Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRAVILNIK Predlaže se razmatranje zaštite za palamide i gofa, s obzirom da ih u Mediteranskoj uredbi nema. U jesenskom periodu se zna dogoditi slučajni ulov određene količine ispod predložene pecature, a koja je pri ulovu uvijek mrtva. Ulovi ovih riba su mali, ali zbog svoje veličine 35 – 45cm imaju tržište. -Traži se brisanje lovostaja za zubaca i šarga Obrazloženje: lovostaji za zubaca i šarga nisu prihvatljivi budući imamo propisane minimalne veličine riba i zabranu korištenja mreža stajačica u određenim mjesecima te nije moguće izbjeći slučajan ulov ovih vrsta u datom periodu. -Predlaže se ukidanje ili skraćivanje lovostaja za hlapa u zoni A, a po mogućnosti i u ostalim zonama, uz sljedeće obrazloženje: --nedostatak vjerodostojnih podataka, kako količine ulovljenih hlapova tako i pecatura --nema znanstvenih istraživanja za hlapa u ribolovnoj zoni A --povećanje pecature UD 300mm. DK 105mm. u odnosu na 240mm. prije ulaska u EU --težina hlapa po prijašnjoj pecaturi od UD240mm. cca.300gr. --težina hlapa po sadašnjoj pecaturi od UD300mm. Cca 500gr. --nema zapreka po Mediteranskoj uredbi, lovostaj je u ingerenciji država članica - obaveza vraćanja u more ženki sa vidljivim vanjskim jajima i hlapova ispod pecature --djelovanjem koćarskog ribolova drastično smanjena količina muzgavaca i hobotnica --suživot hlapa u simbiozi sa ugorom, koji štiti od prirodnih neprijatelja --ženke hlapa mrijeste se u kasnu jesen i tijekom zimskih mjeseci Mjere koje se predlažu uz ukidanje ili skraćivanje lovostaja: --predlaže se ili potpuno ukidanje ili skraćivanje lovostaja ( od 01.10. do 28.02.) --predlaže se obavezno evidentiranje, mjerenje i vaganje svih ulovljenih primjeraka --pravilnikom predvidjeti stroge kazne za ribare koji se ne pridržavaju propisanih mjera --dodijeliti sredstva za istraživanje resursa hlapa zainteresiranim znanstvenim novacima --uključiti ribare u suradnju sa znanstvenicima koji će raditi na projektu. Nakon provedenog cjelogodišnjeg istraživanja utvrditi stanje i propisati eventualne mjere. Primljeno na znanje Predloženi lovostaji doneseni su temeljem znanstvenih podataka i na preporuku znanstvene zajednice.
2 Pero Ugarković PRAVILNIK, Članak 7. Poštovani Ne mogu podržati ponovno uvođenje lovostaja na zubaca i šarga iz razloga što ta odluka nema nikakvih činjeničnih temelja. Ni prijašnja naredba ih nije imala. Bilo bi zaista hvalevrijedno što kvalitetnije zaštititi sve ribe Jadrana, a lovostaj je svakako jedna od metoda zaštite međutim ista je najmanje efikasna, a možda i u potpunosti suvišna, u slučaju ove dvije vrste. Biološki ove dvije vrste riba ne mijenjaju ponašanje u odnosu na ostatak godine kao što to rade npr. orada, brancin, kirnja itd.. Ribe se ne okupljaju u određenom broju u velika jata, ribe nisu manje oprezne u odnosu na razdoblje kada nemaju mrijest, dakle ribarima ponašanje riba ne olakšava ulov bilo kojim alatom za vrijeme prijedloga lovostaja. Kao što znate i sami, ne postoje pokazatelji sa kojima možete tvrditi da ovim ribama treba posebna zaštita, da im brojnost u ulovima opada tijekom prošlog razdoblja, niti se možete pozvati na praksu drugih zemalja. A i kada bi takvi pokazatelji postojali tada bi zaštita ovih riba zahtijevala ozbiljniji pristup uz kojega bi se trebali ograničiti ili u potpunosti ukloniti oni alati kojima je riba ugrožena. Zaštita jednog dijela hranidbenog lanca bez da se zaštiti cijela ekološka zajednica ne bi smjela više biti praksa kojom težimo jer se radi o čistoj lutriji, da ne kažem mrtvim slovom na papiru, još jednim korakom dalje ka održivosti. Alati koji najviše štete ovim vrstama pa i cijelom ekološkom staništu su nenamjenski (poput mreže ciplare), koji ciljaju ulovu cijelog matičnog jata (povlačne mreže poput ludra), svi oblici krivolova i na kraju prekomjerno iskorištavanje privilegija sportsko rekreacijskih dozvola. Iz ovoga se da iščitati da će takva odluka ići najviše na štetu onog dijela ribolovaca koji je i najpošteniji i drži se zakona dok će oni za koje do sada niste imali dovoljno dobrog načina da ih spriječite i dalje nastaviti po svome bio lovostaj uveden ili ne. Vjerujem da dobro znate koje bi mjere trebale biti uvedene da se ribolovni fond što bolje očuva i koliko se još energije treba ulagati da kontrola bude što efikasnija stoga vas molim da razmislite još jednom o ovom prijedlogu i njegovim efektima. Hvala Prihvaćen Uprava ribarstva prihvatila je prijedlog.
3 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7. – brisati šaraga i zubatca. Obrazloženje: ovo je potrebno radi normalnog odvijanja ribarske djelatnosti, obzirom da je ulov pojedinih primjeraka istih nemoguće izbjeći upotrebom dozvoljenih alata. Ukoliko se to ne učini imati ćemo opet neželjenu situaciju da se mora bacati u more ulovljenu (već mrtvu) oboritu ribu, dok s druge strane navedene vrste su već su zaštićene minimalnom veličinom (zubaca će se zaštiti vraćanjem min. veličine od 30 cm) kao i zabranom alata. Članak 7. - Također se predlaže period lovostaja na rakovicu proširiti na period od 1.svibnja do 30. studenog. Djelomično prihvaćen U okviru naknadno održanih konzultacija, odlučeno je da se predmetni propis ograniči na prenošenje odredbi iz Priloga 3. Mediteranske uredbe
4 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRAVILNIK, Članak 4. Članak 4. - predlaže se brisati gofa i palamidu. Obrazloženje: U jesenskom ribolovu mrežama stajačicama veličine oka 40 mm i veće, čest je ulov manjih količina gofa (feluna) i palamide ispod veličine od 45 cm. Budući su navedene vrste uvijek mrtve, a svojom veličinom (u prosjeku preko 0,5 kg) zanimljive za prodaju, te u Med. uredbi nemaju propisanu minimalnu veličinu, predlažemo da se ove dvije vrste brišu iz članka 4. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
5 WWF Adria PRAVILNIK, Članak 4. Predložene najmanje veličine nekih vrsta nisu u skladu sa prvom spolnom zrelošću, što je temelj za određivanje istih, stoga predlažemo slijedeće izmjene Scorpaena scrofa škrpina 29 cm Dentex dentex zubatac 35 cm Primljeno na znanje Vidi odgovor na članak 3.
6 WWF Adria PRAVILNIK, Članak 3. Predložene najmanje veličine nekih vrsta nisu u skladu sa prvom spolnom zrelošću, što je temelj za određivanje istih, stoga predlažemo slijedeće izmjene; Dicentrarchus labrax lubin (brancin) 30 cm Diplodus annularis špar 15 cm Diplodus puntazzo pic 20 cm Diplodus vulgaris fratar (pop) 20 cm Engraulis encrasicolus inćun 10 cm Lithognathus mormyrus ovčica 25 cm Merluccius merluccius oslić 25 cm Mullus barbatus trlja blatarica 11 cm Mullus surmuletus trlja kamenjarka 18 cm Pagellus erythrinus arbun 17 cm Pagrus pagrus pagar 24 cm Sardina pilchardus srdela 13 cm Scomber scomber skuša 30 cm Scomber japonicus plavica (lokarda) 26 cm Solea vulgaris list (švoja) 25 cm Sparus aurata komarča (orada,podlanica) 25 cm Trachurus spp. šaruni (šnjuri) 17 cm Homarus gammarus hlap 330 mm UD* 105 mm DK** Nephrops norvegicus škamp 20 mm DK* 70 mm UD** - postoji greška u tablici (70 mm se odnosi na UD, a ne DK kao što piše) Palinuridae jastozi 90 mm DK** 280 mm UD Venus spp. kokoš, prnjavica 35 mm Primljeno na znanje Prilikom izrade nacrta ovoga Pravilnika formirala se radna skupina čiji su predstavnici bili iz reda administracije, znanstvene zajednice i ribara. Međutim, s obzirom da se proizvodi ribarstva plasiraju na jedinstveno europsko tržište, definiranje minimalnih referentnih veličina za očuvanje većih u odnosu na one propisane Mediteranskom uredbom, uzrokovalo bi nejednake tržišne uvjete u odnosu na ribare iz drugih zemalja mediteranskog bazena. U slučaju kad bi RH ipak odlučila primijeniti strože uvjete od onih propisanih europskom regulativom, a koje bi se u tom slučaju odnosile na sve proizvode ribarstva koji bi se našli na hrvatskom tržištu, bilo bi potrebno provesti dugotrajnu administrativnu proceduru te zahtjevne konzultacije s EK i sa ostalim zemljama članicama EU, što i dalje ne bi jamčilo mogućnost provedbe takvog sustava.
7 Zlatko Ademović PRAVILNIK, Članak 5. Trebalo bi obvezati, hotele i turističke kuće da na plažama gdje zna biti lova maskama i podvodnim puškama, zatim ručnim vađenjem školjki te postaviti upozorenje koje ishodi iz ovog pravilnika ( Zakona), i to na Engleskom i Njemačkom jeziku najmanje, kako bi Zakon obuhvatio i ljude koji privremeno borave u HR. Očevidno je da često dolazi do masovnog skupljanja školjki u priobalju i pakiranja istih u kese od strane ljudi po plažama i drugim mjestima. Zbog toga, lice koje vrši nadzor može imati problema sa stranim osobama koje mogu tvrditi da za tu zabranu nisu imali informaciju. Na davanje tih informacija, treba obvezati i sve turiskičke agencije, prije prigodnim letkom. Primljeno na znanje Smatramo ovu incijativu zanimljivom te ćemo je svakako naknadno razmotriti s ciljem boljeg informiranja javnosti. Ipak, u kontekstu ovog propisa, smatramo da inicijativa ne spada u njegov opseg.