Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o provedbi Uredbe broj 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIRO OPAČAK NACRT Prijedlog izmjena i dopuna 1. Članak (koji uređuje oblik i sadržaj političkog oglašavanja) – dodati stavak: „Političko oglašavanje koje se objavljuje u audiovizualnom obliku mora biti opremljeno titlovima i, kad je to izvedivo, prevedeno na hrvatski znakovni jezik, kako bi bilo pristupačno gluhim, nagluhim i gluhoslijepim osobama.“ ⸻ 2. Članak (koji uređuje transparentnost i označavanje oglasa) – dodati: „Informacije o financiranju i naručitelju političkog oglasa moraju biti dostupne u pristupačnom obliku, uključujući pisane oblike prilagođene digitalnim čitačima, kao i video oblik na znakovnom jeziku.“ ⸻ 3. Članak (koji uređuje nadzor nad provedbom) – dopuniti: „Nadležno tijelo koje nadzire provedbu ovoga Zakona obvezno je uključiti pokazatelje o razini pristupačnosti političkih oglasa osobama s invaliditetom, osobito gluhima i nagluhima, te jednom godišnje izvještavati javnost o postignutom napretku.“ ⸻ 4. Članak (koji uređuje sankcije) – dodati stavak: „Ako političko oglašavanje nije objavljeno u pristupačnom obliku za gluhe i nagluhe osobe, nadležno tijelo može izreći upozorenje i novčanu kaznu, te naložiti da se oglas objavi u obliku prilagođenom svim građanima.“ ⸻ Obrazloženje • Gluhe i nagluhe osobe su građani s jednakim pravom na političko sudjelovanje, ali im političko oglašavanje često nije pristupačno jer se objavljuje samo u zvučnom ili slikovnom obliku bez titlova i znakovnog jezika. • Ako politički oglasi nisu prilagođeni, gluhe osobe su isključene iz političkog života, što predstavlja oblik diskriminacije. • Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (čl. 29.) jamči osobama s invaliditetom pravo na sudjelovanje u političkom i javnom životu. • Osiguravanje titlova i znakovnog jezika u političkom oglašavanju povećava transparentnost, ravnopravnost i povjerenje u demokratski proces. Primljeno na znanje Program Vlade RH 2024.-2028. stavlja snažan naglasak na kvalitetniji život svih generacija naših građana, a posebno djece i mladih te ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom. Aktualni Program Vlade RH predviđa niz mjera u više društvenih područja s ciljem pune društvene integracije osoba s invaliditetom te društvene brige o ljudima s invaliditetom. Zaštita i unaprjeđenje položaja osoba s invaliditetom jedno je od prioritetnih područja u okviru provedbe državne politike, što se reflektira u prijedlozima propisa i planskim dokumentima kojima je cilj unaprjeđenje položaja ranjivih skupina. U tom pogledu treba osobito istaknuti da je Zakonom o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (NN, br. 89/2025), koji je stupio na snagu 28. lipnja 2025. godine, u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 151, 7. 6. 2019.). Taj se Zakon, među ostalim, primjenjuje na elektroničke komunikacijske usluge, osim usluga prijenosa koje se upotrebljavaju za pružanje usluga komunikacije između strojeva, usluge kojima se omogućuje pristup audiovizualnim medijskim uslugama, internetske stranice, usluge na mobilnim uređajima, uključujući aplikacije. Predmetnim se zakonom, međutim, propisuju isključivo organizacijske i postupovne pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) br. 2024/900 u Republici Hrvatskoj, dok su sve materijalne (supstancijalne) odredbe o transparentnost i povezanim obvezama dužne pažnje u obavljanju usluga političkog oglašavanja i povezanih usluga na unutarnjem tržištu Europske unije, već sadržane u samoj Uredbi (EU) br. 2024/900 ili ih pobliže razrađuje Europska komisija provedbenim aktima.
2 "GONG" I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Radi jasnoće ovog zakona predlažemo prenijeti ključne definicije iz Uredbe: pružatelj poliitčkih oglasa, izdavač političkoh oglasa, sponzor, internetski posrednici itd. Nije prihvaćen Uredbe, prema članku 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, imaju opću primjenu te su u cijelosti obvezujuće i izravno se primjenjuju u državama članicama. Stoga se one, kao ni njihove pojedine odredbe, ne prenose (transponiraju) u domaće zakonodavstvo.
3 "GONG" II. PROVEDBENE ODREDBE, Članak 5. Predlažemo da se uvrsti još jedno nadležno tijelo, DIP-Državno izborno povjerenstvo, u kontekstu praćenja izbornih i referendumskih kampanja. Nije prihvaćen Prema odredbama članka 22. Uredbe (EU) 2024/900, države članice dužne su odrediti jedno ili više neovisnih tijela koje će biti nadležna za provedbu i nadzor primjene materijalnih odredbi te Uredbe kojima se uređuju usluge političkog oglašavanja koje se obavljaju uz naplatu na području Republike Hrvatske kao dijelu unutarnjeg tržišta Europske unije. Poslovi koje će nadležna tijela u tom smislu obavljati, u granicama svog izvornog djelokruga ili kao posebnu javnu ovlast (ovisno o organizacijskom i pravnom obliku konkretnog nadležnog tijela), su poslovi državne uprave i to provedba inspekcijskog nadzora i neposredna provedba zakona (rješavanje u upravnim stvarima i vođenje službenih evidencija). Slijedom toga, pri određivanju nadležni tijela vodilo se računa o tome da je riječ o javnopravnim tijelima koja mogu biti nositelji izvornih ili povjerenih poslova državne uprave i koja već obavljaju poslove nadzora pružatelja usluga na određenom reguliranom tržištu prema pravno obvezujućim aktima europske unije ili obavljaju druge takve, istovrsne ili srodne poslove državne uprave prema pravnoj stečeni Europske unije. S druge strane, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske nije tijelo državne uprave nego posebno, zakonom ustanovljeno neovisno državno tijelo koje isključivo obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu s osnivačkim zakonom (Zakonom o Državnom izvornom povjerenstvu Republike Hrvatske) i zakonima kojima je uređena provedba izbora u Republici Hrvatskoj te nadzor financiranja političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u Republici Hrvatskoj. Ono ne može obavljati poslove nadzora privatnopravnih pružatelja naplatnih (komercijalnih) usluga političkog oglašavanja kao redovite poslove državne uprave u granicama svog izvornog djelokruga - jer nije upravno tijelo i u svom djelokrugu uopće nema takve poslove, a ne može ni biti nositelj povjerenih poslova državne uprave - jer nije pravna osoba (nema pravu osobnost) nego je posebno, neovisno državno tijelo. Upute koje bi prema članku 3. stavku 3. Nacrta prijedloga zakona, u vezi s primjenom članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) 2024/900 trebalo davati Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske prema propisima o financijskom izvještavanju o financiranju izborne promidžbe i referendumske aktivnosti, pripadaju u njegov izvorni djelokrug, a isto vrijedi i za objavu određenih podataka o provedbi Uredbe (EU) 2024/900 na njegovim mrežnim stranicama.
4 "GONG" II. PROVEDBENE ODREDBE, Članak 11. Predlažemo da se doda javna i proaktivna (pravovremena/u realnom vremenu) objava izvješća. Nije prihvaćen Postojeći pravni okvir jamči pravovremeno izvješćivanje javnosti. Prema članku 26. Statuta Agencije za elektroničke medije (Narodne novine, broj 85/22), Agencija redovito objavljuje na svojoj mrežnoj stranici akte i podatke koji su navedeni u članku 80. stavak. 3. Zakona o elektroničkim medijima (Narodne novine, br. 111/2021, 14/22). Predmetni članak 80. stavak. 3. Zakona određuje kako Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim mrežnim stranicama osobito sljedeće akte i podatke – između ostalog: odluke i druge upravne akte Agencije; nepravomoćne odluke o prekršaju, uz naznaku da su odluke nepravomoćne, podneseni redoviti pravni lijekovi protiv tih odluka i ishod postupka po pravnim lijekovima; druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.