Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KRISTINA PODOBNIK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU, Članak 10. Prema tablici prevođenja u Prilogu Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (NN 22/2024), radno mjesto Rukovoditelj (načelnik) službe/odjela za unutarnju reviziju prevedeno je kao radno mjesto Voditelj ustrojstvene jedinice 2 tj. rukovodeće mjesto treće razine. U članku 9. Uredbe o nazivima radnih mjesta(...), uvjet za ovo radno mjesto je najmanje 4 godine radnog iskustva. U Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru (i ovom trenutno na snazi i u ovom prijedlogu izmjena), za radno mjesto rukovoditelja unutarnje revizije uvjet je najmanje 5 godina radnog iskustva. U ovim izmjenama zakona navedeno da poseban propis može drugačije odrediti potrebne godine radnog iskustva - podrazumjeva li to Uredbu o nazivima radnih mjesta(...)? No, ako Uredba o nazivima radnih mjesta(...) već određuje 4 godine, zašto onda ne bi to bio i u ovom Zakonu uvjet potrebnog radnog iskustva? Također, kada pogledamo Uredbu o nazivima radnih mjesta (...) proizlazi da je više godina iskustva (5 godina) potrebno za radno mjesto specijalista za reviziju (prema čl. 10. i čl. 11.) nego za radno mjesto rukovoditelja unutarnje revizije (4 godine), što je nekako nelogično - da je više godina iskustva potrebno za nerukovodeće mjesto nego za rukovodeće mjesto u istoj jedinici za unutarnju reviziju. Primljeno na znanje U Nacrtu prijedlogu Zakona propisani su uvjeti za rukovoditelja unutarnje revizije koji uključuju najmanje pet godina radnog iskustva. Traženo radno iskustvo za rukovoditelje unutarnje revizije od najmanje pet godina propisano je još od 2006. godine kada je usvojen Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, broj 141/06). Zadržavanjem traženog broja godina radnog iskustva želi se dati važnost položaju rukovoditelja unutarnje revizija unutar institucije.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU UNUTARNJIH KONTROLA U JAVNOM SEKTORU, Članak 18. I ovim bi putem još jednom pozdravili brisanje odredbe prema kojoj je povjerljiva osoba, imenovana temeljem zakona kojim je uređeno prijavljivanje nepravilnosti i zaštita prijavitelja nepravilnosti, ujedno i osoba za nepravilnosti u slučajevima određenim trenutno važećim Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru. Također, iako vidimo prostora za bolju formulaciju odredbe, pozitivnom promjenom smatramo da je dosadašnji članak 43. stavak 6. prethodno navedenog Zakona izmijenjen na način da u Prijedlogu zakona glasi: „(7) Zaposlenicima institucije koji prijave nepravilnost jamče se prava sukladno zakonu kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti u skladu i pod uvjetima propisanima navedenim zakonom." Međutim, s obzirom da je ta odredba sadržana u članku kojim se, između ostalog, uređuje pitanje imenovanja osobe za nepravilnosti i obveza te osobe vezano uz prijave o nepravilnostima koje ista zaprima upravo temeljem Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, vjerujemo da bi se predloženu odredbu, i u ovom unaprijeđenom obliku, ipak moglo pogrešno tumačiti, odnosno da se istom, zbog načina na koji je koncipirana (odmah se uvodno ističe da se zaposlenicima institucije jamče prava), šalje pogrešna poruka da će prava iz ZZPN-a uživati i oni zaposlenici koji prijave nepravilnost putem osobe za nepravilnosti imenovane temeljem Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, a ne povjerljivoj osobi imenovanoj kod poslodavca temeljem odredbi ZZPN-a. Naime, kao što smo prethodno ukazali kroz rad u Radnoj skupini, prema ZZPN-u pravo na zaštitu iz članka 11. tog Zakona pripada isključivo osobama koje su, pored toga što ispunjavaju uvjet materijalnog i personalnog područja primjene ZZPN-a (što može biti predmetom prijave nepravilnosti i tko može biti prijavitelj), podnijele prijavu u skladu s odredbama ZZPN-a, odnosno sustavom unutarnjeg ili vanjskog prijavljivanja nepravilnosti ili su javno razotkrile nepravilnost (pod uvjetima propisanim člankom 26. stavkom 2. ZZPN-a), a da su sustavi unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja nepravilnosti predviđeni prvenstveno s ciljem omogućavanja sigurnog prijavljivanja nepravilnosti i zaštite prijavitelja. Prema tome, podnošenje prijave nepravilnosti osobi za nepravilnosti imenovanoj temeljem Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru ne smatra se jednim od izrijekom navedenih (sigurnih) načina prijavljivanja nepravilnosti po ZZPN-u niti je ZZPN-om predviđena mogućnost da se posebnim zakonima način prijavljivanja nepravilnosti drugačije uredi. Slijedom navedenog, a kako bi se izbjeglo moguće pogrešno tumačenje da će zaštitu po ZZPN-u uživati i oni zaposlenici koji prijave podnesu osobi za nepravilnosti ukoliko ispunjavaju i sve ostale uvjete iz ZZPN-a, predložili smo tu odredbu preformulirati, na način da ista glasi: „(7) Zaposlenici institucije koji prijave nepravilnost u skladu i pod uvjetima propisanim zakonom kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti, imaju pravo na zaštitu predviđenu tim zakonom." Također, iako to nije predmet uređenja Prijedloga zakona, ukazali smo da bi, radi učinkovitije primjene Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru u cjelini i ZZPN-a, bilo poželjno educirati osobe za nepravilnosti o tome što prethodno navedena odredba zapravo znači u praksi, kako bi te osobe mogle prepoznati prijave koje ulaze u materijalno i personalno područje primjene ZZPN-a i uputile zaposlenike koji im se obraćaju na odgovarajuće, ZZPN-om propisane kanale prijavljivanja nepravilnosti, ukoliko žele uživati zaštitu po ZZPN-u. U tom kontekstu ukazujemo i na članak 22. stavak 5. ZZPN-a koji glasi: „(5) Ako je prijavu nepravilnosti kod poslodavca zaprimila osoba koja nije nadležna za postupanje po prijavi nepravilnosti, ista ju je dužna bez odgode i bez izmjena proslijediti povjerljivoj osobi uz zaštitu identiteta prijavitelja nepravilnosti i povjerljivosti podataka iz prijave." Prihvaćen Članak 18. stavak 7. glasi: “Zaposlenici institucije koji prijave nepravilnost u skladu i pod uvjetima propisanim zakonom kojim je uređena zaštita prijavitelja nepravilnosti, imaju pravo na zaštitu predviđenu tim zakonom."