Izvješće o provedenom savjetovanju - JAVNO SAVJETOVANJE ZA NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski Crveni križ NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“ Hrvatski Crveni križ sa svojih 130 gradskih i općinskih društava Hrvatskog Crvenog križa daje komentare na Nacrt sažetka poziva u okviru OP Programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. "Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva". Primljeno na znanje Prihvaćen komentar
2 Istarska županija NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 2. CILJ POZIVA I CILJNE SKUPINE Propust u pogledu definiranja kriterija za određivanje najpotrebitije djece, tj. prepuštanje partnerskim organizacijama da same utvrđuju kriterije dovest će do neujednačenosti u osiguravanju pomoći. Navedeni način određivanja najpotrebitije djece je u sukobu s podciljem Strateškog plana Ministarstva socijalne politike i mladih za razdoblje 2015. - 2017.g.: „Omogućiti jednak pristup mreži socijalnih usluga svim korisnicima i pružateljima usluga pod istim uvjetima…“. Kako bi se spriječila nejednakost u pogledu osiguravanja pomoći najpotrebitijoj djeci, a pritom i diskriminacija, smatramo da kriteriji za određivanje najpotrebitije djece trebaju biti unificirani. Nije prihvaćen Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć 2014. – 2020. određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
3 Društvo Crvenog križa Istarske županije NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 2. CILJ POZIVA I CILJNE SKUPINE Kriterije određivanja ciljnih skupina ne može donositi partnerska organizacija samostalno bez posredničkog tijela. To stavlja nejednak položaj ciljne skupine različitih partnerskih organizacija s različitim kriterijima, obzirom da na taj način ista vrsta pomoći nije dostupna istim ciljnim skupinama. To je u suprotnosti s jednim od tri glavna prioriteta Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) - Osiguranje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu. Prihvaćen Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć 2014. – 2020. određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
4 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 2. CILJ POZIVA I CILJNE SKUPINE Molimo imajte na umu kako u Baranji imamo problem obitelji s vrlo malim primanjima kojima obiteljski prihod ne prelazi 3000 kn, a sami svojoj djeci moraju kupovati udžbenike, plaćati struju, kupovati drva, što korisnici socijalne pomoći dobiju od države, pa su i takva djeca u riziku od siromaštva i njihovi si roditelji ne mogu priuštiti trošak školske kuhinje. Također, dobro je da partnerske organizacije definiraju mehanizam određivanja najpotrebitije djece i taj mehanizam se svakako treba zasnivati na individualnoj procjeni obiteljske situacije od strane razrednika koji najbolje može detektirati koja djeca nemaju za školski obrok i gladna su za vrijeme boravka u školi. Prihvaćen Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć 2014. – 2020. određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
5 Istarska županija NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 3. KRITERIJI PARTNERSKIH ORGANIZACIJA ZA ODREĐIVANJE NAJPOTREBITIJE DJECE Komentar kao pod člankom 2. Nije prihvaćen Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć 2014. – 2020. određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
6 Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 3. KRITERIJI PARTNERSKIH ORGANIZACIJA ZA ODREĐIVANJE NAJPOTREBITIJE DJECE : „Partnerska organizacija (PO) prikazat će mehanizam određivanja najpotrebitije djece koje odobrava Posredničko tijelo prilikom procesa evaluacija projektnih prijava…“ – misli li se ovdje da vodeća PO postavi mehanizam na razini županije? Po našem mišljenju mehanizam određivanja najpotrebitije djece trebala bi odrediti sama škola koja ne mora nužno biti PO. Djelomično prihvaćen Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć 2014. – 2020. određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
7 Društvo Crvenog križa Istarske županije NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 3. KRITERIJI PARTNERSKIH ORGANIZACIJA ZA ODREĐIVANJE NAJPOTREBITIJE DJECE Komentar je isti kao i za Članak 2. Prihvaćen Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć 2014. – 2020. određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
8 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 5. RASPOLOŽIVASREDSTVAPOPRIJAVITELJU (INDIKATIVNO) Ovisno o broju djece uključenim u projekt i cijeni obroka minimalni iznos projekta nam se čini visok, a makimalni iznos nizak. Preporuka je minimalni iznos 200.000,00 kn, a maksimalni 1.000.000,00 kn. Prihvaćen Sukladno raspoloživim sredstvima i preporukama/komentarima potencijalnih prijavitelja maksimalni iznos projekta određen je na 1.000.000,00 HRK dok će minimalni iznositi 200.000,00 HRK.
9 Istarska županija NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Kriterij po kojem partnerska organizacija (prihvatljivi prijavitelj) mora biti iz županije koja je razvrstana kao područje s indeksom razvijenosti ispod 75%, je u izrazitom neskladu s postavljenim ciljevima Javnog poziva – „…ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to u vidu podjele hrane u školama“. Posljedica tako postavljenog kriterija biti će direktna diskriminacija i uskraćivanje prava djeci koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, a isključivo zbog područja na kojem žive. Navedeno je u neskladu i s usmjerenjem Operativnog programa: „Operativni program je usmjeren i na pružanje nefinancijske pomoći tj. podjelu hrane djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva koja pohađaju obvezni školski program, pritom vodeći računa da oblik distribucije hrane putem škola omogući izbjegavanje bilo kakvog oblika diskriminacije…“. Također, definiranjem ovakvog uvjeta se ne poštuje odrednica Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH za razdoblje 2014. – 2020.g.: „…načelo kojim se trebaju voditi svi dionici u provedbi strategije, a koje nalaže da se u realizaciji svih mjera i aktivnosti, bez obzira na određenu ciljnu skupinu i kategoriju stanovništva ili vrstu potpore, trebaju u obzir uzeti prije svega konkretni pojedinci i njihove individualne potrebe“. U Strategiji razvoja sustava socijalne skrbi u RH za razdoblje 2011. - 2016. g. navode se ključna načela za provođenje politike socijalne uključenosti, a čije poštivanje preporučuje Europska unija. Načelo dostojanstva i ljudskih prava podrazumijeva sljedeće: „mjere politike i usluge, čiji je cilj socijalna uključenost, prepoznaju i podržavaju ljudsko dostojanstvo i osnovna ljudska prava za sve, putem primjene načela jednakosti i odbijanja diskriminacije“. Smatramo da indeks razvijenosti županije nije relevantan pokazatelj realnih potreba konkretnih pojedinaca za socijalnom pomoći. Nije prihvaćen Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.
10 Hrvatski Crveni križ NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Vezano za geogravsko ograničenje područja provedbe odnosno partnerskih organizacija iz županija s skupine I. prema indeksu razvijenosti HCK daje slijedeći komentar: Kriterij prema kojem se škola mora nalaziti u županiji s indeksom razvijenosti ispod 75%, smatramo iznimno neprikladan za ciljeve Javnog poziva i OP za hranu i materijalnu pomoć. HCK smatra da se pored područja županija koje su ispod 75% razvijenosti, trebaju obavezno uključiti gradovi I općine koji su pojedinačno ispod 75% indeksa razvijenosti. Istodobno se mogu isključiti veliki gradovi iznad 100% indeksa razvijenosti na područjima navedenih županija – kao primjerice Osijek koji ima više od 100.000 stanovnika I indeks razvijenosti veći od 100%. Naime periferija navedene županije značajno snižava ukupni indeks razvijenosti županije I time Osijek stiče daleko povoljniji položaj nego daleko manje razvijeni gradovi I općine u razvijenijim županijama. Problem je najjednostavnije prikazati na primjeru Šibensko-kninske županija. Šibensko-kninska županija ima indeks razvijenosti iznad 75%, međutim grad Knin ima indeks razvijenosti ispod 75%. Grad Knin je osnivač škola na svom području no prema vašim kriterijima on nije prihvatljivi prijavitelj iako postoji potreba da se projekt Osiguravanja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva provodi u školama u Kninu. Navedenim kriterijem ograničavate ispunjavanje ciljeva Javnog poziva i OP te time diskriminirate djecu koja pohađaju školu u Kninu. Knin je uzet samo kao primjer jer postoje brojne situacije u kojima se grad s nižim indeksom razvijenosti nalazi u županiji s višim indeksom razvijenosti i obrnuto. U RH većina osnivača OŠ su upravo gradovi te nam nije jasno zašto ste za referentni kriterij indeksa razvijenosti postavili županije. HCK predlaže da se za referentni kriterij indeksa razvijenosti postave jedinice lokalne samouprave – gradovi I općine, kao osnivači javnih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih škola) koji imaju indeks razvijenosti ispod 75%. Ovime nipošto ne dovodimo u pitanje županije kao prihvatljive prijavitelje projekta u partnerstvu sa školama u gradovima I općinama s indeksom razvijenosti do 75%. Osim navedenog, postavlja se pitanje je li smisleno ograničavati za područje provedbe programa prehrane školske djece financiranog od države upravo zato što se odnosi na djecu. Razumljivo je očekivanje da će bogatije jedinice lokalne i područne samouprave sudjelovati u sufinanciranju takvih programa ali kada se radi o djeci tu bi država trebala garantirati određeni minimum za svu djecu u potrebi bez obzira gdje živjela. I za djecu i za druge najsiromašnije smatramo da država treba postaviti neki minimum za područje čitave države i unutar toga odrediti teritorijalne prioritete s obzirom na indeks razvijenosti ili neki drugi kriterij. Djelomično prihvaćen Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.
11 Hrvatski Crveni križ NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Vezano za prihvatljive partnere HCK daje slijedeći komentar: Prema Nacrtu sažetka poziva za školsku prehranu, kao jedini prihvatljivi prijavitelji predviđena su javna tijela: osnivači javnih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih škola), odnosno županije, gradovi i pojedine općine. Prema informacijama kojeima raspolaže HCK, pojedine županije i gradovi radije bi da neka organizacija za njih provodi projekt osiguravanja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Prvenstveni problem je nedostatak njihovih kapaciteta i nemogućnost da u kratkom vremenu izgrade potrebne kapacitete. Naime postojeći model kao takav, s njihove točke gledišta, pokazao se uspješnim u tekućoj školskoj godini. Razumijevajući u potpunosti odluku Ministarstva da se radi o djelatnosti koji treba spadati u nadležnost države I lokalne odnosno regionalne samouprave, HCK predlaže da se u prijelaznom razdoblju (prva godine provedbe) omogući da jedan od prihvatljivih partnera budu i humanitarne organizacije koje imaju iskustvo u istim ili sličnim projektima kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi Javnog poziva i OP za hranu i osnovnu materijalnu pomoć. Naime pored obaveznih partnera županija ili gradova/općina omogućiti da oni kao partnera u provedbi projekta uzmu neku humanitarnu organizaciju. Ponavljamo da ovo može biti korisnim kao prijelazno rješenje, međutim ono u nekim slučajevima ono može biti i trajno rješenje ako postoji takav interes županije ili grada/općine. Osobito je to u slučajevima gdje pojedine jedinice lokalne i područne samouprave preko pojedinih udruga financiraju u značajnoj mjeri provedbu svojih socijalnih programa i na taj način osiguravaju koncentraciju sredstava i u konačnici uštedu. Zato smatramo korisnim da se to ostavi na izbor županijama i jedinicama lokalne samouprave koje će u suradnji sa osnovnim školama donijeti odluku o tome. Nije prihvaćen U skladu s Operativnim programom za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. treba istaknuti da osnovni cilj poziva nije jačanje kapaciteta udruga civilnog društva već je osnovna svrha pružiti prehranu što većem broju djece polaznika osnovnih škola pri čemu je potrebno voditi računa o maksimalnom utrošku sredstava na obroke, svodeći troškove poslovanja na najmanju moguću mjeru.
12 Razvojna agencija VTA NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Komentar Hrvatskog Crvenog križa i Razvojne agencije VTA: Vaš postavljeni kriterij gdje se škola mora nalaziti u županiji s indeksom razvijenosti ispod 75% je iznimno neprikladan za ciljeve Javnog poziva i OP za hranu i materijalnu pomoć. HCK smatra da se pored područja županija koje su ispod 75% razvijenosti, trebaju obavezno uključiti gradovi I općine koji su pojedinačno ispod 75% indeksa razvijenosti. Istodobno se mogu isključiti veliki gradovi iznad 100% indeksa razvijenosti na područjima navedenih županija – kao primjerice Osijek koji ima više od 100.000 stanovnika I indeks razvijenosti veći od 100%. Naime periferija navedene županije značajno snižava ukupni indeks razvijenosti županije I time Osijek stiče daleko povoljniji položaj nego daleko manje razvijeni gradovi I općine u razvijenijim županijama. Problem je najjednostavnije prikazati na primjeru Šibensko-kninske županija. Šibensko-kninska županija ima indeks razvijenosti iznad 75%, međutim grad Knin ima indeks razvijenosti ispod 75%. Grad Knin je osnivač škola na svom području no prema vašim kriterijima on nije prihvatljivi prijavitelj iako postoji potreba da se projekt Osiguravanja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva provodi u školama u Kninu. Navedenim kriterijem ograničavate ispunjavanje ciljeva Javnog poziva i OP te time diskriminirate djecu koja pohađaju školu u Kninu. Knin je uzet samo kao primjer jer postoje brojne situacije u kojima se grad s nižim indeksom razvijenosti nalazi u županiji s višim indeksom razvijenosti i obrnuto. U RH većina osnivača OŠ su upravo gradovi te nam nije jasno zašto ste za referentni kriterij indeksa razvijenosti postavili županije. HCK predlaže da se za referentni kriterij indeksa razvijenosti postave jedinice lokalne samouprave – gradovi I općine, kao osnivači javnih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih škola) koji imaju indeks razvijenosti ispod 75%. Ovime nipošto ne dovodimo u pitanje županije kao prihvatljive prijavitelje projekta u partnerstvu sa školama u gradovima I općinama s indeksom razvijenosti do 75%. Osim navedenog, postavlja se pitanje je li smisleno ograničavati za područje provedbe programa prehrane školske djece financiranog od države upravo zato što se odnosi na djecu. Razumljivo je očekivanje da će bogatije jedinice lokalne i područne samouprave sudjelovati u sufinanciranju takvih programa ali kada se radi o djeci tu bi država trebala garantirati određeni minimum za svu djecu u potrebi bez obzira gdje živjela. I za djecu i za druge najsiromašnije smatramo da država treba postaviti neki minimum za područje čitave države i unutar toga odrediti teritorijalne prioritete s obzirom na indeks razvijenosti ili neki drugi kriterij. Djelomično prihvaćen Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.
13 Razvojna agencija VTA NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Komentar Hrvatskog Crvenog križa i Razvojne agencije VTA: Prema vašem kriteriju jedini prihvatljivi prijavitelji su županije, gradovi i pojedine općine. HCK ima informacije da bi pojedine županije i gradovi radije da neka organizacija za njih provodi projekt osiguravanja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Prvenstveni problem je nedostatak njihovih kapaciteta i nemogućnost da u kratkom vremenu izgrade potrebne kapacitete. Razumijevajući u potpunosti odluku Ministarstva da se radi o djelatnosti koji treba spadati u nadležnost države I lokalne odnosno regionalne samouprave, HCK predlaže da se u prijelaznom razdoblju (prva godine provedbe) omogući da jedan od prihvatljivih partnera budu i humanitarne organizacije koje imaju iskustvo u istim ili sličnim projektima kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi Javnog poziva i OP za hranu i osnovnu materijalnu pomoć. Naime pored obaveznih partnera županija ili gradova/općina omogućiti da oni kao partnera u provedbi projekta uzmu neku humanitarnu organizaciju. Ponavljamo da ovo smatramo korisnim kao prijelazno rješenje, međutim ono u nekim slučajevima ono može biti i trajno rješenje ako postoji takav interes županije ili grada/općine. Osobito je to u slučajevima gdje pojedine jedinice lokalne i područne samouprave preko pojedinih udruga financiraju u značajnoj mjeri provedbu svojih socijalnih programa i na taj način osiguravaju koncentraciju sredstava i u konačnici uštedu. Zato smatramo korisnim da se to ostavi na izbor županijama i jedinicama lokalne samouprave koje će u suradnji sa osnovnim školama donijeti odluku o tome. Nije prihvaćen U skladu s Operativnim programom za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. treba istaknuti da osnovni cilj poziva nije jačanje kapaciteta udruga civilnog društva već je osnovna svrha pružiti prehranu što većem broju djece polaznika osnovnih škola pri čemu je potrebno voditi računa o maksimalnom utrošku sredstava na obroke, svodeći troškove poslovanja na najmanju moguću mjeru.
14 Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) . “Prihvatljivi prijavitelji (partnerske organizacije) - Također, kako bi bile financirane, PO u prijavi će morati opisati / dokazati sljedeće: - da vodeća PO ima razvijene kapacitete za provedbu javne nabave u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske ili ima jasan akcijski plan za osiguranje takvih sposobnosti.“ Misli li se pod ovime da vodeća PO radi javnu nabavu namirnica i onda ih distribuira u škole prema broju učenika koji će tu pomoć primati? Ili da svaka škola radi javnu nabavu namirnica prema postojećim školskim jelovnicima? Prijedlog: te iste namirnice koristiti u školskoj kuhinji, a na taj način potrebita djeca bi dobivala iste obroke kao i ostala djeca koja obroke plaćaju. Također, na taj način poštivat će se dostojanstvo djece koji su primatelji pomoći. „Prilikom odabira osnovnih škola kao partnera, potrebno je ispuniti sljedeće uvjete: -prikaz podataka o broju siromašne djece upisane u obvezni školski program.“ Potrebno je razraditi kriterije siromaštva i odrediti u koji školski program upisati broj siromašnih učenika (Godišnji plan i program ili Školski kurikulum). Nije prihvaćen Nabavu namirnica osim prijavitelja mogu vršiti i partneri tj. osnovne škole za koje su također predviđena sredstva iz projekta, a koja im doznačuju prijavitelji. Primjeri prihvatljivih troškova bit će definirani natječajnom dokumentacijom, a prijavitelj će svaki trošak, sukladno uputama za popunjavanje prijavnog obrasca morati detaljno obrazložiti kako bi isti bio prihvaćen. Također napominjemo kako je prehrana za najpotrebitiju djecu predviđena na način na koji je prehrana u školi kao partneru organizirana. Operativnim programom za hranu i / ili osnovnu materijalnu pomoć određeno je da partnerske organizacije definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina. Pri tome se ističe da su samoj izradi Operativnog programa prethodile javne konzultacije kako na mrežnim stranicama tako i putem javnog predstavljanja gdje je zajednički odabrana moguća opcija da partnerske organizacije predlažu kriterije odabira. Stoga škole kao obvezni partneri u suradnji s prijaviteljem, definiraju kriterije određivanja najpotrebitijih osoba unutar relevantnih ciljnih skupina budući da su škole u neposrednom kontaktu s djecom te raspolažu podatcima o djeci koja na njihovom području žive u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Predmetne kriterije odabrane od strane prijavitelja i partnera odobrava posredničko tijelo kroz proces evaluacije projektne prijave.
15 Društvo Crvenog križa Istarske županije NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Smatramo da su nevladine organizacije prikladniji odabir za prijavitelja iz razloga kapaciteta i prakse izvođenja operativnih aktivnosti u području pružanja socijalnih usluga. Mogućnost da Posredničko tijelo odabere i javna tijela i nevladine organizacije navedena je na web stranicama Europske komisije kod opisa FEAD-a: „Nacionalna nadležna tijela odabiru partnerske organizacije, koje su javna tijela ili nevladine organizacije, na temelju objektivnih i transparentnih kriterija definiranih na nacionalnoj razini.“ (http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1089&langId=hr) Tijela javne vlasti, osnivači škola, trebali bi biti obvezatni partneri, uz Centre za socijalnu skrb i osnovne škole čiji učenici su korisnici projekta. Razlog tome je uključivanje ciljanih skupina u skladu s (unaprijed propisanim) kriterijima, odnosno kako bi se izbjegavanje dvostrukog financiranja. Ograničenje prihvatljivih partnerskih organizacija prema područjima s određenim indeksom razvijenosti smatramo visoko diskriminirajućim. Ono je također u suprotnosti s već navedenom Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) jer nijedan segment Strategije ne predviđa različite mjere obzirom na indeks razvijenosti određenog geografskog područja. Upravo suprotno, Strategija je prvenstveno usmjerena osobama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti i njihovim temeljnim pravima. Ciljane skupine koje su izdvojene kao one u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te kao takve definirane Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.) prisutne su na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Iako mogu u manjoj mjeri biti prisutne u razvijenijim područjima, ne znači da ih nema , te je isključivanje potencijalnih korisnika isključivo na temelju geografskog područja u kojem prebivaju u suprotnosti s načelom objektivnosti u planiranju mjera na temelju što jasnijih pokazatelja , također definiranom u Strategiji. Definiranjem kriterija odabira ciljanih skupina u samom Pozivu na prijave projekata ovo bi ograničenje bilo nepotrebno. Nije prihvaćen U skladu s Operativnim programom za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. treba istaknuti da osnovni cilj poziva nije jačanje kapaciteta udruga civilnog društva već je osnovna svrha pružiti prehranu što većem broju djece polaznika osnovnih škola pri čemu je potrebno voditi računa o maksimalnom utrošku sredstava na obroke, svodeći troškove poslovanja na najmanju moguću mjeru. Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.
16 UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM KRIŽEVCI - UIK NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Smatramo da zbog iskustva organizacija civilnog društva (udruga) na projektima osiguravanja prehrane djece u školama iz socijalno-ugroženih obitelji , jedan od prijavitelja na Poziv trebale bi biti i udruge. Udruge imaju već uspostavljenu suradnju sa školama i Centrom za socijalnu skrb, te tako raspolažu sa potrebama djece u školama za primanje pomoći u hrani. Iskustvo udruga na projektima osiguravanja prehrane djece u školama iz socijalno-ugroženih obitelji omogućiti će lakšu implementaciju projekata u školama i postizanje željenih ciljeva projekta. Nije prihvaćen U skladu s Operativnim programom za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020. treba istaknuti da osnovni cilj poziva nije jačanje kapaciteta udruga civilnog društva već je osnovna svrha pružiti prehranu što većem broju djece polaznika osnovnih škola pri čemu je potrebno voditi računa o maksimalnom utrošku sredstava na obroke, svodeći troškove poslovanja na najmanju moguću mjeru.
17 Baranjska razvojna agencija Grada Belog Manastira NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Molimo razmisliti da vodeći partner može biti i razvojna agencija koja može okupiti više škola partnera na projektu i onda na sebe preuzima upravljanje projektom kako škole ne bi bile time opterećene. Djelomično prihvaćen Pozivom se daje mogućnost okupljanja više škola partnera na jednom projektu, te mogućnost da se škole rasterete aktivnostima upravljanja projektom. Iako razvojne agencije nisu predviđene operativnim programom da budu prijavitelji ili partneri, iste mogu pružati podršku pri pripremi projekata, sukladno njihovoj ulozi u županiji.
18 BILO NARODA Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 8. PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI (PARTNERSKE ORGANIZACIJE) Elementarna logika nalaže da indeks razvijenosti županije nije pouzdan kriterij na temelju kojega bi se mogao izvesti vjerodostojan zaključak da u osnovnim školama u županijama koje imaju indeks razvijenosti iznad 75% državnog prosjeka, nema siromašne djece. Raspolaže li Ministarstvo socijalne politike i mladih točnim podatcima da u javnim osnovnim školama: Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Zadarske županije, Primorsko goranske županije , Splitsko-dalmatinske županije , Šibensko kninske županije, Dubrovačko –neretvanske, Varaždinske i Istarske županije nema siromašne djece u osnovnim školama? Ako Ministarstvo socijalne politike i mladih nema vjerodostojnih podataka o tome da u osnovnim školama u gore spomenutim županijama nema siromašne djece, molim da se diskriminatorni uvjet : „lokacija škole nalazi se u županiji s indeksom razvijenosti ispod 75%“ makne iz Poziva. Za BILO NARODA: Udruga za cjelovit razvoj djece i mladih “NOVA EVA”, Humanitarna udruga za osmišljavanje života osobama s posebnim potrebama „JOB“, Katolička udruga „KAP DOBROTE“, Udruga građana „SVETA MATI SLOBODE“, Udruženje salezijanaca suradnika, Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji “SRCE” (Zelina), Udruga roditelja za djecu najteže tjelesne invalide i djeca s teškoćama u razvoju „ANĐELI“ (Split), Udruga Zdenac-Pokret Misionara Milosrđa, Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Nije prihvaćen Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.
19 Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 9. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI Molimo da se jasnije definira obrok/paket i kako je zamišljena podjela obroka/paketa – u svakom slučaju smatramo da pomoć mora biti neprimjetno uklopljena u postojeću školsku kuhinju kako bi se zaštitilo dostojanstvo djece koja će tu pomoć primati. Prihvaćen U okviru ovog Poziva vršit će se podjela obroka/paketa koji podrazumijevaju kvalitetnu, raznovrsnu, količinski i nutritivno dostatnu prehranu učenika, s optimalnom količinom kalorija koja omogućuje nesmetano obavljanje njegovih školskih aktivnosti, sukladno Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi te s najviše 1,4 % udjela kuhinjske soli u kruhu i pekarskim proizvodima. Prehrana odnosno podjela obroka/paketa za najpotrebitiju djecu predviđena je na način na koji je prehrana u školi kao partneru svakodnevno organizirana.
20 Društvo Crvenog križa Istarske županije NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 9. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI Projekti na koje se odnosi Nacrt poziva su projekti osiguranja školske prehrane, te obzirom da je osim podjele paketa na drugim lokacijama predviđena i mogućnost podjele obroka u školama, za takvu vrstu podjele najprikladnije je pokrivanje troškova školskog obroka za korisnike projekta školama koje osiguravaju obrok. Na taj je način izbjegava se stigmatizacija korisnika, koji na taj način u odnosu na drugu školsku djecu koja dobivaju istu vrstu obroka u školskoj kuhinji, ostaju anonimni. (Strategija Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.); Načelo nestigmatizacije) Prihvaćen Prilikom prijave samog projekta te njegove daljnje provedbe prijavitelj i partneri trebaju voditi računa doprinosi li projekt jednakim mogućnostima, sprječavanju bilo kakve diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi te zaštiti dostojanstva najpotrebitijih osoba, u ovom slučaju prvenstveno školske djece. Po pitanju podjele hrane u obliku obroka ili paketa, isto će biti moguće u prostorijama škole koje su u svojstvu partnera, odnosno na drugim lokacijama, pod uvjetom da je takva lokacija jasno obrazložena te čime se ujedno poštuje dostojanstvo djece kao krajnjih primatelja pomoći. Zaštita djece te njihova anonimnost osigurani su odredbom čl. 19 Uredbe br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Fondu europske pomoći za najpotrebitije.
21 Hrvatski Crveni križ NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 10. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI   Administrativni troškovi, troškovi prijevoza i troškovi skladištenja navedeni pod točkama 2, 3 i 4, limitirani u zbroju do 5% iznosa utrošenog na nabavu hrane, smatramo premalim za uspješnu provedbu projekta. Smatramo da bi se trebali izjednačiti s iznosom tih troškova u tekućem programu školske prehrane. Nije prihvaćen Za potrebe ovog Poziva koristi se tumačenje Uredbe br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o Fondu europske pomoći za najpotrebitije tj. odredbe čl. 26 st. 2 točka c) koja govori kako administrativni troškovi i troškovi prijevoza i skladištenja koje snose partnerske organizacije mogu iznositi najviše do 5 % iznosa koji se odnosi na troškove kupnje hrane. Kako je riječ fiksnoj stopi, traženi iznos nije moguće povećavati. Međutim, određena sredstva za potporu provedbi projektnih aktivnosti biti će dostupna i iz Tehničke pomoći, sukladno uvjetima Poziva.
22 Društvo Crvenog križa Istarske županije NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 10. PRIHVATLJIVI TROŠKOVI   Sukladno komentaru na članak 9. u prihvatljive troškove potrebno je uz nabavu (kupnju) hrane naznačiti da je prihvatljiv trošak onaj školskog obroka prema cjeniku škole u kojoj ga korisnik dobiva. Djelomično prihvaćen Primjeri prihvatljivih troškova bit će definirani natječajnom dokumentacijom, a prijavitelj će svaki trošak, sukladno uputama za popunjavanje prijavnog obrasca morati detaljno obrazložiti kako bi isti bio prihvaćen. Također napominjemo kako je prehrana za najpotrebitiju djecu predviđena na način na koji je prehrana u školi kao partneru organizirana.
23 Istarska županija NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 11. GEOGRAFSKAOGRANIČENJA Komentar kao pod člankom 8. Djelomično prihvaćen Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.
24 Hrvatski Crveni križ NACRT SAŽETKA POZIVA U OKVIRU OPERATIVNOG PROGRAMA ZA HRANU I/ILI OSNOVNU MATERIJALNU POMOĆ ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. „OSIGURAVANJE ŠKOLSKE PREHRANE ZA DJECU U RIZIKU OD SIROMAŠTVA“, 11. GEOGRAFSKAOGRANIČENJA Komentar naveden za članak 8. vezano za geografsko ograničenje prihvatljivih partnera, te ovdje ponavljamo samo preporuku: HCK predlaže da se za referentni kriterij indeksa razvijenosti postave jedinice lokalne samouprave – gradovi I općine, kao osnivači javnih odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih škola) koji imaju indeks razvijenosti ispod 75%. Ovime nipošto ne dovodimo u pitanje županije kao prihvatljive prijavitelje projekta u partnerstvu sa školama u gradovima I općinama s indeksom razvijenosti do 75%. Osim navedenog, postavlja se pitanje je li smisleno ograničavati za područje provedbe programa prehrane školske djece financiranog od države upravo zato što se odnosi na djecu. Razumljivo je očekivanje da će bogatije jedinice lokalne i područne samouprave sudjelovati u sufinanciranju takvih programa ali kada se radi o djeci tu bi država trebala garantirati određeni minimum za svu djecu u potrebi bez obzira gdje živjela. I za djecu i za druge najsiromašnije smatramo da država treba postaviti neki minimum za područje čitave države i unutar toga odrediti teritorijalne prioritete s obzirom na indeks razvijenosti ili neki drugi kriterij. Djelomično prihvaćen Raspisivanjem poziva ˝Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva˝ za javna tijela – osnivače osnovnih škola u županijama s indeksom razvijenosti ispod 75%, osigurat će se prehrana u školama u 12 županija. Prema Operativnom programu za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014.-2020., jedan od zadanih kriterija za odabir partnerskih organizacija je i lokacija škole, s obzirom na indeks razvijenosti. Daljnju provedbu financiranja (za škole u ostalim županijama čijim se učenicima prehrana neće osigurati iz sredstava ovog natječaja) u planu je osigurati kroz nacionalna sredstva putem Zaklade „Hrvatska za djecu“.