Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu Akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine, za razdoblje od 2025. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PUČKI PRAVOBRANITELJ             Pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora promiče i štiti ljudska prava utvrđena Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, a obavlja i poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. U okviru navedenog prati i različite probleme s kojima se susreću građani u području pravosuđa, stoga Vam, sukladno ovlastima iz Zakona o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 i 112/12), Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NN 18/11 i 33/15) te Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/22) upućujemo mišljenje na Nacrt akcijskog plana provedbe Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine, za razdoblje od 2025. do 2027. godine (dalje u tekstu: Nacrt akcijskog plana). Najprije skrećemo pozornost da je člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) propisano da su tijela državne uprave dužna provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa te pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba. Savjetovanje se provodi preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići, sastavom radne skupine ako je radna skupina bila osnovana te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja. Istim je člankom propisano i da su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana. U konkretnom slučaju e-Savjetovanje je otvoreno dana 17. travnja 2025. godine, a kao predviđeni datum zatvaranja naveden je 24. travnja 2025. godine, dakle predviđeno trajanje ovog e-Savjetovanja je svega osam dana, bez navođenja razloga za skraćeno trajanje. Navedeno povlači pitanje stvarne mogućnosti uključivanja zainteresirane javnosti u proces odlučivanja i kreiranja javnih politika, na što ukazujemo i u godišnjem izvješću za 2024. godinu. Također, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22) propisano je da se prvi akcijski plan donosi zajedno s nacionalnim planom, a svi sljedeći najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja prethodnog, čega bi se nositelji izrade trebali pridržavati, a što nije slučaj s predmetnim Akcijskim planom. Ujedno, s obzirom da opis odnosno svrha pojedinih mjera u Nacrtu akcijskog plana nisu dovoljno jasno obrazložene, predlažemo da se u sadržaj akcijskih planova uključe detaljniji opisi pojedinih provedbenih mehanizama (aktivnosti) u okviru predviđenih mjera, na što također ukazujemo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024. godinu. Primljeno na znanje Objavljeni su razlozi za skraćeno trajanje: „S obzirom na to da se Akcijski plan oslanja na Nacionalni plan razvoja pravosudnog sustava za razdoblje 2022.–2027., koji je već usvojen i prošao javno savjetovanje, a predložene mjere proizlaze iz ranije definiranih strateških ciljeva i prioriteta, potrebno je žurno donijeti Akcijski plan kako bi se osigurala pravovremena provedba reformi. Napominjemo da je većina mjera preuzeta iz već usvojenog Provedbenog programa Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije 2024.-2028. kao i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. Osim toga, kašnjenje u donošenju Akcijskog plana moglo bi negativno utjecati na provedbu planiranih mjera i alokaciju predviđenih financijskih sredstava. Također, kako bi nadležna tijela mogla na vrijeme započeti s realizacijom aktivnosti i ispuniti zadane ciljeve, nužno je osigurati pravovremeno stupanje na snagu ovog dokumenta.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni cilj 1. Unaprjeđenje učinkovitosti sudskih postupaka U odnosu na mjeru 1.4. Unaprjeđenje zemljišnoknjižnog postupka Navedena mjera opisana je sa svrhom, među ostalim, da proširi krug korisnika koji će moći podnijeti prijedlog za upis prema zemljišnoknjižnim odjelima elektroničkim putem, a što će se dodatno ostvariti i kroz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama. Iako proširenje kruga ovlaštenika koji će moći podnositi prijedloge za upis smatramo pozitivnim pomakom, ukazujemo kako smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, a u odnosu na zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga s katastrom (dalje u tekstu: ZIS), ukazali na zaprimljene pritužbe građana vezanih uz ovu problematiku, a gdje se posebno apostrofiralo nezadovoljstvo zbog nemogućnosti samostalnog podnošenja zahtjeva zemljišnoknjižnom sudu. Intencija zakonske izmjene Zakona o zemljišnim knjigama u 2022. godini bila je ubrzati rad sudova postupanjem po ispravno sastavljenim zemljišnoknjižnim prijedlozima, uz obrazloženje da građani neće imati dodatne troškove, budući da se za elektroničke prijedloge plaća 50% pristojbe dok prema Pravilniku o izmjenama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, javnobilježnička tarifa za elektroničko podnošenje prijedloga iznosi 8, 4 ili 2 boda (1 bod = 1,33 eura), a pravo na nagradu se ne ostvaruje za postupke za koje se do sada nije naplaćivala sudska pristojba. Tako je u slučaju podnošenja prijedloga za upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu sudska pristojba smanjena s 33,18 eura na 16,59 eura. Nakon što se tome pribroji nagrada javnog bilježnika u visini od 8 bodova, ukupan trošak predaje prijedloga elektronički putem javnog bilježnika je niži od ranijeg troška predaje prijedloga neposredno na sudu. Međutim, sudska pristojba za primjerice predbilježbu, brisanje uknjižbe, brisanje predbilježbe iznosi 6,64 eura, odnosno nekadašnjih 50 kn i to je bio jedini trošak koji su građani imali ukoliko su prijedlog sudu sami podnosili. Sada je ta sudska pristojba umanjena na 3,32 eura, no kada se tome pribroji nagrada javnog bilježnika u visini od 4 boda, ukupan trošak postupka je veći nego kada se na prijedlog plaćao puni iznos sudske pristojbe te se isti mogao neposredno dostaviti sudu. U slučaju da se prijedlog podnosi putem odvjetnika, iako nije propisana posebna nagrada odvjetnika za ove poslove, isto pretpostavlja da će odvjetnik prethodno sastaviti ispravu koja se podnosi zemljišnoknjižnom sudu, za što ostvaraje pravo na nagradu čija visina ovisi o vrijednosti predmeta spora. Iako uvođenje elektroničke komunikacije nosi niz pogodnosti, u godišnjem smo izvješću ukazali kako ovakav model digitalizacije može povećati troškove u nekim od predmeta, što će više pogađati građane lošijeg imovnog stanja. Također, u nekim će slučajevima građani imati i dodatni trošak dolaska do mjesta gdje se nalazi javni bilježnik ili odvjetnik, što će povećati njihov ukupni trošak elektroničke komunikacije sa sudom. Stoga je preduvjet pristupa sudu u ovim slučajevima dostupnost javnih bilježnika i odvjetnika svim građanima, neovisno o mjestu života te ukupni trošak koji građani imaju uvođenjem elektroničke komunikacije ne bi trebao biti veći od troška koji su imali prije uvođenja zakonske izmjene 2022. godine. Nije prihvaćen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 128/22., dalje u tekstu: ZIDZZK) je bio predmetom ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom u predmetu broj U-I-758/2023 od 27. lipnja 2023. Ustavni sud je rješenjem odlučio da se ne prihvaćaju prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 105. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22.) te da se odbacuje prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 80. stavaka 2. i 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. i 128/22.). U navedenom ustavnom postupku je podnositelj prijedloga za ocjenu ustavnosti naveo da ZIDZZK nije u skladu ni s Ustavnom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje u tekstu: Ustav) niti s Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.). Ističe se da je izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iz 2022. uvedeno isključivo elektroničko podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika i odvjetnika, unutar ZIS-a. Tim izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama nije ograničen ili otežan pristup sudu jer su uredi javnih bilježnika i odvjetnika prostorno raspoređeni po teritoriju čitave Republike Hrvatske na više mjesta nego sami zemljišnoknjižni odjeli, a ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika ili odvjetnika je manji nego prilikom neposrednog podnošenja prijedloga za upis na sudu ili predajom putem pošte. Naime, prije stupanja na snagu ZIDZZK-a, građani su bili dužni platiti sudsku pristojbu za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu i sudsku pristojbu za odluku o prijedlogu za upis u ukupnom iznosu od 33,18 eura, s tim da, ako je prijedlog za upis bio upućen poštom, ukupni trošak podnošenja prijedloga za upis u zemljišnu knjigu bio je i veći za iznos troškova poštarine. S druge strane, nakon stupanja na snagu ZIDZZK-a, ukupni iznos troškova građana za elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige putem javnog bilježnika ukupno je iznosio 29,86 eura (javnobilježnička nagrada od 13,27 eura plus 50 % iznosa sudske pristojbe od 33,18 eura), to jest manje nego što je to bilo prije stupanja na snagu ZIDZZK, s time da više nema ni troškova poštarine, slijedom čega nije došlo do dodatnog financijskog opterećenja za građane. Dodatno se ističe da je elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu putem javnih bilježnika i odvjetnika započelo još 2017., a tijekom pandemije Covid-19 broj podnesenih prijedloga elektroničkim putem prešao je 50% svih podnesenih prijedloga. Podnošenje prijedloga elektroničkim putem ima brojne prednosti za sve sudionike, naime stranke se već nalaze kod javnog bilježnika i ne moraju odlaziti na neko drugo mjesto, prijedlog za upis za područje čitave Republike Hrvatske može se podnijeti putem bilo kojeg javnog bilježnika ili odvjetnika, stranka odmah dobiva broj predmeta i upisanu plombu. U odnosu na neposrednu predaju na sudu, stranka je prijedlog morala neposredno predati upravo nadležnom sudu, a ako je prijedlog predala putem pošte, prijedlog se smatrao predanim tek u trenutku zaprimanja na zemljišnoknjižnom sudu.
3 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU            , Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu U odnosu na Mjeru 3.4. Uspostava Barnahus modela smatramo da je mjera nedovoljno razrađena. Naime, s obzirom na raspon razdoblja za koje se izrađuje Akcijski plan (2025.-2027.), a da je mjera konkretizirana kroz par aktivnosti (4 događaja o podizanju svijesti i 3 materijala za podizanje svijesti i/ili materijala prilagođena djeci, uz sklapanje Međuresornog sporazuma za podršku uspostavljanju Barnahus modela u Republici Hrvatskoj) koje se planiraju ispuniti do 1. kvartala 2026., preostaje mjeru nadopuniti s narednim aktivnostima koje će se poduzeti do kraja referentnog razdoblja (4. kvartal 2027.). Naime, u opisu mjere kroz koju će se uspostaviti Barnahus model navedeno je da će se provesti aktivnosti za uspostavljanje Barnahus modela u Republici Hrvatskoj, organizirati 4 događaja o podizanju svijesti i 3 materijala za podizanje svijesti i/ili materijala prilagođena djeci, uz sklapanje Međuresornog sporazuma za podršku uspostavljanju Barnahus modela u Republici Hrvatskoj. Međutim, s obzirom na raspon razdoblja za koje se izrađuje Akcijski plan (2025.-2027.), a da je mjera konkretizirana kroz nekoliko aktivnosti koje se planiraju ispuniti do 1. kvartala 2026., preostaje mjeru nadopuniti s narednim aktivnostima koje će se poduzeti do kraja referentnog razdoblja (4. kvartal 2027.). Radi se o aktivnostima koje su predviđene projektnom dokumentacijom, odnosno nalazima projektnih analiza, poput primjerice provedbe edukacije stručnjaka, pronalaska prikladnog prostora za Dječju kuću, izrade zakonodavnog okvira, početka rada Dječje kuće. Mišljenja smo kako se radi o važnom projektu koji bi trebao biti na listi prioriteta Vlade RH, posebice s obzirom na suradnju s Vijećem Europe i Europskom komisijom, stoga predlažemo dopuniti Mjeru na način da se predvide aktivnosti uspostave Barnahus modela i nakon 1. kvartala 2026. U odnosu na pokazatelje rezultata, smatramo da je iste potrebno dopuniti sukladno gornjim prijedlozima, u kojem slučaju bi pokazatelji mjere bili: pronalazak prostora za Dječju kuću, izrada zakonodavnog okvira, početak rada Dječje kuće i sl. U odnosu na Pokazatelj rezultata 1: „Broj djece čije se situacije procjenjuju i/ili istražuju kroz sustav Barnahusovog modela“ smatramo da niti broj djece niti procjena situacija nisu relevantan pokazatelj rezultata navedene mjere. Smatramo da ovakav način prikazivanja pokazatelja nije primjeren jer onemogućuje razumijevanje opsega aktivnosti planiranih za ostvarenje mjere te ukida mogućnost praćenja provedbe aktivnosti, a što je nužno za izvještavanje, praćenje i evaluaciju provedbe Akcijskog plana. U odnosu na Pokazatelj rezultata 2: „Broj educiranih stručnjaka koji rade s djecom i za djecu“ smatramo da je navedeni pokazatelj rezultata relevantan isključivo ukoliko se pod opis mjere navedene provođenje edukacija stručnjaka koji rade s djecom i za djecu, što trenutno nije slučaj. Također, smatramo potrebnim specificirati koga educirati, u kojoj mjeri i po edukaciji koji su pokazatelji /rezultati uspješnosti edukacije i primjene stečenih znanja u praksi. Naglašavamo kako sami broj, odnosno kvantiteta broja educiranih stručnjaka i održanih edukacija ne može biti pokazatelj kvalitete provedenih aktivnosti. Stoga predlažemo mjeru dopuniti na način da se kao pokazatelj mjere navede „evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu“. Zaključno, smatramo kako navedena mjera ne obuhvaća cijeli krug strateškoga planiranja za razdoblje 2025. do 2027., a da planirane mjere, u smislu osiguravanja jasnoće u provedbi mjere ali i praćenja ostvarivanja akcijskog plana, nisu dovoljno konkretizirane. Nije prihvaćen U odnosu na prijedlog Pravobraniteljice za djecu o nadopuni Mjere 3.4 Uspostava Barnahus modela, na način da se predvide aktivnosti uspostave Barnahus modela i nakon 1. kvartala 2026. ističe se kako je trajanje navedenog projekta predviđeno od rujna 2023. do veljače 2026. godine u kojem razdoblju će se obavljati sve aktivnosti koje su detaljno opisane i sadržane u projektnom planu izrađenog od strane nositelja projekta Vijeća Europe u suradnji s Europskom komisijom. U tom smislu, sve aktivnosti koje su opisane i proizašle iz projekta biti će ispunjene kako bi istekom razdoblja trajanja projekta u veljači 2026. godine, koji rok je i naveden u Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava 2022.-2027. za razdoblje 2025.-2027., Mjera 3.4. bila označena kao ispunjena. Aktivnosti nakon završetka projekta tek su u fazi planiranja i usuglašavanja.
4 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU            , Posebni cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala u pravosudnom sustavu U odnosu na mjeru 3.2. Stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i službenika, ističemo kako se u opisu mjere navodi da je njena svrha omogućiti kontinuirano stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i službenika radi trajnog upotpunjavanja i unaprjeđivanja znanja i vještina. Navodi se da će se provesti edukacije za pravosudne dužnosnike, između ostalog za suce koji rješavaju obiteljske predmete u prvom i drugom stupnju. Zakonom o područjima i sjedištima sudova (NN, broj 128 /14) su od 1. srpnja 2015. Županijski sud u Puli-Pola, Splitu i Zagrebu bili nadležni odlučivati o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u obiteljskim predmetima. Specijalizacija županijskih sudova ukinuta je u svim vrstama predmeta s 1. ožujka 2022., stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova. S tim u vezi podsjećamo na našu inicijativu kojom smo se 2024. obratili MPUDT prijedlogom za dopunu odredbe Zakona o područjima i sjedištima sudova, s ciljem specijalizacije županijskih sudova za obiteljsko-pravnu problematiku. Stoga, uzevši u obzir navedenu mjeru, kojoj je svrha strucno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i službenika te provođenje edukacije za suce koji rješavaju obiteljske predmete u prvom i drugom stupnju, koristimo priliku ponoviti našu inicijativu za potrebom specijalizacije županijskih sudova za područje obiteljskopravne problematike. Ujedno, budući da Zakon o sudovima u članku 37. regulira osnivanje sudskih odjela za postupanje u predmetima kojima se uređuju obiteljski odnosi te propisuje određivanje sudaca za rad u tim predmetima, koristimo priliku podsjetiti kako je tim je člankom također navedeno da program i način održavanja stručnog usavršavanja sudaca koji rade u tim predmetima pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. Imajući u vidu kako su obiteljski odjeli osnovani izmjenama Zakona o sudovima 2022. godine, te osjetljivost problematike u obiteljskom sudovanju, ovim putem ukazujemo na nužnost donošenja Pravilnika. Dodatno, osim edukacije za suce koji rješavaju obiteljske predmete u prvom i drugom stupnju predlažemo mjeru dopuniti na način da se njome predvidi i edukacija stručnih suradnika raspoređenih u tzv. obiteljskim odjelima sudova, a sve kako bi se i na taj način osiguralo njihovo ujednačeno postupanje. Koristimo ovu priliku naglasiti važnost međuresorne suradnje i u području edukacija i radionica vezanih uz obiteljsko-pravnu zaštitu djece. U odnosu na Pokazatelj rezultata 1. i Pokazatelj rezultata 2., smatramo da broj održanih edukacija u organizaciji Pravosudne akademije kao i broj pravosudnih dužnosnika, savjetnika i službenika u pravosudnim tijelima koji su pohađali programe Pravosudne akademije nisu relevantan pokazatelj rezultata mjere koji bi omogućio njeno praćenje odnosno konkretan rezultat jačanja kompetencija pravosudnih dužnosnika i primjenu stečenih znanja i vještina u sudskim odlukama odnosno u praksi. Stoga predlažemo mjeru dopuniti na način da se kao pokazatelj mjere navede „evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu“. Konačno, ukazujemo na naše višegodišnje inicijative upućene Pravosudnoj akademiji za nužnošću i potrebom kontinuirane i sustavne edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika u razumijevanju koncepta dječjih prava te poznavanju i primjeni međunarodnih i nacionalnih propisa u ovom području. Djelomično prihvaćen Stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika o temama koje se odnose na obiteljsko pravo provodi se i trenutno u okviru Programa cjeloživotnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika Pravosudne akademije. Pravosudna akademija je u 2024. godini održala jednu jednodnevnu radionicu na temu „Usavršavanje za rad na obiteljskim predmetima“ za 17 polaznika, od čega 15 sudaca, a također su održane četiri jednodnevne radionice na temu „Tehnike i načini komuniciranja s djecom (razgovor s djecom u sudnici) i uloga psihologa na sudu u postupcima obiteljskog prava“ s ukupno 58 polaznika, od čega 20 sudaca i 10 posebnih skrbnika. U tijeku je izrada Pravilnika o programu i načinu održavanja stručnog usavršavanja sudaca raspoređenih na rad na predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi kojim će se precizirati dinamika i predmet ove vrste specijaliziranog stručnog usavršavanja sudaca. Prema važećem normativnom okviru trenutno ne postoji mogućnost protezanja dosega ovog Pravilnika i na službenike odnosno stručne suradnike, ali se i ta mogućnost može uzeti u razmatranje kod budućih izmjena Zakona o sudovima. Ministarstvo je već upoznato s predmetnom inicijativom za izmjenu važećeg Zakona o područjima i sjedištima sudova kojima bi se izmijenila nadležnost županijskih sudova te je ista u razmatranju, zajedno s prijedlogom proširenja broja prvostupanjskih sudova nadležnih za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Zakonom o Pravosudnoj akademiji i trenutno je propisano da polaznici stručnih radionica ocjenjuju obrazovne materijale, predavače i provođenje obrazovnih aktivnosti sukladno utvrđenim standardima. Pravosudna akademija suglasna je s prijedlogom dopune pokazatelja mjere.
5 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni  cilj 4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga U odnosu na mjeru 4.15. Uspostava pomoćnog alata za pisanje sudskih odluka, temeljenog na umjetnoj inteligenciji (tzv. Predictive justice) Sustavi umjetne inteligencije (dalje u tekstu: UI) mogu doprinijeti smanjenju preopterećenosti sudova kroz tehnička rješenja kojima se prikuplja i generira velika količina materijala (sudska praksa, tekstovi, pravni okvir) i utvrđuju relevantne činjenice, što može u znatnoj mjeri rasteretiti suce i asistirati im pri donošenju konačne odluke. Iako se, koliko razumijemo, trenutno planira uvođenje pomoćnog alata za pisanje sudskih odluka koji ne bi trebao utjecati na donošenje konačne odluke odmah upozoravamo na različite moguće negativne posljedice šireg uvođenja alata utemeljenih na UI u području sudovanja. Stoga odmah ukazujemo da je prije uvođenja bilo kakvih alata u ovo područje potrebno pažljivo sagledati sve potencijalno štetne utjecaje na temeljna prava, osobito pravo na pravično suđenje i pravnu sigurnost u kontekstu prediktivnih presuda (tzv. Predictive justice) u kojima UI može koristiti prediktivne modele temeljene na povijesnim podacima kako bi sugerirala moguće ishode, uspoređujući ih s prethodno pravomoćno dovršenim predmetima. Naime, sustavi UI svoje odgovore u pravilu temelje na prethodnoj sudskoj praksi, a ne na novonastaloj ili pravnim trendovima i novim promišljanjima te moguće ne uzimajuprilikom donošenja procjene mogućeg ishoda u obzir informacije iz postupaka koji nisu okončani pravomoćnom presudom već primjerice nagodbom. U tom kontekstu osobito problematične mogu biti predikcije ishoda postupaka u diskriminacijskim predmetima, kojih je u sudskoj praksi vrlo malo u odnosu na ostale, npr. parnične ili ovršne. Sustavi UI koji se planiraju upotrebljavati u pravosudnom sustavu trebali bi biti usklađeni s načelom transparentnosti te korisniku (sudovima) i strankama omogućiti objašnjenje načina njihovog funkcioniranja i podataka koje obrađuju. Nedostatak takvih informacija može rezultirati povredom prava na pravično suđenje, primjerice radi nemogućnosti razumijevanja konteksta i dokaza na kojima se temelji sudska odluka. Stoga je u svrhu osiguravanja transparentnosti rada sustava UI neophodna suradnja pravosudnog sustava i programera već u inicijalnoj fazi njihovog projektiranja, osobito uzimajući u obzir kompleksnost pravnih pojmova te procesno načelo slobodne ocjene dokaza temeljem kojeg sudac samostalno odlučuje koje će činjenice i dokaze uzeti kao relevantne za donošenje konačne odluke. Za sve je sustave UI koji se namjeravaju uvoditi u pravosuđu, sukladno Uredbi (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. godine o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji, potrebno izraditi procjenu rizika na ljudska prava i diskriminaciju (FRIA), a koje smjernice trenutno priprema Europska komisija. Pritom je važno naglasiti da je u procjenu učinaka na ljudska prava potrebno uključiti tzv. nulto pitanje, kojim se procjenjuje potreba za uvođenjem sustava UI, njegova prikladnost i adekvatnost za svrhu za koju je namijenjen te prednosti i eventualne negativne posljedice korištenja. Ujedno ukazujemo kako je Vijeće EU za pravosuđe i unutarnje poslove u Zaključku iz prosinca 2024. istaknulo potrebu kontinuirane edukacije pravosudnih dužnosnika i službenika vezano uz implementaciju UI sustava na nacionalnoj razini. S tim u vezi predlažemo da se u opis Mjere 3.2. Stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika i službenika uvrsti i provedba edukacija vezanih uz rizike primjene sustava UI u pravosuđu na temeljna prava. Primljeno na znanje Prilikom planiranja i provedbe ove mjere voditi će se računa o potencijalno štetnim utjecajima na temeljna prava, osobito prava na pravično suđenje i pravnu sigurnost. Pravosudna akademija prihvaća doradu mjere na način da se uvrsti aktivnost provedbe edukacija vezanih uz rizike primjene sustava UI u pravosuđu.
6 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni  cilj 4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga U odnosu na mjeru 4.14. Uvođenje nove usluge “e-besplatna pravna pomoć” U kontekstu uvođenja nove usluge „e-besplatna pravna pomoć“ kojom se planira osiguranje dostupnosti novih e-usluga građanima u okviru sustava besplatne pravne pomoći, ističemo da digitalizacija nikoga ne smije onemogućiti u učinkovitom pristupu sudu. Kako je navedeno u Strategiji za europsko e-pravosuđe 2024. - 2028., digitalno pravosuđe mora biti usmjereno na građane te je potrebno voditi računa o svim akterima i njihovim potrebama, pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen. Stoga je nužno osigurati da građani lošijeg socioekonomskog položaja, starije osobe ili one koje žive u područjima s lošijom elektroničkom infrastrukturom imaju pristup uslugama u okviru sustava besplatne pravne pomoći, neovisno o njihovim (ne)mogućnostima korištenja isključivo digitalnih usluga. Primljeno na znanje Uvođenjem nove usluge „e-besplatna pravna pomoć“ dodat će se još jedan način pristupa sustavu besplatne pravne pomoći, odnosno komunikacije s pružateljima besplatne pravne pomoći, pored već postojećih načina (osobni kontakt, pisani podnesci, odnosno telefonom ili elektroničkom poštom). U svojim aktivnostima MPUDT će obratiti pozornost da se građanima lošijeg socioekonomskog položaja, starijim osobama ili onima koje žive u područjima s lošijom elektroničkom infrastrukturom osigura pristup sustavu besplatne pravne pomoći.
7 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni  cilj 4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga U odnosu na mjeru 4.13. Uvođenje nove usluge „e-pravosudne profesije” Vezano uz uvođenje ove nove usluge, nije dovoljno obrazložena svrha mjere, tj. što bi konkretno predstavljalo digitalizaciju javnih usluga koje “rješavaju cjelovite životne situacije” stečajnih upravitelja, povjerenika, stalnih sudskih vještaka, stalnih sudskih tumača, javnih bilježnika, kandidata za polaganje stručnih ispita iz područja pravosuđa i zainteresiranih građana za pravosudne profesije sukladno Standardima razvoja javnih e-usluga u Republici Hrvatskoj, smanjenje administrativnog opterećenja građana te uspostavljanje cjelovitog i učinkovitog upravljanja podacima javne uprave. Procijenjeni trošak provedbe je značajan, u iznosu od 972.347 Eura, a pokazatelji rezultata će biti jedino broj korisnika koji će koristiti novu e-Uslugu na godišnjoj razini. Prihvaćen Doraditi će se obrazloženje svrhe mjere u Akcijskom planu. Postojeći brojni i sadržajno različiti administrativni postupci vezani uz profesije u pravosuđu koji se temelje na repetitivnim i neoptimalnim manualnim poslovnim procesima, pretežito u fizičkom obliku, rezultiraju neučinkovitim pružanjem usluge primarnim korisnicima te stvaraju operativni teret državnih službenika. Kao posljedica nezadovoljstva korisnika, utvrđena je potreba analize temeljnih i potpornih poslovnih procesa te zamjene administrativnih postupaka digitaliziranim procesima. U tom smislu vizija projekta e-pravosudne profesije usmjerena je ka razvijanju naprednog softverskog rješenja koji će omogućiti fleksibilnu i učinkovitu elektroničku interakciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (dalje: MPUDT) sa svim relevantnim dionicima. Projekt je primarno namijenjen građanima zainteresiranim za usluge iz područja profesija u pravosuđu (kandidatima za polaganje ispita za stečajnog upravitelja, ispita za povjerenika, ispita za stalnog sudskog vještaka i stalnog sudskog tumača, pravosudnog ispita, javnobilježničkog ispita te ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta) te građanima kojima je MPUDT dodijelio uloge stečajnog upravitelja, povjerenika, stalnog sudskog vještaka, stalnog sudskog tumača i javnog bilježnika, a koji bi dodatnim specifičnim funkcionalnostima personalizirane elektroničke usluge kvalitetnije i brže ostvarili zakonom propisana statusna prava i obveze.
8 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni  cilj 4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga U odnosu na mjeru 4.10. Nastavak digitalizacije sudskih i državnoodvjetničkih procesa Navedena mjera opisana je sa svrhom razvoja novih digitalnih rješenja u pravosuđu, stvaranja pretpostavki za e-Sudnice uvođenjem potpuno elektroničkog spisa (ukidanjem obveznog fizičkog spisa), puna uspostava sustava e-Komunikacija u prekršajnim predmetima. Donijet će se zakonski okvir za korištenje e-komunikacije u prekršajnim predmetima te pravni okvir za ukidanje fizičkog spisa (potpuno elektronički predmet). Nadalje, iz uvoda analize stanja Nacionalnog plana razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2027. godine proizlazi da se identificirani izazovi u području razvoja pravosudnog sustava temelje na izvješćima i dokumentima međunarodne procjene, međutim ukazujemo kako institucija pučke pravobraniteljice kroz pritužbe građana i postupke koje u tom kontekstu vodi, ima specifičnu perspektivu o problematici digitalizacije i pristupa pravosuđu, a o kojoj kroz godišnja izvješća informira Hrvatski sabor i javnost. U tom smislu ukazujemo na preporuku broj 90. iz Izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, a kojom smo tadašnjem Ministarstvu pravosuđa i uprave preporučili da provede analizu utjecaja digitalizacije i modernizacije pravosuđa s ciljem otklanjanja eventualnih nedostataka u pristupu pravosuđu pripadnika ranjivih skupina građana. Naime, povod navedenoj preporuci bili su slučajevi poput onog započetog pritužbom gospođe starije životne dobi, narušenog zdravlja i teškog imovnog stanja, koja izlazi iz kuće samo kada je to prijeko potrebno, a koja je ukazala da je, nakon što nije pristupila pripremnom ročištu, poziv na ročište za objavu presude zaprimila poštom uz naznaku da u slučaju nedolaska presudu može preuzeti na sudu ili putem sustava eOglasna. Kako iz objektivnih razloga nije mogla koristiti niti jednu od ponuđenih mogućnosti preuzimanja presude, obratila nam se s upitom kako da sazna prava i obveze iz presude. Ovaj slučaj ogledni je primjer kako dobrodošla poboljšanja i digitalizacija sustava moraju uzeti u obzir i građane koji ne mogu koristiti takve informacijske pogodnosti radi čega mogu biti stavljeni u nejednaki položaj prilikom ostvarivanja svojih prava i ispunjenja obveza zbog njihove životne dobi, obrazovanja, imovnog stanja, invaliditeta i/ili drugih osnova. Od 1. siječnja 2025. godine na snazi je novi Zakon o dostavi pismena (NN 36/24) najavljen kroz Nacionalnim planom razvoja pravosudnog sustava za razdoblje od 2022. do 2024. kao način cjelovitog uređenja instituta dostave sudskih pismena (podneska i akata) bilo neosobno, osobno ili putem elektroničke dostave, kao i kroz razradu pitanja odgovornosti za dostavu pismena, utvrđivanja adrese dostave, dostave iz inozemstva te suradnje između država članica. Navedenim zakonom, člankom 3. stavkom 1. kao primaran način dostave propisano je da se sudska pismena dostavljaju elektronički i uručenjem, dok se stavkom 2. dostavljaju putem oglasne ploče te na drugi prikladan način kada je to posebnim zakonom propisano. Nadalje se kroz članak 5. regulira “Dostava u posebnim slučajevima” pa tako, među ostalim, taj članak Zakona prepoznaje potrebu dostave pismena osobama koje su smještene u zatvorima, osobama koje se nalaze u programima zaštite svjedoka i dr., ali i dalje izostaje prepoznavanje specifičnih, individualiziranih potreba pojedinih (ranjivih skupina) građana. Stoga ponovno ukazujemo na potrebu da se razmotre procesno-pravni mehanizmi temeljem kojih bi ranjive skupine građana, koje ne mogu ili vrlo otežano mogu pristupiti sudu (pri čemu ograničeno kretanje nije produkt odluke suda za smještanjem u kazneno-odgojnu ustanovu već posljedica dobi, zdravstvenog stanja, lošeg imovnog stanja ili drugih objektivnih okolnosti i sl.) ipak imale mogućnost zaprimiti sudska pismena kojima se odlučuje o njihovim pravima i obvezama. Primljeno na znanje Zakon o dostavi sudskih pismena kompilirao je važeća rješenja o posebnom načinu dostave sudskih pismena iz drugih procesnih zakona, ali u tom smislu nije utvrđivao posebna i nova rješenja. Primjedba se prima na znanje te će se pri budućim izmjenama voditi računa i o navedenoj preporuci utvrđenja odgovarajućih normativnih rješenja o dostavi za posebno ranjive skupine građana.
9 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni  cilj 4. Modernizacija infrastrukture te unaprjeđenje razine i obuhvatnosti korištenja IKT-a radi automatizacije, digitalizacije i pružanja e-pravosudnih usluga U odnosu na mjeru 4.9. Uvođenje tonskog snimanja na ročištima u sudovima Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kaznenom postupku iz ožujka 2025. godine, obzirom da nisu postojali svi praktični preduvjeti za provedbu odredaba kojima se uređuje obvezno tonsko snimanje rasprave i sadržaj zapisnika, propisan je novi datum stupanja na snagu odredaba članaka 409.a i 411.a ZKP/08, odnosno s 1. svibnja 2025. godine na 1. srpnja 2027. godine, kako bi se osiguralo da u trenutku stupanja tih odredbi na snagu budu osigurani svi tehnički uvjeti za njihovu primjenu. U obrazloženju prethodno navedenog Nacrta prijedloga Zakona navedeno je da je implementacija odredbi o obveznom tonskom snimanju rasprave zahtjevan i složen postupak koji, između ostalog, podrazumijeva opremanje svih sudnica u Republici Hrvatskoj odgovarajućom informatičkom opremom i, potom, ostavljanje dovoljno vremena sucima za prilagodbu svih potrebnih radnih procesa kako bi rasprave tekle neometano kada odredbe o fakultativnom snimanju rasprave budu stavljene van snage. S obzirom da je kao rok provedbe ove mjere u Nacrtu akcijskog plana predviđen treći kvartal 2027. godine, predlažemo razmotriti pomicanje ovog roka na drugi kvartal 2027. godine, upravo kako bi nakon opremanja sudnica informatičkom opremom, ostalo dovoljno vremena sucima za prilagodbu radnih procesa novim uvjetima, prije stupanja na snagu odredaba članaka 409.a i 411.a ZKP/08 1. srpnja 2027. godine. Također, kao rok provedbe nekoliko mjera (4.6, 4.11, 4.12, 4.13, 4.14 i 4.15) naznačen je četvrti kvartal 2028., iako se radi o Nacrtu Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2027. godine, pa predlažemo korigirati navedene rokove. Nije prihvaćen U tijeku je priprema postupka javne nabave opreme za tonsko snimanje te će postupak nabave biti završen prije zakonskog roka za opremanje sudnica informatičkom opremom čime će se osigurati dovoljno vremena sucima za prilagodbu radnih procesa novim uvjetima, prije stupanja na snagu odredaba članaka 409.a i 411.a ZKP/08 1. srpnja 2027. godine. Planirana je i provedba aktivnosti edukacije sudaca i službenika za korištenje opreme za tonsko snimanje.
10 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni cilj 5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije U odnosu na mjeru 5.4. Povećanje sigurnosti u zatvorskom sustavu i zajednici kroz strukturirani sustav procjene rizika zatvorenika Svrha mjere nije dovoljno jasno obrazložena, odnosno nije konkretizirano što predstavlja „strukturirani sustav procjene rizika zatvorenika“. Primjerice, je li to izrada ili prilagodba modela procjene rizika zatvorenika za cijeli zatvorski sustav ili nešto drugo, odnosno što to obuhvaća. Stoga se predlaže pojašnjenje svrhe ove mjere. Primljeno na znanje Sustav procjene rizika počinitelja odnosi se na alate ili metodologiju koja se koristi u zatvorskim i probacijskim sustavima kako bi se procijenili različiti aspekti počinitelja kaznenih djela, sa svrhom procjene njihovih rizika i potreba te planiranja tretmana radi upravljanja tim rizicima. Neke od funkcija ovakvog sustava su analiza karakteristika počinitelja, predviđanje vjerojatnosti rizika od recidiva i od ozbiljne štete za pojedinca ili grupu, preporuke za rehabilitaciju i tretman te pomoć u donošenju odluka u vezi zatvorenika (npr. pogodnosti, uvjetni otpust). Sustavi procjene počinitelja kaznenih djela koriste različite metode i alate, uključujući psihološke testove, intervjue s počiniteljima, analizu povijesti kriminalnih aktivnosti, socijalno-ekonomske uvjete i druge relevantne podatke. Aktualno strukturirani sustav procjene već postoji u probaciji, dok se u zatvorskom sustavu i nadalje koristi klinička procjena te je potrebno razviti strukturirani sustav procjene počinitelja, usklađen s međunarodnim standardima i s Pravilnikom o tretmanu zatvorenika (NN 123/21), kako bi se na razini cijelog zatvorskog sustava unaprijedila i u što većoj mjeri ujednačila procjena rizika i potreba zatvorenika. S obzirom da je Sustav procjene rizika počinitelja uobičajen pojam koji se koristi u Europi i svijetu u području penološke rehabilitacije, kao i obzirom da iz svrhe mjere jasno proizlazi da obuhvaća zatvorski sustav u cjelini, komentar je primljen na znanje, no nema potrebe za izmjenom formulacije svrhe mjere.
11 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni cilj 5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije U odnosu na mjeru 5.3. Digitalna transformacija zatvorskog sustava Tijekom obilazaka kaznenih tijela, koje provodimo u skladu sa člankom 3. stavkom 1. Zakona o Nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, u više su nam se navrata službenici, posebice pravosudne policije, prituživali na poteškoće s unosom podataka u ZPIS. Prema njihovim navodima, nerijetko se događa da ne mogu pristupiti ZPIS-u, pa podatke moraju naknadno unositi. Stoga smatramo da je prilikom nadogradnje ZPIS-a potrebno voditi računa o ovom problemu. Nadalje, poseban problem jest činjenica da se ponekad podatci ne upisuju redovito, te je stoga potrebno u što većoj mjeri educirati službenike o načinu rada s novim sustavima i potrebi dosljednog upisivanja podataka. Osim toga, u okviru ove mjere nužno je voditi računa o problemu o kojem smo pisali u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, a koji se odnosi na poteškoće s kojima se suočavaju istražni zatvorenici jer im, u pravilu, nije omogućen pristup računalu, a samim time ni digitalnim zapisima podataka. Tako se ograničava priprema obrane, koja je jedno od temeljnih prava okrivljenika. Nije prihvaćen Opisane poteškoće kod unosa podatka u ZPIS nisu odraz nedostataka aplikacije već su vezane uz mrežnu infrastrukturu, odnosno uz problem brzine/propusnosti internetske mreže. Do kraja 2024. godine povećana je brzina Interneta, a kako se i nadalje sporadično javljaju poteškoće, kontinuirano se radi na njihovom otklanjanju. Službenicima se pisanim i usmenim putem ukazuje na nužnost redovitog i pravovremenog vođenja propisanih evidencija, nadređeni službenici obvezni su obavljati kontrolu upisa, a dodatnu kontrolu obavljaju i službenici Središnjeg ureda za zatvorski sustav. U odnosu na komentar o potrebi educiranja službenika za rad u ZPIS-u, sukladno prikupljenim potrebama iz kaznenih tijela, u Godišnji plan Centra za izobrazbu za 2025. godinu uvršteno je više jednodnevnih radionica za rad u ZPIS-u te dodatno tri jednodnevne radionice za rad u ZPIS-u vezano uz novo aplikativno rješenje Mape IV osobnika, S obzirom da su u komentaru posebno apostrofirani službenici pravosudne policije, ističemo da se kontinuirano radi na unaprjeđenju i modula osiguranja, u skladu s potrebama službe i uočenim nedostacima prethodnih verzija aplikacije. Tijekom početne faze korištenja sustava uočeni su određeni nedostaci, koji su dijelom otklonjeni u drugoj fazi razvoja, a daljnje unaprjeđenje predložit će radna grupa za izradu novog modula osiguranja osnovana nakon što su osigurana sredstava u državnom proračunu za 2025. godinu. Pristup Internetu nije pravo osoba lišenih slobode, a korištenje Interneta može imati sigurnosne implikacije te implikacije na kazneni postupak. Istražnom zatvoreniku osigurava se slobodan, neometan i bez nadzora razgovor s braniteljem, sukladno zakonskim odredbama, što podrazumijeva i mogućnost da branitelj okrivljeniku dostavi sve podatke i dokumente dostupne putem digitalnih zapisa.
12 PUČKI PRAVOBRANITELJ            , Posebni cilj 5. Unaprjeđenje kvalitete zatvorskog sustava i probacije U odnosu na mjeru 5.2. Modernizacija zatvorske infrastrukture izgradnjom standardiziranih modularnih aneksa uz postojeća kaznena tijela Uzimajući u obzir postojeću situaciju u zatvorskom sustavu koju u velikoj mjeri karakteriziraju neodgovarajući uvjeti smještaja, koji su nerijetko u suprotnosti sa člankom 23. i 25. Ustava Republike Hrvatske te člankom 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, modernizacija zatvorske infrastrukture izgradnjom standardiziranih modularnih aneksa uz postojeća kaznena tijela nedvojbeno je nužna mjera. Međutim, nije dovoljno samo izgraditi dodatne kapacitete već je pri izgradnji nužno voditi računa o poštivanju zakonskih i međunarodnih standarda smještaja, koji se kontinuirano razvijaju. Primjerice, u Izvješću Posebne izvjestiteljice UN-a za mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje iz 2024. godine (A/HRC/55/52), koje se odnosi na aktualna pitanja i dobru praksu u upravljanju zatvorima, državama se preporučuje da pri obnovi starih ili izgradnji novih kaznenih tijela primjenjuju inovativni arhitektonski dizajn kako bi se osigurala prilagodba klimatskim promjenama. Nadalje, prema nacrtima izgradnje modularnog aneksa uz Kaznionicu u Lipovici - Popovači proizlazi da nisu predviđene prostorije za provođenje slobodnih aktivnosti i sl.). Također, nisu jasni razlozi zbog kojih Nacrtom akcijskog plana nije obuhvaćena izgradnja novih kaznenih tijela u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji (s obzirom na obuhvaćeno razdoblje, trebalo bi uključiti barem izradu projektne dokumentacije i pripremne radnje za izgradnju). Stoga predlažemo da se i njihova izgradnja uvrsti u Akcijski plan. Naglašavamo da smo više puta do sada ukazivali i da sama izgradnja dodatnih kapaciteta za smještaj osoba lišenih slobode u zatvorskom sustavu neće riješiti problem njegove prenapučenosti, što je jedna od svrha ove mjere. Slijedom toga, uvažavajući da je svrha mjere 5.1., između ostalog, daljnji razvoj probacijske službe, nužna je i kontinuirana edukacija pravosudnih dužnosnika i službenika o primjeni alternativnih sankcija odnosno supstituta kazni zatvora (primjerice, moglo bi se uvrstiti u mjeru 3.2.). Naime, prema podatcima kojima raspolažemo, tijekom 2024. godine elektronički nadzor primijenjen je tek 35 puta (24 uvjetna otpusta uz elektronički nadzor i 11 istražna zatvora u domu uz elektronički nadzor). Nije prihvaćen Mjera 5.2. razvijena je u cilju odgovora na ključne izazove zatvorskog sustava Republike Hrvatske, a posebno one koji se odnose na prenapučenost, neadekvatne uvjete smještaja te potrebu za osiguravanjem zakonitih, sigurnih i humanih uvjeta za izvršavanje kazne zatvora. U pripremi mjere uzeti su u obzir relevantni nacionalni i međunarodni izvori i standardi, uključujući presude ESLJP, Europska zatvorska pravila, Pravila Nelsona Mandele,· preporuke CPT-a te godišnja izvješća Pučke pravobraniteljice. Osim navedenog, u obzir je uzet i interni instrument analize opravdanosti ulaganja u zatvorsku infrastrukturu, koji se temelji na analizi šesnaest ključnih kategorija, razvrstanih u četiri osnovne cjeline: sigurnost i zaštita, uvjeti života i zaštita ljudskih prava, operativna učinkovitost i kapacitet za rehabilitaciju te održivost i otpornost na buduće izazove. Posebna vrijednost ovog instrumenta leži u njegovoj metodologiji koja, kroz strukturirano postavljanje niza ciljanih pitanja upraviteljima kaznenih tijela omogućuje se da sami osvijeste sve aspekte na koje trebaju obratiti pažnju prilikom planiranja i upravljanja infrastrukturom. Time se izbjegava subjektivizam i parcijalno sagledavanje problema te se potiče cjelovito i odgovorno planiranje ulaganja u zatvorski sustav Republike Hrvatske. Sve aktivnosti usmjerene na poboljšanje i obnovu zatvorske infrastrukture - neovisno o specifičnom tehničkom rješenju izvedbe (klasična ili modularna gradnja) - osim utilitarnog zahtjeva za povećanjem kapaciteta zatvorskog sustava, vođene su tim internim intervencijskim principima, čiji potencijal planiramo ostvariti kroz izgradnju nove zatvorske infrastrukture, u cilju ostvarivanja glavne svrhe izdržavanja kazne zatvora propisane člankom 3. ZIKZ-a: U planiranju infrastrukturnih intervencija zatvorskog sustava Republike Hrvatske ne oslanjamo se isključivo na nacionalne izvore i interne analize, već aktivno koristimo i stručna znanja i iskustva stečena kroz sudjelovanje u radnoj skupini za zatvorsku infrastrukturu i logistiku EuroPris-a (European Organisation of Prison and Correctional Services). Sudjelovanjem u radu navedene skupine omogućeno je praćenje i razmjena najbolje europske prakse, uključujući arhitektonska i tehnička rješenja, operativne standarde, modele održivosti te preporuke vezane uz rehabilitaciju, sigurnost i logistiku. Navedena suradnja dodatno osnažuje kvalitetu donošenja odluka u planiranju, projektiranju i provedbi infrastrukturnih mjera u okviru hrvatskog zatvorskog sustava. Ujedno napominjemo da se izgradnja modularnih aneksa provodi uz postojeća kaznena tijela koja su u prethodnom razdoblju zbog prenapučenosti povećavala kapacitete na štetu prostorija za slobodne aktivnosti, rad, obrazovanje i rehabilitaciju. Izgradnjom modularnih aneksa stvara se prostorno rasterećenje koje omogućuje vraćanje tih prenamijenjenih prostorija u njihovu izvornu funkciju, čime se značajno podiže kvaliteta boravka i ostvaruje usklađenost sa zakonskim i međunarodnim standardima. Vezano uz konkretnu opservaciju kako iz nacrta izgradnje modularnog aneksa uz Kaznionicu u Lipovici - Popovači navodno proizlazi da nisu predviđene prostorije za provođenje slobodnih aktivnosti i sl.), projektna dokumentacija demantira takve tvrdnje. U važećim nacrtima jasno su predviđene prostorije poput dnevnog boravka i prostorije za razgovor, koje su prostorno i funkcionalno osmišljene upravo s ciljem provođenja slobodnih aktivnosti te edukativnih i terapijskih sadržaja (nacrti dostupni Pučkoj pravobraniteljici na zahtjev). Navedeni prostori nalaze se u centralnom dijelu tlocrta, neposredno uz prostor pravosudne policije, čime su zadovoljeni i sigurnosni kriteriji i operativna dostupnost. Obje prostorije imaju i pristup sanitarijama, čime su ispunjeni osnovni standardi funkcionalnosti i dostojanstvenog korištenja prostora. U odnosu na komentar o izgradnji novih kaznionica u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, naglašavamo da ovo se aktivno radi na programiranju za navedene aktivnosti, no podsjećamo da se mjere iz Akcijskog plana donose za one aktivnosti koje su u isključivoj nadležnosti ovog Ministarstva. Budući da aktivnosti izgradnje novih kaznionica uključuju brojne druge dionike – Ministarstvo financija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Vladu RH, predstavnike županija i gradova, te Razvojnu banku Vijeća Europe – ovu mjeru nije bilo moguće uključiti u Akcijski plan, iako planiranje i međuresorna suradnja već aktivno traju. izgradnja dodatnih kapaciteta za smještaj osoba lišenih slobode kao samostalna mjera ne može riješiti problem prenapučenosti zatvorskog sustava. Slijedom toga, i nadalje se planira kontinuirana edukacija pravosudnih dužnosnika i službenika o primjeni alternativnih sankcija, te o mogućnostima primjene elektroničkog nadzora.