Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa Zakon o mirovinskom osiguranju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MILENA KRALJEVIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Zašto se u cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg umirovljenja nije izjednačena bonifikacije od 0,45 % za svaki mjesec ostvarivanja prava na starosnu mirovinu nakon zakonski propisane dobi, pa i za dugogodišenje osiguranike koji imaju ne mali radni staž od najmanje 41 godine . I dok za osiguranike koji ostvare starosnu mirovinu predlažete da se da se bonifikacija više ne uvjetuje navršenim mirovinskim stažem od 35 godina te da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno na maksimalno 27 %. zašto obezvrijeđujete digogodišnji staž. Takvih u mirovinskom sustavu ima jako, jako malo a imaju daleko više radnog staža od prosjeka umirovljenika RH. S druge strane velika većina tih osiguranika sa dugogodišnjim stažom ima relativno male mirovine u odnosu na ukupan radni staž. Veliki dio su počeli jako maladi raditi i to na teškim fizičkim poslovima. Zašto njihov nastavak rada ako im zdracstveno stanje dozvoljava i ako imaju mogućnosti da rade dodatno ne izjednačite sa bonifikacijom od 0,45 kao i ove koji pravo ostvaruju 5 godina kasnije bez obzira na radni staž i bez uvjeta o ukupnom postotku. Bonifikaciju treba izjednačiti i jedino tako bi bilo pravično. Nije prihvaćen Stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet 41 staža osiguranja u efektivnom trajanju i 60 godina života predstavlja model ranijeg umirovljenja u odnosu na osiguranika koji stječe pravo na strasnu mirovinu sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U skladu s ranijim stjecanjem prava na mirovinu i prosječnim dužim vremenom korištenja mirovine u odnosu na korisnika starosne mirovine propisana je i odgovarajuća bonifikacija.
2 AXEL LUTTENBERGER OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Osobni odbitak ne može biti manji od minimalne plaće. Nije prihvaćen Osobni odbitak nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona.
3 AXEL LUTTENBERGER OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA Svi umirovljenici su ranjive skupine zbog prenisko određenih koeficijenata, jer je mirovina 40% od dotadašnjih prihoda, na koje država još naplaćuje porez. Zbog inflacije i formule usklađenja mirovine, matematički se povečava jaz između mirovina i doradašnjih prihoda. Nije prihvaćen Visina mirovine u najvećoj mjeri uvjetovana je ostvarenim mirovinskim stažem i plaćama koje su ostvarene tijekom radnog vijeka. Prema podacima za ožujak, mirovine korisnika s 40 i više godina mirovinskog staža čine 66,4 % u prosječnoj plaći. Trenutna formula usklađivanja mirovina iz I. mirovinskog stupa predstavlja jedan od povoljnijih modela u usporedbi s drugim državama članicama EU, a Nacrtom prijedloga zakona predlaže se predviđena je mjera promjene načina usklađivanja mirovine prema rotacijskoj formuli 85:15 u skladu s povoljnijim indeksom rasta plaća i troškova života.
4 NENAD PANTOVIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, UTVRĐIVANJE UČINAKA I ADRESATA Posebni cilj X.: Ukidanje tzv. penalizacije i ranije umirovljenim umirovljenicima ( SVIMA ) za prijevremeno umirovljenje do momenta stečenih uvjeta redovne mirovine, za muškarce 65 godine života, žene 63 i pol godine. Nije prihvaćen S obzirom na relativno nisku stopu smanjenja prijevremene starosne mirovine, svega 0,2 % za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava (maksimalno 12 %), ukidanje penalizacije sa 65 godina života nije komplementarno s ostalim mjerama jer ne utječe pozitivno na potrebu obeshrabrivanja prijevremenog umirovljenja. Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. Raniji izlazak s tržišta rada znači ujedno i dulje razdoblje korištenja mirovine, stoga je predloženo ukidanje tzv. penalizacije nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja korištenja prijevremene mirovine.
5 AXEL LUTTENBERGER OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA Zakon o mirovinskom osiguranju krši ljudska prava jer ograničava imovinska prava na osnovi Zakona o najvišoj mirovini, koji se ne primjenjuje na državne dužnosnike. To što je za mene uredno uplaćivani doprinosi meni se tim bezobraznim aktom poništavaju. Također ne priznaje mi se u staž prisilno služenje vojnog roka, kao i vrijeme trajanja studija. Nadalje, protuustavno je rođenje djeteta priznati ili nepriznati u staž temeljem nečijeg spola, jer je skrb o djeci dužnost i oca i majke. Nije prihvaćen Pravo na najvišu mirovinu nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka i redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunavaju se u mirovinski staž. Također, vojni rok i razdoblje studiranja uređuju se posebnim propisima te njihovo uračunavanje u mirovinski staž nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava već je potrebno istovremeno horizontalno usklađivanje s drugim propisima. Pravo na dodani staž u pravilu ostvaruje majka, iznimno ga može ostvariti i otac, ako je koristio pretežni dio rodiljnog dopusta.