Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MIRO OPAČAK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU | Prijedlog izmjena i dopuna 1. Članak (koji uređuje prava stranaka i tijek postupka) – dodati stavak: „Stranka, svjedok ili drugi sudionik u postupku koji je gluh, nagluh ili gluhoslijep ima pravo na osiguranje tumača/komunikacijskog posrednika na hrvatski znakovni jezik, bez obveze snošenja troškova.“ 2. Članak (koji uređuje zapisnike i rasprave) – dodati: „Sud je dužan osigurati da zapisnici, sudske odluke i drugi akti budu na zahtjev dostavljeni u pristupačnom obliku (jednostavan jezik, elektronički oblik prilagođen čitačima ekrana, video u znakovnom jeziku).“ 3. Članak (koji uređuje rokove i obavijesti) – dodati: „U slučaju stranaka koje su gluhe ili nagluhe, sud je dužan obavijesti dostavljati u obliku razumljivom i pristupačnom toj osobi (pisani oblik, SMS, e-mail ili video-poruka u znakovnom jeziku).“ Obrazloženje • U praksi gluhe i nagluhe osobe imaju znatne prepreke u ostvarivanju prava na pravično suđenje zbog otežane komunikacije i nedostatka tumača. • Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (čl. 13.) obvezuje države članice da osobama s invaliditetom osiguraju učinkovit pristup pravosuđu. • Uvođenjem jasne obveze suda da osigura tumača i pristupačne oblike komunikacije, garantira se da gluhe osobe mogu ravnopravno sudjelovati u postupku, bilo kao stranke, svjedoci ili druge osobe. • Ovo je i usklađivanje sa standardima EU i praksom Europskog suda za ljudska prava o pravu na pristup sudu. | Nije prihvaćen | Zakon o parničnom postupku sadrži odredbe koje jamče i gluhim i nijemim osobama sudjelovanje u parničnom postupku tako što se ni na koji način u pitanje ne dovodi ostvarenje njihova prava na pristup sudu. Snošenja troškova, osim odredbama Zakona o parničnom postupku, a za one koji iste nisu u mogućnosti snositi, uređeno je i dostupno putem sustava besplatne pravne pomoći. |
| 2 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 2. | Stranke bi morale imati mogućnost sudjelovanja u postupku pred proširenim vijećem. ZPP-om se mora strankama omogućiti da se očituju o sastavu vijeća i iznesu prigovore radi moguće pristranosti članova vijeća. | Nije prihvaćen | Mogućnost strankama da se očituju o sastavu vijeća i iznesu prigovore radi moguće pristranosti članova vijeća proizlazi iz novog stavka 5. kojim se propisuje da će se o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća stranke i umješači obavijestit najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice proširenog vijeća. |
| 3 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 2. | Nejasna je odredba o formiranju proširenog vijeća. Ako je prošireno vijeće Građanskog odjela, tada bi u njemu trebali sudjelovati samo suci tog odjela, pa nije jasno što znači "počevši od sudaca Građanskog odjela". | Nije prihvaćen | Prijedlog dopune odredbe članka 390. Zakona o parničnom postupku u vezi sa sastavom proširenog vijeća od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 2. polazi od namjere da se provede presuda Suda Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVAŠČAK ZAGREB od 11. srpnja 2024. godine, pri tom uzimajući u obzir organizaciju te način rada i funkcioniranja Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Formulacija „počevši od“ predložena je imajući na umu da se prošireno vijeće u parničnim postupcima formira prvenstveno iz reda sudaca raspoređenih u Građanski odjel Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ali istovremeno vodeći računa da se osigura mogućnost formiranja ovog vijeća i u situacijama kada npr. zbog izuzeća formiranje proširenog vijeća isključivo iz redova sudaca Građanskog odjela VSRH ne bi bilo moguće. |
| 4 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 2. | Nacrt ZID Zakona o sudovima niti ZID ZPP ne propisuju kada se odlučivanje upućuje na prošireno vijeće. Smatramo da je nužno propisati razloge i mehanizam upućivanja predmeta na odlučivanje u prošireno vijeće VSRH kao i stadij u kojem se postupak odlučivanja vijeća o pojedinom predmetu nalazi, jer se sjednica proširenog vijeća ne može sazvati nakon što pojedino vijeće donijelo odluku o meritumu. | Nije prihvaćen | Važećom odredbom članka 390. stavka 2. Zakona o parničnom postupka kao i predloženom odredbom članka 10. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, koji je trenutno u zakonodavnoj proceduri, propisano je kada odluku donosi prošireno vijeće. |
| 5 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 2. | S obzirom da se odlukom u Proširenom vijeću može odlučivati o pravnim pitanjima od najvećeg društvenog značaja ovakav sastav vijeća je arbitraran. Naime, natpolovična većina od 7 sudaca prema ovakvom rješenju donosi odluku u ime Građanskog odjela VSRH. Predlažemo da Prošireno vijeće čine svi suci Odjela koji odluku moraju donijeti ⅔ većinom svih sudaca Odjela. Ujedno predlažemo ispitati je li rješenje kojim su sudac i evidentičar i sudac izvjestitelj također članovi proširenog vijeća upitno u smislu ispravne implementacije odluke Hann Invest. | Nije prihvaćen | Sastav proširenog vijeća od trinaest sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske kako je to predloženo u novom stavku 3., a prema kojem je od trinaest članova vijeća njih deset izabrano nasumično, smatra se da u najvećoj mjeri ispunjava zahtjeve postavljene predmetnom presudom Suda Europske unije. |
| 6 | GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 3. | Briše se odredba kojom su sudovi bili vezani donesenom odlukom u oglednom sporu. S obzirom da je navedeno jedini institut u ZPP koji ima vezujući karakter, dovodi se u pitanje svrsishodnost postojanja ovog instituta. | Nije prihvaćen | Prijedlog brisanja odredbe koja propisuje da će nakon donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud u nastavljenim postupcima biti vezan tim pravnim shvaćanje, u skladu je s ostvarenjem zahtjeva sudačke neovisnosti. Značaj instituta oglednog postupka time ni na koji način nije umanjen te je svakako korisna smjernica sudovima u vezi s pitanjima osiguranja jedinstvene primjene prava. |