Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Podržavamo prijedlog donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se unaprjeđuje položaj umirovljenika, pa time i umirovljenih osoba s invaliditetom. Predmetni Nacrt prijedloga Zakona također sadržava i postupanje sukladno pojedinim preporukama Pravobranitelja za osobe s invaliditetom koje su bile ponavljane u izvješima o radu. Dok predlagatelj zakona navodi da je prosječna invalidska mirovina iznosila svega 419,53 eura, te da podaci upućuju na relativno nisku razinu adekvatnosti mirovina, a jedan od ključnih razloga je kratak prosječni mirovinski staž od svega 31 godinu i mali broj korisnika koji mirovinu primaju na temelju mirovinskoga staža od 40 i više godina. Međutim, samo djelomično se možemo složiti s navedenim jer je i u susjednim državama (Sloveniji, Srbiji, BiH, Sjevernoj Makedoniji) mirovinski staž osoba s invaliditetom isto nizak pa čak i niži, također i odnos osoba koje su u mirovini s brojem zaposlenih radnika, pa ipak su njihove prosječne mirovine u odnosu na prosječne plaće veće nego u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem interesu i podršci predloženim mjerama koje će doprinijeti poboljšanju položaja sadašnjih i budućih umirovljenika. Napominjemo kako udio prosječne mirovine treba sagledavati u kontekstu gospodarskog stanja i razlike u prosječnim plaćama. Udio prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj nešto je niži zbog značajnog rasta prosječnih plaća. Međutim, udio prosječne mirovine ostvarene s 40 i više godina mirovinskog staža u prosječnoj plaći iznosi više od 66 %. |
| 2 | ROMAN ČAPLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Najvažniji i ispravno postavljeni cilj predstavljen od strane predlagatelja novog Zakona o mirovinskom osiguranju u uvodnom dijelu nacrta prijedloga i prema javnosti je realno povećanje adekvatnosti mirovine svih umirovljenika. Taj je cilj u tekstu pojedinih članaka nacrta prijedloga samo djelomično i nepotpuno predložen te su potrebna poboljšanja koja su sugerirana u javnoj raspravi (npr. usklađivanje prema 100% većeg indeksa rasta potrošačkih cijena ili brutoplaća, godišnji dodatak po godini staža u visini AVM-a, dodatak od 12 mjeseci staža po djetetu svim majkama bez diskriminacije prema datumu umirovljenja). Naročito bi trebalo paziti da se parcijalnim rješenjima ne učine nove nepravde. | Nije prihvaćen | Predložene mjere za povećanje mirovina u skladu su s realnim fiskalnim i gospodarskim mogućnostima. Sva druga dodatna povećanja iziskuju osiguranje dodatnih financijskih sredstava te bi mogla dovesti do narušavanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava. |
| 3 | NIKŠA PASQUALICCHIO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, molim Vas da doradite i bolje obradite proces penalizacije. Kako vidim po ovom prijedlogu zakona stimulirate raniji odlazak u morovinu i tako oni koji su manje radili otišli u prijevremenu mirovinu za 60 godina starosti sa navršenih 70 godina imaju istu ili veću morovinu od kolega koji su radili do 65te godine života. Radnici moraju biti stimulirani za RAD pa ljudi koji žele i mogu radit MORAJU svaku godinu rada više osjetit na mirovini. Također Vas molim da razmotrite da generaciji koja je služila vojni rok u RH dok nije ukinut priznate radni staž za to vrijeme jer kako vidimo sada kada se ponovo aktivira služenje vojske novim generacijama će se to upisat u radni staž. Zar nijje pošteno da se isto uvrsti i nama malo starijima ili su to nejednaki uvijeti? NA kraju Vas molim da se sjetite i Obrtnika koji bi željeli otić u mirovinu i nastavit radit u svom obrtu, Sada je zakon da mogu imat mirovinu i zaposlit se kod drugog obrtnika, zar ne bi bilo svima bolje da to mogu uz mirovinu i u svom obrtu? ZAjvaljujem Nikša Pasqualicchio | Nije prihvaćen | Radi uvažavanja i poticanja duljeg ostanka u svijetu rada tzv. penalizacija i bonifikacija vezane su uz starosnu dob osiguranika i određuju se za svaki mjesec ranijeg odnosno kasnijeg umirovljenja. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka nije podlijegalo uplati doprinosa, nema osnove za uračunavanje istog u staž. Naime, vojni rok uređuje se posebnim propisima, stoga uračunavanje razdoblja služenja vojnog roka nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava. Nacrtom prijedloga zakona predlaže se omogućavanje rada obrtnicima u punom radnom vremenu uz primanje pola mirovine nakon navršene 65. godine života bez prestanka obavljanja obrta. |
| 4 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | općenito: Hrvatska obrtnička komora podržava donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a osobito nove odredbe koje imaju za cilj širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pri čemu se taj krug širi i na obrtnike za koje se predviđa mogućnost nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti uz isplatu pola iznosa ostvarene mirovine. Ukazujemo na probleme s kojima se u poslovanju, a vezano za mirovinsko osiguranje susreću obrtnici u dijelu priznavanja prava ne beneficirani odnosno staž s povećanim trajanjem, a to se prvenstveno odnosi na različit tretman obrtnika u odnosu na njihove zaposlenike. Tako primjerice, obrtnici u djelatnosti cestovnog prijevoza ili ribari nemaju pravo na beneficiju, dok za svoje radnike s kojima rade u istom obrtu imaju i obvezu i mogućnost uplate dodatnih doprinosa radi ostvarivanja prava na staž s povećanim trajanjem. Predlažemo da se i ova nejednakost ukloni kroz izmjene posebnog zakona iz tog dijela mirovinskog osiguranja. | Nije prihvaćen | Staž osiguranja s povećanim trajanjem nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 5 | PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Nacrt prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju (dalje u tekstu: Nacrt). - Članak 8. Nacrta (1) Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu s propisom kojim se uređuje ovršni postupak. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predmet ovrhe ili osiguranja ne može biti obiteljska mirovina koju koriste samo djeca ili djeca i bračni drug umrlog zajedno, osim u slučaju naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja djeteta. Čl.4.st.3. važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) glasi: (3) Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu sa zakonom. Proizlazi kako je u čl.8.st.2. Nacrta dodana nova odredba (koju važeći zakon ne sadrži), a u kojoj je predviđena iznimka prema kojoj predmet ovrhe ili osiguranja ne može biti obiteljska mirovina koju koriste samo djeca ili djeca i bračni drug umrlog zajedno, osim u slučaju naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja. S tim u vezi, Pravobraniteljica smatra kako bi, pored bračnog druga, izrijekom trebalo navesti i izvanbračnog druga, kao i životnog partnera i neformalnog životnog partnera. - Članak 22. Nacrta govori o produženom osiguranju i glasi: (2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme: … 6. boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika na radu u inozemstvu … (5) Na produženo osiguranje osigurava se bračni drug ili životni partner osiguranika-osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, za vrijeme boravka u inozemstvu. Sličnu odredbu sadrži i čl.18.st.2. toč.7. i st.5. i st.6. važećeg ZOMO-a koji glasi: (2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme: … 7. boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika na radu u inozemstvu … (5) Na produženo osiguranje osigurava se bračni drug osiguranika-profesionalnog ugovornog diplomata za vrijeme boravka u inozemstvu. (6) Na produženo osiguranje može se osigurati životni partner osiguranika koji je sklopio životno partnerstvo s osobom istoga spola pod uvjetima propisanim za bračnog druga osiguranika. S tim u vezi, Pravobraniteljica smatra kako bi u čl. 22. Nacrta, pored bračnog druga, izrijekom trebalo navesti i izvanbračnog druga, kao i životnog partnera te neformalnog životnog partnera. - Članka 25.st.1.toč.1. i 2. i st.3. Nacrta propisuje: (1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to: 1. bračni drug 2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje … (3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. Članak 22.st.1.toč.1. i 2. i st.3. važećeg ZOMO-a sadrže slične odredbe. S tim u vezi, Pravobraniteljica je stajališta kako bi se, pored bračnog druga i razvedenog bračnog druga, kao i pored izvanbračnog druga, trebalo obuhvatiti i bivšeg izvanbračnog druga sa pravom na uzdržavanje. Naime, ukazuje se na relevantne odredbe Obiteljskog zakona koje uređuju izvanbračnu zajednicu i pitanje uzdržavanja. Obiteljski zakon (Narodne novine 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023) Čl.11.st.3. (3) Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Dužnost i pravo na uzdržavanje Članak 281. Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha, kad je to predviđeno ovim Zakonom. Podnošenje zahtjeva za uzdržavanje Članak 303. (1) Na uzdržavanje izvanbračnih drugova za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o uzdržavanju bračnih drugova. (2) Ako je prestala izvanbračna zajednica žene i muškarca koja je ispunjavala pretpostavke iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, izvanbračni drug koji ispunjava pretpostavke za uzdržavanje bračnog druga iz članka 295. ovoga Zakona ima pravo na uzdržavanje od drugog izvanbračnog druga. (3) Tužba za uzdržavanje ne može se podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci od dana prestanka izvanbračne zajednice. Način, trajanje, prestanak i odbijanje zahtjeva za uzdržavanje Članak 304. Odredbe o načinu, trajanju i prestanku uzdržavanja bračnih drugova, kao i odbijanju zahtjeva za uzdržavanje bračnog druga zbog očite nepravde na odgovarajući način se primjenjuju i na uzdržavanje izvanbračnih drugova. Dakle, iz navedenih odredbi Obiteljskog zakona proizlazi kako i bivši izvanbračni drug, pod određenim uvjetima (koji vrijede za bračnog druga) može nakon prestanka izvanbračne zajednice ostvariti uzdržavanje, radi čega bi i bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje trebalo izrijekom uključiti odnosno navesti kao osiguranog člana obitelji iz stavka 25. Nacrta. - Analogna primjedba se odnosi i na čl.26.st.1.toč.1. i st.2. Nacrta koji glase: Članak 26. (1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine koji je sklopio životno partnerstvo, osim osoba iz članka 25. ovoga Zakona, osigurani su i članovi njegove obitelji, i to: 1. životni partner … (2) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i neformalni životni partner ako je ta zajednica do smrti osiguranika ili korisnika mirovine trajala najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Naime, sukladno Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (Narodne novine, broj 92/2014, 98/2019), propisano je slijedeće. Uzdržavanje u okviru životnog partnerstva Članak 39. (1) Uzdržavanje je dužnost i pravo životnih partnera te pod posebnim uvjetima djece i životnog partnera roditelja te djece i partnera-skrbnika. (2) Na uzdržavanje životnih partnera na odgovarajući način se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na uzdržavanje bračnih drugova. (3) Na uzdržavanje između djece i partnera-skrbnika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na uzdržavanje između roditelja i djece. (4) Na uzdržavanje između djece i životnog partnera roditelja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe posebnog zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi, a odnosi se na uzdržavanje maćehe ili očuha i pastorka. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica je stajališta da bi u konkretnom slučaju u čl.26. Nacrta izrijekom trebalo navesti i bivšeg životnog partnera sa pravom na uzdržavanje kao i bivšeg neformalnog životnog partnera sa pravom na uzdržavanje. Nadalje, u odnosu na dokazivanje izvanbračne zajednice odnosno neformalnog životnog partnerstva, proizlazi slijedeće. U čl.22.st.3. važećeg ZOMO-a propisano je: (3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku. U čl.22.a st.2. važećeg ZOMO-a propisano je: (2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine koji nije sklopio životno partnerstvo s osobom istoga spola pred nadležnim tijelom – neformalno životno partnerstvo ako je ta zajednica do smrti korisnika trajala najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva i ako je postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazano pred nadležnim sudom u izvanparničnom postupku. Članak 25.st.3. Nacrta propisuje: (3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete. Članak 25.st.4. Nacrta propisuje: (4) Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. Članak 26.st.2. Nacrta propisuje: (2) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i neformalni životni partner ako je ta zajednica do smrti osiguranika ili korisnika mirovine trajala najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. Članak 26.st.3. Nacrta propisuje: (3) Status neformalnog životnog partnerstva utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja neformalnog životnog partnerstva iz stavka 2. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu. Iako je u Ocjeni stanja u Nacrtu prijedloga zakona navedeno kako se istim predlaže dodatno uređenje izvanbračne zajednice za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu obzirom kako je u provedbi važećeg Zakona prisutan problem u postupcima ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnih drugova, Pravobraniteljica je stajališta kako predviđene izmjene u tom dijelu neće doprinijeti rješavanju postojećih problema u praksi prilikom dokazivanja statusa izvanbračne zajednice (kao i analogno neformalnog životnog partnerstva), a sa kojim problemima je Pravobraniteljica upoznata kroz zaprimljene pritužbe građana/ki u navedenom području. Naime, Pravobraniteljica je tijekom 2023./2024. postupala po pritužbi izvanbračne supruge kojoj je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) odbio kao neosnovan zahtjev za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu. Iako je u konkretnom slučaju pritužiteljica (kao izvanbračna supruga) temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju utvrđena kao zakonska nasljednica prvog nasljednog reda iza svojeg pok. izvanbračnog supruga, HZMO joj je odbio zahtjev za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu uz obrazloženje kako se status izvanbračne zajednice utvrđen pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ne može uzeti u obzir za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Naime, u konkretnom slučaju HZMO je pritužiteljicu uputio da, sukladno odredbama ZOMO-a, podnese prijedlog za pokretanje izvanparničnog postupka kod nadležnog općinskog suda, u kojem će dokazati postojanje izvanbračne zajednice i o tome dobiti sudsko rješenje. Sukladno navedenom, pritužiteljica je pred nadležnim sudom pokrenula predmetni izvanparnični postupak u kojem je sud njezin prijedlog odbacio uz slijedeće obrazloženje: - U ostavinskom postupku je javni bilježnik donio pravomoćno rješenje o nasljeđivanju kojim je kao zakonska nasljednica prvog nasljednog reda utvrđena pritužiteljica i to kao izvanbračna supruga ostavitelja. - Ostavinski postupak je izvanparnični sudski postupak. - Da bi osoba mogla biti zakonskim nasljednikom kao izvanbračni supružnik, potrebno je ispuniti uvjete identične onima koji su za postojanje izvanbračne zajednice propisani ZOMO-om. Sud se u navedenoj odluci poziva i na odluku Vrhovnog suda RH Rev-1639/2018-2 od 2.2.2022. u kojoj je iznesen stav da HZMO ne može biti pasivno legitimiran u postupcima koji se vode po čl.22.st.3. ZOMO-a, a isti stav dao je u svojoj odluci posl. broj Gž Ob-1/2022-2 od 7.7.2022. i Županijski sud u Zadru. Stoga sud navodi kako iz navedenog proizlazi da u izvanparničnom postupku kojeg stranka pokreće temeljem čl.22.st.3. ZOMO-a, HZMO ne bi bio pasivno legitimiran već bi to bili ostali nasljednici pok. izvanbračnog supružnika. U konkretnoj situaciji sud smatra da je status predlagateljice kao izvanbračne supruge već pravomoćno utvrđen rješenjem o nasljeđivanju. Pravobraniteljica je izvršila uvid i u relevantnu praksu Ustavnog suda RH te se tako u odluci navedenog suda broj: U-III-3295/2020 od 29.6.2023. u obrazloženju (toč.6.) navodi kako je uređenje izvanbračne zajednice u hrvatskom zakonodavstvu regulirano različitim propisima, a temeljni propis kojim je navedena zajednica regulirana je Obiteljski zakon koji u čl.11. st.1. definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Iz stavka 2. istog članka proizlazi da tako pojmovno određena izvanbračna zajednica proizvodi pravne učinke braka ne samo u obiteljskom zakonodavstvu već i u propisima koji pripadaju drugim granama prava. Nadalje sud navodi: „Međutim, Obiteljski zakon ne sadrži odredbe o postupku utvrđivanja postojanja ili ne postojanja izvanbračne zajednice. S druge strane ZOMO ne daje definiciju izvanbračne zajednice, ali određuje da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku. Navedeno u praksi dovodi do situacije da ista stranka radi ostvarenja različitih prava koja proizlaze iz postojanja izvanbračne zajednice mora pokrenuti različite postupke radi ostvarenja tih prava te u svim postupcima mora tražiti utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice.“ Analizirajući navedeno, Pravobraniteljica je prihvatila stajališta i argumente koje je u svojem rješenju naveo izvanparnični sud, prema kojima je status pritužiteljice kao izvanbračne supruge već pravomoćno utvrđen rješenjem o nasljeđivanju kojega je u ostavinskom postupku – koji je izvanparnični postupak, donio javni bilježnik – koji je sukladno čl. 241. Zakona o nasljeđivanju sudski povjerenik. Pored navedenog, Pravobraniteljica je imala u vidu i praksu odnosno spomenutu odluku Vrhovnog suda RH Rev-1639/2018-2 od 2.2.2022. prema kojoj HZMO ne može biti pasivno legitimiran u postupcima koji se vode po čl.22.st.3. ZOMO-a. Stoga je iz navedenog Pravobraniteljica zaključila kako se u konkretnom slučaju od pritužiteljice kao stranke u upravnom postupku koji vodi HZMO ustvari tražilo pribavljanje (za nju) nemogućeg dokaza odnosno ishođenje određene sudske odluke koju nadležni sud nije u mogućnosti donijeti i to zbog pravnih pitanja na koja pritužiteljica niti na koji način nije u mogućnosti utjecati. Pravobraniteljica je mišljenja da se u konkretnom slučaju radilo o pretjerano formalističkom pristupu u kojem je materijalno pravo od strane HZMO-a primijenjeno na štetu pritužiteljice. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je zauzela stajalište da se pritužiteljica našla u diskriminirajućem položaju temeljem svojeg bračnog statusa obzirom kako će osobe koje se nalaze u usporedivoj situaciji, ali koje su bile u braku, moći ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu jer se od njih neće tražiti pokretanje izvanparničnog sudskog postupka odnosno pribavljanje nemogućeg dokaza. Pravobraniteljica je ukazala kako se diskriminacija očituje u nejednakim mogućnostima za dokazivanje izvanbračne zajednice u odnosu na bračnu zajednicu. Pritom je Pravobraniteljica istaknula kako zasigurno postoji određeni broj i drugih stranaka – izvanbračnih drugova koji se nalaze (ili će se nalaziti) u sličnoj situaciji pred HZMO-om radi čega bi se radilo o diskriminatornim rizicima šireg raspona. Slijedom svega navedenoga, Pravobraniteljica je HZMO-u i Središnjoj službi HZMO-a (kojima je pritužiteljica uložila žalbu) uputila upozorenja i preporuke usmjerene na dokidanje opisane diskriminatorne prakse. Iz dostavljenog očitovanja HZMO-a kao prvostupanjskog tijela proizlazilo je kako je isti odlučio o predmetnoj žalbi na način da je sporno prvostupanjsko rješenje zamijenio rješenjem o priznavanju prava, a čime su upozorenja i preporuke Pravobraniteljice bili uvaženi. Imajući u vidu navedeno odnosno opisanu sudsku praksu, Pravobraniteljica je stajališta kako odredba čl.25.st.4. i čl.26.st.3. Nacrta u praksi neće olakšati postupak dokazivanja statusa izvanbračne zajednice kao i neformalnog životnog partnerstva. Pravobraniteljica smatra kako bi se u Nacrt trebalo ugraditi odredbu prema kojoj će se status izvanbračnog druga/ neformalnog životnog partnera dokazati i pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju ukoliko je isto doneseno i ukoliko je u njemu utvrđen status izvanbračnog druga/neformalnog životnog partnera. - U čl.67.st.1. Nacrta, gdje se govori o obiteljskoj mirovini bračnog druga, propisano je slijedeće. (1) Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz članka 66. ovoga Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje. Istu odredbu sadrži i važeći ZOMO u čl.68.st.1. Članak 74. Nacrta predviđa: Odredbe ovoga Zakona o stjecanju, određivanju, korištenju, ponovnom određivanju i gubitku prava na obiteljsku mirovinu odgovarajuće se primjenjuju na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje i na osigurane članove obitelji iz članka 26. ovoga Zakona. Sličnu odredbu sadrži i važeći ZOMO u čl. 75.a. S tim u vezi, proizlazi kako je Nacrtom predviđeno da se odredbe o obiteljskoj mirovini primjenjuju na bračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje, izvanbračnog druga te na osigurane članove obitelji iz čl.26., a to su: životni partner i neformalni životni partner. Međutim ne proizlazi da bi se navedene odredbe primjenjivale i na bivšeg životnog partnera sa pravom na uzdržavanje, bivšeg neformalnog životnog partnera sa pravom na uzdržavanje kao niti na bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje, a koje bi također trebalo uključiti i obuhvatiti ovom odredbom jer suprotno postupanje predstavlja diskriminaciju temeljem bračnog i obiteljskog statusa koja je zabranjena Zakonom o ravnopravnosti spolova. - Isto se odnosi i na odredbu čl. 77. Nacrta koja glasi: Odredbe članaka 75. i 76. ovoga Zakona na odgovarajući način se primjenjuju na izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s pravom na uzdržavanje, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Odredbe čl. 75. i 76. Nacrta govore o dijelu obiteljske mirovine. Iz odredbe čl. 77. Nacrta proizlazi kako se odredbe o dijelu obiteljske mirovine (koje se odnose na bračnog druga) na odgovarajući način ne primjenjuju i na bivšeg izvanbračnog druga s pravom na uzdržavanje, bivšeg životnog partnera s pravom na uzdržavanje i bivšeg neformalnog životnog partnera s pravom na uzdržavanje, te bi i njih trebalo obuhvatiti. - Odredba čl. 73. Nacrta propisuje: 1) Stupanjem u brak odnosno postojanjem izvanbračne zajednice pravo na obiteljsku mirovinu gube: 1. bračni drug mlađi od 50 godina života, osim ako to pravo ima zbog potpunog gubitka radne sposobnosti 2. djeca osiguranika, braća, sestre i druga djeca bez roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog potpunog gubitka radne sposobnosti i djece koja se nalaze na redovitom školovanju te djece sa statusom osobe s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti utvrđenom prema propisima o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom iz članka 68. stavka 7. ovoga Zakona. (2) Bračnom drugu koji je stupanjem u novi brak ili postojanjem nove izvanbračne zajednice izgubio pravo na obiteljsku mirovinu, a po bračnom odnosno izvanbračnom drugu iz novoga braka ili nove izvanbračne zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo na prijašnju obiteljsku mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove izvanbračne zajednice ima dijete iz prijašnjeg braka ili izvanbračne zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja roditeljske dužnosti. (3) Pravo na obiteljsku mirovinu koju je dijete ostvarilo po biološkim roditeljima prestaje s danom posvojenja djeteta određenog pravomoćnim rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, kojim je zasnovano posvojenje djeteta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Obzirom kako se navedena odredba odnosi samo na bračne i izvanbračne drugove odnosno na brak i izvanbračnu zajednicu, navedenom odredbom bi trebali biti na jednak način obuhvaćeni i životni te neformalni životni partneri. - Odredba čl.72. Nacrta glasi: (1) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima samo bračni drug i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno odnosno u odvojenom kućanstvu, ukupna se svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove, te se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih žive odvojeno odnosno u odvojenom kućanstvu, ukupna svota obiteljske mirovine se prethodno podijeli na dio koji pripada bračnom drugu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, te se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. (3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima bračni drug, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih žive odvojeno odnosno u odvojenom kućanstvu, ukupna svota obiteljske mirovine se prethodno podijeli na dio koji pripada bračnom drugu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, te se svakom članu obitelji isplaćuje pripadajući dio mirovine. (4) Obiteljska mirovina se dijeli, prema stavcima 1. do 3. ovoga članka i u slučaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada, ako se obiteljska mirovina ponovno ne određuje prema članku 70. ovoga Zakona. (5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu ima samo dijete, odnosno samo djeca, nakon smrti obaju roditelja, iznimno od članka 99. ovoga Zakona, djetetu, odnosno djeci određuje se i isplaćuje obiteljska mirovina po svakome od roditelja. Sličnu odredbu sadrži i čl. 74. važećeg ZOMO-a. Naime, prema navedenoj odredbi proizlazi kako se ukupna svota obiteljske mirovine dijeli na jednake dijelove samo ako članovi/ice obitelji koji/e koriste obiteljsku mirovinu žive odvojeno (odnosno u odvojenom kućanstvu, kako se to navodi u čl.72. Nacrta). Iz navedenog proizlazi kako u slučajevima u kojima članovi/ice obitelji koji/e koriste obiteljsku mirovinu ne žive odvojeno, isplata cjelokupne mirovine se vrši samo jednom članu/ici obitelji. Pravobraniteljica navedeno smatra dvojbenim iz aspekta načela ravnopravnosti spolova u slučajevima u kojima npr. između članova/ica obitelji (koji/e koriste obiteljsku mirovinu) postoji obiteljsko nasilje, ali isti iz različitih životnih (najčešće financijskih) razloga i dalje ne žive odvojeno. U takvim slučajevima zakonsko rješenje iz čl. 74. ZOMO-a (odnosno čl. 72. Nacrta) dovodi u nepovoljniji položaj žrtve obiteljskog nasilja koje mogu biti izložene daljnjem ekonomskom nasilju u vidu isplate cjelokupne svote obiteljske mirovine jednom članu/ici obitelji koji/a je obiteljski nasilnik/ica. S tim u vezi, Pravobraniteljica ukazuje kako Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) definira pojam nasilja u obitelji kao sva djela tjelesnog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših i sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom (partnersko nasilje), a što je tijekom 2021. prepoznao i zakonodavac te isto uvrstio u Kazneni zakon, upravo na višegodišnju inicijativu Pravobraniteljice. Stoga je Pravobraniteljica stajališta kako bi se odredba čl. 72. Nacrta trebala preispitati u kontekstu spomenute Istanbulske konvencije te posljedično i izmijeniti na način da se svakom članu/ici obitelji isplaćuje pripadajući dio obiteljske mirovine neovisno da li isti žive odvojeno ili ne. S tim u vezi, Pravobraniteljica je već ranije (tijekom 2024. u postupku savjetovanja o obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2025. godinu) ukazala na gore navedeno. - U odnosu na odredbe o dodanom stažu (čl.37. Nacrta odnosno čl. 32.a važećeg ZOMO-a), Pravobraniteljica pohvaljuje predviđene izmjene usmjerene na povećanje dodanog staža. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. | Primljeno na znanje | U odnosu na članak 8. Nacrta prijedloga zakona skrećemo pozornost kako je izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. od ovrhe izuzeta obiteljska mirovina koju koriste djeca umrlog osiguranika, a s obzirom na to da su člankom 74. Nacrta prijedloga zakona izvanbračni drug, razvedeni bračni drug i životni i neformalni životni partner izjednačeni u pogledu stjecanja i korištenja prava na obiteljsku mirovinu, isto se odnosi i na izjednačene članove obitelji te ih nije potrebno izrijekom navoditi. Vezano za članak 22. Nacrta prijedloga zakona ističemo kako je odredba o produženom osiguranju bračnog druga i životnog partnera osiguranika-osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske horizontalno usklađena sa Zakonom o vanjskim poslovima. U odnosu na primjedbe na način dokazivanja statusa izvanbračne zajednice skrećemo pozornost kako se u okviru mirovinskoga sustava članovima obitelji osiguravaju prava za koja je, s obzirom na način financiranja, potrebno osigurati dodatni zaštitni mehanizam utvrđivanja posebnih statusa te nije moguće potpuno izjednačavanje s propisima o nasljeđivanju. Naime, prema Zakonu o nasljeđivanju ne propisuju se isti uvjeti za utvrđivanja statusa izvanbračne zajednice, kao što je to predviđeno za priznavanje statusa člana obitelji u mirovinskome osiguranju. Javni bilježnik kao sudski povjerenik rješava u ostavinskom postupku, a ne rješava izrjekom o postojanju izvanbračne zajednice već utvrđuje tu činjenicu o ostavinskom postupku prema Zakonu o nasljeđivanju. Također definicija izvanbračne zajednice je u članku 25. stavku 3. Nacrta prijedloga zakona usklađena s definicijom u Obiteljskom zakonu. U odnosu na članak 72. Nacrta prijedloga zakona skrećemo pozornost kako je napravljen iskorak u pogledu mogućnosti isplate podijeljene obiteljske mirovine članovima obitelji kada žive odvojeno, dakle na različitim adresama, ali i u slučaju odvojenog kućanstva, što će omogućiti razdvajanje prihoda u slučaju obiteljskog nasilja. |
| 6 | JURAJ MUCKO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | U mnogim državama Evropske unije moguće je dokupiti radni staž za vrijeme provedeno tokom redovitog studija. Naši građani koji su nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja odlučili studirati efektivno su se stavili u neravnopravni položaj prema onima koji su odmah počeli raditi ta im je počeo teći i radni odnosno mirovinski staž. S druge strane ti naši VSS građani, ako su ostali u Hrvatskoj, aktivno su doprinosili ukupnom boljitku društva, ali na ovaj način bivaju kažnjeni baš zbog svog zalaganja. Predlažem da se uvede mogućnost da se godina provedene u redovitom studiranju priznaju u mirovinski staž uz plaćanje odgovarajućih doprinosa. | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje. |
| 7 | BRANKA MIKŠA | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, na prijedlog Zakona dajem slijedeće primjedbe: - ukinuti penalizaciju sa 65 godina života je je to uvjet za starosnu mirovinu (prijevremeni umirovljenici su ionako dovoljno kažnjeni penalizacijom, a imaju više staža od starosnih umirovljenika i zašto još čekati 5 godina do 70 za ukidanje penalizacije) - staž za majke uračunati u uvjet za ostvarivanje mirovine, a ne samo za izračun mirovine - u staž uzeti i vrijeme služenja vojnog roka - za obračun mirovine uračunati najpovoljnije razdoblje od 10 godina - usklađenje mirovine prema povoljnijem faktoru 100% jer se dosadašnjim načinom usklađenja samo još više povećava jaz između plaća i mirovina - povećati koeficijent mirovine najmanje u iznosu 10% van redovitih usklađenja, te uz 13. mirovinu svim umirovljenicima dati uskrsnicu i božićnicu (kao u Sloveniji i velikom dijelu Europe) Lp | Nije prihvaćen | Ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života djelovalo bi stimulirajuće na raniji odlazak u mirovinu, što je protivno novim zakonskim mjerama kojima se potiče dulji ostanak u svijetu rada s ciljem očuvanja održivosti mirovinskog sustava i povećanja adekvatnosti mirovina. Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka nije podlijegalo uplati doprinosa, nema osnove za uračunavanje istog u staž. Nadalje, u skladu s načelom uzajamnosti uspostavlja se ovisnost visine mirovine o dužini mirovinskog staža i visine ostvarenih plaća. Određivanjem nekog kraćeg razdoblja ili uzimanjem samo pojedinih najboljih godina, narušila bi se održivost mirovinskog sustava. Predložena izmjena formule usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena, osigurava dugoročno primjereniji i sigurniji rast mirovina u odnosu na plaće te će se time zaustaviti smanjenje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Zaključno ističemo da su predložene mjere za povećanje mirovina u skladu s realnim fiskalnim i gospodarskim mogućnostima. Sva druga dodatna povećanja iziskuju osiguranje dodatnih financijskih sredstava te bi mogla dovesti do narušavanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava. |
| 8 | SUNČANA MATIJAŠEVIĆ MUCKO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Predlažem da se godine završenog redovnog visokog obrazovanja (fakultet i magisterij po starom programu) dodijeli određeni staž. Naime, osobe koje nakon srednjoškolskog obrazovanja nisu nastavile visoko obrazovanje nego su odmah išle na zaposlenje, su u prednosti jer imaju mogućnost barem 4 godine dužeg radnog staža. Njihov doprinos društvu u cjelini nije veći od osoba s visokim obrazovanjem koje su, u slučaju fakultetskog nivoa, te iste 4 godine investirale u zahtjevno učenje. Doktorat se ne bi trebao ulaziti u dodatni staž jer njega po naravi posla i kao dio posla stječu sveučilišni radnici tj. profesori. Isto tako razdoblje u kojem se može doktorirati je vrlo rastezljivo i često ovisi o pojedinom slučaju pa ga je skoro nemoguće unificirati. Na taj način bi se visoko obrazovani građani lakše zadržali u Hrvatskoj jer imaju ozbiljan benefit. | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje |
| 9 | SAŠA NOVKO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Prijedlog da se proširi kategorija umirovljenika koji bi imali pravo na rad uz mirovinu na puno radno vrijeme je dobar, ali umanjenje mirovine od 50% pri tome je preveliko. Naime za većinu umirovljenika bi to značilo dvostruko više rada, uz jednaki, ili nešto malo veći ukupni dohodak. Zato predlažem da to umanjenje bude u nekom simboličnom iznosu od 10tak %, ili još bolje da ga uopće nema. Naime nakon što netko ispuni uvjete i zasluženo ode u mirovinu, nitko mu to stečeno pravo, bolje rečeno teško stečeno pravo, ne bi trebao moći oduzeti, ili djelomično oduzeti. Država, kao ni društvo od toga rada uz mirovinu nema nikakve štete, već samo višestruke koristi, naročito danas, kada se u značajnom broju uvozi radna snaga. | Nije prihvaćen | S obzirom na kretanja na tržištu rada, iznimno je omogućeno korištenje mirovine uz rad u punom radnom vremenu. Smatramo kako u tom slučaju ne bi bilo opravdano isplaćivati punu mirovinu jer takve osobe osim mirovine primaju i puni iznos plaće. Osim toga, osobe koje nakon navršene dobi za starosnu mirovinu nastave raditi bez korištenja mirovine imaju pravo na tzv. bonifikaciju od 0,45 % po mjesecu kasnijeg umirovljenja. |
| 10 | SAŠA NOVKO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | S obzirom na najave o skorom ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, a koji će se priznavati u radni staž, predlažem da se i svima koji su do sada služili isti, također to vrijeme prizna kao mirovinski staž, kako bi se barem malo ispravila diskriminacija u osnosu na žene koje takvu obvezu nisu imale, kao i prema muškarcima onih godišta koje takva obaveza nije obuhvatila. Također, smatram da bi onima koji su vojni rok služili u vrijeme Domovinskog rata, staž trebao biti priznat u dvostrukom trajanju. | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka nije podlijegalo uplati doprinosa, nema osnove za uračunavanje istog u staž. Naime, vojni rok uređuje se posebnim propisima, stoga uračunavanje razdoblja služenja vojnog roka nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava. |
| 11 | MILAN ŽUNAR | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Priznavanje obveznog vojnog roka u mirovinski staž U mirovinski staž treba priznati služenje vojnog roka svim muškarcima kojima je to bila zakonska obveza (umirovljenim i onima koji će po novom zakonu otići u mirovinu) i to iz slijedećih razloga: 1.Priznavanje društvene obveze: Služba u vojsci nije bila dragovoljna nego zakonska obveza za zdrave i sposobne muškarce koja se nije mogla izbjeći. 2.Smanjenje rodne nejednakosti: Žene nisu bile obvezne služiti vojni rok, što im je omogućilo da nastave s obrazovanjem i zapošljavanjem i tako steknu radni staž za koji su muškarci bili zakinuti. 3.Prepoznavanje specifičnih životnih okolnosti: Vojni rok je bio izazovan period, povremeno s velikim fizičkim i emocionalnim naporima jer je načelo vojne obuke da se ona izvodi u ratnim uvjetima (fizička iscrpljenost, dehidracija, simulirane borbene aktivnosti, strah, anksioznost, odgovornost za sebe i za druge ) te je imao i traumatični utjecaj na život mladog čovjeka. 4.Jednakost i pravednost: Priznavanjem vojnog roka kao posebnog mirovinskog staža, društvo pokazuje poštovanje prema svim građanima koji su morali ispuniti svoju obvezu prema državi u vrijeme svoje mladosti, osiguravajući im ravnopravan pristup mirovinskim pravima. Također, hrvatski branitelji su vojna znanja i vještine stečene u JNA u bivšoj Jugoslaviji koristili u Domovinskom ratu za stvaranje suverene i samostalne Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka nije podlijegalo uplati doprinosa, nema osnove za uračunavanje istog u staž. Naime, vojni rok uređuje se posebnim propisima, stoga uračunavanje razdoblja služenja vojnog roka nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava. |
| 12 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Prijedlozi Hrvatskog saveza udruga invalida rada i udruga članica: • potrebno je osmisliti pravedniji model usklađivanja s ciljem većeg udjela mirovina u prosječnoj plaći, vezano uz stopu usklađivanja iz članka 91. stavak 2. Nacrta Zakona o mirovinskom osiguranju, s naglaskom na umirovljenike s niskim primanjima. Umjesto predloženih 85:15 predlažemo model 90:10, kako bi se osigurala realna vrijednost mirovine, s ciljem da se budućim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju dođe do omjera 100% kojim će se očuvati realna vrijednost mirovine u odnosu na plaće • smatramo kako treba promicati dopunsku mirovinsku štednju uz pojačane poticaje i porezne olakšice iz razloga što državne mirovine često nisu dovoljne za dostojanstven život u starosti, a dopunska štednja pomaže građanima da zadrže pristojan životni standard i financijsku sigurnost nakon umirovljenja • smatramo kako bi se penalizacija mirovine trebala ukinuti sa navršenih 65 godina života, a ne kako se Prijedlogom zakona predviđa sa 70 godina. U većini europskih zemalja, 65 godina se smatra standardnom dobi za odlazak u punu starosnu mirovinu. Činjenica je kako produženi radni vijek nije realan za mnoge, osobito u fizički zahtjevnim zanimanjima, a penalizacija stvara pritisak na radnike da ostanu aktivni i kada to nije u njihovom zdravstvenom interesu. Također, cilj mirovinskog sustava ne bi trebala biti samo financijska održivost, već i osiguranje dostojanstva u starosti, a penalizacija nakon 65. godine otežava pristup pravednoj mirovini i produbljuje razlike među građanima. • smatramo kako bi se trebao izmijeniti članak 169. Prijedloga zakona iz razloga što prava koja predviđa, a to su povećanje mirovina za korisnike invalidskih mirovina, ukidanje penalizacija sa 70 godina, te mogućnost rada na puno radno vrijeme, predlaže s primjenom od 1. siječnja 2026. godine, odnosno najkasnije do 31. ožujka 2026. Navedena prava trebala bi se primjenjivati sa danom donošenja Zakona. Mišljenja smo kako odgoda znači smanjenje prava, odnosno za neke umirovljenike da neće dočekati navedena prava. Ako Zakon priznaje da je povećanje mirovina i ukidanje penalizacije potrebno, smatramo kako nema opravdanog razloga da se primjena tih mjera odgađa za više od godinu dana. Takvo čekanje umanjuje kredibilitet zakonodavca i produbljuje nepovjerenje u sustav. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena formule usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena, osigurava dugoročno primjereniji i sigurniji rast mirovina u odnosu na plaće te će se time zaustaviti smanjenje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. Dobrovoljna mirovinska štednja i porezne olakšice nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 13 | ROMAN ČAPLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Novele u ovom nacrtu prijedloga dugonajavljivanog Zakona o mirovinskom osiguranju predstavljaju pozitivan premda skroman doprinos poboljšanju adekvatnosti mirovine svih umirovljenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujmo na interesu, napominjemo kako će predložene mjere doprinijeti povećanju mirovina naših umirovljenika sukladno realnim gospodarskim mogućnostima. |
| 14 | MARIO BOGDAN | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Obraćam vam se s prijedlogom vezano uz izmjene zakona o mirovinskom osiguranju vezano uz ostvarivanje prava na mirovinu u slučaju kada osoba nema minimalno 15 godina mirovinskog staža u Republici Hrvatskoj. Naime, prema važećim propisima, osoba koja nije ostvarila barem 15 godina staža u Hrvatskoj ne može ostvariti pravo na starosnu mirovinu iz hrvatskog sustava. U tom slučaju, jedina mogućnost je nacionalna naknada za starije osobe, ali tek nakon navršene 65. godine života. No, dodatni problem nastaje kada osoba, iako nema 15 godina staža u Hrvatskoj, prima mirovinu iz inozemstva (npr. iz druge članice EU, kao što je Njemačka). U tom slučaju gubi pravo na nacionalnu naknadu u Hrvatskoj, jer se inozemna mirovina smatra prihodom – a hrvatske godine staža joj se ne pribrajaju, jer nisu dosegle minimalni prag od 15 godina. Time se osoba, koja je radila i u Hrvatskoj i u inozemstvu, dovodi u izuzetno nepovoljan položaj – ne ostvaruje pravo ni na kakvu hrvatsku mirovinu, ni na nacionalnu naknadu, a doprinosi uplaćeni u Hrvatskoj ostaju neiskorišteni. Za usporedbu, u Njemačkoj je uvjet za ostvarenje mirovine 5 godina staža, što smatram znatno pravednijim i životno realnijim. Dodatno, postavlja se pitanje zašto se razdoblje u kojem je osoba bila prijavljena na Zavod za zapošljavanje, ali bez novčane naknade, ne priznaje kao razdoblje osiguranja. Zašto se taj period ne priznaje kao razdoblje osiguranja u mirovinskom sustavu, s obzirom na to da osoba nije bila nezaposlena svojom voljom, već je aktivno tražila posao i bila prijavljena u sustavu? Zbog svega navedenog, predlažem sljedeće izmjene zakonodavstva: Smanjenje minimalnog praga za ostvarenje prava na mirovinu sa 15 na 5 godina. Uvažavanje inozemnog staža u kumulaciji s hrvatskim, bez automatskog isključenja iz prava na nacionalnu naknadu. Priznavanje razdoblja evidencije na Zavod za zapošljavanje (bez naknade) kao dio staža. Mogućnost povrata doprinosa za osobe koje nikada neće ostvariti pravo na mirovinu iz hrvatskog sustava. Molim vas da razmotrite ovaj prijedlog za izmjene postojećih zakonskih okvira kako bi sustav bio pravedniji prema građanima koji su radili i doprinijeli društvu, ali ne ispunjavaju strogi formalni uvjet od 15 godina staža. | Nije prihvaćen | Smatramo da je minimalni propisani uvjet za stjecanje prava na starosnu mirovinu od 15 godina mirovinskoga staža primjereno rješenje te je istovjetno uvjetima propisanima u većini država članica Europske unije i država u okruženju. Također, vezano uz inozemni staž, napominjemo kako se u 15 godina za ispunjenje uvjeta za mirovinu uračunava i razdoblje zaposlenja u državama članicama prema uredbama o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, kao i u drugim državama s kojima Republika Hrvatska ima sklopljene međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju. U odnosu na priznavanje razdoblja nezaposlenosti u mirovinski staž skrećemo pozornost kako je takva mogućnost, pod određenim uvjetima, predviđena Zakonom o tržištu rada. Za hrvatske državljane starije od 65 godina koje nemaju minimalne uvjete mirovinskoga staža za ostvarenje prava na mirovinu, 1. siječnja 2021. uveden je institut nacionalne naknade za starije osobe radi osiguranja prihoda za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. |
| 15 | MARIJA BRLEČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Predlažem izjednačiti način usklađivanja mirovina iz 1. i 2. stupa i to 100% u korist onog faktora koji je povoljniji: rast cijena ili rast plaća jer različitim usklađivanjem dio mirovine iz 2. stupa zaostaje u odnosu na mirovine iz 1. stupa što destimulira korištenje mirovine iz oba stupa i stvara diskriminaciju. Penalizaciju radi prijevremenog umirovljenja ne treba ukidati, jer su time osobe koje su otišle ranije u mirovinu i kraće vrijeme uplaćivale doprinose nagrađene a osobe koje su radile do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, i time duže vrijeme uplaćivale doprinose, kažnjene. Dodatno povećati stopu dodatka na mirovinu za svaki mjesec rada nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu čime bi se motiviralo radnike da što dulje ostanu u svijetu rada. Ukinuti porez na dohodak na mirovinu. Ukinuti Zakon o najvišoj mirovini, ako je osoba imala veću plaću, više je i uplaćivala doprinosa pa je sa tog osnova diskriminirana. | Nije prihvaćen | I. mirovinski stup je javni sustav koji nije usporediv s II. mirovinskim stupom u pogledu načina financiranja, upravljanja i raspodjele mirovina s obzirom na to da II. mirovinski stup isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Budući da se radi o dvije različite vrste mirovinskih sustava, posebno u odnosu na način financiranja, nema opravdanog razloga za izjednačavanje modela usklađivanja mirovina u oba mirovinska stupa. Nadalje ističemo kako porez na dohodak i najviša mirovina nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 16 | SAŠA NOVKO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, predlažem da se ovim izmjenama omogući umirovljenicima umirovljenim po Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji uz mirovinu rade, da poput ostalih umirovljenika imaju prvo na ponovni izračun mirovine kada steknu godinu dana staža osiguranja. Po obrazloženju pravnika iz HZMO, navedeni umirovljenici imaju pravo na ponovni izračun, ako novi staž na poslovima opisanim u Zakonu po kojem su umirovljeni. Tako ispada, da bi se umirovljeni vojnici, policajci i ovlaštene službene osobe, po umirovljenu trebale ponovno zaposliti na tim poslovima, kako bi ostvarile pravo na ponovni izračun mirovine, što je apsurdno, jer MORH i MUP ne zapošljavaju umirovljenike. Doduše, postoji mogućnost da se napravi ponovni izračun po stjecanju uvjeta za umirovljenje po općim propisima, iako nisam siguran bi li taj izračuna tada bio povoljniji. također, smatram da je potrebno napomenuti da se umirovljenicima po ovom zakonu staž stečen po "općem" propisu, stečen prije umirovljenja, također uračunava u iznos mirovine, pa se na taj način vrši diskriminacija onih koji su staž po općem propisu stekli prije, i onih koji taj staž stječu nakon umirovljenja. Sada imamo jednu manju skupinu umirovljenika, koji rade, uplaćuju doprinose za mirovinsko i na taj način sami sebi zarađuju dio mirovine koji im se isplaćuje, a nemaju pravo bonifikacije mirovine ponovnim izračunom njezine vrijednost dodavanjem novo stečenog staža osiguranja. Također, postavlja se pitanje što sa navedenim uplatama za mirovinsko ako umirovljenik ne doživi uvjete za izračun po općim propisima. S obzirom na broj umirovljenika na koje bi se ova izmjena odnosila, trošak HZMOa bi bio zanemariv. | Nije prihvaćen | Korisnici mirovine prema posebnim propisima nisu diskriminirani prilikom izračuna mirovine na temelju staža ostvarenoga nakon umirovljenja budući da je Nacrtom prijedloga zakona omogućeno svim kategorijama umirovljenika stjecanje prava na novu mirovinu prema općem propisu. Također, napominjemo kako su doprinosi osiguranika u mirovinskom sustavu na temelju generacijske solidarnosti namjenski prihod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i služe za isplatu mirovina trenutnih umirovljenika te nije moguć povrat uplaćenih doprinosa. |
| 17 | MARKO SEGNAN | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, građanima RH koji su stjecali mirovinski staž u RH za vrijeme Domovinskog rata 91.-95. , a nemaju druge osnove za beneficiranim stažem, predlažem obračunati beneficirani staž ( npr. min. 1 mjesec za svaku ratnu godinu ) obzirom na tadašnje uvjete rada. Hvala | Nije prihvaćen | Staž osiguranja s povećanim trajanjem nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 18 | MARKO SEGNAN | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, obzirom da ponovnim uvođenjem vojnog roka sada postoje zakonski uvjeti za uračunavanje vremena provedenog na odsluženju u mirovinski staž, predlažem da se građanima RH koji su odslužili obvezni vojni rok u JNA ( naravno, prije osamostaljenja RH ) to vrijeme uračuna u staž, odnosno da se istima snizi granica za ostvarivanje prava na Prijevremenu starosnu mirovinu sa sadašnjih 35 godina na 34 godine staža ( JNA je trajala min. 12 mjeseci ). Hvala | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka nije podlijegalo uplati doprinosa, nema osnove za uračunavanje istog u staž. Naime, vojni rok uređuje se posebnim propisima, stoga uračunavanje razdoblja služenja vojnog roka nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava. |
| 19 | MARIO MARKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Predlagatelj je u „Ocjeni stanja“ naveo, citiram: „Prosječna mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina, bez međunarodnih ugovora isplaćena u veljači za mjesec siječanj 2025. godine iznosila je 625,27 eura, a njezin udio u prosječnoj netoplaći za prosinac 2024. godine iznosio je 45,9 %.“ ….. „Nadalje, važno je istaknuti mjere u mirovinskome sustavu predviđene u Programu Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. kojima je planirano osiguranje kvalitetnijeg života i dostojanstvene starosti umirovljenicima. Radi se o mjerama kojima je glavni cilj povećati razinu adekvatnosti mirovina, kako bi do kraja mandata prosječna sveukupna mirovina porasla za najmanje 30 % i iznosila najmanje 750 eura mjesečno.“ Ova "matematika" nije jasna, jer ako 625,27 eura povećamo za 30% onda je iznos 812,85 eura, a ne 750 eura. Odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM) donosi Upravno vijeće HZMO-a dva puta godišnje, stopa usklađivanja primjenjuje se od 1. siječnja i 1. srpnja tekuće godine, a mirovine povećane isplaćuju se u travnju i rujnu tekuće godine. Kako je stopa povećanja AVM za siječanj 2025. bila 3,03% to znači da je prosječna mirovina od 625,27 eura porasla na 644,22 eura, a sa zaostacima je isplaćena u travnju 2025. Pod pretpostavkom da će 1. srpnja 2025. stopa povećanja AVM biti samo 2%, prosječna mirovina porast će na 657,10 eura. Ukoliko pretpostavimo da će stopa povećanja i u idućim godinama biti minimalno 2%, u tom slučaju će prosječna mirovina iznositi: 01. siječnja 2026. – 670,24 eura 01. srpnja 2026. – 683,65 eura 01. siječnja 2027. – 697,32 eura 01. srpnja 2027. – 711,27 eura 01. siječnja 2028. – 725,49 eura 01. srpnja 2028. – 740,00 eura odnosno bez nekog posebnog napora bit će vrlo blizu ciljanom iznosu od 750 eura. Smatram da niti jedan zakon ne može riješiti osnovni problem mirovina, a to je veza između uplata doprinosa i visine mirovina. Svi se jako dobro sjećamo 1990-tih prošlog stoljeća i na koji način i u kojem iznosu su isplaćivane plaće te su zbog toga većina umirovljenika danas sirotinja i niti jedan zakon to neće promijeniti. Političkim intervencijama pokušava se riješiti problem, pa se tako dijele prigodni iznosi od nekoliko desetaka eura svima pa i onima kojima je to povećanje od 10 i više posto mirovine i onima kojima to predstavlja samo par postotaka mirovine. Međutim, problem je što i danas vrlo veliki broj ljudi ima ispodprosječna primanja, a to znači da će za 30 – 40 godina svi ti ljudi imati mizerne mirovine. Nitko se neće sjećati tko je danas bio ministar ili predsjednik Vlade RH, ali će isto tako tražiti odgovor na pitanje zašto su im male mirovine. Pogledajmo samo kakav je danas odnos između zaposlenih i umirovljenika i kakav će biti u budućnosti, kakva nam je gospodarska struktura i sl. Može li se s velikim udjelom uslužnih djelatnosti i turizmom, odnosno jeftinom radnom snagom očekivati rast gospodarstva, a time i povećanja mirovina. Nažalost mi nemamo gospodarstvo temeljeno na suvremenim tehnologijama u kojem bi se zapošljavali visokoobrazovani stručnjaci, nego nam u najboljem slučaju trebaju radnici raznih profila u uslužnim djelatnostima i građevini. U nekim komentarima na ovaj prijedlog zakona pročitao sam da bi se mirovine mogle povećati ukidanjem poreza na dohodak. Slažem se s takvim prijedlozima, jer smatram da je nepravedno da umirovljenici iz svojih mizernih mirovina plaćaju još i porez na dohodak pa makar to bilo i po stopama umanjenim za 50%. Međutim, pretpostavljam da takvi prijedlozi neće biti prihvaćeni uz neko prigodno obrazloženje, ipak se jedinice lokalne samouprave ne smije ostaviti bez dobrog dijela prihoda, jer je najlakše je uzeti od umirovljenika koji ne mogu „pobjeći“ u inozemstvo za razliku od mlađe populacije. Kojekakvim poreznim i drugim olakšicama pokušava se mlađu populaciju zadržati u Hrvatskoj, pa je tako više od milijardu eura državu koštalo petogodišnje oslobođenje poslodavaca od plaćanja zdravstvenih doprinosa od 2021. do 2023, za mlade do 30 godina (domaće i strane). (Izvor: Članak „Minimalci buše fondove“ , tiskano izdanje „Večernji list“ od 19., 20. i 21.04.2025. II godina 65. II br. 21963, str. 40., autorica Dijana Jurasić) Na raznim internetskim portalima može se pronaći informacija da je porez na mirovinu platilo 435.000 umirovljenika, da je država od poreza na mirovine samo u rujnu 2024. prihodovala više od 15 milijuna eura, što bi na godišnjoj razini iznosilo 181,5 milijuna eura, te da je sve više umirovljenika zahvaćeno poreznim škarama. Ako su izmjenama i dopunama članka 46. Zakona o porezu na dohodak hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu samo 2 godine oslobođeni čak 5 godina plaćanja poreza na dohodak i uz to imaju sigurno i neku ušteđevinu, onda su valjda zavrijedili isti tretman i umirovljenici koji su radili 30 i više godina u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Prije svega ističemo kako je Programom Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. predviđeno povećanje mirovina u mandatu Vlade Republike Hrvatske, dakle od 2024. godine kada je prosječna sveukupna mirovina iznosila 580 eura. Ne može se prihvatiti teza kako će mirovina samo usklađivanjem porasti na 750 eura mjesečno, već je za to potrebno osigurati i druge mjere koje će pridonijeti povećanju mirovina. Ističemo porez na dohodak nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 20 | DUBRAVKA CINDRIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, Ne bi se sa Vama složila da je prosječna starosna mirovina za staž od 41 godine 915,75 eura. Imat ću za par mjeseci 41 godinu staža, VŠS, uglavnom rad u državnoj službi izračun imam da sam ispod zagarantiranog minimuma, a što je i kod većine budućih penzionera koje poznam. Odlazak u mirovinu mi postaje trauma ne veselje. Izdvajanja za drugi mirovinski stup individualne kapitaliziranje štednje su određena bila Zakonom. Sada kada je pružena mogućnost da se povuče 20% ukupnog iznosa na osobnom računu postoji uvijek ali.. da li se može zakonodavstvom izjednačiti jednako usklađenje mirovine u I. mirovinskom stupu i u II mirovinskom stupu da li jednokratna isplata se može vezati za iznos na osobnom računu a ne za najnižu mirovinu da li se može ukinuti ili umanjiti porez na ta jednokratna isplaćena sredstva. Zaključak moje generacije koja je odradila puni staž da je bilo bolje da smo ta sredstva izdvojena za mirovinu imali na osobnim računima i onoliko koliko si uplatio da toliko i konzumiraš. | Nije prihvaćen | I. mirovinski stup je javni sustav koji nije usporediv s II. mirovinskim stupom u pogledu načina financiranja, upravljanja i raspodjele mirovina s obzirom na to da II. mirovinski stup isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Budući da se radi o dvije različite vrste mirovinskih sustava, posebno u odnosu na način financiranja, nema opravdanog razloga za izjednačavanje modela usklađivanja mirovina u oba mirovinska stupa. Nadalje ističemo kako isplata mirovina iz II. mirovinskog stupa i porez na dohodak nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 21 | MARTA ZADRAVEC | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Postovani! U vezi članka 37. rekla bih slijedeće: primjena Zakona isključivo određenog datuma predstavlja oblik diskriminacije prema onima koji su zakinuti jer nisu obuhvaćeni retroaktivno. Takva selektivnost nije samo pravno sporna, već i moralno upitna, jer se prava i obveze ne bi smjela određivati umjetnim granicama. Kada se pravda mjeri datumima, a ne jednakim kriterijima, jasno je da interes predlagatelja nadilazi načelo pravičnosti. Predlažem da se pravo 1 godine staža za dijete prizna svim ženama od 2019.g. | Nije prihvaćen | Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. |
| 22 | DAVOR VUKOSAV | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Osobe koje su u mirovini, a kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje zbog profesionalne bolesti nakon odlaska u mirovinu, ne mogu konzumirati ovo pravo, jer prema tumačenju HZMO, njima tjelesno oštećenje nije nastalo za vrijeme rada. Takvo tumačenje nije u redu, jer profesionalna bolest AZBESTOZA svoje prave simptome pokazuje nakon proteka dosta vremena. Smatram da novi zakon treba propisati da sve osobe koje su tijekom rada bile izložene azbestu, a utvrđeno im je tjelesno oštećenje od 30 posto i više zbog azbestoze, trebaju imati pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja, jer je očigledno da je azbestoza nastala za vrijeme rada, a ne nakon odlaska tih radnika u mirovinu. | Nije prihvaćen | Profesionalne bolesti nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 23 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | U SUH-u smo neugodno iznenađeni odlukom da se povećanje mirovina za korisnike invalidskih mirovina kao i ukidanje penalizacija sa 70 godina odgađa za 1. siječnja 2026. godine te još niz prava poput mogućnosti rada na puno radno vrijeme uz zadržavanje pola mirovine, jer je to suprotno dogovorima na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i Radnoj skupni za izradu novog ZOMO-a, a na kojima su predstavnici SUH-a sudjelovali s članovima Vlade/Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ta odgoda znači i smanjenje prava, pa čak i nedobivanje prava, jer brojni umirovljenici neće to ni dočekati, s obzirom da ih svake godine umre oko 50 tisuća, a rješenja o ukidanju penalizacije i povećanje invalidskih mirovina će se donositi do ožujka 2026. S ozbirom da je Vlada u javnost već išla s projekcijom da će do kraja njezinog mandata 2028. ovim izmjenama prosječne "sveukupne" mirovine narasti najmanje na 800 eura, nejasno je zašto se u OCJENI STANJA navodi kako će "sveukupne" mirovine narasti najmanje na 750 eura. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju SUH smatra tek malim korakom naprijed, koji neće riješiti glavne probleme, a to su niske mirovine i nizak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji nas svrstava na europsko dno po tom važnom pokazatelju (45 % kada se uključe korisnici mirovina po posebnim propisima, a isključe korisnici prema međunarodnim ugovorima, odnosno 40 % kad se uključe svi). | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. Programom Vlade Republike Hrvatske 2024. – 2028. predviđeno je da će predloženim mjerama u okviru mirovinskog sustava prosječna sveukupna mirovina do kraja mandata iznositi najmanje 750 eura. Međutim, osim mjera iz Programa Vlade Republike Hrvatske ovim Nacrtom prijedloga zakona predviđene su i druge mjere kao što su povećanje invalidskih mirovina, dodatno povećanje najnižih mirovina i ukidanje penalizacije s navršenih 70 godina života, koje će osigurati dodatni rast mirovina do kraja mandata u 2028. godini. |
| 24 | VITOMIR BEGOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Podrška iznijetom stajalištu g. Željka Šempera, ponavljam (citat): „Naš ZOMO ne može bez nepravdi i diskriminacije, 10 puta se mijenjao, uvijek nekoga ošteti, pa sada i kod prijevremenih mirovina imamo četiri režima penalizacije: 1. od 1999.-2010. iznosi maksimalno za pet godina ranijeg umirovljenja 9% ili 0,15% mjesečno, 2. od 2010.-2013. od 9-20,4%, 3. od 2014.-2018. od 6-19,2% i 4. od 2019. 12% ili 0,2% mjesečno. Predlažem: svima do 70. rođendana do ukidanja penalizacije ujednačiti polazni faktor na 0,15% koji je bio do 2010. ili na 0,20% koji je od 2019. godine. Postoji još jedan problem i nepravda kod dviju vrsta starosnih mirovina, a to je bonus za duži rad: od 1.1.2014. Sabor je donio odluku o bonusu od 0,15% za svaki mjesec rada nakon 65. godine života (uvjet 35 godina staža) i nakon 60. godine života za dugogodišnje osiguranike s uvjetom 60 godina života i 41 godinom staža. I onda je "pametni" ministar Pavić 1.1.2019. ukinuo bonus s uvjetom 60/41 (?). Kaže on "ovi su dvostruko nagrađeni, nemaju penalizaciju i imaju bonus 0,15%", pa je 1.1.2023. bonus ipak vraćen, ali je u međuvremenu za rad nakon 65. godine bonus postao trostruko veći i iznosi 0,45%. Umirovljenici 60/41 ostvarili su respektabilan staž od 42 godine i pet mjeseci, produžili su rad nakon 41. godine i zaslužuju barem bonus od 0,30%, a osim toga sigurno su potentniji za dodatni rad s obzirom na godine!“ Dodatno – obeštetiti sve one koji su zakinuti štetnim izmjenama ZOMO krajem 2018.g. | Nije prihvaćen | U odnosu na retroaktivnu primjenu odredbe o penalizaciji od 0,2 % u cilju izjednačavanja visine smanjenja različitih kategorija umirovljenika, skrećemo pozornost kako je smanjenje polaznog faktora od 0,2 % u primjeni od 1 siječnja 2020. godine, a ovim Nacrtom prijedloga zakona predloženo je ukidanje smanjenja polaznog faktora, tzv. penalizacije s navršenih 70 godina i zatečenim korisnicima, što će u najvećoj mjeri obuhvatiti korisnike koji su prijevremenu starosnu mirovinu ostvarili s većim stupnjem smanjenja. Vezano za retroaktivnu primjenu odredbi o povećanju polaznog faktora, tzv. bonifikaciji, ističemo kako se izmjene zakonskih propisa u pravilu primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu. U vezi povećanja tzv. bonifikacije za korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, ističemo kako se radi o mirovini koja se ostvaruje pet godina ranije od propisane dobi za starosnu mirovinu, što pretpostavlja i duže korištenje mirovine. Stoga ne nalazimo opravdani razlog za primjenu istog postotka tzv. bonifikacije za starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne uz navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine, i to bez ostvarivanja bilo kakvog dodatnog uvjeta, što pridonosi adekvatnosti mirovina. |
| 25 | ŽELJKO ŠEMPER | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | 1. Gotovo svake godine imamo Poreznu reformu, ali nikako da se rješavaju krucijalni problemi koji su na štetu umirovljenika. I ovih dana slušamo o sjajnom rastu BDP od 3,9%, ili čak četiri puta većem nego u EU. Na drugoj strani medalje najviša inflacija u EU i najniži udio hrvatskih mirovina u prosječnoj plaći, sada u travnju iznosi 40,25%, što je na dnu EU. Prosječna mirovina iznosi 570 eura, porezni cenzus je samo 30 eura veći, 600 eura. Prošle godine iznosio je 560 eura, pa su svi "dobitnici" raznih dodataka do 840 eura mirovine, plaćali porez, a neki su u tri mjeseca u proračun vratili cijeli dodatak. U 2024. oporezovano je bilo 438.451 umirovljenik, a država je prikupila ukupno 136 milijuna eura poreza - skoro dovoljno za tzv. 13. mirovinu! Zbog toga predlažem: a) ukidanje poreza na sve mirovine ili b) u prijelaznom razdoblju - da porezni cenzus bude iznos minimalne plaće (sada je 970 eura) i da umirovljenici s 40 i više godina budu oslobođeni poreza na mirovine. 2. Do 2010. godine u RH su postojale porezne olakšice, ali je većina ukinuta. Već 15 godina hrvatskim građanima porezna olakšica nije trošak liječenja u privatnim ordinacijama i klinikama u koje odlaze, jer u javnom zdravstvu ne mogu dobiti termin zbog predugih lista čekanja po godinu i više dana. Isto tako, porezna olakšica nisu ni uplate u 3. stup dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, ako to plaća radnik ili umirovljenik, ali ako za radnika to plaća poslodavac, za njega je to porezno priznati trošak. Da li tu postoji "miris" diskriminacije?. Odbor za socijalnu zaštitu Europske komisije preporučio je RH da uvede poreznu olakšicu za taj tip štednje, kao i ostale uplate za životna osiguranja, kad građani vode brigu o životu u starosti. 3. Na dnevnom redu prošlog saziva Sabora postojala su dva Prijedloga izmjene zakona saborskog zastupnika Silvana Hrelje: a) ukidanje i smanjenje HRT pristojbe za umirovljenike i b) ukidanje penalizacije za korisnike najniže mirovine. Do raspuštanja Sabora ova dva prijedloga nisu stigla do rasprave i određenih odluka, a bila su dio Sporazuma između premijera Plenkovića i zastupnika Hrelje. Prema tome, predlažem Vladi, da ponovo ova dva prijedloga uputi u saborsku proceduru. 4. Prema svim globalnim podacima o stanju mirovinskog sustava vidi se, da je ovakav sustav generacijske solidarnosti neodrživ. Udio mirovina u plaći je na 40%, prosjek EU je 58%, premijer je 2016. postavio cilj od 60%(?); u 2024. udio godišnjeg troška mirovina u BDP-u iznosi 9,6%, (2015. je iznosio 10,65%), prosjek EU je 12-13%, (Grčka i Italija imaju 16%). Godišnji trošak mirovina u 2024. je iznosio 8,3 milijarde eura, 60% je prikupljeno doprinosima, a 40% iz državnog proračuna. Zbog toga je državi prioritet ODRŽIVOST tog sustava i raspodjela proračuna prema vlastitim interesima, a zadnja briga ADEKVATNOST mirovina onih koji su gradili ovu državu. 5. Zbog toga predlažem nepopularnu mjeru među poslodavcima, a to je povećanje mirovinskog doprinosa za 1. stup - s 15 na 20%. Za usporedbu, države iz našeg okruženja (Slovenija, Mađarska, Češka, Poljska......) u prosjeku imaju doprinos 27%. Na protivljenje poslodavaca da onda neće biti konkurentni, treba ih pitati, kako su onda poslodavci u tim državama konkurentni, a naši s manjim doprinosima nisu? | Nije prihvaćen | Kako bi se osigurala održivost mirovinskoga sustava ovim Nacrtom prijedloga zakona predložene su izbalansirane mjere kojima je cilj povećati adekvatnosti mirovina uz zadržavanje sadašnje visine stope doprinosa za mirovinsko osiguranje. Napominjemo kako porezno rasterećenje, dobrovoljna mirovinska štednja i povećanje stope doprinosa za mirovinsko osiguranje nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. U odnosu na prijedlog za ukidanje penalizacije najnižih mirovina, ističemo kako je Nacrtom prijedloga zakona predloženo ukidanje penalizacije za sve korisnike prijevremene starosne mirovine s navršenih 70 godina života, stoga nije moguće propisati drugačije uvjete za najniže mirovine, posebno uzimajući u obzir da se ovim Nacrtom prijedloga zakona predlaže dodatno treće povećanje najniže mirovine. |
| 26 | NENAD ZELIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Predlažem da se umirovljenicima omogući otvaranje vlastitog obrta (ili nastavak rada vlastitog obrta za postojeće obrtnike) bez obustave mirovine . Ako je već moguće biti zaposlen do 4 sata uz punu mirovinu, ne vidim razloga zašto nije moguće otvaranje obrta uz zadržavanje pune mirovine. Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost omogućava se nastavak obavljanja obrta odnosno samostalne djelatnosti s navršenih 65 godina života uz istovremenu isplatu pola mirovine. Zbog specifičnosti obrta, pretpostavlja se rad s punim radnim vremenom te bez izmjene drugih propisa nije moguće omogućiti rad do polovice punog radnog vremena. |
| 27 | SANJA ŠVAGELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Mišljenja sam da je u Prijedlogu Zakona o mirovinskom potrebno: 1. izjednačiti način usklađivanja mirovina iz prvog i drugog stupa.Izrazito je nekorektno raditi razliku u usklađivanju mirovina, sa promjenama koje su stalne, budući da se na postojeći način demotivira izdvajanje u 2.stup (a za mnoge je bilo obavezno) i postavlja pitanje opravdanosti 2.stupa, jer je nevjerojatno i ekonomski teško objašnjivo , kako onaj ko izdvaja 37 godina u 1.stup i 25 godina u oba stupa ima manji izračun mirovine(uz VSS) kombiniranjem oba stupa , nego samo iz 1. stupa (koji je za svoje korisnike kada ga izaberu --u povlaštenom položaju i gdje korisnik nema vlastita sredstva, niti nasljeđivanje istih od strane nasljednika.). 2. Penalizacija mirovine bi se trebala ukinuti (ne svima jednako sa 70 godina starosti) nego nastupanjem uvjeta starosti kod osiguranika, istim onim uvjetom, sa kojim je mogao ići u godini kada je išao/prisiljen u prijevremenu mirovinu. Dakle, ako je poznato da npr žene u prijelaznom periodu mogu ići najranije 5 godina ranije od uvjeta za starosnu (maksimalno 5 godina prije), penalizacija pod niti jednim obrazloženjem ne bi trebala biti nikome od prijevremeno umirovljenih obračunavata duže od 5godina. Istekom tih 5 god(ili manje) /ispunjavanjem tog starosnog uvjeta koji je bio na snazi tada- mirovina bi bila korigirana. 3. Osiguranici sa VSS koji su kasnije ušli na tržište rada i više ulagali u znanje, trebali bi za godine redovnog studiranja imati priznat staž. Time bi se neko ko je sa 23 godine stekao već VSS i ušao na tržište rada izjednačio u startu po stažu sa onim ko je sa 18 g i SS počeo raditi (idealan slučaj kada se odmah zaposlio), te bi status dugogodišnjeg osiguranika bio ranije dohvatan onima sa VSS. Ovako ispada da ulaganje u znanje nije verificirano nigdje (osim u Saboru i ponegdje) , te da je osiguranik još penaliziran pri odlasku u mirovinu. 4. Kontinuiran staž bez jednog dana prekida, također bi trebao nositi neki bonus pri izračunu mirovine. 5. U sklopu demografskih mjera (ali i retroaktivnog priznavanja prava ženama osiguranicima) , razdoblja bolovanja kroz radni vijek /zbog trudnoće i bolovanja zbog djeteta- ne bi smjela usporedbom svojevremene rodiljne naknade za takvo bolovanje sa prosječnom plaćom iz tog razdoblja (tzv faktori/koeficijenti po godinama pri izračunu mirovine ) biti uspoređivana bez korigiranja takve naknade plaće na koeficijent 1, budući da su svojevremeno naknade na takvim bolovanjima bile simbolične u odnosu na današnje. 6.Svaka promjena zakona koja se odnosi samo na nove osiguranike nije korektna za sve one koji su prije ili neposredno prije bili primorani otići.. 7. Također , totalno je nejasno /ili je jasan motiv/ zašto osiguranik koji jednom ode u mirovinu i nastavi raditi na pola radnog vremena stalno ili povremeno, samim time ne bi bio kandidat za smanjenje penalizacije, nego nakon godine staža (ili 2g na pola radnog vremena), može tražiti novi izračun mirovine (koji mu može i umanjiti mirovinu, budući da je pola plaće-pola u odnosu na prosječnu plaću u zemlji) , ali mu se penalizacija NIKAD(?!) ne ukida....Napunio je u međuvremenu novim doprinosima i izdvajanjima blagajnu, radio preko granica svojih godina, ali penali su penali? Maksimalno trajanje penala trebalo bi svakom osiguraniku biti maksimalno 5 godina, a kod dodatnog rada iz/uz mirovine, također bi trebalo biti adekvatno korigirano, ako se želi biti dosljedan sa "zadržavanjem" umirovljenika na tržištu rada. Zakonodavac zadržava i penalizira osiguranike, a poslodavci ih se žele rješiti i uštediti. Nesklad. 8.zašto se ne bi reguliralo/ukinuo porez da pri dizanju dijela sredstava iz 2. i 3. stupa se ne uzima porez, jer se pri svakom izdvajanju i punjenju tih stupova, porez već uredno naplatio? Nije li to duplo oporezivanje istoga? 9.lijepo da se brine o starima i nemoćnima, onima koji nikad nisu radili, ali trebalo bi se brinuti i onima koji su uredno svoju mirovinu zaslužili i nemaju minimalnih 15 nego 35- 40 g staža) 10.trebao bi se valorizirati staž,(pravedno uzimajući više kriterija), a ne samo puke godine starosti po formuli i procjeni koliko će ko još živjeti.. 11.ne bi li bilo manje opterećenje na postojeće osiguranike, da se sustav postavi na zdravim osnovama, da se postavi kalkulacija da umirovljenici ne izvlače tuđi novac, nego onaj koji su 35 ili 40 g uplaćivali (na svakom obračunskom listiću je bilo duplo iskazan bruto od neta koji smo dobivali i kemijali preživljavanje cijeli život..)? 12. i na kraju lijepo je što postoje obiteljske mirovine, te dodaci od preminulog supružnika te što je to zaista u korist osiguranika, ali što sa kategorijama samaca, što sa kategorijama onih koji su se možda kroz život ili pred kraj života razveli, cijeli život u braku su djeca bila porezna olakšica drugom supružniku, a poslije su bili možda samohrani roditelji ili su plaćali alimentacije, što sa umirovljenicima koji još uzdržavaju djecu na školovanju/studiranju, da li je na te kategorije neko mislio u ovom Zakonu? Da se njima prizna neki koeficijent ili doda na puki izračun koeficijenta mirovine po godinama... 13. Zašto umirovljenici ne bi imali Regres (imaju i oni pravo na odmor), Božićnicu , Uskrsnicu, kao što većina poslodavaca isplaćuje? 14. Zašto im dopunsko zdravstveno osiguranje ne bi plaćala država? 15. Zašto uopće limit za plaćanje poreza iz mirovine nije na razini višoj nego za osobni dohodak (osobni odbitak umirovljenika bi trebao biti viši nego onoga koji je zaposlen i prima plaću)? Sve bi se to moglo razraditi, a izvori financiranja ne trebaju biti isključivo radničke plaće, nego kombinacija drž. proračuna i lokalnih jedinica, koje i tako mi sve godinama plaćamo, a te plaće su korigirane, za razliku od puno drugih koje godinama nisu. Hvala. | Nije prihvaćen | I. mirovinski stup je javni sustav koji nije usporediv s II. mirovinskim stupom u pogledu načina financiranja, upravljanja i raspodjele mirovina s obzirom na to da II. mirovinski stup isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Budući da se radi o dvije različite vrste mirovinskih sustava, posebno u odnosu na način financiranja, nema opravdanog razloga za izjednačavanje modela usklađivanja mirovina u oba mirovinska stupa. S obzirom na relativno nisku stopu smanjenja prijevremene starosne mirovine, svega 0,2 % za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava (maksimalno 12 %), ukidanje penalizacije sa 65 godina života nije komplementarno s ostalim mjerama jer ne utječe pozitivno na potrebu obeshrabrivanja prijevremenog umirovljenja. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje. Radi smanjenja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca uveden je institut dodanog staža kojim se nastoji smanjiti razlika u visini mirovina nastala zbog korištenja rodiljnog dopusta te privremene spriječenost za rad zbog njege djeteta. Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. U odnosu na institut penalizacije prilikom ponovnog određivanja mirovine navodimo kako se prilikom ponovnog određivanja mirovine penalizacija veže isključivo uz razdoblje korištenje mirovine, a ne uz navršenu starosnu dob prilikom ponovnog određivanja, za razliku od ostvarivanja prava gdje se veže uz starosnu dob. Pitanje poreza i zdravstvenog osiguranja nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 28 | ROMAN ČAPLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Vlada RH promjenama mirovinskog zakona želi pozitivno utjecati i na sadašnje zaposlenike u smislu dužeg ostajanja u svijetu rada. Slijedeći taj javno navedeni, opravdani i poželjni cilj kao i cilj smanjenja zaostajanja mirovina za rastom BDP-a i plaća namjerava se uvesti godišnji dodatak - 13. mirovina ili trajni dodatak 13. mirovina kao godišnji dodatak najbolje ostvaruje proklamirani cilj reforme mirovinskog sustava: A) 13. mirovina trebala bi biti svakom umirovljeniku isplaćena u iznosu jednakom kao njegova individualna mirovina za 12. mjesec tekuće godine. Uvažava i potiče sadašnje zaposlenike na duži ostanak u svijetu rada jer ovisi kako o radnom stažu tako i dodatno stimulira zaposlenike da rade samo za prihode iz kojih poslodavci plaćaju mirovinske doprinose što će donijeti bolje mirovine i njima i sadašnjim umirovljenicima. B) Ako financijske mogućnosti ne dozvoljavaju isplatu pune 13. mirovine sljedeći model po ispravnosti bio bi isplata značajnog dijela (80%, 70%) individualne mirovine svakom umirovljeniku. Godišnji dodatak kao trajni dodatak. C) Samo godine radnog staža pojedinog umirovljenika puta AVM! Nema potrebe za svakogodišnjim odlukama o vrijednosti godišnjeg dodatka po godini staža. Takav godišnji dodatak uopće ne uzima u obzir uplate u mirovinski fond tijekom rada. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predloženo je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, što predstavlja vrlo važan iskorak u mirovinskome sustavu. Pri tome će se voditi računa da se na odgovarajući način valorizira dulji staž tako da se visina dodatka veže uz navršeni mirovinski staž, a vrijednost jedne godine mirovinskog staža utvrđivat će Vlada Republike Hrvatske odlukom u skladu s fiskalnim i gospodarskim mogućnostima. |
| 29 | ŽELJKO JAKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | 1. Priznavanje staža za vrijeme visokoškolskog obrazovanja i 2. Priznavanje staža za vrijeme vojne obuke (obvezni jednogodišnji staž na poziv Ureda za obranu), a kojim su muškarci stavljeni u neravnopravan položaj s ženama i izgubili godinu danaaaaaa staža u konačnici. | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka i redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunavaju se u mirovinski staž. Također, vojni rok i razdoblje studiranja uređuju se posebnim propisima te njihovo uračunavanje u mirovinski staž nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava već je potrebno istovremeno horizontalno usklađivanje s drugim propisima. |
| 30 | IVAN LUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Predlažem da se u ''Novi Zakon'' uvrste odredbe koje omogućuju uz primanje pune mirovine rad paušalnog obrtnika i nakon odlaska u mirovinu do polovine sadašnje gornje granice primitaka prije zakonske obveze ulaska u sustav PDV-a tj. do 30.000 eura godišnje. Pojašnjenje: Radom kod drugog poslodavca paušalni obrtnik ostvaruje pravo na odlazak u punu starosnu mirovinu, ali uz rad kod drugog poslodavca ima registriran obrt s paušalnim oporezivanjem (sada gornja granica prije obveze ulaska u sustav PDV-a 60.000 eura) koji već godinama uspješno posluje znatno ispod gornje granice primitka prije obveze ulaska u sustav PDV-a - ali ispunjava slobodno vrijeme i doprinosi poboljšanju standarda življenja. Isti paušalni obrtnik bi i kao umirovljenik mogao nastaviti pomalo raditi u obrtu jer ta djelatnost ne zahtijeva punu fizičku i zdravstvenu sposobnost, taj rad mu pričinjava zadovoljstvo i naravno doprinosio bi umirovljeničkom standardu, ali mu to ''Zakonom'' nije dopušteno. Još jednom molim nadležne da se u ''Novi Zakon'' uvrste i odredbe koje bi regulirale mogućnost rada paušalnih obrtnika nakon odlaska u mirovinu, hvala, Ivan Lukić | Nije prihvaćen | Ovim Nacrtom prijedlogom zakona svi obrtnici su izjednačeni u pogledu mogućnosti rada i korištenja mirovine. |
| 31 | IVAN LUKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, u ''Nacrtu'' se nigdje ne spominju obrtnici s paušalnim oporezivanjem. Mislim da su (smo) opet kao i do sada nepravedno izostavljeni iz ovog Zakona. Predlažem da se uvrsti mogućnost rada paušalnog obrtnika i nakon odlaska u mirovinu do polovine sadašnje gornje granice primitaka prije zakonske obveze ulaska u sustav PDV-a tj. do 30.000 eura godišnje. Pojašnjenje: Radom kod drugog poslodavca paušalni obrtnik ostvaruje pravo na odlazak u punu starosnu mirovinu, ali uz rad kod drugog poslodavca ima registriran obrt s paušalnim oporezivanjem (sada gornja granica prije obveze ulaska u sustav PDV-a 60.000 eura) koji već godinama uspješno posluje znatno ispod gornje granice primitka prije obveze ulaska u sustav PDV-a - ali ispunjava slobodno vrijeme i doprinosi poboljšanju standarda življenja. Isti paušalni obrtnik bi i kao umirovljenik mogao nastaviti pomalo raditi u obrtu jer ta djelatnost ne zahtijeva punu fizičku i zdravstvenu sposobnost, taj rad mu pričinjava zadovoljstvo i naravno doprinosio bi umirovljeničkom standardu, ali mu to ''Zakonom'' nije dopušteno. Molim nadležne da se u ''Novi Zakon'' uvrste i odredbe koje bi regulirale status paušalnih obrtnika, hvala, Ivan Lukić | Nije prihvaćen | Ovim Nacrtom prijedlogom zakona svi obrtnici su izjednačeni u pogledu mogućnosti rada i korištenja mirovine. |
| 32 | VINKA BLAŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | VINKA BLAŽEVIĆ Vrijednosni bodovi koji se računaju tako da se u odnos stavi ostvarena bruto(ili neto) plaća, prema prosječnoj bruto ili neto plaći u RH, za umirovljenike koji rade 4 sata trebala bi se računati u odnosu na polovinu republičkog prosjeka. Ovako će taj koeficijent dobiven na temelju plaće za 4 sata i republičkog prosjeka za 8 sati, biti vrlo nizak i može u konačnici još smanjiti umjesto povećati mirovinu. APSOLUTNO JE NENORMALNO da ja koja sam 11 godina duže radila od kolegice (ista stručna sprema, ista plaća) startama sa 800 ondašnjih kuna manje mirovine (zato što se netko sjetio ukinuti opciju o deset najpovoljnijih godina, baš u trenutku kada ljudi nisu dobivali plaće ili su dobivali minimalac. Generalno rečeno, u mirovinskom sustavu, uvijek se krpaju promjene tako da rješavaju jedan problem a izazivaju sto drugih nepravdi. Pa i sada sa dodatkom za majke (opet ih imamo tri vrste), sa ukidannjem penalizacije u 70-oj godini. Znam da zakon nije lako donijeti i da je kompleksan, ali vrijeme je da se odustane od prakse da se donosi ishitreno, bez dovoljno sagledavanja problema. Osim toga stavila bih javno imena eksperata koji sudjeluju u donošenju zakona, jer oni odu, a problemi desetljećima ostaju i teško se ispravljaju. | Nije prihvaćen | Vrijednosni bodovi utvrđuju se na temelju plaća i osnovica osiguranja tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova podijeli s razdobljem za koje su obračunati te se prilikom izračuna prosječnih vrijednosnih bodova ukupan zbroj vrijednosnih bodova dijeli sa godinama mirovinskog staža u kojima je ostvarena plaća. |
| 33 | ANĐELKA VUKUŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Bonifikacija za dugogodišnjeg osiguranika koji ima najmanje 41 godinu efektivnog radnog staža je podcijenjena u odnosu na bonifikaciju koju ostvaruje netko tko nastavlja s radom nakon 65. bez obzira na godine radnog staža. Predlažem da i za dugogodišnjeg osiguranika bude bonifikacija po mjesecu dužeg ostanka u svijetu rada 0,45% , jer je puno duže uplaćivao u mirovinski fond i zaslužuje da ga se nagradi za dugogodišnji rad. Napominjem da je prema statističkim podacima obveznika sa najmanje 41 godinom efektivnog radnog staža u RH jako malo (0,048%), a prosječni radni staž u RH je 31 godina. Za umirovljenike samce ništa nije učinjeno iako su diskriminirani po bračnom stanju. Predlažem da se odredi odgovarajuća posebna naknada ili dodatak na samački status, kao što postoji u mnogim europskim državama. Na kraju predlažem da se poveća neoporezivi dio na mirovine. | Nije prihvaćen | Stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uz uvjet 41 staža osiguranja u efektivnom trajanju i 60 godina života predstavlja model ranijeg umirovljenja u odnosu na osiguranika koji stječe pravo na strasnu mirovinu sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U skladu s ranijim stjecanjem prava na mirovinu i prosječnim dužim vremenom korištenja mirovine u odnosu na korisnika starosne mirovine propisana je i odgovarajuća bonifikacija. Napominjemo kako se prava iz mirovinskog osiguranja ne osiguravaju na temelju bračnog statusa već nastupom taksativno navedenoga osiguranog rizika iz sustava mirovinskog osiguranja. |
| 34 | BERNARDA PAČALAT | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, izdvajam dva problema koji nisu riješeni ovim Nacrtom: 1.) Za UMIROVLJENIKE SAMCE do sada ništa nije učinjeno. Umirovljenici samci DISKRIMINIRANI su po bračnom stanju. Nijedna predložena zakonska odredba ne odnosi se na poboljšanje njihovog položaja, a on je bitno teži od položaja umirovljenika koji su/su bili u bračnoj/izvanbračnoj zajednici. Stoga predlažem da se umirovljenicima samcima, zbog njihovog lošijeg umirovljeničkog statusa u odnosu na obiteljske umirovljenike, odredi odgovarajuća POSEBNA NAKNADA ili DODATAK NA SAMAČKI STATUS, kao što postoji u mnogim europskim zemljama. 2.) U izračun mirovine treba uvrstiti SVE DOPRINOSE KOJI SU UPLAĆENI U GODINI U KOJOJ SE ODLAZI U MIROVINU jer, na način kako se to sada radi, pri obračunu mirovine zakidaju se ljudi koji, iz različitih razloga, ne mogu u mirovinu otići 1. siječnja. | Nije prihvaćen | Prava iz mirovinskog osiguranja ne osiguravaju na temelju bračnog statusa već nastupom taksativno navedenoga osiguranog rizika iz sustava mirovinskog osiguranja. Vezano za uračunavanje uplaćenih doprinosa u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu za izračun visine mirovine, ističemo kako se za izračun vrijednosnih bodova uračunava ostvarena plaća, odnosno osnovica osiguranja. S obzirom na to da se vrijednosni bodovi računaju u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj, koju Državni zavod za statistiku objavljuje tek u ožujku sljedeće kalendarske godine, postupak ostvarivanja prava na mirovinu znatno bi se produžio. Stoga je prikladnije i ekonomičnije odrediti prosječni vrijednosni bod bez uračunavanja godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, budući da isto ne utječe značajnije na svotu mirovine. |
| 35 | MILIVOJ ŠPIKA | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | U ime BLOKA UMIROVLJENICI ZAJEDNO (BUZ) predlažem da se u novi Zakon o mirovinskom osiguranju implementiraju navedeni prijedlozi: 1. Da se izvrši ponovni izračun mirovina za sve umirovljenike na bazi 41 godina staža i 65 godina života (41/65), te kao glavni parametar uzme 75 - 80% neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih najboljih 10 godina. 2. Da se uvede institut minimalne mirovine koja bi se određivala umnoškom određenog iznosa sa godinama staža. Prijedlog je da to (travanj 2025.) bude 22 – 25 eur po svakoj godini staža. (Cilj prva dva prijedloga je da se bez odlaganja prosječna mirovina podigne do cca 60% prosječne plaće) 3. Da se nakon 65. godine života ukine penalizacija radi prijevremenog umirovljenja, ili kao prelazno rješenje - alternativa prijedlogu da to bude sa navršenih 70 godina, penalizacija bude ukinuta nakon 65. godine istim brojem godina sa koliko je netko umirovljen prije navršene 65. godine života. 4. Da se nakon prethodno prihvaćenog redovito usklađivanje mirovina radi na bazi parametara rasta cijena ili plaća uz primjenu 100% povoljnijeg faktora. (BUZ predlaže da usklađenja prati rasti plaća) 5. Da se u Zakonu o obiteljskim mirovinama pravo na nasljeđivanje dijela mirovine preminulog partnera poveća sa 27% na 50 – 60% uz podizanje cenzusa na 1,5 prosječne plaće. 6. Da se ukine porez na mirovine za sve ili u najgorem slučaju za mirovine do 1000 eur. 7. Da se za svako rođeno dijete svim majkama prizna 1 godina radnog staža, a ne samo onima koje su umirovljene nakon 2019. 8. Da se Uredbom ili Zakonom uredi obveza redovite isplate božićnice, uskrsnice 9. Da 13. mirovina bude uistinu 13. mirovina a ne supstitut dosadašnjim paketima pomoći. 10. Da se poveća stopa doprinosa za I mirovinski stup i detaljno analizira problem neefikasnosti II mirovinskog stupa uz poduzimanje mjera za otklanjanje istih ili ukidanje istog. 11. Da se tijekom studiranja po nekom od modela već primijenjenih u članicama EU omogući ostvarivanje prava na radni staž, najdulje u okviru trajanja redovnog studija 12. Da se uvede institut javnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe. 13. Osloboditi sva umirovljenička kućanstva od RTV pretplate uz veću programsku zastupljenost u javnim medijima odnosno 14. U Zakonu o radu izmijeniti odredbu po kojoj se za produljenje rada nakon 65. godine treba suglasnost poslodavca na način da to isključivo ovisi o volji zaposlenika 15. Da se uvede određivanje minimalne cijene satnice rada za pojedine djelatnosti i zanimanja i na navedenim parametrima određuje bruto plaća 16. Da se bez odlaganja krene sa sufinanciranjem ugradnje dizala u višekatne stambene zgrade bez dizala ... Sve navedeno nije u ingerenciji HZMO-a ali je u interesu umirovljenika da se uz sve navedeno vezano za Zakon o mirovinskom osiguranju pokrenu paralelno i druga otvorena pitanja koja zadiru u druge resore Vlade RH. Predsjednik BUZ Milivoj Špika prof. | Nije prihvaćen | Mirovinskom reformom iz 1999. godine uspostavljen je sadašnji način izračuna mirovine kako bi se osigurala održivost mirovinskog sustava, a svaka izmjena formule za izračun mirovine u korist isključivo umirovljenika s navršenih 41 godinu staža dovela bi do nejednakosti korisnika. Također, ističemo kako je za korisnike koji imaju 41 godinu staža osiguranja predviđena i tzv. bonifikacija od 0,15 % po mjesecu, ukupno 9 %, ako mirovinu ostvaruju sa 65 i više godina starosti. Time se na odgovarajući način vrednuje njihov rani ulazak u svijet rada i kasnije umirovljenje. Nacrtom prijedloga zakona predloženo je povećanje najniže mirovine na 106 % aktualne vrijednosti mirovine, odnosno za otprilike 3 %, u skladu s gospodarskim i financijskim mogućnostima. Institut minimalne mirovine ne postoji u našem mirovinskom sustavu budući da se u skladu s načelima na kojima počiva naš sustav, mirovina temelji na stažu te distribuciji kroz najnižu mirovinu za one koji imaju najmanja primanja. Ukidanje penalizacije sa 70 godina života važan je iskorak u mirovinskom sustavu, posebno u odnosu na važeće zakonsko uređenje i EU praksu. Ukidanje penalizacije sa 65 godina života nije komplementarno s ostalim mjerama i ciljevima Nacrta prijedloga zakona. Naime, razdoblje korištenja prijevremene starosne mirovine duže je od razdoblja korištenja starosne mirovine te bi snižavanje dobne granice za ukidanje penalizacije negativno utjecalo na održivost sustava i svrhu instituta prijevremene starosne mirovine. Predložena izmjena formule usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena, osigurava dugoročno primjereniji i sigurniji rast mirovina u odnosu na plaće i predstavlja jedan od najpovoljnijih modela usklađivanja na području EU-a, a odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Od 1. siječnja 2023. učinjen je značajan iskorak omogućavanjem korištenja dijela obiteljske mirovine (27%) istovremeno uz osobnu mirovinu. Budući da se radi o iznimci od pravila da se iz sustava generacijske solidarnosti ne mogu istovremeno koristiti dvije mirovine, nužno je propisati odgovarajući limit za određivanje najviše svote dijela obiteljske mirovine, koji je odraz realnih gospodarskih i fiskalnih mogućnosti. Predloženi limit, odnosno cenzus ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja vezan je uz aktualnu vrijednost mirovine, koja se usklađuje dva puta godišnje, čime se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu. Također, treba podsjetiti i na samu svrhu instituta dodanog staža, a to je otklanjanje rodnog jaza u mirovinama između muškaraca i žena te utjecaj na demografska kretanja. S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a imajući u vidu da su korisnici, najvećim dijelom žene, koje su u ranijim razdobljima prema prijašnjim propisima ostvarivale pravo na mirovinu prema povoljnijim uvjetima, kao i načinu izračuna visine mirovine, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. Podsjećamo kako je Vlada Republike Hrvatske do sada isplatila jedanaest jednokratnih novčanih primanja, a godišnji dodatak na mirovinu svim umirovljenicima novo je pravo i važan iskorak u mirovinskom sustavu na temelju generacijske solidarnosti. Visina godišnjeg dodatka ovisi o punim godinama mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža. Stoga, godišnji dodatak nije trinaesta mirovina, već novo pravo kojim se sukladno gospodarskim mogućnostima, vrednujući dulji mirovinski staž, jednom godišnje isplaćuje dodatno mirovinsko primanje. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje. Ostali prijedlozi nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 36 | MARIJA IVKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Prikladna demografska mjera bila bi kada bi dodatni radni staž ostvaren za svako rođeno ili posvojeno dijete ušao i u uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu, a ne samo za određivanje mirovine. Takva je uostalom bila najava prije pokretanja procedure izrade ovoga zakonskog prijedloga. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. |
| 37 | AXEL LUTTENBERGER | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | 1. Nema poreza na mirovinu. 2, Priznavanje staža za vrijeme visokoškolskog obrazovanja. 3. Ukinuti Zakon o najvišoj mirovini (kao to je to učinjeno za dužnosnike), 4. Usklađivanje mirovina kvartalno s najpovljnijih faktorom od 100% (radi sprečavanja stalnog povećanja jaza između plaće i mirovine). 5. Priznavanje radnog staža za djecu za oba roditelja (dakle, bez dikriminacije po osnovi spola - oba roditelja su dužna skrbiti o djetetu). 6. Ne varati s niskim koeficijentima (sada mirovine ispod 40% prihoda prije mirovine). 7. Povećati sve mirovine, a ne izmišljati dodatke (čime se priznaju premali iznosi svih mirovina). | Nije prihvaćen | Pitanje poreza na mirovinu i najviše mirovine nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje Vezano za prijedlog kvartalnog usklađivanja mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, napominjemo kako je predloženi model usklađivanja u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljnijih u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. Uzimajući u obzir svrhu uvođenja instituta dodanog staža, a to je ublažavanje posljedica utjecaja smanjenih prihoda na visinu mirovine u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta, te mogućnost ostvarivanja dodanog staža ocu kada koristi pretežni dio rodiljnog dopusta, nema diskriminacije po osnovi spola korisnika. Predložene mjere iz ovoga Nacrta prijedloga zakona, primjerice izmjena formule usklađivanja i uvođenje godišnjeg dodatka, rezultirat će povećanjem razine adekvatnosti mirovina svih sadašnjih i budućih korisnika mirovine. |
| 38 | ALKA DOMIĆ KUNIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | 1) Ukinite porez na SVE mirovine! 2) Omogućite da i majke koje su već u mirovini (unatrag barem 5 godina) dobiju po 1 godinu staža na svako dijete. 3) Omogućite svima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu da je i dobiju - bez obzira na visinu njihove vlastite mirovine. | Nije prihvaćen | Porez na dohodak nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona.. Vezano za priznanje dodanog staža od jedne godine i majkama koje su već u mirovini, ističemo da se pravo na mirovinu ostvaruje u skladu sa zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu. S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a to je otklanjanje rodnog jaza u mirovinama između žena i muškaraca te utjecaj na demografska kretanja, a imajući u vidu da su žene prema prijašnjim propisima ranije ostvarivale pravo na mirovinu te je izračun mirovine vršen pod drugačijim, povoljnijim uvjetima, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. Svrha uvođenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu jest zaštita korisnika mirovine s nižim prihodima u samačkim kućanstvima. Iz navedenoga razloga uveden je primjereni cenzus u pogledu ukupnog mirovinskog primanja, vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja se usklađuje dva puta godišnje. Time se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. |
| 39 | ANTE JURAS | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Moj prijedlog za novi zakon u vezi penalizacije je da se ukida kad se steknu uvjeti za punu staračka mirovinu u 65 godini života a ne kao prijedlog u 70 godini života. Moj argument je da su prijevremeni umirovljenici kažnjeni jer su otišli ne svojom voljom u mirovinu a ne da uživaju mirovinu 5 godina duže nego onaj koji ide sa 65 godina jer nigdi u zakonu ne piše koliko će ko živiti pa ti ćeš živiti priko 70 i onda ti se ukida penalizacija. Konkretno ja sam ostao bez posla sa 56 godina i dobio otpremninu od koje je porez uzeo svoje MIO svoj dio preko 40000 kn kao za čitav radni staž do 61. godine a uz to sam uplaćivao dobrovoljno mirovinski staž.Imam 39 god i 2 mj. radni staž sigurno više od puno starosnih umirovljenika a moram čekati 70 god da mi se obračuna kako sam doprinosio za vrijeme radnog staža. | Nije prihvaćen | Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. Raniji izlazak s tržišta rada znači ujedno i dulje razdoblje korištenja mirovine, stoga je predloženo ukidanje tzv. penalizacije nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja korištenja prijevremene mirovine. |
| 40 | ZLATKO ROGOŽAR | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, dostavljam prijedloga komentara na nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju kao opći komentar na nacrt Zakona. Pozdravljam prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju koji sadržava brojne pozitivne reforme, osobito one usmjerene na povećanje adekvatnosti mirovina, smanjenje rodnog jaza u mirovinama te olakšavanje rada umirovljenika. Ističem sljedeće pozitivne odredbe: redefiniranje bonifikacije za kasnije umirovljenje bez ograničenja staža i vremena, uvođenje godišnjeg dodatka svim korisnicima mirovine, povećanje dodanog staža za roditelje s 6 na 12 mjeseci, povećanje mirovinskog faktora za invalidske mirovine, ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine nakon 70. godine, proširenje mogućnosti rada uz isplatu mirovine i na obrtnike te invalidske umirovljenike, te preciziranje pojmova i transparentnost formulacije zakonskog teksta. Međutim, upućujem i nekoliko konkretnih prijedloga za poboljšanja: Model usklađivanja mirovina (85:15) može dodatno ugroziti kupovnu moć u razdobljima visoke inflacije. Predlažem zadržavanje postojećeg fleksibilnog modela (70:30 / 30:70) ili uvođenje minimalnog realnog rasta mirovina (+1 % iznad inflacije godišnje). Dodani staž za roditelje – predlažem da se omogući izbor između roditelja te da se razmotri kumulacija dodatnog staža kod djece s teškoćama u razvoju, gdje je skrb dugotrajnija. Najniža mirovina – povećanje na 106 % AVM je pozitivan korak, no predlažem da se ona ubuduće automatski usklađuje s nacionalnom linijom siromaštva i ujedno omogući dodatni socijalni dodatak osobama iznad 75 godina s niskim prihodima. II. mirovinski stup – potrebno je detaljnije razraditi odnos između prava iz I. i II. stupa kod mješovitih korisnika, osobito u pogledu dodataka, kako bi se izbjeglo daljnje smanjenje iznosa mirovina korisnicima koji su štedjeli u oba stupa. Rad korisnika invalidskih mirovina – podržavam prijedlog o radu do 3,5 sata, no smatram da bi takvu fleksibilnost trebalo omogućiti i ostalim korisnicima izvan ZOHBDR-a, uz zdravstvenu procjenu i odgovarajuću kontrolu. Komentar podnosim kao zainteresirani građanin s ciljem unaprjeđenja zakonodavnog prijedloga. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem interesu i podršci predloženim mjerama koje će doprinijeti poboljšanju položaja sadašnjih i budućih umirovljenika. Vezano za Vaš prijedlog o zadržavanju sadašnjeg promjenjivog modela usklađivanja u omjeru 70:30, naglašavamo kako je predloženo rješenje detaljno analizirano te je odraz realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Vezano za dodani staž, skrećemo pozornost kako je svrha instituta dodanog staža otklanjanje rodnog jaza u mirovinama između žena i muškaraca prouzrokovanog korištenjem rodiljnog dopusta, stoga nije moguće omogućiti izbor roditeljima kojem od njih će se uračunavati prilikom odlaska u mirovinu. Vezano za uvođenje socijalnih dodatka, podsjećamo kako su mirovinskom reformom iz 1999. u mirovinskom sustavu ukinuta sva prava koja su bila vezana za preispitivanje dohodovnog i imovnog stanja korisnika te su prebačena u sustav socijalne skrbi. Nasuprot tome, u mirovinskom sustavu se prema načelu solidarnosti vrši preraspodjela sredstva od korisnika s višim primanjima prema korisnicima s nižim mirovinskim primanjima, i to kroz institute najviše i najniže mirovine, s istovjetnim načinom usklađivanja s aktualnom vrijednošću mirovine, dva puta godišnje. U odnosu na prijedlog o detaljnoj razradi odnosa između prava iz I. i II. mirovinskog stupa, navodimo kako se prava iz II. stupa uređuju posebnim zakonima, a u I. mirovinskom stupu kroz institut osnovne mirovine, ako su korisnici odabrali tzv. kombiniranu mirovinu iz oba mirovinska stupa. |
| 41 | NEBOJŠA ŠEVO | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | - omogućiti da se umirovljenik koji je odabrao isplatu iz oba stupa kod bilo koje promjene u sustavu isplata mirovina a osobito kod promjene formule rasta mirovina iz 1. stupa može vratiti samo na isplatu iz 1. stupa (obrazloženje: - da sad idem u mirovinu kod najave "formule 85 - 15" sigurno bih išao na isplatu samo iz 1. stupa). - u izračun mirovine iz 1. stupa uvrstiti SVE uplaćene doprinose pa tako i one koji su uplaćeni u godini kad se odlazi u mirovinu. Ako to HZMOu predstavlja nepremostivi problem onda ta sredstva uvrstiti iduće godine kad poslodavci pošalju sve podatke za prethodnu godinu. Ovo napraviti retroaktivno (obrazloženje: ne mogu svi čekati 1.1. za odlazak u mirovinu. Neki su i prisiljeni taj "potez" napraviti i tijekom godine a za razlozi za to mogu biti razni - od zdravstvenih do objektivnih tj. zbog situacije kod poslodavca i / ili zakona). - omogućiti da se umirovljenik koji je odabrao isplatu iz oba stupa kad god mu to odgovara može vratiti samo na isplatu iz 1. stupa. (obrazloženje: primjer - da sam u trenutku odabira modela znao da će se dogoditi promjene koje mojoj supruzi omogućuju zadržavanje svoje mirovine i isplatu dijela moje mirovine nakon moje smrti i to još i doživotno sigurno bih prebacio sve u 1. stup. Ja sam zbog 2 - 3 tjedna sad u nepovoljnijem položaju od ljudi koji će ovih dana donijeti odluku koji model odabiru.). Ovo ne bi smjelo biti neizvedivo jer se već i sad nakon što se u mirovini radi može tražiti novi obračun. Ako se ovo omogući u mom slučaju bi to značilo da raskidam ugovor sa MODom i sva preostala sredstva uplaćujem u 1. stup i s tim sredstvima HZMO radi novi obračun moje mirovine u skladu sa odlukama i zakonima koji u tom trenutku vrijede. - ukinuti granicu za dobivanje dijela mirovine bračnog druga nakon njegove smrti. Ovo kako je sad dogovoreno je duboko diskriminirajuće prema ljudima koji su se školovali, napredovali u struci i prijavljivali sva svoja primanja (dakle nisu radili na crno, nisu minimizirali uplate doprinosa i maksimizirali dobi ako su bili poduzetnici, .....). Takvi ljudi će imati mirovinu višu od "granične" i neće moći primati dio mirovine bračnog druga nakon njegove smrti. Zar njihovi novci vrijede manje od novaca nekih koji su radili na crno, "izvlačili" dobit i tako minimizirali uplate doprinosa? Ovi drugi su te novce mogli uložiti u npr. nekretnine koje sad "rentaju" i imaju mirovinu manju od "granične" ali su im ukupna primanja (zbog prihoda od imovine) daleko iznad "granične". Zašto oni mogu primati dio mirovine bračnog druga a ovi pošteni i vrijedni ne mogu? | Nije prihvaćen | Zakon o mirovinskom osiguranju ne propisuje izbor povoljnije mirovine iz I. odnosno I. i II. mirovinskoga stupa, već samo način izračuna visine mirovine iz I. stupa korisnika koji odabere tzv. kombiniranu mirovinu iz oba mirovinska stupa. Vezano za uračunavanje uplaćenih doprinosa u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu za izračun visine mirovine, ističemo kako se za izračun vrijednosnih bodova uračunava ostvarena plaća, odnosno osnovica osiguranja. S obzirom na to da se vrijednosni bodovi računaju u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj, koju Državni zavod za statistiku objavljuje tek u ožujku sljedeće kalendarske godine, postupak ostvarivanja prava na mirovinu znatno bi se produžio. Stoga je prikladnije i ekonomičnije odrediti prosječni vrijednosni bod bez uručavanja godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, budući da isto ne utječe značajnije na svotu mirovine. Svrha uvođenja dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu bila je ublažavanje posljedice zaštita korisnika mirovine s nižim prihodima u samačkim kućanstvima. Iz navedenoga razloga uveden je primjereni cenzus u pogledu ukupnog mirovinskog primanja cenzus, vezan uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja se usklađuje dva puta godišnje. Time se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. |
| 42 | ŽELJKO DEKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Poštovani, u vezi izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju u postupku javnog savjetovanja predlažem sljedeće izmjene Nacrta prijedloga Zakona koji se odnosi na penalizaciju prijevremenih mirovina. Penalizacija prijevremenih umirovljenika trenutno iznosi 0,2 posto za svaki mjesec, odnosno 2,4 posto za svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu. Najviši iznos penalizacije je 12 posto za pet godina. No, problem je u tome što je penalizacija doživotna, odnosno ne ukida se kad prijevremeni umirovljenici napune 65 godina, što je dob za redoviti odlazak u mirovinu. Sadašnji korisnici prijevremenih mirovina u razdoblju od 2016. do danas zbog penalizacije imaju niže mirovine do 6 posto, a imaju prosječan duži staž za više od četiri godine ili 13 posto. To onda znači da su u te četiri godine dužeg staža uplatili i više doprinosa pa mogu i duže primati mirovinu. S obzirom na različite stope penalizacije u ove 24 godine u mirovinskom osiguranju, za isto pravo ne smije biti toliko nejednakosti. Naime, propisi o penalizaciji su se od 1991. godine mijenjali čak šest puta s različitim stopama penalizacije! Trenutačno su u primjeni četiri režima i čak devet skupina penalizacije, Prvi skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 1999. godine do 31. listopada 2010. godine. Njima se prijevremena mirovina umanjuje za 0,15 posto mjesečno, dakle najviše devet posto za pet godina. U drugoj skupini su umirovljeni od 1. studenog 2010. do 31. prosinca 2013. godine. Njima penalizacija iznosi od 0,15 do 0,34 posto mjesečno, ovisno o godinama staža. Maksimalno umanjenje prijevremene mirovine tako za ove umirovljenike seže sve do 20,4 posto. Treću skupinu čine umirovljeni od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. godine. Penalizacija za njih iznosi od 0,10 do 0,32 posto mjesečno, odnosno od šest do 19,2 posto maksimalnog umanjenja. Posebno su ovdje pak penalizirane žene u prijelaznom razdoblju. Četvrta skupina je ona važeća i danas, a odnosi se na umirovljene od siječnja 2019. godine, kada je penalizacija ranijeg odlaska u mirovinu izjednačena na 0,20 posto za sve, neovisno o godinama staža. Za najviše pet godina ranijeg odlaska, u odnosu na uvjete za starosnu, može iznositi 12 posto. Relativno visok udio korisnika prijevremenih mirovina u ukupnom broju korisnika mirovina rezultat je specifičnih okolnosti iz hrvatske prošlosti, onih povezanih s Domovinskim ratom i ekonomskom situacijom u državi u pojedinim razdobljima, kao i relativno blagim uvjetima za ostvarivanje prava na prijevremenu mirovinu koji su bili na snazi u prijašnjim razdobljima, što je rezultiralo znatnim priljevom korisnika prijevremenih starosnih mirovina u pojedinim godinama. Međutim, potrebno je skrenuti pozornost na to kako se prijašnji trend ranijeg umirovljenja znatno promijenio i da se udio korisnika koji ranije odlaze u mirovinu konstantno smanjuje u posljednjih desetak godina. Tako je udio novih korisnika prijevremenih starosnih mirovina u ukupnom broju novih korisnika 2013. godine bio 32,2 posto, a 2022. samo 13,6 posto. Kada osiguranik ispuni uvjete za priznanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu prema članku 34. ZOMO-a provodi se sljedeći postupak: “ • U postupku izračuna mirovine prema članku 81. do 84. ZOMO-a utvrđuju se prosječni vrijednosni bodovi • Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine prema čl. 85. stavku 2. ZOMO-a određuje se tako da se polazni faktor iz čl. 85. stavka 1., koji iznosi 1,0 smanjuje za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu • Osobni bodovi za određivanje mirovine prema članku 86. ZOMO-a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem iskazanim u obliku decimalnog broja i s polaznim faktorom. Od tako utvrđenih osobnih bodova određuje se dio mirovine kao osnovna mirovina prema odredbi članka 93. ZOMO-a.“ Nije sporno kako se korisniku prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine ili starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika može odrediti nova mirovina ako je kao korisnik mirovine ostvario najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi i ako su ispunjeni uvjeti godina života i mirovinskog staža iz članaka 33., 34., 35., 180. i 182. Zakona o mirovinskom osiguranju. Međutim, nova mirovina odredit će se prema članku 79. stavcima 1. i 2. i člancima 81. do 88. „starog“ Zakona prema ukupno navršenom mirovinskom stažu i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijašnju mirovinu, a polazni faktor i dalje se određuje u visini polaznog faktora na temelju kojega je bila određena prijašnja mirovina, odnosno ostaje penalizacija kao trajno smanjenje mjesečnog iznosa mirovine za one koji su mirovinu otišli prije nego što ispune uvjete za starosnu mirovinu. STOGA PREDLAŽEM DA SE U NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU U ČLANKU 101., STAVAK 8 NADODA SLJEDEĆI TEKST: „AKO KORISNIK PRIJEVREMENE STAROSNE MIROVINE DULJE VRIJEME ZASNUJE RADNI ODNOS UZ KORIŠTENJE POSTOJEĆE MIROVINE ILI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK PO RAZNIM OSNOVAMA, TE AKO PODNESE ZAHTJEV ZA PONOVNO ODREĐIVANJE MIROVINE KADA ISPUNI UVJET OD 12 MJESECI STAŽA OSIGURANJA, PO TOJ OSNOVI I NAPUNI 65 GODINA ŽIVOTA DA SE PENALIZACIJA PRIJEVREMENE MIROVINE SMANJI ZA UTVRĐENI IZNOS RADNOG STAŽA I POVEĆA POSTOJEĆI IZNOS PRIJEVREMENE MIROVINE KOJU SADA PRIMA. I TO S OBZIROM NA TO KAKO SE POLAZNI FAKTOR ODREĐUJE U VISINI POLAZNOG FAKTORA NA TEMELJU KOJEGA JE BILA ODREĐENA PRIJAŠNJA MIROVINA, ODNOSNO DA SE PROMJENI POLAZNI FAKTOR ZA NAKNADNO UTVRĐENI RADNI STAŽ.“ Naime, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrđuje staž po osnovi drugog dohotka početkom godine za prethodnu kalendarsku godinu, nakon objave podatka o prosječnoj plaći u RH u prethodnoj godini. Staž osiguranja utvrđuje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima i/ili primicima na koje su obračunati i uplaćeni doprinosi podijeli s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku/. HZMO donosi rješenje o novoj određenoj mirovini od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnesenog zahtjeva za ponovno određivanje mirovine. Prema sadašnjem Zakonu o mirovinskom osiguranju i Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju (članak. 101., stavak 8 ako korisnik prijevremene starosne mirovine HZMO-u uputi zahtjev za ponovno određivanje mirovine u 2024. godini za ostvareni dodatni mirovinski staž po osnovi drugog dohotka od 12 mjeseci u 2021.g., 2022. i 2023.g.meni kao dosadašnjem korisniku prijevremene starosne mirovine koju sam primao za vrijeme ostvarivanja drugog dohotka, prigodom određivanja nove mirovine ne povećava se polazni faktor, tj. ne smanjuje se postotak umanjenja prijevremene starosne mirovine za ostvareni staž od 12 mjeseci i povećava mirovina za ostvarenu još jednu dodatnu godinu radnog staža. Ukratko moj prijedlog je da se izmjenama postojećeg Zakona o mirovinskom osiguranju omogući sljedeće: Za dodatni radni angažman /staž/ iza kojeg stoje uplate za mirovinsko osiguranje, umirovljenicima korisnicima prijevremene starosne mirovine treba omogućiti da zatraže novi izračun mirovine kad ostvare najmanje godinu staža osiguranja po osnovi radnog odnosa ili drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi, i uz ispunjen uvjet godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu i to kada korisnik prijevremene starosne mirovine napuni 65 godina života. Da budem sasvim precizan, trebalo bi zakonskim izmjenama Nacrta prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju priznati novo plaćene doprinose za mirovinsko osiguranje /od dana početka korištenja prijevremene starosne mirovine/ u novi izračun mirovine te smanjiti penalizaciju prijevremene mirovine kada umirovljenik ostvari dodatnih 12 mjeseci staža i dodatnih 12 mjeseci života uz još jedan, drugi uvjet – da napuni 65 godina života. Po mome mišljenju, nema nikakvog smisla i protivno je Ustavnom načelu jednakosti građana pred zakonom da „startna“ penalizacija utvrđena rješenjem o određivanju prijevremene starosne mirovine korisnicima ostaje doživotno neovisno o budućem ostvarenju radnog staža po osnovi radnog odnosa ili drugog dohotka, te godina života? Drugo, korisnici prijevremene mirovine nemaju pravo ostvariti sljedeće:“ Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi puta stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža za 0,34% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za 5 godina.“ Znači ako je korisnik prijevremene mirovine /primjerice otišao u prij. mirovinu sa 63 godine/ do 70-te godine ostvari 7 godina radnog staža /neovisno po kojoj zakonskoj osnovi/ nema pravo na smanjenje penalizacije niti na povećanje po gore navedenim zakonskim odredbama. Ovo također ugrožava Ustavno načelo jednakosti građana pred zakonom. Ministarstvo kao osnovni razlog neuvažavanja ovih prijedloga uvijek navodi kako postojeći korisnici prijevremene mirovine primaju već mirovinu. Naravno da primaju, ali umanjenu, penaliziranu zbog godina života u odnosu na ukupno uplaćene doprinose za mir. osiguranje i da stvar bude gora prijevremeni umirovljenici su ostvarili u prosjeku 36 godina staža, što je četiri godine i jedan mjesec više od prosječnih starosnih umirovljenika, a primaju znatno niže mirovine. Ujedno, mene osobno, kao čovjeka koji je cijeli radni vijek proveo na „tržištu“ začuđuje način razmišljanja koji ne uviđa da do potencijalnog smanjenja penalizacije nakon navršene 65. godine života korisnicima prijevremene mirovine na predloženi način ne dolazi nikakvom milosti ili poklonom zakonodavca, nego dodatnim radom i stjecanjem dohotka te plaćanjem mirovinskog osiguranja. Time bi se umirovljenici korisnici prijevremene mirovine stimulirali na rad uz mirovinu i što je najvažnije uplaćivali bi nove doprinose za mirovinski fond i to u ne malim iznosima. Nije lako „odraditi“ cca 19.500,00 EUR bruto drugog dohotka ili dohotka od nesamostalnog rada godišnje u cilju stjecanja 1 godine mir. staža i implicite potencijalnog prava na smanjenje penalizacije korisniku prijevremene mirovine. I usput platiti 1.950,00 EUR doprinosa za mirovinsko osiguranje iz odrađenog bruto dohotka. Ako ovo nije moguće ostvariti, ne vidim nikakva razloga da se onda umirovljenicima naplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje na ostvareni dohodak po svim osnovama. ALTERNATIVA KOJA MINISTARSTVU I HZMO OSTAJE JE UKINUTI PLAĆANJE DOPRINOSA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE SVIM UMIROVLJENICIMA PO SVIM OSNOVAMA OSTVARENJA DOHOTKA /NE MOŽETE U TRŽIŠNOM SUSTAVU IMATI „I OVCE I NOVCE“, ODNOSNO UZIMATI NOVAC A NE DAVATI NIKAKVA PRAVA/. Ujedno, podizanjem razine adekvatnosti mirovina kroz smanjenje tzv. penalizacije ovim prijedlogom na svojevrsni način doprinosi se smanjenju rizika od siromaštva. Jednako tako, za nezaposlene osobe koje nemaju dostatne prihode za podmirenje egzistencijalnih potreba, a korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi, ranije ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava doprinosi povećanju razine socijalne sigurnosti, a istovremeno se rasterećuje sustav socijalne skrbi. Predloženim izmjenama, prije svega, bi se popravio standard dijela korisnika prijevremene starosne mirovine. Drugo, država više ne bi trebala “razbijati glavu” time što će učiniti s penalizacijom tijekom svakih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju. Ovaj prijedlog na određen način predstavlja svojevrstan dokup mirovinskih bodova plaćanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje korisnicima mirovine koji ostvaruju određeni dohodak a koji bi služio za nadoknadu iznosa nastalog penalizacijom zbog prijevremenog umirovljenja, ali i kako bi osoba dosegla minimalni staž na koji se mirovina isplaćuje, odnosno predstavlja uplatu korisnika prijevremene mirovine kako bi u potpunosti nadoknadio gubitke zbog penalizacije. Slično postoji u Saveznoj Republici Njemačkoj. Ujedno smatram kako bi ozbiljna ekonomsko financijska analiza pokazala da realizacija predmetnog prijedloga nema negativne posljedice u smislu financijskog opterećenja i narušavanja održivosti mirovinskog sustava kao i da ne bilo značajnijih odstupanja u broju novih korisnika starosnih i prijevremenih starosnih mirovina u mirovinskom sustavu. Jer ovdje sigurno nije riječ ni o dugoročnom značajnom povećanju broja novih potencijalnih korisnika starosne mirovine, jer isto treba "odraditi" , odnosno nije riječ i o nekom stečenom pravu. Srdačan pozdrav iz Šibenika i hvala unaprijed na razumijevanju! Željko Deković, Šibenik, PS Poseban problem je nadalje što penalizacija u drugom stupu nije tako vidljiva, ali itekako postoji zato što je dob odlaska u mirovinu važan faktor aktuarskih izračuna koje koristi drugi stup tako da će za istu svotu štednje mirovina 65-godišnje muškarca biti veća od mirovine 60-godišnjaka. Tako da bi i ovim izmjenama trebalo uvjetovati ponovni izračun mir. društvima koji bi uvažio predmetne izmjene korisnicima prijevremene starosne mirovine iz drugog stupa. | Nije prihvaćen | Korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. Dakle, prijevremena starosna mirovina umanjuje se prema stopi važećoj u trenutku priznanja prava na mirovinu, a koja je tijekom proteklih razdoblja bila utvrđena u različitoj visini i trenutno iznosi 2 % po mjesecu ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu. Napominjemo kako je u Nacrtu prijedloga zakona predviđeno ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije s navršenih 70 godina života. Što se tiče ponovnog određivanja mirovine na temelju navršene jedne godine staža, ističemo kako se penalizacija u tom slučaju ne mijenja, neovisno o tome je li korisnik navršio dob propisanu za starosnu mirovinu, već je ona vezana uz obustavu isplate mirovine. Stoga nije prihvatljivo rješenje smanjenje penalizacije prema ostvarenom stažu onim korisnicima koji su uz rad primali i puni iznos mirovine. Ukidanje doprinosa nije predmet prijedloga ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 43 | LJILJANA GOMERČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | U invalidskoj sam mirovini s općom nesposobnosti za rad zbog bolesti. Biti ću neizmjerno zahvalna, ako nam dozvolite raditi, a da ne izgubimo pravo na invalidsku mirovinu. Radila bih prema svojim mogućnostima i to svakako neće biti više od dva sata dnevno, ali meni će biti neizmjerno korisno. Radila bih ono što znam i mogu, u glavnom pisanje i prevođenje. Zahvaljujem unaprijed. Članak 100 alineja 3. | Nije prihvaćen | Članak 100. stavka 3. Nacrta prijedloga zakona omogućava rad korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad na manje od 3,5 sata dnevno. |
| 44 | ROBERT MILER | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | Uvedite članak tako da djete koje pod Zavodom za socijalnu skrb nema pravo na obiteljsku mirovinu, ili da ima manji postotak a ne 50% kao sada | Nije prihvaćen | Članovi obitelji umrlog korisnika ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema propisanim uvjetima, stoga dijete koje ispunjava propisane uvjete, obiteljsku mirovinu koristi neovisno o činjenici smještaja u sustavu socijalne skrbi, a opseg priznatog prava ovisi o broju korisnika kojima se priznaje pravo na obiteljsku mirovinu. |
| 45 | BRANKO KNEŽEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU | -Trenutno povecanje zaradjenih mirovina minimalno toliko koliko su dobili oni bez radnog staza, - novi povoljniji izracun mirovina u visini 65% prosjecne place, -100%-tno uskladjenje sa sveukupnim troskovima zivota i rasta placa, -razdvajanje zaradjenih od poklonjenih i mirovina po posebnim uvjetima, -na ime trinaeste mirovine, isplacivati minimalno prosjecnu mirovinu svakom umirovljeniku jer to pripada svakog tko ima pravo na mirovinu. -U slucaju smrti partnera, pravo na zadrzavanje vece mirovine uz dodatak postotka od manje mirovine, neovisno koja kome pripada. -Neoporezivanje mirovine. | Nije prihvaćen | Mjere za povećanje mirovina predložene ovim Nacrtom prijedloga zakona u skladu su s realnim fiskalnim i gospodarskim mogućnostima. Sva druga dodatna povećanja iziskuju osiguranje dodatnih financijskih sredstava te bi mogla dovesti do narušavanja dugoročne održivosti mirovinskog sustava. Udio mirovine u prosječnoj plaći vezan je u najvećoj mjeri za navršeni mirovinski staž i nije ga moguće propisati zakonom. Napominjemo kako već sada korisnici mirovine sa mirovinskim stažem od 40 i više godina primaju prosječnu mirovinu veću od 65 % prosječne plaće. Vezano za prijedlog usklađivanja mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, napominjemo kako je predloženi model usklađivanja u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljnijih u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Godišnji dodatak nije trinaesta mirovina, već novo pravo kojim se, sukladno gospodarskim mogućnostima, vrednujući dulji mirovinski staž, jednom godišnje isplaćuje dodatno mirovinsko primanje. Mirovine ostvarene prema posebnim propisima i porez na dohodak nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 46 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Uvodno, pozdravljamo nastojanje Vlade Republike Hrvatske da se novim Zakonom o mirovinskom osiguranju poboljša materijalni položaj umirovljenika podizanjem razine adekvatnosti mirovina, budući se radi o jednoj od najranjivijih skupina, s obzirom da prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu čak 37% populacije starije od 65 godina živi u riziku od siromaštva, a taj postotak je još veći kod žena (40,1%). Pri tome su najugroženije osobe starije životne dobi koje žive u jednočlanim kućanstvima kod kojih je postotak rizika od siromaštva čak 61,4%. O navedenom smo pisali i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. g. Tako je za pozdraviti što se Nacrtom prijedloga ZMO-a predlaže promjena važećeg modela usklađivanja mirovina prema kojem se stopa usklađivanja mirovina utvrđuje kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje prethodi u omjeru 85%:15% ovisno o tome što je povoljnije, dok je prema postojećem Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN, broj: 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. i 119/2022. -dalje u tekstu: ZMO) navedeni omjer 70%:30% u korist povoljnijeg indeksa. Pučka pravobraniteljica još je u Izvješću za 2023. g. preporučila Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike promjenu važećeg modela usklađivanja mirovina. Nadalje, za pozdraviti je i uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine (dalje: trinaesta mirovina) kao novog instituta u mirovinskom sustavu, čija isplata će biti osigurana svim umirovljenicima koji mirovinu ostvare do donošenja Odluke Vlade RH, neovisno o visini mirovinskih primanja, pri čemu se visina dodatka na mirovinu veže uz pune godine mirovinskog staža koji se uzima za izračun mirovine. S obzirom na to da je člankom 48. stavkom 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) propisano da je u pravilu nakon treće izmjene i dopune potrebno pristupiti donošenju novog propisa, pozdravljamo i to što se predlagatelj odlučio na donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, jer postojeći ZMO, uz temeljni tekst, ima već 10 izmjena i dopuna. Dodatno skrećemo pažnju kako je važno u obrazloženju prijedloga zakona dati objašnjenje pojedinih odredbi koje prijedlog zakona sadrži. Tako su primjerice odredbama koje se odnose na obiteljsku mirovinu postavljena ograničenja u pogledu iznosa, ali i broja osoba koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu odnosno isplatu dijela obiteljske mirovine, međutim za ista se ne daju obrazloženja, a koja su potrebna za ocjenu navedenih ograničenja. Stoga predlažemo doraditi obrazloženje na način da se njime doista i pojasne ponuđena zakonska rješenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem interesu i podršci predloženim mjerama koje će doprinijeti poboljšanju položaja sadašnjih i budućih umirovljenika. |
| 47 | VITOMIR BEGOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Zakon ne smije biti na štetu onih koji su ostvarili godine radnog staža značajno iznad ucvjeta i za to vrijeme iz plaća uplaćivali značajne iznose doprinosa. Zato je potrebno ukinuti s retroaktivnom primjenom Zakon o najvišoj mirovini koju može ostvariti osiguranik kojemu se mirovina određuje prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. U suprotnome i dalje neće biti bitno koliko se doprinosa u mirovinski fond uplaćuje,već koliko je iznosa neporeznih naknada isplaćeno. | Nije prihvaćen | Najviša mirovina nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 48 | MIRA SIGURNJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Korisniku prijevremene starosne mirovine koji je ostvario najmanje 1 godinu staža nakon umirovljenja, kad napuni 65 godina života Zavod može na temelju zahtjeva korisnika odrediti starosnu mirovinu bez penalizacije | Nije prihvaćen | Ukidanje penalizacije s navršenih 65 godina života djelovalo bi stimulirajuće na raniji odlazak u mirovinu što je suprotno intenciji da se novim zakonskim mjerama potakne dulji ostanak u svijetu rada radi veće održivosti mirovinskog sustava i povećanja adekvatnosti mirovina. |
| 49 | ROMAN ČAPLAR | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Promjena teksta Umjesto Osim redefiniranja tzv. bonifikacije za kasnije umirovljenje, predlaže se i promjena važećeg modela usklađivanja mirovina. Predlaže se da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15 %, ovisno o tome što je povoljnije. predlažem: Osim redefiniranja tzv. bonifikacije za kasnije umirovljenje, predlaže se i promjena važećeg modela usklađivanja mirovina. Predlaže se da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao 110% stope promjene indeksa potrošačkih cijena ili indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi ovisno o tome što je povoljnije za umirovljenike. Obrazloženje: Bitni cilj ovog Zakona o mirovinskom osiguranju je povećanje adekvatnosti mirovina. Dosadašnji način usklađivanja 70%:30%, kao i predloženi 85%:15% prema većoj stopi rasta bilo prosječnih potrošačkih cijena bilo prosječne brutoplaće matematičkom zakonitošću vode do naizgled malog ali stalnog stvarnog smanjena adekvatnosti mirovina. Naime, kada je stopa rasta prosječnih potrošačkih cijena veća od stope rasta brutoplaće navedenim usklađivanjima pada realna kupovna moć mirovina. Ako je porast prosječne brutoplaće veći od stope rasta prosječnih potrošačkih cijena umirovljenici ne participiraju u punoj mjeri u porastu realne kupovne moći. Takva se smanjenja adekvatnosti mirovina kroz godine samo gomilaju. Zbog oporezivanjem mirovina postotak usklađivanja je za sve mirovine veće od poreznog praga (sada 600 Eura) manji od nominalne vrijednosti usklađivanja koja se izračunava i navodi. Prosječna stopa oporezivanja mirovina je oko 10%. Također polugodišnja usklađivanja stalno i kasne prema vremenu rasta potrošačkih cijena i prema vremenu rasta brutoplaća. U skladu sa proklamiranim ciljevima Zakona o mirovinskom osiguranju predlažem usklađivanje po formuli 110% veće od te dvije stope rasta. Zbog jasnoće dodajem: Ako je npr.polugodišnja stopa rasta prosječnih potrošačkih cijena 3% a stopa rasta prosječne brutoplaće 2% onda bi usklađivanje bilo 3% pomnoženo s 1,1 tj. 3,3%. Tim načinom usklađivanja bi mirovine svih umirovljenika zadržavale svoju adekvatnost. | Nije prihvaćen | Pri razmatranju zahtjeva za promjenu modela usklađivanja mora se uzeti u obzir da je kretanje indeksa plaća i potrošačkih cijena u direktnoj korelaciji s kretanjem gospodarstva i trenutnim fiskalnim stanjem u državnom proračunu. U slučajevima kada je rast potrošačkih cijena veći od rasta plaća, dolazi do pada realne vrijednosti plaća i za očekivati je da se gospodarstvo nalazi u recesijskom razdoblju koje ima negativne fiskalne učinke na državne financije. Uzimajući u obzir strateško opredjeljenje Vlade Republike Hrvatske za unaprjeđenjem položaja umirovljenika, potrebno je provesti odgovarajuće analize, a potom u skladu s gospodarskim mogućnostima i fiskalnim kapacitetima, dodatno razmotriti je li moguće utvrditi povoljnije usklađivanje od predloženog. |
| 50 | INES MIŠETIĆ LAŠIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, 1. Molim da razmotrite ovaj zakon i ne prihvatite ga "U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada predviđen je bonus za ostvarivanje prava na mirovinu nakon navršene propisane zakonske dobi, i to 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, uz dodatni uvjet da osiguranik ima navršeni mirovinski staž od najmanje 35 godina." Razlog -1. Mladi ljudi se ne mogu zaposliti 2. Ovo će koristiti samo oni koji imaju" Lagan "posao u foteljama , odnosno rade na rukovodećim mjestima i funkcijama . Žena koja je navršila 60 godina ,ima 40 godina staža i rodila i odgojila troje djece,ima kronične bolesti definitivno nema snage raditi duže. 2." Naime, u siječnju 2025. godine prosječna starosna mirovina za 40 i više godina staža iznosila je 917,75 eura, a udio u prosječnoj netoplaći 67,4 %. " - To realno, nije prosječna mirovina. Molim da realno napravite tablice prosječnih mirovina- ne možete u istu grupu staviti npr. člana nadzornog odbora s mirovinom od 3000 eura i radnika NKV ili SSS s mirovinom od 300 Eu. 3. Moilm da razmotrite da se obračun za mirovinu uzima zadnjih 5 ili 10 godina,ili da se bar ne uzimaju godine kada su se koristili rodiljne dopusti ,dopuste za njegu i čuvanje bolesnog djeteta,bolovanja uslijed teških bolesti i slično,jer su im tada primanja bila jako niska. Hvala | Nije prihvaćen | Ovim Nacrtom prijedlogom zakona redefinira se tzv. bonifikacija na način da se veže isključivo uz starosnu dob osiguranika, a ne uz navršeni mirovinski staž. Radi smanjenja rodnog jaza između mirovina žena i muškaraca uveden je institut dodanog staža kojim se nastoji smanjiti razlika u visini mirovina nastala zbog korištenja rodiljnog dopusta te privremene spriječenost za rad zbog njege djeteta. Mirovinskom reformom od 1999. godine uspostavljen je sadašnji način izračuna mirovine kako bi se osigurala održivost mirovinskog sustava, a svaka izmjena formule za izračuna na način da se razlikuje za umirovljenike s navršenih 41 godinu staža dovela bi do nejednakosti korisnika. |
| 51 | MILENA KRALJEVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Povećati gornju granicu za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine koji se isplaćuje korisnicima vlastite mirovine, jer navedeni limit dovodi do nejednakog tretmana korisnika i stvara nepravedne razlike u ostvarivanju prava. Važeći zakon ograničava isplatu dijela obiteljske mirovine na najviše 80 AVM-a, bez obzira na to kolika je bila stvarna mirovina preminulog bračnog druga. Ova mjera nesrazmjerno pogađa korisnike s višim doprinosima tijekom radnog vijeka ili one koji su mirovinu ostvarili svojim dugogodišnjim radom (40 i više goidna) – kako vlastitim, tako i onima preminulog supružnika. Cenzus utvrditi u visini najmanje od 1500,00 eura (cca obiteljska mirovina od saborskog zatupnika) | Nije prihvaćen | Od 1. siječnja 2023. učinjen je značajan iskorak omogućavanjem korištenja dijela obiteljske mirovine (27%) istovremeno uz osobnu mirovinu. Budući da se radi o iznimci od pravila da se iz sustava generacijske solidarnosti ne mogu istovremeno koristiti dvije mirovine, nužno je propisati odgovarajući limit za određivanje najviše svote dijela obiteljske mirovine, koji je odraz realnih gospodarskih i fiskalnih mogućnosti. Predloženi limit, odnosno cenzus ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja vezan je uz aktualnu vrijednost mirovine, koja se usklađuje dva puta godišnje, čime se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. |
| 52 | MIRJANA SREBRO-RAHLE | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlaže se ukidanje ili povećanje gornje granice od 80 aktualne vrijednosti mirovine (AVM) za dio obiteljske mirovine koji se isplaćuje korisnicima vlastite mirovine, jer navedeni limit dovodi do nejednakog tretmana korisnika i stvara nepravedne razlike u ostvarivanju prava. Važeći zakon ograničava isplatu dijela obiteljske mirovine na najviše 80 AVM-a, bez obzira na to kolika je bila stvarna mirovina preminulog bračnog druga. Ova mjera nesrazmjerno pogađa korisnike s višim doprinosima tijekom radnog vijeka – kako vlastitim, tako i onima preminulog supružnika. Ograničenje od 80 AVM-a: - stvara nepravdu među korisnicima koji su uplaćivali više doprinosa i čiji su preminuli partneri imali više mirovine, - ne potiče međugeneracijsku solidarnost ni povjerenje u mirovinski sustav, - smanjuje efektivnu vrijednost kombinirane mirovine, što je osobito važno za žene, koje češće nadžive muževe i imaju niže osobne mirovine. Ukinuće ili povećanje ovog limita: - dovelo bi do pravednijeg izračuna prava, - odražavalo bi stvarnu vrijednost doprinosa uplaćenih tijekom radnog vijeka oba supružnika, - bilo bi usklađeno s načelom proporcionalnosti u isplati mirovina. Ova promjena bi posebno koristila osobama s niskim vlastitim mirovinama, ali čiji je partner imao visoku mirovinu, a što se u sadašnjem modelu ne odražava u konačnom iznosu kombinirane mirovine zbog limita. | Nije prihvaćen | Od 1. siječnja 2023. učinjen je značajan iskorak omogućavanjem korištenja dijela obiteljske mirovine (27%) istovremeno uz osobnu mirovinu. Budući da se radi o iznimci od pravila da se iz sustava generacijske solidarnosti ne mogu istovremeno koristiti dvije mirovine, nužno je propisati odgovarajući limit za određivanje najviše svote dijela obiteljske mirovine, koji je odraz realnih gospodarskih i fiskalnih mogućnosti. Predloženi limit, odnosno cenzus ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja vezan je uz aktualnu vrijednost mirovine, koja se usklađuje dva puta godišnje, čime se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. |
| 53 | MIRJANA SREBRO-RAHLE | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlaže se izmjena zakonskih odredbi koje reguliraju pravo na bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada, tako da se to pravo proširi i na korisnike starosne mirovine koji su navršili 65 godina i nastavljaju raditi na nepuno (pola) radno vrijeme u skladu sa zakonom. Važeći zakonodavni okvir omogućuje pravo na bonifikaciju isključivo osobama koje odgađaju odlazak u mirovinu. Time se zanemaruje značajan doprinos onih umirovljenika koji nastavljaju raditi nakon navršene starosne dobi za umirovljenje, i to temeljem ugovora o radu na pola radnog vremena. Ova kategorija radno aktivnih umirovljenika: - i dalje plaća doprinose, - smanjuje pritisak na mirovinski sustav, - aktivno doprinosi gospodarstvu i prijenosu znanja, - doprinosi ciljevima aktivnog starenja i produženog radnog vijeka. Uvođenjem bonifikacije za ovu skupinu korisnika stvara se pravedniji i poticajniji sustav, koji uvažava stvarni doprinos rada i potiče dulju radnu aktivnost na način prilagođen sposobnostima starijih osoba. Mjera je u skladu s načelima održivosti mirovinskog sustava, demografskim izazovima te preporukama EU o produženju radnog vijeka i promicanju aktivnog starenja. | Nije prihvaćen | Uvođenje bonifikacije prilikom određivanja mirovine na osnovi navršenog staža osiguranja nakon umirovljenja bilo bi protivno samoj svrsi uvođenja bonifikacije kojoj je cilj poticati duži ostanak osiguranika u svijetu rada, prije nego što uopće ostvari pravo na mirovinu. Stoga se bonifikacija kod ponovnog određivanja mirovine veže isključivo uz obustavu isplate mirovine, odnosno skraćeno razdoblje korištenja mirovine, a ne nastavak rada nakon umirovljenja i starosnu dob. |
| 54 | ŽELJKO ŠTRUGLIN | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Mišljenja sam da je potrebno izjednačiti način usklađivanja mirovina iz prvog i drugog stupa. Ne vidim niti jedan razlog zašto je to različito. Zadnjih je godina dio mirovine iz drugog stupa zaostajao u odnosu na dio mirovina iz prvog, čime se dodatno destimulira "dvostupno" umirovljenje. Koliko znam, to je u suprotnosti s onim što se općenito želi postići u narednim godinama. Najpravednije i najmanje komplicirano je izjednačiti načine usklađivanja. | Nije prihvaćen | I. mirovinski stup je javni sustav koji nije usporediv s II. mirovinskim stupom u pogledu načina financiranja, upravljanja i raspodjele mirovina s obzirom na to da II. mirovinski stup isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Budući da se radi o dvije različite vrste mirovinskih sustava, posebno u odnosu na način financiranja, nema opravdanog razloga za izjednačavanje modela usklađivanja mirovina u oba mirovinska stupa. |
| 55 | EDI VLAŠE DAUTOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | osobe s invaliditetom koje su zaposlene na pola radnog vremena zbog invaliditeta odnosno oštećenja zdravlja trebaju ostvariti pravo na puni iznos neto plaće odnosno 50 % plaće ide na trošak poslodavca a drugih 50 % na trošak države isto tako moram napomenuti da osobe s invaliditetom koje primaju mirovinu od roditelje bilo bi dobro da te osobe ako se se zaposle na puno radno vrijeme da im se omogući pravo na puni iznos mirovine radi boljeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada | Djelomično prihvaćen | Način određivanja iznosa plaće nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 56 | VITOMIR BEGOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prečesto zadiranje u mirovinski zakon (kao i svaki drugi) nije dobro, a poglavito kad se to čini ishitreno i na brzinu,što posljedično dovodi do niza nelogičnih i štetnih rješenja.Tako je učinjeno krajem 2018.godine kada su izmjene mirovinskog zakona učinjene brzinski na kraju godine pred božićne blagane s primjenom od 1.1.2019. što je uzrokovalo niz dvojbi za osiguranike,ali i službenike u HZMO.Prethodno se namjeravalo produžiti godine staža sa 65 na 67 ali naposljetku se od te glavne nakane moralo odustati zbog javnog protivljenja, a tada je trebalo oodustati i od drugih tada nedovoljno promišljenih,nepotrebnih i dio osiguranika štetnih promjena.Dakle, pouka i poruka, ne ponovilo ! Na žalost oni koji su tada zakinuti ostaju to biti i dalje.Pored toga, uvijek je od dana donošenja zakona ili njegovih izmjena do stupnaja na snagu tj.primjenu potrebno ostsviti odrđeno vremenkso razdoblje za upoznavnaje i pripremu svih dionika od osiguranika,poslodavaca do službenika u HZMO.Nelogično je da se u praksi događalo da se zakon odnosno njegove izmjene primjenjuju u roku od 8 dana ! Uz to potrebno je redovito prstiti učinke pojedniuh rješenja i pravodobno reagirati ukoliko se za to ukaže potreba /ako je prethodno priprema učinjena kvalitetno ,u tom slučaju za pretpostaviti je da za takvim intervencijama i neće biti potrebe/. | Nije prihvaćen | Ustavno je pravilo da zakoni stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a zakonodavac može iz osobito opravdanih razloga odrediti drugačije. |
| 57 | DARKO KRSTIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Uz rad umirovljenika na puno radno vrijeme uz isplatu 50% mirovine treba zadržati mogućnost rada na pola radnog vremena uz isplatu 100% mirovine | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona i dalje se propisuje mogućnost rada do polovice punog radnog vremena uz istovremeno korištenje punog iznosa mirovine. |
| 58 | NINA BELIK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 1. | Nigdje nije obrazlozena izmjena clanka 1 vazecega Zakona. Ovaj clanak propisuje relacije sve tri vrste osiguranja temeljem kojega se moglo primjerice preci iz drugog stupa u prvi i drugo: 1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Citiram Članak 1. (1) Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine: 1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. (2) Ovim Zakonom uređuje se obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. (3) Ovim Zakonom uređuje se i provedba isplate mirovina na temelju ukupnog iznosa kapitaliziranih uplata doprinosa iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka. (4) Isplata mirovina iz stavka 3. ovoga članka obavlja se na temelju ugovora o mirovini sklopljenog između mirovinskog osiguravajućeg društva i korisnika mirovine stečene iz obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. (5) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osniva društvo iz stavka 4. ovoga članka. (6) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNI | Nije prihvaćen | Ovim Nacrtom prijedloga zakona uređuje se obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (III. stup) čine sustav hrvatskog mirovinskog osiguranja, ali nisu predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona, već su uređeni posebnim propisima. |
| 59 | FRANJO GOLUBIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 2. | Predlažem dodati novi stavak dva koji glasi: Ovim zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva Vijeća 79/7/EEZ od 19.12.1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti. Obrazloženje: Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna je preuzeti predmetnu direktivu u svoj opći mirovinski sustav socijalne sigurnosti i sa istom uskladiti svoj mirovinski sustav, uključujući i sekundarno pravo koje izvire iz više presuda Europskog suda vezano na donijete odluke vezano na tumačenje predmetne direktive. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona sadrži odredbe kojima se starosna dob i duljina mirovinskog staža za žene i muškarce izjednačavaju 2030. godine. |
| 60 | MIRA SIGURNJAK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 5. | godine redovitog studiranja računaju se u radni staž | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje. |
| 61 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 5. | Uz članak 5. točka 9. i 10. , kao i uz članak 37., Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) predlaže da dodani staž bude određen kao dodatni staž te da se uračunava u posebni staž za priznanje prava na mirovinu a ne samo za određivanje mirovine. Također, predlažemo da se dodani staž retroaktivno prizna svim zatečenim korisnicima mirovine koji imaju djecu, a koji su ostvarili pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su se primjenjivali od 1999. godine nadalje (načelo jednakosti). | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a imajući u vidu da su korisnici, najvećim dijelom žene, koje su u ranijim razdobljima prema prijašnjim propisima ostvarivale pravo na mirovinu prema povoljnijim uvjetima, kao i načinu izračuna visine mirovine, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. |
| 62 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 5. | Ukinuti bezobratni Zakon o najvišoj mirovini, koji i ne važi za dužnosnike. Priznati u staž redovno vrijeme provodeno u visokoškolskom obrazovanju. | Nije prihvaćen | Najviša mirovina nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje. |
| 63 | FRANJO GOLUBIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 6. | Predlažem da se u članku 6. briše točka 4. koja glasi: "Prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca.' Obrazloženje: Pošto radnici mogu ostati bez posla ne samo zbog stečaja već i iz više drugih razloga, npr. kao tehnološki višak te završiti na burzi smatram da se radi o nerazmjernom pogodovanju samo jednoj kategoriji nezaposlenih koji odlaze u prijevremenu po povlaštenim uvjetima bez penalizacije pa smatram da se za isto ne može pozivati na međugeneracijsku solidarnost i uzajamnost. | Nije prihvaćen | Do stečaja dolazi jer poslodavac nije u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze, uključujući i plaće radnika. Nasuprot tome, do poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu (tehnološki višak) dolazi kada prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, a poslodavac u tom slučaju isplaćuje stimulativne otpremnine. Stoga, radi se o dvije potpuno različite situacije koje nije moguće na istovjetan način tretirati u pogledu ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. |
| 64 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 6. | Ukinuti poseban akt Zakon o najvišoj mirovini, koji se ne primjenjuje na dužnosnike. | Nije prihvaćen | Najviša mirovina nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 65 | IVAN SMOLJIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 6. | Predlažem da se razmotri povećanje najnižih mirovine, obzirom da su to uistinu najranjivije skupine ljudi u društvu. Moj pokojni otac je imao mirovinu 2.000 kuna. Nakon njegove smrti, mojoj majci se nije priznao njegov zaštitni dodatak nego 70% mirovine. Dobila je tek 465 kuna, a sada prima mizernih 105 eura. To je po meni nedopustivo za 21. stoljeće. Moramo tim ljudima više pomoći. | Nije prihvaćen | Ovim Nacrtom prijedloga zakona predlaže se dodatno povećanje najnižih mirovina podizanjem aktualne vrijednosti mirovine za izračuna najniže mirovine sa 103 na 106 %, kao i isplata godišnjeg dodatka svim umirovljenicima koji će ovisiti o navršenom mirovinskom stažu. |
| 66 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 7. | Ukinuti Zakon o najvišoj mirovini koji se ne primjenjuje i na dužnosnike | Nije prihvaćen | Najviša mirovina nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 67 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Primanje po osnovi mirovinskog osiguranja su neoporeziva, Apsurdno je da je neporoziv dio manji od minimalne plaće | Nije prihvaćen | Porez na dohodak nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 68 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 22. | Priznaje se u mirovinsko osoguranje vrijeme redovitih visokoškolskim studija | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje |
| 69 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 27. | Kao olakšicu navesti slučaj kada drugi umirovljenik svom člananu obitelji plaća dom jer taj član nema dovoljnu mirovinu za plaćanje doma | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 70 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 28. | U staž se ubraja i prisilno služenje vojnog roka i vrijeme provedeno kod redovitog visokoškolskog studija | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje služenja vojnog roka i redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunavaju se u mirovinski staž. Također, vojni rok i razdoblje studiranja uređuju se posebnim propisima te njihovo uračunavanje u mirovinski staž nije moguće riješiti samo u okviru mirovinskoga sustava već je potrebno istovremeno horizontalno usklađivanje s drugim propisima. |
| 71 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 34. | Uz članak 34. Ovim se člankom kroz stavak 1. regulira računanje razdoblja za drugi dohodak, a kroz stavak 2. za drugu djelatnost, te se kroz stavak 3. definira način računanja razdoblja staža stavljanjem u odnos dohotka/primitaka i visine prosječne plaće. U stavku 5. se međutim propisuje drugi dohodak odnosno „primitak po osnovi obavljanja djelatnosti“ što s gledišta obrtnika ostavlja nedoumicu jer se u ovom stavku ne spominje više da se radi o drugoj djelatnosti. Naime, moglo bi se zaključiti da se preračunavanje primitaka prema prosječnoj plaći radi utvrđivanja staža osiguranja odnosi na svako obavljanje djelatnosti, što bi u nepovoljan položaj moglo dovesti obrtnike u prvom razredu paušalnog oporezivanja zbog odnosa propisanog dohotka u odnosu na prosječnu plaću. Odnosno moglo bi se zaključiti kako će se njima staž osiguranja utvrditi kraći od 12 mjeseci za cijelu godinu poslovanja, što nikako ne bi smjelo biti propisano jer i za osobe u radnom odnosu se računa godina osiguranja kao 12 mjeseci, neovisno o tome da li im je plaća manja od prosječne. Stoga molimo razjašnjenje, a po potrebi razmotriti i dopunu u ovom članku, sa svrhom veće jasnoće u pogledu djelatnosti na koje se odnosi i primjenjuje. Također, jasnoći bi doprinijelo definiranje pojma druge djelatnosti kao što je to propisačno za drugi dohodak u članku 21. upućivanjem na primjenu propisa o doprinosima za obvezna osiguranja. | Primljeno na znanje | Člankom 34. Nacrta prijedloga zakona propisuje se način izračuna staža osiguranja isključivo za ostvarivanje primitaka i drugog dohotka za koju je propisana niža stopa doprinosa prema Zakonu o doprinosima, stoga nisu obuhvaćeni obrtnici koji uz obavljanje djelatnosti nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. |
| 72 | MILAN ŽUNAR | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 36. | Priznavanje majčinstva i očinstva u mirovinski staž Svim majkama treba priznati 12 mjeseci dodatnog staža za svako rođeno dijete, a ne samo onima koje će po novom zakonu otići u mirovinu. No, u odgoju djece i osiguravanju uvjeta za njihov razvoj sudjeluju i očevi. Stoga predlažem da se i svim očevima prizna dodatni staž u trajanju od 3 mjeseca po djetetu (umirovljenim i onima koji će po novom zakonu otići u mirovinu). Izuzetak trebaju biti roditelji kojima su djeca oduzeta zbog nebrige. Obrazloženje: Trudnoća traje 9 mjeseci i ona je ozbiljan zdravstveni, fizički i psihički napor za žene i čini temelj za 12 mjeseci dodatnog staža. U posebnoj brizi za novorođenu djecu sudjeluju i očevi (aktivna skrb, logistika, psihološka potpora obitelji, dodatno financijsko opterećenje) i tu ulogu u najosjetljivijem razdoblju obitelji treba društvo priznati očevima - ne kao izjednačavanje s biološkim aspektima trudnoće. Ovakva mjera imala bi i praktični značaj: poticala bi veće uključivanje očeva u roditeljstvo, usklađivala bi se s načelima ravnopravnosti spolova, smanjila bi rodni jaz u mirovinskim pravima i ojačala bi obiteljske politike na načelima uravnotežene odgovornosti. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. |
| 73 | NATALIJA KASAGIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 36. | Predlažem da se za dodatni staž upiše i vrijeme studiranja. Sa petogodišnjim studijem ( koji se nije mogao studirati uz rad; a ne može ni danas) nakon školovanja o isključivo trošku roditelja i navršenih 25 godina ( uzevši u obzir činjenicu da se za vrijeme rata teško zapošljavalo) pojedinci su "izgubili" 5 odnosno 6 godina staža. Ako dobro shvaćam - majke su na porodiljskom godinu dana i plaća im se staž, te se po stjecanju uvjeta za mirovinu pridodaje staž - po 1 godinu za svako dijete - što podržavam za sve majke ( i one koje su već u mirovini)- a to znači da im se uplaćuje mirovinsko za 2 godine/ po djetetu - bilo bi blago reći pošteno, da se i visokoobrazovanim osobama uračunaju godine studija u radni staž, makar sa minimalnim iznosom obračuna. | Nije prihvaćen | Sadašnja zakonska regulativa u pogledu računanja mirovinskog staža, u pravilu, uzima u obzir razdoblja za koje su uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje. S obzirom na to da razdoblje redovnog studiranja nije podlijegalo niti podliježe obveznom mirovinskom osiguranju, odnosno uplati doprinosa, ne uračunava se u mirovinski staž. Osim toga, razdoblje studiranja ne uređuje se propisima iz mirovinskoga sustava, stoga uračunavanje istog u mirovinski staž nije moguće urediti isključivo u okviru mirovinskoga sustava, bez prethodne analize i izmjena propisa kojima se uređuje redovno studiranje. |
| 74 | BOŽICA LOVINČIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 36. | Članak 37.- dodatni staž za majke. Sramota je za ovo ministarstvo koje donosi ovakav zakon, kao i za cijelu vladu da nakon godina obećavanja, ovako ponizi sve majke koje su otišle u mirovinu prije 2019. godine. Ja sam majka četvero djece, i imam 39 godina radnog staža. U mirovini sam od 2015. godine i kao i velika većina majki zakinuta sam za majčinski dodatak na staž. Ako je svim umirovljenicima priznato pravo na obiteljsku mirovinu, bez obzira kad su otišli u mirovinu, kao što će i svima biti povećane invalidske mirovine, bez obzira kad su otišli u mirovinu, onda se i svim majkama treba priznati isto pravo na majčinski dodatak bez obzira kad su otišle u mirovinu. Nikako nije u redu da neke majke dobiju 12 mjeseci dodatnog staža po djetetu, neke 6 mjeseci, a neke ništa. Ako država nema dovoljno novaca za sve majke, red bi bio da svima prizna tih 6 mjeseci dodatnog staža po djetetu. Isplata ne treba biti retrogradna, već od trenutka donošenja zakona. Procedura treba biti identična kao i kod podnošenja zahtjeva za obiteljskim mirovinama. Ministre, da li će i vaša majka biti u mirovini bez priznatog staža za majčinski dodatak? | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a imajući u vidu da su korisnici, najvećim dijelom žene, koje su u ranijim razdobljima prema prijašnjim propisima ostvarivale pravo na mirovinu prema povoljnijim uvjetima, kao i načinu izračuna visine mirovine, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. |
| 75 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Predlažemo omogućavanje ostvarivanje prava na dodatnih 12 mjeseci dodanog staža po djetetu svim umirovljenim majkama jer sve ostalo bi bila diskriminacija (u prijelaznim odredbama se može navesti da se navedena odredba odnosi i na sve majke koje su ranije otišle u mirovinu, odnosno već su u sustavu korištenja mirovina). Također, da se - pridodani staž, odnosno dodani staž bude određen te da se uračunava ne samo prilikom priznanja. prava na mirovinu, ostvarivanje godina staža uvjeta za mirovinu, nego i prilikom izračuna samog iznosa visine mirovine. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a imajući u vidu da su korisnici, najvećim dijelom žene, koje su u ranijim razdobljima prema prijašnjim propisima ostvarivale pravo na mirovinu prema povoljnijim uvjetima, kao i načinu izračuna visine mirovine, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. |
| 76 | FRANJO GOLUBIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Želim naglasiti da je RH kao članica EU dužna u svoj sustav na ispravan način prenijeti odredbe Direktive Vijeća 79/7/EEZ od 19.12.1978. o postupnoj provedbi načela jednakosti postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti a prema istoj ovakva izravna diskriminacija po spolu nije opravdana. Pozivam se i na presudu Europskog suda C-450/18. u kojem je sud zaključio da je nacionalni propis protivan Direktivi 79/7/EEZ jer priznaje dodatak na mirovinu samo ženama koje su rodile ili posvojile dvoje ili više djece a ne I muškarcima u istovjetnom situaciji jer za demografski doprinos bitna je i žena i muškarac zajedno. Vezano na naprijed navedenu sudsku praksu predlažem da se dodatni staž ravnomjerno prizna i ženi i muškarcu, i to svakome po 6 mjeseci po djetetu, ili različito, ako se nisu oboje ravnomjerno brinuli o odgoju djeteta do njegove osme godine života. Smatram da proklamirani cilj koji se ovom mjerom želio postići, rodno ujednačavanja mirovina, nije legitiman jer je protivan rodnoj jednakosti iz članka 3. i 14. Ustava RH. | Nije prihvaćen | Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. Uzimajući u obzir svrhu uvođenja instituta dodanog staža, a to je ublažavanje posljedica utjecaja smanjenih prihoda na visinu mirovine u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta, te mogućnost ostvarivanja dodanog staža ocu kada koristi pretežni dio rodiljnog dopusta, nema diskriminacije po osnovi spola korisnika. |
| 77 | DAVOR LUKŠIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Za oba roditelja treba priznati staž od 12 mjeseci po djetetu. Ne može se jednom roditelju priznati staž, a drugome ne. Skrbi o djetetu je po zakonu zajednička briga i majke i oca. Ta odredba dovodi do nejednakosti po osnovi spola, tj. diskriminacije. | Nije prihvaćen | Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. Uzimajući u obzir svrhu uvođenja instituta dodanog staža, a to je ublažavanje posljedica utjecaja smanjenih prihoda na visinu mirovine u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta, te mogućnost ostvarivanja dodanog staža ocu kada koristi pretežni dio rodiljnog dopusta, nema diskriminacije po osnovi spola korisnika. |
| 78 | IGOR MANDIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Predlažem izmjenu teksta u stavcima 1. i 2. članka 37., brisanje stavka 3. i dodavanje novog stavka, tako da članak 37. ima slijedeći tekst: "(1) Roditelju - majci ili posvojiteljici ili roditelju - ocu ili posvojitelju koji ostvaruju pravo na mirovinu prema ovome Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. (2) Roditelju - majci ili posvojiteljici ili roditelju - ocu ili posvojitelju kojima se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina prema članku 88. stavku 2. ovoga Zakona razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž. (3) Pravo na dodani staž iz stavaka 1. i 2. ovoga članka roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb. (4) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu ovoga Zakona iz obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti ostvari obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika. (5) Odredbe ovoga članka se primijenjuju na sve ostvaritelje prava na mirovinu bez obzira kada su stekli pravo na mirovinu s početkom primjene od 1. srpnja 2025. tj. kada Zakon stupi na snagu." | Nije prihvaćen | S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a to je otklanjanje rodnog jaza u mirovinama između žena i muškaraca te utjecaj na demografska kretanja, a imajući u vidu da su žene prema prijašnjim propisima ranije ostvarivale pravo na mirovinu te je izračun mirovine vršen pod drugačijim, povoljnijim uvjetima, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. Uzimajući u obzir svrhu uvođenja instituta dodanog staža, a to je ublažavanje posljedica utjecaja smanjenih prihoda na visinu mirovine u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta, te mogućnost ostvarivanja dodanog staža ocu kada koristi pretežni dio rodiljnog dopusta |
| 79 | IGOR MANDIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | U stavku 3. u članku 37. u sadašnjem prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, koji u osnovi datira od Zakona iz 2018. godine, zahtijeva se da je otac ili posvojitelj morao koristiti dodatni rodiljni dopust da bi stekao pravo na dodani staž za razliku od majke ili posvojiteljice za koju se ne zahtijeva da je morala koristiti ikakav rodiljni dopust da bi stekla pravo na dodani staž. To nije prihvatljivo i diskriminatorno je prema roditelju ocu ili posvojitelju u odnosu na roditelja majku ili posvojiteljicu. Prije nije niti postojala mogućnost da roditelj otac ili posvojitelj koristi dodatni rodiljni dopust, pa dakle prema postojećem prijedlogu roditelji neke djece u RH mogu ostvariti pravo na dodani staž, a roditelji neke druge djece u RH ne mogu ostvariti pravo na dodani staž. Majka ili posvojiteljica i otac ili posvojitelj trebaju pred Zakonom biti izjednačeni. Zbog toga predlažem izmjene u članku 37. kako sam napisao. Nadalje, smatram da ako je roditelj majka ili posvojiteljica umrla prije ostvarivanja prava na mirovinu ili roditelj majka ili posvojiteljica nije uopće ostvarila pravo na mirovinu tada pravo dodanog staža treba ostvariti roditelj otac ili posvojitelj bez ikakvih dodatnih uvjeta. Pravo na dodani staž prema članku 37. trebaju imati svi ostvaritelji prava na mirovinu bez obzira kada su stekli pravo na mirovinu, dakle neovisno o tome da li su stekli pravo na mirovinu prije ili poslije 2019. godine te prije ili poslije 2025. godine. U skladu s tim treba formulirati tekst članka 37. prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga Zakona propisana je iznimka za slučaj kada umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se priznaje dodani staž. Uzimajući u obzir svrhu uvođenja instituta dodanog staža, ublažavanje posljedica utjecaja smanjenih prihoda na visinu mirovine u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta, te mogućnost ostvarivanja dodanog staža ocu kada koristi pretežni dio rodiljnog dopusta, nema diskriminacije po osnovi spola korisnika. S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a to je otklanjanje rodnog jaza u mirovinama između žena i muškaraca te utjecaj na demografska kretanja, a imajući u vidu da su žene prema prijašnjim propisima ranije ostvarivale pravo na mirovinu te je izračun mirovine vršen pod drugačijim, povoljnijim uvjetima, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima. |
| 80 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | • smatramo kako bi trebalo izmijeniti članak 37., tako da se iza stavka 5. dodaju stavak 6. i stavak 7., koji glase: (6) Odredbe ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na roditelja- majku ili posvojiteljicu koja u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona ostvaruje pravo na mirovinu prema propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. (7) Korisnicama prava na mirovinu iz stavka 6. ovog članka koje su to pravo ostvarile do dana stupanja na snagu članka 37. ovoga Zakona, Zavod će po službenoj dužnosti, najkasnije do 31. ožujka 2026., ponovno odrediti mirovinu tako da se u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.“ | Nije prihvaćen | S obzirom na svrhu instituta dodanog staža, a imajući u vidu da su korisnici, najvećim dijelom žene, koje su u ranijim razdobljima prema prijašnjim propisima ostvarivale pravo na mirovinu prema povoljnijim uvjetima, kao i načinu izračuna visine mirovine, nema opravdanog razloga za određivanje dodanog staža zatečenim korisnicima.. |
| 81 | MILENA KRALJEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Prijedlogom zakona je propisano (2) Roditelju - majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina prema članku 88. stavku 2. ovoga Zakona razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž. Smatram da nije u redu da se staž dodaje na dio mirovine ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž. Kod ove mjere treba gledati u kojem razdoblju ostvarivanja mirovinskog staža je majka postala majka odnosno posvojiteljica. Sada već ulazimo u razdoblje kada je navršeni pretežni staž ostvaren nakon uvođenja obaveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje duži što znači da će se svim majkama dodavati na dio mirovine koja pripada za mirovinski staž nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Još uvijek veliki dio žena koje odlaze ili će u narednih par godina otići u mirovinu upravo su postale majke odnosno posvojiteljice u razdoblju ostvarivanja mirovinskog staža prije uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje. Budući da se ovdje radi o pravu majke odnosno posvojiteljice po osnovi rođenja djeteta odnosno posvojenja za što bi se u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete onda bi staž po toj osnovi trebalo dodavati na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž za godine kada su žene rodile odnosno posvojile dijete. | Nije prihvaćen | Dodani staž vezan je isključivo za izračun visine mirovine koja se različito računa korisnicima u slučaju izbora mirovine iz oba mirovinska stupa, stoga je u takvim situacijama predloženo propisivanje uračunavanja dodanog staža u onaj dio mirovine gdje je navršen pretežiti staž mirovinskog osiguranja, kako bi se na taj način vrednovala različita uplata doprinosa u I. mirovinski stup takvih korisnika. |
| 82 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Sindikat umirovljenika predlaže uz članak 37. (kao i u čl. 5. točkama 9. i 10.) da dodani staž bude određen kao dodatni staž te da se uračunava u posebni staž za priznanje prava na mirovinu a ne samo za određivanje mirovine. Također predlažemo da se dodani staž retroaktivno prizna svim zatečenim korisnicima mirovine koji imaju djecu, a koji su ostvarili pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom osiguranju koji su se primjenjivali od 1999. godine nadalje (načelo jednakosti). Vezano uz pitanje retroaktivne primjene ovog i nekih drugih prava, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova na upit SUH-a očitovala se te skrenula pozornost na nedavni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 34/25) koje je stupio na snagu 1.3.2025. i koji sadrži jednu odredbu koja ima retroaktivnu primjenu, a radi se o čl. 18. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama ZRRP-a koja propisuje obvezu HZZO-a za postupanje po službenoj dužnosti u obračunavanju visine naknade za zatečene korisnike. Naime, navedenom odredbom se izrijekom propisuje i retroaktivna primjena odredbe o jednokratnoj novčanoj potpori za novorođeno dijete i to na način da se odredba primjenjuje za svu djecu rođenu šest mjeseci prije stupanja na snagu toga Zakona. Prema navodima predlagatelja, intencija je ovakvim uređenjem obuhvatiti što veći broj djece zbog povoljnije odredbe u smislu iznosa naknade. Imajući u vidu navedeno, analogno bi se i u Zakonu o mirovinskom osiguranju moglo uvrstiti odredbu prema kojoj će se čl. 37 (dodatni staž) primjenjivati i na sve zatečene korisnike/ice i prema kojoj se propisuje obveza HZMO-a da postupa po službenoj dužnosti u obračunavanju prava za zatečene korisnike/ice. Međutim, treba voditi računa o pitanju retroaktivne primjene zakona odnosno o činjenici da mora postojati neki konkretan vremenski rok i razdoblje od kojega će se zakon retroaktivno primjenjivati, za što mi predlažemo da bude od 1. siječnja 1999. godine, jer su umirovljenice prije tog datuma odlazile u mirovinu po povoljnijim uvjetima. Također, sada se prema internim uputama HZMO-a u preračunu mirovine priznaje dodani staž majkama koje su ostvarile pravo na mirovinu prije 2019. godine ali su naknadno radile i podnijele zahtjev za preračun mirovine poslije 2019. godine. Postavlja se pitanje hoće li to pravilo vrijediti i u preračunu prema novom ZOMO-u. Zbog toga predlažemo da se to pretvori u pravnu odredbu, kako ne bi ovisilo o internim uputama. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. Osim toga, prema prijašnjim općim mirovinskim propisima, mirovina se ostvarivala prema znatno blažim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža za stjecanje prava za osiguranike – žene, što ujedno znači i duže razdoblje korištenja prava na mirovinu. Također ne može se prihvatiti teza o povoljnijim uvjetima samo za korisnike koji su umirovljeni nakon 1. siječnja 1999., posebno stoga što su do 1. studenoga 2010. za žene bili propisani znatno povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, kada je uvedeno prijelazno razdoblje za izjednačavanje uvjeta s muškarcima, i to po tri mjeseca godišnje, koje završava 2029. godine. U odnosu na ponovno određivanje mirovine na temelju navršenog staža osiguranja nakon umirovljenja, i dalje će se primjenjivati pravilo da se prilikom određivanja nove mirovine, mirovina određuje prema propisu koji je na snazi u trenutku određivanja i/ili ostvarivanja prava na novu mirovinu. Dakle, u slučaju određivanje mirovine nakon stupnja na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju, uračunat će se dodani staž od 12 mjeseci. |
| 83 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Sve majke umirovljene od 1.1.1999. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju moraju imati jednako pravo za svako dijete na 12 mjeseci dodanog staža, bez obzira na godinu umirovljenja. Sada ćemo imati tri režima dodanog staža, posebno je tragično razdoblje do 31.12.2018. u kojem majke dobivaju NIŠTA, što je eklatantan primjer DISKRIMINACIJE, o čemu će svoj pravorijek reći Ustavni sud RH kojem sam uputio zahtjev za ocjenom ustavnosti. Prema Ustavu RH u članku 90 stavak 5 stoji: "Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratni djelovanje". Osim toga neke države, a to treba biti i u ovom novom zakonu, da se dodani staž prizna i kao uvjet godina staža za mirovinu, odnosno sniženje dobne granice. | Nije prihvaćen | Institut dodanog staža uveden je u hrvatski mirovinski sustav kao svojevrsna demografska mjera s ciljem ublažavanja razlika u visini mirovina između muškaraca i žena. Naime, mirovinski sustav potrebno je prilagođavati stanju na tržištu rada te gospodarskim i demografskim prilikama, što podrazumijeva različiti opseg i katalog prava prema propisima koji su na snazi u trenutku ostvarivanja prava. Prema prijašnjim općim mirovinskim propisima, mirovina se ostvarivala prema znatno blažim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža za stjecanje prava za osiguranike – žene, što ujedno znači i duže razdoblje korištenja prava na mirovinu. Nadalje, izmjene zakonskih propisa u mirovinskome sustavu, u pravilu nemaju retroaktivnu primjenu te se ne može prihvatiti teza o zakidanju korisnika koji su mirovinu ostvarili prije uvođenja dodanog staža. |
| 84 | VESNA ČAPLAR | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | U članku 37. treba preformulirati stavak (1) tako da glasi: (1) Roditelju - majci ili posvojiteljici u mirovinski staž za određivanje mirovine dodaje se razdoblje od 12 mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete, bez obzira na datum umirovljenja. Naime, potpuno je neprihvatljiva diskriminacija majki/posvojiteljica prema datumu kada su se umirovile; sve moraju imati jednaki tretman, kao npr. i svi umirovljenici kojima se penalizacija ukida bez obzira na datum umirovljenja. Tekst Obrazloženja uz članak 37. u Nacrtu prijedloga zakona može ostati nepromijenjen. Ako se smatra da dodatak od 12 mjeseci za svako dijete predstavlja prevelik iznos za proračun može se razmotriti da privremeno dodatak bude 6 mjeseci dok se ne steknu financijski uvjeti za puni dodatak. | Nije prihvaćen | Institut dodanog staža uveden je u hrvatski mirovinski sustav kao svojevrsna demografska mjera s ciljem ublažavanja razlika u visini mirovina između muškaraca i žena. Naime, mirovinski sustav potrebno je prilagođavati stanju na tržištu rada te gospodarskim i demografskim prilikama, što podrazumijeva različiti opseg i katalog prava prema propisima koji su na snazi u trenutku ostvarivanja prava. Prema prijašnjim općim mirovinskim propisima, mirovina se ostvarivala prema znatno blažim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža za stjecanje prava za osiguranike – žene, što ujedno znači i duže razdoblje korištenja prava na mirovinu. Nadalje, izmjene zakonskih propisa u mirovinskome sustavu, u pravilu nemaju retroaktivnu primjenu te se ne može prihvatiti teza o zakidanju korisnika koji su mirovinu ostvarili prije uvođenja dodanog staža. |
| 85 | ŽELJKO JAKOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Za oba roditelja treba priznati mirovinski staž od 12 mjeseci po djetetu i to kod određivanja prava na mirovinu. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između muškaraca i žena, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, stoga priznanje dodanog staža ne samo za izračun visine mirovine, već za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne doprinosi tom cilju. Pravo na dodani staž, u pravilu, priznaje se majci/posvojiteljici, ali je člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. |
| 86 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Ne može se jednom roditelju priznati staž, a drugome ne. Skrbi o djetetu je po zakonu zajednička briga i majke i oca. Ta odredba dovodsi do nejednakosti po osnovi spola. | Nije prihvaćen | Člankom 37. stavkom 3. Nacrta prijedloga zakona propisana je iznimka za slučaj kada je umjesto majke pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta koristio otac te mu se u tom slučaju priznaje dodani staž. Uzimajući u obzir svrhu uvođenja instituta dodanog staža, a to je ublažavanje posljedica utjecaja smanjenih prihoda na visinu mirovine u razdoblju korištenja rodiljnog dopusta, te mogućnost ostvarivanja dodanog staža ocu kada koristi pretežni dio rodiljnog dopusta, nema diskriminacije po osnovi spola korisnika. |
| 87 | IVANA ŠVAST MIKOLČEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Mirovinski staž od 12 mjeseci po djetetu za majku ili posvojiteljicu treba biti staž koji se uzima kod utvrđivanja prava na mirovinu (dakle staž osiguranja). Žene su ionako u nepovoljnijem položaju zbog statistički nesporno manjih primanja što dovodi do nesporno manjih mirovina, pa bi ovo bio jedan od načina da se osigura malo pravedniji sustav. Ukoliko postoji bojazan kod zakonodavca da bi sve žene zbog ove mjere odlučile imati petero, šestero ili više djece kako bi na tržištu rada provele manji broj godina mislim da je sigurno reći da oko toga ne treba brinuti i da proračun neće biti dodatno opterećen. A ako bi nekim čudom i došlo do toga da se više žena zbog ove mjere odluči na veći broj djece (a mjera je predstavljena kao demografska) onda bi takav rasplet bio i poželjan. Dakle, prijedlog je da 12 mjeseci po djetetu bude staž osiguranja, a ne mirovinski staž. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. |
| 88 | EMIL RADIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 37. | Držim da bi prikladna demografska mjera bila kada bi dodatni radni staž ostvaren za svako rođeno ili posvojeno dijete ušao i u uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu, a ne samo za određivanje mirovine. Takva je uostalom bila najava prije pokretanja procedure izrade ovoga zakonskog prijedloga. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. |
| 89 | HRVOJE MATOVINA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 39. | Predlažem izmjenu Članka 39., stavka (1) na način da isti glasi kako slijedi: Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik sa 40 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju. Mišljenja sam kako isključivi kriterij za dugogodišnje osiguranike trebaju biti godine radnog staža a ne starost osiguranika (npr. osoba koja je počela raditi sa 18 godina bi sa navršenih 59 godina imala 41 godinu staža) a vjerujem i kako bi velika većina građana podržala smanjenje punog staža sa 41 na 40 godina. Također predlažem da se odustane od toga da se od 1. siječnja 2028. postupno podiže dobna granica za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu neovisno o spolu osiguranika, pa da npr i dugogodišnji osiguranici koji će nakon 1.1.2033 imati maksimalne godine staža, u punu starosnu mirovinu ne idu sa navršenih 67 godina života već i ranije, ovisno o tome s koliko godina su ostvarili puni staž. Npr ako je osiguranik rođen 1976 godine i ako će 2036 godine imati 60 godina života i 41 (ili prema mojem prijedlogu 40 godina) radnog staža, takav dugodoišnji osiguranik bi u punu starosnu mirovnu trebao ići sa navršenih 60 godina života a ne sa 67 godina života. Kao referencu sa moj prethodni komentar, šaljem link na relevantnu web stranicu Ministarstva na kojoj je opisan mehanizam postupnog produljenja dobne granice za odlazak u mirovinu: https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-7193/najcesca-pitanja-i-odgovori-7348/zakon-o-mirovinskom-osiguranju-7427/koji-su-uvjeti-za-stjecanje-prava-na-starosnu-mirovinu-a-koji-za-prijevremenu-starosnu-mirovinu-7434/7434?big=0 | Nije prihvaćen | Ističemo kako sustav mirovinskoga osiguranja generacijske solidarnosti počiva na načelima uzajamnosti i solidarnosti na temelju kojih se osiguranicima osiguravaju prava, između ostalog, za slučaj starosti, odnosno navršenja određene starosne dobi, stoga nije moguće prihvatiti prijedlog da se ova vrsta mirovine veže samo uz navršeni mirovinski staž. Upravo iz razloga posebnog uvažavanja korisnika koji imaju navršeni staž osiguranja od 41 godinu, Nacrtom prijedloga zakona propisano je povećanje mirovine, tzv. bonifikacija za korisnike starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji nastave raditi nakon ispunjena uvjeta dobi i staža za ostvarivanje prava na mirovinu. Prijedlog smanjenja propisanog uvjeta navršenog mirovinskog staža na 40 godina ujedno bi doveo do nižih iznosa mirovine, a i u suprotnosti je s ciljem Vlade Republike Hrvatske da se mjerama u okviru mirovinskoga sustava potiče dulji ostanak u svijetu rada. Uvjeti s navedene poveznice su uvjeti za mirovinu prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju iz 2018. godine, a koji su izmijenjeni 2020. Ažurirane podatke možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://mrosp.gov.hr/pristup-informacijama-16/najcesca-pitanja-i-odgovori/najcesca-pitanja-i-odgovori-12153/mirovina/zakon-o-mirovinskom-osiguranju/5695 |
| 90 | HRVOJE MATOVINA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 40. | Predlažem izmjenu Članka 40. na način da isti glasi kako slijedi: Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik sa 35 godina mirovinskog staža. Mišljenja sam kako isključivi kriterij za prijevremenu starosnu mirovinu trebaju biti godine radnog staža a ne starost osiguranika. | Nije prihvaćen | Ističemo kako sustav mirovinskoga osiguranja generacijske solidarnosti počiva na načelima uzajamnosti i solidarnosti na temelju kojih se osiguranicima osiguravaju prava, između ostalog, za slučaj starosti, odnosno navršenja određene starosne dobi, stoga nije moguće prihvatiti prijedlog da se ova vrsta mirovine veže samo uz navršeni mirovinski staž. |
| 91 | FRANJO GOLUBIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 41. | Kao što sam već ranije komentirao različito postupanje prema radnicima koji nakon stečaja poslodavca završe 2 godine na Zavodu za zapošljavanje i nakon toga mogu ići u mirovinu bez penalizacije predstavlja nerazmjerno i diskriminacijsko postupanje prema svim drugim radnicima koji kao tehnološki višak moraju više od 2 godine biti na Zavodu i osobno plaćat doprinose kako bi mogli ostvariti prijevremenu mirovinu ali uz penalizaciju. Stoga predlažem da se zbog uvedene diskriminacije u sustav mirovinskog osiguranja članak 41. u cijelosti briše jer je isto uvedeno u vrijeme bivšeg ministra Miranda Mrsića bez ikakvoga racionalnoj obrazloženja ovakve diskriminacije i pogodovanja. Ako se neće prihvatiti brisanje cijelog članka predlažem onda u svakom slučaju brisanje stavka 4. vezano na ostvarenje prijevremene mirovine bez penalizacije te da se primjenjuje opći propis koji važi i da sve druge osiguranike. | Nije prihvaćen | Do stečaja dolazi jer poslodavac nije u mogućnosti podmiriti svoje financijske obveze, uključujući i plaće radnika. Nasuprot tome, do poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu (tehnološki višak) dolazi kada prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, a poslodavac u tom slučaju isplaćuje stimulativne otpremnine. Stoga, radi se o dvije potpuno različite situacije koje nije moguće na istovjetan način tretirati u pogledu ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. |
| 92 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 42. | Pozitivnim smatramo omogućavanje korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad u punom radnom vremenu uz isplatu mirovine u iznosu od 50%. Osim što je sada ovim prijedlogom omogućeno obrtnicima rad nakon umirovljenja s primanjem 50% mirovine, predlažemo i obrnuto, ono što je povoljnije za njih. Posebno, omogućavanje rada obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost predlaže se osigurati korištenje cijele mirovine kada navrše 65 godina života uz mogućnosti obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti sa polovicom radnog vremena (četiri radna sata), jer mnoge od njih su zbog nemogućnosti zapošljavanja na otvorenom tržištu rada bile prisiljene na taj način ostvarivati dohodak i radni staž (čl. 42. st. 4.). | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost omogućava se nastavak obavljanja obrta odnosno samostalne djelatnosti s navršenih 65 godina života uz istovremenu isplatu pola mirovine. Zbog specifičnosti obrta, pretpostavlja se rad s punim radnim vremenom te bez izmjene drugih propisa nije moguće omogućiti rad do polovice punog radnog vremena. |
| 93 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 42. | Uz članak 42. Prijedlog Hrvatske obrtničke komore vezan je uz svrhu postizanja duljeg ostanka u svijetu rada, što je navedeno kao jedan od ciljeva predmetnog Nacrta zakona te predlažemo uz osiguranike iz članka 12. točaka 1. i 2. ovoga Zakona koji mogu steći pravo na starosnu mirovinu iz članka 38. ovoga Zakona i bez prestanka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, omogućiti pravo na starosnu mirovinu iz članka 38. ovoga Zakona osiguranicima iz članka 12. točke 1. koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu postanu obrtnici upisani u odgovarajući registar. Naime predmetnom odredbom se nejednako regulira i stavlja u nepovoljniji položaj umirovljenike koji nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu žele pokrenuti poslovanje kroz vlastiti obrt. Predlažemo povećavanje mirovinskog faktora na 1,0 u svrhu poticajnog djelovanja i duljeg ostanka u svijetu rada za osiguranike iz članka 12. točaka 1. i 2. ovoga Zakona. Nadalje, predlažemo Zakonom riješiti te jasno i nedvosmisleno propisati prava osiguranika koji ostvare mirovinu na temelju staža za koji su uplatili doprinose, u slučaju da naknadno podmire dug za doprinose koje nisu uplatili. Naime, Zakonom je propisano kako nakon ostvarivanja prava ne mirovinu ne prestaje obveza plaćanja dospjelih doprinosa za razdoblje za koje doprinos nije uplaćen, no nema zakonskih odredbi koje bi propisivale način postupanja nakon što dug bude plaćen. Isto se odnosi i na pravo na invalidsku mirovinu ostvareno na temelju uvjeta plaćenih doprinosa prema odredbi članka 60. Zakona. | Nije prihvaćen | Člankom 100. Nacrta prijedloga zakona umirovljeniku koji je navršio 65 godina omogućeno je otvaranje obrta uz isplatu mirovinu u iznosu od 50 %. Člankom 129. Nacrta prijedloga zakona omogućeno je ponovno određivanje mirovine nakon što je u cijelosti uplaćen dug doprinosa za mirovinsko osiguranje. |
| 94 | VITOMIR BEGOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 42. | U skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09), u postupku izrade nacrta, stručnjaci kao predstavnici zainteresirane javnosti mogu biti imenovani za članove stručnih radnih skupina sukladno važećim propisima ili na temelju javnog poziva, nastojeći osigurati zastupljenost interesnih skupina, te fizičkih i pravnih osoba na koje neposredno može utjecati zakon ili drugi propis koji se donosi, odnosno koje će biti uključene u njegovu provedbu. Prilikom imenovanja članova stručnih radnih skupina iz reda predstavnika zainteresirane javnosti treba voditi računa o kriterijima stručnosti, prethodnom javnom doprinosu predmetnoj problematici i drugim kvalifikacijama relevantnim za pitanja koja se uređuju zakonom ili drugim propisom ili utvrđuju aktom tijela državne uprave. U slučaju izrade ovog nacrta prijedloga zakona to je učinjeno, i taj princip trebalo bi primjenjivati i u svim drugim postupcima imenovanja radnih skupina. Budući su određene odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju u uskoj vezi s radnom sposobnošću,a što podrazumijeva potrebnu jačanja preventivnog djelovanja,od odgovarajućih provedivih cjelovitih propisa do praktičnog djelovanja, potrebno je upozoriti i ovom prilikom da još uvijek od 2014.godine nije izvršena obveza koja proizlazi temeljem Zakon o zaštiti na radu za ministre/ice zdravstva i rada da donesu tri podzakonska akta.Tek 12.ožujka 2014. po očitovanju Ustavnog suda ministar zdravstva je imenovao radne skupine za izradu nacrta pravilnika, u koju su imenovani dužnosnici te državni i javni službenici iz resora zdravstva i rada, ali bez ijednog predstavnika onih na koje se predmetni propisi odnose i koji mogu pružiti kvalitetan doprinos konačnoj izradi tih propisa , kao što su predstavnici akademske zajednice, ovlaštenih tvrtki za poslove zaštite na radu, i socijalnih partnera.Iz tih razloga potrebno je izvršiti izmjenu navedenih odluka o sastavnu radnih skupina i izvršiti zadatak, uz uključivanje stručnjaka iz reda predstavnika zainteresirane javnosti u postupak izrade navedenih propisa. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 95 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 60. | Uz članak 60. Ponavljamo prijedlog vezan uz članak 42. i članak 60. o potrebi zakonske norme o načinu postupanja i priznavanju punog prava na mirovinu koja je stečena na temelju plaćenih doprinosa uz ostatak duga za neplaćene doprinose, a nakon što taj dug bude podmiren. Kao što je Zakonom predviđena mogućnost novog izračuna i ostvarivanja prava za osobe koje nakon odlaska u mirovinu nastave raditi bilo s polovicom ili više od polovice radnog vremena, tako je potrebno i za slučaj naknadno podmirenog duga za doprinose nakon ostvarivanja prava na mirovinu, propisati način izračuna mirovine za cjelokupni staž i ostvarivanja prava na mirovinu sukladno podmirenim doprinosima. | Nije prihvaćen | Člankom 129. Nacrta prijedloga zakona omogućeno je ponovno određivanje mirovine nakon što je u cijelosti uplaćen dug doprinosa za mirovinsko osiguranje. |
| 96 | HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 68. | Mišljenja smo da Nacrt prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju, konkretno članak 68. stavak 9. i stavak 10., treba izmijeniti tako da se u iste stavi sljedeća formulacija: „(9) isplata obiteljske mirovine se obustavlja, ako se zaposli na 3,5 sati dnevno ili dulje.“ „(10) obustavlja mu se isplata mirovine za vrijeme trajanja osiguranja, ako se zaposli na 3,5 sati dnevno ili dulje .“ Bez intervencije u navedeni članak 68. stavak 9. i stavak 10. iz ovoga Nacrta, mišljenja smo da bi korisnici obiteljske mirovine, a koji su istu stekli na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti ili opće nesposobnosti za rad, bili dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na korisnike invalidske mirovine, kojima je pravo na istu priznato zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, a ovim Nacrtom omogućava im se da se zaposle na vrijeme kraće od 3,5 sati dnevno, a da im se ne obustavi isplata mirovine. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 97 | MARIJA NOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 68. | Člana 68. stavak 9 bi se trebao izmijeniti u smislu da se korisnicima iz stavaka 4,5 i 6 ne obustavlja isplata mirovine ako se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno, a u skladu sa čl. 100, stavkom 2 obzirom da bi bilo diskriminirajuće | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 98 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 69. | Vezano uz članak 69. Nacrta prijedloga ZMO-a kojim se propisuje roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdržavao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1. ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navršio 60 godina života ili 2. ako je mlađi od 60 godina života, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava kod njega nastao potpuni gubitak radne sposobnosti. Nejasno je zašto je brisan stavak 3. postojećeg Zakona, kojim je propisano da ako roditelj iz stavka 1. točke 2. toga članka tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navrši godine života iz stavka 1. točke 1. toga članka, trajno zadržava pravo na mirovinu, a budući to nije vidljivo niti iz obrazloženja uz navedenu odredbu Nacrta prijedlog ZMO-a. Smatramo da bi roditelj koji je mlađi od 60 godina i kojega je osiguranik uzdržavao do svoje smrti, a kod kojega je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastao trajni gubitak radne sposobnosti te je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navršio 60 godina života trebao trajno zadržati pravo na obiteljsku mirovinu, kako je to propisano člankom 71. stavkom 3. trenutno važećeg ZMO-a. Ovo stoga što se radi o osobama koje su u te ujedno i trajno radno nesposobne zbog čega neće moći vlastitim radom ili na neki drugi način osigurati financijska sredstva za vlastito uzdržavanje te će u konačnici biti jedino korisnici nekog od prava iz sustava socijalne skrbi. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je Nacrtom prijedloga zakona predloženo ukidanje kontrolnog pregleda, nema potrebe za zadržavanjem stavka 3. važećeg Zakona. Naime, pretpostavlja se da je potpuni gubitak radne sposobnosti trajan. |
| 99 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 75. | Vezano uz članak 75. stavak 1. i stavak 2. točke 1. do 3. Nacrta prijedloga ZMO-a, ukazujemo da smo tijekom 2024. g. postupali po pritužbi gospođe kojoj je, iako je u trenutku podnošenja zahtjeva za dio obiteljske mirovine imala preko 65 godina, odbijen zahtjev za istu mirovinu, jer u trenutku smrti supruga, po kojem je htjela ostvariti predmetno pravo, nije ispunjavala uvjet dobi za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, odnosno nije imala 50, a niti 45 godina života. Tako postavljeni kriteriji stoga su otvorili pitanje moguće diskriminacije temeljem dobi, budući da su osobe koje su „premlade“ ostale bez supružnika trajno zakinute za pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine. Tako postavljenim pravilima se zahtjev za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine uvijek sagledava u kontekstu činjeničnog stanja kakvo je bilo u trenutku smrti preminulog supružnika, a ne u kontekstu činjeničnog stanja preživjele osobe u trenutku podnošenja zahtjeva. U takvim okolnostima zaposlena žena koja je ostala udovica sa 50 godina života i nije koristila pravo na obiteljsku mirovinu sada može koristiti dio obiteljske mirovine ukoliko ispunjava druge ZMO-om propisane uvjete, a ona koja je ostala udovica sa 44 godine i 9 mjeseci starosti to pravo nikada ne može ostvariti. S obzirom na navedeno te učinak navedenih kriterija, potrebno je pojasniti razloge zbog kojih su određene navedene dobne granice te zašto osobe koje su postale udovice i udovci prije 45 godina života nikada i ni pod kojim uvjetima ne mogu ostvariti pravo na korištenje dijela obiteljske mirovine. | Nije prihvaćen | Propisana starosna dob za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu bračnog druga i ostalih izjednačenih osoba jedna je od najnižih na području Europske unije. Naime, pretpostavlja se kako mlađe osobe mogu radom osigurati prihode za uzdržavanje, a u slučaju gubitka radne sposobnosti ili brige o malodobnom djetetu, obiteljska mirovina ostvaruje se neovisno o navršenim godinama života. Pravo na obiteljsku mirovinu je samostalno pravo za ostvarivanje kojeg su propisani posebni uvjeti te se ne mogu propisivati drugačiji uvjeti za ostvarivanje tog prava, isključivo u svrhu ostvarivanja prava na dio obiteljske mirovine. |
| 100 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 75. | Uz članak 75., stavak 2. točka 2. Sindikat umirovljenika predlaže da se uvjet dobi za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine spusti sa 65 godina života na 50 godina života, odnosno jednaku dob koja je uvjet za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Jer s uvjetom dobi od 65 godina najviše su pogođeni korisnici invalidske i prijevremene starosne mirovine koji imaju male mirovine, a na ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine moraju čekati godinama. | Nije prihvaćen | Dob za korištenje dijela obiteljske mirovine nije vezana uz dob za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, već dob do koje se pretpostavlja radna sposobnost, odnosno 65 godina života. |
| 101 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 75. | Kod obiteljskih mirovina jedan segment nije pravedno riješen i to u slučaju izbora osobne mirovine + dodatak 27% od obiteljske mirovine. U životu i u mirovinskom sustavu se događa, da netko kraće ili duže "uživa" svoju mirovinu, a svi primaju isti postotak. Svi smo plaćali doprinose zavisno o visini plaće u radnom vijeku, ali nismo isti broj godina koristili mirovinu. Ako je netko koristio mirovinu 20 i više godina, iskoristio je svoje uplaćene doprinose, ali ako je netko umro nakon godinu dana, iskoristio je samo 5%. Zbog toga predlažem tablicu: ako je netko bio u mirovini 0-5 godina - dodatak bi bio 50% obiteljske mirovine, 6-10 godina = 45%, 11-15 godina = 40%, 16-20 godina = 35%, 21+ godina = 30%. Nepravedno je i nekorektno limitirati obiteljske mirovine cenzusom od 80 AVM-a. Ima bračnih partnera koji su ostvarili respektabilan staž od 80 i više godina i uplatili značajne iznose mirovinskih doprinosa. Predlažem u stavku 5) povećanje cenzusa s 80 na 100 AVM-a (sada bi to bilo s 1.085,60 na 1.357 eura) | Nije prihvaćen | Od 1. siječnja 2023. učinjen je značajan iskorak omogućavanjem korištenja dijela obiteljske mirovine (27%) istovremeno uz osobnu mirovinu kako bi se zaštitili korisnici mirovine s nižim prihodima u samačkim kućanstvima. Budući da se radi o iznimci od pravila da se iz sustava generacijske solidarnosti ne mogu istovremeno koristiti dvije mirovine, nužno je propisati odgovarajući limit za određivanje najviše svote dijela obiteljske mirovine, koji je odraz realnih gospodarskih i fiskalnih mogućnosti. Predloženi limit, odnosno cenzus ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja vezan je uz aktualnu vrijednost mirovine, koja se usklađuje dva puta godišnje, čime se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. |
| 102 | MILENA KRALJEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 75. | Povećati gornju granicu za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine koji se isplaćuje korisnicima vlastite mirovine, jer navedeni limit dovodi do nejednakog tretmana korisnika i stvara nepravedne razlike u ostvarivanju prava. Važeći zakon ograničava isplatu dijela obiteljske mirovine na najviše 80 AVM-a, bez obzira na to kolika je bila stvarna mirovina preminulog bračnog druga. Ova mjera nesrazmjerno pogađa korisnike s višim doprinosima tijekom radnog vijeka ili one koji su mirovinu ostvarili svojim dugogodišnjim radom (40 i više godina) – kako vlastitim, tako i onima preminulog supružnika. Cenzus utvrditi u visini najmanje od 1500,00 eura (cca visina obiteljske mirovina od saborskog zatupnika) | Nije prihvaćen | Od 1. siječnja 2023. učinjen je značajan iskorak omogućavanjem korištenja dijela obiteljske mirovine (27%) istovremeno uz osobnu mirovinu kako bi se zaštitili korisnici mirovine s nižim prihodima u samačkim kućanstvima. Budući da se radi o iznimci od pravila da se iz sustava generacijske solidarnosti ne mogu istovremeno koristiti dvije mirovine, nužno je propisati odgovarajući limit za određivanje najviše svote dijela obiteljske mirovine, koji je odraz realnih gospodarskih i fiskalnih mogućnosti. Predloženi limit, odnosno cenzus ukupne svote mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja vezan je uz aktualnu vrijednost mirovine, koja se usklađuje dva puta godišnje, čime se osigurava usklađivanje cenzusa s redovnim usklađivanjem mirovina. |
| 103 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 78. | Mirovine "novih" umirovljenika od 1.1.1999. značajno su manje od umirovljenih do 31.12.1998. godine zbog pogrešno izračunate prve AVM (35,16 kn). Prosječna mirovina "starih" umirovljenika iznosi 620,84 eura (za staž 28 god 6 mj), a "novih" 566,24 eura (za staž od 31 god. 9 mj). Problem je slijedeći: od 1993.-1998. državni proračun nije uplaćivao doprinose fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (7.028.925.089 kuna), kao ni doprinose koje je trebao uplatiti umjesto poduzeća u sanaciji (488.931.652 kune), što ukupno iznosi 7.524.856.731 kuna).Hrvatski sabor je donio odluku (NN broj 102/1998.) o prenošenju sredstava, a slijedi Pravilnik o načinu i rokovima isplate dodataka od 7,5 milijuna kuna uz mirovinu poznatom kao "100 kn+6%" u pet rata za "stare" umirovljenike (NN broj 136/1998). Početak isplate je bio u studenom 1998., dakle PRIJE IZRAČUNA PRVE AVM, ali nije uzet u obračun prve AVM. Na Nacionalnom vijeću 2017. predstavnica HZMO-a je predložila, da se dodatak "100 kn+6%" pretvori u postotak od 10,5%, ali do realizacije nikad nije došlo. Prema ZOMO-u osnovica za izračun prve AVM je bila "dostignuta razina mirovina 31.12.1998. godine", u koju nije bio uračunat dodatak "100 kn+6%", jer se isplaćivao posebno uz mirovinu. Kasnije je taj dodatak 2004. postao sastavni dio mirovine "starih" umirovljenika, pa je i u isplati i danas! Uz ovaj dug postoji i drugi dug od 21,5 milijardi kuna (Odluka Ustavnog suda od 12.5.1998.) koji je nastao zbog nezakonitog usklađivanja mirovina od 1993.-1998.), a isplaćen je od 2006.-2013. godine. To je ukupan dug od 29 milijardi kuna, zbog tih prijevara bila je manja osnovica "dostignuta razina mirovina 31.12.1998." koja nije ušla u izračun prve AVM! U izračunu prve AVM prljav posao odradilo je Povjerenstvo HZMO-a (predsjednik dr. Ante Škember) od kojeg sam dobio pojašnjenje o izračunu: "Utvrđenom AVM mogla se postići približno jednaka prosječna razina mirovina ostvarenih u 1999. godini u odnosu na razinu mirovina ostvarenih prema prijašnjim propisima u ZOMIO do 1998. godine". A kako su to izgledali podaci o približnim mirovinama do 1998. i od 1999. može se vidjeti iz statistike HZMO-a s 31.12.2004. godine: prosječna mirovina "starih" umirovljenika iznosila je 1.918,61 kunu, a "novih" umirovljenika 1.488,38 kuna, što je manje za 28,9%. I to je glavni razlog ovakvih mizernih mirovina u RH, koje su na dnu EU, jer AVM je glavni financijski parametar u izračunu svake mirovine, kao i kod svakog usklađivanja mirovina! Zbog toga je do 2028. potrebno svake godine povećati mirovine "novih" umirovljenika po 10%, da bi udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći došao tek do 50%, što je još jako daleko do obećanih 60% premijera Plenkovića iz 2016. godine! | Nije prihvaćen | Prvu aktualnu vrijednosti (AVM) mirovine sukladno članku 175. Zakona o mirovinskom osiguranju iz 1999. godine, Vlada je utvrdila prema dosegnutoj razini mirovina iz druge polovice 1998. godine. Tako utvrđena AVM osiguravala je približno istu prosječnu razinu mirovina ostvarenih u 1999. u odnosu na prosječnu razinu tih mirovina koja bi se dobila da su njihove mirovine određene primjenom propisa koji su bili na snazi do 1998., ali ne i jednakost u svakom pojedinačnom slučaju. Skrećemo pozornost na rješenje Ustavnog suda od 29. rujna 2010. (Narodne novine, br. 117/10.), koji nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 175. ZOMO-a iz 1999. godine, u kojoj, između ostaloga, ističe kako je AVM važan faktor za određivanje mirovine pojedinca, ali i ukupnog iznosa mirovinskih izdataka, a Vlada se prilikom donošenja Odluke o AVM-u od 1. siječnja 1999. pridržavala mjerila i rokova propisanih člankom 175. ZOMO-a iz 1999., što demantira tvrdnju o pogrešnom izračunu prve AVM. |
| 104 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 78. | Mirovinski faktor nije realan i ima cilj umanjenje mirovine. | Nije prihvaćen | Mirovinski faktor je parametar na temelju kojeg se određuje opseg priznate mirovine, odnosno isplaćuje li se mirovina u punom ili djelomičnom iznosu, a ne smanjenje mirovine. |
| 105 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 79. | Vezano uz članak 79. stavak 11., nejasno je zašto se plaće ostvarene za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzimaju u obzir za utvrđivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosječni vrijednosni bodovi. Slijedom toga, predlažemo da se navedena odredba izmijeni te da glasi: „Plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova ili prosječni vrijednosni bodovi iz stavka 9. ovoga članka razmjerno stažu osiguranja u toj godini, ovisno o tome što je za osiguranika, odnosno korisnika mirovine povoljnije.“ | Nije prihvaćen | Vezano za uračunavanje uplaćenih doprinosa u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu za izračun visine mirovine, ističemo kako se za izračun vrijednosnih bodova uračunava ostvarena plaća, odnosno osnovica osiguranja. S obzirom na to da se vrijednosni bodovi računaju u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj, koju Državni zavod za statistiku objavljuje tek u ožujku sljedeće kalendarske godine, ostvarivanja prava na mirovinu znatno bi se produžio. Stoga je prikladnije i ekonomičnije odrediti prosječni vrijednosni bod bez uručavanja godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, što ne može značajnije utjecati na svotu mirovine. |
| 106 | IGOR MANDIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 79. | Predlažem izmjenu teksta stavka 11. članka 79. kako slijedi: "(11) Plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova razmjerno stažu osiguranja u toj godini. 1. Korisnicima mirovine kojima se do dana stupanja na snagu ovog Zakona pri izračunu prosječnih vrijednosnih bodova nije uzimala plaća ostvarena u godini u kojoj su ostvarili pravo na mirovinu određuje im se izračun prosječnih vrijednosnih bodova tako da im se plaća ostvarena za godinu u kojoj su ostvarili pravo na mirovinu uzima za utvrđivanje vrijednosnih bodova razmjerno stažu osiguranja u toj godini. 2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti obaviti izračun prosječnih vrijednosnih bodova korisnicima mirovine iz točke 1. ovoga stavka ovoga članka. Svakom korisniku mirovine, kojem tako izračunati prosječni vrijednosni bodovi budu veći od prosječnih vrijednosnih bodova koji su korisniku mirovine prije dodijeljeni rješenjem, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti uz donošenje rješenja odrediti mirovinu prema ovome stavku ovoga članka pripadajuću od 1. srpnja 2025. godine, ako je mirovina u isplati." Ostali stavci članka 79. ostaju isti. | Nije prihvaćen | Vezano za uračunavanje uplaćenih doprinosa u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu za izračun visine mirovine, ističemo kako se za izračun vrijednosnih bodova uračunava ostvarena plaća, odnosno osnovica osiguranja. S obzirom na to da se vrijednosni bodovi računaju u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj, koju Državni zavod za statistiku objavljuje tek u ožujku sljedeće kalendarske godine, ostvarivanja prava na mirovinu znatno bi se produžio. Stoga je prikladnije i ekonomičnije odrediti prosječni vrijednosni bod bez uručavanja godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, što ne može značajnije utjecati na svotu mirovine. |
| 107 | IGOR MANDIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 79. | Odredba u stavku 11. članka 79. da se plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrđivanje vrijednosnih bodova stoji u Zakonu o mirovinskom osiguranju još od 1998. godine. To je loše i neprihvatljivo i nema nikakvog razloga da bude tako. Plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu treba se uzimati za utvrđivanje vrijednosnih bodova. Ako je možda slabi stupanj informatizacije bio razlog da se prije 27 godina moglo tolerirati da se ostvarena plaća za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrđivanje vrijednosnih bodova, u današnjem stupnju informatizacije to nikako nije prihvatljivo. Nadalje, ova postojeća odredba je neprihvatljiva, jer je diskriminatorna, pa prema tome protuustavna. U Ustavu RH u članku 14. piše da su svi pred zakonom jednaki, a u Ustavu RH u članku 5. piše da zakoni u Republici Hrvatskoj moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i zakonom. Budući da je spomenuta odredba diskriminatorna prema korisnicima mirovine kojima se plaća ostvarena u zadnjoj godini ne uzima za utvrđivanje vrijednosnih bodova, ta odredba je protuustavna. Naime, korisnicima koji ostvaruju pravo na mirovinu tijekom godine, a ne 1. siječnja, prema postojećoj lošoj odredbi nije omogućeno da im se uzimaju u obzir sve uplate koje su im uplaćene u mirovinsko osiguranje tijekom zadnje godine, pa prema tome im je uskraćeno pravo na ostvarenje mirovine koja je u pravilu veća od one koja im je izračunata temeljem postojeće loše odredbe. Zašto se plaća ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrđivanje vrijednosnih bodova? Koji je to opravdani razlog da bude tako? Molim predlagatelja ove neprihvatljive loše odredbe koja se provlači u Zakonu o mirovinskom osiguranju još od 1998. godine da da razumno objašnjenje! A ako nema razumnog objašnjenja, molim da se loša odredba u stavku 11. članka 79. prijedloga Zakona promijeni prema mome prijedlogu te da se primijeni na sve ostvaritelje prava na mirovinu kojima je mirovina u isplati, naravno, s početkom primjene od 1. srpnja 2025. tj. kada Zakon stupi na snagu. | Nije prihvaćen | Vezano za uračunavanje uplaćenih doprinosa u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu za izračun visine mirovine, ističemo kako se za izračun vrijednosnih bodova uračunava ostvarena plaća, odnosno osnovica osiguranja. S obzirom na to da se vrijednosni bodovi računaju u odnosu na prosječnu godišnju plaću u Republici Hrvatskoj, koju Državni zavod za statistiku objavljuje tek u ožujku sljedeće kalendarske godine, ostvarivanja prava na mirovinu znatno bi se produžio. Stoga je prikladnije i ekonomičnije odrediti prosječni vrijednosni bod bez uručavanja godine u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, što ne može značajnije utjecati na svotu mirovine. |
| 108 | DARINKA KLARIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 79. | Predlažem da se u ovu važnu odredbu članka 79. doda odredba novog stavka kojom bi se definirao pojam „prosječne godišnje plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu.“, te da se obveže Državni zavod za statistiku da tu plaću objavi u Narodnim novinama u veljači/ožujku tekuće godine za prethodnu godinu. Pri tome bi bilo nužno da obuhvat pojma svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj uključuje zaposlene u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne samouprave u RH, zaposlene u obrtu i slobodnim profesijama, te zaposlene osiguranike poljoprivrednike odnosno da je iz takve odredbe jasna primjena veličine koja se stavlja u suodnos s godišnjom bruto plaćom svakog zaposlenika radi izračuna vrijednosnih bodova. Tako bi se jasnije utvrdila obveza DSZ-a da iz JOPPD-a izdvaja plaće za sve oblike rada počevši od 1. siječnja 2014. od kada postoji obveza isplatitelja primitaka za uspostavljanje JOPPD-a, te bi ova odredba imala svoju jasniju primjenu u suodnosu s plaćom zaposlenika u bilo kojem obliku rada. U slučaju prihvaćanja prijedloga u završnim odredbama trebalo bi utvrditi njenu primjenu od 1. siječnja 2026. na način da se za umirovljenike koji će steći mirovinu prema odredbama ovog Zakona izračunaju bruto plaće od prve godine kada su svi poslodavci u RH odnosno isplatitelji primanja ili osiguranici koji plaćaju doprinos na osnovicu bili dužni uspostavljati JOPPD. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 109 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Pozitivnim ocjenjujemo uvođenje zakonskih izmjena koje se tiču ukidanja penalizacije za ranije umirovljenje sa 70 godina života, te ujedno predlažemo da to bude sa 65 godina života, odnosno ostvarivanjem uvjeta za starosnu mirovinu (čl. 83. st. 9. i 10). | Nije prihvaćen | Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. Raniji izlazak s tržišta rada znači ujedno i dulje razdoblje korištenja mirovine, stoga je predloženo ukidanje tzv. penalizacije nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja korištenja prijevremene mirovine. |
| 110 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Vezano uz članak 83., pozdravljamo što je za ostvarivanje prava na povećanje polaznog faktora za određivanje starosne mirovine (dalje u tekstu: bonifikacija) za osiguranika koji prvi puta stječe pravo na starosnu mirovinu nakon 65. godine života u iznosu od 0,45% za svaki mjesec duljeg ostanka u radnom odnosu, odnosno u osiguranju nakon te dobi, u odnosu na postojeći članak 85. stavak 3. ZMO-a, brisan uvjet da treba imati navršenih 35 godine mirovinskog staža, kao i da se bonifikacija nakon 65. godine života ograničava na maksimalno pet godina. Međutim, mišljenja smo da se bonifikacija u navedenom iznosu ne treba vezati uz ispunjavanje uvjeta za starosnu mirovinu isključivo temeljem navršenih godina života, odnosno 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, već i uz uvjete koji su propisani za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. Ovo stoga što se člancima 85. stavcima 5. i 6. Nacrtom prijedloga ZMO-a propisuje da se dugogodišnjim osiguranicima koji su navršili 60 godina života i imaju 41 godinu mirovinskog staža u razdoblju od 60. do 65. godine života bonificira svega 0,15% po mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada. Ovakvim propisivanjem bonifikacije za osobe koje su ostvarile pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stavlja ih se, u navedenom razdoblju, u nepovoljniji položaj u odnosu na korisnike starosne mirovine nakon 65. godine života, a koje, uz te godine, trebaju ispunjavati uvjet od minimalno navršenih 15 godina mirovinskog staža. Smatramo da se time nedovoljno potiče osobe koje su ostvarile pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, pa predlažemo da se dulji ostanak u svijetu rada bonificira sa 0,45% nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu po bilo kojoj osnovi, a ne isključivo nakon navršenih uvjeta za starosnu mirovinu temeljem navršenih 65 godina života. Vezano uz članak 83. Nacrta prijedloga ZMO-a pozdravljamo što se Nacrtom prijedloga ZMO-a, nakon više od 25 godina, ponovo uvodi ukidanje penalizacije, odnosno što se propisuje da će se nakon 70. godine života korisniku prijevremene starosne mirovine po službenoj dužnosti odrediti ista mirovina bez smanjenja polaznog faktora, odnosno da se nakon te dobi prijevremena starosna mirovina više neće penalizirati. Međutim, postupajući po pritužbama građana kroz višegodišnje razdoblje svjedočimo kako mnogi od njih nisu u prijevremenu starosnu mirovinu otišli isključivo svojom voljom, već zbog toga što su kao „višak radne snage“ otpuštani iz firmi, a s obzirom na životnu dob na tržištu rada više nisu bili perspektivni za moguće nove poslodavce. Također neki od radnika ili službenika koji su ispunjavali uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu, a zbog narušenog zdravstvenog stanja, nisu bili više u mogućnosti istim intenzitetom obavljati svoje radne obveze, podnosili su zahtjeve za prijevremenu starosnu mirovinu. Stoga smatramo kako zbog navedenog ne treba penalizirati korisnike prijevremene starosne mirovine niti do 70. godine života, već da se penalizacija ograniči do ispunjavanja uvjeta za punu starosnu mirovinu. | Nije prihvaćen | Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju, dakle pet godina ranije u odnosu na starosnu mirovinu. Stoga smatramo kako je u tom smislu potrebno prilagoditi i bonifikaciju koja do 65. godine života iznosi 0,15 %, a nakon 65. godine 0,45 %. Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. Raniji izlazak sa tržišta rada znači ujedno i dulje razdoblje korištenja mirovine, stoga je predloženo ukidanje tzv. penalizacije nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja korištenja prijevremene mirovine, koje iznosi pet godina. |
| 111 | ANDREJA PREJEL | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | U stavku 9. preciznije tekstom obuhvatiti i ostale statuse penalizacije korisnika , kao npr. korisnici koju su nakon ostvarene prijevremene starosne mirovine i ponovnog radnog odnosa do polovice radnog vremena u određenom trajanju, ostvarili NOVO priznato pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ali uz daljnju penalizaciju iz prethodne prijevremene mirovine. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 112 | MAJA HOLEK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Predlažem da se u Nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju u članku 83 stavak 6. briše dio teksta "prije navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovom zakonu." Na taj način bi se osiguranici (naročito žene koje su u prijelaznom razdoblju za starosnu mirovinu), a koji su bili na redovitom visokoškolskom obrazovanju izjednačili sa osiguranicima koji su završili redovito srednjoškolsko obrazovanje. Visokoobrazovani su u nejednakom (diskriminirajućem) ì nepravednom položaju u odnosu na osiguranike koji su završili srednjoškolsko obrazovanje jer ne mogu do prije navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovom zakonu" imati 41 godinu staža osiguranja efektivno. Primjer: žena rođena 23.04.1962 godine, VSS, ima prvi uvjet za starosnu mirovinu u 2026 (prijelazno razdoblje), ali će imati ,, samo" 40 godina staža osiguranja. Ako ostane raditi i nakon te starosne dobi i ostvari 41 godinu staža neće imati ista povećanja kao osoba koja je završila SSS i ostvarila 41 godine staža osiguranja prije starosne dobi. Žena rođena 23.04.1962. godine, SSS, ima prvi uvjet za starosnu mirovinu u 2026.g. (prijelazno razdoblje), i imati će 44 godina staža osiguranja. Ako ostane raditi i nakon dobi za odlazak u starosnu mirovinu imat će kod izračuna mirovine dvije vrste povećanja. Osiguranik sa VSS je tako u neravnopravnom položaju s obzirom na osiguranika sa SSS | Nije prihvaćen | Osobe koje rano ulaze u svijet rada nerijetko rade na lošije plaćenim poslovima, koje najčešće pretpostavljaju i određenu fizičku sposobnost, stoga im se institutom starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika osigurava ranije umirovljenje. Nasuprot tome, visoko obrazovane osobe ulaze u svijet rada u kasnijoj životnoj dob, najčešće rade na poslovima koji nisu fizički zahtjevni i nerijetko ostaju u svijetu rada i nakon propisane zakonska dobi za starosnu mirovinu. Također, na visinu mirovine ne utječe samo navršeni mirovinski staž, već i plaće ostvarene tijekom radnoga vijeka. Stoga, osobe koje su zbog redovnog studiranja kasnije ušle u svijet rada često imaju veće plaće od onih koji ulaze ranije na tržište rada te na taj način kompenziraju kraći mirovinski staž. |
| 113 | MIRKO GRIZELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Uz članak 83. stavak 4., vezano na prijedlog da se ukine ograničenje od pet godina te će uvećani polazni faktor moći biti veći od 1,27, predlažem retroaktivnu primjenu na mirovine ostvarene poslije 1. siječnja 2025. (ili ranije), kako umirovljenici koji su radili duže od pet godina nakon stjecanja prava na starosnu mirovinu ne bi bili zakinuti. (načelo jednakosti). | Nije prihvaćen | Izmjene zakonskih propisa u mirovinskom osiguranju u pravilu se primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu, što je karakteristika svih mirovinskih sustava. |
| 114 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Uz članak 83. stavak 3. Sindikat umirovljenika Hrvatske predlaže retroaktivnu primjenu odredbe o penalizaciji od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu na sve mirovine ostvarene poslije 1999. godine, a koja bi se primjenjivala na sve postotke penalizacije veće od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, radi djelomičnog ujednačavanja penalizacije unutar grupe korisnika prijevremene starosne mirovine, s obzirom da postoje korisnici koji su penalizirani sa 0,10 % po mjesecu, i oni koji su penalizirani sa 0,34 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, odnosno za pet godina ranijeg umirovljenja imamo korisnike koji su penalizirani od 6 % pa sve do 20,4 posto. Ne bi se mijenjali postoci za one koji su penalizrani za manje od 0,2 % po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu. Uz članak 83. stavak 4. predlažemo retroaktivnu primjenu na sve mirovine ostvarene poslije 2013. godine, i to u odnosu na sve postotke uvećanja koji su manji od 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu (načelo jednakosti). Uz članak 83. stavak 5. i 6. predlažemo uvećanje od 0,45 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, jednako kao i kod odgođene starosne mirovine, čime st 6. ne bi ni bio potreban (načelo jednakosti). Dugogodišnji osiguranici su uglavnom osobe koje su većinom radile na slabo plaćenim poslovima te su oštećeni nižom bonifikacijom (0,15 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu), zbog čega smatramo da se bonifikacija treba ujednačiti. Uz članak 83. stavak 9. predlažemo ukidanje penalizacije po službenoj dužnosti sa 65 a ne 70 godina života. Naime, prosječni staž starosnih umirovljenika iznosi 32 godine, a prijevremenih starosnih umirovljenika četiri godine više, stoga nema razloga da se prijevremeni starosni umirovljenici penaliziraju do 70. godine života. | Nije prihvaćen | U odnosu na retroaktivnu primjenu odredbe o penalizaciji od 0,2 % u cilju izjednačavanja visine smanjenja različitih kategorija umirovljenika, posebno skrećemo pozornost kako je smanjenje polaznog faktora od 0,2 % u primjeni od 2019. godine, stoga je i predloženo ukidanje smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacije s navršenih 70 godina i zatečenim korisnicima, što će u najvećoj mjeri obuhvatiti upravo korisnike koji su prijevremenu starosnu mirovinu ostvarili s većim stupnjem smanjenja. Vezano za retroaktivnu primjenu odredbi o povećanju polaznog faktora, tzv. bonifikaciji, ističemo kako se izmjene zakonskih propisa u pravilu primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu. U vezi izjednačavanja tzv. bonifikacije za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ističemo kako se radi o vrsti mirovine koja se ostvaruje pet godina ranije od propisane dobi za starosnu mirovinu, što pretpostavlja i duže korištenje mirovine. Stoga ne nalazimo opravdani razlog za izjednačavanja tzv. bonifikacije za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa starosnom mirovinom. Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina života vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. Raniji izlazak sa tržišta rada znači ujedno i dulje razdoblje korištenja mirovine, stoga je predloženo ukidanje tzv. penalizacije nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja korištenja prijevremene mirovine, koje iznosi pet godina. |
| 115 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Naš ZOMO ne može bez nepravdi i diskriminacije, 10 puta se mijenjao, uvijek nekoga ošteti, pa sada i kod prijevremenih mirovina imamo četiri režima penalizacije: 1. od 1999.-2010. iznosi maksimalno za pet godina ranijeg umirovljenja 9% ili 0,15% mjesečno, 2. od 2010.-2013. od 9-20,4%, 3. od 2014.-2018. od 6-19,2% i 4. od 2019. 12% ili 0,2% mjesečno. Predlažem: svima do 70. rođendana do ukidanja penalizacije ujednačiti polazni faktor na 0,15% koji je bio do 2010. ili na 0,20% koji je od 2019. godine. Postoji još jedan problem i nepravda kod dviju vrsta starosnih mirovina, a to je bonus za duži rad: od 1.1.2014. Sabor je donio odluku o bonusu od 0,15% za svaki mjesec rada nakon 65. godine života (uvjet 35 godina staža) i nakon 60. godine života za dugogodišnje osiguranike s uvjetom 60 godina života i 41 godinom staža. I onda je "pametni" ministar Pavić 1.1.2019. ukinuo bonus s uvjetom 60/41 (?). Kaže on "ovi su dvostruko nagrađeni, nemaju penalizaciju i imaju bonus 0,15%", pa je 1.1.2023. bonus ipak vraćen, ali je u međuvremenu za rad nakon 65. godine bonus postao trostruko veći i iznosi 0,45%. Umirovljenici 60/41 ostvarili su respektabilan staž od 42 godine i pet mjeseci, produžili su rad nakon 41. godine i zaslužuju barem bonus od 0,30%, a osim toga sigurno su potentniji za dodatni rad s obzirom na godine! | Nije prihvaćen | U odnosu na retroaktivnu primjenu odredbe o penalizaciji od 0,2 % u cilju izjednačavanja visine smanjenja različitih kategorija umirovljenika, posebno skrećemo pozornost kako je smanjenje polaznog faktora od 0,2 % u primjeni od 2019. godine, stoga je i predloženo ukidanje smanjenja polaznog faktora, tzv. penalizacije s navršenih 70 godina i zatečenim korisnicima, što će u najvećoj mjeri obuhvatiti upravo korisnike koji su prijevremenu starosnu mirovinu ostvarili s većim stupnjem smanjenja. Vezano za retroaktivnu primjenu odredbi o povećanju polaznog faktora, tzv. bonifikaciji, ističemo kako se izmjene zakonskih propisa u pravilu primjenjuju od dana stupanja zakona na snagu i nemaju retroaktivnu primjenu, a korisnici ostvaruju pravo na mirovinu sukladno zakonskim propisima koji su na snazi u trenutku odlaska u mirovinu. U vezi izjednačavanja tzv. bonifikacije za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ističemo kako se radi o vrsti mirovine koja se ostvaruje pet godina ranije od propisane dobi za starosnu mirovinu, što pretpostavlja i duže korištenje mirovine. Stoga ne nalazimo opravdani razlog za izjednačavanja tzv. bonifikacije za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika sa starosnom mirovinom. Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. |
| 116 | NIKO ČANČAREVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Korisnici prijevremene starosne mirovine koji rade do polovice punog radnoga vremena uplaćuju svaki mjesec doprinos za mirovinsko osiguranje, znači aktivni su u svijetu rada i aktivno pridonose mirovinskim fondovima. Zašto onda imaju pravo na ponovni izračun mirovine tek nakon navršene dvije godine rada s polovicom punog radnog vremena? Što ako im radni odnos prestane nakon 1 godinu 11 mjeseci i 20 dana? Znači da nemaju pravo na ponovni izračun mirovine unatoč svim plaćenim doprinosima i da im ti plaćeni doprinosi propadaju? Predlažem da slučaju prestanka radnoga odnosa imaju pravo na ponovni izračun mirovine bez obzira da li su radili 1, 2 ili 23 mjeseca, upravo zbog plaćenih doprinosa. Isto tako predlažem da kako im se za svaki mjesec ranijeg umirovljenja polazni faktor smanjuje za 0,2 tako neka im se i dodatni rad u mirovini vrednuje na isti način, za svaki navršeni mjesec rada, sukladno članku 79. stavku 12. ovoga prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Za sve korisnike mirovine, neovisno o vrsti prava, omogućeno je ponovno određivanje mirovine, odnosno ostvarivanje prava na novu mirovinu nakon navršene jedne godine staža osiguranja te se ne može propisati iznimka u pogledu tog uvjeta samo za korisnike prijevremene starosne mirovine. |
| 117 | MILENA KRALJEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Poštovani, mišljenja sam da bonifikacija za dugogodišnje osiguranike koji imaju najmanje 41 godinu ukupnog radnog staža je podcijenjena u odnosu na bonifikaciju koju netko ostvaruje sa godinama života za pravo na starosnu mirovinu a bez obzira na ukupan radni staž. Mišljenja sam da po tom pitanju dužina radnog staža i vrijeme koje je netko uplaćivao itekako zaslužuje da se dodatno nagradi kad osiguranik koji je jako mlad počeo raditi nastavi raditi nakon određene životne dobi i radnog staža koji je najmanje 10 godina veći (41) od prosjeka koji osiguranici imaju u RH (31 godina) . Prema statističkim podacima takvih obveznika sa najmanje 41 godinom efektivnog radno staža je u RH je jako malo (4,8%). Predlažem da se za takve osiguranike polazni faktor dodatno poveća ovisno o povećanju godina života i godina efektivnog radnog staža. 5)Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji prvi put stječe mirovinu prema ovom Zakonu nakon navršene 60. godine života i ima 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju, utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 2. ovoga članka povećava: - za 0,15 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika od navršenih 60. godine života i 41.godine efektivnog staža do navršenih 61. godine života i 42. godine efektivnog staža, -za 0,25 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih 61. godine života i 42.godine efektivnog staža do navršenih 62. godine života i 43.godine efektivnog staža -za 0,35 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih 62. godine života i 43.godine efektivnog staža do navršenih 63. godine života i 44.godine efektivnog staža - za 0,40 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navšenih 63. godine života i 44. godine efektivnog radnog staža 6) Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za osiguranika koji prvi put stječe mirovinu i koji je navršio 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju prije navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 2. ovoga članka povećava u skladu sa utvrđenim postocima stavka 5. ovog članka a nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu povećava se za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. | Nije prihvaćen | Bonifikacija za korisnike prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika uvedena je radi nagrađivanja korisnika s dugotrajnim osiguranjem. Budući da se radi o korisnicima koji pravo na mirovinu mogu bez penalizacije ostvariti pet godina prije propisane životne dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, smatramo opravdanim zadržati bonifikaciju od 0,15%, jednako za sve osiguranike koji su navršili 41 godinu staža osiguranja budući da se honorira upravo dugotrajno osiguranje, neovisno o navršenim godinama života. Osim toga, propisivanjem različitih postotaka bonifikacije, dovelo bi se u nejednak položaj korisnike istog prava. |
| 118 | ANTUN ČIČAK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | Poštovani, članak 171. ovog prijedloga zakona predviđa smanjenje godina s kojima osiguranik može ići u punu starosnu mirovinu ako je određeno vrijeme proveo na poslovima na kojima se staž računa u uvećanom trajanju (beneficirani staž). Sukladno odredbama stavka 4. ovog članka zakona "Polazni faktor za određivanje starosne mirovine osiguranika koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, utvrđuje se tako da se polazni faktor iz stavka 2. ovoga članka povećava za 0,45 % po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu." uvećanje polaznog faktora iz stavka 2. ovog članka treba početi obračunavati od onog trenutka kada je osoba ispunila uvjete za punu starosnu mirovinu (za muškarce 65 godina minus godine smanjenja za ostvarenje staža u uvećanom trajanju, a za žene sukladno periodičom uvećanju minus uvećani staž). Kako u stavku 4. ovog članka nije izrijekom navedena navršena dob osiguranika nego se precizira da se uvećanje polaznog faktora iz stavka 2. počinje računati "nakon navršenih godina života osiguranika za stjecanje prava na starosnu mirovinu". Nadam se da sam dobro shvatio ovaj članak te Vas molim dodatno objašnjenje. | Primljeno na znanje | Polazni faktor, tzv. bonifikacija, povećava se za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu nakon propisane starosne dobi. Dakle, za starosnu mirovinu za svaki mjesec nakon navršene 65. godine života za muškaraca, polazni faktor se povećava za 0,45%. dok je za žene ta dob nešto niža i računa se prema prijelaznom razdoblju, a u 2025. godini računa se od navršenih 63 godine i 9 mjeseci. Isto se primjenjuje i za osiguranike koji pravo na starosnu mirovinu ostvaruju po osnovi sniženja dobne granice i to za svaki mjesec duljeg rada nakon dobi s kojom su po toj osnovi ispunili uvjet. |
| 119 | DAVOR GOLEK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 83. | (9) Korisniku prijevremene starosne mirovine Zavod će po službenoj dužnosti odrediti prijevremenu starosnu mirovinu bez smanjenja polaznog faktora iz stavka 3. ovoga članka od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik navršio 70 godina života. Zdrava i neuvrnuta logika govori da penalizaciju koja se obračunava korisniku prijevremene starosne mirovine treba ukinuti u trenutku kada korisnik ispuni uvjete za punu starosnu mirovinu, znači sa navršenih 65 godina života, a ne 5 godina nakon toga, tj. nakon što je korisnik navršio 70 godina života. Osim ako nemate nekakvu potpuno nečasnu namjeru, tl. uštedjeti neki euro na ljudima koji su ionako jednom nogom već u grobu. Dakle, ovo predsmrtno povećanje mirovina mnogi neće ni doživjeti. Stoga vrlo jasno predlažem da se u čl. 83. stavak 9. brojka 70 zamijeni brojkom 65. | Nije prihvaćen | S obzirom na relativno nisku stopu smanjenja prijevremene starosne mirovine, svega 0,2 % za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja prava (maksimalno 12 %), ukidanje penalizacije sa 65 godina života nije komplementarno s ostalim mjerama jer ne utječe pozitivno na potrebu obeshrabrivanja prijevremenog umirovljenja. Ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine sa 70 godina vezano je uz razdoblje korištenja mirovine, a ne navršenu dob za ostvarivanje starosne mirovine. Raniji izlazak s tržišta rada znači ujedno i dulje razdoblje korištenja mirovine, stoga je predloženo ukidanje tzv. penalizacije nakon dvostrukog maksimalnog razdoblja korištenja prijevremene mirovine. |
| 120 | IVAN FUNČIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 85. | Trgovačko društvo Securitas Hrvatska d.o.o. ovim putem predlaže da se odredba čl. 85. st. 1. t. 3. promijeni na način da ista glasi: „starosnu mirovinu korisnika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti 1“ Razlog: Ovim putem želimo iznijeti argumentaciju u korist toga da se umirovljenicima koji su ostvarili starosnu na mirovinu, bez obzirna na navršene godine života, ne umanjuje iznos mirovine ako se odluče nastaviti raditi na puno radno vrijeme, već da im se omogući primanje pune mirovine uz zaposlenje na puno radno vrijeme. Naime, umirovljenik je svoje pravo na mirovinu ostvario temeljem godina rada i uplaćenih doprinosa, u skladu sa zakonima koji reguliraju mirovinski sustav. Dakle, radi se o stečenom pravu koje ne bi trebalo biti umanjeno ili derogirano zbog činjenice da je osoba odlučila raditi puno radno vrijeme i nakon umirovljenja. Umirovljenik kroz rad u mirovini ima priliku ostati aktivan, prenositi svoje znanje i iskustvo, dodatno doprinositi društvu i gospodarstvu, a nerijetko i popuniti kadrovsku prazninu u deficitarnim zanimanjima. Umirovljenika koji želi i ima priliku raditi puno radno vrijeme ne bi zbog toga trebalo kažnjavati i penalizirati na način da mu se umanji mirovina, već naprotiv, takav angažman treba omogućiti. Umirovljenici koji rade nastavljaju plaćati poreze i doprinose, čime dodatno pune državni proračun, što se ne bi događalo ako bi bili samo pasivni primatelji mirovina. U mnogim razvijenim državama umirovljenici imaju pravo raditi puno radno vrijeme i primati punu mirovinu. Time se prepoznaje realnost dužeg životnog vijeka i potrebe za fleksibilnijim modelima rada u starijoj dobi. Također, na takav način se ne oduzma niti ne ograničava stečeno pravo na primanje punog iznosa mirovine uz zaposlenje na puno radno vrijeme. Slijedom navedenog, ukazujemo da, ako se umirovljenika, koji se zaposli na puno radno vrijeme kazni na način da tada ostvari pravo samo na primanje pola mirovine, takvim postupanjem se zadire u stečena prava, ista se oduzimaju, a osjetljivu društvenu skupinu se neopravdano kažnjava i marginalizira, što svakako nije u skladu s temeljnim pravima i slobodama čovjeka, kao niti s pravnom stečevinom EU. Nadalje, penaliziranje radno aktivnih umirovljenika može predstavljati oblik dobne diskriminacije, jer se umanjuje pravo koje su pošteno stekli samo zato što su radno aktivni. Zbog svega navedenog, predlažemo da se razmotri promjena postojećih propisa na način da se omogući zapošljavanje svih umirovljenika na puno radno vrijeme bez umanjenja njihove mirovine. Takva praksa je pravednija, društveno korisnija i dugoročno održivija za mirovinski sustav te se njome štite osobna prava i slobode, kao i pravna stečevina EU. | Nije prihvaćen | S obzirom na kretanja na tržištu rada iznimno je omogućeno primanje mirovine uz rad u punom radnom vremenu za one korisnike starije od 65 godina. Smatramo kako ne bi bilo opravdano isplaćivati punu mirovinu prilikom rada u punom radnom vremenu jer takve osobe, osim mirovine, primaju i puni iznos plaće. Također, osobe koje nakon navršene dobi za starosnu mirovinu nastave raditi bez korištenja mirovine imaju pravo na tzv. bonifikaciju od 0,45 % po mjesecu kasnijeg umirovljenja. |
| 121 | MAJA HOLEK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 85. | U novi ZOMO treba majkama uvesti snižavanje dobne granice za svako rođeno dijete kao što je navedeno u Programu Vlade ( cilj 2.1. Osnaživanje obitelji i podrška mladima. | Nije prihvaćen | Svrha uvođenja dodanog staža mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. bila je da se na odgovarajući način, u skladu s gospodarskim mogućnostima, smanje razlike u visini mirovina između žena i muškaraca, nastale kao posljedica korištenja roditeljskog dopusta i privremene spriječenosti za rad radi njege djeteta. S obzirom na kratak prosječan mirovinski staž od 31 godine, Vlada Republike Hrvatske kontinuirano poduzima mjere za poticanje duljeg ostanka u svijetu rada, u cilju dugoročne održivosti mirovinskog sustava i poboljšanja adekvatnosti mirovina, a omogućavanje priznanja dodanog staža za ispunjenje uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu ne bi doprinosilo tom cilju. |
| 122 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 85. | Uz članak 85. stavak 1. točka 19. gdje piše o mirovinskom faktoru za „obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo jednom članu obitelji s navršenih 65 godina života koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno za vrijeme obavljanja obrta ili samostalne djelatnosti – 0,385“, Sindikat umirovljenika predlaže da mirovinski faktor iznosi 0,5. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da se umirovljenicima u slučaju rada u punom radnom vremenu određuje isplata pola mirovine, a obiteljska mirovina za jednog člana određuje se primjenom mirovinskog faktora 0,77, predloženo je da u slučaju zaposlenja u punom radnom vremenu mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu iznosi 0,385, što je 50 % od mirovinskog faktora 0,77. |
| 123 | DAMIR PERIS | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 85. | Poštovani, Vezano za mirovinski faktor u članku 85., točki 16. koji glasi "invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada 0,5." Smatram da se mirovinski faktor ne bi trebao umanjivati za vrijeme zaposlenja, već da bi trebao ostati isti jer se time praktički kažnjava osobe s invaliditetom jer su se zaposlile. Alternativno, ako se već umanjuje mirovinski faktor za vrijeme zaposlenja predlažem da se razlika novca uplaćuje kao doprinos za mirovinsko osiguranje, kako bi se invalidska mirovina mogla zbrajati (zajedno s ostvarenim plaćama na koje su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje) u prihod za obračun vrijednosnih bodova prilikom odlaska u starosnu mirovinu. Hvala. S poštovanjem, Damir Peris | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona propisano je umanjenje mirovinskog faktora prilikom zaposlenja u trajanju duljem od polovice punog radnog vremena i za ostale kategorije umirovljenika, stoga nije moguće posebno izdvojiti korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti na način da se njima mirovina ne obustavlja ako se zaposle. Ovim se ni na koji način osobe s invaliditetom ne stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale, već upravo suprotno. Naime, kod ostalih kategorija umirovljenika se prilikom zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena mirovinski faktor umanjuje za 50 %, dok se korisnicima invalidske mirovine on umanje s 0,8 na 0,6667 ili 0,5 ovisno o uzroku invalidnosti. Također, propisana je i mogućnost da korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji navrše jednu godinu staža osiguranja nakon umirovljenja, mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika. |
| 124 | TANJA ATLIJA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 85. | Može li se kako regulirati kod osiguranika iz t.17.ovog članka zadržavanje istog mirovinskog faktora- znači da se ne umanjuje- ako se samostalna djelatnost (domaća radinost/sporedno zanimanje) obavlja na pola radnog vremena ili isključivo mora biti na puno radno vrijeme? Naravno uz pripadajuće plaćanje obveznih doprinosa. | Nije prihvaćen | Skrećemo pozornost kako su obavljanje djelatnosti obrta, domaće radinosti ili sporednog zanimanja te prava i obveze koje proizlaze iz obavljanja tih djelatnosti uređene Zakonom o obrtu iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva. Ovim Nacrtom prijedloga zakona samo se propisuje obveza na mirovinsko osiguranje. Zbog specifičnosti djelatnosti obrta, kao i prava i obveza koje proizlaze iz osiguranja na osnovi obrta prema ovom Prijedlogu zakona, Zakonu o doprinosima te drugim propisima, a koja pretpostavljaju rad s punim radnim vremenom, odnosno samostalnost u određivanju radnog vremena i odlučivanju o eventualnom prestanku obavljanja djelatnosti moguć je rad uz mirovinu samo u punom radnom vremenu. |
| 125 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 87. | U prvom Zakonu o mirovinskom osiguranju u primjeni od 1.1.1999. najniže mirovine se NISU PENALIZIRALE, jer su već formulom "godine staža x AVM" bile najniže, a onda je "pametni" ministar Davorko Vidović 2001. i na njih "udario" penalizaciju, pa smo dobili novi institut "niže mirovine od najnižih" i sada ih već treći put povećavamo (2019. za 8 eura, pa sada za 12 eura), jer su stvarno mizerne. Zbog toga predlažem ODMAH u ovim izmjenama UKIDANJE PENALIZACIJE za sve korisnike najnižih mirovina koji ju imaju. Važno je znati, da je u prethodnom sazivu Sabora na dnevnom redu bio prijedlog Silvana Hrelje o tom ukidanju penalizacije iz Sporazuma s premijerom Plenkovićem. Kako do kraja mandata (ožujak 2024.) taj prijedlog zakona nije bio u saborskoj raspravi, nije riješen i nije se vratio na dnevni red sadašnjeg saziva Sabora. Na taj način bi se ispravila nepravda iz 2001., a ukidanje penalizacije bi imalo veći efekt nego mizerna povećanja od 3%. | Nije prihvaćen | Ističemo kako je Nacrtom prijedloga zakona predloženo ukidanje penalizacije za sve korisnike prijevremene starosne mirovine s navršenih 70 godina života, stoga nije moguće propisivati drugačije uvjete u pogledu najniže mirovine, posebno uzimajući u obzir dodatno treće povećanje najniže mirovine. |
| 126 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 88. | Kao i za džnosnike, ukida se Zakon o najvišoj mirovini. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 127 | VITOMIR BEGOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 90. | Sada predložena od predlagača mala korekcija formule za usklađivanje mirovina u uvjetima galopirajuće inflacije tj.stvarnog a ne statističkog rasta cijena, nije dovoljna.U nekim drugim uvjetima vjerojatno bi bila prihvatljiva. Zato se predlaže promjena važećeg modela usklađivanja mirovina na način da se primjeni stopa usklađivanja mirovina ( indeks potrošačkih cijena ili indeks rasta plaća) u visini od 100 posto ovisno o tome što je u određenom razdoblju usklađivanja povoljnije. | Nije prihvaćen | Vezano za usklađivanje mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. |
| 128 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Promjena formule usklađivanja mirovina s povoljnijim omjerom 85:15, umjesto 70:30 radi osiguranja primjerenije usklađenosti mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena. Ovdje predlažemo da se mirovine usklađuju 100% prema povoljnijem od dva parametra (rast troškova života ili rast plaća) (čl. 91.). | Nije prihvaćen | Vezano za usklađivanje mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. |
| 129 | IGOR MANDIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Predlažem izmjenu teksta stavaka 1., 2. i 5. članka 91., te da se stavak 3. briše, a stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4., tako da članak 91, sada glasi: "(1) Zavod po službenoj dužnosti usklađuje mirovine od 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja i 1. listopada svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine utvrđenoj po stopi iz stavka 2. ovoga članka, bez donošenja rješenja. (2) Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine koja se primjenjuje 1. siječnja, 1. travnja, 1. srpnja i 1. listopada svake kalendarske godine određuje se tako da se uzme veća stopa od slijedeće dvije stope: stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom tromjesečju u odnosu na tromjesečje koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom tromjesečju u odnosu na tromjesečje koje mu prethodi." (3) Aktualna vrijednost mirovine ne usklađuje se ako je stopa usklađivanja iz stavka 2. ovoga članka jednaka nuli ili manja od nule. (4) Aktualnu vrijednost mirovine odlukom utvrđuje Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog tromjesečja." | Nije prihvaćen | Kvartalno usklađivanje mirovina tehnički je složenije te iziskuje promjene u radu Državnog zavoda za statistiku što nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 130 | IGOR MANDIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Zbog usklađivanja mirovina od 1998. godine po lošim formulama 50%:50% i 70%:30% mirovine su potpuno obezvrijeđene i svake godine je udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću sve manji i manji. Prijedlogom usklađivanja 85%:15% će se obezvrijeđivanje mirovina nastaviti malo sporije, ali će se zasigurno nastaviti, te će udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću i dalje biti sve manji i manji. Na takav način se do kraja mandata ove Vlade RH nikako ne može postići da udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću prema obećanju Vlade RH bude 60%. Predlažem da se udio prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću od 60% postigne odmah i to na način da se aktualna vrijednost mirovine sa sadašnjeg iznosa 13,57 EUR podigne odmah na iznos 23,20 EUR. Predlažem da nakon toga daljnje usklađivanje mirovina bude ne samo dva puta godišnje nego barem 4 puta godišnje tj. svaka tri mjeseca te da usklađivanje ne bude po lošoj formuli 85%:15% nego da bude tako da se uzme veća stopa od slijedeće dvije stope: stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom tromjesečju u odnosu na tromjesečje koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom tromjesečju u odnosu na tromjesečje koje mu prethodi sve prema mom prijedlogu teksta stavka 1. i 2. članka 91. Stavak 3. treba obrisati, a stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4. članka 91. | Nije prihvaćen | Kvartalno usklađivanje mirovina tehnički je složenije te iziskuje promjene u radu Državnog zavoda za statistiku što nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Predložena izmjena formule usklađivanja mirovina u omjeru 85:15 prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena, osigurava dugoročno primjereniji i sigurniji rast mirovina u odnosu na plaće te će se time zaustaviti smanjenje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju adekvatnosti mirovina. |
| 131 | MIROSLAV POLJAK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Predlažem jednako usklađivanje mirovina I i II stupa i to na način da se primjene i na postojeće umirovljenike. Sada imamo situaciju da oni umirovljenici iz II stupa koji su u mirovinu stupili do 1. siječnja 2019 imaju usklađenje identično kao u I stupu. Od 01. siječnja 2019 mirovine iz II stupa se usklađuju prema porastu indeksa potrošačkih cijena. Da li je prihvatljivo da u istom sustavu imamo dva potpuno koncepcijski različita rješenja? Kako to u praksi izgleda najbolje se vidi na usklađenju u drugom polugodištu 2024. godine, I stup usklađenje 7,46%, a II stup 0,6%. Svakako treba to pogledati i dugoročno, na vlastito primjeru mogu pokazati da kumulativno usklađenje mirovina od 01. srpnja 2020. do danas za I stup iznosi 51%, a za drugi stup upola manje 26%. | Nije prihvaćen | I. mirovinski stup je javni sustav koji nije usporediv s II. mirovinskim stupom u pogledu načina financiranja, upravljanja i raspodjele mirovina s obzirom na to da II. mirovinski stup isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Budući da se radi o dvije različite vrste mirovinskih sustava, posebno u odnosu na način financiranja, nema opravdanog razloga za izjednačavanje modela usklađivanja mirovina u oba mirovinska stupa. |
| 132 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Uz članak 91. stavak 2. Sindikat umirovljenika predlaže usklađivanje mirovina 100 % prema povoljnijem indeksu rasta cijena ili plaća, a kao prijelazno rješenje najmanje s formulom 90:10 %. Naime, još prije dvije godine putem Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe dobili smo obećanje da će se promijeniti formula na 85:15 i za par godina dana doći do 100 %, pa smatramo da je već ovim zakonskim izmjenama trebalo povisiti taj omjer na najmanje 90:10 %. | Nije prihvaćen | Vezano za usklađivanje mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. |
| 133 | ROMAN ČAPLAR | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Članak 91 (1) se ne mijenja. (2) Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine koja se primjenjuje 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se ustanovi stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne brutoplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to: – ako je stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene prosječne brutoplaće, stopa usklađivanja mirovina određuje se kao 110% stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena ili – ako je stope promjene prosječne brutoplaće veća od stope promjene prosječnog indeksa cijena, ili ako su stope jednake, stopa usklađivanja mirovina određuje se kao 110% stope promjene prosječne brutoplaće. (3) Za izračun stope promjene potrošačkih cijena ovoga članka uzimaju se apsolutni brojevi tih stopa. (4) se ne mijenja Obrazloženje: Bitni cilj ovog Zakona o mirovinskom osiguranju je povećanje adekvatnosti mirovina. Dosadašnji način usklađivanja 70%:30%, kao i predloženi 85%:15% prema većoj stopi rasta bilo prosječnih potrošačkih cijena bilo prosječne brutoplaće matematičkom zakonitošću vode do naizgled malog ali stalnog stvarnog smanjena adekvatnosti mirovina. Naime, kada je stopa rasta prosječnih potrošačkih cijena veća od stope rasta brutoplaće navedenim usklađivanjima pada realna kupovna moć mirovina. Ako je porast prosječne brutoplaće veći od stope rasta prosječnih potrošačkih cijena umirovljenici ne participiraju u punoj mjeri u porastu realne kupovne moći. Takva se smanjenja adekvatnosti mirovina kroz godine samo gomilaju. Zbog oporezivanjem mirovina postotak usklađivanja je za sve mirovine veće od poreznog praga (sada 600 Eura) manji od nominalne vrijednosti usklađivanja koja se izračunava i navodi. Prosječna stopa oporezivanja mirovina je oko 10%. Također polugodišnja usklađivanja stalno i kasne prema vremenu porasta potrošačkih cijena i prema vremenu rasta brutoplaća. U skladu sa proklamiranim ciljevima Zakona o mirovinskom osiguranju predlažem usklađivanje po formuli 110% veće od te dvije stope rasta. Zbog jasnoće dodajem: Ako je npr.polugodišnja stopa rasta prosječnih potrošačkih cijena 3% a stopa rasta prosječne brutoplaće 2% onda bi usklađivanje bilo 3% pomnoženo s 1,1 tj. 3,3%. Tim načinom usklađivanja bi mirovine svih umirovljenika zadržavale svoju adekvatnost. | Nije prihvaćen | Vezano za usklađivanje mirovina prema 110 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. |
| 134 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Premijer Plenković je 2016. u Izbornom programu HDZ-a kao cilj stavio udio prosječne mirovine od 60% u prosječnoj plaći. Na kraju mandata premijera Milanovića taj udio je 2015. iznosio 42,87%, a sada u veljači iznosi 39,88%. Toliko o rastu mirovina od 72% u ovih devet godina mandata Plenkovića! Od 1.1.2025. imali smo usklađivanje mirovina za 3,03%, što je na prosječnu mirovinu od 555,13 eura povećanje od 16,82 eura. Po predloženom omjeru 85:15 usklađivanje bi iznosilo 18,43 eura, što je povećanje za 1,61 euro ili kuglicu sladoleda. Da se u izračun uzme samo veći parametar (rast plaća 3,6%) povećanje bi bilo 19,98 eura ili više za samo 3,16 eura. S obzirom na preniski udio mirovina u plaći, Odbor za socijalnu zaštitu Europske komisije Hrvatskoj je preporučio izmjenu modela usklađivanja, pa predlažem usklađivanje mirovina SAMO prema VEĆEM parametru. Ni tim modelom se neće značajno smanjiti razlika udjela, ali će se ZAUSTAVITI stalan jaz i stalan PAD UDJELA (sada su plaće rasle 3,6%, a mirovine 3,03%), a kad će cijene biti veći parametar, onda će se smanjivati razlika mirovina i plaća. Prema tome, nemojte biti tvrdoglavi, stavite u zakon omjer 100:0. Kod svakog usklađivanja osim problematičnog omjera, postoji i problem kod izračuna nove AVM, jer Upravno vijeće HZMO-a ne želi AVM izračunati na četiri decimalna mjesta i onda kod svakog usklađivanja umirovljenici imaju osjećaj, da su prevareni, što je točno!. Kod usklađivanja 1.7.2024. Upravno vijeće je donijelo Odluku o stopi usklađivanja od 7,46%, ali su mirovine stvarno usklađene sa 7,42%. Sada od 1.1.2025. bila je odluka Upravnog vijeća o stopi od 3,03%, ali su mirovine stvarno usklađene sa 3,04%. Isti problem je i kod svake izrade rješenja o mirovini (AVM na dvije decimale), a svi ostali parametri (vrijednosni bodovi, prosječan vrijednosni bod, osobni bodovi, godine staža, mirovinski i polazni faktori) su na četiri decimale. AVM je cijena jedne godine staža, može biti na četiri decimale (to je samo međurezultat), jer se na dvije decimale zaokružuje iznos mirovine, kao krajnji rezultat. U RH ima niz primjera gdje su rezultati na više decimala. Matematičari, profesori ....radi točnosti preporučuju međurezultate na više decimala, a zaokružuju se na dvije decimale samo krajnji rezultati (cijene u trgovinama, svaka mirovina..... Tečaj eura je na pet decimala (7,53450), cijene uloga u mirovinskim fondovima su na pet decimala, ali "netko" je jako tvrdoglav! Radi korektnosti, pravde i poštenja od Ustavnog suda sam zatražio ocjenu ustavnosti usklađivanja iznosa AVM-a! | Nije prihvaćen | U odnosu na utvrđivanje AVM-a na četiri decimalna mjesta ističemo kako se u monetarnom sustavu Republike Hrvatske svota mirovina iskazuje u novčanim jedinicama, a novčane vrijednosti ne mogu se iskazivati na više od dva decimalna mjesta s obzirom na to da se sastoje od eura i centa. Svota mirovina zaokružuje se prema matematičkim pravilima zaokruživanja brojeva na dva decimalna mjesta, pri čemu kod svakog zaokruživanja brojeva postoje određena odstupanja na više ili na niže. Utjecaj zaokruživanja na AVM u dužem razdoblju je uglavnom neutralan jer se efekti zaokruživanja koji rezultiraju smanjenom vrijednošću AVM-a kompenziraju efektima zaokruživanja AVM-a koji rezultiraju povećanom vrijednošću. Stoga smatramo da umirovljenici ni na koji način nisu oštećeni u visini mirovine zbog postojećeg načina zaokruživanja AVM-a. Zakonom o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj propisano je izričito način zaokruživanja na dvije decimale kada treća decimala iznosi 5 ili više odnosno manje od 5, čime se postiže zakonitost u postupanju i pri utvrđivanju svake nove AVM. |
| 135 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Usklađivanje mirovina je kvartalno,i 100 s najpovoljeni9m faktorom. U suprotnom smanjuju se mirovine i odnosu na plaće svakim "usklađivanjem" | Nije prihvaćen | Vezano za kvartalno usklađivanje mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. |
| 136 | ZVONKO KOPRIVČIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Predlažem da se usklađenje izaračunava tako, da se mirovine povećaju za 100% onoga povećanja koji je veći. Primjer: ako su cijene povećane 15% a plaće 8% mirovine se povećavaju za 15%. Ako su plaće povećane za 15% a cijene za 8% mirovine se povećavaju za 15% povećanja plaća. Daklle, 100% povećanja koje je veće. | Nije prihvaćen | Vezano za usklađivanje mirovina prema 100 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. |
| 137 | ŽELJKO ŠTRUGLIN | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 91. | Mišljenja sam da je potrebno izjednačiti način usklađivanja mirovina iz prvog i drugog stupa. Ne vidim niti jedan razlog zašto je to različito. Zadnjih je godina dio mirovine iz drugog stupa zaostajao u odnosu na dio mirovina iz prvog, čime se dodatno destimulira "dvostupno" umirovljenje. Koliko znam, to je u suprotnosti s onim što se općenito želi postići u narednim godinama. Najpravednije i najmanje komplicirano je izjednačiti načine usklađivanja. | Nije prihvaćen | I. mirovinski stup je javni sustav koji nije usporediv s II. mirovinskim stupom u pogledu načina financiranja, upravljanja i raspodjele mirovina s obzirom na to da II. mirovinski stup isključivo ovisi o uplaćenim doprinosima i njihovoj kapitalizaciji. Budući da se radi o dvije različite vrste mirovinskih sustava, posebno u odnosu na način financiranja, nema opravdanog razloga za izjednačavanje modela usklađivanja mirovina u oba mirovinska stupa. |
| 138 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Odredba članka 92. predlažemo da 13 mirovina bude iznos prosječne mirovine te godine. | Nije prihvaćen | Godišnji dodatak nije trinaesta mirovina, već novo pravo kojim se, sukladno gospodarskim mogućnostima, jednom godišnje isplaćuje dodatno mirovinsko primanje vrednujući dulji mirovinski staž. |
| 139 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | U članku 92. stavak 2. Sindikat umirovljenika predlaže da se visina godišnjeg dodatka fiksno veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM) za jednu godinu staža, po godini staža. Time bi iznos godišnjeg dodatka svake godine rastao sukladno rastu AVM-a koji je vezan uz rast cijena i plaća. Sa trenutnom vrijednosti AVM od 13,57 eura i prosječnim stažom od 32 godine, prosječnom umirovljeniku krajem 2025. godine isplaćeno bi bilo oko 430 eura, što je i dalje puno manji iznos od jedne prosječne hrvatske mirovine. Mnoge EU zemlje isplaćuju 13. mirovinu, neke i 14. mirovina godišnje u punom iznosu prosječne mjesečne mirovine pojedinca. Također, mnogi s nižim mirovinama koji su ranijim isplatama jednokratnih dodataka triput godišnje dobivali po 160 eura, sada bi mogli dobiti puno manje, jer su primjerice imali manji broj godina staža jer su dobili otkaz u svojim 50-ima, zbog čega SUH traži da Vlada zadrži neki vid isplate jednokratnih dodataka za najugroženije umirovljenike s nižim mirovinama. | Nije prihvaćen | Godišnji dodatak nije trinaesta mirovina, već novo pravo kojim se, sukladno gospodarskim mogućnostima, jednom godišnje isplaćuje dodatno mirovinsko primanje vrednujući dulji mirovinski staž, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Pri uvođenju novih prava u mirovinski sustav potrebno je biti oprezan na način i osigurati zaštitni mehanizam u cilju osiguranja održivosti i stabilnosti mirovinskoga sustava. Stoga je i predloženo da Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o gospodarskim mogućnostima, svake godine odlukom utvrdi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža. |
| 140 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Članice EU imaju razne modele 13. mirovine (Španjolska, Portugal, Austrija....imaju i 14. mirovinu) u kojima je gotovo svima osnovica mirovina, kao rezultat uplaćenih doprinosa kroz godine mirovinskog staža. Vlada RH se odlučila da naša 13. mirovina, odnosno godišnji dodatak bude mizerija od četvrtine prosječne hrvatske mirovine. Sa sjednice Nacionalnog vijeća smo čuli, da će to biti prema formuli "godine staža x 5 eura", što bi na prosječan hrvatski staž iznosilo 155 eura. A sada od "pametnjakovića" čujemo, kako svi mi špekuliramo i da će biti više od pet eura. To će na kraju sigurno biti najniži iznos tzv. 13. mirovine u EU, što je u skladu s tablicom EU, gdje je Hrvatska po udjelu mirovina u plaći na samom dnu s Bugarskom i Litvom! Prema stavku (4) cijenu jedne godine odrediti će Vlada do 31.10.2025. svake godine. SUH predlaže, da se Vlada previše ne muči, već da uzme vrijednost AVM (sada je 13,57 euro), što je i inače cijena jedne godine u izračunu mirovine. Kad već Vlada špekulira s iznosom dodatka, meni osobno se više sviđa izračun dodatka prema definiciji iz Izbornog programa HDZ-a: "Kod uvođenja godišnjeg dodatka za umirovljenike voditi će se računa o ravnoteži između solidarne preraspodjele sredstava i UPLAĆENIH DOPRINOSA u mirovinski sustav". Kako dodatak može biti rezultat samo godina staža? To je totalno NEPRAVEDNO prema svima koji su uredno u radnom vijeku plaćali doprinose! Kad već nije prava 13. mirovina, dodatak mora biti kombinacija uplaćenih doprinosa i godina staža! Prema tome, predlažem kombinaciju: "godine staža x 50% AVM-a + 25% svake osobne mirovine". To bi za prosječnu mirovinu (570 eura) i prosječan staž (31 godina) bio prosječan dodatak od 353 eura, što je 62% prosječne mirovine ili jedan euro dnevno!!! To bi trebao biti minimum minimuma!!! Ali Vlada špekulira: vidjet će koliko će iznositi usklađivanje 1. srpnja i onda će prema tome odrediti cijenu godine staža. Sory, ali kod nas u Podravini se tako nešto kaže: "Stisnuli bi i prdnuli"! | Nije prihvaćen | Godišnji dodatak nije trinaesta mirovina, već novo pravo kojim se, sukladno gospodarskim mogućnostima, jednom godišnje isplaćuje dodatno mirovinsko primanje vrednujući dulji mirovinski staž, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Pri uvođenju novih prava u mirovinski sustav potrebno je biti oprezan na način i osigurati zaštitni mehanizam u cilju osiguranja održivosti i stabilnosti mirovinskoga sustava. Stoga je i predloženo da Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o gospodarskim mogućnostima, svake godine odlukom utvrdi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža. |
| 141 | MILENA KRALJEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Prijedlog . Umjesto "Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine." Predlažem.." Vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža utvrđuje se u aktualnoj vrijednosti mirovine (AVM)" | Nije prihvaćen | Ističemo kako se člankom 92. Nacrta prijedloga zakona uvodi novo pravo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Pri uvođenju novih prava u mirovinski sustav potrebno je biti oprezan na način i osigurati zaštitni mehanizam u cilju osiguranja održivosti i stabilnosti mirovinskoga sustava. Stoga je i predloženo da Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o gospodarskim mogućnostima, svake godine odlukom utvrdi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža. |
| 142 | TANJA DIDAK PREKPALAJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Predlažem dopunu članka 92.st.2. koja glasi: Ako korisnik godišnjeg dodatka na mirovinu ima u mirovinskom stažu nepunu godinu mirovinskog staža od najviše 2 mjeseca, ostvaruje pravo na 50% dodatka određenog za punu godinu mirovinskog staža. Obrazloženje: Ogromna većina umirovljenika, možda njih 99%, ima nepunu godinu mirovinskog staža, te bi predloženo rješenje da se takva godina ne računa za ostvarivanje godišnjeg dodatka bilo diskriminatorno, pogotovu prema budućim umirovljenicima, koji bi u startu bili najviše oštećeni. Zaokruživanje stope usklađivanja mirovine na 2 decimale, umjesto na 4, nije ništa prema šteti koju bi uzrokovalo neuvrštavanje cijele nepune godine u izračun godišnjeg dodatka. Opravdanje da je to skupo zbog dogradnje informatičkog programa ne može se prihvatiti. | Nije prihvaćen | Vrlo je važno naglasiti kako se člankom 92. Nacrta prijedloga zakona uvodi novo pravo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti godišnji dodatak na mirovinu, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Također, za korištenje tog prava, kao i kod instituta najniže mirovine, sukladno načelu solidarnosti zauzeto je stajalište da se isto određuje na temelju punih godina mirovinskog staža. |
| 143 | ROMAN ČAPLAR | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Predlažem nadopunu stavka (4): (4) Odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskoga staža donosi Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. listopada svake kalendarske godine, a ta vrijednost ne može biti manja od 50 % AVM-a. Obrazloženje: Predloženom nadopunom stavka (4) osigurava se (a) zakonsko reguliranje, pravovremeno planiranje i osiguravanje minimalnih sredstava u proračunu Republike Hrvatske za navedenu svrhu. Vlada Republike Hrvatske može u svojoj odluci ovisno o dodatno raspoloživim sredstvima odrediti i veći iznos vrijednosti godišnjeg dodatka za godinu mirovinskog staža. (b) prihvatljivi iznos godišnjeg dodatka u skladu s proklamiranim glavnim ciljem ovog zakona o povećanja razine adekvatnosti svih mirovina. | Nije prihvaćen | Ističemo kako se člankom 92. Nacrta prijedloga zakona uvodi novo pravo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Pri uvođenju novih prava u mirovinski sustav potrebno je biti oprezan na način i osigurati zaštitni mehanizam u cilju osiguranja održivosti i stabilnosti mirovinskoga sustava. Stoga je i predloženo da Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o gospodarskim mogućnostima, svake godine odlukom utvrdi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža. |
| 144 | JOSIP ČALUŠIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Pravedan izračun bi bio da se utvrdi prosječan dodatak na mirovinu za određenu godinu. Nakon toga da se dodatak za svakog pojedinog korisnika korigira koeficijentom izračunatim iz odnosa vrijednosti njegove mirovine i prosječne mirovine u RH na početku godine. | Nije prihvaćen | Ističemo kako se člankom 92. Nacrta prijedloga zakona uvodi novo pravo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Pri uvođenju novih prava u mirovinski sustav potrebno je biti oprezan na način i osigurati zaštitni mehanizam u cilju osiguranja održivosti i stabilnosti mirovinskoga sustava. Stoga je i predloženo da Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o gospodarskim mogućnostima, svake godine odlukom utvrdi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža. |
| 145 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | nema dodatka na mirovinu, nego povećanja mirovine. takva mjera je feudalno nadavnje sitniša umjesto plaćanje za minuli rad takva mjera je priznanje činjenice mizerabilnih mirovina | Nije prihvaćen | Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, predstavlja vrlo važan iskorak u mirovinskome sustavu. Pri tome će se voditi računa da se na odgovarajući način valorizira dulji staž tako da se visina dodatka veže uz navršeni mirovinski staž. Dakle, uz redovno usklađivanje od 1. siječnja i 1. srpnja svake godine umirovljenicima će biti isplaćeno dodatno novčano primanje, što će zasigurno utjecati na poboljšanje njihovog materijalnog položaja. Pri tome, vodilo se računa da se i ovom mjerom potiče dulji ostanak u svijetu rada jer će visina godišnjeg dodatka ovisiti o navršenom mirovinskom stažu koji u Republici Hrvatskoj prosječno iznosi svega 31 godinu. |
| 146 | VITOMIR BEGOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 92. | Uvođenje dodatka, odnosno određivanje visine mora biti pravično i povezano s odgovarajućim kriterijima. Predlaže se da se visina godišnjeg dodatka veže uz pune godine mirovinskoga staža koji se uzima u obzir za izračun visine mirovine,uz uključivanje u izračun dodatka i visine ostvarenih plaća i uplaćenih doprinosa, ili alternativno na način da se godine staža pomnože s aktualnom vrijednosti mirovine koja je sada 13,57 eura. | Nije prihvaćen | Ističemo kako se člankom 92. Nacrta prijedloga zakona uvodi novo pravo u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti, što predstavlja značajan iskorak u našem mirovinskome sustavu. Pri uvođenju novih prava u mirovinski sustav potrebno je biti oprezan na način i osigurati zaštitni mehanizam u cilju osiguranja održivosti i stabilnosti mirovinskoga sustava. Stoga je i predloženo da Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o gospodarskim mogućnostima, svake godine odlukom utvrdi vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu mirovinskog staža. |
| 147 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 95. | Ukoliko je moguće svima umirovljenicima, a ukoliko nije moguće svima, da se umirovljenicima osobama s invaliditetom omogući izbor između isplate mirovine putem banaka i uvođenje mogućnosti izbora isplate putem pošte (kako je to ranije bilo propisano). Naime, mnogi umirovljenici, osobito u ruralnim područjima, kao i osobe s invaliditetom zbog svog invaliditeta nisu u mogućnosti zbog raznih razloga doći do banke ili nema bankomata, te s obzirom da se vođenje računa u banci naplaćuje, što je dodatan i nepotreban izdatak za male mirovine (čl. 95.). | Nije prihvaćen | Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. ukinuta je mogućnost isplate mirovine i mirovinskih primanja putem pošte, s time da je korisnicima kojima je do 31. prosinca 2013. mirovina isplaćivana putem pošte i dalje osiguran takav način isplate mirovine. Ovakvo zakonsko uređenje vezano je u prvom redu uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna, ali i uz tehnološki sigurniji način isplate od isplata u gotovom novcu, koje su za mirovine iznimno dopuštene i prema propisima o porezu na dohodak. Prihvaćanje ovog prijedloga svakako bi povećalo troškove mirovinskoga sustava, a koje je nemoguće egzaktno utvrditi s obzirom na neizvjestan broj korisnika koji bi takvu mogućnost iskoristio. |
| 148 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 95. | Uz članak 95. stavak 1. Sindikat umirovljenika već desetak godina traži da se omogući izbor isplate mirovine putem pošte bez naknade, bez obzira što je vođenje računa u bankama za umirovljenike postalo besplatno. Naime, neki umirovljenici nisu u mogućnosti odlaziti do banke ili bankomata radi podizanja novca ili naprosto nema dostupnosti, čime su nerijetko izloženi i prijevarama te ugrožavanju zdravlja. | Nije prihvaćen | Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. ukinuta je mogućnost isplate mirovine i mirovinskih primanja putem pošte, s time da je korisnicima kojima je do 31. prosinca 2013. mirovina isplaćivana putem pošte i dalje osiguran takav način isplate mirovine. Ovakvo zakonsko uređenje vezano je u prvom redu uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna, ali i uz tehnološki sigurniji način isplate od isplata u gotovom novcu, koje su za mirovine iznimno dopuštene i prema propisima o porezu na dohodak. Prihvaćanje ovog prijedloga svakako bi povećalo troškove mirovinskoga sustava, a koje je nemoguće egzaktno utvrditi s obzirom na neizvjestan broj korisnika koji bi takvu mogućnost iskoristio. |
| 149 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 95. | Kod Isplata mirovina ima jedan problem zbog organizacije sjednice Upravnog vijeća HZMO-a i izračuna AVM kod polugodišnjih usklađivanja mirovina od 1. siječnja. Prvo usklađivanje je od 1. siječnja, a povećane mirovine umirovljenici dobiju nakon tri mjeseca, za mjesec ožujak u travnju, dok je drugo usklađivanje od 1. srpnja, a povećane mirovine dobijemo za mjesec kolovoz u rujnu (nakon dva mjeseca). Nema baš nikakvih razloga(?), da i prvo usklađivanje od 1.1. ne bude već na mirovini za veljaču s isplatom u ožujku. Državni zavod za statistiku objavu o stopama rasta plaća i cijena daje oko 20. veljače i oko 20. kolovoza i ima dovoljno vremena da Upravno vijeće HZMO-a donese Odluku o stopi usklađivanja, kao i objavu u NN. Tako bi povećane mirovine umirovljenici dobili na mirovini za veljaču u ožujku. A kako je bilo kod ovog zadnjeg usklađivanja? DZS je objavio podatke o plaćama za prosinac 20. veljače, sjednica Upravnog vijeća je bila 3. ožujka(?), objava u NN 5. ožujka i isplata u travnju. Za ilustraciju, kod usklađivanja od 1. srpnja 2024., DZS je plaće objavio 20. kolovoza i objava u NN je bila 28. kolovoza i isplata u rujnu, na plaći za kolovoz! I u čemu je problem? U ljetu, za vrijeme godišnjih odmora Upravno vijeće se sastalo i sve donijelo na vrijeme. Da li je problem u "tradiciji" ili šlamperaju? | Primljeno na znanje | Ustaljena je praksa da Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donosi Odluku o aktualnoj vrijednosti mirovine u ožujku, odnosno kolovozu tekuće kalendarske godine na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, a sukladno odredbi članka 91. stavka 5. Nacrta prijedloga zakona. Međutim, treba uzeti u obzir kako se mjesečne obrade podataka u evidencijama Zavoda radi isplate mirovina provode krajem svakog mjeseca te stoga treba ostaviti primjereni rok za ažuriranje nove AVM. Prijedlog je primljen na znanje, ali budući da se u ožujku, odnosno kolovozu tekuće godine zajedno s mirovinom usklađenom prema novoj AVM isplaćuje i razlika mirovine od 1. siječnja, odnosno 1. srpnja, smatramo da umirovljenici ni na koji način nisu oštećeni u iznosu isplaćene mirovine. |
| 150 | ZVONKO KOPRIVČIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 95. | Predlažem da za isplatu mirovina preko računa u banci banka ne može zaračunavati nikakave svoje provizije. Banke zaračunavaju mjesečnu proviziju. a onda za svaku transakciju zaračunavaju proviziju, nakon određenog broja besplatnih transakcija. Sve te provizije kada se radi o umirovljeničkom držanju novaca u bankama, moraju biti bez provizije. Kada već Ministrastvo finanacija i Hrvatska narpdna banke nije u stanju urediti da banke ne smije zaračunavti provizju na dražanje novca u bankama s čijim novcem zaračunavaju kamate kada daju kredite i iz te mase, onda bi to trebalo preko mirovinskog zakona, a bezgotovinska plaćanja su gotovo utvrđena kao obveza i potiču se radi kontrole prihoda i rashoda poreznih obveznika. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona. |
| 151 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 96. | Vezano uz članak 96. Nacrta prijedlog ZMO-a predlažemo dodati stavak koji bi propisao da će se korisnicima mirovine na njihov zahtjev omogućiti dostava mirovine poštom, a s obzirom da je značajnom dijelu korisnika mirovina zbog narušenog zdravlja i prometne izoliranosti otežan pristup bankama i bankomatima te im prijevoz do istih predstavlja dodatni trošak. | Nije prihvaćen | Donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. ukinuta je mogućnost isplate mirovine i mirovinskih primanja putem pošte, s time da je korisnicima kojima je do 31. prosinca 2013. mirovina isplaćivana putem pošte i dalje osiguran takav način isplate mirovine. Ovakvo zakonsko uređenje vezano je u prvom redu uz smanjenje troškova isplate mirovina na teret državnog proračuna, ali i uz tehnološki sigurniji način isplate od isplata u gotovom novcu, koje su za mirovine iznimno dopuštene i prema propisima o porezu na dohodak. Prihvaćanje ovog prijedloga svakako bi povećalo troškove mirovinskoga sustava, a koje je nemoguće egzaktno utvrditi s obzirom na neizvjestan broj korisnika koji bi takvu mogućnost iskoristio. |
| 152 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Kao što je to omogućeno čl. 42. st. 4. da: “Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, nastavio raditi, ali ne više s punim radnim vremenom, nego do polovice punog radnog vremena može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na tu mirovinu od dana s kojim je nakon ispunjenja uvjeta nastavio raditi do polovice punog radnog vremena.“ Da se navedenim omogući i obrtnicima, odnosno osobama koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, da se u taj popis ubace i ove kategorije u kojima su zaposleni i osobe s invaliditetom kojima više od svih drugih odgovara rad u smanjenom opsegu od 4 radna sata jer više nisu u stanju zbog invaliditeta dnevno uraditi, gdje bi one također imale tada pravo na punu mirovinu uz rad do polovice punog radnog vremena (4 radna sata). Ubaciti i u čl. 100. st. 3. točka 1.) | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost omogućava se nastavak obavljanja obrta odnosno samostalne djelatnosti s navršenih 65 godina života uz istovremenu isplatu pola mirovine. Zbog specifičnosti obrta, pretpostavlja se rad s punim radnim vremenom te bez izmjene drugih propisa nije moguće omogućiti rad do polovice punog radnog vremena. |
| 153 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Vezano uz članak 100., pozdravljamo što se Nacrtom prijedloga ZMO-a predlaže proširivanje kruga korisnika mirovine (korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremen starosne mirovine te obiteljske mirovine) koji s navršenih 65 godina mogu raditi u punom radnom vremenu i istovremeno primati mirovinu u visini od 50% kako je to ZMO-om omogućeno profesionalnim vatrogascima, djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima, ovlaštenim službenim osobama te zaposlenicima na poslovima razminiranja te što se predlaže omogućiti rad obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost uz istovremeno korištenje 50% iznosa mirovine kada navrše 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti te što se to na odgovarajući način odnosi i na korisnike najniže mirovine i na korisnike mirovine ostvarene prema posebnim propisima. Međutim, iz navedene odredbe, kao i iz njenog obrazloženja je nejasno odnose li se stavci 5. ili 6. i na korisnike mirovine u visini najniže mirovine iz članka 49. stavka 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, broj: 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23-dalje u tekstu: ZOHBDR). Naime, tijekom 2024. g. postupali po pritužbi zbog obustave isplate mirovine za vrijeme trajanja radnog odnosa do polovice punog radnog vremena jer se prema obrazloženju tijela Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje oba stupnja, navodi se kako se članak 52. stavak 1. ZOHBDR-a ne odnosi na mirovinu u visini najniže mirovine koje je pritužitelj bio korisnik. Prema očitovanju Ministarstva hrvatskih branitelja, sukladno važećim propisima svim kategorijama umirovljenika nije omogućen rad. Stoga je navedeno da će zakonskim izmjenama ZMO-a regulirat i mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su s navršenih 65 godina života ostvarili mirovinu u visini najniže mirovine. Slijedom navedenog, smatramo kako bi se navedene odredbe članka 100. stavaka 5. i 6. Nacrta prijedloga ZMO-a trebale odnositi i na korisnike mirovine u visini najniže mirovine iz članka 49. stavka 3. ZOHBDR-a ili u tom pogledu precizirati navedene odredbe. | Primljeno na znanje | Odredba se primjenjuje na korisnike mirovine po posebnom propisu, što uključuje i korisnike iz članka 49. stavka 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. |
| 154 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Uz članak 100. Predlažemo da se, u svrhu izbjegavanja diskriminacije i poticanje duljeg ostanka na tržištu rada obrtnicima koji su djelatnost obrta obavljali kao sporednu djelatnost uz zaposlenje kod poslodavca i osiguranicima koji nakon ispunjavanja uvjeta za starosnu mirovinu iz članka 38. ovoga Zakona žele otvoriti obrt, navedenim osiguranicima iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovina ne obustavlja kao i osiguraniku iz stavka 3., točke 2.. Uključivanje navedenih osiguranika bi izuzetno poticajno djelovalo na hrvatsko gospodarstvo, ali i predstavljalo bi rješenje dosadašnje diskriminacije umirovljenika koji kroz samozapošljavanje žele obavljati neku od djelatnosti. | Primljeno na znanje | U Nacrtu prijedloga zakona predloženo je omogućavanje obavljanja djelatnosti i obrtničke djelatnosti korisnicima mirovine s navršenih 65 godina bez obustave mirovine. Zakonom o obrtu omogućeno je obavljanje sporednog zanimanja bez obveze mirovinskog osiguranja nakon ostvarene mirovine, osim za korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ako prihod od te djelatnosti ne prelazi određenu svotu propisanu tim Zakonom (članak 12. stavak 5. Nacrta prijedloga zakona). |
| 155 | IVAN RADOŠEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | U članku 101. trebalo bi dati pravo i bračnom drugu koji bi mogao ostvariti obiteljsku ili dio obiteljske mirovine (iz članka 75.) da može zatražiti ponovni izračun mirovine bračnog druga u slučaju njegove smrti a koji je do svoje smrti radio ili obavljao djelatnost (drugi dohodak) na koji se isplaćivao doprinos za mirovinsko osiguranje i koji je na temelju toga ostvario određeni period mirovinskog staža od njegovog umirovljenja.. | Nije prihvaćen | Obiteljska mirovina određuje se na temelju osobnih bodova umrlog korisnika, a ponovno određivanje mirovine predviđeno je samo za one korisnike koji su nakon umirovljenja navršili najmanje jednu godinu staža osiguranja. |
| 156 | IVAN FUNČIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Trgovačko društvo SECURITAS HRVATSKA d.o.o. ovim putem želi ukazati na to da se umirovljenicima koji su ostvarili starosnu na mirovinu, bez obzirna na navršene godine života, ne bi smio umanjivati iznos mirovine ako se odluče nastaviti raditi na puno radno vrijeme, već bi se takvim umirovljenicima moralo omogući primanje pune mirovine ako se zaposle na puno radno vrijeme. Naime, umirovljenik je svoje pravo na mirovinu ostvario temeljem godina rada i uplaćenih doprinosa, u skladu sa zakonima koji reguliraju mirovinski sustav. Dakle, radi se o stečenom pravu koje ne bi trebalo biti umanjeno ili derogirano zbog činjenice da je osoba odlučila raditi puno radno vrijeme i nakon umirovljenja. Umirovljenik kroz rad u mirovini ima priliku ostati aktivan, prenositi svoje znanje i iskustvo, dodatno doprinositi društvu i gospodarstvu, a nerijetko i popuniti kadrovsku prazninu u deficitarnim zanimanjima. Umirovljenika koji želi i ima priliku raditi puno radno vrijeme ne bi zbog toga trebalo kažnjavati i penalizirati na način da mu se umanji mirovina, već naprotiv, takav angažman treba omogućiti. Umirovljenici koji rade nastavljaju plaćati poreze i doprinose, čime dodatno pune državni proračun, što se ne bi događalo ako bi bili samo pasivni primatelji mirovina. U mnogim razvijenim državama umirovljenici imaju pravo raditi puno radno vrijeme i primati punu mirovinu. Time se prepoznaje realnost dužeg životnog vijeka i potrebe za fleksibilnijim modelima rada u starijoj dobi. Također, na takav način se ne oduzima niti ne ograničava stečeno pravo na primanje punog iznosa mirovine uz zaposlenje na puno radno vrijeme. Slijedom navedenog, ukazujemo da, ako se umirovljenika, koji se zaposli na puno radno vrijeme kazni na način da tada ostvari pravo samo na primanje pola mirovine, takvim postupanjem se zadire u stečena prava, ista se oduzimaju, a osjetljivu društvenu skupinu se neopravdano kažnjava i marginalizira, što svakako nije u skladu s temeljnim pravima i slobodama čovjeka, kao niti s pravnom stečevinom EU. Nadalje, penaliziranje radno aktivnih umirovljenika može predstavljati oblik dobne diskriminacije, jer se umanjuje pravo koje su pošteno stekli samo zato što su radno aktivni. Zbog svega navedenog, predlažemo da se razmotri promjena postojećih propisa na način da se omogući zapošljavanje svih umirovljenika na puno radno vrijeme bez umanjenja njihove mirovine. Takva praksa je pravednija, društveno korisnija i dugoročno održivija za mirovinski sustav te se njome štite osobna prava i slobode, kao i pravna stečevina EU. | Nije prihvaćen | S obzirom na kretanja na tržištu rada omogućeno je iznimno korištenje mirovine uz rad u punom i do polovice punog radnog vremena. Smatramo kako ne bi bilo opravdano isplaćivati punu mirovinu prilikom rada u punom radnom vremenu jer takve osobe osim mirovine primaju i puni iznos plaće. Također, osobe koje nakon navršene dobi za starosnu mirovinu nastave raditi bez korištenja mirovine imaju pravo na tzv. bonifikaciju od 0,45 % po mjesecu kasnijeg umirovljenja. |
| 157 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Uz članak 100. stavak 2. Predlažemo formulaciju: „Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad, kao i korisniku kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, ako se zaposli na dulje od 3,5 sata dnevno ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine.“ U prijedlogu piše "ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje", ali logičnije je da do uključivo 3,5 sata se ne obustavlja isplata, a dulje od 3,5 sata se obustavlja. Uz članak 100. stavak 3. nejasno je kome se onda uopće obustavlja mirovina prema stavku 1.? Bilo bi jednostavnije navesti kome se obustavlja nego nabrajati iznimke od pravila. Predlažemo novu formulaciju stavka 1. članka 100. u tom smislu. | Nije prihvaćen | Radi se o horizontalnom usklađivanju sa Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojim je hrvatskim braniteljima već omogućen rad na manje od 3,5 sati dnevno. Mogućnost povratka u svijet rada ovih korisnika proizlazi iz definicije smanjenje radne sposobnosti, koja postoji ako kod osiguranika zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju nastane smanjenje radne sposobnosti „za više od polovice“ u odnosu na zdravog radnika iste razine obrazovanja. Iz toga razloga korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti moguće povratak u svijet rada „samo na manje od 3,5 sati dnevno“. |
| 158 | NENAD ZELIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Predlažem da se umirovljenicima omogući otvaranje vlastitog obrta (ili nastavak rada vlastitog obrta za postojeće obrtnike) bez obustave mirovine . Ako je već moguće biti zaposlen do 4 sata uz punu mirovinu, ne vidim razloga zašto nije moguće otvaranje obrta uz zadržavanje pune mirovine. Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost omogućava se nastavak obavljanja obrta odnosno samostalne djelatnosti s navršenih 65 godina života uz istovremenu isplatu pola mirovine. Zbog specifičnosti obrta, pretpostavlja se rad s punim radnim vremenom te bez izmjene drugih propisa nije moguće omogućiti rad do polovice punog radnog vremena. |
| 159 | MILENA KRALJEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Zašto se korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ako se zaposli na 3,5 sata dnevno ili dulje ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje ne daje pravo da prima punu mirovinu (nakon punih 41 i više goduna efektivnog radnog staža??) Slijedom toga predlažem: (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mirovina se ne obustavlja: 1. korisniku starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji se nakon navršenih 65 godina života tijekom korištenja mirovine zaposli dulje od polovice punog radnog vremena, a korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika nakon navršenih godina života kada ostvaruje to pravo, | Nije prihvaćen | U odnosu na prijedlog da se samo korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika omogući da se zaposli na radno vrijeme dulje od polovice punog radnog vremena uz istovremeno korištenje 50 % iznosa mirovine prije navršenih 65 godina života, ističemo kako bi se time ostale kategorije korisnika stavilo u nepovoljniji položaj. Osim toga, činjenica ostvarenog staža osiguranja od 41 godinu ne isključuje činjenicu kako se i dalje radi o korisnicima kojima je omogućeno umirovljenje pod povoljnijim uvjetima, odnosno prije navršene 65. godine života. |
| 160 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Mirovina je stečeno pravo, te njena isplata se ne može po bilo kojoj osnovi obustaviti. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona iznimno se propisuje obustava isplate mirovine uzimajući u obzir samu svrhu mirovinskog primanja, što nije protivno načelu zaštite stečenih prava. |
| 161 | PATRICIJA PAVLOV | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Odredbama članka 100. stavka (3) točke 1. Nacrta Zakona propisano je da se mirovina,između ostalih, neće ukidati i korisnicima starosne mirovine, ....... , koji se nakon 65. godine tijekom korištenja mirovine zaposle na vrijeme dulje od pola radnog vremena ( npr. na puno radno vrijeme). Ovakva odredba stavlja korisnike koji sukladno članku 170., stavak (1) - žene kada navrše 15 godina mirovinskog staža, ostvaruju pravo na starosnu mirovinu i prije navršenih 65 godina života (npr. u 2025. godini navršavaju 63 godine i 9 mjeseci života), stavlja u nepovoljan položaj. Naime predlažem da se pravo na zaposlenje dulje od polovice radnog vremena, bez obustave isplate mirovine, omogući svima koji su stekli pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na to da li su navršili 65 godina ili ne. Naime upravo članak 170. ovog Zakona regulira prijelazni period za žene koje do 31.12.2029. i prije navršenih 65 godina stječu pravo na starosnu mirovinu, pa ne vidim razloga zbog čega se odredbom članka 100. stavak 3. točka 1. prava definirana u članku 170. stavak (1) na neki način derogiraju, odnosno osiguranike koji i prije navršenih 65 godina stječu pravo na starosnu mirovinu stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na one korisnike starosne mirovine koji uvjete za starosnu mirovinu stjeću tek s 65 godina života. Prema tome, predlažem da se korisnicima starosne mirovine ostvarene sukladno odredbama članka 170. također omogući da se mogu zaposliti na radno vrijeme dulje od pola radnog vremena odmah nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu, te bi na taj način pravo na rad dulji od pola radnog vremena stekli odmah nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu, te na takav način ne bi trebali čekati do navršenja punih 65 godina života da bi stekli pravo na sklapanje ugovora o radu na puno radno vrijeme. Korisnici mirovine koji stjeću pravo na starosnu mirovinu s 65 godina života (a takvih je puno više nego korisnika koji stjeću pravo na starosnu mirovinu sukladno odredbama članka 170.) prema predloženoj odredbi ne bi trebali čekati uvjete za sklapanje ugovora o radu dužem od pola radnog vremena protekom određenog broja godina, već bi to pravo stekli u kontinuitetu, odnosno odmah nakon što su stekli uvjete za starosnu mirovinu. Predložena odredba diskriminira žene za koje je Zakon predvidio tzv. prijelazni period za odlazak u starosnu mirovinu i prije navršenih 65 godina života. | Nije prihvaćen | Smatramo kako se ne može raditi o diskriminaciji žena koje pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruju po prijelaznim odredbama, dakle prema povoljnijim uvjetima od onih propisanih člancima 38. i 40. Nacrta prijedloga zakona. Brojnim mjerama se kontinuirano naglašava važnost duljeg ostanka u svijetu rada i destimuliranje ranijeg odlaska u mirovinu te se s istim ciljem predlaže i mogućnost naknadnog zaposlenja na radno vrijeme dulje od polovice punog radnog vremena uz istovremenu isplatu 50 % iznosa mirovine isključivo s navršenih 65. godina života. Dakle, nema osnove za postojanje diskriminacije u visini prava unutar istovrsne kategorije korisnika, jer su odredbe o mogućnostima rada i korištenja mirovine jasne i nedvosmislene i odnose se jednako za sve skupine korisnika mirovina ostvarenih prema istom zakonu, a propisane iznimke imaju jasno opravdanje u legitimnom cilju koji se želi postići. |
| 162 | MARIJA NOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Iz članka 100 stavka 2 nije jasno odnosi li se to i na korisnike obiteljske mirovine koja je ostvarena zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Smatram da bi bilo ispravno da se i korisnicima obiteljske mirovine omogući rad na do 3,5 sata dnevno kako ne bi bili u diskriminaciji pred ostalim korisnicima mirovine uz potpuni gubitak radne sposobnosti. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 163 | JAKOV PERIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Poštovani, iz ovog članka nije mi potpuno jasno da li je korisnicima obiteljske mirovine na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti omogućen rad do 3,5h dnevno. U ovom slučaju 43-godišnjaka. Hvala Vam. Srdačan pozdrav. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 164 | ATECOING USLUŽNI OBRT, VL. VLADIMIR ĐURANIĆ, OSIJEK, KRALJA PETRA SVAČIĆA 26 | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Člankom 100. nije određen slučaj kada se osobi ustanovi potpuni gubitak radne sposobnosti, a želi nastaviti biti zaposlena na pola radnog vremena ili obavljati djelatnost na temelju koje postoji obaveza za osiguranje. Predlažem dopunu stavka 3. članka 100. koji kaže da se iznimno od stavka 1. članka 100. mirovina ne obustavlja, točkom broj 7. kako slijedi: 7. korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koji su zaposleni na pola radnog vremena ili žele nastaviti obavljati djelatnost na temelju koje postoji obaveza za osiguranje u smanjenom iznosu (kao što su paušalni obrt ili jdoo). ili 7. korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koji žele nastaviti obavljati djelatnost na temelju koje postoji obaveza za osiguranje, mirovina se obustavlja u polovičnom iznosu. (kao što su obrt ili doo). Obrazloženje: Logično je pretpostaviti da će neki postojeći zaposlenici ili obrtnici željeti nastaviti raditi i nakon što im je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti, a ne samo da će se željeti ponovno zaposliti nakon što su već neko vrijeme u mirovini. Ovom dopunom se pojašnjava tumačenje koje je dano u obrazloženju uz članak 100. (Korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad omogućava se isplata mirovine ako su zaposleni na manje od 3,5 sata dnevno.), koji je dio Ratio Legis ovog teksta, a to je dulji ostanak ugroženih skupina u svijetu rada. Bez ovoga članak diskriminira samozaposlene osobe. Potpuni gubitak radne sposobnosti je danas zapravo rijedak te bi mogao biti redefiniran samo kada je osoba potpuno nesvjesna ili s posebnim potrebama. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost omogućava se nastavak obavljanja obrta odnosno samostalne djelatnosti s navršenih 65 godina života uz istovremenu isplatu pola mirovine. Zbog specifičnosti obrta, pretpostavlja se rad s punim radnim vremenom te bez izmjene drugih propisa nije moguće omogućiti rad do polovice punog radnog vremena. |
| 165 | MARIJAN MOKOS | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 100. | Odredbama čl. 100 st. 3 t.1. Nacrta Zakona propisano je da se mirovina,između ostalih, neće ukidati i korisnicima starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike koji se nakon 65. godine zaposle na vrijeme dulje od pola radnog vremena ( npr. na puno radno vrijeme). Ovakva odredba stavlja korisnike starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike u neravnopravan položaj u odnosu na one korisnike starosne mirovine koji uvjete za starosnu mirovinu stjeću sa 65 godina života. Naime, korisnici starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike uvjete za starosnu mirovinu stjeću sa 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja. Prema tome, predlažem da se korisnicima starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike propisom omogući da se mogu zaposliti na radno vrijeme dulje od pola radnog vremena odmah nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike, te bi na taj način pravo na rad dulji od pola radnog vremena stekli odmah nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu, te na takav način ne bi trebali čekati još 5 godina (tj. 65 godina života) da bi stekli pravo na sklapanje ugovora o radu na puno radno vrijeme. Korisnici mirovine koji stjeću pravo na starosnu mirovinu s 65 godina života (a takvih je puno više nego korisnika koji stjeću pravo na starosnu mirovinu kao dugogodišnji osiguranici) prema predloženoj odredbi ne bi trebali čekati uvjete za sklapanje ugovora o radu dužem od pola radnog vremena protekom određenog broja godina, već bi to pravo stekli u kontinuitetu, odnosno odmah nakon što su sa 65 godina stekli uvjete za starosnu mirovinu. Predložena odredba diskriminira one zaposlenike koji su na tržište rada stupili odmah nakon srednjoškolskog obrazovanja (s 19 godina života) i kao takvi neprekidno bili u radnom odnosu 41 godinu (do svoje 60 godine života). Zaposlenici sa 60 godina života u prosjeku mogu biti više motivirani i boljeg radnog elana i zdravlja za rad na puno radno vrijeme nego što to u prosjeku mogu biti osobe sa 65 godina života. Također, u tom bi slučaju i korisnici mirovine koji su to pravo stekli kao dugogodišnji osiguranici u kontinuitetu stekli pravo na sklapanje ugovora o radu na vrijeme dulje od pola radnog vremena, tj. ne bi trebali to pravo čekati do 5 godina. | Nije prihvaćen | U odnosu na prijedlog da se samo korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika omogući da se zaposli na radno vrijeme dulje od polovice punog radnog vremena uz istovremeno korištenje 50 % iznosa mirovine prije navršenih 65 godina života, ističemo kako bi se time ostale kategorije korisnika stavilo u nepovoljniji položaj. Osim toga, činjenica ostvarenog staža osiguranja od 41 godinu ne isključuje činjenicu kako se i dalje radi o korisnicima kojima je omogućeno umirovljenje pod povoljnijim uvjetima, odnosno prije navršene 65. godine života. |
| 166 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Vraćanje korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (djelomične radne nesposobnosti) 20% pripadajuće mirovine prilikom ostvarivanja uvjeta za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce i 63 godine i 9 mjeseci za žene ove godine). Kada se donose rješenja o prevođenju mirovine da se ne zadržava ista invalidska mirovina već da ona bude izračunata po mirovinskom faktoru 1,0 koji vrijedi za ostvarivanje uvjeta za starosnu mirovinu (čl. 101. i čl. 169. st. 5.) | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona povećan je mirovinski faktor za invalidsku mirovinu za 10 %, a odredbama o ponovnom određivanju mirovine propisana je mogućnost ovim korisnicima da ostvare pravo na starosnu mirovinu na temelju naknadno ostvarenog staža osiguranja. |
| 167 | ANDREJA PREJEL | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Uz članak 101. stavak 7. i 8. predlažem da se umjesto navedenog primijeni novi polazni faktor koji odgovara naknadno navršenom stažu i dobi u vrijeme preračuna. Navedeno bi također bilo u skladu s poticajem za duži rad umirovljenika. | Nije prihvaćen | Uvođenjem instituta rada uz mirovinu definirani su i polazni faktori na temelju kojih se određuje nova mirovina. Budući da su se ti korisnici zaposlili i koristili mirovinu, nije prikladno da korisnik dobije novi polazni faktor, ako mirovina nije bila obustavljena. |
| 168 | IVAN RADOŠEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | U članku 101. trebalo bi dati pravo i bračnom drugu koji bi mogao ostvariti obiteljsku ili dio obiteljske mirovine (iz članka 75.) da može zatražiti ponovni izračun mirovine njegovog (njezinog) bračnog druga u slučaju njegove smrti a koji je do svoje smrti radio ili obavljao djelatnost (drugi dohodak) na koji se isplaćivao doprinos za mirovinsko osiguranje i koji je na temelju toga ostvario određeni period mirovinskog staža od njegovog umirovljenja.. | Nije prihvaćen | Obiteljska mirovina određuje se na temelju osobnih bodova umrlog korisnika, a ponovno određivanje mirovine predviđeno je samo za one korisnike koji su nakon umirovljenja navršili najmanje jednu godinu staža osiguranja. Napominjemo kako je mirovina osobno pravo te se može ponovno odrediti na zahtjev korisnika. |
| 169 | MLADEN BARKOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Slažem se s komentarom IVANA RADOŠEVIĆA: "Prema Stavku 12. ovog članka, ponovni izračun mirovine obuhvaća samo korisnike mirovina prema posebnim propisima koji su bili zaposleni a ne i one koji su ostvarili drugi dohodak (honorarni rad) na koji je uplaćivan doprinos za mirovinsko osiguranje - što ovu kategoriju umirovljenika stavlja u neravnopravan položaj - postavlja se pitanje dali je moguće i pravno ispravno, uplaćivati doprinos za mirovinsko a od toga se nema pravo na ponovni izračun mirovine kao i svim drugim kategorijama umirovljenika. To znači da u stavku 12 treba dodati poslije riječi: "novog zaposlenja" i tekst: ili djelatnosti po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi mirovinskog osiguranja." Nastavno na gornji komentar, smatram da je upitno u stavku (3) ovog članka kako utvrditi činjenicu da je nastupio "prestanak zaposlenja odnosno obavljanja djelatnosti po osnovi koje je obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje". Naime, moguće je da se netko ponovno zaposli ili ostvari značajniji honorar (npr. sudjeovanje u projektima kao vanjski suradnik, izdavanje knjige i sl.) određeno vrijeme nakon što mu je određena nova mirovima te time ostvari dodatni staž osiguranja. Predlažem da se omogući određivanje nove mirovine bez zahtjeva da nastupi "prestanak zaposlenja itd.", a da uvjet za izračun nove mirovine bude navršena jedna godina staža osiguranja. Osobni primjer: Rješenjem HZMO odbijena mi je mogućnost izračuna nove mirovine po postojećem Zakonu o MO, iako sam nakon umirovljenja (invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno profesionalne nesposobnosti za rad) kroz honorarni rad sakupio preko osam godina staža osiguranja. Smatram duboko nepravednim činjenicu da se nakon toliko uplaćenih doprinosa za staž osiguranja ne može ni izračunati da li ta činjenica može ili ne može utjecati na moju mirovinu. (Rješenje je poništeno, ali iz formalnih razloga.) | Nije prihvaćen | Sve odredbe članka 101. Nacrta prijedloga zakona se jednako odnose na korisnike mirovine ostvarene prema općem i prema posebnom propisu, pa tako i odredbe o ponovnom određivanju mirovine, odnosno o ostvarivanju prava na novu mirovinu na temelju novog staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka. Nadalje, prilikom ponovnog određivanja mirovine na temelju staža ostvarenog na temelju drugog dohotka, uzima se dohodak ostvaren zaključno u prethodnoj godini u odnosu na godinu u kojoj se ponovno određuje mirovina, a kod ponovnog određivanja mirovine na temelju zaposlenja nužno je utvrditi dan prestanka osiguranja kako bi se moglo točno utvrditi je li s tim danom navršena najmanje jedna godina staža osiguranja. Također, odredbom ovoga članka predlaže se korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu te starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ako navrše najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi drugog dohotka, što prema važećem Zakonu nije moguće. |
| 170 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Uz članak 101., SUH predlaže da se nakon novog obračuna mirovine nakon rada za vrijeme mirovine polazni faktor ne određuje u visini polaznog faktora prema kojemu je bila određena prijašnja mirovina, već da se primijeni novi polazni faktor u skladu s dobi korisnika u kojoj je prestao dodatno raditi odnosno u kojoj mu se preračunava mirovina. Uz članak 101., stavak 2. SUH predlaže da se odredi novi polazni faktor u skladu s dobi korisnika u kojoj je prestao dodatno raditi, odnosno u kojoj mu se preračunava mirovina. Navedeno bi bilo u skladu s poticanjem dužeg rada umirovljenika. Uz članak 101. stavak 7. i 8. SUH predlaže da se umjesto navedenog primijeni novi polazni faktor koji odgovara naknadno navršenom stažu i dobi u vrijeme preračuna. Navedeno bi također bilo u skladu s poticajem za duži rad umirovljenika. Uz članak 101. stavak 9. SUH predlaže ukidanje uvjeta navršavanja dodatnog staža za preračun invalidske mirovine za profesionalnu nesposobnost ili djelomični gubitak sposobnosti za rad u starosnu mirovinu. Naime, činjenica je da ne korisnici invalidske mirovine iz te kategorije treško pronalae posao s kojim bi mogli navršiti jednu godinu staža što je otegotna okolnost za preračun u starosnu mirovinu koja bi im bila povoljnija. A riječ je doista o osobama s niskim mirovinama. | Nije prihvaćen | Uvođenjem instituta rada uz mirovinu definirani su i polazni faktori na temelju kojih se određuje nova mirovina. Budući da su se ti korisnici zaposlili i koristili mirovinu, nije prikladno da korisnik dobije novi polazni faktor, ako mirovina nije bila obustavljena. Odredbom članka 101. Nacrta prijedloga zakona se za sve kategorije umirovljenika jednako propisuje da je za ponovno određivanje mirovine odnosno ostvarivanje prava na novu mirovinu potrebno ostvariti najmanje jednu godinu novog staža osiguranja. |
| 171 | IVAN RADOŠEVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Prema Stavku 12. ovog članka, ponovni izračun mirovine obuhvaća samo korisnike mirovina prema posebnim propisima koji su bili zaposleni a ne i one koji su ostvarili drugi dohodak (honorarni rad) na koji je uplaćivan doprinos za mirovinsko osiguranje - što ovu kategoriju umirovljenika stavlja u neravnopravan položaj - postavlja se pitanje dali je moguće i pravno ispravno, uplaćivati doprinos za mirovinsko a od toga se nema pravo na ponovni izračun mirovine kao i svim drugim kategorijama umirovljenika. To znači da u stavku 12 treba dodati poslije riječi: "novog zaposlenja" i tekst: ili djelatnosti po osnovi drugog dohotka za koji su u cijelosti uplaćeni doprinosi mirovinskog osiguranja. | Nije prihvaćen | Sve odredbe članka 101. Nacrta prijedloga zakona se jednako odnose na korisnike mirovine ostvarene prema općem i prema posebnom propisu, pa tako i odredbe o ponovnom određivanju mirovine, odnosno o ostvarivanju prava na novu mirovinu na temelju novog staža osiguranja ostvarenog po osnovi drugog dohotka. |
| 172 | LJUBICA SUBOTIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Ako je korisnik prijevremene starosne mirovine uz mirovinu zaposlen i nakon prestanka zaposlenja ostvari pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, promijenit će se status mirovine ali će te dvije vrste mirovine prema prijedlogu Zakona ostati i dalje penalizirane budući će se na njih primijeniti polazni faktor prema kojem je bila određena prijašnja mirovina. Znači imat ćemo starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ali obje penalizirane, što nije u skladu sa Zakonom. Kako i da li će se na takve mirovine odraziti odredbe čl. 83. st. 9. koji kaže da će korisniku prijevremene starosne mirovine Zavod po službenoj dužnosti odrediti prijevremenu starosnu mirovinu bez smanjenja polaznog faktora kada korisnik navrši 70 godina života? Znači li to da se na takve mirovine neće primjenjivati odredbe navedenog članka, te će one bez obzira što su starosne ili starosne za dugogodišnje osiguranike i dalje ostati penalizirane? Obzirom na gore navedeno, potrebno je pri ostvarenju prava na NOVU prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, pri izračunu nove mirovine - primijeniti polazni faktor na dan izračuna nove mirovine te time smanjiti, odnosno po ostvarenju svih uvjeta ukinuti penalizaciju tih mirovina. | Primljeno na znanje | Ukidanje tzv. penalizacije prijevremene starosne mirovine s navršenih 70 godina života će se primijeniti na sve umirovljenike kojima je bilo priznato pravo na prijevremenu starosnu mirovinu i kojima je nakon stjecanja prava na novu mirovinu po osnovi zaposlenja polazni faktor manji od 1,0. |
| 173 | LJUBICA SUBOTIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Korisniku prijevremene starosne mirovine koji je uz mirovinu zaposlen i navrši potreban staž osiguranja te ispuni uvjete godina života i mirovinskog staža za novu prijevremenu mirovinu, starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, nakon prestanka zaposlenja, treba pri izračunu nove mirovine odrediti polazni faktor na dan stjecanja prava na NOVU mirovinu, bez obzira što za vrijeme zaposlenja nije bila obustavljena isplata mirovine. Naime, sukladno čl. 83. st. 1. Zakona polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu, a budući da se određuje nova mirovina, ne može se pri novom izračunu primjenjivati polazni faktor prema kojem je bila određena prijašnja mirovina. Time bi se svakim novim izračunom mirovine, korisniku prijevremene starosne mirovine, koji je uz mirovinu zaposlen i ispunio uvjete godina života i mirovinskog staža za novu mirovinu, smanjila odnosno u konačnici uz ispunjenje svih uvjeta i ukinula penalizacija prijevremene starosne mirovine. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti prijedlog da se isti postotak povećanja polaznog faktora primijeni na korisnike kojima je već ranije priznato pravo na mirovinu i kojima se po osnovi novog staža osiguranja priznaje pravo na novu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika jer bi isto bilo protivno samoj odredbi članka 83. Nacrta prijedloga zakona. Naime, svrha tzv. bonifikacije je poticanje dužeg ostanka osiguranika u svijetu rada prije nego što uopće ostvare pravo na mirovinu. |
| 174 | DARKO KRSTIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Umirovljenici koji su otišli u prijevremenu mirovinu, a koji rade na pola ili puno radno vrijeme, za svaki mjesec punog radnog staža ostvarenog u mirovini treba umanjiti penalizaciju pri novom izračunu mirovine. Razlog je što se iz isplate plaća umirovljenicima koji rade uplaćuju svi poreezi i doprinosi kao da su u radnom odnosu prije mirovine. Isto tako se uplaćuju sredstva i u II stup, pa je i te usklade potrebno regulirati ovim zakonom. | Nije prihvaćen | Nije moguće prihvatiti prijedlog da se isti postotak povećanja polaznog faktora primijeni na korisnike kojima je već ranije priznato pravo na mirovinu i kojima se po osnovi novog staža osiguranja priznaje na novu starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika jer bi isto bilo protivno samoj odredbi članka 83. Nacrta prijedloga zakona. Naime, svrha tzv. bonifikacije je poticanje dužeg ostanka osiguranika u svijetu rada prije nego što uopće ostvare pravo na mirovinu. |
| 175 | DUBRAVKA FAK | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 101. | Ukoliko korisnik prijevremene starosne mirovine nakon min. godine dana rada na 4 sata traži ponovni obračun mirovine, a u tom periodu dodatnog rada stekne uvjete za starosnu imovinu ( staža ili godina starosti) potrebno mu je ponovnim izračunom omogućiti promjenu statusa iz prijevremene u starosnu mirovinu | Nije prihvaćen | Odredbom članka 101. Nacrta prijedloga zakona se za sve kategorije umirovljenika jednako propisuje da je za ponovno određivanje mirovine odnosno ostvarivanje prava na novu mirovinu potrebno ostvariti najmanje jednu godinu novog staža osiguranja. |
| 176 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 109. | Uz članak 109. Prijedlog Hrvatske obrtničke komore je produžiti rok za prijavu prestanka osiguranja i promjenu podataka na najmanje 8 dana od nastanka promjene, odnosno datuma dostave pravomoćnog rješenja Dosadašnja praksa pokazala je da je rok od 24 sata prekratak iz razloga što obveznik može biti na službenom putu, spriječen zbog bolesti ili onemogućen iz razloga nedostavljanja podataka na osnovu kojih bi mogao napraviti odjavu ili promjenu podataka (vrlo čest slučaju kod sezonskih poslova gdje se događaju situacije da se radnik ne pojavi na poslu, ne dostavi otkaz već se javi telefonski da više neće dolaziti. Kazne iz zakona o radu su previsoke ako bi netko zlorabio ovakve situacije, te smatramo da nema prepreke da se rok produži na minimalno 8 dana od nastanka promjene, odnosno datuma dostave pravomoćnog rješenja. | Nije prihvaćen | Podsjećamo kako je rok od 24 sata za prijavu prestanka poslovanja ili zaposlenja/osiguranja propisan radi omogućavanja bolje kontrole poslodavaca, zaštite radnika i njihovih prava i učinkovitog rada Državnog inspektorata u suzbijanju sive ekonomije i rada na crno, stoga se ne može prihvatiti prijedlog o produženju roka. |
| 177 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 116. | Uz članak 116. st.5. Predlažemo da se propiše dulji rok za prijavu o prestanku osiguranja na najmanje 8 dana od nastanka promjene, odnosno datuma dostave pravomoćnog rješenja. Dosadašnja praksa pokazala je da je rok od 24 sata prekratak iz razloga što obveznik može biti na službenom putu, spriječen zbog bolesti ili onemogućen iz razloga nedostavljanja podataka na osnovu kojih bi mogao napraviti odjavu ili promjenu podataka (vrlo čest slučaj kod sezonskih poslova gdje se događaju situacije da se radnik ne pojavi na poslu, ne dostavi otkaz već se javi telefonski da više neće dolaziti). Kazne iz Zakona o radu su previsoke ako bi netko zlorabio ovakve situacije, te smatramo da nema prepreke da se rok produži na minimalno 8 dana od nastanka promjene, odnosno datuma dostave pravomoćnog rješenja. Ukazujemo na činjenicu kako Zakon o obrtu nakon ukidanja kategorije trgovca pojedinca u Zakonu o trgovačkim društvima više ne uređuje mirovanje obrta. Prema važećem Zakonom o obrtu regulirana je privremena obustava obavljanja obrta kao i mogućnost registracije sezonskog obrta koji se može obavljati najviše devet mjeseci tijekom kalendarske godine. Upravo za sezonske obrte potrebno je kroz regulativu mirovinskog osiguranja propisati izuzetak od obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje i to za razdoblje koje ne obuhvaća sezonsko obavljanje obrta koje se registrira kroz Obrtni registar. Stoga bi bilo dobro uskladiti odredbe dvaju zakona ili kroz Zakon o mirovinskom osiguranju člankom 5. jasno definirati značenje instituta mirovanja za primjenu ovoga zakona. | Nije prihvaćen | Podsjećamo kako je rok od 24 sata za prijavu prestanka poslovanja ili zaposlenja/osiguranja propisan radi omogućavanja bolje kontrole poslodavaca, zaštite radnika i njihovih prava i učinkovitog rada Državnog inspektorata u suzbijanju sive ekonomije i rada na crno, stoga se ne može prihvatiti prijedlog o produženju roka. Također, člankom 116. Nacrta prijedloga zakona i dalje je predviđena mogućnost prestanka svojstva osiguranika u slučaju mirovanja obavljanja djelatnosti. |
| 178 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 119. | Vezano uz članak 119. Nacrta prijedloga ZMO-a predlažemo jasno propisati obvezu Zavoda u pogledu upućivanja požurnica inozemnim nositeljima osiguranja koji na zahtjev Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne dostavljaju tražene podatke, a s obzirom da čekanje na dostavu podataka iz inozemstva značajno produljuje duljinu postupka te potencijalno ugrožava egzistenciju podnositelja zahtjeva. | Nije prihvaćen | Postupak i suradnja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s inozemnim nositeljem mirovinskog osiguranja uređuje se uredbama EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju. |
| 179 | ANDREJA PREJEL | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 169. | članak 169. stavak. 8. preciznije tekstom obuhvatiti i ostale statuse penalizacije korisnika , kao npr. korisnici koju su nakon ostvarene prijevremene starosne mirovine i ponovnog radnog odnosa do polovice radnog vremena u određenom trajanju, ostvarili NOVO priznato pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, ali uz daljnju penalizaciju iz prethodne prijevremene mirovine. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 180 | SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 169. | U SUH-u smo neugodno iznenađeni odlukom da se povećanje mirovina za korisnike invalidskih mirovina kao i ukidanje penalizacija sa 70 godina odgađa za 1. siječnja 2026. godine te još niz prava, što je suprotno dogovorima na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i Radnoj skupni za izradu novog ZOMO-a, a na kojima su predstavnici SUH-a sudjelovali s članovima Vlade/Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ta odgoda znači i smanjenje prava, pa čak i nedobivanje prava, jer brojni umirovljenici neće to ni dočekati, s obzirom da ih svake godine umre oko 50 tisuća, a rješenja o ukidanju penalizacije i povećanje invalidskih mirovina će se donositi do ožujka 2026. Uz članak 169. stavak 5. SUH predlaže ukidanje prevođenja invalidskih mirovina u starosne jer se radi samo o preimenovanju iz statističkih razloga, a prava korisnika ostaju u režimu invalidskih mirovina (npr. pravo na rad do 3,5 sata dnevno). Time se samo smanjuje prosječna mirovina i stvara netočan privid kako starosni umirovljenici rade samo 30 godina, što se često zlorabi u javnosti. Uz članak 169. stavak 7. i 8. - automatskom obradom podataka HZMO bi sigurno trebao obaviti preračun invalidskih i prijevremenih starosnih mirovina i prije 31. ožujka 2026., odnosno već u siječnju. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. Prevođenje invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad, na starosnu mirovinu s navršenom dobi propisanom za stjecanje starosne mirovine u skladu je s uobičajenom praksom većine država članica Europske unije. |
| 181 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 169. | Ovo je katastrofalan prijedlog i odgoda mjera o isplati za 6-9 mjeseci za koje treba nešto više sredstava, nego za ostale mjere. U radnom vijeku bio sam projektant i programer i znam, da su ovo minimalne izmjene u bazi podataka: treba kod prijevremenih mirovina pronaći 70+godišnjake i izmijeniti polazni faktor 0,9100 ili 0,7960 na 1,0000 ili kod invalidskih također promijeniti dva mirovinska faktora. Za sve potrebne radnje informatika HZMO ima dovoljno vremena da to programski riješi na vrijeme, do kraja lipnja, napravi potrebne izmjene i da povećanja idu od dana stupanja zakona na snagu, od 1.7.2025. Opet su u "igri" špekulacije" oko potrebnih sredstava iz državnog proračuna! Naravno, uvijek netko ima prednost, a umirovljenici su na "kraju reda" ili "zadnja rupa na svirali". Jednom je to ekspresno povećanje plaća državnom i javnom sektoru mjesec dana prije parlamentarnih izbora, povrat subvencija HEP-u, sada je to isplata 240 milijuna Orbanu zbog izgubljene arbitraže. Sve ove planirane odgode su sramota i poniženje tih korisnika mirovina! Opet bi malo štedjeli na najsiromašnijima, što tako niste radili s dužnosnicima? Godišnje u RH umre oko 50 tisuća umirovljenika, pa nije problem na kraju godine ili do 31.3.2026. vidjeti, koliko tisuća umirovljenika nije doživjelo ova povećanja!? Opet je prioritet ODRŽIVOST mirovinskog sustava, odnosno državnog proračuna, jer prema ovome ADEKVATNOST mirovina opet nije prioritet! | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. |
| 182 | ŽELJKO JAKOVIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 169. | Poštovani, vezano za ovaj članak primjena i isplata prema novom faktoru treba bit odmah od 01.07.2025. godine, a kako je to gosp. Premijer više puta govorio u javnim nastupima. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. |
| 183 | ROBERTO POSAVEC | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 169. | Poštovani, vezano za čl. 169 i stavaka koji se tiču određivanja novog faktora za invalidske mirovine prema novom zakonu, ima li neki poseban razlog zašto novi faktor nije na snazi odmah po stupanju novog zakona na snagu? Zašto bi se čekao 01.01.2026., te potom i 31.03.2026. za ova primanja u novim iznosima s novim faktorom? Predlažem da se odmah po stupanju novog zakona na snagu uzme u obzir novi faktor, odnosno u roku od 3 mjeseca od stupanja novog zakona na snagu uz isplatu zaostataka... npr. ako zakon stupi na snagu 01.07.2025., da zavod po sluzbenoj duznosti najkasnije do 30.09.2025. odredi invalidsku mirovinu primjenom mirovinskoga faktora određenog prema novom zakonu. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. |
| 184 | FRANJO GOLUBIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 172. | Predlažem da se članak 172. u cijelosti briše jer je protivan odredbama Direktive Vijeća 79/7/EEZ od 19.12.1978., kao i presudi Suda EU C-104/1998. Različito postupanje temeljem spola predstavlja diskriminaciju. | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga zakona sadrži odredbe kojima se starosna dob i duljina mirovinskog staža za žene i muškarce izjednačavaju 2030. godine. |
| 185 | ŽELJKO ŠEMPER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 177. | Poštovani, svaki Zakon važi 8. dan od objave u Narodnim novinama, pa bi ovaj novi ZOMO trebao važiti u srpnju 2025. godine. Najvažnije mjere iz ovog Nacrta predlažete s odgodom: dodatak u prosincu 2025., ukidanje penalizacije od 1.1.2026., a povećanje invalidskih mirovina od 1.1.2026. ili najkasnije do 31.3.2026. U čemu je problem? HZMO ima vremena do kraja lipnja izraditi dva "programčića": 1. za ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina, gdje treba "preletiti" po bazi podataka, pronaći korisnike s 70+ godina i promijeniti polazni faktor, primjerice, 0,9100 (za 9%) ili 0,7960 (za 20,4%) u polazni faktor 1,0000 i 2. Kod invalidskih mirovina treba samo promijeniti mirovinske faktore s 0,8 u 0,9 i s 1,0 u 1,1. S dodatkom izvodite špekulacije: Vlada će do 31.10.2025. odrediti cijenu jedne godine, a već postoji AVM (13,57 eura) što je cijena jedne godine staža u izračunu mirovina. Vlada će pričekati usklađenje 1.7.2025. i prema tome odrediti neku mizeriju od par eura po godini staža. Sve je to tako jadno i bezobrazno! Vlada je dužnosnicima povećala mirovine pod hitno: na sjednici 25.7.2024. retroaktivno od 1. srpnja, a isplata je već bila u kolovozu! U izbornom programu HDZ-a piše: "Kod uvođenja godišnjeg dodatka za umirovljenike voditi će se računa o ravnoteži između solidarne preraspodjele sredstava i uplaćenih doprinosa u mirovinski sustav". Gdje su vam u dodatak ugrađeni uplaćeni doprinosi, jer mirovina je rezultat staža i doprinosa i zbog toga dodatak mora biti kombinacija staža i uplaćenih doprinosa??? Sve druge članice EU dodatak za osnovicu uzimaju osobnu mirovinu! Ovo je velika sramota i bezobrazluk! | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. Vezano za komentar o vrednovanju doprinosa u određivanju visine godišnjeg dodataka, skrećemo pozornost kako je predloženo rješenje kojim se uspostavlja ravnoteža između dva osnovna načela mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti. Naime, pri određivanju visine godišnjeg dodatka uzima se u obzir navršeni mirovinski staž, dakle razdoblje uplate doprinosa tijekom radnog vijeka, ali ne i ostvarene plaće, kako bi se osigurala zaštita upravo onih kategorija umirovljenika koji zbog nižih plaća, usprkos tome što imaju dulje razdoblje rada, primaju manje iznose mirovine. |
| 186 | AXEL LUTTENBERGER | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 177. | Ukida se Zakon o najvišoj mirovini. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 187 | ZVONKO KOPRIVČIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 177. | Dobro je da novosti u mirovinskom osiguranju donose se novim zakonom a ne izmjenama i dopunama postojećega. Poteškoće su onda kod pročišćenog teksta i stupanja na snagu pojedinih odredaba zakona o izmjenama. U tom smislu ne vidim razloga da zakon ide u dva čitanja. Većine odredbi je iz dosadašnjih utvrđenja iz zakona odnosno izmjena i dopuna zakona. Zakon može stupiti na snagu 1, srpnje 2025. i po njemu postupiti odmah. Mnogo se piše o novostima koje donosi zakoa. Zbog predstojećih lokalnih izbora može se protumačiti da je to zbog tih izbora. a kada će ići u drugo čitanje je onda pitanje ( može se odugovlačiti). | Nije prihvaćen | Zakoni se u pravilu donose u redovnoj zakonskoj proceduri, u dva čitanja, a samo iznimno po hitnom postupku kada za to postoje osobito opravdani razlozi. |
| 188 | JOSIP ČALUŠIĆ | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 177. | Mislim da bi trebalo u tekst zakona ugraditi odredbu; da će korisnicima koji su 1.7.2025. god. imali navršenih 70 god. ili su do kraja 2025.god. navršili 70 god. biti u 2026 god. obračunata i isplaćena odgovarajuća razlika mirovine (puna mirovina minus mirovina umanjena za postotak penalizacije.). | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. |
| 189 | PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, O B R A Z L O Ž E NJ E | Odredbom čl. 177. propisana je odgoda stupanja na snagu pojedinih odredbi ZOMO-a koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine, te ovim putem predlažemo da članci kojima se propisuju, odnosno koji se odnose na osobe s invaliditetom, ne odgađaju u stupanju na snagu. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona predložene su i druge mjere koje će doprinijeti povećanju mirovina svih naših umirovljenika. Međutim, za provedbu određenih mjera predloženih Nacrtom prijedloga zakona potrebna je prilagodba poslovnih procesa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Kako bi se osiguralo njihovo provođenje Nacrtom prijedloga zakona predviđena je njihova odgoda za šest mjeseci. |
| 190 | ROMAN ČAPLAR | III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, O B R A Z L O Ž E NJ E | Uz članak 91. Predlažem: Ovim člankom se uređuje usklađivanje mirovine te se određuje postotak promjene indeksa plaća i postotak promjene troškova života za utvrđivanje aktualne vrijednosti mirovine od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine ,te se usklađivanje vrši prema 110% većeg postotka promjene prosječnog rasta plaća i troškova života, za razliku od dosadašnjeg omjera koji je iznosio 70:30 % u korist povoljnijeg indeksa, čime će se poboljšati materijalni položaj umirovljenika. Uz članak 92. Predlažem: Ovim člankom se uvodi novi institut - godišnji dodatak na mirovinu. Određuje se svim korisnicima mirovine ostvarene prema ovome Zakonu i prema posebnim propisima. Visinu godišnjeg dodatka čini umnožak broja punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža koju utvrđuje odlukom Vlada Republike Hrvatske svake kalendarske godine a koja ne može biti manja od 50% aktualne vrijednosti mirovine, najkasnije do 31. listopada, a isplaćuje se u prosincu, bez donošenja rješenja. Korisnicima kojima mirovina nije određena na temelju mirovinskoga staža, visina dodatka odredit će se na temelju 15 godina mirovinskoga staža. Također se propisuje da korisnik kojemu se mirovina priznaje nakon donošenja Odluke, neovisno o datumu donošenja rješenja, nema pravo na godišnji dodatak u kalendarskoj godini u kojoj ostvaruje pravo. | Nije prihvaćen | Vezano za usklađivanje mirovina prema 110 % povoljnijem indeksu, ističemo kako je predloženi model 85%:15% prema povoljnijem indeksu rasta plaća i potrošačkih cijena jedan od najpovoljniji u Europskoj uniji i odraz je realnih mogućnosti u odnosu na način financiranja i osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu. Osim toga, Nacrtom prijedloga zakona predloženo je uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu, što predstavlja vrlo važan iskorak u mirovinskome sustavu. Pri tome će se voditi računa da se na odgovarajući način valorizira dulji staž tako da se visina dodatka veže uz navršeni mirovinski staž, a vrijednost jedne godine mirovinskog staža utvrđivat će Vlada Republike Hrvatske odlukom u skladu s fiskalnim i gospodarskim mogućnostima. |