Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MILICA KONTA OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA * Sva djeca moraju imati jednaka/ista prava pri upisu vrtiće. Jednakost je zajamčena Ustavom. Zašto se ne radi prednost pri upisu u osnovnu školu, već se upisuju sva djeca? Konačno prihvatiti da je predškolski odgoj prvi stupanj institucijskog obrazovanja. * U predškolskim ustanovama mora raditi isključivo stručni kadar, na svim razinama, a ne nestručne zamjene i slične improvizacije. Odgojitelji ne mogu raditi posao učitelja, profesora, pedagoga..... Kako onda svi oni mogu raditi posao odgojitelja? Odgojitelji su obvezni stručno se usavršavati na godišnjoj razini, kako će se nestručne zamjene usavršavati? Ili nestručne zamjene nemaju tu obvezu? * Poštivati postojeće propise i Zakone u području predškolskog odgoja, prvenstveno DPS! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Pitanje prednosti pri upisu u dječje vrtiće je privremene prirode do osiguranja infrastrukturnih uvjeta (25.800 dodatnih mjesta u vrtićima). Vjerujemo kako će se navedena odredba Zakona moći u potpunosti maknuti čim se osiguraju navedena mjesta za svako dijete. Izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju nastoji se dodatno urediti sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u cilju održavanja visoke kvalitete odgojno-obrazovnog rada, ali i statusa odgojitelja. Natječaj za zapošljavanje raspisuje se za radno mjesto odgojitelja u dječjem vrtiću te osoba koja se javi na natječaj potpisuje ugovor o radu za radno mjesto koje ima svoj opis poslova. Potpisivanjem ugovora o radu osoba preuzima sve poslove i radne zadaće radnog mjesta na koje se zaposlila ako nije drukčije propisano Zakonom.
2 IVANA NIKŠIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA U potpunosti se slažem s kolegicama Valentinom i Alenkom te ih citiram: "1. Potrebno je zakonski osigurati stručni kadar jer djeca pripadnici ranjivih skupina s obzirom na uvjete života često imaju specifične potrebe koje je izuzetno važno uočiti, uvažiti, zadovoljiti kako bi ih se podržalo u razvoju. Ovdje bih voljela istaknuti da pod „stručnjaci“ podrazumijevam školovan kadar tj. odgojitelje na obje razine (dodiplomskoj i diplomskoj) te stručni tim od psihologa, pedagoga, edukacijskog rehabilitatora, logopeda, socijalnog pedagoga, a ne nestručne zamjene zaposlene na tim poslovima. Potrebno je preispitati svoje profesionalne postupke u procesu donošenja izmjena u Zakonu za dobrobit djeteta. Smatram da je zakonska obaveza kreatora obrazovnih politika naći način kako osigurati djeci rane i predškolske dobi adekvatnu stručnu podršku u najranjivije doba, te promišljati o izazovima koji bi se mogli pojaviti ne ispune li se osnovni uvjeti za ostvarenje dječje dobrobiti. Potrebno je utvrditi s jedinicama lokalne samouprave načine stipendiranja i poticanja mladih ljudi za studiranje RPOO, kao i povećanje kvota na fakultetima s obzirom na deficit kadra. 2. Djeca pripadnici ranjivih skupina dolaze iz primarnih obiteljskih zajednica kojima je također potrebna podrška u odgoju djeteta jer im eto, životni uvjeti i kontekst u kojem odgajaju svoju djecu otežavaju odgoj na različite načine. S obzirom da djeca uče po modelu iz svog okruženja, život u nepovoljnim uvjetima ostavlja dugoročne negativne posljedice na njih. Stoga je pri uvođenju ove mjere uključivanja djece potrebno pružiti adekvatnu podršku njihovim primarnim modelima iz obitelji. S obzirom da se teži prioritetnom uključivanju djece pripadnika ranjivih skupina u vrtiće, potrebno je jasno definirati načine za kvalitetniju suradnju odgojno-obrazovnih djelatnika s roditeljima koja nikako ne bi smjela ostati na izboru pojedinaca. S obzirom da je odgoj djece zajednička odgovornost odraslih (odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja ili skrbnika) izuzetno je važno definirati konkretne načine uključivanja roditelja djece pripadnika ranjivih skupina u sustav. U RH postoje odlični modeli suradnje s roditeljima od najranije dobi koji pokazuju pozitivne ishode na odgoj sretnog i zadovoljnog djeteta u njegovom punom potencijalu. Kao mogućnost postizanja kvalitetnije suradnje, a za dobrobit svih dionika smatram da bi bilo dobro zakonski uvjetovati opservacijska razdoblja za dijete i roditelje na temelju kojih odgojno-obrazovne ustanove stječu mogućnost planiranja kvalitetnijih oblika suradnje za dobrobit djeteta. Zašto ovaj prijedlog? Upravo zbog toga jer se u socijalnim zajednicama kao što su vrtićke skupine uočavaju specifične potrebe djece i eventualne poteškoće. Kako je znanstveno dokazano da je rana intervencija od izuzetne važnosti, odgojno-obrazovni djelatnici imaju mogućnost upućivanja roditelja na traženje adekvatne podrške za dijete izvan odgojno-obrazovnih ustanova. Međutim, kad se sugerira, predloži i uputi, roditelji nerijetko ne poduzimaju potrebne korake kako bi osigurali optimalnu podršku razvoju svog djeteta, a za te postupke zanemarivanja ne snose nikakve posljedice i ne preuzimaju odgovornost. Smatram da je od izuzetne važnosti promisliti i naći način kako kvalitetno umrežiti sustave koji se bave ranim razvojem djeteta kako bismo svakom od njih osigurali optimalne uvjete za rast i razvoj. Dodatni pravilnici uz Zakon bili bi od izuzetne važnost, a mogu se kvalitetno kreirati na način da kreatori obrazovnih politika aktivno uključe stručnjake RPOO u proces. Osim toga, kod donošenja novih zakonskih izmjena nužno je Pravilnike koji reguliraju pojedini segment Zakona donijeti paralelno uz izmjene jer nerijetko ostaje mjesta za manipulaciju. Neću pitati "možemo li" već smijemo li manipulirati Zakonom na štetu djeteta, a kao primarni cilj nam je dobrobit svakog djeteta osobito pripadnika ranjivih skupina (iz ovog Prijedloga)." "...kao što ste i naveli u tekstu broj ustanova se povećava, a što je s brojem odgojitelja koji se reprocično ne događa, naprotiv njihov broj se smanjuje, a sve više raste broj nestručnih zamjena.Zanimane je u potpunom deficitu, nedostaje nas oko 7000 u sustavu rada. Kako to nadomjestiti i nadoknaditi, čini se gotovo pa nemoguće jer ne možete motivirati mlade ljude da upisuju program RPOO- a ili da ostanu u tom sustavu, ako im ne ponudite kvalitetne uvjete rada, koji se zbog nepoštivanja postojećih Zakona sve više narušavaju. Mjere kažnjavanja zbog nepoštivanja Zakona pokazale su se u potpunosti neučinkovitima. Također izostaje nam stručna podrška u obliku edukacijsko- rehabilitacijskih profila zanimanja u radu s djecom s poteškoćama, zbog čega je inkluizja takve djece teško provediva u prekapacitiranim skupinama u kojima rade dva odgojitelja, svaki u svojoj smjeni često i bez ikakvih asistenata. Novim prijedlogom izmjena Zakona još više će biti opterećeni odgojitelji u procesu rada, a bez potrebne stručne podrške. Zato je potrebno rješavati uzroke, a ne posljedice dugogodišnjeg sustavnog zanemarivanja ovog resora Bilo je već i mnogih primjera zapošljavanja učitelja razredne nastave, pa se u praksi pokazalo da se kolege ne snalaze u radu ,zbog mnogih razlika koje postoje između ta dva naoko slična, a opet različita zanimanja. Da ne govorimo o zapošljavanju dadilja, koje onda odgojitelji trebaju voditi i mentorirati, te se na njih prebacuje još veća odgovornost i opterećenje. Zbog svega navedenoga, potrebno je čuti što govori struka na temelju egzaktnih podataka i studija i postići jedan zdrav dijalog te donijeti efikasna i kvalitetna riješenja, koja će pomoći da se RPOO održi na razini koju svakako zaslužuje, za razliku od trenutnog stanja koje je neodrživo." Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učitelji se mogu zaposliti samo ako se na natječaj ne jave odgojitelji, a paralelno s ovom odredbom povećane su kvote za upis studenata na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U posljednjih pet godina upliv države u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je značajan - od ulaganja u izgradnju dodatnih kapaciteta (260 milijuna eura) do osiguranja sredstava za fiskalnu održivost (do sada 147 milijuna eura za fiskalnu održivost). Vezano uz ostvarivanje prednosti pri uključivanju djece iz ranjivih skupina, važno je istaknuti da je to definirano odredbama članka 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
3 VALENTINA BEL OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA Poštovani, slažem se s prijedlogom međutim potrebno je promisliti o adekvatnim uvjetima koje je potrebno ostvariti za kvalitetno uključivanje djece u sustav što podrazumijeva stručni kadar i kvalitetnu suradnji s roditeljima kroz pružanje profesionalne podrške. Djeca pripadnici ranjivih skupina zbog života u nepovoljnim uvjetima itekako trebaju podršku stručnjaka tj. odgojno-obrazovnih djelatnika koji su zaposlenici vrtića. IZAZOV: 1. Potrebno je zakonski osigurati stručni kadar jer djeca pripadnici ranjivih skupina s obzirom na uvjete života često imaju specifične potrebe koje je izuzetno važno uočiti, uvažiti, zadovoljiti kako bi ih se podržalo u razvoju. Ovdje bih voljela istaknuti da pod „stručnjaci“ podrazumijevam školovan kadar tj. odgojitelje na obje razine (dodiplomskoj i diplomskoj) te stručni tim od psihologa, pedagoga, edukacijskog rehabilitatora, logopeda, socijalnog pedagoga, a ne nestručne zamjene zaposlene na tim poslovima. Potrebno je preispitati svoje profesionalne postupke u procesu donošenja izmjena u Zakonu za dobrobit djeteta. Smatram da je zakonska obaveza kreatora obrazovnih politika naći način kako osigurati djeci rane i predškolske dobi adekvatnu stručnu podršku u najranjivije doba, te promišljati o izazovima koji bi se mogli pojaviti ne ispune li se osnovni uvjeti za ostvarenje dječje dobrobiti. Potrebno je utvrditi s jedinicama lokalne samouprave načine stipendiranja i poticanja mladih ljudi za studiranje RPOO, kao i povećanje kvota na fakultetima s obzirom na deficit kadra. 2. Djeca pripadnici ranjivih skupina dolaze iz primarnih obiteljskih zajednica kojima je također potrebna podrška u odgoju djeteta jer im eto, životni uvjeti i kontekst u kojem odgajaju svoju djecu otežavaju odgoj na različite načine. S obzirom da djeca uče po modelu iz svog okruženja, život u nepovoljnim uvjetima ostavlja dugoročne negativne posljedice na njih. Stoga je pri uvođenju ove mjere uključivanja djece potrebno pružiti adekvatnu podršku njihovim primarnim modelima iz obitelji. S obzirom da se teži prioritetnom uključivanju djece pripadnika ranjivih skupina u vrtiće, potrebno je jasno definirati načine za kvalitetniju suradnju odgojno-obrazovnih djelatnika s roditeljima koja nikako ne bi smjela ostati na izboru pojedinaca. S obzirom da je odgoj djece zajednička odgovornost odraslih (odgojno-obrazovnih djelatnika i roditelja ili skrbnika) izuzetno je važno definirati konkretne načine uključivanja roditelja djece pripadnika ranjivih skupina u sustav. U RH postoje odlični modeli suradnje s roditeljima od najranije dobi koji pokazuju pozitivne ishode na odgoj sretnog i zadovoljnog djeteta u njegovom punom potencijalu. Kao mogućnost postizanja kvalitetnije suradnje, a za dobrobit svih dionika smatram da bi bilo dobro zakonski uvjetovati opservacijska razdoblja za dijete i roditelje na temelju kojih odgojno-obrazovne ustanove stječu mogućnost planiranja kvalitetnijih oblika suradnje za dobrobit djeteta. Zašto ovaj prijedlog? Upravo zbog toga jer se u socijalnim zajednicama kao što su vrtićke skupine uočavaju specifične potrebe djece i eventualne poteškoće. Kako je znanstveno dokazano da je rana intervencija od izuzetne važnosti, odgojno-obrazovni djelatnici imaju mogućnost upućivanja roditelja na traženje adekvatne podrške za dijete izvan odgojno-obrazovnih ustanova. Međutim, kad se sugerira, predloži i uputi, roditelji nerijetko ne poduzimaju potrebne korake kako bi osigurali optimalnu podršku razvoju svog djeteta, a za te postupke zanemarivanja ne snose nikakve posljedice i ne preuzimaju odgovornost. Smatram da je od izuzetne važnosti promisliti i naći način kako kvalitetno umrežiti sustave koji se bave ranim razvojem djeteta kako bismo svakom od njih osigurali optimalne uvjete za rast i razvoj. Dodatni pravilnici uz Zakon bili bi od izuzetne važnost, a mogu se kvalitetno kreirati na način da kreatori obrazovnih politika aktivno uključe stručnjake RPOO u proces. Osim toga, kod donošenja novih zakonskih izmjena nužno je Pravilnike koji reguliraju pojedini segment Zakona donijeti paralelno uz izmjene jer nerijetko ostaje mjesta za manipulaciju. Neću pitati "možemo li" već smijemo li manipulirati Zakonom na štetu djeteta, a kao primarni cilj nam je dobrobit svakog djeteta osobito pripadnika ranjivih skupina (iz ovog Prijedloga). Valentina Bel, univ.mag.praesc.educ. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učitelji se mogu zaposliti samo ako se na natječaj ne jave odgojitelji, a paralelno s ovom odredbom povećane su kvote za upis studenata na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U posljednjih pet godina upliv države u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je značajan - od ulaganja u izgradnju dodatnih kapaciteta (260 milijuna eura) do osiguranja sredstava za fiskalnu održivost (do sada 147 milijuna eura za fiskalnu održivost). Vezano uz ostvarivanje prednosti pri uključivanju djece iz ranjivih skupina, važno je istaknuti da je to definirano odredbama članka 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju.
4 ALENKA JAKŠIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. UTVRĐIVANJE PROBLEMA Poštovani, kao što ste i naveli u tekstu broj ustanova se povećava, a što je s brojem odgojitelja koji se reprocično ne događa, naprotiv njihov broj se smanjuje, a sve više raste broj nestručnih zamjena.Zanimane je u potpunom deficitu, nedostaje nas oko 7000 u sustavu rada. Kako to nadomjestiti i nadoknaditi, čini se gotovo pa nemoguće jer ne možete motivirati mlade ljude da upisuju program RPOO- a ili da ostanu u tom sustavu, ako im ne ponudite kvalitetne uvjete rada, koji se zbog nepoštivanja postojećih Zakona sve više narušavaju. Mjere kažnjavanja zbog nepoštivanja Zakona pokazale su se u potpunosti neučinkovitima. Također izostaje nam stručna podrška u obliku edukacijsko- rehabilitacijskih profila zanimanja u radu s djecom s poteškoćama, zbog čega je inkluizja takve djece teško provediva u prekapacitiranim skupinama u kojima rade dva odgojitelja, svaki u svojoj smjeni često i bez ikakvih asistenata. Novim prijedlogom izmjena Zakona još više će biti opterećeni odgojitelji u procesu rada, a bez potrebne stručne podrške. Zato je potrebno rješavati uzroke, a ne posljedice dugogodišnjeg sustavnog zanemarivanja ovog resora Bilo je već i mnogih primjera zapošljavanja učitelja razredne nastave, pa se u praksi pokazalo da se kolege ne snalaze u radu ,zbog mnogih razlika koje postoje između ta dva naoko slična, a opet različita zanimanja. Da ne govorimo o zapošljavanju dadilja, koje onda odgojitelji trebaju voditi i mentorirati, te se na njih prebacuje još veća odgovornost i opterećenje. Zbog svega navedenoga, potrebno je čuti što govori struka na temelju egzaktnih podataka i studija i postići jedan zdrav dijalog te donijeti efikasna i kvalitetna riješenja, koja će pomoći da se RPOO održi na razini koju svakako zaslužuje, za razliku od trenutnog stanja koje je neodrživo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Učitelji se mogu zaposliti samo ako se na natječaj ne jave odgojitelji, a paralelno s ovom odredbom povećane su kvote za upis studenata na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U posljednjih pet godina upliv države u financiranje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je značajan - od ulaganja u izgradnju dodatnih kapaciteta (260 milijuna eura) do osiguranja sredstava za fiskalnu održivost (do sada 147 milijuna eura za fiskalnu održivost).
5 MELITA MUŠKARDIN OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Poštovani, iščitavajući Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, još jednom mogu konstatirati da je on uglavnom NEUČINKOVIT u odnosu na skupine kojih se izmjene tiču, NESTRUČAN jer u sebi sadrži prijedloge koji nisu zakonom regulirani, NEUTEMELJEN jer se opet ne bavi stvarnim problemima ranog i predškolskog odgoja u RH te DISKRIMINIRAJUĆ u odnosu na djecu i odgojno-obrazovne djelatnike. Kao ravnateljica vrtića, kategorički tvrdim da niti jedno pravo prednosti pri upisu NIKADA NIJE omogućilo veći obuhvat djece. Ono je samo ciljanim skupinama dalo PREDNOST, pri čemu je brojka upisanih ostala nepromijenjena. Ista je stvar i s ogromnim problemom nedostatka odgojitelja. Mogućnost da učitelji dodatnom naobrazbom te stjecanjem "odgojno-obrazovnih kompetencija" uđu u vrtiće kao "stručne" osobe, ne osigurava rješenje stvarnih problema već se suptilno nastavlja degradiranje i popularnost odgojiteljskog zanimanja koja traje već dugi niz godina. Kao odgojitelj s 33 godine rada u struci te kao ravnateljica u drugom mandatu, molim Predlagatelja da prestane s ovakvim neučinkovitim Prijedlozima izmjena Zakona te da konačno učini nešto konkretno za prvu stepenicu obrazovanja - prihvati novi model financiranja vrtića te preuzme na sebe plaće svih djelatnika u vrtićima čime bi riješio veliku većinu problema. Molim Vas, PRESTANITE nas ignorirati i POSLUŠAJTE barem jednom glasove onih koji svakodnevno trpe posljedice neučinkovitosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju.
6 SANDA SANKOVIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Obzirom da su u javno savjetovanje išle izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju potrebno je skrenuti pozornost na ono što se ne mijenja, a trebalo bi. Trenutni zakon ne omogućuje svim zaposlenicima predškolskih ustanova da biraju svog predstavnika u Upravno vijeće, niti da budu birani. Pravo na neposredan izbor predstavnika nije zajamčeno za administrativnom i tehničkom osoblju. To je neprihvatljivo. Svi radnici imaju ustavno pravo sudjelovati u odlučivanju o pitanjima koja ih se tiču. Upravno vijeće donosi odluke koje utječu na sve zaposlenike, a ne samo na jednu skupinu. Mogućnost da biraš i budeš biran temelj je svakog demokratskog društva. Tražimo jasnu zakonsku odredbu koja će omogućiti da svi zaposlenici, bez iznimke, imaju pravo birati i biti birani za predstavnika radnika u Upravnom vijeću – putem slobodnih, tajnih i neposrednih izbora. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. Navedeno trenutno nije premet izmjena Zakona, ali će se svakako razmotriti prigodom sljedećih izmjena i dopuna Zakona.
7 IVANA NIKŠIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Sva djeca bi trebala imati jednaku mogućnost upisa u vrtić. Dokle god nekima dajemo prednost znači da ih stavljamo ispred drugih, odnosno dajemo im veće pravo. Zašto? Koje je opravdanje za to? Tko može odlučiti koje je dijete više zaslužilo ići u vrtić? Omogućavanjem dovoljnih kapaciteta u vrtićima, povećanjem upisnih kvota na studij ranog i predškolskog odgoja, provedbom DPS na svim nivoima, povećanjem plaće odgojiteljima i financiranjem vrtića iz istog izvora kao i ostale odgojno-obrazovne ustanove učinit ćete ovaj posao primamljivijim novim generacijama, a ujedno i smanjiti sve veći odljev stručnog kadra kojemu je već muka od omalovažavanja struke na sve načine pa u konačnici i time da učitelji mogu raditi u vrtiću uz kratak program edukacije. Mi smo završili 3 ili 5 godina studija gdje smo proveli više od 200 sati u radu s djecom. Unutar tog perioda bilo je važno uspješno provesti sve aktivnosti (likovna, glazbena, tjelesna, predmatematička, predčitalačka) te redovito konzultirati mentora i stručnu službu po pitanju pisane pripreme, ali i refleksije. Stjecali smo mnogo znanja o različitim karakteristikama djece po dobi. Pitam se, može li se kratkim programima steći sve to, uspješno provesti aktivnosti, kvalitetno upoznati strukturu i kulturu predškolske ustanove? Ako se već donese ovaj apsurd od programa onda ga treba precizirati. Koji je položaj učitelja naspram stručnog djelatnika - odgojitelja, što nestručna osoba s kojom odgojitelj radi znači za njega, u smislu mentoriranja, podjele poslova? Dobiva li odgojitelj dodatak za mentorstvo učitelju/nestručnoj zamjeni? Hoće li se odgojitelji, kada opet dođe vrijeme da nas ima viška, moći na isti način zaposliti u školi i raditi u nastavi? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. Pitanje prednosti pri upisu u dječje vrtiće je privremene prirode do osiguranja infrastrukturnih uvjeta (25.800 dodatnih mjesta u vrtićima). Vjerujemo kako će se navedena odredba Zakona moći u potpunosti maknuti čim se osiguraju navedena mjesta za svako dijete.
8 MARIJANA KARPATI OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Zakonom bi trebalo biti regulirano da se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića isplaćuju izravno na račune dječjih vrtića ( kao što se isplaćuju sredstva za javne potrebe ) čiji osnivač nije jedinica lokalne samouprave ili područne ( regionalne ) samouprave, već druga pravna ili fizička osoba sukladno zakonu. Budući da je dosadašnjom uredbom bilo regulirano da se sredstva isplaćuju na račune jedinice lokalne samouprave čime su vrtići kojima su osnivači druge pravne ili fizičke osobe ostale zakinute jer sredstva nisu bila preusmjeravana na račune tih osnivača. Primjer je grad Osijeka koji namijenjena sredstva za fiskalnu održivost ne preusmjerava na one vrtiće kojima osnivač nije jedinica lokalne samouprave. Uz napomenu da je grad Osijek jedini grad u Republici Hrvatskoj koji ne sufinancira djecu koja su upisana u dječje vrtiće čiji su osnivači druge pravne ili fizičke osobe Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. Navedeno trenutno nije premet izmjena Zakona, ali će se svakako razmotriti prigodom sljedećih izmjena i dopuna Zakona.
9 MARIJANA KARPATI OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Zakonom bi trebalo biti regulirano da se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića isplaćuju izravno na račune dječjih vrtića ( kao što se isplaćuju sredstva za javne potrebe ) čiji osnivač nije jedinica lokalne samouprave ili područne ( regionalne ) samouprave, već druga pravna ili fizička osoba sukladno zakonu. Budući da je dosadašnjom uredbom bilo regulirano da se sredstva isplaćuju na račune jedinice lokalne samouprave čime su vrtići kojima su osnivači druge pravne ili fizičke osobe ostale zakinute jer sredstva nisu bila preusmjeravana na račune tih osnivača. Primjer je grad Osijeka koji namijenjena sredstva za fiskalnu održivost ne preusmjerava na one vrtiće kojima osnivač nije jedinica lokalne samouprave. Uz napomenu da je grad Osijek jedini grad u Republici Hrvatskoj koji ne sufinancira djecu koja su upisana u dječje vrtiće čiji su osnivači druge pravne ili fizičke osobe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. Navedeno trenutno nije premet izmjena Zakona, ali će se svakako razmotriti prigodom sljedećih izmjena i dopuna Zakona.
10 LEA KUMIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. UTVRĐIVANJE POSEBNOG CILJA Bilo bi dobro precizno izraziti koje su to dodatne kompetencije koje stječu učitelji i koja je njihova pozicija na tržištu rada, odnosno kako će se zakonom definirati da završeni odgajatelj ipak ima prednost pri zapošljavanju, odnosno da njihova razina obrazovanja, prakse koju su stekli kroz studij, a time i osposobljenost nije ista. Primjera radi, na trogodisnjem studiju u Puli na prvoj godini imala sam 50, drugoj 75, a trecoj cak 100 h prakse. Unutar tog perioda bilo je vazno sprovesti uspjesno sve aktivnosti (likovna, glazbena, tjelesna, predmatematicka, predcitalacka) te redovito konzultirati pritom mentora i strucnu sluzbu po pitanju pisane pripreme, ali i refleksije. Stjecali smo mnogo znanja o razlicitim karakteristikama djece po dobi. Vidjeli u praksi kako izgleda rad s djecom s posebnim potrebama (i daroviti pripadaju ovoj skupini). Ravnatelj je naknadno citao, komentirao i potpisivao dnevnik zapazanja. Pitam se, moze li se kratkim programima steci sve to, uspjesno provesti aktivnosti, kvalitetno upoznati strukturu i kulturu predskolske ustanove? Fleksibilnije zaposljavanje odgajatelja, napose majki, posebno pozdravljam. Svjedoci smo porasta broja femicida, jačanja konzervativistickih i patrijarhalnih struja, sto upucuje na goruce probleme u obiteljskoj dinamici, sto se ne smije povrsno i osudivacki procjenjivati, poglavito žene koje su ranjiva skupina, jer su fizički slabije i u najvećoj mjeri, nisu vlasnice nekretnina u kojima žive. Gubitak posla doslovno znači gubitak dostojanstvenog života za ženu, a o borbi za djecu u tim okolnostima da i ne govorimo. Svako drustvo vrijedi onoliko koliko uspjesno rjesava probleme ranjivih skupina, ovaj Zakon ide ka tome, i to svesrdno pozdravljam. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. Kompetencije koje stječu učitelji definirane su programima, a njih su izradila sveučilišta te ih možete detaljno pročitati na mrežnim stranicama fakulteta koji nude navedeni program.
11 MARIJA VUKELIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 8. PRILOZI Kod donošenja Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju potrebno je jasno naglasiti obvezno poštivanje Državnog pedagoškog standarda (DPS). On mora biti temeljni i obvezujući dokument kako bi sva djeca imala jednake uvjete i kvalitetu odgojno-obrazovnog rada. Također, prednost pri upisu stvara neravnopravan položaj među djecom i roditeljima. Svako dijete treba imati jednako pravo na pristup predškolskom odgoju, a kriteriji upisa moraju biti jednaki i pravedni za sve. Stoga je važno da konačni tekst Zakona osigura dosljednu primjenu DPS-a i ravnopravnost u postupku upisa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. Svi osnivači dječjih vrtića kao i dječji vrtići dužni su poštovati sve propise koji uređuju sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.
12 GORANA DELIĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 8. PRILOZI Predloženi zakon u konačnici neće polučiti bitne promjene s obzirom na činjenicu da se temelji na populističkim promjenama koje će u praksi samo dovesti do toga da će pojedine skupine dobiti deklarativna prava, ali pitanje je koliko će se ta prava iskoristiti jer je jedina neupitna i dokazana činjenica da Hrvatska nema dostatnu infrastukturu, ali ni približno dovoljan broj stručnog kadra. Zapošljavanje učitelja je stari recept iskušan davnih godina, ali čak i tada su učitelji bili obvezani na prekvalifikaciju što se i provodilo u praksi. Također je poražavajuća činjenica da se ne navodi eksplicitno pravo na zapošljavanje odgojitelja sa završenim studijem Ranog i predškolskog odgoja. Ministarstvo koje toliko promovira uvažavanje prava svih skupina građana bi se trebalo zapitati nije li propuštanje takve odredbe također kršenje prava stručnih radnika? Neujednačeno financiranje i nezainteresiranost države za taj problem dokaz je kako nema interesa za poštivanjem ni prava djece, roditelja, a ni zaposlenika bilo odgojitelja, stručnih suradnika ili tehničkog osoblja. Zaključak je onaj koji odgojitelji i razne strukovne udruge i sindikati ističu već duže vrijeme: - preuzeti financiranje - zaštiti struku i poboljšati uvjete rada kako bi se mladi ljudi uopće željeli školovati za odgojitelje - apsolutno poštivati DPS kao temeljni dokument koji jamči prava svih dionika u sustavu i to jasno definirati zakonom Ponuđene izmjene neće donijeti poboljšanja već samo još veći nered u sustavu ranog i predškolskog odgoja, a to zasigurno nije ono što smo kao država potpisnica Barcelonskih ugovora i članica EU dužni poštivati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Naime, iako su dječji vrtići u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, Vlada je u idućem razdoblju osigurala 260 milijuna eura za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova za dodatnih 25.800 mjesta u vrtićima. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) osigurano je 215 milijuna eura za otprilike 22.000 mjesta u vrtićima. Iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027.(PKK) osigurano je 45 milijuna eura za dodatnih oko 3.800 mjesta u vrtićima. Kako bi se osigurao dovoljan broj stručnog kadra odnosno odgojitelja, maksimalno su povećane kvote na fakultetima koji školuju odgojitelje i odgojiteljice te je tako 2023. godine diplomiralo njih više od 1.100 na različitim diplomskim i preddiplomskim studijima. Podsjećamo, model osiguranja fiskalne održivosti vrtića, kojim gradovi i općine dobivaju sredstva koja će im rasteretiti proračune, također omogućuje smanjenje roditeljske participacije u cijeni dječjeg vrtića. Ovom Uredbom prvi put se osigurava sustavna potpora u financiranju dječjih vrtića doprinosom od 6,25 posto, pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinoga grada, odnosno općine. Godišnje se na to izdvaja više od 70 milijuna eura. Uredba o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje iznosa sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića određuje iznos sredstava za fiskalnu održivost dječjih vrtića, koju korisnici sredstava planiraju prema proračunskim klasifikacijama u sklopu prihoda i rashoda. Korisnici sredstava dužni su sredstva ostvarena za fiskalnu održivost dječjih vrtića iz ove Uredbe koristiti kao dodatni izvor financiranja za dostupnost, održivost i priuštivost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uz postojeću razinu i izvore financiranja, u skladu s obvezama, prema dinamici i planu prioriteta utvrđenima u proračunu korisnika sredstava.
13 TINA PARAĆ OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 8. PRILOZI Slažem se da Državni pedagoški standard ostane zakonski obvezujući, posebno u dijelu koji se odnosi na broj djece u skupinama, s osobitom pažnjom prema skupinama koje uključuju djecu s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju.
14 DAJANA ĆOSIĆ-ŠURLIN OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 8. PRILOZI Kao odgojiteljica s višegodišnjim iskustvom u radu s djecom, smatram da je predloženi zakon u nekoliko ključnih točaka zabrinjavajući: 1. Protivim se zapošljavanju učitelja razredne nastave u vrtiće, jer to dugoročno ugrožava našu profesiju i kvalitetu rada s djecom rane i predškolske dobi. Djeca zaslužuju stručne, kvalificirane odgojitelje koji su se za to formalno obrazovali 3, 5 godina i dobro poznaju specifičnosti razvoja djece rane i predškolske dobi te imaju znanja, vještine i kompetencije potrebne za odgovaranje na njihice potrebe i zadovoljavanje njihovih dobrobiti. Svako dijete ima pravo na najbolju moguću skrb, odgoj i obrazovanje a nestručne zamjene ne mogu ispuniti to pravo. 2. Tražim da Državni pedagoški standard ostane zakonski obvezujući, jer je to jedini dokument koji jamči minimalne uvjete za rad u vrtiću – za djecu i za nas. I ovako su skupine preopterećene i sve više je djece s posebnim potrebama. RIPOO je temelj sustava odgoja i obrazovanja i kao takav zaslužuje kvalitetan standard koji će biti zakonski reguliran. Ovako se čini da se vraćamo u doba čuvališta i zaboravljamo sve što nas je suvremna slika o djetetu naučila. 3. Potrebno je jasno definirati sve stručne termine u zakonu, kako bi se izbjegle različite interpretacije koje mogu naštetiti djetetu i odgojnoj praksi. 4. Upisi u vrtiće moraju imati jedinstvene i pravedne kriterije na nacionalnoj razini, neovisno o mjestu stanovanja djeteta. To je moguće jedino ako pripadano Ministarstvu a ne da lokalne samouprave rade neregularno, nezakonski i da su uvjeti u svakoj lokalnoj jedinici deugaciji i nepravedni, neujednačeni . 5.Tražim da djeca koja do 1. travnja navrše četiri godine ponovno dobiju zakonski prioritet pri upisu u vrtiće, uz djecu iz ranjivih skupina. Ta odredba osigurava dostupnost predškolskog odgoja za djecu u dobi kada im je socijalizacija i priprema za školu ključna. Pozivam zakonodavca da uvažava glas struke i uključi nas – odgojitelje – u izradu zakonskih i podzakonskih akata koji oblikuju naš svakodnevni rad. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i promišljanju koje ste podijelili u javnom savjetovanju. 1. Učitelji se mogu zaposliti samo ako se na natječaj ne jave odgojitelji, a paralelno s ovom odredbom povećane su kvote za upis studenata na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. 2. Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe i dalje je na snazi. Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ne mijenjaju se odredbe Državnoga pedagoškog standard. 3. Ako stručni termini nisu definirani Zakonom, postoje i drugi podzakonski akti koji dodatno definiraju stručnu terminologiju. 4. Baš zbog toga su kriteriji prednosti definirani Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. 5. Praćenjem podataka o prijavama djece na e-upise u dječje vrtiće (putem NIAS sustava), uočeno je da je od ukupnog broja djece koja se prijavljuju za upise, njih oko 65% jaslične dobi. Naime, e-upisi u dječje vrtiće putem sustava osiguranog od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih provode se trenutno za 150 dječjih vrtića te u njima sudjeluju i neki veći gradovi kao što su Zadar, Karlovac, Dubrovnik, Velika Gorica. Navedeni podatci su pokazatelj da je potrebno osigurati veći broj mjesta za upise djece u jaslice. Iako je strateška odluka povećanje obuhvata djece od 4 godine do polaska u osnovnu školu, to će biti moguće tek izgradnjom svih planiranih kapaciteta, a uvođenjem ove odredbe u Zakon 2022. godine u praksi se događa da se zbog nje smanjuje broj mjesta za jaslice na koje je prigodom upisa najveći pritisak te veliki broj djece zbog toga ostane na listama čekanja. Isto tako važno je istaknuti kako je cilj Europske unije da do 2030. godine obuhvat djece mlađe od 3 godine bude najmanje 45%.
15 JELENA RNJAK OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA Podržavam nastojanja da se poveća dostupnost i kvaliteta ranog i predškolskog odgoja, posebice za ranjive skupine djece. Međutim, smatram da bez istovremenog povećanja kapaciteta vrtića, odnosno izgradnje i opremanja potrebnih prostora, izmjene Zakona neće riješiti problem nedostatka mjesta, osobito za jasličke programe. Zabrinjava praksa zapošljavanja učitelja bez odgovarajuće kvalifikacije odgojitelja zbog manjka kadrova, što može utjecati na kvalitetu odgoja. Predlažem da zakonodavac osigura prioritet zapošljavanja stručnih odgojitelja te poticaje za njihovo stručno usavršavanje. U zaključku, izmjene Zakona trebaju biti popraćene konkretnim ulaganjima u kapacitete i kadrovski sustav kako bi sustav predškolskog odgoja bio kvalitetan i dostupan svima! Jelena Rnjak, Mozaik podrške Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Kako bi se osigurao dovoljan broj odgojitelja, povećane su kvote za upis na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje su ove godine sve popunjene, a uz fisklanu održivost osiguravaju se sredstva iz državnog proračuna koja osnivači mogu iskoristiti za povećanje plaća odgojitelja te su u dogovoru sa sveučilištima pokrenuti programi namijenjeni učiteljima za stjecanje kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi. Provedbom navedenoga očekuje se povećanje broja odgojitelja potrebnih za rad u dječjim vrtićima.
16 JELENA RNJAK OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 9. OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, kojom se mijenja redoslijed i struktura kriterija za ostvarivanje prednosti pri upisu djece u dječje vrtiće, ne rješava temeljni problem – nedostatak kapaciteta u ustanovama ranog i predškolskog odgoja. Uklanjanje prethodne odredbe i dalje ostavlja sustav u kojem prednost pri upisu mora postojati zbog ograničenog broja mjesta. Time se ne osigurava univerzalno pravo djeteta na uključivanje u program ranog i predškolskog odgoja. Nadalje, kriteriji prednosti ostaju u velikoj mjeri u nadležnosti osnivača dječjih vrtića, što dovodi do neujednačene prakse među jedinicama lokalne samouprave i mogućih nejednakosti među djecom i obiteljima u različitim sredinama. Smatram da bi izmjena članka trebala biti praćena konkretnim mjerama i planom za povećanje kapaciteta vrtića na nacionalnoj razini, kako bi kriteriji prednosti postali iznimka, a ne nužnost. Smatram da je važno jasno i izričito propisati da osobe koje su završile studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (odgojitelji) imaju prednost pri zapošljavanju u sustavu predškolskog odgoja u odnosu na osobe sa završenim učiteljskim studijem. Iako je prihvatljivo da se u iznimnim slučajevima, kada na natječaj za odgojitelja ne pristupi niti jedna osoba s odgovarajućim kvalifikacijama, dopusti zapošljavanje osoba s učiteljskim studijem, ta odredba ne smije se koristiti kao način za potiskivanje odgojitelja ili za smanjivanje standarda kvalitete. Prednost odgojitelja u zapošljavanju mora biti jasno definirana i jamčena kako bi se osigurala profesionalizacija struke i kvaliteta odgojno-obrazovnog rada. Također, potrebno je osigurati da se osoba koja je zaposlena s učiteljskim studijem obvezuje na prekvalifikaciju u propisanom roku te da se aktivno prati ispunjenje te obveze. Smatram da zakonodavac treba dodatno pojasniti ove uvjete i zaštititi prava odgojitelja kao primarnih stručnjaka u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Važno je istaknuti kako su glavna investicija ulaganja u odgojno-obrazovnom sustavu izgradnja novih kapaciteta dječjih vrtića za što je u sljedećem razdoblju osigurano 260 milijuna eura. Realizacija navedenih ulaganja omogućit će oko 25.800 dodatnih mjesta u vrtićima. Do 2030. godine planirano je dosegniti obuhvat djece od 96% u dobi od 3 godine do polaska u osnovnu školu, što su i ciljevi Vijeća Europske unije. Trenutno je dosegnut obuhvat oko 88% djece vrtićne dobi. Ostvarivanjem ovih ciljeva neće više biti potrebno određivati kriterije prednosti te će svako dijete imati svoje mjesto u dječjem vrtiću. Kako bi se osigurao dovoljan broj odgojitelja, povećane su kvote za upis na studijima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koje su ove godine sve popunjene, uz fisklanu održivost osiguravaju se sredstva iz državnog proračuna koja osnivači mogu iskoristiti za povećanje plaća odgojitelja te su u dogovoru sa sveučilištima pokrenuti programi namijenjeni učiteljima za stjecanje kompetencija za rad s djecom rane i predškolske dobi. Provedbom navedenoga očekuje se povećanje broja odgojitelja potrebnih za rad u dječjim vrtićima.