Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UDRUGA "TATAVAKA"         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Udruga Tatavaka podržava komentare na nacrt Uredbe upućene od strane niza organizacija civilnog društva. U pogledu roka od svega 6 dana određenog za javno savjetovanje, pridružujemo se apelu Zelene Istre, Centra za mirovne studije i ostalih udruga da se, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, osigura adekvatan rok za javnu raspravu o sadržaju Uredbe. S obzirom na visinu sredstava koja će biti raspodijeljena temeljem Uredbe, postojeći rok daleko je prekratak da bi zajamčio transparentnost postupka pri odlučivanju o prioritetima pri alokaciji sredstava te odgovarajuću procjenu predloženih kriterija alokacije na pojedina područja djelovanja. U pogledu sadržaja, pridružujemo se komentarima organizacija civilnog društva koje djeluju u području okolišne održivosti i zaštite prirode. Ukazujemo još jednom na činjenicu da u ovom trenutku ne postoji sustavno financiranje građanskih inicijativa i organizacija koje djeluju u ovom području, što je u diskrepanciji s proporcijama izazova s kojima se kao društvo susrećemo u vremenu klimatske krize i krize bioraznolikosti. Predlažemo: 1) Produživanje roka za javno savjetovanje na minimalno 30 dana predviđenih Zakonom o pravu na pristup informacijama, kao i 2) Priznavanje područja okolišne održivosti, zaštite prirode i borbe protiv klimatskih promjena kao izdvojenog prioritetnog područja pri odlučivanju o alokaciji sredstava, uz udio u raspodjeli koji je u razmjeru s problemima na koje udruge koje djeluju u navedenom području odgovaraju. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
2 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
3 SAVEZ UDRUGA KLUBTURA         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Podržavamo komentare drugih organizacija civilnog društva koje ukazuju na nezakonito kratak rok za savjetovanje. I inače je online savjetovanje gotovo jedino mjesto gdje civilno društvo ima priliku sudjelovati u oblikovanju javnih politika, i tada se rijetko usvajaju argumentirani prijedlozi i komentari civilnog društva, no ovako kratak rok u potpunosti obesmišljava svako sudjelovanje. Ova je uredba već bila predstavljena Savjetu za razvoj civilnog društva te ovim putem pozdravljamo povećanja postotaka za prevenciju ovisnosti te osobe s invaliditetom. Ipak, iako se cjelokupan iznos prihoda od lutrije povećava iz godine u godinu, istovremeno je vidljiv trend smanjivanja postotaka po određenim područjima: ovisnosti, tehnička kultura i kultura, izvaninstitucionalna naobrazba i razvoj civilnoga društva u kontinuiranom su opadanju. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
4 MAGDALENA GUZALIĆ         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) svake godine s posebnom pažnjom prati donošenje Uredbe o igrama na sreću. Iz godine u godinu vidljiva je neravnoteža raspodjele dijela prihoda od igara na sreću na način da sva područja nisu barem približno jednako zastupljena. Svjesni smo važnosti sporta, no voljeli bismo kada bi se ipak veći postotak odvojio za programe podrške udrugama osoba s invaliditetom kroz nadležna tijela državne uprave. Stoga, naročito zagovaramo povećanje postotka za područja u kojima Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva pruža institucionalnu podršku udrugama osoba s invaliditetom i razvojnu podršku SOIH-u kao Centru znanja za društveni razvoj u Hrvatskoj (područje 4 i 8 u Uredbi) te temeljnu i nacionalnu sustavnu podršku udrugama osoba s invaliditetom (područje 3 u Uredbi). Temeljem zaključka Vlade RH od 11.5.2023. sustavne podrške udrugama osoba s invaliditetom prvi je pravi, nakon 20 godina našeg zagovaranja, iskorak u ustrojavanju kontinuirane podrške udrugama osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
5 MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Zahvalni smo Vladi Republike Hrvatake za sve oblike podrške umirovljenicima u Hrvatskoj, a Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva što je omogućila otvaranje Institucionalne podrške za udruge umirovljenika na lokalnoj i županijskoj razini te uključivanje Matice umirovljenika Hrvatske u razvojni program Nacionalne zaklade pod nazivom Centri znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj. Zbog toga tražimo da se poveća postotak za 8. područje (razvoj civilnog društva) iz kojeg dijela prihoda od igara na sreću, Nacionalna zaklada financira udruge umirovljenika. Pored toga, potrebno je omogućiti Nacionalnoj zakladi dodatni postotak u uredbi za provođenje novih oblika inicijalne programske suradnje s Maticom umirovljenika Hrvatske i lokalnim udrugama umirovljenika kojima je potrebna kontinuirana podrška kao jednim od najosjetljivijih skupina stanovništva u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
6 PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE PGP Sisak ističe prekratak rok za provedbu postupka javnog savjetovanja putem portala e savjetovanje, gdje se e savjetovanje otvora 9.travnja u 18:00 h i traje svega, 5 dana. Naime, u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa stručni nositelj provodi postupak savjetovanja s javnošću putem portala e-Savjetovanja u trajanju u pravilu od 30 dana, te je isto nužno poštovati. Ističemo kako se time umanjuje mogućnost sudjelovanja u javnom savjetovanju. Isto tako Uredba se i kao i prošle godine, donosi prekasno. Savjetovanje se provodi sredinom travnja, s datumom očekivane objave rezultata izvješća s krajem mjeseca. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela sigurno dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele financijskih sredstava za ovu godinu, a što znači otežano financiranje aktivnosti rada organizacija civilnog društva u ovoj godini, a čemu su zapravo ova sredstva primarno i namijenjena. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
7 HRVATSKE UDRUGE PARAPLEGIČARA I TETRAPLEGIČARA         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Poštovani, HUPT predlaže dvije izmjene za sljedeće: - 10 % onima koje pridonose razvoju civilnoga društva; - 19 % onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom. HUPT izražava zabrinutost zbog smanjenja prihoda onima koji pridonose razvoju civilnoga društva (najniži postotak u zadnjih 5 godina), dok je u Nacrtu predstavljeno neznatno povećanje prihoda onima koji se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, stoga se predlaže navedeno. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
8 UDRUGA HYLA         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Udruga Hyla želi istaknuti kako organizacije civilnog društva koje djeluju u području zaštite okoliša i prirode imaju ključnu ulogu u provedbi nacionalnih i europskih politika te se također pridružujemo komentaru BED-a: „Civilni sektor u zaštiti okoliša i prirode uvelike doprinosi mnogim obvezama koje je RH kao članica EU preuzela, u svjetlu klimatske krize kao i krize bioraznolikosti u kojima se nalazimo“. Također se pridružujemo i komentaru Zelene akcije da ne postoji adekvatan sustav financiranja okolišnih organizacija u Hrvatskoj. Smatramo da bi se ta obveza trebala odraziti i u osmišljavanju održivog modela financiranja organizacija koje svojim stručnim radom i javnim angažmanom kontinuirano doprinose očuvanju okoliša i prirode. Predlažemo razmatranje uspostave posebne kategorije i postotka financiranja koja bi jasno prepoznala i podržala organizacije koje svojim djelovanjem ostvaruju mjerljive koristi za okoliš i prirodu, kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
9 UDRUGA BIOM         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Civilni sektor u zaštita okoliša i prirode uvelike doprinosi mnogim obvezama koje je RH kao članica EU preuzela, u svjetlu klimatske krize kao i krize bioraznolikosti u kojima se nalazimo. Te organizacije provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti educiranja i podizanja svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekata kroz koje se provode ove aktivnosti su međunarodni i EU projekti. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade na promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. Usprkos važnosti integriranosti politike zaštite okoliša i prirode u sve ostale politike, smatramo da ne postoji adekvatan sustav financiranja okolišnih organizacija u Hrvatskoj. Kako bi ove organizacije uspješno nastavile sa svojim aktivnostima potrebno je uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Udruga Biom podržava komentar Udruge "Zelena Istra", Brodskog ekološkog društva - BED, Zelene akcije, Udruge Sunce kao i ostalih članica Zelenog foruma. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
10 UDRUGA BIOM         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Civilni sektor u zaštita okoliša i prirode uvelike doprinosi mnogim obvezama koje je RH kao članica EU preuzela, u svjetlu klimatske krize kao i krize bioraznolikosti u kojima se nalazimo. Te organizacije provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti educiranja i podizanja svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekata kroz koje se provode ove aktivnosti su međunarodni i EU projekti. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade na promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. Usprkos važnosti integriranosti politike zaštite okoliša i prirode u sve ostale politike, smatramo da ne postoji adekvatan sustav financiranja okolišnih organizacija u Hrvatskoj. Kako bi ove organizacije uspješno nastavile sa svojim aktivnostima potrebno je uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Udruga Biom podržava komentar Udruge "Zelena Istra", Brodskog ekološkog društva - BED, Zelene akcije kao i ostalih članica Zelenog foruma. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
11 ZELENA AKCIJA         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Zelena akcija u potpunosti podržava komentare Zelene Istre i Centra za mirovne studije, a koji se odnose na prigovor iznimno kratkom roku za javno savjetovanje za predmetnu Uredbu. Također, pridružujemo se zahtjevu za poštivanje roka od 30 dana koji je trebao biti ostavljen za javno savjetovanje. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
12 UDRUGA "ZELENA ISTRA"         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Čl. 11. st. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) propisuje kao dužnost tijela javne vlasti provedbu savjetovanja s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, dok čl. 27. st. 1. Zakona o instrumentima politike boljih propisa (NN 155/23) propisuje da stručni nositelj, odnosno tijelo državne uprave, koje je nadležno za izradu nacrta prijedloga zakona i drugog propisa, u postupku pripreme i izrade zakona i drugih propisa provodi postupak savjetovanja s javnošću putem portala e-Savjetovanja u pravilu od 30 dana, dok čl. 28. st. 2. propisuje iznimne okolnosti u kojima savjetovanje s javnošću može trajati kraće: "događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu", a čl. 28. st. 3. propisuje da u slučaju kraćeg savjetovanja "stručni nositelj detaljno obrazlaže razloge za skraćeno trajanje savjetovanja s javnošću te ih objavljuje putem portala e-Savjetovanja". Kako je razvidno, provedbom skraćenog savjetovanja Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, ne poštujući obveze propisane dvama navedenim zakonima Republike Hrvatske, na nezakonit način provodi savjetovanje s javnošću, a budući da nisu ispunjeni taksatvino navedeni uvjeti: 1.) iz čl. 11., st. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te čl. 27. st. 1. Zakona o instrumentima politike boljih propisa kojima se propisuje provedba savjetovanja u trajanju od 30 dana, protivno kojima se savjetovanje s javnošću o Nacrtu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu provodi u trajanju od svega šest dana; 2.) iz čl. 28. st. 2. Zakona o instrumentima politike boljih propisa jer u kontekstu donošenja Uredbe ne postoji događaj ili stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koji ugrožava život i zdravlje građana, nacionalnu sigurnost, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu ; 3.) iz čl. 28. st. 3. jer u sklopu predmetnog savjetovanja stručni nositelj nije detaljno obrazložio razloge za skraćeno trajanje savjetovanja te ih nije objavio putem portala e-Savjetovanja. Provodeći savjetovanje na ovakav način Ured za udruge stvara pretpostavke za propitivanje ustavnosti i zakonitosti Uredbe koja je jedan od ključnih propisa za djelovanje civilnog društva, odnosno pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom na Ustavnom sudu. Podsjećamo da je pravo na pristup informacijama - a koje obuhvaća i pravo na sudjelovanje u donošenju odluka putem provedbe savjetovanja s javnošću - Ustavom zajamčeno pravo građana Republike Hrvatske, kao i na prošlogodišnju preporuku Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske upućenu Uredu za udruge o provedbi savjetovanja s javnošću u trajanju od kumulativno propisanih 30 dana o Prijedlogu uredbe o kriterijima za utvrdivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2024. godinu, temeljem predstavke Zelene Istre zbog skraćenog roka javnog savjetovanja o spomenutom Prijedlogu na svega osam dana, a o kojoj je Povjerenik za informiranje Zelenoj Istri dostavio obavijest, Klasa: 008-03/24-01/91, Urbroj: 401-01/21-24-04 od 27. ožujka 2024. te koju ovom prilikom objavljujemo na ovoj poveznici: bit.ly/3G4Eic1 Napominjemo da skraćena provedba savjetovanja s javnošću nije u skladu, ne samo s odredbama navedenih zakona, već i s Ustavnim vrednotama Republike Hrvatske te vrijednostima Povelje Europske unije o temeljnim pravima, podriva demokraciju i bitno narušava odnos povjerenja i uvažavanja koji bi trebao postojati između hrvatskih građana, organizacija civilnog društva i tijela javnih vlasti. Dodatno, radi se o zabrinjavajućem trendu koji postoji već niz godina, a koji umanjuje mogućnosti zainteresirane javnosti na sudjelovanje u donošenju odluka, odnosno predstavlja simptom smanjivanja građanskog prostora i prostora za djelovanje civilnog društva te sustavne represije prema organizacijama civilnog društva, na što je nedavno ukazala analiza dr.sc. Krune Kardova, odnosno Zelene akcije: https://zelena-akcija.hr/hr/vijesti/tuzbe-i-zastrasivanja-prva-analiza-represije-nad-okolisnim-organizacijama Molimo za očitovanje Ureda za udruge na ovu primjedbu sukladno čl. 11. st. 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno precizno navođenje razloga, u slučaju neprihvaćanja primjedbe, s osvrtom na svaki od spomenutih članaka i stavaka dvaju navedenih zakona: čl. 11., st. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te čl. 27. st. 1., 28. st. 2. i 3. Zakona o instrumentima politike boljih propisa, odnosno na konkretno i nedvosmisleno navođenje argumenata u odgovoru na komentar. Zelena Istra podržava komentare Zelenog foruma te svih pojedinačnih članica, kao i Centra za mirovne studije. . Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
13 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Javno savjetovanje o Uredbi koja definira raspodjelu desetaka milijuna eura iz prihoda od igara na sreću provedeno je u iznimno kratkom roku od svega pet dana (od čega su dva dana neradna), od 9. do 14. travnja 2024. godine. Takva praksa ozbiljno narušava načela transparentnosti, inkluzivnosti i sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o raspodjeli javnih sredstava. Prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, savjetovanja bi trebala trajati najmanje 30 dana, kako bi se omogućila kvalitetna i informirana rasprava. Petodnevno savjetovanje ne ispunjava ni minimum demokratskog standarda i ostavlja dojam formalnog ispunjavanja obveze, bez stvarne namjere uključivanja javnosti. Posebno zabrinjava što se ovom Uredbom smanjuje udio sredstava za sektore koji su ključni za jačanje demokracije, zaštitu ljudskih prava i društvenu otpornost, razvoj civilnog društva te izvaninstitucionalno obrazovanje djece i mladih. U isto vrijeme, Republika Hrvatska već gotovo desetljeće nema važeću strategiju razvoja civilnog društva, a nadležno tijelo, Ured za udruge Vlade RH, godinama ne izvršava osnovne funkcije strateškog planiranja i podrške sektoru. Iako je Ured za udruge izradio sektorsku analizu za 2024. godinu, ona ne sadrži evaluaciju učinka dosadašnje razine financiranja, niti obrazlaže razloge za smanjenje udjela sredstava u odnosu na druge sektore. Također, nije jasno na temelju kojih pokazatelja se gotovo 40% sredstava dodjeljuje sportu, dok sektori koji se bave jačanjem demokracije i ljudskih prava ostaju na margini. Ukoliko postoji dodatna metodološka podloga ili analitički kriteriji na kojima se temelji ovakva raspodjela, isti trebaju biti javno objavljeni radi osiguravanja transparentnosti i temelja za argumentiranu raspravu. Ova Uredba i način na koji se donosi potvrđuju duboku krizu institucionalnog odnosa prema civilnom društvu. Umjesto daljnje marginalizacije, nužno je osigurati stabilnu i predvidivu podršku za organizacije koje doprinose demokratskom razvoju, ljudskim pravima i aktivnom građanstvu, uz hitno donošenje nove strategije i redefiniranje uloge Ureda za udruge kao tijela od javnog interesa. Tražimo: - produljenje roka savjetovanja na najmanje 30 dana uz organizaciju javne rasprave, - objavu podloge na temelju koje su definirani predloženi udjeli, - i hitno donošenje nove strategije razvoja civilnog društva uz jačanje institucionalne odgovornosti. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Sektorske analize bit će objavljene zajedno s godišnjim planom natječaja na mrežnoj stranici Ureda za udruge, što se očekuje u razdoblju odmah nakon usvajanja Uredbe. Napominjemo da su pri izradi sektorskih analiza davatelji financijskih sredstava dužni provesti dodatno savjetovanje, što je Ured za udruge preporučio, kako bi se omogućilo dodatno savjetovanje unutar svojih sektorskih nadležnosti o prioritetima koje treba uvrstiti u sektorsku analizu.
14 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, UREDBU Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
15 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, UREDBU Prilikom e-savjetovanja prošle godine za Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću naglašavali smo važnost provođenja savjetovanja krajem godine budući je rok primjene tekuća godina. Međutim, javno savjetovanje se ove godine provodi tek u travnju, odnosno još kasnije nego prethodnih godina. Nadalje, skrećemo pozornost i na činjenicu kako je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini trajanja e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek 6 dana, čime se potencijalno smanjuje krug subjekata koji će biti u mogućnosti prijedlog akta komentirati, odnosno, sužava mogućnost participacije javnosti u njegovu donošenju. Ovako postavljen proces potencijalno dovodi i do reduciranja korisnih povratnih informacija vezanih za konkretne i stvarne potrebe (potencijalnih) korisnika predmetnih sredstava. I ovo je komentar s prošlogodišnjeg sudjelovanja, međutim umjesto da se produži trajanje savjetovanja isto se još skraćuje u odnosu na prethodnu godinu. Gore naveden komentar deriviran je iz komentara Pučkog pravobraniteljstva upućenog na javnom savjetovanju za istu Uredbu u 2023. godini te je još relevantniji za ovu godinu. Ovakvo postupanje nadležnoga tijela ukazuje ne proforma provođenje savjetovanja i ne uviđanje važnosti aktivne participacije u kreiranju politika. Nadalje, dovodi do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava, pa posljedično i otežava rad udruga civilnoga društva za čije su aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Zbog kašnjenja u donošenju Uredbe koja se ponavljaju iz godine u godinu, smatramo kako se ova procedura treba bolje isplanirati te provesti. Stoga predlažemo da se dinamika donošenja Uredbe za 2026. godinu utvrdi na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva koja će se održati u travnju 2025. te javno objavi na stranicama Ureda za udruge Vlade RH. Ističemo kako je u prethodnim sazivima Savjeta za razvoj civilnoga društva dogovoreno kako će se Uredba donositi na vrijeme kako bi se osigurao nesmetan rad organizacija civilnoga društva. Pravovremenim početkom rasprave o Uredbi omogućiti će se kvalitetno ispunjavanje jedne od zadaća Savjeta, odnosno suradnje u planiranju prioriteta nacionalnih programa dodjele financijskih potpora projektima i programima udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz sredstava državnog proračuna, te analiza godišnjih izvješća tijela državne uprave, ureda Vlade i drugih javnih tijela o financiranim projektima i programima organizacija civilnoga društva. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Sektorske analize bit će objavljene zajedno s godišnjim planom natječaja na mrežnoj stranici Ureda za udruge, što se očekuje u razdoblju odmah nakon usvajanja Uredbe. Napominjemo da su pri izradi sektorskih analiza davatelji financijskih sredstava dužni provesti dodatno savjetovanje, što je Ured za udruge preporučio, kako bi se omogućilo dodatno savjetovanje unutar svojih sektorskih nadležnosti o prioritetima koje treba uvrstiti u sektorsku analizu.
16 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU         VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
17 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 1. Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
18 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
19 PERMAKULTURA DALMACIJA O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. Nalazimo se u vremenu klimatske krize i krize bioraznolikosti koje prijete značajnim negativnim posljedicama, kako na prirodne ekosustave tako i na ljudsko društvo. Suočeni smo sa nizom zahtjeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode kako bismo te posljedice ublažili, odgodili te se prilagodili životu u novonastalim okolnostima. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama, od osnutka Hrvatske, daju značajan doprinos postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode kroz provedbu brojnih projekta većinom financiranih iz međunarodnih i EU fondova. Smatramo da takvim organizacijama treba veća pomoći iz nacionalnih fondova, a jedan od takvih je i ovaj. Kako bi ove organizacije uspješno nastavile sa svojim aktivnostima predlažemo uvrštavanje zasebne kategorije kojom se utvrđuje postotak financiranja kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
20 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. Republika Hrvatska suočena je s cijelim nizom zahtijeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode te postizanja ciljeva Europskog zelenog plana i drugih strateških i planskih dokumenata. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama provode međunarodne, EU i nacionalne projekte koji uključuju aktivnosti na educiranju i podizanju svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade u promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. S druge strane, resorno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije još uvijek ne raspisuje natječaj za okolišne organizacije niti izrađuje sektorske analize koje bi ukazale na potrebu financiranja okolišnih organizacija civilnoga društva. Sredstva koja se dodjeljuju okolišnim organizacija pri javnom natječaju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najniža su od odnosu na sredstva ostalih ministarstava za koja se natječu organizacije civilnog društva iz ostalih sektora. Ovo se odnosi na ukupna raspoloživa sredstva kao i maksimalne visine sredstva po projektu. Natječaj FZOEU redovito kasni, te proces ugovaranja traje ponekad i godinu dana. Na ovo okolišne organizacije putem Zelenog foruma, mreže okolišnih organizacija civilnoga društva već godinama upozoravaju nadležne institucije. U kontekstu svega navedenog smatramo kako je u Uredbi za 2025. godinu potrebno povisiti postotak za kategoriju onima koje pridonose razvoju civilnoga društva kao i kategoriju izvaninstitucionalne naobrazbe i odgoja djece i mladih budući su to jedine kategorije iz kojih je moguće financirati neki dio aktivnosti i projekata okolišnih organizacija. Pritom su obje ove kategorije u odnosu na 2024. godinu umanjenje. Nadalje, smatramo kako jedna od tema vezanih uz Uredbu i rad Savjeta treba biti i redefinicija Područja djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću. U tom kontekstu potrebne su izmjene članka 8. Zakona o igrama na sreću te uvrštavanje zasebne kategorije kojom se utvrđuje postotak financiranja „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
21 PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. PGP Sisak predlaže povećanje postotka iz čl. 2 st. 2 toč. 8 – 9,53% onima koji pridonose razvoju civilnog društva, te ističemo nepotrebno povećanje postotka na ime razvoja sporta, jer se sport financira i iz drugih izvora uključujući javne, privatne i donatorske izvore. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
22 PLAVI SVIJET INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITU MORA O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. U RH djeluje i niz udruga koje se bave zaštitom okoliša i očuvanjem prirode te u velikoj mjeri prikupljaju važne podatke i obavljaju zadaće za koje često javni servisi nemaju dovoljno kapaciteta te time značajno doprinose ovom važnom sektoru. Stoga smatramo da je totalno nepravedno i nepromišljeno da su upravo te organizacije potpuno isključene iz raspodjele dijela prihoda od igara na sreću. Time je mogućnost financiranja projekata iz područja zaštite okoliša i očuvanja prirode znatno smanjena, a organizacije koje ih provode su u osjetno nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale. Šalje li se time poruka da naše aktivnosti nisu od interesa za RH ili? Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
23 ZELENA AKCIJA O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. Zelena akcija se pridružuje u potpunosti komentaru BED-a koji glasi: Civilni sektor u zaštiti okoliša i prirode uvelike doprinosi mnogim obvezama koje je RH kao članica EU preuzela, u svjetlu klimatske krize kao i krize bioraznolikosti u kojima se nalazimo. Te organizacije provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti educiranja i podizanja svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekata kroz koje se provode ove aktivnosti su međunarodni i EU projekti. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade na promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. Usprkos važnosti integriranosti politike zaštite okoliša i prirode u sve ostale politike, smatramo da ne postoji adekvatan sustav financiranja okolišnih organizacija u Hrvatskoj. Kako bi ove organizacije uspješno nastavile sa svojim aktivnostima potrebno je uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
24 BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BED O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. Civilni sektor u zaštita okoliša i prirode uvelike doprinosi mnogim obvezama koje je RH kao članica EU preuzela, u svjetlu klimatske krize kao i krize bioraznolikosti u kojima se nalazimo. Te organizacije provode i provele su brojne projekte koji uključuju aktivnosti educiranja i podizanja svijesti javnosti, sudjelovanje u praćenju i provedbi zakonodavstva, brojna istraživanja i izrade stručnih studija, implementaciju okolišnih mjera i dr. Većina projekata kroz koje se provode ove aktivnosti su međunarodni i EU projekti. Arhuška konvencija u stavku 4. Članka 3. Općih odredba ističe kako je svaka stranka dužna osigurati odgovarajuće priznanje i podršku skupinama, udrugama ili organizacijama koje rade na promicanju ciljeva zaštite okoliša te osigurati usklađenost svoga domaćeg pravnog sustava s ovom obvezom. Usprkos važnosti integriranosti politike zaštite okoliša i prirode u sve ostale politike, smatramo da ne postoji adekvatan sustav financiranja okolišnih organizacija u Hrvatskoj. Kako bi ove organizacije uspješno nastavile sa svojim aktivnostima potrebno je uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
25 MARKO BAN O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. U svjetlu klimatske krize kao i krize bioraznolikosti u kojima se nalazimo suočeni smo s cijelim nizom zahtjeva i potreba vezanih uz očuvanje okoliša i prirode. Upravo okolišne organizacije civilnoga društva godinama, od osnutka Hrvatske, daju vrijedan doprinos postizanju ciljeva zaštite okoliša i prirode kroz provedbu brojnih projekta većinom financiranih iz međunarodnih i EU fondova. Smatram da takvim organizacijama treba veća pomoći iz nacionalnih fondova, a jedan od takvih je i ovaj. Kako bi ove organizacije uspješno nastavile sa svojim aktivnostima potrebno je uvrstiti zasebnu kategoriju kojom se utvrđuje postotak financiranja kao „onima koji doprinose zaštiti okoliša i prirode“. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Uredbom o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću nije moguće dodavati nova područja financiranja već isključivo Zakonom o igrama na sreću. U 2024. godini Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva raspisala je zaseban specijalizirani natječaj za dodjelu institucionalne podrške stabilizaciji i/ili razvoju udruga u području zaštite okoliša, prirode i ekološke održivosti te zaključila ugovore o financiranju tih udruga. Sredstva za ovu vrstu podrške osigurana su u Prijedlogu Uredbe u području 8. onima koji pridonose razvoju civilnoga društva. Na taj način osigurano je financiranje okolišnih udruga kroz programe podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Dodatno, u brojnim drugim natječajima koji će se raspisivati tijekom 2025. godine, poput natječaja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja ili natječaja usmjerenih mladima, postoje mogućnosti za udruge koje se bave zaštitom okoliša da provode svoje aktivnosti.
26 UDRUGA ZA PREVENCIJU RAKA I POMOĆ OBOLJELIMA BUDI DOBRO O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. Raspodjela sredstava nije uravnoteženo raspodijeljena. Sredstva za organizacije koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću te problemima i zadovaljavanjem potreba osoba s invaliditetom nisu dovoljno zastupljena. Kao udruga koja se bavi prevencijom raka i pomoću oboljelima navodimo dostupne podatke: godišnje u Rebublici Hrvatskoj imamo prosječno 25.000 novooboljelih osoba s rakom, a godišnje umre prosječno 13.000 osoba. Prema smrtnosti na 100.000 stanovnika (304) Hrvatska je na drugom mjestu po smrtnosti u EU. Procjena je da u Hrvatskom živi oko 170.000 osoba koje su oboljele od raka. Uz to većina tih osoba ima neki od oblika invalidnosti. Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. godine, navodi udruge građana kao partnere u većini ciljeva navodi udruge kao dionike, ali za njih nisu osigurana dostatna sredstva. Predlažemo povećanje sredstava za organizacije koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću te zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom. Udruga za prevenciju raka i pomoć oboljelima Budi dobro Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
27 ANDREA SOLIĆ O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 2. raspodjela sredstava nije uravnoteženo raspodijeljena. bez sumnje sport je važan, no mogući izvori ulaganja su daleko veći no u socijalna pitanja, volonterizam, obitelj te zaštitu prirode i okoliša, kao i u razvoj lokalnih zajednica. U opisu savjetovanja su navedena područja djelovanja, no propušteno je učiniti isto u ovom članku. predlažem transparentno navesti omjer/postotak ulaganja u sva navedena područja iz opisa. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću.
28 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 3. Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
29 SAVEZ UDRUGA KLUBTURA O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 3. Ključna problematika Uredbe i osiguravanja određenog stupnja povjerenja su sektorske analize koje nisu dostupne korisnicima prije izglasavanja Uredbe. Temeljem čega ministarstva izrađuju ovakve planove? Ministarstvo kulture i medija uopće ne uključuje korisnike u izradu sektorske analize, te unatoč načelnoj otvorenosti (sektorska analiza za 2024. napominje da će u izradu sljedeće biti uključeno civilno društvo), uključivanje i participacija se ne događaju. Također je nejasno i netransparentno za što se prenamijenjuju i troše sredstava koja iz godine u godinu ostaju nepotrošena (npr. u 2024. oko 165,000.00 EUR, a u 2025. godini oko 265,000.00 EUR neraspodijeljenih sredstava za aktivnost A565033 – Inovativne umjetničke i kulturne prakse) - istovremeno se iz godine u godinu iznosi pojedinačnih potpora smanjuju dok se povećava broj njihovih korisnika. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Sektorske analize bit će objavljene zajedno s godišnjim planom natječaja na mrežnoj stranici Ureda za udruge, što se očekuje u razdoblju odmah nakon usvajanja Uredbe.
30 PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 3. Isto tako potrebito je i povećanje postotka u čl. 3 st. 1 toč. 8 od 2,69% na ime osiguranja besplatne pravne pomoći, te PGP Sisak kao ovlašteni pružatelj bpp potražuje korekciju iznosa na min. 4 %. Naime, permanentno pružanje primarne pravne pomoći osjetljivim društvenim skupinama sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći više je nego nužna. Ovlaštene pružateljice primarne pravne pomoći dostavile su MPUDG inpute o važnosti povećanja sredstava na ime predmetnog instituta i to kroz model višegodišnje financiranje, i to sve u dostavljenim komentarima na Sektorsku analizu za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora. Shodno tomu potrebno je izdvojiti više sredstava za kontinuirani i redovan rad udruga koje se bave pružanjem primarne pravne pomoći. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Sektorske analize bit će objavljene zajedno s godišnjim planom natječaja na mrežnoj stranici Ureda za udruge, što se očekuje u razdoblju odmah nakon usvajanja Uredbe. Napominjemo da su pri izradi sektorskih analiza davatelji financijskih sredstava dužni provesti dodatno savjetovanje, što je Ured za udruge preporučio, kako bi se omogućilo dodatno savjetovanje unutar svojih sektorskih nadležnosti o prioritetima koje treba uvrstiti u sektorsku analizu.
31 HRVATSKI CRVENI KRIŽ O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2025.GODINU, Članak 3. Predmet: Javno savjetovanje o Nacrtu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu - prijedlog Hrvatskog Crvenog križa - dostavlja se Veza: Savjetovanje o Nacrtu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu, otvoreno od 09. travnja 2025. do 14. travnja 2025. (https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=30325 (dalje u tekstu: Uredba) vezano za predmetni Nacrt, predlažemo članak 3. točku 3. Uredbe, u vezi sa člankom 2. stavkom 2. Uredbe, izmijeniti na način da se udio sredstava iz članka 2. stavka 2. Uredbe koja se raspoređuju u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu u razdjelu 096 Ministarstvo zdravstva, Glavi 09605 Ministarstvo zdravstva, za aktivnost A618007 – Hrvatski Crveni križ od 3,62 % izmijeni na način da se poveća. Obrazloženje Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici (županijska, gradska i općinska društva Hrvatskog Crvenog križa), svoje redovne djelatnosti obavljaju sukladno Zakonu o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“, broj 71/10, 136/2020; dalje u tekstu: ZHCK). Sukladno članku 4. stavku 1. ZHCK Hrvatski Crveni križ djeluje na teritoriju Republike Hrvatske kao neprofitna pravna osoba u rješavanju humanitarnih pitanja, organiziranju zdravstvenih i socijalnih programa, pripremanju stanovništva za djelovanje u masovnim nesrećama i katastrofama kao i u djelovanju u smanjenju i uklanjanju posljedica masovnih nesreća i katastrofa. Sukladno članku 8. stavku 1. i 2. ZHCK Hrvatski Crveni križ i njegovi ustrojstveni oblici na temelju javnih ovlasti: 1. izvršava obveze Republike Hrvatske kao potpisnice Ženevskih konvencija u dijelu međunarodnih poslova koji su mu povjereni, 2. zastupa i promiče ideje i načela Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kao i međunarodnoga humanitarnog prava te nadzire njihovu primjenu u oružanim sukobima, zalaže se za zaštitu svih žrtava i zaštitu ljudskih prava, 3. organizira i vodi Službu traženja, 4. traži, prima i raspoređuje humanitarnu pomoć međunarodnih organizacija i drugih donatora, te nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca za potrebe na području Republike Hrvatske u izvanrednim situacijama, 5. pokreće, organizira, provodi i sudjeluje u redovnim i izvanrednim akcijama solidarnosti u Republici Hrvatskoj za pomoć osobama u potrebi i žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija u zemlji i svijetu, te osigurava čuvanje određenih količina materijalnih dobara za te potrebe, 6. sudjeluje u akcijama međunarodne pomoći i solidarnosti žrtvama oružanih sukoba, velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća, s posljedicama masovnih stradanja i epidemija u zemlji i svijetu u suradnji s Međunarodnim odborom Crvenog križa i Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, humanitarnim agencijama Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugima, 7. oblikuje doktrinu prve pomoći, brine se o njezinom unapređenju i usklađivanju s europskim smjernicama te primjeni u svim programima edukacije na području Republike Hrvatske, 8. sudjeluje u provedbi nacionalnog programa prve pomoći za građane, obavlja osposobljavanje i obnovu znanja volontera Hrvatskog Crvenog križa i građana za pružanje prve pomoći u svakodnevnom životu, školovanju, prometnim i svim drugim nesrećama, pripadnika spasilačkih ekipa, pripadnika vatrogasnih postrojbi, policije i drugih. Organizira i provodi osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja instruktora, predavača i ispitivača prve pomoći i o tome vodi evidenciju, 9. sudjeluje u provedbi programa prve pomoći za kandidate za vozače motornih vozila i vozače, provodi osposobljavanje iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći, organizira i provodi osposobljavanje, stručno usavršavanje i obnovu znanja predavača i ispitivača iz nastavnog predmeta pružanja prve pomoći osobama ozlijeđenima u prometnoj nesreći, i o tome vodi evidenciju, 10. provodi osposobljavanje i obnovu znanja radnika za pružanje prve pomoći na radu, 11. promiče dobrovoljno davanje krvi, organizira i provodi akcije dobrovoljnog davanja krvi, okuplja davatelje i vodi o njima evidenciju, utvrđuje mjerila za priznanja dobrovoljnim davateljima krvi i dodjeljuje im potvrde i priznanja, 12. vodi Službu spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja na temelju međunarodno prihvaćenih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde za rad spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima, 13. ustrojava, obučava i oprema ekipe za izvršavanje zadaća u slučaju velikih prirodnih, ekoloških, tehnoloških i drugih nesreća s posljedicama masovnih stradanja, epidemija i oružanih sukoba za akcije pomoći u zemlji i inozemstvu i to ekipe za: procjenu situacije i koordinaciju aktivnosti, prvu pomoć, zaštitu života na vodi, higijensko-epidemiološku zaštitu, njegu povrijeđenih i oboljelih, rad u mobilnim zdravstvenim stanicama, socijalni rad, psihosocijalnu potporu stanovništvu, pripremu i organizaciju izmještajnih centara, službu traženja, logistiku, osiguranje pitke vode, osiguranje komunikacija, tehničku pomoć i prevenciju sekundarnih stradanja, 14. provodi kontinuirano informiranje i obučavanje stanovništva, a posebno djece i mladeži o opasnosti od mina i drugih eksplozivnih naprava. Udio sredstava iz članka 2.2. Uredbe koja se raspoređuju u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2025. godinu je manji u odnosu na ranije godine. Raspodjelom dijela prihoda od igara na sreću utvrđeno je izdvajanje za organizacije i to za: - 2021. godinu 10,34 %, - 2022. godinu 10,20 %, - 2023. godinu 10,81 %, - 2024. godinu 10,81 %, dok su sredstva bila raspoređena u Državnom proračunu Republike Hrvatske kako slijedi: - 2021. godina: 5,75 %, - 2022. godina: 5,83 %, - 2023. godina: 4,50 %, - 2024. godina: 4,50 %. Smanjenjem sredstva iz članka 2. stavka 2. Uredbe u odnosu na prethodne godine zakida se Hrvatski Crveni križ u mogućnosti obavljanja javnih ovlasti. Slijedom svega iznesenoga, predlažemo izmijeniti odredbu članka 3. točke 3. Uredbe, u vezi sa odredbom članka 2. stavka 2. Uredbe kako je to naprijed navedeno. Nije prihvaćen Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Temeljem zaprimljene sektorske analize za područje socijalne i humanitarne djelatnosti u kojem je predviđeno i izdvajanje za Hrvatski crveni križ, postotkom u Prijedlogu Uredbe zadovoljeno je navedeno traženje u 100%-tnom iznosu stoga ne postoje analitički temelji za prihvaćanje ovog komentara.
32 HRVATSKA UDRUGA PRIREĐIVAČA IGARA NA SREĆU Članak 10., OBRAZLOŽENJE za 2025. GODINU Komentar Hrvatske udruge priređivača igara na sreću (HUPIS) na prijedlog Uredbe o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću HUPIS izražava ozbiljnu zabrinutost i nezadovoljstvo ne samo sadržajem ove Uredbe, već i načinom na koji je postupak e-Savjetovanja proveden – suprotno načelima transparentnosti, uključivosti i zakonodavne kulture koju bi Vlada Republike Hrvatske trebala njegovati. Naime, prijedlog Uredbe objavljen je gotovo istovremeno s donošenjem Zakona o igrama na sreću, što upućuje na unaprijed zatvoren i politički definiran proces, bez stvarne namjere da se uključi stručna i zainteresirana javnost. Dodatno zabrinjava činjenica da savjetovanje traje svega pet dana, od kojih su dva neradna, čime se efektivno ostavlja svega 72 sata za ozbiljan doprinos. Takav postupak predstavlja potpuno odstupanje od standarda dobrog zakonodavnog procesa i postavlja opravdano pitanje legitimnosti samog savjetovanja. U sadržajnom smislu, Uredba još jednom potvrđuje da Vlada Republike Hrvatske ne želi sustavno urediti raspodjelu sredstava od igara na sreću, već nastavlja s praksom u kojoj se sredstva dodjeljuju prema nejasnim i neobjavljenim kriterijima, s velikim i neutemeljenim razlikama među korisnicima. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se ni ovim aktom ne predviđa jača podrška onima koji djeluju u području prevencije i ublažavanja štetnih posljedica pretjeranog ili problematičnog igranja. HUPIS je više puta predlagao da se takve aktivnosti prepoznaju kao posebna kategorija od javnog interesa i unesu u sam Zakon o igrama na sreću – no ti su prijedlozi više puta odbijeni. Paradoksalno i pomalo nevjerojatno, upravo udruga priređivača igara na sreću traži da se osigura bolja zaštita ranjivih skupina, dok vladajući takav prijedlog odbacuju. Smatramo da je društveno odgovorno osigurati da dio sredstava ostvarenih kroz igre na sreću bude usmjeren upravo u preventivne programe, edukaciju i podršku osobama koje su se našle u ranjivim situacijama. To je ujedno i obveza koju bi zakonodavac trebao prepoznati kao prioritet. Dodatno, nije slučajno što se ova Uredba donosi paralelno s tzv. „novim“ Zakonom o igrama na sreću – odnosno izmjenama koje prividno štite ranjive skupine i građane, a u svojoj su naravi kozmetičke i ograničene isključivo na legalne priređivače. Dok zakon uvodi dodatne administrativne i financijske obveze za legalni sektor – uključujući povećane naknade i nova fiskalna opterećenja – ništa se ne poduzima po pitanju ilegalnog tržišta, koje nesmetano raste. Svaki maloljetnik ili osoba s problematičnim obrascem igranja danas bez ikakvih zapreka može pristupiti ilegalnom sadržaju online, bez ikakve zaštite, identifikacije ili kontrole. Legalni priređivači, s druge strane, već sada provode visoke standarde odgovornog poslovanja, no čini se da ih zakonodavac sve više opterećuje, umjesto da ih prepozna kao partnere u uređenom i sigurnom tržištu. Na kraju, novi zakon – već donesen u ovom obliku – zasigurno će rezultirati smanjenjem ukupnih prihoda od igara na sreću, što će se izravno odraziti i na iznose koji se putem ove Uredbe dodjeljuju za opće društveno korisne svrhe. Ovakav zakonodavni pristup slabi pravni poredak, obeshrabruje zakonite subjekte, a krajnje posljedice ponovno snose građani Republike Hrvatske – i društveno i fiskalno. Nije prihvaćen Prijedlog Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu izradio je Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom financija i u izravnom kontaktu s tijelima državne uprave, Vladinim uredima i drugim javnim tijelima na temelju analize iz dostavljenih obrazaca sektorskih analiza u kojima se obrazlaže popis prioriteta i potreba u području nadležnosti institucija koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i drugih oblika podrške organizacijama civilnoga društva iz pojedinih izvora financiranja, uključujući i potrebe za financiranjem iz izvora 41 (dijela prihoda od igara na sreću). Javno savjetovanje o predmetnom prijedlogu Uredbe provedeno je u kratkom roku zbog produženog višemjesečnog procesa usklađivanja kriterija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću kako bi se zadovoljile potrebe i prioriteti najosjetljivijih skupina u društvu koji su krajnji korisnici podrški, a koje se odobravaju temeljem Uredbe; kako bi se osigurala nesmetana i kontinuirana provedba projekata, programa kao i djelovanje organizacija civilnoga društva koje su korisnici ovih sredstava, a koje zagovaraju unapređenja, ali i pružaju konkretne usluge ranjivim skupinama u društvu, osobama s invaliditetom, braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskoga rata, koje djeluju u području socijalne skrbi, zaštite i promicanja ljudskih prava, demokratizacije, kulture, zaštite zdravlja, borbe protiv zlouporabe droga, razvoja volonterstva, djece, mladih, sportaša, beskućnika i drugih društveno isključenih skupina, skrbi o obitelji, zaštite potrošača, zaštite prirode i okoliša, održivog razvoja te razvoja lokalnih zajednica i ujednačavanja regionalnog razvoja; kako bi se bez kašnjenja u doznačavanju financijskih sredstava mogli provesti planirani natječaji sukladno iskazanim potrebama u sektorskim analizama, a koje se planiraju rješavati financiranjem projekata, programa i djelovanja organizacija civilnoga društva. Istovremeno s javnim savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću, o čemu je Ured za udruge stavio informaciju i na naslovnu stranicu svoje mrežne stranice, na sjednici Savjeta za razvoj civilnoga društva raspravljalo se o prijedlogu Uredbe za 2025. godinu (Sjednica se prenosila i u live streamingu), a snimka održane sjednice stavljena je You Tube kanal Ureda za udruge po održavanju iste te je na taj način informacija o održavanju predmetnog savjetovanja bila diseminirana i javno dostupna širokom krugu dionika i zainteresiranoj javnosti. Postoci u Prijedlogu Uredbe utvrđeni su, u najvećoj mogućoj mjeri, sukladno iznosu sredstava koje su nadležna ministarstva i druga javna tijela planirala u sektorskim analizama za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2025. godini, te sukladno analizi potrošnje u 2024. godini. Treba imati u vidu da su projekcije sredstava dijela prihoda od igara na sreću iz godine u godinu sve veće u apsolutnim iznosima stoga je za očekivati da će krajnji iznosi planiranih sredstava u proračunu biti veći od prethodnih godina bez obzira na možebitni niži postotak. Napominjemo kako su prihodi od igara na sreću prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske koji imaju obilježja namjenskog prihoda i stoga se njihova raspodjela ne izrađuje samo na temelju analiza prioritetnih sektorskih problema koje se planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnoga društva i dostavljenih zahtjeva, već ovisno i o visini financiranja istih ili sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja općih prihoda i primitaka te vlastitih i drugih namjenskih izvora sa pozicija središnjih tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici dijela prihoda od igara na sreću. Ured za udruge nije nadležan za izmjenu Zakona o igrama na sreću već Ministarstvo financija te nismo u mogućnosti utjecati na dinamiku donošenja propisa.
33 ANDREA SOLIĆ Članak 10., OBRAZLOŽENJE za 2025. GODINU prijedlog - u prilogu Uredbe mogli bi priložiti dokumente (barem sažetak procesa i zaključke) provedenih analiza prioritetnih sektorskih problema koji se planiraju rješavati u suradnji s udrugama i organizacijama civilnog društva, a na temelju kojih je napravljena raspodjela sredstava. Nije prihvaćen Sektorske analize bit će objavljene zajedno s godišnjim planom natječaja na mrežnoj stranici Ureda za udruge, što se očekuje u razdoblju odmah nakon usvajanja Uredbe. Napominjemo da su pri izradi sektorskih analiza davatelji financijskih sredstava dužni provesti dodatno savjetovanje, što je Ured za udruge preporučio, kako bi se omogućilo dodatno savjetovanje unutar svojih sektorskih nadležnosti o prioritetima koje treba uvrstiti u sektorsku analizu.