Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	ANA MUDROVČIĆ	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	Iako generalno podržavamo donošenje bilo kakvog dokumenta koji bi trebao suzbijati nasilje nad ženama, možemo samo zaključiti da je ovaj itekako manjkav. Istaknuli bismo prvenstveno kako nigdje nema riječi o gorućem problemu nasilja nad ženama, a tiče se postupanja samih institucija prema ženama koje nasilje i prijave. Naime, nigdje se ne adresira institucionalno nasilje, a upravo je ono povezano sa štetnom dosadašnjom edukacijom, kao i praksom, djelatnika socijalne skrbi, policije i pravosuđa, a koje se očituje u rodnim predrasudama i mitovima, kroz mizoginu teoriju otuđenja, a što za posljedicu ima katastrofalan stav prema majkama koje prijave nasilje. Umjesto da im se pomogne, najčešće ih se stigmatizira, kao i dodatno traumatizira i sekundarno viktimizira putem nepovjerenja u njihove iskaze, kao i iskaze njihove djece (čak se insinuira ili izravno optužuje kako majke izmišljaju pa čak i manipuliraju djecom), putem nepostupanja prema zahtjevu za odvojenim saslušanjem njih i počinitelja nasilja, donošenja pristranih mišljenja i prijedloga, koji utječu na presude o skrbništvu (pri čemu se forsira tzv.ravnopravno roditeljstvo kada za to nisu postignuti uvjeti, ili se forsira uopće viđanje oca koji je teži nasilnik, unatoč protivljenju majke) te ucjenjivanje takvih majki mjerama, a koje u konačnici mogu završiti i samim odvajanjem djeteta od majke. Ne mora se ni napominjati koliko su štetne i trajne posljedice takvog postupanja i za žene i za djecu, posebno što su djeca žrtve nasilja još i više privrženija majkama nego što su u slučajevima kada očevog nasilja nije bilo. I žene i djeca oštećeni su nepovjerenjem institucija. Dobiva se zaključak kako se majke kažnjavaju zato što su prijavile nasilje i samim time žele zaštititi djecu i sebe od počinitelja te bi u tom smjeru trebali ići i prijedlozi osobnih susreta s takvim očevima. Ovim dokumentom predlaže se edukacija djelatnika o rodno utemeljenom nasilju, i to nedovoljno obavezna, a nigdje nije specificirano koje su SANKCIJE ukoliko ti isti djelatnici i dalje rade na štetu majki koje prijave nasilje, suprotno toj predloženoj novoj edukaciji, kao što se izrijekom ne zabranjuju bilo kakve edukacije koje bi išle na štetu majki koje se napokon odluče prijaviti nasilje i izaći iz zatvorenog kruga. Uz to, bitno je i ono sve što je pogrešno poduzeto i prije ovoga dokumenta te bi bilo nužno istaknuti obavezu analize svih prijedloga HZSR-a o planu viđanja kada majka prijavi nasilje, kao i svih presuda, kako bi se maknule štetne posljedice onih edukacija koje idu na štetu žena žrtava nasilja. Brojni su prigovori upućeni ovom ministarstvu, na koje se dugo vremena uopće ne reagira niti oštećene dobivaju povratnu informaciju što se po prigovorima i poduzelo. Nema nikakvog smisla donositi dokument, ako i dalje ostaju na snazi presude koje štete ženama i djeci žrtvama nasilja. Nužno je popravljanje dosadašnje štete kao i prevencija buduće, a to se ne može postići bez sankcioniranja onih djelatnika koji provode edukacije ili pišu prijedloge i mjere povezane sa skrbništvom u suprotnosti sa zaštitom žena žrtava nasilja. Isto uključuje i djelatnike pravosudnog sustava. Kao što se treba sankcionirati počinitelje obiteljskog nasilja, jednako se treba sankcionirati i počinitelje INSTITUCIONALNOG nasilja. Inače cijela priča nema nikakvog smisla, ukoliko će žrtva naposljetku biti kažnjena, umjesto počinitelja. Također je potrebno učiniti sve edukacije o rodno utemeljenom nasilju obvezujuće za sve sastavnice socijalne skrbi kako bi se počeo sustavno provoditi proces REEDUKACIJE. Kao i u području socijalne skrbi, tako i u odgojno-obrazovnom području, treba jasno istaknuti tko takve edukacije može provoditi, a to mogu biti samo osobe koje su stručne i aktivne u području rodno utemeljenog nasilja. Spominjanje muškaraca kao žrtava posve je neprimjereno u dokumentu koji je posvećen suzbijanju nasilja nad ŽENAMA, i to opet pridonosi relativizaciji i umanjivanju opasnosti rodno utemeljenog nasilja te je time neprihvatljivo i vrijeđa žene žrtve nasilja.	Nije prihvaćen	U Nacionalnom odnosno pripadajućem Akcijskom planu vrlo su jasno definirane mjere usmjerene jačanju komeptencija djelatnih svih sustava nadležnih za postupanje u slučajevima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji - policije, pravosuđa, zdravstva, socijalne skrbi te odgoja i obrazovanja. Posebice, isitčemo mjeru usmjerenu jačanju kompetencija stručnih radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad za učinkovitiju primjenu obiteljskog zakonodavstva u kontekstu prava žrtava, učinkovitije postupanje u slučajevima rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji. Posebno važan dio edukacija čini primjena odedaba Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te obiteljskog zakonodavstva u kontekstu prava žrtava nasilja, razumijevanje traume i štetnosti primjene pseudo koncepta otuđenja kao nastavka nasilja u obitelji, teme manipulacije djecom i nesuradljivost žrtve nasilja, detaljne smjernice njihove uloge, procjene rizika, individualiziranih planova za žrtve te njihova uloga u međusektorskoj suradnji.Ujedno, ističemo da se edukacije u organizaciji Policijske akademije "Prvi hrvatski redarstvenik", Akademije socijalne skrbi i Pravosudne akademije provode sukladno važećim, nacionalnim i međunarodnim propisima. Naglašavamo da stručni tim HZSR izriče mjere obiteljsko-pravne zaštite nakon provedene sveobuhvatne procjene, a koja uključuje i procjenu rizika i kapaciteta na strani oba roditelja, kao i procjenu sigurnosnih i razvojnih rizika kod svakog djeteta. U slučaju nasilja u obitelji, izrečene mjere obiteljsko-.pravne zaštite od strane HZSR usmjerene su na stručnu pomoć i potporu roditelju žrtvi, osnaživanje roditelja žrtve i praćenje dinamike odnosa, odnosno hitno poduzimanje daljnjih mjera radi zaštite djeteta i roditelja žrtve nasilja. Mjere iz nadležnosti HZSR ne ograničavaju roditeljsko pravo žrtve, niti su usmjerene na kažnjavanje, već upravo obrnuto na dodatnu zaštitu i osnaživanje. U slučaju saznanja o ponovljenom nasilju u obitelji voditelj mjere dužan je žurno obavijestiti stručni tim koji poduzima hitne mjere zaštite žrtve. Dodatno ističemo da je u sklopu NPOO-a osigurana standardizacija edukacije za voditelje mjera obiteljsko-pravne zaštite sa posebnim modulom edukacije posvećenim rodno utemeljenom nasilju i prisilnoj kontroli. U sklopu NPOO-a educirano je 800 provoditelja mjere, a do 2026. se planira edukacija svih voditelja mjera u sklopu aktivnosti Akademije. Stručnjaci u sustavu socijalne skrbi imaju obvezu trajnog stručnog usavršavanja i bodovanja u strukovnim komorama i kroz Akademiju socijalne skrbi, a kako bi osigurali da imaju potrebne kompetencije i vještine u području nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U skopu projekta "Zaustavimo nasilje nad ženama i nasilje u obitelji - Za nasilje nema opravdanja" provodila se edukacija stručnjaka u sustavu socijalne skrbi o rodno utemeljenom nasilju, elementima prisilne kontrole i provedbi Obiteljskog zakona. Kroz provedbu aktivnosti Akademije socijalne skrbi planirane su daljnje edukacije za sve stručnjake u Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Vezano za dio komentara koji se odnosi na presude koje štete ženama i djeci žrtvama nasilja ističemo da su pravomoćne presude obvezujuće te da je Zakonom o kaznenom postupku, u članku 463. stavku 1. određeno da protiv prvostupanjske presude ovlaštene osobe imaju pravo podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, a nastavno člankom 178. Zakona propisano je da presuda i rješenje postaju pravomoćni kad se više ne mogu pobijati žalbom. Ističemo da se pravomoćna presuda, donesena u kaznenom postupku, može pobijati samo iznimno i to izvanrednim pravnim lijekovima, a koje mogu podnijeti samo ovlašteni subjekti pod zakonom propisanim uvjetima, a što je propisano u Glavi XXIV. ZKP-a.
2	AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	1. U vezi s mjerom 2.1. koja se odnosi na unapređenje međuresorne suradnje radi učinkovite zaštite žrtava nasilja, smatramo da klasični pokazatelji učinkovitosti, poput broja izrađenih analiza dosadašnjeg rada županijskih i lokalnih timova za sprečavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, te naknadnog donošenja preporuka za unaprjeđenje rada, nisu dovoljni. U razdoblju od osnivanja županijskih i nacionalnih timova, očekivalo bi se da su već provedene potrebne analize, edukacije i usavršavanja. Primjećujemo nesustavno i različito djelovanje timova kroz županije, uz nedostatak motivacije zbog nedostatka financiranja članova i članica timova, posebno zbog "dodatnog rada izvan radnog vremena". Broj provedenih edukacija i polaznika/polaznica, prema našem mišljenju, nije dovoljan pokazatelj učinkovitosti mjere jer ne odražava produktivnost i svrsishodnost djelovanja članova i članica tima. Pozdravljamo ideju revizije članstva tima, s obzirom da dosadašnje djelovanje postojećih timova smatramo potpuno neučinkovitim. Uvođenje sustavnih promjena i revizija članstva moglo bi pridonijeti efikasnijem i usmjerenijem radu timova te poboljšati zaštitu žena koje su preživjele nasilje. Smatramo da bi se kao mjerni pokazatelj trebao uključiti: postotak implementiranih preporuka za unaprjeđenje rada županijskih i lokalnih timova za sprečavanje nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. Također smatramo da bi MRSOP kao nadležno tijelo trebalo redovito i sustavno pratiti ne samo redovitost održavanja sastanaka timova, već i stvarni učinak i postignuća tih sastanaka, posebno u svrhu ostvarenja GREVIO preporuke 125. Potrebno je detaljno analizirati što je svaki pojedini sastanak stvarno postigao u promjenama na svakodnevnoj razini, odnosno "na terenu", posebno u kontekstu slučajeva nasilja u obitelji. Ovaj pristup je ključan s obzirom da su Nacionalni i Županijski timovi sastavljeni od predstavnika i predstavnica svih relevantnih sektora koji su odgovorni za borbu protiv nasilja prema ženama, a njihova svrha je poticanje međusektorske suradnje. Sustavno praćenje stvarnih rezultata sastanaka ne samo da će podržati ostvarenje GREVIO preporuka, već će i omogućiti identifikaciju uspješnih praksi, ali i prepoznavanje područja koja zahtijevaju dodatnu pozornost i poboljšanja. Također vjerujemo da trenutačna formulacija mjera otvara prostor za različita tumačenja, posebno u vezi s karakterom dodatnih edukacija, koje se čini više kao opcija nego obaveza. Stoga, smatramo da je neophodno uvesti element obveznosti sudjelovanja u edukacijama i usavršavanjima. Ova promjena bi osigurala jasniji i dosljedniji pristup, potičući svakog sudionika i sudionicu na aktivno sudjelovanje u procesima obrazovanja i usavršavanja kako bi se postigao konkretniji i standardiziran rezultat. Slijedom navedenog predlažemo slijedeće pokazatelje rezultata mjera: • Postotak implementiranih preporuka za unaprjeđenje rada nacionalnih i županijskih timova. • Evaluacija produktivnosti i svrsishodnosti timova. • Broj sustavnih promjena i revizija članstva u timovima. • Redovitost održavanja sastanaka timova. • Identifikacija promjena na terenu u redovitim minimalnim vremenskim intervalima od šest mjeseci. Ovo razdoblje omogućuje dovoljno vremena za provedbu mjera, ali istovremeno omogućuje i pravovremeno prepoznavanje prvih rezultata ili izazova koji se pojavljuju. • Postotak sudjelovanja članova timova u obaveznim edukacijama. • Evaluacija učinka članova timova nakon provedenih edukacija. • Standardizacija obrazovnih procesa za članove i članice timova. • Implementacija obavezne participacije u edukacijama. • Praćenje sudjelovanja i aktivnosti sudionika i sudionica. 2. U svakodnevnom kontaktu s djelatnicama i djelatnicima Zavoda za socijalnu skrb primijećen je problem nedovoljnog poznavanja relevantnih propisa koji reguliraju zaštitu žena od nasilja. Ova problematika prelazi granice osnovnog razumijevanja koje je nužno za polaganje stručnog ispita u području socijalne skrbi. U cilju jačanja kapaciteta djelatnika Zavoda za socijalnu skrb, propisano u mjeri 2.2. predlažemo sustavne promjene koje nadilaze dobrovoljne edukacije i ciljaju na sveobuhvatno unaprjeđenje znanja. Konkretno, smatramo da je nužno provesti izmjene i reviziju Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi. Predlažemo uvođenje relevantnih tema u okviru ispitnog predmeta "Obiteljsko-pravna zaštita", s naglaskom na nacionalne, europske i međunarodne propise koji pružaju zaštitu od nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji - Istanbulsku konvenciju. 3. U vezi s mjerom 2.3. smatramo da je nužno kao pokazatelj rezultata uvesti • Utvrđivanje učinka edukacija na terenu putem redovitih analiza rada voditelja mjera • Identifikacija ključnih pokazatelja uspješnosti • Utvrđivanje učinka edukacija na terenu putem redovitih analiza rada voditelja mjera • Identifikacija ključnih pokazatelja uspješnosti • Sustav povratnih informacija i mehanizmi praćenja koji će omogućiti kontinuirano poboljšanje programa edukacija i jačanja kapaciteta. 4. U vezi s mjerom 2.4. nužno je uvesti sveobuhvatan skrining (provjeru) unutar ove ranjive populacije kako bi se utvrdile sve okolnosti vezane za nasilje i druge oblike kršenja prava kojima su izložene. Važno je da se žene u postupku traženja međunarodne zaštite žene pita o tome jesu li preživjele rodno uvjetovano nasilje i to na način i u uvjetima u kojima će moći iskazivati o proživljenom nasilju. U predviđene programe edukacije za predstavnice/ke institucija koje dolaze u kontakt s tražiteljicama azila uvrstiti teme prepoznavanja trgovanja ljudima, štetne tradicijske prakse(prisilni brakovi, genitalna mutilacija, ubojstva iz časti i drugo).Omogućiti organizacijama civilnog društva specijaliziranim za rad s tražiteljicama azila, pristup prihvatnim centrima s ciljem informiranja i pružanja podrške. Osigurati adekvatni i siguran prostor i vrijeme za nesmetan rad u koji tražiteljice azila mogu doći i slobodno tražiti pomoć i informacije. Proizvesti i distribuirati materijale s informacijama o pravima, oblicima nasilja i mogućim oblicima pomoći s kontaktima institucija i OCD-a. Ove materijale nužno je pripremiti na svim relevantnim jezicima (engleski, francuski, arapski, ukrajinski,....) i distribuirati u prihvatnim centrima i drugim institucijama.Potrebno je osigurati prevoditelje i kulturne medijatore. U Hrvatsku svakodnevno pristižu nove izbjeglice i tražitelji/ce azila. Takve situacije stvaraju pojačan rizik od trgovanja ljudima jer se veliki broj ljudi nalazi u ranjivoj poziciji koju trgovci ljudima iskorištavaju. Osobito ugrožena skupina su žene i djevojke koje su u riziku postati žrtve trgovanja ljudima u svrhu seksualnog i drugih oblika iskorištavanja. U radu se susrećemo i sa djevojkama koje su potencijalne žrtve štetnih tradicijskih praksi kao što su prisilni brakovi i genitalna mutilacija, seksualnog te drugih oblika iskorištavanja, međutim nisu prepoznate kao žrtve trgovanja ljudima od strane nadležnih institucija (policije). OCD-I imaju zabrana pristupa i djelovanja unutar Prihvatnih centara za tražitelje azila što onemogućuje pristup informacijama o mogućim oblicima pomoći žrtvama. Problem trgovanja ljudima u velikoj mjeri ne razumiju ni predstavnici institucija ali ni same žrtve. 5. U kontekstu mjere 1.7.., koja se odnosi na jačanje koordinacijskog tijela radi osiguravanja dosljedne provedbe odredaba Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, smatramo da mjeru učinkovitosti, izraženu kroz "broj službenika koji će obavljati poslove tijela nadležnog za koordinaciju, primjenu, nadzor i procjenu politika i mjera za sprečavanje i borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u obitelji na nacionalnoj razini, te poslove međunarodne suradnje u području primjene Konvencije", treba precizirati na način da navedene službenice i službenici budu visoko specijalizirani i stručni. Njihova stručnost trebala bi obuhvatiti poznavanje unutarnje, europske i međunarodne pravne regulative u zaštiti prava žena, borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, uz relevantno iskustvo u području borbe protiv nasilja nad ženama. Dodatno, važno je da posjeduju senzibilitet za kompleksnost problema nasilja nad ženama te da su educirani o suvremenim pristupima u rješavanju navedenih izazova. U pokazatelj rezultata mjera „4. objavljeni rezultati provedbe istraživanja o svim oblicima nasilja nad ženama uz obuhvat prevalencije pojave nasilja u različitim dobnim skupinama i u različitim skupinama žrtava te njihov učinak na daljnji životu“ sa svrhom postizanja objektivnih rezultata u praksi mora biti praćeno razvijanjem konkretnih akcijskih planova, proizašlih iz rezultata istraživanja, ključno za usmjeravanje mjera i politika prema stvarnim potrebama žrtava. Uvođenje mehanizama kontinuiranog praćenja i evaluacije osigurava da akcije poduzete na temelju istraživanja ostvaruju stvarne promjene. 6. U kontekstu mjere 2.6.. koja se odnosi na unaprjeđenje zbrinjavanja žrtava nasilja u kriznim situacijama, nužno je naglasiti ključni preduvjet - osiguranje sustavnog održivog financiranja (sukladno preporukama 24 i 154 GREVIO evaluacijskog izvještaja). Bitan izazov s kojim se suočavaju organizacije pružajući izravnu podršku ženama koje su preživjele nasilje kroz skloništa leži u nesustavnom, nedovoljnom i neredovitom projektnom financiranju. Ovakav pristup ozbiljno ugrožava dugoročnu održivost tih organizacija i istovremeno negativno utječe na kvalitetu pružene podrške. Ova situacija, uz nemogućnost zapošljavanja dovoljnog broja stručnjakinja, posljedično dovodi do preopterećenosti, stvarajući uvjete za nastanak sindroma sagorijevanja (burnout). 7. U odnosu na mjeru 2.7.Potpora žrtvama rodno uvjetovanog nasilja putem savjetodavnih usluga koja se ostvaruje smatramo da savjetodavnu podršku i pomoć ženama koje su preživjele nasilje mora pružati usko specijalizirana organizacija u kojoj rade visoko kvalificirane, iskusne i educirane stručnjakinje koje su isključivo fokusirane na rad s najugroženijom skupinom našeg društva - ženama koje su preživjele nasilje i njihovom djecom - odnosno nositeljica Nacionalnog pozivnog centra za žrtve nasilja nad ženama 116-016 te se i isti mora adekvatno financirati obzirom da trenutačno financiranje ne omogućava rad 0-24. Nositeljica broja Autonomna ženska kuća Zagreb u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve propisane Istanbulskom konvencijom, Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i drugim relevantnim propisima Europske unije koji obvezuju države članice da osiguraju specijaliziranu podršku ženama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje putem specijaliziranih servisa. 8. Za kvalitetnu provedbu mjera 2.9. kojom se uređuje Osnaživanje žrtava nasilja putem usluge psihosocijalnog savjetovanja (psihoterapijske i psihosocijalne podrške) smatramo imperativnim osigurati besplatnu psihoterapijsku i psihosocijalnu podršku žrtvama nasilja, s naglaskom na pristupu koji ne podliježe vremenskim ograničenjima. S ciljem: osiguravanja besplatnog pristupa neovisno o financijskim resursima, omogućavanja žrtvama dugotrajne i kontinuirane psihoterapijske podrške prilagođene njihovim individualnim potrebama, izbjegavanja ograničavanja vremenskog trajanja terapije kako bi se žrtvama omogućilo dovoljno vremena za procesiranje traumatskih iskustava i postizanje emocionalnog oporavka. Svrha je pružanje sigurnog i poticajnog okruženja ženama koje su preživjele nasilje, uz osiguravanje resursa za jačanje emocionalne stabilnosti i unapređenje kvalitete njihovog života. 9. U vezi s mjerom 2.11. koja se odnosi na podizanje kvalitete života žrtava nasilja u obitelji nakon izlaska iz krizne situacije/kruga nasilja putem stambenog zbrinjavanja, obzirom na dosadašnje iskustvo koje ukazuje na nedostatak informiranosti, kako žena koje su preživjele nasilje, koje ostvaruju uvjete za stambeno zbrinjavanje sukladno Glavi XI Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, tako i samih službenika u nadležnim tijelima, smatramo da je nužno provesti kampanju za osvještavanje i informiranje osoba koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje i organizirati obvezne edukacije za službenice i službenike nadležnih tijela koje/i sudjeluju u procesu stambenog zbrinjavanja. 10. U vezi s mjerom 2.5. koja se odnosi na unaprjeđenje kazneno-pravnog i prekršajno-pravnog okvira u cilju učinkovitije zaštite žrtava nasilja, smatramo da trenutno propisani pokazatelji rezultata učinka mjere nisu dovoljni za postizanje glavnog cilja unaprjeđenja zakonodavnog okvira zaštite žrtava nasilja i poboljšanja procesno-pravnog položaja žrtve. Kako bi se postigao željeni učinak, potrebna je: • Edukacija pravosudnih djelatnika i djelatnica (sudaca i sutkinja, odvjetnika i odvjetnica te policijskih službenika i službenica) na principima prepoznavanja traume, te djelovanja temeljem informiranosti o traumi (Trauma informed care), kako bi se poboljšala njihova osviještenost o specifičnostima slučajeva nasilja te osigurala pravedna i potpuna zaštita žrtava. • Mjerenje učinka kroz praćenje broja optužnica i osuđujućih presuda: Kao pokazatelj učinka, pratiti povećanje broja podignutih optužnica i osuđujućih presuda za nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. • Analiza postupanja pravosudnog sustava u konkretnim slučajevima: Provoditi analize konkretnih slučajeva kako bi se procijenilo postupanje pravosudnih tijela u zaštiti žrtava nasilja, identificirali eventualni propusti te predložile mjere za poboljšanje. 11. U vezi s mjerom 1.5. Jačanje kapaciteta medijskih djelatnika u cilju razumijevanja rodno uvjetovanog nasilja, odnosno nasilja nad ženama te nasilja u obitelji i pravilnog izvještavanja o slučajevima nasilja smatramo da je neophodno u rezultate mjere osim edukacija urednika/urednica i novinara/novinarki neophodno također uključiti i • utvrđivanje razumijevanja problema rodno uvjetovanog nasilja - nasilja nad ženama putem anketiranja medijskih djelatnika i djelatnica o njihovom razumijevanju problema rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama, • te razvojem i primjenom kazala koja mjere osjetljivost medijskih djelatnika na temu nasilja, • također u svrhu ostvarenja holističkog pristupa potrebno je provođenje analiza medijskih izvještaja o nasilju kako bi se ocijenila kvaliteta pokrivanja tih tema te praćenje javnog povratnog informiranja na medijske članke o nasilju (analiza komentara, reakcija na društvenim mrežama...), • praćenje usklađenosti izvještavanja o nasilju s etičkim standardima novinarstva i evaluacija medijskih djelatnika u pogledu poštivanja etičkih smjernica radi postizanja dugoročnih učinka - ostvarenje promjena u društvu i javnom mnijenju. 12. U vezi s mjerom 1.10. Unaprjeđenje rada policijskih službenika u području/slučajevima svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u obitelji pokazatelj učinkovitosti mjere ne može isključivo biti broj provedenih programa i broj polaznika. S ciljem postizanja stvarnih promjena u svakodnevnom radu i razvoju dobre prakse nužno je: • Praćenje učinkovitosti rada specijaliziranih policijskih službenika i službenica u rješavanju slučajeva nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja • Evaluacija razine stručnosti policijskih službenika i službenica kroz interna ocjenjivanja • Praćenje statistika vezanih uz rješavanje slučajeva nasilja nad ženama. • Analiza vremena potrebnog za završetak istraga • Evaluacija implementacije mjera zaštite žrtava u praksi. • Praćenje stupnja zadovoljstva žrtava pruženom podrškom i zaštitom • Evaluacija promjena u broju prijava nasilja i povećanja povjerenja u policijske institucije. Edukacije moraju biti provedene u suradnji sa specijalističkim nevladinim organizacijama za žene kako bi se prevladala uvjerenja, stavovi i prakse koje idu na direktnu štetu ženama koje su preživjele nasilje poput dvostrukih uhićenja i pogrešnih kvalificiranja kaznenog djela kao prekršaja. 13. U vezi s mjerom 1.11. Jačanje kapaciteta pravosudnih dužnosnika, probacijskih službenika, službenika zatvorskog sustava, službenika odjela za podršku žrtvama i svjedocima i policijskih službenika o odredbama domaćeg i europskog zakonodavstva usmjerenih na sprječavanje i suzbijanje nasilja u obitelji, svih oblika nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja obuhvaćenih Konvencijom Kao konkretni pokazatelj učinkovitosti mjere, nužno je pratiti da li je došlo do povećanja efikasnosti pravosudnog sustava. To obuhvaća: • Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava u rješavanju slučajeva nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, • Smanjenje broja dvostrukih uhićenja, • Povećanje broja sudskih postupaka i povećanje broja pravomoćnih presuda za slučajeve nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, • Brže zakazivanje ročišta i kraće vrijeme trajanja postupaka. Smatramo da, s obzirom na prethodno iskustvo nedostatka suradnje sudaca i državnih odvjetnika u pogledu edukacija izvan vlastitih institucija, mjera neće ostvariti potrebne rezultate i neće postići željeni učinak, vjerujemo da će ostati tek formalnost, kao što je bilo dosad. Edukacije trebaju biti provedene u suradnji sa specijaliziranim nevladinim organizacijama koje pružaju podršku ženama koje su preživjele nasilje i doprinose edukaciji pravosudnih dužnosnika. 14. U vezi s mjerom 1.2. Jačanje i promicanje sigurnosti u zajednici u okviru prevencije protupravnih i drugih društveno neprihvatljivih ponašanja povezanih s nasiljem u obitelji i nasiljem nad ženama, kroz senzibilizaciju, informiranje, podizanje svijesti o pojavnim oblicima, važnosti samozaštite kao i osnaživanje žena u cilju prijavljivanja protupravnih oblika ponašanja Broj sudionika i sudionica u aktivnostima obilježavanja nacionalnih i međunarodnih dana usmjerenih na promicanje ljudskih prava i borbu protiv nasilja, smatramo nepouzdanim pokazateljem učinkovitosti mjere. Razlog tome leži u činjenici da na takvim manifestacijama sudjeluju uglavnom predstavnici i predstavnice koji su već aktivno uključeni u borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja. U aktivnosti mjere treba uključiti organizacija javnih događanja, panela ili foruma na kojima se potiče dijalog o nasilju nad ženama, pružajući građanima priliku da dijele iskustva i postavljaju pitanja stručnjacima. Suradnja s medijima radi promicanja kampanja koje informiraju o važnosti prepoznavanja nasilja te potiču na aktivno sudjelovanje u borbi protiv istog te uključivanje lokalnih zajednica (suradnja lokalnih zajednica, organizacija civilnog društva i volonterskih grupa radi poticanja lokalnih inicijativa i podrške ženama koje su preživjele nasilje). 15. U vezi s mjerom 1.4. Poticanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na uvođenje rodnog proračuna Prije provedbe edukacija potrebno je utvrditi polazišnu točku odnosno: • postotak proračuna posvećenog programima rodne ravnopravnosti • broj programa i projekata usmjerenih na razvoj svijesti o rodnoj ravnopravnosti i prevenciju nasilja nad ženama • postotak proračunskih sredstava za podršku ženama koje su preživjele nasilje. • uključenost organizacija civilnog društva u izradu proračuna. 16. U vezi s mjerom 1.8. Jačanje kapaciteta zdravstvenih djelatnika o rodno uvjetovanom nasilju i nasilju u obitelji Uz jačanje kompetencija zdravstvenih djelatnika i djelatnica putem edukacija preporuka je GREVIO odbora osiguranje sustavnog i usporedivog prikupljanja podataka o broju slučajeva u kojima su žrtve nasilja zatražile pomoć od zdravstvenih vlasti zbog doživljavanja bilo kojeg oblika nasilja obuhvaćenog Istanbulskom konvencijom.	Djelomično prihvaćen	"Provedba mjere usmjerene unapređenju međuresorne suradnje radi učinkovite zaštite žrtava nasilja, a koja obuhvaća izradu analize i reviziju rada županijskih timova, vezana je uz rad koordinacijskog tijela kojem je zadaća provedba odredaba Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Temeljem provedene analize bit će donesene preporuke za unaprjeđenje rada timova te, po potrebi, njihovog redefiniranja. Praćenje rada županijskih timova i suradnja s njima relaizirat će se kroz rad koordinacijskog tijela. U tom smislu prihvaćamo prijedlog pokazatelja koji se odnose na postotoka implementiranihg preporuka za unaprjeđenje rada timova te postotak sudjelovanja članova timova u edukacijama. Navedeni pokazatelji bit će usklađeni sa metodološkim zadanostim. Ostali prijedlozi bit će razmotreni u daljnjem postupku izrade novogo akcijskog plana za naredno razdoblje. Ističemo da su županijski timovi za suzbijanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji uspostavljeni temeljem Sporazuma o međuresornoj suradnji ministarstava nadlženih za poslove obitelji i socijalne politike, unutarnje i vanjske poslove, poslove pravosuđa i uprave, zdravstva i obrazovanja. Županijske timove čine djelatnici područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, policije, zdravstvenih ustanova, pravosudnih tijela (općinski i županijskih sudova), ureda u Gradu Zagrebu i ureda u županijama nadležnih za obrazovanje, te predstavnici organizacija civilnog društva. Županijski tim, među ostalim, međuresornom suradnjom unaprjeđuje sustav zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u lokalnoj zajednici čime daje doprinos prevenciji novih slučajeva nasilja; sudjeluje u programima zajedničke izobrazbe te preventivnim aktivnostima u cilju suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i postupanja u kazneno/obiteljsko pravnoj zaštiti. Gradski/općinski timovi za prevenciju i borbu protiv nasilja i drugih ugroza uspostavljeni su Sporazumom o međuresornoj suradnji i koordinaciji u području sprječavanja nasilja i drugih ugrožavajućih ponašanja na lokalnoj razini. Potpisnici Sporazuma su ministarstva nadležna za unutarnje poslove, poslove obitelji i socijalne politike, pravosuđa, zdravstva , obrazovanja ihrvatski branitelja. Gradskim/općinskim timovima koordiniraju načelnici policijskih postaja te članovi imaju obavezu sastajati se jedan put mjesečno. Iako nisu potpisnice Sporazuma, pojedini predstavnici organizacija civilnog društva također su pridruženi članovi gradskih/općinskih timova, a što je postignuto u izravnom dogovoru predstavnika organizacija civilnog društva i načelnika/ica policijskih postaja. Područje rada i aktivnosti, odnosno teme na sastancima gradskih/općinskih timova nisu isključivo rodno utemeljeno nasilje i nasilje u obitelji već i druga rizična i ugrožavajuća postupanja. Predmet i svrha međuresorne suradnje propisane su Sporazumom i uključuju razmjenu saznanja o rizičnim, opasnim, dugotrajnim, složenim ili specifičnim okolnostima ili stanjima koja mogu dovesti do ugrožavanja života, sigurnosti i zdravlja ili dobrobiti građana, posebno rizičnim situacijama prijetnji, nasilja u obitelji i kaznenopravne zaštite djece te ranjivih skupina, ali i službenih osoba koje zbog obavljanja službenih zadaća mogu biti potencijalne žrtve napada osoba koje su nezadovoljne ishodima službenih postupanja te definiranje mjera po nadležnostima i usuglašavanje postupanja u konkretnim predmetima koordinacije. Vezano uz predložene izmjene i reviziju Pravilnika o pripravničkom stažu i polaganju stručnog ispita u djelatnosti socijalne skrbi uz uvođenje relevantnih tema u okviru ispitnog predmeta ""Obiteljsko-pravna zaštita"", s naglaskom na nacionalne, europske i međunarodne propise koji pružaju zaštitu od nasilja nad ženama, s posebnim naglaskom na Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji - Istanbulsku konvenciju ne čini dio mjere usmjerene jačanju kometencija djelatnika HZSR-a već je dio djelatnosti usmjerene unaprjeđenju rada stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Mjera usmjerena jačanju kapaciteta stručnjaka-voditelja mjera obiteljsko-pravne zaštite u sustavu socijalne skrbi u svojoj biti sadrži provođenje programa izobrazbe radi unaprjeđenja stručnih kapaciteta voditelja mjera, dok analiza provedbe izrečenih mjera predstavlja dio stručne pomoći i potpore u primjeni mjera obiteljsko-pravne zaštite u sustavu socijalne skrbi Naglašavamo da je stručni tim Hrvatskog zavoda za socijalni rad dužan provesti sveobuhvatnu stručnu procjenu, a koja uključuje i procjenu rizika i kapaciteta na strani oba roditelja, kao i procjenu sigurnosnih i razvojnih rizika kod svakog djeteta prema pravilima struke i metodama stručnog rada. Ako se stručnom procjenom utvrdi da je došlo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili da su prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroženi, roditeljima se određuju mjere obiteljsko-pravne zaštite. Okolnost postojanja nasilja u obitelji s maloljetnim djetetom, bilo da se radi o izloženosti djeteta nasilju ili svjedočenju nasilju, samo je jedan od čimbenika rizika koji utječe na razinu ugroženosti djeteta i njegove sigurnosti. U svakom pojedinom slučaju procjenjuje se utjecaj obiteljskog nasilja i uzimaju u obzir obiteljske okolnosti i obilježja roditelja kao čimbenika razvojnog rizika djeteta kao i obilježja djeteta i njegovog ponašanja, a postupanja stručnih radnika ovise o rezultatima procjene. U slučaju nasilja u obitelji, izrečene mjere obiteljsko-.pravne zaštite od strane HZSR usmjerene su na stručnu pomoć i potporu žrtvi, osnaživanje žrtve i praćenje dinamike odnosa, odnosno hitno poduzimanje daljnjih mjera radi zaštite djeteta i žrtve nasilja. Mjere iz nadležnosti HZSR ne ograničavaju roditeljsko pravo žrtve, niti su usmjerene na kažnjavanje, već upravo obrnuto na dodatnu zaštitu i osnaživanje. U slučaju saznanja o ponovljenom nasilju u obitelji voditelj mjere dužan je žurno obavijestit stručni tim koji poduzima hitne mjere zaštite žrtve. S obzirom da se ponašanja roditelja koji je počinio nasilje smatraju ozbiljnim rizičnim oblikom ponašanja, o istom, kao i o odlukama suda o zaštitnim mjerama se vodi računa, prilikom svih postupanja, pa tako i prilikom davanja mišljenja sudu vezano za reguliranje roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih odnosa s roditeljem s kojim dijete neće stanovati. Valja istaknuti da je donošenje odluke o roditeljskoj skrbi u nadležnosti suda i da je sukladno Izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona, sud dužan prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i osobnim odnosima djeteta s drugim roditeljem uzeti u obzir postojanje obiteljskog nasilja. Osim toga, uloga socijalnog rada u radu sa žrtvama nasilja u obitelji odnosi se na rad s cijelom obitelji, što uključuje žrtvu, nasilnika i dijete. Slijedom navedenog i u tom slučaju je ključno intervenirati u obitelj i pružiti stručnu pomoć roditeljima kako bi se prvenstveno zaštitila dobrobit djeteta. Vezano uz komentar koji se odnosi na mjeru usmjerenu unaprjeđenju položaja migrantica i tražiteljica međunarodne zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja ističe se kako se navedene smjernice provode u okviru važećeg zakonodavstva i relevantnih podzakonskih akata. Trenutno u Prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu i Kutini u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju djeluju MDM Belgique i Hrvatski Crveni križ.Sve udruge civilnog društva zainteresirane za rad s tražiteljima mogu svoje aktivnosti provoditi i u vlastitim prostorijama, a Ministarstvu unutarnjih poslova dostaviti promotivne materijale o uslugama koje provode na jezicima kojima se služe tražitelji i oni će biti postavljeni na vidljiva i lako dostupna mjesta unutar objekata. U odnosu na komentar vezan uz mjeru usmjerenu jačanju koordinacijskog tijela radi stvaranja uvjeta za dosljednu provedbu odredaba Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ističemo kako je nužnost poznavanja odredaba Konvencije, zadanosti i obveza koje Konvencija implicira na države stranke, nacionalnih, europskih i međunarodnih pravnih propise vezanih za zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji propisana u svrsi mjere. U odnosu na pokazatelj rezultata vezan uz provođenje istraživanja ističemo kako će rezultati istraživanja biti korišteni u izradi politika i mjera u narednom razdoblju, a sve u cilju unaprjeđenja sustava zaštite žrtava rodno utemeljenog nasilja. Vezano uz komentar koji se odnosi na osiguranje sustavnog održivog financiranja skloništa za žrtve nasilja ističemo dosad uložene napore usmjerene navedenom cilju. U tom smilu ističemo kako je u mrežu pružatelja usluga smještaja žrtva nasilja tijekom prethodnog razdoblja uključeno novih 5 pružatelja među kojima su i organizacije civilnog društva koje vode skloništa za žrtve nasilja. Sada je u mrežu pružatelja usluga smještaja žrtava nasilja što se financira temeljem ugovornog odnosa sa Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, uključeno ukupno 15 pružatelja usluga. Uključivanjem u mrežu te sklapanjem ugovora osigurava se sigurnost u financijskoj potpori radu skloništa. Dodatnih 8 pružatelja usluga koji u nadležnosti imaju ukupno 9 skloništa (objekata za smještaj) financiraju se temeljem trogodišnjih natječaja. Ostala dva skloništa također imaju osigurane izvore financiranja, odnosno jedno se financira iz proračuna Grada Zagreba kao osnivača, dok je jedno sklonište dio ustanove korisnika sredstava Dražvnog proračuna. Slijedom navedenoga vidljivo je da sva skloništa u Republici Hrvatskoj imaju osigurane izvore financiranja. Podržavamo izneseni prijedlog o potrebi pružanja savjetodavne pomoći žrtvama nasilja od strane visoko kvalificiranih i educiranih stručnjakinja. Slijedom navedenoga ističemo kako prilikom izdavanja rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga podnositelji zahtjeva trebaju dokazati osposobljenost djelatika za pružanje savjetodavnih usluga žrtvama. U odnosu na komentar vezan uz potrebu osiguravanja besplatne psihosocijalne i psihoterapijske podrške žrtvama nasilja, s naglaskom na pristupu koji ne podliježe vremenskim ograničenjima ističemo da je izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi iz 2025. godine (Narodne novine, br. 61/25) ova usluga žrtvama nasilja u obitelji i žrtvama rodno utemeljenog nasilja osigurana sve dok potreba traje. U odnosu na komentar vezan uz potrebu edukacija službenica i službenika nadležnih tijela koji sudjeluju u procesu stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja ističemo kako će djelatnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad o istom biti educirani u okviru planiranih edukacija na temu suzbijanja rodno utemeljenog nasilja i rada za žrtvama. Vezano uz komentar u odnosu na poticanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na uvođenje rodnog proračuna ističemo kako edukacije imaju provoditi relevantni stručnjaci, poznavatelji ovog područja te će programi edukacije zasigurno biti utemeljeni na prethodno provedenim analizama.
3	SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	Ukazujemo na besmisao ovog dokumenta koji nalaže da se sve mjere i pokazatelji ostvare u naredna tri mjeseca, do 2026. godine? Ukoliko je uključena i 2026. godina, a kako se to može vidjeti iz predviđenih sredstava, onda to treba jasnije i napisati.	Nije prihvaćen	Akcijski plan se donosi za 2025. i 2026. godinu, a što je vidljivo i u okviru osiguranih financijskih sredstava po godinama. Provedba mjera planiranih za 2025. godinu je u tijeku.
4	CENTAR ZA MIR, NENASILJE I LJUDSKA PRAVA - OSIJEK	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Nasilje nad ženama predstavlja jedan od najozbiljnijih globalnih problema današnjice, te zahtijeva sveobuhvatan pristup u prevenciji i borbi protiv njega. Ključni koraci u tom kontekstu uključuju poduzimanje mjera za promjenu društvenih stavova i poticanje ravnopravnosti spolova. Neophodno je poduzeti korake za promjenu mentaliteta i stavova prema ženama te nasilju nad njima. To podrazumijeva izgradnju kulture poštovanja i jednakosti putem edukacije i osvješćivanja javnosti. Važno je promovirati vrijednosti poput uzajamnog poštovanja, nenasilnog rješavanja sukoba te ravnopravnosti između žena i muškaraca kao temelj svih obrazovnih programa, od osnovne škole do visokog obrazovanja. Potrebno je uložiti dodatne napore u podizanju svijesti o različitim oblicima nasilja nad ženama, usmjeravajući posebnu pažnju na ranjive skupine poput žena s invaliditetom, migrantica, žena s problemima ovisnosti, pripadnica nacionalnih manjina, posebno romkinja. Ključno je osigurati pristup informacijama i resursima prilagođenim potrebama tih skupina kako bi se osigurala učinkovita prevencija i intervencija. Revidiranje nastavnih planova i programa može imati ključnu ulogu u eliminaciji negativnih stereotipa o ženama i djevojčicama te u promoviranju ravnopravnosti spolova. Integracija kurikuluma koji potiče razumijevanje rodno uvjetovanog nasilja nad ženama može doprinijeti stvaranju društva koje je senzibilizirano glede ovih problema te spremno na njihovo rješavanje. Prevencija nasilja nad ženama zahtijeva višedimenzionalni pristup koji uključuje promjenu društvenih stavova, podizanje razine svijesti te promicanje ravnopravnosti spolova kroz obrazovanje i osvješćivanje. Tek kroz zajedničke napore društva možemo stvoriti okruženje u kojem je nasilje nad ženama neprihvatljivo, a žene zaštićene i podržane. Izazovi nasilja nad ženama ne smiju se zanemarivati i moraju se rješavati na svim razinama društva. Unaprjeđenje zaštite i potpore žrtvama nasilja Institucionalizacija mehanizama suradnje između zakonskih tijela i NVO-ova igra vrlo važnu ulogu u unapređenju zaštite i podrške žrtvama nasilja. Suradnja između ovih aktera omogućava brže i koordinirano djelovanje u slučajevima nasilja u obitelji, pružajući žrtvama sveobuhvatnu podršku i zaštitu. To podrazumijeva razmjenu informacija, zajedničko planiranje intervencija te osiguranje pravovremene i adekvatne pomoći žrtvama. Osiguranje suradnje između institucija i NVO-ova ključno je za pružanje podrške žrtvama nasilja u obitelji. NVO-ovi često raspolažu stručnim znanjem i resursima potrebnim za pružanje podrške žrtvama, dok institucije imaju ovlasti i resurse za provođenje zakona i zaštitu žrtava. Kroz uspostavljenu suradnju, ovi akteri mogu osigurati da žrtve dobiju sveobuhvatnu podršku koja im je potrebna, uključujući pravnu pomoć, savjetovanje i sklonište. Nažalost, u ovom dokumentu nigdje se ne govori o jačanju ove vrste suradnje, institucija i NVO-ova niti se navodi da su nevladine organizacije ravnopravni partneri državnim tijelima pri osmišljavanju politike, razvoju i provedbi ciljeva i mjera. Također, u posebnom cilju 2. mjeri 2.1 Međuresorna suradnja, nije predviđeno na koji način će se redefinirati uloga županijskih timova, ni nacionalnog tima koji se niti ne spominju u ovom dokumentu, kao ni odjeli županija koji bi trebali pružati logističku i inu podršku radu ovih timova. Mjere i pokazatelji u sva tri posebna cilja nisu jasno definirani zbog čega smatramo da neće postići svoju svrhu. Osim toga, predviđaju se nedostatna financijska sredstva za realizaciju pojedinih mjera. Nužno je povećati sredstva za provedbu dodatnih aktivnosti prevencije, zaštitnih mjera, edukacije osoba koje rade u ovom području, učinkovitije zaštite žrtava kojima je potrebna socijalna i financijska podrška.	Nije prihvaćen	Kroz sadržaje kurikula međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, učenici osnovnih i srednjih škola se osposobljavaju i osnažuju za aktivno i učinkovito sudjelovanje u socijalnoj i društvenoj sredini te poštovanje ljudskih prava. Odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne su vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja, a osobita važnost pridaje se razvoju odgovornoga odnosa prema javnim dobrima i spremnosti doprinošenju zajedničkomu dobru. Na svim razinama odgoja i obrazovanja uvedeni su sadržaji kurikula koji obrađuju teme zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te metode nenasilnih rješavanja konflikata u okviru međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Nadalje, Policijska akademija "Prvi hrvatski redarstvenik" kontinuirano, kroz temeljno obrazovanje policijskih službenika kao i višestruke programe specijalizacije i stručnog usavršavanja policijskih službenika provodi edukaciju policijskih službenika u području nasilja u obitelji i nasilja nad ženama s posebnim naglaskom na zaštitu posebno ranjivih skupina poput žena s invaliditetom, migrantica, žena s problemima ovisnosti, pripadnica nacionalnih manjina, posebno romkinja. U odnosu na komentar vezan uz osiguravanje suradnje između institucija i nevladinih organizacija te jačanja partnerstva ističrmo da organizacije civilnog društva vrlo aktivno sudjeluju u aktivnostima koje provode nadležna državna tijela, vezano uz izradu zakonskih propisa ili strateških dokumenta uključujući i Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, za razdoblje do 2029. godine, Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i skeuslanog uznemiravanja za razdoblje do 2027. godine, Nacionalni plan za prava djece u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2022. do 2026. godine i drugi. Primjerice u izradi Nacionalnog plana zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji sudjelovale su predstavnice tri organizacije civilnog društva i inicijatice građana aktivne u području suzbijanja nasilja. Osim toga organizacije civilog društva važan su partner državnim tijelima u provedbi mjera i aktivnosti u zajednici.
5	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	Uvodno, pravobraniteljica za djecu podsjeća da je Odbor UN-a za prava djeteta u lipnju 2022. godine usvojio Zaključne primjedbe/komentare o objedinjenom petom i šestom periodičkom izvješću Republike Hrvatske, u kojem je Odbor izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka sveobuhvatne politike zaštite djece od nasilja, visoke razine nasilja nad djecom, posebice nasilja u obitelji koje čini 84% svih slučajeva nasilja nad djecom, nedostatku odgovarajuće podrške djeci koja su žrtve svih oblika nasilja. Pri tome Odbor poziva Republiku Hrvatsku razvije, pritom uključujući djecu, sveobuhvatnu politiku za sprečavanje, suzbijanje i praćenje svih oblika nasilja nad djecom, uključujući nasilje u obitelji, kao i ojača programe osvještavanja i edukacijske programe, uključujući kampanje, pritom uključujući djecu, kako bi se razvila strategija za prevenciju i borbu protiv zlostavljanja djece. Također, Odbor poziva Republiku Hrvatsku da pojača mjere za iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad djecom, posebice nasilja u obitelji.	Primljeno na znanje	U tijeku je izrada Akcijskog plana za prava djece, za razdoblje 2025. - 2026. godine, drugog provedbenog dokumenta Nacionalnog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2022. do 2026. godine. U okviru predmetnog Akcijskog plana posebni cilj 2. usmjeren je zaštitu djece od svih oblika nasilja te propisuje niz mjera, primjerice usmjerenih pružanju podrške djeci žrtvama nasilja u obitelji, nasilje među djecom i mladima, preveneciji govora mržnje kod djece, edukaciji učenika osnovnih i srednjih škola s ciljem sprečavanja nasilja među mladima, nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. U procesu izrade i donošenja Akcijskog plana planirano je uključivanje djece članova Dječjih gradskih vijeća radi uvažavanja njihovog mišljenja te uključivanja djece u procese donošenja odluka. Osim navedenoga, i ovaj Nacionalni plan uvažava potrebe djece žrtava i /ili svjedoka nasilja te propisuje mjere usmjerene zaštiti djece i razvoju usluga za djecu žrtve i svjedoke nasilja.
6	MIRO OPAČAK	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	Tema: Uključivanje gluhih i nagluhih žena u Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (do 2029.) 1) Jednaki pristup prijavi nasilja i hitnim službama • U mjerama Plana i Akcijskih planova izričito predvidjeti prijavu nasilja SMS-om (192/112), aplikacijom HR112 te drugim tihim/silent kanalima (chat, e-dojava) uz jasne protokole za policiju i CZSS. • Pokazatelji: broj zaprimljenih SMS/chat prijava; udio operatera obučenih za postupanje s osobama oštećena sluha; dostupnost informacija o prijavi na HZJ i s titlovima. • Nadležni: MUP (Ravnateljstvo policije; RCZ/Sektor 112), MRMSOSP, žurne službe. 2) Obvezna dostupnost tumača/ica hrvatskoga znakovnog jezika (HZJ) • U svim fazama – od prve prijave i liječničkog zbrinjavanja do policijskog ispitivanja, sklapanja mjera zaštite, sudskog postupka i smještaja u sklonište – osigurati tumača/icu HZJ i pisano/tekstualno komuniciranje (titliranje, chat, poruke). Trošak ne smije pasti na žrtvu. • Pokazatelji: broj postupaka s osiguranim tumačem; vrijeme od zahtjeva do osiguranja tumača; udio institucija s potpisanim ugovorima s udrugama/tumačkim servisima. • Nadležni: MUP, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo zdravstva, MRMSOSP; skloništa i savjetovališta. • Uporište: Istanbulska konvencija – nediskriminacija i pristup uslugama; CRPD – pristupačnost i posrednici (tumači znakovnog jezika). 3) Pristupačna skloništa i usluge podrške • Sva skloništa i savjetovališta trebaju imati vizualne alarme, mogućnost komunikacije porukom/video-pozivom, te materijale na HZJ i s titlovima; barem jedno regionalno sklonište s pojačanom pristupačnošću za gluhe, nagluhe i gluhoslijepe žene. • Pokazatelji: broj skloništa s vizualnim alarmima i pisanom/video komunikacijom; dostupnost materijala na HZJ. • Nadležni: MRMSOSP; osnivači skloništa; JLRS. • Uporište: prakse i smjernice CRPD/IDА o pristupačnim uslugama i pristupu pravdi. 4) Pristupačno zdravstveno i forenzičko zbrinjavanje • Hitni prijem, ginekologija i forenzički pregledi: komunikacijske prilagodbe (tumač HZJ, pisani/tekstualni obrazci, vizualna signalizacija), uz protokole kako osigurati pristanak i privatnost. • Pokazatelji: broj zdravstvenih ustanova s ugovorima za HZJ; vrijeme od dolaska do osiguranja tumača; udio osoblja educiranog o komunikaciji s gluho/nagluhoj žrtvi. • Nadležni: Ministarstvo zdravstva; zdravstvene ustanove. • Uporište: Istanbulska konvencija (pristup medicinskoj skrbi), CRPD. 5) Pristupačna policijska i pravosudna procedura (pravo na razumljivu komunikaciju) • U Protokolima i uputama policije/sudova naglasiti da je osiguranje razumljive komunikacije (HZJ, pisana komunikacija, real-time titlanje) procesna prilagodba, a izjave uzete bez toga ne smiju ići na štetu žrtve. • Pokazatelji: broj službenih prostorija s osiguranim vizualnim pozivnim sustavom i pisanom komunikacijom; postotak predmeta u kojima je osigurana prilagodba. • Nadležni: MUP, Ministarstvo pravosuđa i uprave, DORH. • Uporište: CRPD čl. 13 – pristup pravdi; međunarodne smjernice o procesnim prilagodbama. 6) Edukacije – obvezne i kontinuirane • Obvezni moduli za policiju, centre za socijalnu skrb, zdravstvene i sudske djelatnike o specifičnostima nasilja nad gluhim i nagluhim ženama (npr. nasilje kroz uskraćivanje tumača/tehnologije, kontrola komunikacije). U izradu uključiti Hrvatski savez gluhih i nagluhih i organizacije gluhih. • Pokazatelji: broj provedenih obuka; udio osoblja koje je prošlo modul; evaluacije znanja i zadovoljstva korisnica. • Uporište: istraživanja i prakse organizacija gluhih u RH. 7) Komunikacijske kampanje na HZJ i s titlovima • Nacionalne kampanje prevencije i informiranja o pravima i uslugama provoditi dvojezično (hrvatski/HZJ), uz obvezne titlove i pristupačne web-stranice; uključiti društvene mreže i kanale zajednice gluhih. • Pokazatelji: broj video-materijala na HZJ/titlovanih; doseg kampanja među gluho/nagluhoj populaciji. • Uporište: obveze pristupačnosti prema CRPD. 8) Digitalne prijave i „tihi“ kanali • Razviti/razviti dalje anonimne chat i web-formulare za prijavu nasilja te video-relay (VRS) prema policiji/CZSS; integrirati s HR112 i aplikacijama e-dojave. • Pokazatelji: broj zaprimljenih prijava kroz digitalne kanale; vrijeme od prijave do postupanja; dostupnost VRS u policijskim postajama. • Uporište: postojeće nacionalne aplikacije i sustavi ranog upozoravanja. 9) Prikupljanje podataka i praćenje • Uvesti razdvajanje podataka o žrtvama prema statusu oštećenja sluha (uz zaštitu privatnosti) kako bi se pratile barijere i ishodi. • Pokazatelji: godišnja izvješća s odvojenim pokazateljima za gluhe/nagluhe žrtve; broj preporuka i korektivnih mjera. • Nadležni: MRMSOSP (koordinacija), MUP, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo pravosuđa i uprave; pravobranitelji/ce. 10) Financiranje i rokovi • Za svaku mjeru navesti izvor i iznos (državni proračun/EU fondovi) te rokove (npr. do kraja 2026. uspostava ugovorne mreže tumača HZJ u policiji i zdravstvu; do 2027. prilagodba 70% skloništa; do 2028. VRS u 50% policijskih postaja; do 2029. 100% ključnih usluga pristupačno). • Uporište: obveze iz Istanbulske konvencije i CRPD-a o pristupačnim uslugama bez diskriminacije. ⸻ Zašto je ovo važno – pravna uporišta ukratko • Istanbulska konvencija obvezuje države da osiguraju pristup zaštiti i pravdi bez diskriminacije, uključujući prema invaliditetu. • Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) traži pristupačnost, razumne/prilagodljive postupke i osiguranje tumača znakovnog jezika kao oblika posredničke pomoći.	Nije prihvaćen	"U odnosu na uključivanje gluhih žena u Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obiteljima, vezano uz jednaki pristup prijavi nasilja i hitnim službama, ističemo kako su na web stranicama nadležnih državnih tijela, prvenstveno Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike dostupne informacije o zaštiti prava osoba s invaliditetom žrtava nasilja. Također ističemo da će kroz provedbu mjera usmjerenih unaprjeđenju međuresorne suradnje odnosno putem edukacija županijskih i gradskih/općinskih timova za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i drugih ugroza koji postupaju u slučajevima nasilja (djelatnika policije, sustava socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, organizacija civilnog društva) biti obuhvaćene potrebe višestruko diskriminiranih žrtava ili žrtava u riziku od višestruke diskriminacije, među kojima i osoba s invaliditetom. Ujedno, jedinstveni europski broj za hitne službe 112 koji djeluje unutar Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i neprekidno osigurava zaprimanje dojava putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila. Traženje pomoći slanjem SMS poruka na broj 112 je namijenjeno prvenstveno osobama koje ne mogu govornim pozivom uspostaviti komunikaciju s operaterom: gluhim i nagluhim osobama, osobama s poremećajem govora i osobama koje u trenutku pozivanja nisu u mogućnosti ostvariti govornu vezu. Ujedno, na mrežnoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova nalazi se aplikacija Red Button putem koje se može prijaviti svaki oblik nasilja, a nasilje se može prijaviti i putem aplikacije ""MUP-sigurnost i povjerenje"", kao i putem elektroničke pošte naznačene na stranicama MUP-a i policijskih uprava/postaja na koji način je mogućnost prijave dostupan i osobama s oštećenjem sluha. Osobama s oštećenjem sluha i osobama koje ne razumiju hrvatski jezik osigurava se tumač/provoditelj. Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja od 2022. godine koristi chat uslugu kao dodatan alat, u pružanju podrške žrtvama i svjedocima, uz već postojeću 116 006 besplatnu telefonsku liniju. Nova chat aplikacija je lansirana na webu Udruge u travnju 2025. godine i trenutno je dostupna radnim danima od 08:00 do 22:00 sata. Chat nudi sljedeće komunikacijske prilagodbe: mogućnost uključivanja monokromne opcije, mogućnost opcije tamne teme, mogućnost povećavanja tipki, mogućnost mijenjanja fonta, mogućnost mijenjanja veličine fonta, opciju sigurnog izlaza, pokretanja video poziva, mogućnost preuzimanja razgovora… Vezano uz pristupačnost skloništa ističemo da je Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22,119/22, 71/23,156/23 i 61/25) donijet Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine, br. 110/22 i 58/24) kojim su propisana mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja socijalnih usluga, pri čemu je ujedno za sve pružatelje socijalnih usluga propisana obveza osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom na jednakoj razini kao i drugim osobama sukladno posebnom propisu. Nadalje, Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (Naordne novine, 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24) određeno je da osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja u obitelji uživaju posebnu zaštitu po predmetnom Zakonu. Nastavno, propisuje se da su tijela koja su ovlaštena postupati povodom nasilja u obitelji dužna poštivati dostojanstvo osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi kao žrtve nasilja te poštovati specifičnosti koje proizlaze iz njezinog invaliditeta odnosno dobi. Člankom 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisano da se na odgovarajući način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Slijedom navedenog, u kaznenom i u prekršajnom postupku, a kako je to propisano člankom 8. Zakona o kaznenom postupku, stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku koji osoba govori i razumije, osigurat će se usmeno prevođenje odnosno prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga što ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi. U zapisniku će se zabilježiti da je dana pouka i izjava sudionika. O pravu na usmeno prevođenje odnosno prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih osoba će se poučiti prije prvog ispitivanja. Nadalje, vezano uz pravo na prevoditelja znakovnog jezika ističe se kako je Zakonom o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08, 76/08, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25), koji utvrđuje pravila kojima se osigurava da se kazneni progon i postupak može se voditi i završiti samo prema pravilima i pod uvjetima propisanim zakonom, propisano da stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku koji osoba govori i razumije, osigurat će se prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga što ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi. O pravu na prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih osoba će se poučiti prije prvog ispitivanja. Troškovi kaznenog postupka odnosno izdaci od započinjanja do njegova završetka, izdaci za dokazne radnje prije početka kaznenog postupka, te izdaci za pružanje pravne pomoći obuhvaćaju troškove za, između ostalog, tumače i stručne osobe. Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi će mu naložiti da podmiri troškove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično. Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija, izreći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u određenim Zakonom popisanim slučajevima slučajevima. Međutim, Zakonom je također propisano u članku 149. stavku 4. da žrtva koja je odustala od prijedloga za kazneni progon, a kada se postupak vodi za kaznena djela za koja državni odvjetnik pokreće kazneni postupak samo na prijedlog žrtve, pa zbog toga bude obustavljen postupak, snosi troškove kaznenog postupka ako okrivljenik nije izjavio da će ih platiti. Slijedom navedenoga, predmetna preporuka bit će usvojena u skladu s nacionalnim pozitivnopravnim propisima kojima se uređuje kazneni postupak, na snazi, a obzirom da u dijelu preporuke, alineje 1, u kojem je kratko navedeno smatranje da trošak ne smije pasti na žrtvu, isti dio kao takav nije moguće usvojiti. Dodatno ističemo kako je Zakonom o osobnoj asistenciji (Narodne novine, br. 71/23) uređena usluga osobne asistencije koju, među ostalim, pruža komunikacijski posrednik. Radi se o fizičkoj osobi zaposlenoj kod pružatelja usluge osobne asistencije koja prenosi informaciju između osobe s oštećenjem sluha ili gluhoslijepe osobe i čujuće okoline, i to u obliku komunikacije koju preferira osoba s oštećenjem sluha ili gluhoslijepa osoba. Pored toga Zakon razlikuje komunikacijskog posrednika za gluhe i komunikacijskog posrednika za gluhoslijepe osobe. Sukladno Zakonu, pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža komunikacijski posrednik za gluhe priznaje se osobi s oštećenjem sluha drugog, trećeg ili četvrtog stupanja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, koja je navršila 18 godina te koja ima status osobe s invaliditetom sukladno zakonu kojim se uređuje registar osoba s invaliditetom, a usluga se može ostvariti u rasponu od 10 do 160 sati mjesečno odnosno: osoba koja ima oštećenje sluha trećeg i četvrtog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja u rasponu od 30 do 40 sati mjesečno te osoba koja ima oštećenje sluha drugog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja u trajanju od 10 do 20 sati mjesečno. Navedeno pravo ostvaruje se na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Slijedom navedenog osoba ima pravo tijekom zdravstvenog i forenzičkog zbrinjavanja, policijske i pravosudne procedure kao i pri smještaju u sklonište koristiti uslugu komunikacijskog posrednika sukladno odobrenom broju sati usluge. Također ističemo da sukladno Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine“, br. 82/15), gluha osoba ima pravo izabrati onaj sustav komunikacije koji odgovara njezinim potrebama te služiti se uslugom u svim životnim situacijama i pred tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima, što znači da joj u bilo kojoj fazi postupka ne može biti onemogućeno korištenje usluge komunikacijskog posrednika. Vezano uz provedbu nacionalnih kampanji prevencije i informiranja o pravima i uslugama ističemo da je sukladno Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora („Narodne novine“, br. 17/19) propisana je obveza tijela javnog sektora da poduzmu potrebne mjere kako bi svoje mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje učinilo pristupačnijima. U odnosu na dio komentara vezan uz nediskriminaciju i posebne mjere isitče se kako je Zakonom o kaznenom postupku, koji utvrđuje pravila kojima se osigurava da se kazneni progon i postupak može voditi i završiti samo prema pravilima i pod uvjetima propisanim zakonom, propisano da odluke, pozive i druga pismena upućuje tijelo koje vodi postupak na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a na istom se dostavljaju sudu tužbe, žalbe i drugi podnesci te da stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku koji osoba govori i razumije, osigurat će se prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga što ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi. O pravu na prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih osoba će se poučiti prije prvog ispitivanja. Vezano uz pristupačnost skloništa ističemo da je Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22, 46/22,119/22, 71/23,156/23 i 61/25) donijet Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine, br. 110/22 i 58/24) kojim su propisana mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja socijalnih usluga, pri čemu je ujedno za sve pružatelje socijalnih usluga propisana obveza osiguravanja pristupačnosti osobama s invaliditetom na jednakoj razini kao i drugim osobama sukladno posebnom propisu."
7	MIRELA SLAMA LOŽIĆ	AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE	Obitelj ne može normalno funkcionirati ukoliko je srce obitelji slomljeno. Djeca itekako osjećaju ono što osjeća i majka i ukoliko je stalno stresno u obitelji iz takve će obitelji jednog dana izaći istraumatizirani mladi ljudi koji će jedva sami sebe držati na nogama a kamoli da će moći općenito pridonositi društvu na pozitivan način. Moramo ženama i djeci pokazati da zlostavljanje u bilo kojem obliku nije normalno i ne prolazi bez posljedica za zlostavljača.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
8	SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	Posebni cilj 1. OI.02.10.40 Stopa namjernih ubojstava žena (na 100 000 žena) - Nedovoljan pokazatelj, na brojeve koje imamo teško je dobiti statističku značajnost u promjeni ili značajan efekt. Predlaže se uvođenje dodatnih pokazatelja kao što su broj kaznenih i prekršajnih prijava, broj recidivista u počinjenju nasilja nad ženama. Mjera 3 - Građanski odgoj i obrazovanje i dalje ovisi o motivaciji i volonterskom angažmanu pojedinih članova nastavnog osoblja u školama kako bi se u bilo kakvom obliku provodio; predvidjeti edukaciju za provoditelje. Izrazito nizak predviđeni iznos sredstava ako je u njega uključen i razvoj edukacija i provedba po više osnovnih i srednjih škola te evaluacija programa edukacija.U pokazetelje rezultata Mjere 3 dodati broj educiranih, senzibiliziranih pripadnika/ca nastavnog osoblja koji će provoditi ili organizirati te metorirati provedbu preventivnih programa. Dodati testiranje znanja i stavova prije i poslije edukacije. Mjera 4 - Ova tema prisutna je već godinama i godinama se drže edukacije i prezentacije, međutim pokazalo se da to nije dovoljni pokazatelj istinske osvještenosti o ovoj temi te poticaj za implementaciju. Dodati pokazatelj koji ukazuje ne broj implementiranih rodnih proračuna. U pokazateljima definirati “predstavnike” među kojima moraju biti i članovi izvršnih/operativnih timova, ali i izabrani predstavnici iz vijeća i skupština te vodstva gradova, općina i županija. Mjera 6 - u pokazatelje dodati broj recidivista počinitelja nasilja, uz broj provedenih mjera zaštite pratiti i broj predloženih mjera te broj prijava kršenja mjera iz razloga što postoji velika diskrepanca između mjera koje predloži policija i onih koje zaista sud odobri. Mjera 7 - Broj službenika koji će obavljati poslove tijela - nje jasno hoće li ovo biti novozaposleni službenici i hoće li biti zaposleni isključivo na poslovima opisane ustrojbene jedinice Mjera 8 - "Jačanje kapaciteta zdravstvenih djelatnika o rodno utemeljenom nasilju...." - Kapaciteta za što? Promjeniti naziv koji će jasnije ukazivati na područje jačanja zdravstvenih djelatnika. U pokazateljima se spominje "viši stupanj znanja" pa je potrebno navesti na koji način će se provjeravati taj stupanj. Broj zdravstvenih djelatnika koji su prošli edukacije treba biti razvrstan i po specijalizaciji i po radnom mjestu. Mjera 10 - broj polaznika programa cjeloživotnog obrazovanja u pokazateljima mora biti razvrstan i po spolu i po zapovjednoj odgovornosti i radnom mjestu kako bi se izbjeglo da uvijek isti djelatnici slušaju edukacije. Godišnja razrada troškova upućuje na to da se predviđaju edukacije koje će provoditi već postojeći djelatnici MUPa, bez zapošljavanja i angažiranja vanjskih stručnjaka što smatramo da nije dovoljno. Pokazatelj ishoda OI.02.10.42 Udio pravomoćnih osuđujućih presuda u ukupnom broju pravomoćnih presuda za kazneno djelo Nasilje u obitelji (Kazneni zakon) - ne vidimo kako će unapređenje rada policijskih službenika biti mjereno povećanjem pravomoćnih presuda kada je to u djelokrugu rada pravosuđa te nije jasno zašto se ističu samo kaznena djela. Smatramo da se unapređenje rada službenika mora mjeriti na drugačije načine. Mjera 11 - iznimno je važno osigurati da se u edukacije uključuju i suci i sutkinje te njihov broj treba posebno istaknuti u pokazateljima rezultata mjere Mjera 12 - Osim prikupljanja podataka nužno je u posebnom cilju ili dodatnim mjerama naglasiti i planirati analizu tih podataka te razmjenu podataka i informacija između različitih sustava kako bi se poboljšala usluga prema žrtvama nasilja te otvorila mogućnost za bolje upravljanje rizicima od ponovljenog nasilja, s posebnim osvrtom na komunikaciju pravosuđa i policije sa sustavom socijalne skrbi u slučajevima nasilja prema djeci ili nasilja jednog roditelja prema drugom te pitanjima skrbništva.	Djelomično prihvaćen	Izvor Pokazatelja ishoda OI.02.10.40 Stopa namjernih ubojstava žena (na 100 000 žena) je Svjetska banka te isti nije moguće mijenjati. U odnosu na mjeru usmjerenu razvoju svijesti učenika o štetnosti rodno utemeljenog nasilja i mogućnostima zaštite vlastitih prava ističe se kako agencije nadležne za obrazovanje osposobljavanju odgojno-obrazovne djelatnike o ljudskim pravima, uključujući pitanja jednakosti, raznolikosti i inkluzije te time omogućavaju jačanje kapaciteta učitelja za provedbu sadržaja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Vezano uz komentar u odnosu na poticanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na uvođenje rodnog proračuna ističemo kako edukacije imaju provoditi relevantni stručnjaci, poznavatelji ovog područja te će programi edukacije zasigurno biti utemeljeni na prethodno provedenim analizama. U narednom razdoblju, nakon završenih edukacija moguće je pratiti broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa uvedenim odnosno razvijenim rodnim proračunima. Vezano uz mjeru usmjerenu upravljanju rizikom od ponavljanja nasilničkog ponašanja kroz primjene obrazaca rizičnih faktora, a u odnosu na zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana koji izriče sud u prekršajnom postupku, evidentiraju se podaci o broju osoba prema kojima je proveden tretman kao i broju osoba koji je od nadležnog suda upućen licenciranom provoditelju psihosocijalnog tretmana, odnosno zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (fizičke i pravne osobe). Prema određenom broj osoba koje su upućene od suda provoditelju zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana, tretman nije provede iz razloga što nisu uključeni u tretman jer nisu zadovoljavale uvjete za uključivanje u isti (nema kapaciteta, bolest /ovisnost, psihička bolest, nešto drugo/, nema obrasca nasilnog ponašanja). U odnosu na komentar usmjeren broju službenika koji će obavljati poslove koordinacijskog tijela upućujemo na svrhu mjere kojom je istaknuto kako će se rad tijela osigurati zapošljavanjem ili preraspodjelom službenika koji dubinski poznaju odredbe Konvencije kao i zadanosti i obveze koje Konvencija implicira na države stranke te nacionalne, europske i međunarodne pravne propise vezane za zaštitu od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Vezano uz komentar u odnosu na mjeru usmjerenu jačanju kapaciteta pravosudnih dužnosnika, probacijskih službenika, službenika zatvorskog sustava, službenika odjela za podršku žrtvama i svjedocima i policijskih službenika prihvaća se prijedlog navođenja broja sudaca i državnihg odvjetnika polaznika edukacija.
9	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 12: Harmonizacija/ujednačavanje postupaka vezanih uz prikupljanje spolno razlučivih podataka o svim prekršajnim i kaznenim djelima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, mišljenja smo kako ovako razrađena mjera nije odraz preporuke GREVIO-a br. 59. Naime, GREVIO urgira vlasti da osiguraju da su „podaci koje su prikupili svi relevantni dionici, uključujući tijela zadužena za provedbu zakona i pravosudna tijela, razvrstani s obzirom na spol i dob žrtve i počinitelja, njihov odnos, zemljopisni položaj i različite oblike nasilja obuhvaćene Istanbulskom konvencijom te da sadržavaju i podatke o prisutnosti djece žrtava. Pri prikupljanju podataka o slučajevima nasilja u obitelji potrebno je uključiti i kaznene i prekršajne postupke, kao i uvesti kategorije podataka koje bi omogućile razlikovanje međugeneracijskog nasilja od nasilja među intimnim partnerima“. Stoga svrha navedene mjere ne bi trebala biti isključivo prikupljanje podataka i u odnosu na kaznene predmete, već obvezivanje svih tijela koja prikupljaju podatke o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji da sadrže iste podatke sukladno preporuci GREVIO-a, čime bi se osigurala jasna i dosljedna metodologija svih tijela u evidentiranju ovih podataka, a time posljedično omogućilo praćenje pojavnosti ove vrste nasilja kroz cijeli sustav, i to od počinjenja protupravnog dijela do izvršenja pravomoćne presude. Stoga smatramo nužnim prvenstveno obvezati sve dionike sustava na usklađivanje podataka koje vode, a koji će biti istovrsni i ujednačeni, kao jamstvo kvalitetnog statističkog praćenja trendova u Hrvatskoj u ovom području. Ukazujemo kako je Europska komisija u travnju 2024. donijela Preporuku (EU) 2024/1238 o razvoju i jačanju integriranih sustava za zaštitu djece u najboljem interesu djeteta. Komisija, između ostalog, poziva države članice na sveobuhvatnije prikupljanje podataka u cilju unapređenja okvira za praćenje i evaluaciju nacionalnih sustava za zaštitu djece. Pri tome Komisija posebno smatra važnim raspolagati s pouzdanim i usporedivim podacima o nasilju nad djecom, i to prema dobi i spolu po uzoru na Eurostat. Također, citiramo doktorski rad dr. sc. Petre Šprem s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Normativna i empirijska analiza obiteljskoga nasilja u Hrvatskoj ‒ kaznenopravni koncepti, kriminološki fenomeni, praktični izazovi i moguća rješenja“ u kojem se, između ostalog, navodi sljedeće: „Prema dostupnim podacima, najveći broj žrtava oštećenih kaznenim djelom Nasilja u obitelji su osobe u dobi od 30-40 godine, odnosno najmanji broj njih je maloljetno, što odgovara poznatoj strukturi počinjenja nasilja u obitelji gdje preteže nasilje među intimnim partnerima. Jasno, valja imati na umu kako su za zlostavljanje djeteta predviđena i neka druga kaznena djela u Kaznenom zakonu, stoga su ovi podaci nedostatni za zaključak o broju žrtava djece koji stradaju nasiljem od strane roditelja ili drugih članova obitelji….“. Stoga, kako bi se omogućilo statističko praćenje trendova obiteljskog nasilja u kojima su žrtve djeca, predlažemo da se u praćenje kaznenih predmeta nasilja u obitelji uvrste i druga kaznena djela počinjena na štetu djece. Ukazujemo kako je upravo nepostojanje iste metodologije statističkog prikupljanja podataka nadležnih tijela jedan od temeljnih problema postojećeg sustava. Nepostojanje podataka (posebice o djeci) kroz cijeli kaznenopravni sustav onemogućuje naše praćenje kako trendova nasilja u obitelji, tako i funkcioniranja sustava zaštite prava i dobrobiti djece, odnosno utvrđivanje mogućih nedostataka u odgovoru policije, tužiteljstva i pravosuđa na slučajeve nasilja, a posljedično i davanje naših prijedloga i preporuka za njegova poboljšanja. Stoga predlažemo dopuniti svrhu i pokazatelje rezultata mjere sukladno gornjim komentarima.	Primljeno na znanje	U odnosu na predmetni prijedlog ističemo kako je cilj mjere razviti koncept za prikupljanje i razmjenu podataka iz više relevantnih sustava, u svrhu osiguravanja kvalitetne i harmonizirane službene statističke podloge, koja će omogućiti formuliranje, praćenje i vrednovanje mjera u sklopu politika i istovremeno njihovog unaprjeđenja, kao i usklađenje sa zahtjevima statističkog sustava EU-a, što je važan preduvjet daljnjeg unaprjeđenja sustava zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
10	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 11: Jačanje kapaciteta pravosudnih dužnosnika, probacijskih službenika, službenika zatvorskog sustava, službenika odjela za podršku žrtvama i svjedocima i policijskih službenika o odredbama domaćeg i europskog zakonodavstva usmjerenih na sprječavanje i suzbijanje nasilja u obitelji, svih oblika nasilja nad ženama i rodno utemeljenog nasilja obuhvaćenih Konvencijom, u dijelu pokazatelja rezultata mjere, smatramo nužnim definirati barem još jedan, dodatni pokazatelj koji će biti indikator primjene znanja od strane policijskih službenika stečenog tijekom ovog programa izobrazbe (primjerice evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu). Također, u skladu sa preporukom GREVIO-a broj 101 smatramo nužnim propisati ovom mjerom da se radi o sustavnom i obveznom početnom i stručnom osposobljavanju o sprječavanju i otkrivanju svih oblika nasilja nad ženama obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom, dok ista preporuka zahtijeva uspostavu jasnih protokola i smjernica kako bi se odredili standardi koje djelatnici trebaju slijediti u svojim područjima rada. Konačno, pod navedenom mjerom smatramo nužnim propisati da je njezina svrha „obuka svih dionika temeljena na načelima nediskriminacije i ravnopravnosti žena i muškaraca“ te da bude osmišljena u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, uključujući neovisne ženske nevladine organizacije koje pružaju specijaliziranu potporu ženama žrtvama nasilja.	Djelomično prihvaćen	Prihvaća se prijedlog uvođenja pokazatelja koji će biti indikator unaprjeđenja znanja policijskih službenika uključenih u programe stručnog usavršavanja utvrđeno temeljem provedene evaluacije primjene stečenog znanja uz samoprocjenu. U odnosu na komentar o potrebi propisivanja sustavnog i obveznog početnog i stručnog osposobljavanja o sprječavanju i otkrivanju svih oblika nasilja nad ženama obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom ističe se kako je odredbom članka 10.a važećeg Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/22, 16/23, 155/23 i 36/24) propisano da se godišnjim rasporedom poslova određuju suci i državni službenici za rad na predmetima nasilja u obitelji, kao i da će pri određivanju sudaca za rad na ovim predmetima predsjednik suda voditi računa o tome da suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izražen osjećaj i sklonost za rad na predmetima ove vrste te redovito pohađati stručno usavršavanje iz ovog područja. Predmetne odredbe uvedene su kao novina Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 36/24) te iz istih proizlazi egzistiranje zakonske obveze stručnog usavršavanja sudaca. U ovom je trenutku u tijeku postupak izmjene Zakona o sudovima u okviru kojima bi se predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske odredila obveza donošenja programa i načina održavanja stručnog usavršavanja pravosudnih kadrova koji rade na predmetima nasilja umjesto ministru nadležnom za poslove pravosuđa.
11	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 10: Unapređenje rada policijskih službenika u području/slučajevima svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u dijelu pokazatelja rezultata mjere, smatramo nužnim definirati barem još jedan, dodatni pokazatelj koji će biti indikator primjene znanja od strane policijskih službenika stečenog tijekom ovog programa izobrazbe (primjerice evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu). U odnosu na pokazatelj ishoda ove mjere (OI.02.10.42 Udio pravomoćnih osuđujućih presuda u ukupnom broju pravomoćnih presuda za kazneno djelo nasilja u obitelji), cilj kojeg je doći do većeg broja prijava kaznenih djela nasilja u obitelji u ukupnom broju drugih kaznenih djela, smatramo da je za praćenje korelacije prijava kaznenih djela i udjela pravomoćnih osuđujućih presuda u ukupnom broju pravomoćnih presuda za kazneno djelo nasilja u obitelji potrebno pratiti, osim broja osuđujućih presuda, i broj kaznenih prijava. Bez navedenog, nije moguće pratiti učinkovitost kaznenog postupka i donošenja osuđujućih presuda u odnosu na broj podnesenih kaznenih prijava.	Nije prihvaćen	U odnosu na komentar vezan uz mjeru usmjerenu unaprjeđenju rada policijskih službenika u području/slučajevima svih oblika nasilja nad ženama i nasilja u obitelji ističe se kako Policijska akademija "Prvi hrvatski redarstvenik" kontinuirano, kroz temeljno obrazovanje policijskih službenika kao i višestruke programe specijalizacije i stručnog usavršavanja policijskih službenika provodi edukaciju policijskih službenika u području nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Program edukacije završava se procjenom usvojenog znanja kroz provođenje završnog ispita. U odnosu na komentar vezan uz pokazatelj ishoda OI.02.10.42 Udio pravomoćnih osuđujućih presuda u ukupnom broju pravomoćnih presuda za kazneno djelo nasilja u obitelji ističe se kako će se provedbom mjere usmjerene harmonizaciji/ujednačavanju postupaka vezanih uz prikupljanje spolno razlučivih podataka o svim prekršajnim i kaznenim djelima nasilja nad ženama i nasilja u obitelji omogućiti bolje praćenje statističkih podataka o provedbi i ishodu postupak vezanih uz kaznena i prekršajna djela nasilja.
12	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 9: Jačanje kapaciteta djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova o rodno utemeljenom nasilju i ravnopravnosti žena i muškaraca u dijelu pokazatelja rezultata mjere, smatramo nužnim definirati barem još jedan, dodatni pokazatelj koji će biti indikator primjene znanja od strane odgojno-obrazovnih djelatnika stečenog tijekom ovog programa izobrazbe (primjerice evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu). Sukladno preporukama GREVIO-a smatramo važnim razraditi u mjeri 9 da se radi o sustavnom i obveznom početnom i stručnom osposobljavanju, kao i da jačanje kapaciteta djelatnika treba uključiti i promicanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja, nenasilnog rješavanja sukoba u osobnim odnosima te prava na osobni integritet i osiguravanje informacija o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, a imajući u vidu da obrazovne ustanove imaju važnu ulogu u promicanju ravnopravnosti žena i muškaraca te ljudskih prava. Konačno, kritika GREVIO-a uz preporuku br. 93. jest da je sadržaj aktivnosti u okviru Građanskog odgoja i obrazovanja uglavnom usmjeren na vršnjačko nasilje, a ne na nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, stoga smatramo nužnim propisati i „preispitivanje nastavnih planova, programa i materijala s ciljem uklanjanja negativnih stereotipa o ženama i djevojčicama te poticanja ravnopravnosti“.	Nije prihvaćen	Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23 i 156/23) propisuje obvezu stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika te su teme vezane uz promicanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja, nenasilnog rješavanja sukoba u osobnim odnosima te prava na osobni integritet i osiguravanje informacija o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja nad ženama sadržane u stručnim edukacijama koje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
13	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 8: Jačanje kapaciteta zdravstvenih djelatnika o rodno utemeljenom nasilju, nasilju nad ženama i nasilju u obitelji u dijelu pokazatelja rezultata mjere, smatramo nužnim definirati barem još jedan, dodatni pokazatelj koji će biti indikator primjene znanja od strane zdravstvenih djelatnika stečenog tijekom ovog programa izobrazbe (primjerice evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu). Također, u skladu sa preporukom GREVIO-a broj 101 smatramo nužnim propisati ovom mjerom da se radi o sustavnom i obveznom početnom i stručnom osposobljavanju o sprječavanju i otkrivanju svih oblika nasilja nad ženama obuhvaćenih Istanbulskom konvencijom, dok ista preporuka zahtijeva uspostavu jasnih protokola i smjernica kako bi se odredili standardi koje djelatnici trebaju slijediti u svojim područjima rada.	Nije prihvaćen	Vezano uz prijedlog definiranja dodatnog pokazatelja koji će biti indikator primjene znanja od strane zdravstvenih djelatnika stečenog tijekom programa izobrazbe, ističe se kako su zdravstveni radnici tijekom svog formalnog obrazovanja osposobljeni za obavljanje svojih poslova te su znanja i vještine koje primjenjuju pri prepoznavanju nasilja i postupanju prema žrtvi ranije stečena i to iz brojnih područja prema potrebi - psihijatrije, kirurgije, ginekologije i drugo. Slijedom navedenoga, dodatne edukacije predviđene ovom mjerom pridonijet će kvalitetnijem postupanju zdravstvenih djelatnika prema žrtvi nasilja. Osim toga isitče se i kako je evaluacija ishoda pruženih dijagnostičkih i terapijskih postupaka vrlo složena budući da ovisi o brojnim okolnostima (dijagnozi, vrsti ozljeda, vrsti postupaka, trajanju oporavka itd.). Ujedno, vezano uz navod da preporuka GREVIO-a broj 101 zahtijeva uspostavu jasnih protokola i smjernica kako bi se odredili standardi koje djelatnici trebaju slijediti u svojim područjima rada, ističe se kako u zdravstvenoj djelatnosti stručne smjernice o provođenju postupaka dijagnostike i liječenja u Republici Hrvatskoj donose najčešće stručna društva te se iste kontinuirano unaprjeđuju. Kliničke smjernice propisuju algoritme postupanja kod određene dijagnoze (dijagnostiku, terapiju), a primjenjuju se kako bi se standardizirala i ujednačila zdravstvena zaštita.
14	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 6: Upravljanje rizikom od ponavljanja nasilničkog ponašanja kroz primjene obrazaca rizičnih faktora, smatramo da brojčano iskazivanje pokazatelja rezultata mjere nije dostatan pokazatelj uspješnosti mjere. Naime, broj ispunjenih obrazaca ne jamči i kvalitetu ispunjenih obrazaca. U praksi se pokazuju manjkavosti u ispunjavanju Obrazaca za procjenu rizika od ponavljanja nasilničkog ponašanja u obitelji od strane nadležnih tijela, dok zaključak obrasca često nije usklađen s podacima u tablici. Mišljenja smo kako je za učinkovito mjerenje upravljanja rizikom od ponavljanja nasilničkog ponašanja kroz primjene obrazaca rizičnih faktora nužno navesti procjenu učinkovitosti procjene rizika u preveniranju i smanjenju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, uz osiguranje resursa i stalnu edukaciju djelatnika.	Nije prihvaćen	Nadzor kvalitete ispunjavanja obrazaca rizičnih faktora, kao i procjene učinkovitosti procjene rizika vrši se prilikom nadzorno usmjerivačke aktivnosti, kao i putem izvanrednih nadzora policijskih postupanja.
15	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 5: Jačanje kapaciteta medijskih djelatnika u cilju razumijevanja rodno utemeljenog nasilja, odnosno nasilja nad ženama te nasilja u obitelji i pravilnog izvještavanja o slučajevima nasilja mišljenja smo da bi mediji trebali usvojiti i kodeks dobre prakse koji jamči pravilno izvještavanje o slučajevima nasilja i podizanje razine svijesti o nasilju nad ženama i nasilja u obitelji. Tako izrađen kodeks bi onda mogao biti jedan od pokazatelja rezultata ove mjere. Također, ukazujemo kako preporuka GREVIO br. 116. „potiče hrvatske vlasti da i dalje angažiraju medije kao ključne partnere za podizanje razine svijesti o nasilju nad ženama i da potiču medije, uključujući društvene mreže, na praćenje usklađenosti sa samoregulatornim standardima posebno u području nasilja nad ženama i ravnopravnosti spolova, uzimajući u obzir postojeće relevantne međunarodne standarde“, stoga smatramo da je preporuku GREVIO-a potrebno u cijelosti implementirati s naglaskom na medije i društvene mreže.“	Nije prihvaćen	Odredbe o medijskom izvještavanju o nasilju nalaze se u Zakonu o medijima (Narodne novine, br. 59/04, 84/11 i 81/13), Zakonu o elektroničkim medijima (Narodne novine, br. 153/09, 84/11, 94/13 i 136/13), Zakonu o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08 i 69/17) i Kodeksu časti hrvatskih novinara koji je jedan od samoregulacijskih akata, tj. pravila novinarske struke i etike kojima se utvrđuju strukovna i druga pravila ponašanja ili uređuju odnosi u medijskoj djelatnosti, a koje samostalno utvrđuju nakladnici, novinari i njihove udruge, kako stoji u članku 2. Zakona o medijima. Predmetni propisi sadrže odredbe o postupanju u slučajevima nasilja te potrebi zaštite identiteta žrtve, dok Kodeks časti hrvatskih novinara sadrži i odredbe o snakcioniranju novinara u slučaju kršenja normi i načela.
16	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na Mjeru 4: Poticanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na uvođenje rodnog proračuna, mišljenja smo da nije dovoljan brojčani pokazatelj broja održanih edukacija uspješno provedene mjere (tj. nije dovoljno gledati samo broj održanih edukacija i broj predstavnika JLPS-a koji su „odradili“ edukaciju) već je potrebno dodati i pokazatelj koji se odnosi na broj JLPS-a koji su uveli rodni proračun (ili barem pokrenuli proceduru za njegovo uvođenje.	Nije prihvaćen	Ističemo kako edukacije imaju provoditi relevantni stručnjaci, poznavatelji ovog područja te će programi edukacije zasigurno biti utemeljeni na prethodno provedenim analizama. U narednom razdoblju, nakon završenih edukacija moguće je pratiti broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sa uvedenim odnosno razvijenim rodnim proračunima.
17	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 3: Razvoj svijesti učenika o štetnosti rodno utemeljenog nasilja i mogućnostima zaštite vlastitih prava, pozdravljamo razvoj i provedbu edukacije o rodno uvjetovanom nasilju u okviru odgojno-obrazovnog sustava, međutim smatramo da je istovremeno nužno praćenje realizacije i ishoda provedbe ovakvih oblika obrazovnog rada kroz međupredmetne teme. Stoga, osim brojčano iskazanih pokazatelja rezultata mjere, predlažemo mjeru dopuniti na način da se doda i pokazatelj koji bi mjerio učinak ove mjere u smislu koliko je zapravo ova tema odgovarajuće zastupljena i obrađivana u školama, provodi li se sustavna obuka nastavnika o toj temi, kao i jesu li izrađene smjernice za pripremu kvalitetnih nastavnih sadržaja. Podsjećamo kako Izvješće GREVIO-a potiče hrvatske vlasti na poduzimanje mjera za promicanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja, nenasilnog rješavanja sukoba u osobnim odnosima te prava na osobni integritet i osiguravanje informacija o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, u formalnim planovima i programima i na svim razinama obrazovanja, stoga smo mišljenja kako je u mjeri potrebno naglasiti i ove aspekte preporuke. Konačno, kritika GREVIO-a uz preporuku br. 93. jest da je sadržaj aktivnosti u okviru Građanskog odgoja i obrazovanja uglavnom usmjeren na vršnjačko nasilje, a ne na nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, stoga smatramo nužnim propisati i „preispitivanje nastavnih planova, programa i materijala s ciljem uklanjanja negativnih stereotipa o ženama i djevojčicama te poticanja ravnopravnosti“.	Nije prihvaćen	Teme vezane uz promicanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja, nenasilnog rješavanja sukoba u osobnim odnosima te prava na osobni integritet i osiguravanje informacija o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja nad ženama sadržane su u stručnim usavršavanjima odgojno-obrazovnih djelatnika koje provodi Agencija za odgoj i obrazovanje.
18	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U odnosu na mjeru 2: Jačanje i promicanje sigurnosti u zajednici u okviru prevencije protupravnih i drugih društveno neprihvatljivih ponašanja povezanih s nasiljem u obitelji i nasiljem nad ženama, u dijelu pokazatelja rezultata mjere, smatramo da brojčano iskazani pokazatelji rezultata mjere nisu dovoljan pokazatelj rezultata mjere koji bi omogućili njeno praćenje odnosno konkretan rezultat. Stoga predlažemo mjeru dopuniti na način da se doda i pokazatelj koji bi mjerio učinak ove mjere u smislu koliko je zapravo, nakon provedenih aktivnosti, razvijena svijest javnosti o pojavnim oblicima ovih oblika nasilja, o važnosti samozaštite i osnaživanja žena u cilju prijavljivanja protupravnih oblika ponašanja te o pravovremenom prepoznavanju svih oblika nasilja nad ženama i rodno utemeljenog nasilja (primjerice pomoću analize/upitnika/ankete/evaluacije prije i poslije provedenih aktivnosti).	Nije prihvaćen	U odnosu na navedeni prijedlog ističemo kako će učinak provedene kampanje biti vidljiv slijedom broja prijava nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja. Senzibliziranošću šire javnosti o štetnosti svih oblika nasilja te po potrebama i pravima žrtava za očekivati je porast broja prijava.
19	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji	U okviru posebnog cilja 1: Prevencija nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, u odnosu na mjeru 1: Razvoj svijesti javnosti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja, u dijelu pokazatelja rezultata mjere, predlažemo dodati i pokazatelj koji bi mjerio učinak ove mjere u smislu koliko je zapravo, nakon provedenih medijskih kampanja, javnost senzibilizirana za potrebe i prava žrtava, odnosno jesu li prevenirani novi slučajevi te na kojoj razini je osviještena važnost uloge i odgovornosti muškarca u borbi protiv rodno utemeljenog nasilja (primjerice pomoću analize/upitnika/ankete/evaluacije prije i poslije kampanja).	Nije prihvaćen	U odnosu na navedeni prijedlog ističemo kako će učinak provedene kampanje biti vidljiv slijedom broja prijava nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i rodno utemeljenog nasilja. Senzibliziranošću šire javnosti o štetnosti svih oblika nasilja te op potrebama i pravima žrtava za očekivati je porast broja prijava.
20	SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 2: Unaprjeđenje zaštite i potpore žrtvama nasilja	Posebni cilj 2 - Pokazatelj ishoda: OI.02.10.43 Žene koje su ikada bile u partnerstvu i koje su doživjele nasilje od strane intimnog partnera, prema vrsti nasilja (psihološko, fizičko, uključujući prijetnje i seksualno) - Nedostaje ekonomsko nasilje, a ako uključujemo prijetnje onda trebaju tu biti i druga kaznena djela koja se mogu počiniti prema bliskim osobama, a za koja znamo da su česta u rodno uvjetovanom nasilju kao što su nametljivo ponašanje ili zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja. Isto tako, u oči pada potpuni nedostatak prisilne kontrole u cijelom planu što nas onemogućava u zaista ispravnom detektiranju svih različitih oblika nasilja. Nadalje, što je sa ženama koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a koje nije od strane partnera već od drugog člana obitelji - npr. oca ili sina, ili od osobe koja nije član obitelji - npr. nadređeni na poslu, trener i sl. - smatramo da i njihov broj mora biti dio pokazatelja ishoda. Mjera 1 - Uz redefiniranje uloge timova potrebno je definirati i ovlasti timova te odrediti osobe u ministarstvu koje će biti zadužene za koordinaciju županijskih i gradskih/općinskih timova. Mjera 2 - s obzirom da se kod pokazatelja rezultata mjere ističu određene teme smatramo da je važno dodati teme femicida, prisilne kontrole, roditeljstva u obiteljima gdje postoji nasilje, post-separacijskog nasilja, ... Mjera 4 - S obzirom na primjetno povećanje upita koje ženske organizacije imaju od stranih radnica, potrebno je jasno imenovati i njih u mjerama te osmisliti aktivnosti i pokazatelje usmjerene na njih. Mjera 5 - Posebno pratiti i izdvojiti broj sudaca i sutkinja uključenih u jačanje kapaciteta. Pokazatelj ishoda: OI.02.10.44 Žene (žrtve i nežrtve nasilja) sa razvijenom sviješću o dostupnosti usluga potpore/podrške - Smatramo da ovo nije ispravan/dovoljan pokazatelj ishoda gore navedene mjere, može biti jedan od pokazatelja ishoda. Nužno je definirati dodatne/druge pokazatelje kao broj pravomoćnih presuda, broj predloženih i izrečenih mjera zaštite, ... Mjera 6 - u pokazateljima rezultata mjere broj zaposlenih stručnjaka bilježiti odvojeno po profilima i struci; navedeno je izrađivanje analize, ali nije jasno analize čega? Mjera 8 - potrebno je navesti i broj pruženih usluga psihoterapije i/ili savjetovanja kao pokazatelj rezultata kako bi se zaista pratilo stanje na terenu, odnosno sprječilo isključivo medicinski pristup dijagnoze i medikamentoznog liječenja. Mjera 10 - Pristup tržištu rada ograničen je i mjestima u vrtićima te je potrebno i ovaj pokazatelj uključiti u rezultate i pratiti teškoće i prepreke koje žene žrtve nasilja imaju vezano uz smještaj djece u vrtiće Mjera 11 - svrha je nejasno napisana - navedeni Zakon omogućuje i smještaj žrtava izvan potpomognutih područja te smještaj žrtava u nekretnine koje nisu u vlasništvu države. Mjera 12 - Izrazito nejasno. Zašto je broj online mehanizama pokazatelj rezultata, treba li nam zaista više od jednog mehanizma? Nadalje, treba definirati što je sve online nasilje, potrebne su edukacije djelatnika/ca svih sustava o online nasilju i jasna uputa kako pratiti podatke - odnosno broj prijava. Najvažnije je propušteno, a to je kako pružiti pomoć i podršku žrtvama, pogotovo kada se radi o širenju i zlouporabi seksualno ekcplicitnog materijala. Ovakva mjera je paušalna i neće dovesti do stvarne promjene.	Djelomično prihvaćen	U odnosu na komentar vezan uz redefiniranje uloge timova ističemo kako će se temeljem provedene analize dosadašnjeg rada svih županijskih i gradskih/općinskih timova za sprečavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i drugih ugroza moći donijeti preporuke za unaprjeđenje rada timova. Predmetna analiza u nadležnosti je koordinacijskog tijela koje će, među ostalim, obavljati i poslove korodinacije ovih timova. Prihvaća se prijedlog o uvođenju tema femicida, prisilne kontrole, post-separacijskog nasilja u programe stručnog usavršavanja stručnih radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad te prijedlog uvođenja novog pokazatelja o brojuz pruženih usluga savjetovanja i terapije. U odnosu na komentar vezan uz mjeru usmjerenu unaprjeđenju položaja migrantica i tražiteljica azila žrtava rodno utemeljenog nasilja ističe se kako kategorija stranih radnica nije predviđena u okviru ove mjere. Vezano uz komentar u odnosu na mjeru usmjerenu jačanju kapaciteta pravosudnih dužnosnika, probacijskih službenika, službenika zatvorskog sustava, službenika odjela za podršku žrtvama i svjedocima i policijskih službenika prihvaća se prijedlog navođenja broja sudaca i državnihg odvjetnika polaznika edukacija. U odnosu na prijedlog vezan uz praćenje teškoća i prepreka s kojima se susreću žene žrtve nasilja prilikom smještaja djece u vrtiće isitiče se kako Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, br. 10/97, 107/07, 94/13, 98/19, 57/22 i 101/23) propisuje upis djece u dječje vrtiće, a osnivači dječjih vrtića i dječji vrtići osiguravaju smještaj djece u vrtiće sukladno svojim mogućnostima i potrebama djece. U odnosu prijedlog vezan za mjeru usmjerenu stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja ističemo kako temeljem članka 1. stavka 4. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (Narodne novine, br. 106/18, 98/19 i 82/23), nadležno tijelo državne uprave (Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine) osigurava smještaj žrtvama nasilja u obitelji na području cijele Republike Hrvatske sukladno članku 45. Zakona. Osobama kojima je utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje temeljem statusa žrtve nasilja u obitelji osigurava se smještaj prvenstveno u stambenim jedinicama u državnom vlasništvu ukoliko Ministarstvo raspolaže odgovarajućom stambenom jedinicom. Također, smještaj se osigurava privremeno na dvije godine s mogućnošću produženja na još dvije godine, ukoliko okolnosti radi kojih je ostvareno pravo na smještaj i dalje traju. Stambeno zbrinjavanje u stambenim jedinicama u privatnom vlasništvu provodi se isključivo ako na određenom/traženom području Ministarstvo nema raspoloživih useljivih stambenih jedinica u državnom vlasništvu. Tada Ministarstvo podmiruje osim troškova režija i troškove najma stambene jedinice privatnom vlasniku. Trajno stambeno zbrinjavanje (duže od 4 godine) moguće je isključivo na području primjene Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (potpomognuta područja i PPDS) i to pod uvjetima toga Zakona. U svrhu lakšeg pristupa takvom zbrinjavanju podnositelji/ice zahtjeva temeljem Uredbe o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje (Narodne novine, br. 38/24) ostvaruju dodatnih 120 bodova. Slijedom navedenoga ističemo kako Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine osigurava smještaj svakoj osobi kojoj je pravomoćnim rješenjem utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje temeljem statusa žrtve nasilja u obitelji, budući da, ukoliko ne raspolaže svojim stambenim fondom (stanovi u vlasništvu RH), unajmljuje stanove u privatnom vlasništvu. Odredbe Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima su u tom dijelu jasne kao i mjera 11 i svrha koja se istom postiže.
21	PRAVOBRANITELJ ZA DJECU	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 2: Unaprjeđenje zaštite i potpore žrtvama nasilja	U okviru posebnog cilja 2: Unaprjeđenje zaštite i potpore žrtvama nasilja, u odnosu na mjeru 5: Jačanje kapaciteta pravosudnih dužnosnika radi učinkovitije primjene novog kaznenopravnog i prekršajnopravnog okvira s ciljem bolje zaštite žrtve, u dijelu pokazatelja rezultata mjere, smatramo nužnim definirati barem još jedan, dodatni pokazatelj koji će biti indikator primjene znanja od strane pravosudnih dužnosnika stečenog tijekom ovog programa izobrazbe (primjerice evaluacija primjene stečenog znanja, uz samoprocjenu). Također, smatramo kako je pokazatelj ishoda (OI.02.10.44 Žene (žrtve i nežrtve nasilja) sa razvijenom sviješću o dostupnosti usluga potpore/podrške) pogrešno naveden. Naime, ne uočava se korelacija između primjene pozitivnih propisa od strane pravosudnih dužnosnika i žena sa razvijenom sviješću o dostupnosti usluga potpore/podrške. Kao relevantan pokazatelj učinkovitije primjene novog kaznenopravnog i prekršajnopravnog okvira s ciljem bolje zaštite žrtve bio bi, primjerice, broj izrečenih sigurnosnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja iz članka 73. i udaljenja iz zajedničkog kućanstva iz članka 74. Kaznenog zakona. Stoga predlažemo revidirati pokazatelje ishoda ove mjere te navođenje drugih, odgovarajućih pokazatelja.	Djelomično prihvaćen	Vezano uz komentar u odnosu na mjeru usmjerenu jačanju kapaciteta pravosudnih dužnosnika prihvaća se prijedlog uvodđenja novog pokazatelja koji će biti indikator unaprjeđenja znanja sudaca i državnih odvjetnika uključenih u programe stručnog usavršavanja utvrđeno temeljem provedene evaluacije primjene stečenog znanja uz samoprocjenu Izvor pokazatelja ishoda OI.02.10.44 Žene (žrtve i nežrtve nasilja) sa razvijenom sviješću o dostupnosti usluga potpore/podrške je Eurostat te isti nije moguće mijenjati. Dodatno ukazujemo na činjenicu da su očlekivane promjene po svakom pojedinom pokazatelju ishoda rezultat provedbe skupa mjera, a ne samo jedne mjere.
22	SOS RIJEKA - CENTAR ZA NENASILJE I LJUDSKA PRAVA	b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti, Posebni cilj 3: Unaprjeđenje učinkovitosti sustava intervencija u odnosu na počinitelje nasilja	Posebni cilj 3: Mjera 1 - Završetak programa nije garancija da je on zaista bio i uspješan. Potrebno je u pokazatelje rezultata uvrstiti i praćenje broja recidivista i praćenje broja recidiva onih počinitelja koji su završili program.	Primljeno na znanje	Zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana provode licencirane fizičke i pravne osobe koje su s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije potpisale ugovor o provođenju zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana. Provoditelji psihosocijalnog tretmana u svom izvješću nadležnom sudu, koji je uputio počinitelja nasilja u obitelji provoditelju, procjenjuju uspješnost tretmana te rizika za ponavljanje nasilja za počinitelja prema kojem je psihosocijalni tretman proveden što je razvidno iz sadržaja izvješća koje se dostavlja sudu.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O AKCIJSKOM PLANU ZA PROVEDBU NACIONALNOG PLANA ZAŠTITE OD NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI ZA RAZDOBLJE DO 2026. GODINE