Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | BORNA MAZIJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Poštovani, Citiram: "Parlamentarna skupština Vijeća Europe, u Preporuci broj 1572 (2002.) iznosi kako bi Vijeće ministara trebalo apelirati na države članice da pripadnicima i uposlenicima oružanih snaga dozvole organiziranje u zastupnička udruženja (s pravom pregovaranja o pitanjima koja se odnose na plaću i uvjete zapošljavanja), da ukinu ograničenja njihovog prava na udruživanje, ... , te da sva odgovarajuća prava ugrade u vojne propise". U prilog navedenom stavljam "Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama pripadnika oruzanih iz 2008. godine u izdanju OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava ODIHR, poglavlje 9. Vojni sindikati i udruženja, stranica 73. (dostupno na link: https://www.osce.org/files/f/documents/2/e/88573.pdf) Na kraju 9. poglavlja nalaze se "preporuke". S poštovanjem. | Nije prihvaćen | Nije predmet predloženog zakona |
| 2 | LANA TROGRLIĆ RUBIL | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Predlažem da se članak 96, stavka 2 koja glasi "Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatu za časnika – doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete" izmijeni, te se prepravi u "časnicima-doktorima medicine specijalistima grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete". Time bi se uklonila nepravda kojom liječnici specijalisti medicine koji su u sustavu već niz godina imaju manji čin od liječnika specijalista koji tek ulaze u sustav. Primjerice, djelatna sam vojna osoba već 10 god.,osobnog čina satnik, a specijalist sam grane medicine 3 god.te sam još uvijek istog čina, a liječnik specijalist grane medicine koji tek ulazi u sustav dobije čin veći od moga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | DANIJEL KARDOŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Komentar i prijedlog na članak 45, stavka 3, Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske: "Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatu za časnika – doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete." Naime, višegodišnji specijalisti medicine koji su u sustavu prije uvođenja ove izmjene u trenutni Zakon su uskraćeni za isto pravo dodijele čina bojnika/kapetana korvete unazad već skoro 5 godina. Kako i sam pripadam toj skupini predlažem da se isti članak, odnosno stavak članka prilagodi svim specijalistima medicine u OS RH, kako bi se ispravila nepravda prema liječnicima, višegodišnjim časnicima koji su specijalisti medicine i koji su kao takvi ušli u sustav prije donošenja ovog zakona ili su u međuvremenu postali specijalisti grane medicine . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | MARICA ŽUGEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Predlažem da se članak 107. dopuni novim stavkom 5. koji glasi: "Ukupna godišnja službena ocjena čini zbroj svih pojedinačnih ocjena." Radi same svrhe, smisla i objektivnosti ocjenjivanja, potrebno je sve pojedinačne ocjene vrednovati jednako prilikom donošenja godišnje službene ocjene. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba nije u Nacrtu prijedloga zakona. Ova problematika uređena je Pravilnikom o ocjenjivanju djelatnih vojnih osoba (“Narodne novine”, broj 114/14, 134/15, 5/17, 26/19 i 20/20) |
| 5 | MARICA ŽUGEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Predlažem da se posebno uredi članak 64. i slijedno ostali članci vezanih za status raspolaganja budući da je u Zakonu o državnim službenicima u Glavi X. propisano da se institut raspolaganja koristi ukidanjem državnog tijela uz preuzimanje poslova tijela u drugi državno tijelo. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba nije obuhvaćena Nacrtom prijedloga zakona. |
| 6 | VANJA HORNJAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Pridružujem se komentarima Centra za ekonomsko obrazovanje: I. Ključni ciljevi temeljnog vojnog osposobljavanja, prvenstveno popuna djelatnih i pričuvnih postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske, mogu se ostvariti uvođenjem primjerenih (tržišnih) naknada za ročnike koji dragovoljno pristupaju vojnom osposobljavanju. Rezultati anketiranja koja Ministarstvo obrane provodi na reprezentativnom uzorku novaka pri uvođenju u vojnu evidenciju to potvrđuju. Prilikom anketiranja koje je provedeno 2024. godine, na pitanje da odaberu do 3 (tri) najznačajnija razloga koja bi ih potaknula na bilo koju vrstu vojne službe, 59,8% novaka odabralo je “primjerena mjesečna novčana naknada”. Rezultati svih provedenih anketiranja od 2018. godine na dalje pokazuju da je primjerena mjesečna novčana naknada glavni motivacijski čimbenik novaka za bilo koju vrstu vojne službe (Izvor: https://ceo.hr/imamo-dokument-morh-a-cak-60-mladica-bi-sluzilo-vojsku-da-ih-se-plati-kako-spada/). Upućivanje ročnika na služenje vojnog roka, odnosno na dragovoljno vojno osposobljavanje, odnosno na temeljno vojno osposobljavanje je jedna od vrsta vojne službe koja je propisana člankom 26. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (odnosno nacrtom prijedloga izmjena i dopuna istog), čiji naslov glasi: “Pristup u službu”. Između 2025. i 2032. godine, oko 40-45 tisuće građana godišnje će navršiti 18. godinu života (Izvor: Državni zavod za statistiku, Živorođeni prema spolu i mjesecu rođenja) te postati vojni obveznici. Od tog broja, oko 20-23 tisuće godišnje podliježe uvođenju u vojnu evidenciju po osnovi spola. S obzirom da se u vojnu evidenciju uvode gotovo isključivo muškarci vojni obveznici, rezultati anketiranja koja provodi MORH jasno ukazuju na potencijal od 12 do 14 tisuće muškaraca vojnih obveznika (59,8% anketiranih novaka X broj novaka koji podliježu uvođenju u vojnu evidenciju) koji bi svake godine pristupili dragovoljnom vojnom osposobljavanju kao jednoj od vrsta vojne službe, pod uvjetom da im se plati primjerena novčana naknada. Ovom broju valja pridodati i žene vojne obveznike koje bi dragovoljno pristupile, ali rezultati anketiranja nisu reprezentativni za sve žene vojne obveznike budući da nisu obveznici uvođenja u vojnu evidenciju. 4000 ročnika godišnje dovoljan je broj da se popune i potrebe za djelatnu vojnu službu, ali i potrebe za pričuvu (Izvor: Ivan Anušić, Ministar obrane Republike Hrvatske, 23.04.2025. https://morh.gov.hr/vijesti/13386). Prema tome, nedvojbeno je da se potrebe Oružanih snaga za djelatnu vojnu službu, ali i pričuvu mogu višestruko ispuniti modelom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, uz uvjet da se ročnicima plati primjerena mjesečna naknada. II. Obvezno temeljno vojno osposobljavanje krši načelo socijalne pravde kao najvišu vrednotu ustavnog poretka i temelja za tumačenje Ustava propisanog člankom 3. Ustava, te načelo pravednosti poreznog sustava i dužnosti sudjelovanja svakoga u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima propisanog člankom 51. Ustava. Svaka vlada ima u biti dva načina za ostvarenje nekog cilja, bilo da se radi o izgradnji autoceste ili pričuvnog sastava oružanih snaga. Može pristupiti tržištu te (za)kupiti potrebnu opremu i radnu snagu, ili može oduzeti opremu i prisiliti ljude da rade dok posao ne bude završen. U prvom slučaju, troškove izgradnje autoceste ili pričuve snosi cijelo društvo putem nenamjenskih poreza prikupljenih za financiranje projekta. U drugom slučaju, troškove potrebnih dobara i usluga plaćaju samo oni kojima je oduzeta imovina ili koji su prisiljeni raditi. Oni plaćaju porez kojim financiraju projekt, premda se taj porez plaća i prikuplja u naravi – poput srednjovjekovne naturalije i tlake, ili nacionalizacije i obveznih otkupa poljoprivrednih dobara koje je poslije Drugog svjetskog rata provodila Jugoslavija. Iako se porezi koji se prikupljaju u naravi ne iskazuju prema uvriježenim standardima proračunskog računovodstva (iako se, primjerice, primici u naravi poput korištenja službenog automobila iskazuju), za obveznike njihovog plaćanja predstavljaju trošak koji je jednako stvaran kao i porez u novcu (novac je u osnovi sredstvo razmjene usluga i dobara). Naime, ne postoji besplatan ručak – svako dobro koje država pruža građanima, radilo se o prometnici, bolnici, pravosudnom sustavu, javnoj upravi ili obrani, netko mora platiti u cijelosti. Cijena obrane koja zahtijeva službu 4000 ročnika godišnje s obvezom daljnje službe po potrebi u pričuvnom sastavu je iznos za koji bi 4000 ročnika dragovoljno, bez prisile pristupilo vojnom osposobljavanju. Ono što predloženi model temeljnog osposobljavanja omogućava je redistribuciju troškova obrane sa šireg društva na pružatelje obrane (ročnike) – međutim, to nimalo ne umanjuje troškove obrane. Novac koji šira javnost štedi kroz manju poreznu obvezu u modelu obveznog vojnog roka ili temeljnog vojnog osposobljavanja naspram tržišnog rješenja poput dragovoljnog vojnog osposobljavanja nije pao s neba, nego je to vrijednost koja je oduzeta ročnicima kroz njihov prisilni rad. Ukratko, potplaćeni su. Obvezna vojna služba je porez u naravi. To je konsenzus ne samo ekonomske struke, nego i trećeg poglavlja Gatesove komisije za proučavanje prelaska na dragovoljnu vojsku (Izvor: https://www.nixonfoundation.org/wp-content/uploads/2012/01/The-Report-Of-The-Presidents-Commission-On-An-All-Volunteer-Armed-Force.pdf). Spomenuta komisija, koja je jednoglasno prihvatila izvješće koje opisuje obveznu vojnu službu kao porez, nije bila sastavljena samo od ekonomista poput Miltona Friedmana (budućeg dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju) i Alana Greenspana (budućeg guvernera američke središnje banke), nego i generala Alfreda Gruenthera i Laurisa Norstada – Vrhovnih zapovjednika NATO-a za Europu. Predloženi model temeljnog vojnog osposobljavanja omogućuje osobama koje npr. kao predsjednici Vlade ili Sabora primaju neto plaću čiji iznos prelazi 5.500 eura mjesečno, a nikada nisu služile u Oružanim snagama, da uživaju obranu koju će im pružati ročnici i pričuvnici koji će biti prisiljeni na vojnu službu za manje od iznosa naknade po kojoj bi dragovoljno služili. Umjesto da šira javnost koja uživa obranu plati malo veće poreze kako bi financirali tržišne naknade dragovoljnim ročnicima, u predloženom modelu TVO-a bi prisilni ročnici koji primaju 1.100 eura mjesečno prisilnom službom subvencionirali obranu sugrađanima koji primaju i po pet puta veće plaće od njih. Niti jedan porez nije savršen, ali teško je zamisliti način raspodjele troškova obrane, ili bilo kojeg javnog dobra, koji se više kosi s načelima socijalne pravde, pravednosti i jednakosti odnosno dužnošću svakoga da sudjeluje u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. III. Ukupni troškovi predloženog modela temeljnog vojnog osposobljavanja su veći od ukupnih troškova modela dragovoljnog vojnog osposobljavanja koji bi osigurao isti broj ročnika i pričuvnika. Naime, osim direktnih troškova koje TVO uzrokuje za porezne obveznike općenito te za prisilne ročnike i pričuvnike kroz porez u naravi opisanog u točki II., TVO uzrokuje indirektne troškove koji proizlaze iz centralnog planiranja, neefikasne alokacije radne snage, poremećaja na tržištu rada, neselektivnosti te poticanja aktivnosti izbjegavanja TVO-a fingiranjem zdravstvene nesposobnosti i prigovora savjesti, upisivanjem studija i/ili odlaska u inozemstvo itd. Ministar obrane navodi da poslodavac neće moći zaposlenom ročniku dati otkaz. Ali ministar ne može prisiliti poslodavca da kao prvo uopće zaposli novaka. Svatko tko nije proveo cijeli radni vijek u Oružanim snagama, a bio je na tržištu rada dok je na snazi bila obveza služenja vojnog roka zna da će prvo pitanje poslodavca na razgovoru za posao ako se uvede TVO biti: “Jeste li regulirali vojnu obvezu”? Naime, poslodavcima nije u interes zasnivanje radnog odnosa s kandidatom za koji postoji 100% vjerojatnost da će tijekom prve godine rada nestati na razdoblje od 2-4 mjeseca. Radije će zaposliti starije kandidate ili pak strance koji nemaju obvezu TVO-a, zbog čega će mnogi novaci i do 16 mjeseci (do 12 mj. čekanje poziva + služba od 2-4 mj.) biti ograničeni na obavljanje privremenih poslova, nerijetko izvan struke za čije su školovanje upravo bili završili. Uzmimo kao primjer novaka koji je pri kraju studija psihologije, a koji bi se dragovoljno prijavio na vojno osposobljavanje odmah po završetku formalnog obrazovanja. Za razliku od modela dragovoljnog vojnog osposobljavanja, predloženim modelom TVO-a nije predviđena mogućnost izbora u koji će naraštaj novak biti upućen nego će možda čekati i do godinu dana da primi poziv. A što će raditi za to vrijeme? Ako bi želio raditi u sektoru ljudskih resursa neke velike kompanije, tko će ga zaposliti kada zna da će mu nestati na 2-4 mjeseca? Dok bi u sadašnjem, dragovoljnom sustavu on mogao odmah nakon diplome ići odslužiti vojsku i potom tražiti posao na neodređeno, po modelu koji predlaže MORH psiholog će do godinu dana voziti Glovo ili konobariti dok čeka poziv za vojsku i ne obavi TVO. A ako velika kompanija zbog svega navedenog zaposli radnika iz BiH ili Srbije, poslovne perspektive domaćeg psihologa će ostati narušene i nakon završetka TVO-a. S druge strane, ljudi koji bi inače već krenuli s radom će upisivati studije, odlaziti u inozemstvo te poduzimati druge aktivnosti izbjegavanja TVO-a. Vrijeme koje liječnik stažist ili specijalizant provodi “noseći grablje i motiku” u civilnoj službi plaćeno je duljim listama čekanja jer 3-4 mjeseca ne može raditi u bolnici. U situaciji dok država naveliko uvozi strane radnike radi obavljanja sezonskih poslova za 1250 i više eura mjesečno s uključnim smještajem i jednim ili dva obroka dnevno, nemjerljivo je štetno ali i krajnje cinično poremetiti građanima ulazak na tržište rada do godinu i pol kako bi bili prisiljeni na vojnu službu za 1100 eura mjesečno, nakon kojeg postaju razvrstani pričuvnici koji mogu do 55. godine života biti pozvani na daljnju službu u Oružanim snagama do 30 dana godišnje. Ovo su sve troškovi koje TVO uzrokuje. Oni se neće prikazati kao stavke TVO-a u državnom proračunu, ali će ih država svejedno platiti kroz skuplju proizvodnju robe i usluga, nedostatak radne snage, iseljavanje, skuplju i slabiju zdravstvenu i socijalnu skrb itd. Kao što ministarske i saborske plaće na padaju s neba, isto tako ne pada s neba služba ročnika i pričuvnika niti vrijeme provedeno čekajući vojni poziv. Netko to sve na kraju mora i platiti. IV. Nasuprot predloženom modelu temeljnog vojnog osposobljavanja, uvođenje primjerenih (tržišnih) naknada dragovoljnim ročnicima osiguralo bi ispunjavanje misije i ključnih ciljeva temeljnog vojnog osposobljavanja uz poštivanje načela slobode, jednakosti, ravnopravnosti spolova i poštivanja prava čovjeka kao najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske te temelja za tumačenje Ustava propisanih člankom 3. Ustava. Uvođenje obveze temeljnog vojnog osposobljavanja naspram mogućnosti dragovoljnog vojnog osposobljavanja ograničava slobodu i prava čovjeka. Primjerice, ročnici, kao pripadnici Oružanih snaga za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja, se ne mogu udaljiti iz zapovjedništva, postrojbe, odnosno ustanove Oružanih snaga bez dopuštenja nadređene osobe, čime se prisilnim ročnicima, bez mogućnosti iskazivanja slobodne volje dragovoljnim pristupanjem vojnom osposobljavanju, ograničavaju njihova Ustavom zajamčena prava na slobodno kretanje i biranje boravišta, napuštanja teritorija države i trajnog ili privremenog naseljavanja u inozemstvo, poduzetničku i tržišnu slobodu, rad i slobodu rada te slobodno biranje poziva i zaposlenja itd. Članak 47. stavak 1. Ustava propisuje da je vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana. Izvršenje modela dragovoljnog vojnog osposobljavanja te funkcioniranje djelatnog i pričuvnog sastava Oružanih snaga pokazuje da su građani i muškog i ženskog spola sposobni za vojnu službu te da su sposobni preuzeti i izvršavati dužnosti uvođenja u vojnu evidenciju, podlijeganja zdravstvenim i drugim pregledima te psihološkim ispitivanjima, novačenja i pristupanja dragovoljnom vojnom osposobljavanju te služenja u djelatnom i/ili pričuvnom sastavu Oružanih snaga. Članak 14. Ustava propisuje da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o (…) spolu, te da su svi pred zakonom jednaki. Žena vojna obveznica koja je sposobna za predloženi model temeljnog vojnog osposobljavanja imat će slobodu birati želi li preuzeti navedenu dužnost. Muškarac vojni obveznik koji je sposoban za temeljno vojno osposobljavanje neće imati istu slobodu. Prema tome, uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao zakonske obveze građana na temelju njihovog spola stavlja osobe u nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporedivoj situaciji po osnovi njihovog spola, što predstavlja izravnu diskriminaciju koja je zabranjena člankom 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Slijedom navedenog, a s obzirom da su sloboda, jednakost i ravnopravnost spolova najviše vrednote ustavnog poretka te temelj za tumačenje Ustava, zakonodavac nije ovlašten propisati predloženi model temeljnog vojnog osposobljavanja kao obvezu koja pripada građanima na temelju njihovog spola. V. Zaključno, model dragovoljnog vojnog osposobljavanje može osigurati misiju i ključne ciljeve jednako kao i temeljno vojno osposobljavanje, pod uvjetom da se ročnicima plati primjerena mjesečna naknada. U doba dok uvozni radnici obavljaju sezonske poslove za 1250 i više eura (Izvor: https://www.index.hr/vijesti/clanak/udarna-sezona-na-vratima-radnici-se-jos-traze-sobaricama-960-konobarima-1178-eura/2681407.aspx), zaključak o potrebi uvođenja obvezne vojne službe ročnika jer nema dovoljno dragovoljaca za 1000 eura mjesečno je poput zaključka o potrebi uvođenja tlake i kmetstva zato što nitko ne želi brati mandarine za dnevnicu od 20 eura. Iako bi plaćanje tržišne naknade ročnicima uzrokovalo veće proračunske troškove, ukupni troškovi takvog dragovoljnog modela su manji od predloženog modela TVO-a. Konačno, predloženi model TVO-a je u suprotnosti s najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske te bi njegova protuustavnost uzrokovala ne samo dodatne troškove u vidu plaćanja odštete za kršenje prava građana, nego i ozbiljno ugrozila provedbu planova Oružanih snaga u slučaju ukidanja spornih odredbi odlukom Ustavnog suda. Prisiljavanje ljudi da služe u OSRH kao ročnici i pričuvnici kad su pozvani na službu za naknadu koja je manja od iznosa one koja bi ih potaknula da služe dragovoljno nije u skladu s točkom 8.1. Nacrta prijedloga Dugoročnog plana razvoja OSRH 2025 – 2036., koja navodi da je cilj imati osposobljene i motivirane pripadnike Oružanih snaga te da će struktura plaća, dodataka na plaću i drugih prava biti u funkciji motiviranja za izvrsnost, preuzimanja odgovornosti i priznanja složenosti i posebnosti pojedinih dužnosti. Ročnik i pričuvnik koji služi u OSRH zbog straha od prekršajnopravnih ili kaznenopravnih sankcija ne može biti motiviran kao što je onaj koji se odlučio služiti dragovoljno. VI. Kao dodatak, valja napomenuti da bi se misija i ključni ciljevi TVO-a mogli ostvariti i na treći način, proširenjem odnosno preustrojem već postojeće ugovorne pričuve na način da u potpunosti zamijeni razvrstanu pričuvu. Dakle, pričuvnici bi dobili višegodišnje ugovore uz obvezu periodičke obuke u zamjenu za naknadu za pripravnost tj. s istim obvezama koje trenutno imaju razvrstani pričuvnici. S obzirom da uvođenjem ročnika u razvrstanu pričuvu završetkom vojnog osposobljavanja isti preuzimaju daljnje obveze sve do 55. godine svog života, nije logično vezati naknadu za vojno osposobljavanje za osnovicu ili plaću djelatne vojne osobe. Štoviše, bez obzira što zaposlenim pričuvnicima pripada pravo na naknadu plaće u punom iznosu (čiji trošak poslodavac može nadoknaditi podnošenjem zahtjeva MORH-u), ako je razvrstani pričuvnik npr. uplatio turističko putovanje koje neće moći konzumirati zato što je u međuvremenu primio poziv za vojnu vježbu, nitko mu neće nadoknaditi taj trošak (koji nije nastao njegovom vlastitom voljom, nego prisilnom naravi temeljnog vojnog osposobljavanja). Ali za potrebe rasprave o TVO-u možemo maksimalno pojednostaviti i reći: ne dovodimo u pitanje odluku stručnjaka u MORH-u da je najbolji način za ostvariti ciljeve OSRH-a ustroj razvrstane pričuve, koja će se po sili zakona puniti ročnicima koji neće ići u djelatne vojne osobe, te da je za tu svrhu potrebno povećati broj ročnika koji završe dvomjesečnu vojnu obuku na 4000 godišnje. Sve 5. Sve super. MORH još uvijek nije objasnio zašto to zahtijeva obvezni vojni rok/TVO i zašto bi model prisilne službe bio bolji nego da ročnici dobiju tržišnu naknadu za svoju službu (sve činjenice i okolnosti pokazuju da ne bi). | Nije prihvaćen | Predlagatelj je detaljno uredio temeljno vojno osposobljavanje u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani i u ovom zakonu koji uređuje prava vojnih osoba |
| 7 | TANJA BABIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Djelatnicima Oružanih snaga je zabranjeno sindikalno djelovanje, dok je presudama Europskog suda za ljudska prava presuđeno da takva zakonska praksa predstavlja kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima, dali Ministarstvo obrane kao odgovorna pravna osoba RH krši Europsku konvenciju i povelju Ujedinjenih naroda. Ustavom kao najvišem državnom aktu je propisano da se sindikat može ograničiti u vojsci i redarstvu ( dakle policija ) međutim djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova imaju nekoliko vrlo angažiranih reprezentativnih sindikata, jel ograničiti ne znači zabraniti. Zašto su pripadnici Oružanih snaga diskriminirani u tom kontekstu. Pripadnici OSRH su prije svega radnici koji uz težinu rada na sebe stavljaju i teret vojne službe, oni nebi trebali predstavljati društvene robove niti se radi o ljudima lišenima slobode da im se uskraćivaju ljudska prava kao sindikalno organiziranje. Sami sindikati bi uljevali još veće povjerenje u sustav i štitili bi sve pripadnike od bilo kakvog nezakonitog postupanja ili uskraćivanja radnih, materijalnih ili statusnih prava a bez da ulaze u vojne doktrine i radne procese. | Nije prihvaćen | Člankom 60. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se u Oružanim snagama i redarstvu može ograničiti sindikalno organiziranje što je Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kao posebnim zakonom i uređeno. Navedeno nije predmet predloženog zakona. |
| 8 | NENAD SAMARDŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | U prijedlogu izmjena nisam primijetio da su promijenjene odredbe o stegovnoj odgovornosti, osobito za ročnike na TVO. Ovo će u praksi stvoriti situaciju da zapovjednici jednostavno nemaju alat za korekciju odstupanja od vojne stege. Smatram da odredbe o stegovnim mjerama treba dopuniti, a onda posljedično i Pravilnik. Ne treba zaboraviti da dio onih koji dolaze na TVO neće biti previše oduševljen sa stegom i općenito službom, iskustva iz vremena obveznog služenja vojnog roka imamo. | Primljeno na znanje | Stručni nositelj izrade zakona već je priredio ovaj dio problematike |
| 9 | IGOR MINDOLJEVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | Europski sud za ljudska prava je presudama iz 2014. presudio da je zabrana sindikalnog organiziranja u vojsci u suprotnosti sa člankom 11. Europske konvencije o ljudskim pravima. Presude su Matelly vs France (10609/10) i ADEFDROMIL vs France (32191/09). Međutim, Republika Hrvatska i dalje ignorira presude, te člankom 15. izričito zabranjuje sindikalno organiziranje djelatnim vojnim osobama. Trebaju li pripadnice i pripadnici OSRH tužiti RH na Europskom sudu za ljudska prava kako bi se predmetni članak poništio? | Nije prihvaćen | Člankom 60. stavkom 3. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se u Oružanim snagama i redarstvu može ograničiti sindikalno organiziranje što je Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske kao posebnim zakonom i uređeno. Navedeno nije predmet predloženog zakona. |
| 10 | IVANA AŠPRIJAN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Pišem kao majka čiji sin je lani nakon četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja sa samo 18 godina odslužio dragovovljno TVO i sad je redovan student. S obzirom na prijedlog da se priznaje staž tijekom obveznog služenja TVO što podržavam, ujedno apeliram da se djeci koja su dragovoljno odslužila TVO također u staž prizna isto, bilo izmjenom ovog i drugih zakona ili uredbom (kao beneficirani ili sl.). Ako je potrebno, može ih se pozvati sve na dodatni kratki prijavak odsluženja koji bi im osigurao taj opravdano zasluženi benefit. Smatram duboko nepravednim da benefit staža ne bude priznat dragovoljnom služenju kad je priznat obveznom. Također vjerujem da se takav postupak argumentirano tumači opravdanim, razumnim i poštenim, poglavito s moralnog aspekta. Apeliram da se pronađe pravni način kojim bi se založilo za našu djecu koja su spremno dragovoljno odslužila za domovinu ne tražeći ništa. Time bi se pokazalo minimalno poštovanje malobrojnoj dragovoljnosti uoči povratka obveze. Jučer ste prezentirali da je dragovoljnih samo 11.485 u 18 godina što znači da se radi o financijski zanemarivoj stavci. Degradirajuće je zanemariti dragovoljce zbog vraćanja obveze. | Nije prihvaćen | Ovim se rješava za ubuduće za novu kategoriju osoba ročnika na temeljnom vojnom osposobljavanju. Za dragovoljne ročnika prava i obveze bile su uređene zakonom, provedbenim propisom i ugovorom |
| 11 | CENTAR ZA EKONOMSKO OBRAZOVANJE | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja oporezuje ročnike i buduće pričuvnike u naturi kroz njihovo prisilno služenje u Oružanim snagama. Prisiljeni su služiti za manje od iznosa naknade koja bi osigurala dovoljan broj dragovoljnih ročnika i pričuvnika. Time subvencioniraju obranu svim ostalim poreznim obveznicima. Iz tvrdnje da dragovoljnim vojnim osposobljavanjem nije osiguran dovoljan broj ročnika i pričuvnika NE PROIZLAZI zaključak da treba uvesti obvezni vojni rok odnosno temeljno vojno osposobljavanje. To je kao da prije 150 godina veleposjednik tvrdi da njegove nadnice ne osiguravaju mu dovoljan broj radnika pa je zato potrebno uvesti kmetstvo. Jedino što proizlazi je da su naknade, odnosno nadnice, preniske u odnosu na potreban broj ročnika/pričuvnika(/seljaka). Nije jasno zbog čega bi mladić trebao subvencionirati obranu nekome tko, primjerice, kao predsjednik Vlade zarađuje 5.600 eura mjesečno, umjesto da taj predsjednik Vlade kroz nenamjenske poreze plati ročniku i pričuvniku tržišnu cijenu usluge koju mu pruža kroz službu u Oružanim snagama. Navodite da poslodavac neće moći zaposlenom ročniku dati otkaz. Ali ne možete prisiliti poslodavca da ga kao prvo uopće zaposli. Kada je na snazi bila obveza služenja obveznog vojnog roka, razgovori za prvi posao su najčešće počeli pitanjem: "Jeste li regulirali vojnu obvezu"? Poslodavci će preferirati kandidate koji su već odslužili TVO ili žene ili pak strance koji nemaju dotičnu obvezu. Ova ironija koja bi bila posljedica prijedloga MORH-a je tim više cinična u situaciji kada se iz iste Vlade može slušati o nedostatku radne snage i potrebama uvoza stranih radnika. Tako će mnogi, uključujući i oni koji bi inače po sadašnjim uvjetima dragovoljno se odazvali na vojno osposobljavanje, biti svedeni na obavljanje privremenih poslova, nerijetko izvan vlastite struke, i preko godinu dana dok čekaju poziv i ne obave TVO. Ukupni troškovi obveznog vojnog roka odnosno temeljnog vojnog osposobljavanja su veći od iznosa koji je prikazan kroz proračun zato što se porezi koji se prikupljaju i plaćaju u naravi ne prikazuju prema trenutnim standardima proračunskog računovodstva. Ne postoji besplatan ručak. Stvarna cijena TVO-a 4000 ročnika godišnje je iznos naknade po kojoj bi tih 4000 ročnika služilo dragovoljno. Prisiljavanjem ih da služe za manji iznos se ne smanjuje trošak TVO-a, nego se trošak prebacuje nerazmjerno na ročnike koji prisilnim radom subvencioniraju sve ostale porezne obveznike. Nadalje, ukupnim troškovima TVO-a treba dodati troškove koji proizlaze iz neefikasne alokacije radne snage (zbog poremećaja na tržištu rada, neselektivnosti ročnika itd.), fingiranja zdravstvene nesposobnosti i prigovora savjesti, upisivanja studija i/ili odlazak u inozemstvo radi izbjegavanja TVO-a itd. Svi ovi problemi, koji donose stvarne troškove za državu (iako nisu vidljivi kao stavke u proračunu), nestaju s tržišnim rješenjem. Problem obveznog vojnog roka odnosno TVO-a je problem svakog centralnog planiranja ekonomije: niti jedan birokrat nikada neće imati sve informacije koje ima svaki pojedinac. Poslovni sposobni građani mogu donositi najbolje odluke za vlastiti interes, a promicanjem vlastitog interesa često promiču interes društva efektivnije nego oni kojima je to bio primarni cilj. SAD nije ukinuo obvezni vojni rok zato što su postali dovoljno bogati da prijeđu isključivo na dragovoljnu vojsku, nego jer su poslušali ekonomiste koji su uspjeli objasnili da je jeftnije prijeći na dragovoljni sustav *uz zadržavanje jednakih sposobnosti oružanih snaga*. Kada institucije poput IFO-a govore o tome koliko bi obvezni vojni rok koštao domaću ekonomiju, govore o trošku POVRH onoga koji bi osigurao JEDNAKU SPOSOBNOST oružanih snaga dragovoljnim putem. Republika Hrvatska bi mogla postići ne samo jednaku obrambenu sposobnost, nego i jednak broj godišnje obučenih ročnika i pričuvnika uz manje troškove uvođenjem adekvatnih naknada za dragovoljno služenje. Time bi državi ostao višak vrijednosti koji bi mogla uložiti u bilo što, pa tako i u primjerice bolje opremanje Oružanih snaga. | Nije prihvaćen | Iznijete konstatacije nisu točne. Predlagatelj je detaljno uredio temeljno vojno osposobljavanje u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrani i u ovom predloženom zakonu koji uređuje prava vojnih osoba |
| 12 | ĐURO PAŽIN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM | Predlaže se izmjena Članka 83. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske koji nije uvršten u Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, a koji se odnosi na slijedno-rastuću časničku izobrazbu. Treća crtica prvog stavka Članak 83. govori kako samo časnici koji su završili intergransku zapovjedno-stožernu školu mogu biti promaknuti u čin brigadira/kapetana bojnog broda, što diskriminira i stavlja u neravnopravan položaj ostale časnike koji su završili Izobrazbu časnika u funkcionalnom području koja je također treća razina školovanja. Zakonom nije predviđeno ni promicanje časnika koji su završili gransku školu u inozemstvu, međutim, časnici sa završenom tom vrstom izobrazbe mogu biti promaknuti u čin brigadira/kapetana bojnog broda. Predlaže se da treća crtica prvog stavka Članka 83. za treću razinu glasi: „– treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate i u čin brigadira/kapetana bojnog broda“ U skladu s ovim prijedlogom predlaže se i brisanje Članaka 83. prijelaznih i završnih odredbi propisanih u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine 30/2018) koje glase: „Članak 83. (1) Časnici službi i struka koji su stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za upućivanje na treću razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe mogu biti upućeni na tu izobrazbu neovisno o godinama života najkasnije do 31. prosinca 2019. (2) Časnici koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili treću razinu slijedno rastuće časničke izobrazbe u funkcionalnom području mogu biti promaknuti u čin brigadira/kapetana bojnog broda i bez završene vojne izobrazbe iz članka 32. ovoga Zakona.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | MARICA ŽUGEC | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE | prijedlog izmjene za stavak 2. "Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, pričuvnici koji podliježu obvezi služenja u pričuvnom sastavu, ugovorni pričuvnici, kadeti te ročnici.“. | Nije prihvaćen | Predloženim tekstom Nacrta prijedloga zakona jasno se definira mirnodopski sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske. |
| 14 | NENAD SAMARDŽIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 8. | Ako je TVO zakonska obveza kakvog smisla ima potpisivanje ugovora? Što ako ročnik kaže da ne želi potpisati ugovor jer mu se npr. ne sviđa spavati u vojarni? Ovo je samo dodatno administriranje koje će za taj broj ljudi biti neprovedivo | Primljeno na znanje | Stručni nositelj izrade zakona već je priredio ovaj dio problematike |
| 15 | NENAD SAMARDŽIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 11. | Prvi ugovor je na dvije godine kako netko tko ima osnovnu školu može srednju završiti za to vrijeme. Trebalo bi biti regulirano da ne može dobiti ugovor na neodređeno dok ne završi srednju školu, a najduže u roku od xy godina. | Nije prihvaćen | Moguće je stjecanje srednjoškolskog obrazovanja unutar dvije godine. |
| 16 | ZLATKO PRAČIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 11. | Srednjoškolsko obrazovanje može trajati od jedne do pet godina (razine 3 - 4.2 po HKO). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 17 | MIRA SKUKAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. | Mišljenja sam da predložena odredba zahtjeva dodatno preciziranje. Predložena mogućnost nije uvjetovana jasno definiranim kriterijima, poput radnog iskustva unutar sustava obrane. Izostanak takvih uvjeta može potencijalno narušiti uspostavljenu kadrovsku politiku i principe profesionalnog razvoja unutar službe. Djelatne vojne osobe prolaze kroz specifičnu vojnu izobrazbu i karijerni put s jasno propisanim uvjetima za promicanje i raspored, dok predložena rješenja omogućuju raspored službenika koje nisu prošle sličan oblik stručnog i profesionalnog usmjerenja. Osim toga, dvogodišnji raspored na takva mjesta nije zanemariv vremenski okvir, te postoji opravdana potreba da se osigura određena razina institucionalnog iskustva i poznavanje sustava obrane kod službenika koje se raspoređuju. Također, uvođenje mogućnosti rasporeda službenika izvan tog sustava bez dodatnih uvjeta može kod djelatnih vojnih osoba izazvati osjećaj neravnopravnosti i profesionalne obeshrabrenosti. Stoga bi bilo korisno sagledati dugoročne posljedice ovakve odredbe na motivaciju i zadržavanje kadrova u služi. | Nije prihvaćen | Predložena odredba je iznimka u određenom roku kojom se kada je to nužno osigurava funkcioniranje određenih ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga, što je u predloženoj normi izričito I jasno navedeno. |
| 18 | MARICA ŽUGEC | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. | Predlažem da se u članku 53. stavak 3. i 4. briše. Osobe koje su raspoređene na različiti VSSp od osobnog mogu biti raspoređene na dužnost 2 godine uz iznimku produljena na još 2 godine. Nakon isteka navedenih rokova intervenira se sa statusom raspolaganja a da to nije priroda stvari, stoga je predlažem da se odredbe stavka 3. i 4. brišu. Status raspolaganja za posljedicu ima ukidanje dodataka na plaću, pa osobe koje se stavljaju u status rapolaganja za posljedicu primaju manju plaću, a da i dalje obavljaju iste poslove koje su obavljali prije raspolaganja i nakon toga se raspoređuju na isto ustrojbeno mjesto. Dakle radi se o administrativnom postupku koji nije efikasan. Nadalje Zakonom o državnim službenicima u Glavi X. propisano je da se institut raspolaganja koristi UKIDANJEM TIJELA uz preuzimanje poslova tijela u drugo državno tijelo, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 19 | NENAD SAMARDŽIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 15. | Ovakva odredba je potpuni promašaj i povratak na zakonska rješenja od prije 2013 godine. Ako službenik i namještenik mogu obavljati neki posao neka onda to mjesto i bude službeničko. Ovakva odredba relativizira i čini nepotrebnim vojno školovanje, činove, obnašanje dužnosti i iskustvo. Može se realno očekivati da će se na npr pukovničko mjesto (za koje treba minimum 15 godina službe i školovanja) rasprediti netko tko je do jučer bio vježbenik. Ako se određenim osobama želi podići plaća onda se to može napraviti na korektniji način, a ne uvođenjem neteda u sustav. | Nije prihvaćen | Predložena odredba je iznimka u određenom roku kojom se kada je to nužno osigurava funkcioniranje određenih ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga Republike Hrvatske, što je u predloženoj normi izričito navedeno. |
| 20 | SLAVEN ZDILAR | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 16. | Obrazloženje: Mišljenja sam kako u Zakonu o službi ne treba posebno naglašavati ni jedno Visoko učilište jer trenutno kadeti studiraju i školuju se za potrebe OS RH, odnosno za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, vojni piloti i vojni kontrolori zračnog prometa isključivo u okviru sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studijskog programa Aeronautika čiji je nositelj Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman” i Središtem za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Rudolf Perešin”. Također veći broj kadeta se školuje na sveučilišnom prijediplomskom i diplomskom studiju Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje Sveučilišta u Zagrebu, a od ove godine nositelj programa je Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Smatram da i dalje treba ostaviti prostor svim sveučilištima da participiraju i doprinose sigurnosti Republike Hrvatske, jer njihove kompetencije, posebice u području tehničkih, prirodnih, biomedicinskih , humanističkih znanosti i dr. izuzetno su značajne za razvoj obrambenih i vojnih sposobnosti. Jedan od temeljnih načela vojnoga funkcioniranja i preduvjet za učinkovito vođenje i zapovijedanje, je jednočelništvo i subordinacija koja ne trpi dvostruku crtu vođenja i zapovijedanja u Oružanim snagama. Ono mora biti, neprekidno, nedvosmisleno i jasno definirano kao jedinstven sustav, obveza, ovlasti i odgovornosti, kao i vojne stege. To konkretno znači kako su pripadnici Oružanih snaga koji su vojnici, dočasnici i časnici neprekidno vojne osobe 24 sata na dan, a ne vojnici na nepuno radno vrijeme. Pripadnici Oružanih snaga nikako ne bi smjeli zasnovati radni odnos na nepuno radno vrijeme , na predložen način s bilo kojim drugim poslodavcem (javno-pravnim tijelom) pa tako ni sa Sveučilištem obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. To naravno ne ometa suradnju i sudjelovanje u nastavnom procesu, koja i sada postoji. | Nije prihvaćen | Predložena odredba zakona izrađena je u skladu sa Zakonom o obrani, Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti I Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. |
| 21 | RADMILO JASAK | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 16. | Prijedlog novog teksta članka 78.a „Članak 78.a (1) Na Visokim učilištima i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike. (2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu omogućit će se razvoj nastavnog osoblja i izbor u suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna zvanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanstvena djelatnost te odredbama ovoga Zakona. (3) Ministarstvo obrane i Visoka učilišta sporazumom će urediti angažiranje pripadnika Oružanih snaga izabranih u suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna zvanja za izvođenje nastave na studijskim programima za potrebe Oružanih snaga.“. Obrazloženje: Vojni sustav zahtijeva čvrstu subordinaciju i jasnu i jedinstvenu crtu zapovijedanja kao temeljni preduvjet za učinkovito vođenje oružane borbe. U svakom slučaju, vođenje i zapovijedanje Oružanim snagama mora biti jedinstveno, neprekidno i jasno bez dvostruke crte vođenja i zapovijedanja. To konkretno znači kako su pripadnici Oružanih snaga koji su vojnici, dočasnici i časnici neprekidno vojne osobe 24 sata na dan, a ne vojnici na nepuno radno vrijeme. Pripadnici Oružanih snaga nikako ne bi smjeli zasnovati radni odnos na nepuno radno vrijeme s bilo kojim drugim poslodavcem (javno-pravnim tijelom) pa tako ni sa Sveučilištem obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ jer je to u suprotnosti s načelom stalne spremnosti „…dužni su u svakom trenutku biti dostupni za obavljanje dužnosti i poslova“ (sadržano u članku 13. ovog Zakona) i ograničenjima u vezi sa službom iz istoga Zakona. Mišljenja sam kako u Zakonu o službi ne treba posebno naglašavati ni jedno Visoko učilište jer trenutno veći broj kadeta sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studija Vojnog inženjerstva i Vojnog vođenja i upravljanja ima status studenta Sveučilišta u Zagrebu nego Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Posebno treba naglasiti kako se kadeti za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, vojni piloti i vojni kontrolori zračnog prometa školuju isključivo u okviru sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studijskog programa Aeronautika čiji je nositelj Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman” i Središtem za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva “Rudolf Perešin”. | Nije prihvaćen | Predložena odredba zakona izrađena je u skladu sa Zakonom o obrani, Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti I Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti |
| 22 | DRAŽEN JURMANOVIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 17. | Prema člancima 82. i 84. trenutno važećeg Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine 73/2013, 75/2015, 50/2016, 30/2018, 125/2019, 155/2023, 14/2024) velik broj časnika i dočasnika ne može udovoljiti starosnim uvjetima (dobnim granicama) za upućivanje osobito na treću i četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe većinom kao posljedica neredovitog promicanja uvjetovanog kvotama za promicanje u prethodnom razdoblju. S druge strane evidentna je tendencija zadržavanja osoblja do maksimalnih dobnih granica propisanih Člankom 205. stavak (1) točka 9 i stavka (5) Zakonom o službi u OSRH što rezultira otežanim personalnim upravljanjem prilikom raspoređivanja kao i upućivanja na slijedno-rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika, kao i smanjenom motivacijom i zadovoljstvom pripadnika koji i desetak i više godina prije završetka vojne karijere postaju neperspektivni i svjesni nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja uvjetovanog propisanim u člancima 82. i 84 Zakonom o službi u OSRH dobnim granicama za upućivanje na slijedno-rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika. Određene razine slijedno-rastuće vojne izobrazbe uvjet su za napredovanje i promicanje u više činove - daljnji profesionalni razvoj dočasnika i časnika. Prilikom izmjene i dopune Zakona o službi u OS RH predlažemo ukinuti dobne granice kao u većine članica NATO saveza gdje ne postoji (ili je daleko viša) dobna granica za upućivanje na slijedno-rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika kako bi im se omogućio daljnji profesionalni razvoj budući da veći broj njih u sustavu moraju raditi i deset i više godina da bi stekli uvjete za umirovljenje. Uvažavanjem u ovoj izmjeni i dopuni u Zakonu o službi u OSRH navedenih prijedloga izmjena dobnih granica za upućivanje na slijedno-rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika određeni broj dočasnika i časnika bi se motiviralo za daljnji rad i usavršavanje, a na taj način bi omogućavanjem njihove daljnje vojne izobrazbe (a samim time i profesionalnog razvoja) mogli svojim stečenim znanjem i iskustvom doprinijeti daljnjem razvoju hrvatske vojske do stjecanja uvjeta za umirovljenje. Napominjemo da je već bilo takvih korekcija vezano za upućivanje na slijedno-rastuće vojne izobrazbe časnika i dočasnika i u prethodnim izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH, koje dole navodimo: - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH - NN 125/2019 Stupio na snagu 21.12.2019. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 61. (1) Dočasnici i časnici koji su stariji od godina života propisanih Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 73/13., 75/15., 50/16. i 30/18.) potrebnih za upućivanje na drugu, treću i četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe mogu biti upućeni na tu izobrazbu neovisno o godinama života, a najkasnije do 31. prosinca 2021. - Zakon o službi u OSRH - NN 73/2013 stupio na snagu 26.06.2013. Članak 227. Dočasnici i časnici stariji od godina života propisanih odredbama ovoga Zakona potrebnim za upućivanje na vojnu izobrazbu zatečeni u službi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se jedanput uputiti na vojnu izobrazbu neovisno o godinama života. Također napominjemo da prema važećem Zakonu i izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH (Narodne novine 73/2013, 75/2015, 50/2016, 30/2018, 125/2019, 155/2023, 14/2024) u Članku 12. stavak (3), u Članku 77. stavak (1) i (2) i Članak 78. stavak (1), (2) i (3) se navodi: Načelo jednakih mogućnosti, prilika i jednakog postupanja Članak 12. (3) U obavljanju službe vojne osobe, službenici i namještenici dužni su jednako i pravedno postupati prema podređenima i drugim osobama, bez obzira na njihovu rasnu pripadnost, političko uvjerenje, spol, bračni ili obiteljski status, spolnu orijentaciju, dob ili etničko podrijetlo te im omogućiti jednake uvjete za napredovanje, profesionalni razvoj, nagrađivanje i pravnu zaštitu. PROFESIONALNI RAZVOJ Članak 77. (1) Profesionalni razvoj djelatnih vojnih osoba tijekom službe odvija se neprekidnim usavršavanjem, obukom i izobrazbom, uspješnim obnašanjem dužnosti, posebno ustrojbenih dužnosti višeg čina od osobnog te promaknućem u viši čin. (2) Napredovanje u službi temelji se na stjecanju novih znanja i vještina i njihovu ocjenjivanju, izgradnji i održavanju sposobnosti potrebnih za obnašanje dužnosti više razine te provjerama tjelesnih, zdravstvenih i psihičkih sposobnosti. Vojno školovanje, vojna izobrazba i obuka Članak 78. (1) Vojno školovanje je vremenski ograničen planski proces stjecanja teorijskih znanja i vještina, u školama i drugim obrazovnim institucijama u svrhu osposobljavanja polaznika za obnašanje odgovarajućih dužnosti u Oružanim snagama. (2) Vojna izobrazba je trajni proces usvajanja znanja, vještina i sposobnosti vojne osobe tijekom školovanja, obuke i drugih oblika usavršavanja i osposobljavanja. (3) Vojna izobrazba je sastavni dio profesionalnog razvoja vojnih osoba, a provodi se na Hrvatskom vojnom učilištu, u središtima za obuku Oružanih snaga te u vojnim i civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Dakle prema članku 12. stavak (3) određeni broj dočasnika i časnika koji su stariji od godina propisanih u članku 82. i 84. Zakona o službi u OSRH za upućivanje na slijedno rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika se diskriminira prema dobi te im se ne omogućavaju jednaki uvjeti za napredovanje i profesionalni razvoj kako je navedeno u Članku 77. stavak (1) i (2) i Članak 78. stavak (1), (2) i (3) Također određenom broju dočasnika i časnika koji su stariji od godina propisanih u članku 82. i 84. Zakona o službi u OSRH za upućivanje na slijedno-rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika se ne omogućava profesionalni razvoj koji se temelji se na načelu jednakih mogućnosti prema Članku 1. stavak (2), (3) i stavak (4) Pravilnika o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba NN 119/18 a gdje se navodi: Članak 1. (2) Standardi profesionalnog razvoja su pokazatelji na temelju kojih se usmjerava karijera djelatne vojne osobe. (3) Profesionalni razvoj odvija se neprekidnim usavršavanjem, obukom i izobrazbom, uspješnim obnašanjem dužnosti, posebno ustrojbenih dužnosti višega čina od osobnoga te promaknućem u viši čin. (4) Profesionalni razvoj temelji se na načelu jednakih mogućnosti prema kojemu se svaka djelatna vojna osoba razmatra u postupku odabira i odlučivanja u svim područjima upravljanja osobljem od prijma u službu do izdvajanja u skladu s propisanim kriterijima. Također prema Članku 4. i Članku 5. Pravilnika o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba NN 119/18 su propisani standardi profesionalnog razvoja i dobne granice za mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja za dočasnika i časnika a gdje se navodi: III. STANDARDI PROFESIONALNOG RAZVOJA DOČASNIKA Članak 4. (1) Dočasnik je u standardu profesionalnog razvoja kada ima ili može dostići propisanu razinu obrazovanja i potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dočasnik je u standardu profesionalnog razvoja i kada ne može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisanu za promicanje u viši čin, ako nije navršio godine života prema kojima mu se u skladu s odredbama ovoga Pravilnika utvrđuje nemogućnost daljnjega profesionalnog razvoja. (3) Dočasnik nema mogućnost daljnjega profesionalnog razvoja zbog navršenih godina života, i to: – skupnik ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 38 godina života – desetnik ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 43 godine života – narednik ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 48 godina života – nadnarednik ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 50 godina života – stožerni narednik i časnički namjesnik ako u kalendarskoj godini navršavaju najmanje 52 godine života. (4) Dočasnik vojni specijalist nema mogućnost daljnjega profesionalnog razvoja ako u kalendarskoj godini navršava 62 godine života. IV. STANDARDI PROFESIONALNOG RAZVOJA ČASNIKA Članak 5. (1) Časnik je u standardu profesionalnog razvoja kada ima ili može dostići propisanu razinu obrazovanja i potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, časnik je u standardu profesionalnog razvoja i kada ne može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s odredbama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske propisanu za promicanje u viši čin, ako nije navršio godine života prema kojima mu se u skladu s odredbama ovoga Pravilnika utvrđuje nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja. (3) Časnik nema mogućnost daljnjega profesionalnog razvoja zbog navršenih godina života, i to: – poručnik/poručnik korvete ako u kalendarskoj godina navršava najmanje 38 godina života – natporučnik/poručnik fregate ako u kalendarskoj godina navršava najmanje 43 godine života – satnik/poručnik bojnog broda ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 50 godina života – bojnik/kapetan korvete ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 52 godine života – pukovnik/kapetan fregate ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 54 godine života – brigadir/kapetan bojnog broda ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 56 godina života – general/admiral ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 60 godina života. (4) Časnik vojni specijalist nema mogućnost daljnjega profesionalnog razvoja ako u kalendarskoj godini navršava 62 godine života. Navodi u Članku 4. stavak (1), (2) i (3) i Članku 5. stavak (1), (2) i (3) Pravilnika o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba NN 119/18 nisu u skladu sa člankom 77., 78., 82. i 84. Zakona o službi u OSRH i člankom 1. navedenog Pravilnika, Budući da u članku 77. stavak (1), Zakona o službi u OSRH(1) se između ostaloga navodi „Profesionalni razvoj djelatnih vojnih osoba tijekom službe odvija se neprekidnim usavršavanjem, obukom i izobrazbom“ i prema članku 78. stavak (3) se navodi „Vojna izobrazba je sastavni dio profesionalnog razvoja vojnih osoba…“. Dakle prema Članku 4. stavak (3) Pravilnika o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba NN 119/18 kao primjer navodim dočasnika čina narednik, dakle narednik više nije u standardu profesionalnog razvoja u kalendarskoj godini navršava najmanje 48 godina života. Međutim Članak 82. stavak (3) Zakona o službi u OSRH navodi: „Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu života...“ a prema Članku 95. stavak (1) Zakona o službi u OSRH – narednik može biti promaknut u čin nadnarednika kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine. Iz navedenog se može zaključiti da narednik ukoliko do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 41 godinu života nema završenu treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe više nije u standardu profesionalnog razvoja i nema mogućnost napredovanja niti promicanja u čin nadnarednika. Također ako uzmemo za primjer časnika čina bojnik prema i Članku 5. stavak (3) Pravilnika o standardima profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba NN 119/18 – bojnik/kapetan korvete više nije u standardu profesionalnog razvoja ako u kalendarskoj godini navršava najmanje 52 godine života. Međutim Članak 84. stavak (3) Zakona o službi u OSRH navodi: - „Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života…“ a prema Članku 97. stavak (1) Zakona o službi u OSRH – bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine... Iz navedenog se može zaključiti da bojnik ukoliko do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 47 godinu života nema završenu treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe više nije u standardu profesionalnog razvoja i nema mogućnost napredovanja niti promicanja u čin pukovnika. Ovakvim trenutno važećim dobnim kriterijima za upućivanje na slijedno rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika iz Članku 82. i 84. trenutno važećeg Zakonu o službi u OSRH pogoduje se mlađim dočasnicima i časnicima, dok se određeni broj iskusnih dočasnika i časnika (a dio njih su bili sudionici domovinskog rata) koji mogu još raditi u sustavu desetak i više godina ograničava (diskriminira prema dobi iz Članka 12. stavak (3) Zakonu o službi u OSRH) u profesionalnom razvoju, napredovanju i vojnoj izobrazbi. Također se iz Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH u članku 84. stavka 4. riječi: „najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i“ brišu se, isključivo iz razloga što prema Članku 84. stavak (5) trenutno važećeg Zakonu o službi u OSRH nema dovoljno kandidat za upućivanje na četvrtu razinu slijedno- rastuće časničke izobrazbe zbog u tom članku navedenih dobnih granica i zbog toga razloga se i u prethodnim izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama NN 125/2019 - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 61. stavak (1), NN 73/2013 - Članak 227., NN 75/15 - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 59.) omogućavalo starijim časnicima i dočasnicima upućivanje na slijedno rastuće vojne izobrazbe jer nije bilo dovoljno kandidata koji zadovoljavaju uvjete propisanih dobnih granica u Članku 82, i 84. Iz prethodno navedenih razloga, a kako je i evidentna tendencija zadržavanja osoblja do maksimalnih dobnih granica propisanih Člankom 205. stavak (1) točka 9 i stavka (5) Zakonom o službi u OSRH, predlažemo ukinuti (ili prihvatiti prijedlog iz prethodnog komentara koje je naveo gospodin Đuro Pažin) dobne granice (kao u većine članica NATO saveza) za upućivanje na slijedno-rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika iz Članku 82. i 84. Zakonu o službi u OSRH kako bi se omogućio daljnji profesionalni razvoj i upućivanje na slijedno rastuće vojne izobrazbe dočasnika i časnika, iskusnim i još uvijek motiviranim časnicima i dočasnicima koji mogu raditi desetak i više godina i svojim radom, iskustvom, znanjem i zalaganjem doprinijeti daljnjem razvoju i unapređenju OS RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 23 | NENAD SAMARDŽIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 17. | Potrebno je regulirati upućivanje državnih dužnosnika i ostalih kategorija osoba koje nisu službenici na ovu razinu kako bi se izbjegla različita tumačenja. Također trebalo bi dignuti godine života za upućivanje na ovu izobrazbu barem za onoliko koliko su dignute godine ostanka u službi. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet predloženog zakona. |
| 24 | ĐURO PAŽIN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 17. | Umjesto predloženog teksta Članka 17. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama Republike, predlaže se izmjena Članka 84. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske u stavcima 2., 3., 4. i 5. na sljedeći načini, odnosno brisanje cijelog članka: „(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin satnika/poručnika bojnog broda, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života. (3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin pukovnika/kapetana fregate, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 50 godina života. (4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin generala/admirala, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 55 godina života. (5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih tijela državne vlasti koji su u državnoj službi proveli najmanje 15 godina.“ Kako je navedeni članak 84. reguliran Zakonom o službi u OS RH još iz 2013. godine (NN 73/13), a u međuvremenu se pomaknula dobna granica za ostanak u službi, predlaže se izmjena dobnih granica za upućivanja časnika/dočasnika na izobrazbu (stavak 2., 3. i 4.). na gore navedeni način. Stavkom 5. ovog članka, časnike se stavlja u podređeni položaj u odnosu na državne službenike koji samo s deset godina provedenih u službi mogu završiti četvrtu razinu slijedno-rastuće izobrazbe, dok časnici moraju zadovoljiti sve uvjete profesionalnog razvoja (završene sve razine škole i moraju imati odgovarajući čin) da bi mogli pohađati četvrtu razinu te su ograničeni i godinama života. Pomicanjem dobne granice za časnike i godina provedenih u službi za državne službenike došlo bi do izjednačavanja uvjeta potrebnih za četvrtu razinu školovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 25 | NADIA MACAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 20. | Subvencioniranje stambenih kredita treba se odnositi i na postojeće stambene kredite koje DVO trenutno otplaćuju koji su, dakle, podignuti prije izmjena zakona. Može se također razmisliti da se subvencioniranje odnosi i na reprogramiranje stambenih kredita (ukoliko se npr. ugovori manja kamtna stopa odnosno ukoliko je time postignuto da je iznos subvencije koju MORH daje manji). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | MIRA SKUKAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 20. | U svrhu rješavanja stambenog pitanja te poticanja zadržavanja djelatni vojni osoba u službi, djelatna vojna osoba ostvaruje pravo na subvencioniranje stambenog kredita podignutog kod kreditne institucije za kupnju ili adaptaciju stana ili kuće, odnosno izgradnje kuće bez obzira na vrijeme podizanja kredita, pod uvjetom da kredit u trenutku podnošenja zahtjeva nije u cijelosti otplaćen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | MIRA SKUKAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 20. | Predložene izmjene i dopune Zakona o službi ne obuhvaćaju djelatne vojne osobe (DVO) koji su stambeni kredit podigli prije donošenja izmjena, a koji taj kredit još uvijek otplaćuju. Mišljenja sam da bi, u cilju pravičnosti i jednakog pristupa prema svim DVO koji imaju potrebu za rješavanjem stambenog pitanja, trebalo omogućiti subvencioniranje i za postojeće kredite koji su još aktivni. Time bi se dodatno potaknulo zadržavanje DVO u službi, što je i jedan od ciljeva samih izmjena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 28 | STJEPAN VIDIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 20. | U novom prijedlogu zakona o službi u OS RH ili Pravilniku trebalo bi regulirati i Uvjeti i kriteriji za subvencioniranje kamata na stambene kredite, postupak dodjele subvencije i za djelatne vojne koje su prije prijedloga ovoga zakona u svrhu rješavanja stambenog pitanja podigle kredit a imaju još nekoliko godina da ga otplate | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 29 | CENTAR ZA EKONOMSKO OBRAZOVANJE | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 21. | S obzirom na dosadašnji broj polaznika dragovoljnog vojnog osposobljavanja i visinu naknada, predložena plaća je ispod tržišne što znači da će obvezni ročnici koji primaju 1100 eura svojom prisilnom službom subvencionirati obranu ljudima poput Andreja Plenkovića i Gordana Jandrokovića koji primaju 5500 eura mjesečno. S obzirom da je socijalna pravda najviša vrednota ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava, da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti te da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, kao i najavljeno povećanje ulaganja u obranu, predlažemo uvođenje tržišnih plaća koje bi osigurale dovoljan broj dragovoljnih ročnika financiranih iz nenamjenskih poreza kako ljudi s plaćom od 5500 eura ne bi bili free-rideri kojima prisilni ročnici subvencioniraju obranu. Ankete koje MORH provodi na reprezentativnom uzorku novaka pokazuju da bi bilo više nego dovoljno ročnika da im se plati primjerena mjesečna naknada. https://ceo.hr/imamo-dokument-morh-a-cak-60-mladica-bi-sluzilo-vojsku-da-ih-se-plati-kako-spada/ | Nije prihvaćen | Predloženim zakonom jasno je uređeno ovo područje |
| 30 | MIRA SKUKAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 21. | (1) Ročnik za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja ima pravo na plaću. Plaća se određuje tako da se koeficijent osobnog čina vojnika množi s osnovicom za obračun plaća, pri čemu se koristi 90 % vrijednosti tog koeficijenta. | Nije prihvaćen | Predložena odredba Nacrta prijedloga zakona jasno definira plaću ročnika. |
| 31 | MIRA SKUKAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 21. | Mišljenja sam da tekst u stavku (1) treba biti jasno strukturiran i pravno precizan, jasan, jednoznačan bez nepotrebnih ponavljanja. Iza riječi „i osnovice za izračun plaće“ treba brisati dodatak „za vojnika/mornara, budući da je osnovica za izračun plaće jedinstvena za sve kategorije djelatnih vojnih osoba, odnosno da nije specifična za čin vojnik/mornar. Navođenje „osnovice za izračun plaće vojnika/mornara“ može stvoriti pogrešan dojam da postoje različite osnovice ovisno o činu, što nije slučaj-razlike u plaći proizlaze iz koeficijenata, a ne iz osnovice. Evo prijedloga teksta koji bi bio primjereniji za unos u zakon: (1) Ročnik za vrijeme temeljnog vojnog osposobljavanja ima pravo na plaću. Plaća se određuje tako da se koeficijent osobnog čina vojnika množi s osnovicom za obračun plaća, pri čemu se koristi 90 % vrijednosti tog koeficijenta. | Nije prihvaćen | Predložena odredba je jasna i precizna. |
| 32 | NADIA MACAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 23. | Komentar je na čl. 139. Dodaci bi se trebali obračunavati na osnovnu plaću, a ne na osnovicu (kako je trenutno propisano). Čak i srodni propisi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama kao i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike propisuju da se dodaci obračunavaju na osnovnu plaću, a ne na osnovicu. Obračunavanje dodataka na osnovnu plaću (a ne na osnovicu) u većem iznosu povećava plaće i raste s godinama provedenim u službi i npredovanjem u službi što pozitivno utječe na motiviranost djelatnika za ostanak u sustavu i realizaciju karijere u MORH i OS RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 33 | DARKO MARINAC | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Članak 205 (30): Dodatno će se koeficientima ponderirati (umnožiti beneficijom) radni staž za vojne osobe s 20, 25 ili 30 ili više godina neprekidnoga rada u OS RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 34 | DARKO MARINAC | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Ovaj "penalizirajući" članak 205 (30), može postići učinak da vojne osobe kalkuliraju u ranijoj fazi svoje profesionalne karijere, kako ne bi bili ograničeni godinama u dostizanju profesionalnoga vrhunca. To može dovesti i do negativne selekcije tj. da djelatnici koji imaju bolje reference od obrazovanja na dalje, odluče kalkulirati i jpš ranije nego što moraju,kako bi po svojoj kalkulaciju ostvarili profesionalni vrhunac u kasnijoj dobi odnosno karijeri, izvan OS . To bi opet moglo moglo dovesti do značajnijeg personalnoga manjka u OSRH, kako po kvantiteti tako posebno i kvaliteti djelattnika. Stoga bi trebalo razmisliti unatoč novom Zakonu o mirovinskom osiguranju koji ne "penalizira" raniji odlazak u miruvinu o svojevrsnom ponderiranju staža odnosno beneficiji., posebno za djelatnike na kraju duže profesionalne vojne karijere. Trebalo bi jasnije razmotriti protezanja ovoga članka u Zakonu za sustav kroz vrijeme, ali ga i provući kroz ispitivanje pretežnosti javnoga interesa. I to između ušteda izdvajanja za obranu i kvalitete javnoga dobra i funkcije države kao što je obrana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 35 | MIRA SKUKAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Pozitivno je što se iz predložene točke 9. briše kriterij ukupnog mirovinskog staža, budući da je godina života je ključni pokazatelj za prestanak službe s pravom na mirovinu. Međutim, smatram da bi trebalo razmotriti pitanje i visine dobne granice za prestanak službe iz sljedećih razloga: Demografski trendovi, hrvatska se suočava s padom radno sposobnog stanovništva, a javne službe uključujući i sigurnosni i obrambeni sustav sve teže dolaze do kvalificiranog kadra. Tim, zadržavanje stručnih i iskusnih djelatnika postaje strateški važno. Trend produženja radnog vijeka – povećanjem dobne granice pridonijelo bi održivosti mirovinskog ustava. Funkcionalna i kadrovska održivost - Ograničavanje službe isključivo dobnom granicom može dovesti do odlaska većeg broja iskusnih djelatnika Također, smatram da bi sva ustrojbena mjesta – djelatne vojne osobe trebala biti zakonski prepoznata kao radna mjesta s uvećanim trajanjem radnog staža (beneficirani staž). Predložene izmjene predstavljaju iskorak, ali bi trebalo analizirati dobnu granicu i uvećani staž, vodeći računa o dugoročnoj održivosti i učinkovitosti sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 36 | NADIA MACAN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Predložene izmjene omogućuju umirovljenja po potrebi službe ranije nego je propisana dobna granica prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ali na taj način mlađe i nove generacije pa čak i generacije koje su u sustavu već 20 godina nažalost ne mogu dostići važećim Zakonom o mirovinskom osiguranju propisane granice za umirovljenje- ni za starosnu, čak ni za prijevremenu mirovinu. Propisi vezani za mirovinu po potrebi službe trebaju omogućiti da ostvarena mirovina za DVO ne bude korigirana (umanjena) zbog nedostatka godina starosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 37 | NENAD SAMARDŽIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Smatram da bi puno bolje rješenje bilo da se godine za prestanak službe podignu za npr. dvije te da se izbriše odredba čl 205 st 5 kojom ministar može produžiti službu. Time bi odredba bila transparentnija, osobe bi točno znale vrijeme prestanka službe i smanjio bi se pritisak i administriranje na svim razinama vođenja i zapovijedanja koje sada predlažu zadržavanje. | Nije prihvaćen | Prijedlogu izmjena članka 205. u Nacrtu prijedloga zakona prethodila je temeljita raščlamba učinka takve odredbe te utjecaj tih izmjena na strukturu osoblja u Oružanim snagama Republike Hrvatske i omogućavanje protoka i profesionalnog razvoja osoblja. |
| 38 | ĐURO PAŽIN | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Predlažu se izmjene članka 205. stavak 1. točka 9. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike na način da se poveća broj godina potrebnih za odlazak u mirovinu za dvije godine te se ukine mogućnost zadržavanja u službi do dvije godine (stavak 5. Članka 205.). Na taj način bi se ukinula opcija produljivanja ostanka časnika za dvije godine Odlukom ministra obrane, a uvjeti ulaska i izlaska časnika iz sustava bi bili u potpunosti transparentni. Kako su uvjeti za ostvarivanje starosne mirovine na razini države promijenjeni -produljio se radni vijek i općenito se pomaknula granica starosne dobi za odlazak u mirovinu, iskusni časnici/dočasnici HV prerano odlaze u mirovinu, a ne uspijevaju ostvariti uvjete za puni mirovinski staž te se na taj način penaliziraju. Stoga se predlaže ostanak u službi za dvije godine više nego što je navedeno u Nacrtu prijedloga Zakona. Nadalje, navedena izmjena je nužna, jer trenutno novim prijedlogom Nacrta, ni časnici ni dočasnici neće moći steći uvjet za ostvarenje punog mirovinskog staža (40 godina). | Nije prihvaćen | Prijedlogu izmjena članka 205. u Nacrtu prijedloga zakona prethodila je temeljita raščlamba učinka takve odredbe te utjecaj tih izmjena na strukturu osoblja u Oružanim snagama Republike Hrvatske i omogućavanje protoka i profesionalnog razvoja osoblja. |
| 39 | MARICA ŽUGEC | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 30. | Poštovani! Predlažem da se u članku 205. razmotri mogućnost određivanja dobne granice za izdvajanje po potrebi službe dočasnika (skupnik-časnički namjesnik) sa navršenih 56 godina. Naime, u prosjeku dočasnici sa 50 godina života ne ostvare niti punih 30 godina efektivnog staža, što im je značajan utjecaj na izračun mirovine (u prosjeku izračun mirovine cca 700,00 eura +-). Kako je poznat profesionalni razvoj u Oružanim snagama Republike Hrvatske upravo je to osoblje (u činu narednika, nadnarednika i stožernog narednika) dostiglo maksimalnu razinu osposobljenosti za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti. Posebice naglašavam obuke, osposobljavanja i uvođenje u operativnu uporabu nove tehnologije i sustava i nedostatak osoblja u pojedinim a ključnim segmentima. Molim vas da razmotrite još jednom prijedlog a kako bi se maksimalno iskoristio njihov potencijal, znanje i razina obučenosti. U pojedinim grupacijama sustava upravo ova kategorija osoblja je težišni nostitelj poslova i potrebno je vrijeme transfera znanja na mlađe osoblje čak i 3-5 godina, stoga molim i za razumjevanje radi izlaganja ove teme. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 40 | ANTE BOŠNJAK | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Djelatnicima koji su donošenjem ovog Zakona člankom 17. ostvarili pravo upućivanja na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe samo u 2025. godini, omogućuje se upućivanje na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe do kraja 2026. godine. Objašnjenje: Naime, djelatnici koji pravo upućivanja na četvrtu razinu slijedno-rastuće izobrazbe donošenjem ovog Zakona mogu ostvariti samo u godini donošenja (pk /kfr koji pune 47 godina), to neće moći ostvariti zbog već započetih procesa upućivanja, te se stoga predlaže da se tim djelatnicima u prijelaznim i završnim odredbama omogući isto pravo do kraja 2026. godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 41 | ŽELJKO JAKUS | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 132. | Poštovani, člankom 132. uskraćena su materijalna prava djelatnim vojnicima/mornarima. Člankom 4. definirano je da su djelatni vojnici kategorija djelatnih vojnih osoba što je stalna kategorija, dok su ročnici i kadeti privremena kategorija i ne spadaju u djelatne vojne osobe. Treba imati na umu da je djelatni vojnik/mornar člankom 132. Zakona izjednačen s ročnicima, kadetima i pričuvnicima (u pogledu smještaja), a koji u niti jednom segmentu nisu jednaki. Naime, ročnici, kadeti i pričuvnici su vojne osobe/ kategorija osoblja koja se među inim razlikama, od djelatnog vojnika/mornara, u najbitnijem razlikuje u duljini službe – ročnicima, kadetima i pričuvnicima je određen vremenski period trajanja službe (kraći) – za razliku od djelatnog vojnika/mornara kojem služba traje „cijeli radni vijek“. Uzme li se u obzir da su djelatni vojnici kategorija od ulaska u OSRH do mirovine (do navršenih 50 godina) i da u tom razdoblju stvaraju obitelj, nije za očekivati da oni budu smješteni u vojarni. Stavak 2. ovog članka omogućava smještaj van vojarne na osobni zahtjev ali bez ikakvih materijalnih prava što znači da se ovu kategoriju djelatnih vojnih osoba dovodi u neravnopravan položaj, a to izaziva nezadovoljstvo kod vojnika i jedan je od razloga napuštanja OSRH. Kako bi OSRH osigurale dostatan prijem djelatnih vojnika ovu neravnopravnost trebalo bi ukloniti, stoga predlažem da se iz stavka 1. članka 132. izbace djelatni vojnici/mornari i da on glasi „Ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u OS smješteni su u vojnim lokacijama.“ Izmjenom stavka 1. članka 132. brisao bi se stavak 2. Izmjena ovog članka u potpori je uvođenju članka 132.a jer on predviđa da DVO imaju pravo na subvencionirani kredit u cilju poticanja zadržavanja i ostanka u službi, a djelatni vojnici su kategorija DVO. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 42 | MARTINA TOMLJENOVIĆ | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 149.a | Poštovani, Rad u turnusu (TUR u evidenciji rada), koji je organiziran 24 sata dnevno, također predstavlja oblik unutarnje službe. Primjerice, rad u dežurnoj auto ophodnji temeljne ili prometne vojne policije po satnijama jedini je oblik rada (uz PORT) koji podrazumijeva kontinuirano obavljanje dužnosti svih dana u godini, 24 sata dnevno, za istu plaću, bez dodatne naknade ili povećanja plaće. Za takav oblik rada pripadnici ostvaruju dodatak u visini od 10 %, što je isti iznos koji primaju i ostali zaposlenici Vojne policije, neovisno o složenosti i zahtjevnosti radnih uvjeta, kao što su noćni rad, rad u turnusu i slično. Ovim se postavlja pitanje na koji način bi pripadnici trebali reagirati kada im se priopći da će obavljati noćni rad na Božić pod istim uvjetima i za istu naknadu kao da rade običan radni dan tijekom godine. Tko bi u takvim okolnostima pristao na takav način rada? S poštovanjem. | Nije prihvaćen | Navedena problematika nije predmet predloženog zakona. |
| 43 | MOIRA TOGNON VILJEVAC | ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 149.a | Poštovani, Pod stavkom 2. članka 149.a pod sve nabrojano potrebno je nadodati i rad u PORT ( posebni oblik rada u turnusu). Naime sam naziv stavka 2. kaže „Posebni oblici rada“ pa sukladno tome, a budući da je rad u PORT poseban oblik rada, potrebno je isti nadodati u stavak 2. članka 149.a. Novi stavak 2 trebao bi glasiti "(2) Posebni oblici rada u službi iz stavka 1. ovoga članka su rad u terenskim uvjetima, rad u PORT, stražarska služba i dežurstvo. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 149. a Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske jasno je uređeno pravo djelatnih vojnih osoba na naknadu za posebne oblike rada u službi te se predloženim izmjenama ista prava omogućavaju na odgovarajući način i ročnicima na temeljnom vojnom osposobljavanju. |