Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA NARODNA BANKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA , Članak 4. Komentar na članak 4. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza (dalje u tekstu: ZID Zakona) kojim se u članku 7.a Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza ("Narodne novine", br. 15/2016., 130/2017., 106/2018., 121/2019., 151/2022. i 114/2023.; dalje u tekstu: Zakon) iza stavka 3. dodaju novi stavci 4., 5., 6. i 7. Odredbe članka 4. ZID-a Zakona kojim se u članku 7.a iza stavka 3. dodaju novi stavci 4., 5., 6. i 7. nejasne su. Naime, iz dodanih novih stavaka 4., 5., 6. i 7. potpuno je nejasna nadležnost svakog od tijela navedenih u tim odredbama, odnosno nejasno je nad kojim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom bi pojedino tijelo trebalo provoditi nadzor, a što može dovesti do pravne nesigurnosti zbog mogućeg pozitivnog ili negativnog sukoba nadležnosti između tijela navedenih u tim odredbama. Također je nejasno što bi točno bio predmet nadzora koje bi provodilo pojedino tijelo. Osim toga, kada bi nadležnost ostala ovako podijeljena to bi iziskivalo potrebu stalne koordinacije i usklađivanja stajališta među nadzornim tijelima, što bi moglo dovesti do neefikasnosti provođenja nadzora. Također smatramo da je odredba članka 4. ZID-a Zakona kojim se u članku 7.a dodaje, između ostalog, novi stavak 7. neprovediva. Naime, prema odredbi članka 7.a Zakona (koji bi na osnovi ZID-a Zakona postao stavak 8.) izričito je propisano da se na postupak nadzora koji provodi Porezna uprava primjenjuju u odgovarajućem dijelu i propisi koji uređuju ovlasti i postupanja Porezne uprave prilikom provođenja postupaka iz nadležnosti Porezne uprave. Međutim, ZID- Zakona ne sadrži odredbe prema kojima bi neko drugo tijelo (u ovom slučaju Hrvatska narodna banka (dalje u tekstu: HNB)) postupalo kada provodi nadzor primjene Zakona, odnosno nije propisana vrsta nadzora koju bi HNB bio ovlašten provoditi, način provedbe nadzora niti mjere i radnje koje bi HNB bio ovlašten nalagati odnosno poduzimati kad utvrdi povrede odredaba Zakona. Nadalje, HNB bi za provođenje nadzora na osnovi Zakona trebao pribaviti dodatne resurse i razviti dodatnu ekspertizu. Također skrećemo pažnju da bi eventualna dodjela nove zadaće HNB-u mogla dovesti do produljenja postupka donošenja ZID-a Zakona. Naime, u slučaju dodjele nove zadaće HNB-u, prema Odluci Vijeća od 29. lipnja 1998. o savjetovanju nacionalnih tijela s Europskom središnjom bankom u pogledu nacrta propisa (SL L 189/42, 3.7.1998., str. 25.), potrebno je provesti postupak savjetovanja s Europskom središnjom bankom ili barem postupak prethodne provjere potrebe dostavljanja Nacrta prijedloga ZID-a Zakona Europskoj središnjoj banci na mišljenje. Ako će biti potrebno dostaviti Nacrt prijedloga ZID-a Zakona na formalno mišljenje Europskoj središnjoj banci, napominjemo da bi na dostavu mišljenja Europske središnje banke trebalo čekati od 4 do 6 tjedana. Slijedom svega naprijed navedenog mišljenja samo da bi spomenute odredbe ZID-a Zakona trebalo brisati, a da bi nadzor nad pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom vezano za njihove obveze koje proizlaze iz Zakona trebao biti u nadležnosti Porezne uprave. Ovo naročito uzimajući u obzir članak 21. ZID-a Zakona kojim se iza članka 35.t dodaje odjeljak 8. s člancima od 35. u do 35.zd kojim su propisane informacije o kojima izvješćuju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom te je propisano da oni te informacije dostavljaju Poreznoj upravi. Konačno, Porezna uprava takav nadzor već provodi, u skladu s odredbama članka 7.a stavaka od 1. do 3. Zakona u odnosu na izvještajne financijske institucije i operatere platformi; dakle, Porezna uprava za takav nadzor već ima propisane ovlasti i postupanja te razvijenu ekspertizu. Prihvaćen Komentar na članak 4. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza koji je uputio HNB je prihvaćen.
2 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA , Članak 12. Tekst predložene točke 11. nisu dovoljno jasno i precizno napisani niti je iz odredbe vidljivo koja je obveza propisana vezano uz automatsku razmjenu informacija. Nije prihvaćen Komentar u vezi s člankom 12., odnosno predloženom točkom 11. kojom se dopunjava postojeći članak 26. Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza ne prihvaća se iz razloga što je navedena formulacija usklađena je s odredbom Direktive Vijeća (EU) 2023/2226. Pri provedbi navedene direktive države članice trebale se koristiti komentarima na predložak sporazuma nadležnih tijela, utvrđene u dokumentu „Međunarodni standardi za automatsku razmjenu informacija u poreznim pitanjima: Okvir za izvješćivanje o kriptoimovini i ažuriranje zajedničkog standarda za izvješćivanje za 2023.”, koje je OECD objavio 8. lipnja 2023. („Komentari na predložak sporazuma nadležnih tijela”) i okvirom OECD-a za izvješćivanje o kriptoimovini, kao izvorima ilustracije ili tumačenja, te kako bi se osigurala dosljednost u primjeni u svim državama članicama. Detaljnije pojašnjene zakonskih odredbi bit će propisane Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza.
3 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA , Članak 22. Smatramo da su rokovi iz odredbe novog članka 35. zf, stavci 4., 5., 6. i 11 u odnosu na početak primjene i njihovo računanje neprecizni, pa predlažemo jasnije određeti. Nije prihvaćen Rok za podnošenje prijave propisane člankom 35 ze. je propisan stavkom 2. člankom 35. zf ovog Prijedloga zakona (rok za podnošenje prijave iz stavka 1. je petnaest mjeseci nakon isteka fiskalne godine za koju se podnosi prijava). Stavkom 3. istoga članka Zakona je propisano da je rok za podnošenje prijave iz stavka 1. ovog članka za prvu fiskalnu godinu 18 mjeseci nakon isteka prvog fiskalnog razdoblja. Člankom 35. zf propisuje se koji su subjekti obvezni podnijeti prijavu s informacijama o dopunskom porezu Poreznoj upravi, i to upotrebom standardnog predloška u skladu s člancima 35. ze i 35. zg ovoga Zakona kao i propisom koji uređuje minimalni globalni porez. Člankom 24. propisano je da se prijave s informacijama o dopunskom porezu, propisane člankom 35.ze (a koji je dodan člankom 22. ovog Prijedloga zakona) dostavljaju za prvu izvještajnu fiskalnu godinu koja počinje 31.12.2023. godine, osim ako je posebnim propisom drugačije određeno. Nadalje, uz rokove za podnošenje prijave, propisani su i rokovi za razmjenu informacija između država članica, a sve sukladno Direktivi 2025/872, odnosno sukladno pravilima OECD-a. Također, propisano je i da je sastavni subjekt koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu obvezan utvrditi relevantne odjeljke i relevantne države članice kojima se te informacije dostavljaju u skladu s pristupom širenja propisanim člankom 35.zg stavcima 1. i 2. ovoga Zakona. Znači odredbe ovog Prijedloga zakona kojima su propisani rokovi vezani za prijave s informacijama o dopunskom porezu, kao i prva izvještajna fiskalna godina, su propisane u skladu s Direktivom 2025/872, a koja se uz ostale odredbe temelji na direktivi 2022/2523 posebice za ispunjavanje obveze podnošenja prijave. Ovim Prijedlogom zakona je propisano da se automatska razmjena informacija iz članka 35.ze ovoga Zakona odvija elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave. Pravilnikom se propisuje sadržaj, oblik, pojmove i pravila za ispunjavanje prijava s informacijama o dopunskom porezu potrebne za provedbu automatske razmjene informacija, što znači da će standardizirani obrazac biti dio Pravilnika te će se detaljnije propisati potrebna pravila i drugo. Znači, odjeljak 9, a koji se odnosi na automatsku razmjenu informacija sadržanih u prijavama s informacijama o dopunskom porezu detaljno opisuje tko je obveznik, kada je prva izvještajna fiskalna godina, kada je rok za tu godinu, a kada za daljnje godine (nakon prve fiskalne godine), kada je obveza za razmjenu informacija među državama vezano za te prijave, i dr. detalji. U konačnici propisuje se i odgovornost sastavnih subjekata na lokalno podnošenje prijave u slučaju da se ne podnese porezna prijava centralizirano (ako se porezni obveznik putem obavijesti odluči na centralizirano podnošenje, odnosno ako Porezna uprava primi obavijest da će se centralizirano podnijeti prijava, a ona se ipak ne podnese nakon poštivanja određenih propisanih pravila). U svakom slučaju propisuje se odgovornost za sastavne subjekte koji su u našoj nadležnosti, bez obzira na način dostave (uz poštivanje propisanih pravila).
4 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA , Članak 24. Stavak 3. - prijave s informacijama o dopunskom porezu propisane člankom 35. ze - nije jasan rok prijava i koja je prva izvještajna fiskalna godina. Predlažemo preciznije regulirati. Nije prihvaćen Rok za podnošenje prijave propisane člankom 35 ze. je propisan stavkom 2. člankom 35. zf ovog Prijedloga zakona (rok za podnošenje prijave iz stavka 1. je petnaest mjeseci nakon isteka fiskalne godine za koju se podnosi prijava). Stavkom 3. je propisano da je rok za podnošenje prijave iz stavka 1. ovog članka za prvu fiskalnu godinu 18 mjeseci nakon isteka prvog fiskalnog razdoblja. Člankom 35. zf propisuje se koji su subjekti obvezni podnijeti prijavu s informacijama o dopunskom porezu Poreznoj upravi, i to upotrebom standardnog predloška u skladu s člancima 35. ze i 35. zg ovoga Zakona kao i propisom koji uređuje minimalni globalni porez. Člankom 24. propisano je da se prijave s informacijama o dopunskom porezu, propisane člankom 35.ze (a koji je dodan člankom 22. ovog Prijedloga zakona) dostavljaju za prvu izvještajnu fiskalnu godinu koja počinje 31.12.2023. godine, osim ako je posebnim propisom drugačije određeno. Nadalje, uz rok za podnošenje prijave propisani su i rokovi za razmjenu informacija između država članica, a sve sukladno Direktivi 2025/872 i pravilima OECD-a. Također, propisano je i da pravni subjekt koji podnosi Prijavu s informacijama o dopunskom porezu je obvezan utvrditi relevantne odjeljke i relevantne države članice kojima se te informacije dostavljaju u skladu s pristupom širenja propisanim člankom 35.zg stavcima 1. i 2. ovoga Zakona. Znači odredbe ovog Prijedloga zakona kojima su propisani rokovi vezani za prijave s informacijama o dopunskom porezu, kao i prva izvještajna fiskalna godina, su propisane u skladu s Direktivom 2025/872, a koja se uz ostale odredbe temelji na direktivi 2022/2523 posebice za ispunjavanje obveze podnošenja prijave. Ovim Prijedlogom zakona je propisano da se automatska razmjena informacija iz članka 35.ze ovoga Zakona odvija se elektroničkim putem u propisanom formatu objavljenom na mrežnim stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave. Pravilnikom propisuje sadržaj, oblik, pojmove i pravila za ispunjavanje prijava s informacijama o dopunskom porezu potrebne za provedbu automatske razmjene informacija.