direktive nije uspostava katastra podzemnih vodova, niti katastar cjelokupne infrastrukture, pa stoga ovaj Nacrt prijedloga Zakona ne sadrži odredbe o tome već se ovim Nacrtom prijedloga Zakona uspostavlja tzv. jedinstvena informacijska točka , dakle baza podataka koja se vodi u elektroničkom obliku, kojoj se pristup osigurava pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima - a što neposredno ostvaruje cilj navedene Direktive - smanjenje troškova postavljanja elektroničkih kominukaciskih mreža. Nadalje, odredbom članka 95. stavka 1. točka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 124/10 i 56/13) i dalje je propisano da su jedinice lokalne samouprave nadležne za osnivanje i vođenje katastra vodova, čiji podaci o vodovima su, za sada, nedostatni po svojem opsegu za uspostavu Jedinstvene informacijske točke (samo 6 jedinica lokalne samouprave su do sada osnovale i vode katastar vodova sukladno važem Zakonu). Odredbom članka 98. stavkom 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 124/10 i 56/13) propisano je da se katastar vodova osniva i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova dužni u skladu s Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina osnivati i voditi njihovi upravitelji. Odredbom članka 3. Nacrta prijedloga Zakona navedeno je koji vodovi se evidentiraju u katastru infrastrukture. Trošak od 42,7 mil. kn odnosi se na kompletiranje infrastrukture upravitelja vodova odnosno na podatke koji još nisu prikupljeni, nedigitalizirani, odnosno na neevidentirane podatke. Normativno rješenje imati će pozitivan financijski učinak u području elektroničkih komunikacija, kao i u javnom sektoru, jer postoji mogućnost iskorištavanja postojeće infrastrukture te se time smanjuju i troškovi građevinskih radova. Studijom je utvrđeno da podaci koji su dostavljani (i koji su evidentirani u Državnoj geodetskoj upravi) nisu dostatni. Promjene na infrastrukturi koji utječu na podatke i koje treba evidentirati biti će propisani Pravilnikom. U ovom trenutku nema jedinstvene baze podataka. Odredbama ovih izmjena i dopuna Zakona nije propisano da gospodarski subjekti osnivaju i vode katastar vodova, već je navedno u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Smanjenje troškova se ne odnosi na uspostavu jedinstvene informacijske točke već je Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina u funkciji smanjenja tih troškova. Prekršajne odredbe se odnose na dostavu podataka o infrastrukturi odnosno na obvezu unosa novih podataka. Nacrtom prijedloga Zakona obvezuju se svi sudionici, kao i nadležno tijelo (Državna geodetska uprava) da do 1.1.2017. godine inicijalno dostave što veći broj podataka u jedinstvenu informacijsku točku. Dostavljanje podataka o promjenama na infratrukturi je nastavna aktivnost na uspostavu jedinstvene informacijske točke te iz tog razloga zakonodavac određuje vlasnicima/upraviteljima obvezu njihove dostave, a u svrhu održavanja ažurnih informacija u jedinstvenoj informacijskoj točci te su stoga u slučaju nedostavljanja istih propisane prekršajne odredbe. Prikupljanje građevinske dokumentacije i ubrzanje iste aktivnosti obuhvaćeno je Nacrtom prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. Nema naknade za davanje pristupa podacima infrastrukture vlasnicima/upraviteljima, jer je Nacrtom prijedloga Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina propisana obveza svih mrežnih operatora na davanje pristupa podacima o fizičkoj infrastrukturi kojom upravljaju. Odredbe članaka 99a, 99b, 99c i 99d Nacrta prijedloga Zakona usklađene su sa člancima 8, 10 i 20 Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
4 VIKTOR VAJT PRIJEDLOG ISKAZA I NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA,  NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINAS KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Osnovna namjena Direktive je bila poboljšanje već uređenog sustava jedinstvenog katastra vodova (ili infrastrukture) naravno u zemljama gdje je katastar već uređen i kakav već odavno imaju većina država EU (svima poznati KUK katastar). Poboljšanje takvog uređenog sustava ima smisla. Postavlja se pitanje zašto se donosi zakon koji bi trebao doraditi (unaprijediti) sustav koji je uglavnom neuređen, a potpuno nepovezan i neusklađen i nedostupan većini korisnika. Umjesto da se ugleda na ozbiljne članice provodi postojeći zakon (koji uzgred rečeno nije uopće loš) i uredi katastar za koji je i odgovorna slijepo provodi i usput krivo tumači preporuke koje nudi EU. Birokracija će radije promijeniti zakon i abolirati svoj nerad, a posao svaliti na one koji moraju raditi. Ovo se može gledati i kao još jedan nepotrebni parafiskalni namet svim mrežnim operatorima, koji se donosi na brzinu i bez ikakve ozbiljne analize (čak nema ni podataka o šteti koja je posljedica oštećenja infrastrukture nego se uzimaju podaci od drugih članica). Korist od toga je upitna u ovakvom sustavu gdje su u krajnjoj liniji operatori već dostavili te iste podatke, ali ih država u silnom birokratiziranju i međusobnoj nekomunikaciji nemože pronaći između raznoraznih ureda kojima se isti prosljeđuju. Gdje je tu e-država? Čudno da nije osnovala nekoliko agencija koje će se time baviti. U cjelosti se slažem sa već navedenim primjedbama 21.04.2016. Viktor Vajt Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izrađen je temeljem obveze iz Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, a u svezi prijenosa Direktive 2014/61/EU u pravni poredak Republike Hrvatske.
5 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO - DISTRIBUCIJA PLINA d.o.o.  NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINAS KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Troškove upravitelja i vlasnika fizičke infrastrukture zbog potrebe prilagodbe postojećih podataka, planiranih modela podataka, evidentiranja nedostajućih podataka, transfera podataka prema Jedinstvenoj bazi podataka fizičke infrastrukture i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima pridodati ukupnim troškovima uspostave informacijskog sustava i predvidjeti način financiranja. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Državna geodetska uprava nije u mogućnosti iskazati te troškove jer su iskazani samo troškovi državnog proračuna za uspostavu informacijskog sustava jedinstvene informacijske točke. Kroz izradu Pravilnika te informacijsko-tehnološkog rješenja za sustav jedinstvene informacijske točke Državna geodetska uprava vodit će računa da troškovi prilagodbe i transfera podataka, kao i ostali operativni troškovi vlasnika/upravitelja budu svedeni na najmanju moguću mjeru.
6 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO - DISTRIBUCIJA PLINA d.o.o. V.     KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. Člana 99b stavak 2. Dodaje se tekst „za sve mrežne operatore pod jednakim uvjetima“ Članak 99c Stavak 1. Iza stavak jedan dodati „Državna geodetska uprava će dozvoliti pristup podacima o cijeloj infrastrukturi svim mrežnim operatorima pod jednakim uvjetima bez naknade u elektroničkom obliku“ Članka 99.c Zakona u stavku 2. i 4. tekst: „Državnoj geodetskoj upravi“ Zamijeni s tekstom: „tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture“ U Članak 99.c dodati „ Tijelo nadležno za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture dužno je dostaviti Državnoj geodetskoj upravi u propisanom roku podatke o promjenama na infrastrukturi iz Članka 96. i 97. ovog zakona kao i zaprimljene obavijesti o tekućim i planiranim građevinskim radovima.“ Obrazloženje: - Ovom dopunom bi izbjeglo dupliranja dostave istih podataka na više mjesta čime bi se postigla jedinstvena informacijska točka. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Odredbom članka 11. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da su vlasnici i upravitelji infrastrukture podatke dostavljaju bez naknade. Člankom 10. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina propisano je da je Državna geodetska uprava tijelo nadležno za uspostavu i obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke. Dostavljanje podataka "tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture", a ne izravno Državnoj geodetskoj upravi nije prihvatljivo jer bi time bilo onemogućeno funkcioniranje Jedinstvene informacijske točke (za koju je odgovorna Državna geodetska uprava) zbog činjenice što u ovom trenutku samo šest jedinica lokalne samouprave vodi i održava katastar infrastrukture.
7 Mihajlo Glagolić V.     KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O   DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, S OBRAZLOŽENJEM, Članak 7. Predlažem da se u članku 7. ovog prijedloga, u prijedlogu teksta Članka 99.c Zakona u stavku 2. i 4. tekst: „Državnoj geodetskoj upravi“ Zamijeni s tekstom: „tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture“ I da se u prijedlogu Članka 99.c doda stavak 5.: „ Tijelo nadležno za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture dužno je dostaviti Državnoj geodetskoj upravi u roku od 7 dana zaprimljene podatke o promjenama na infrastrukturi iz Članka 96. i 97. ovog zakona kao i zaprimljene obavijesti o tekućim i planiranim građevinskim radovima.“ Obrazloženje: - Ovom dopunom bi bio definiran odnos između DGU i tijela nadležnih za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture navedenih u Članku 5. stavak 2. ovog prijedloga. - Ovim prijedlogom bi bio definiran odnos postojećih tijela za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture navedenih u članku 12. ovog projedloga Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Odredbom članka 11. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da su vlasnici i upravitelji infrastrukture podatke dostavljaju bez naknade. Člankom 10. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina propisano je da je Državna geodetska uprava tijelo nadležno za uspostavu i obavljanje funkcije jedinstvene informacijske točke. Dostavljanje podataka "tijelu nadležnom za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture", a ne izravno Državnoj geodetskoj upravi nije prihvatljivo jer bi time bilo onemogućeno funkcioniranje Jedinstvene informacijske točke (za koju je odgovorna Državna geodetska uprava) zbog činjenice što u ovom trenutku samo šest jedinica lokalne samouprave vodi i održava katastar infrastrukture.