Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | DANIJEL PUPEK | JAVNO SAVJETOVANJE O PRAVILNIKU O UTVRĐIVANJU ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA VOJNU SLUŽBU | U ovom zakonu se ni na kojem mjestu ne spominju zdravstveni uvjeti za temeljno vojno osposobljavanje. Kada će to biti objavljeno? | Nije prihvaćen | Zdravstveni uvjeti za temeljno vojno osposobljavanje bit će propisani posebnim pravilnikom |
| 2 | DAMIR PAVEŠIĆ | JAVNO SAVJETOVANJE O PRAVILNIKU O UTVRĐIVANJU ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA VOJNU SLUŽBU | Naime u Pravilniku za provedbu zdravstvene sposobnosti spominju se pregledi samo za osobe na poslovima vozača. Smatram da to nije dovoljno već da treba omogućiti i provedbu pregleda svim vojnim osobama koje su stekle prava upravljanja s vozilma C, C i E ili neke druge kategorije, a nisu na mjestu vozača. To predlažen iz razloga što dobar dio vojnika s vremenom prijeđe iz kategorije vojnika u kategoriju dočasnika i to na mjesta koja najčešćče nisu vozačka, ali vještina koju su stekli u upravljanju vozilima je ostala. Ukoliko ne omogućimo i tim pripadnicima upućivanje na zdravstvene preglede izgubimo dobar dio vojnih osoba koje smo prethodno upućivali na C kategoriju i potrošili i vrijeme i novce na njihovo osposobljavanje, a oni pak po isteku valjanosti zdravstvenog pregleda za vozača više ne smiju upravljati vozilom C kategorije. | Nije prihvaćen | Prijedlog pravilnika uređuje utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu vojnih osoba prema kategorijama vojno stručnih specijalnosti i prema opisu dužnosti i poslova za ustrojbeno mjesto na kojem je pojedini djelatnik raspoređen, što se odnosi i na navedene poslove vozača. Predloženo je izvan okvira primjene ovog Pravilnika. |
| 3 | GORKI BAJRIĆ | JAVNO SAVJETOVANJE O PRAVILNIKU O UTVRĐIVANJU ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA VOJNU SLUŽBU | Poštovani, ovim putem podnosim prigovor u javnom savjetovanju o Prijedlogu pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, s posebnim osvrtom na najavljene promjene koje se tiču obveznog služenja vojnog roka i civilne službe. 1. Prisilni rad nije u skladu s Ustavom ni temeljnim pravima Iako je rad u okviru vojne ili civilne službe predviđen kao plaćen, smatram da je svaka vrsta prisilnog rada, bez mogućnosti slobodnog izbora, protivna temeljnim ljudskim pravima i slobodama zajamčenim Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama. Uvođenje obveznog rada, čak i uz naknadu, nije prihvatljivo ni moralno opravdano u 21. stoljeću, osim u iznimnim okolnostima jasno definiranim zakonom (ratno stanje, velike prirodne nepogode i sl.). 2. Neprihvatljivo je da oni koji su izbjegli služenje vojnog roka sada planiraju njegovo ponovno uvođenje Smatram duboko nemoralnim i neetičkim da osobe koje su same izbjegle služenje vojnog roka sada zagovaraju ili planiraju ponovno uvođenje iste obveze za nove generacije. Takav pristup nije u skladu s načelima jednakosti, pravednosti i odgovornosti prema društvu. 3. Diskriminacija civilne službe i prigovora savjesti Pravo na prigovor savjesti i civilnu službu dio je međunarodnih standarda ljudskih prava i mora biti ravnopravno tretirano s vojnom službom. Međutim, najave da će civilna služba trajati duže, biti slabije plaćena ili da neće donositi jednake benefite kao vojni rok predstavljaju oblik diskriminacije i produbljuju društvene podjele. Takva praksa obeshrabruje građane u ostvarivanju prava na prigovor savjesti i nije u skladu s načelima zabrane diskriminacije i jednakosti pred zakonom. 4. Umjesto civilne službe – rad na civilnoj zaštiti Predlažem da se umjesto koncepta civilne službe, koji često podrazumijeva nejasne i diskriminirajuće uvjete, razvija i potiče uključivanje mladih u sustav civilne zaštite. Civilna zaštita je od javnog interesa, temelji se na načelima humanosti i zabrane diskriminacije, a aktivnosti u tom sustavu izravno doprinose sigurnosti i dobrobiti zajednice, osobito u kriznim situacijama kao što su prirodne katastrofe ili druge izvanredne okolnosti. Time bi se mladima omogućilo da kroz korisno i smisleno društveno djelovanje doprinesu zajednici, bez kršenja svojih moralnih ili vjerskih uvjerenja. Zaključak Pozivam nadležne da u izradi pravilnika i budućih zakonskih rješenja uvaže ustavne i međunarodne standarde, osiguraju ravnopravnost svih građana, zaštite pravo na slobodu izbora te omoguće da civilna služba i civilna zaštita budu istinski ravnopravne i društveno korisne alternative vojnoj službi. S poštovanjem, Gorki Bajrić | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovog Pravilnika |
| 4 | PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA | JAVNO SAVJETOVANJE O PRAVILNIKU O UTVRĐIVANJU ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA VOJNU SLUŽBU, PRAVILNIK O UTVRĐIVANJU ZDRAVSTVENE SPOSOBNOSTI ZA VOJNU SLUŽBU | Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl.22.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova ( NN 82/08 i 69/17), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Prijedlog pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uključila se u javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za vojnu službu (dalje: Pravilnik). Opis savjetovanja: Ovaj Pravilnik donosi se na temelju članka 123. stavka 6. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23 i 14/24). Uređuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu te osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija koje utvrđuju zdravstvenu sposobnost za vojnu službu. Ovim Pravilnikom uređuje se i način, kriteriji i ovlasti za utvrđivanje zdravstvenih i psihičkih uvjeta za prijam u službu za zrakoplovno osoblje. Način, kriteriji i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za ugovorne pričuvnike na odgovarajući način se primjenjuju kod utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za razvrstanu pričuvu. Ovaj Pravilnik uređuje i periodične preglede djelatnih vojnih osoba kojima se utvrđuje zdravstvena sposobnost za djelatnu vojnu službu. Za djelatne vojne osobe koje se upućuju u NATO i EU operacije i misije predlaže se da se za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti prihvaća prethodno donesena ocjena zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu te se ovim Pravilnikom drugačije određuje i način obavljanja zdravstvenih pregleda državnih službenika i namještenika u Oružanim snagama Republike. Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica ukazuje na tekst istoga nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti s čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor ( NN 74/15). Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom predmetni Pravilnik uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl.43 Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08 i 69/17) propisano je: „ Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod“. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatra, između ostaloga, i pravilnik. U čl.13.Jedinstvenih metodološko- nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je sljedeće: „1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koriti rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. 2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. 3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovog članka može glasiti: „ Izrazi koji se koriste u ovom propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod“. Pravobraniteljica kontinuirano prati aktivnosti vezane za povećanje broja žena u oružanim snagama te daje preporuke u tom smjeru. Pravobraniteljica je mišljenja da indikatori rodno osjetljivog pristupa trebaju započeti već na jezičnoj razini te, stoga, predlaže da se predmetni Pravilnik uskladi sa gore navedenim odredbama. S poštovanjem Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dipl. iur. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 5 | MARICA ŽUGEC | II. VRSTE I SADRŽAJ ZDRAVSTVENIH PREGLEDA, Članak 15. | Poštovani! Predlažem da se razmotri mogućnost dopune članka 15. u točki 7. za pripadnike OS RH koji su raspoređeni na u/m vatrogasaca/vatrogasnih spasioca, budući da su prema opisu poslova izloženi su posebnim uvjetima rada. | Prihvaćen | Prihvaća se |