Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	MLADENKA MAJERIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Zaklada Žuta točka - za izgradnju filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj Dobrinjska ulica 15 10000 Zagreb, Hrvatska OIB: 48586469722 Zaklada Žuta točka predlaže uvrstiti izmjene i dopuna Zakona o PDV-u. Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ 6. Obrazloženje i očekivani učinci Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: - povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; - doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro - jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; - pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. - potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: - povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, - rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, - te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
2	UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Neprofitni sektor Hrvatske opterećen je sa iznosima PDV-a u svom radu i to u dva smjera: - Prilikom nabavke potrebne opreme i materijala za rad (moramo plaćati PDV prilikom nabavke, a na isti nemamo pravo pretporeza) - Donacije koje nam pojedini donatori žele dati u stvarima, robi i usluzi opterećuje njih kao donatore obvezom plaćanja PDV-a te često odustaju od darovanja Molimo da se pronađe način kako rasteretiti neprofitni sektor od plaćanja PDV-a u gore navedenim situacijama.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
3	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Ovim izmjenama, a sukladno već ranijim prijedlozima Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, predlažemo riješiti pitanje prihvatljive dokumentacije za zbrinjavanje dugotrajne imovine i sitnog inventara poreznih obveznika u cjelini. Naime, kako se ne bi dodatno obračunavao PDV, prema odredbama Pravilnika o PDV-u potrebna je ovjerena dokumentacija o zbrinjavanju. Danas je velik broj besplatnih reciklažnih dvorišta koji omogućavaju odlaganje takve opreme, te smatramo da je potrebno providjeti mogućnost dokaza fotografijama npr. iz kojih će biti razvidno da je oprema ostavljena u reciklažnom dvorištu. Naime, takva reciklažna dvorišta ne daju potvrde, a ovlašteni sakupljači otpada osim što predstavljaju financijski trošak za porezne obveznike nisu dužni ovjeravati dokumentaciju koju porezni obveznici pripremaju (popis sa nazivom i količinom). Ovime bi se doprinijelo administrativnom i financijskom rasterećenju te korištenje besplatnih reciklažnih dvorišta.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost uz napomenu da se odredbama Zakona o PDV-u ne propisuje dokumentacija potrebna za zbrinjavanje dugotrajne imovine i sitnog inventara.
4	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Članak 186.c stavka 2. tč. 2. Pravilnika o PDVu – nedavno je računovodstvena struka zaprimila odgovor Središnjeg ureda Porezne uprave kako nije moguće priznati pretporez kada porezni obveznik koji obračunava PDV prema naplaćenim isporukama (najčešće obrtnik) izlazi iz sustava PDV-a. Smatramo da je isto potrebno dodatno propisati, jer porezni obveznik u tom slučaju gubi pravo na pretporez iz ulaznih računa koji u tom trenutku nisu plaćeni (npr računi zaprimljeni u siječnju sa datumom iz prosinca, koj nisu niti mogli biti plaćeni do datuma kada je porezni obveznik bio i obveznik obračuna PDV-a, ili drugi ranije zaprimljeni računi koji nisu plaćeni do 31. prosinca). Istovremeno, po načelu proporcionalnosti, nije niti ispravno da porezni obveznik prijavljuje sav PDV po nenaplaćenim izlaznim računima, jer s druge strane porezni obveznik, primatelj računa po naplaćenim naknadama, nije stekao pravo na priznavanje pretporeza. Budući da je nadležno tijelo već dalo mišljenje da je moguće priznati pretporez ako je ulazni račun plaćen do roka za podnošenje PDV obrasca za posljednje razdoblje oporezivanja, smatramo da je moguće isto i proširiti i svakako jasno propisati na način da je moguće odbiti taj pretporez i to dostavom PDV obrasca za naknadna razdoblja. Kupci mogu odbiti PDV samo ako su platili taj PDV kao dio obavljene isporuke i nije propisan rok zahtjeva na pravo priznavanja pretporeza člankom 167. Direktive o PDV-u koji povezuje trenutak ostvarivanja prava na odbitak PDV-a. Ukidanjem PDV-K obrasca nastao je velik problem sa usklađenjima podataka o obračunatom PDV-u i korekcijama PDV-a unutar godine, pogotovo jer se u slučaju pogreške sada mora ispravljati više obrazaca, dodatno navoditi obrazloženja nastalih pogrešaka (npr. naknadno dostavljeni računi na obradu) što svakako za porezne obveznike (njihove računovođe) predstavlja dodatne obveze za porezne obveznike te povećava administrativne troškove kako poreznih obveznika tako i Porezne uprave. Samo pojedine porezne ispostave postupaju temeljem objavljene upute za sastavljanje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine KLASA: 410-19120-021270, URBROJ:513-07-21-O1l2O-1 od 12.11.2020. godine. Iz upute proizlazi da ako se u roku za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrde propusti u prijavama PDV-a za određena razdoblja oporezivanja, ispravak se obavlja u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, a ne putem ispravka prijave za neko razdoblje oporezivanja. Međutim, ako se po isteku roka za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrde razlike koje se odnose na poslovanje te godine, ispravak se treba provesti u razdoblju oporezivanja u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. Isto u praksi radi probleme u praćenju – ispravak PDV-a npr. za travanj prošle godine, ako ga ispravljamo u travnju tekuće godine, ne možemo knjigovodstveno popratiti izmjene i ispravke, te molimo da se ispravci za pojedinu godinu ispravljaju putem PDV-a za posljednje razdoblje (bivši PDV-K) te da se ujednači postupanje na nivou RH svih referenata.	Primljeno na znanje	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, te će se isti analizirati i razmotriti u okviru izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
5	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Također predlažemo riješiti problem koji nastaje u praksi kada porezni obveznik podnese prijavu za izlazak iz sustava PDV-a do 15. siječnja. Iskjlučivanje obveze podnošenja PDV obrazaca onemogućuje podnošenje PDV obrasca za zadnje razdoblje oporezivanja.	Primljeno na znanje	Prijedlog će analizirati i razmotriti u okviru izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
6	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	U VIES bazi, u slučaju obrtnika ili drugih samostalnih djelatnosti, iskazani su podaci o vlasniku – ime i prezime osobe što često stvara velike probleme u poslovanju i u dokazivanju poslovne aktivnosti sa klijentima na području EU. Npr. obrt želi kupiti vozilo (ili radni stroj) u Njemačkoj. Provjerom u VIES bazi dobavljač javlja da ne mogu izdati račun na obrt, već na privatnu osobu, sukladno podacima u VIES bazi. Predlažemo hitno rješenje navedenog problema, za koji znamo da vam je poznat, ali rješenje se ne nazire, te se u praksi pronalaze (nepotrebno) svakakva rješenja jer nije omogućen uvid u VIES bazu na naziv obrta.	Nije prihvaćen	PDV identifikacijski broj dodjeljuje fizičkoj osobi vlasniku obrta, pri čemu ukazujemo na činjenicu da način i uvjeti za obavljanje obrta, kao i prava i obveze obrtnika nisu propisani Zakonom o PDV-u već posebnim propisom o obrtu koji nije u nadležnosti Ministarstva financija.
7	LEA KOVÁCS	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja u praksi primjene snižene stope PDV-a od 13 % među piscima i književnim prevodiocima predlažem izmjenu članka 38. st. 3. točka k), a u svrhu pravedne, nediskriminatorne i zakonom zajamčene primjene snižene stope PDV-a od 13 %. Sporni članak 38. (3) glasi: „PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: (…) k) usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“ Zbog pojma „člana“ navedenog u ovoj odredbi, u trenutačnoj se praksi propisana snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. U slučaju pisaca i književnih prevodilaca u RH djelatnost takve organizacije obavlja jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga, DHK, koja u svom članstvu kao udruga okuplja samo manji broj umjetnika na koje se ovo pravo odnosi. Zbog spornog pojma „člana“ to pravo ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava: Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM). Naime, takva organizacija može biti samo jedna za određeno pravo, a to je u ovom slučaju javna posudba. Prema tome, prema sadašnjoj formulaciji ovog članka, VEĆINA umjetnika za koje DHK kolektivno ostvaruje pravo na javnu posudbu ne može ostvariti pravo na sniženu stopu od 13 %, što je diskriminacija, ali i direktno kršenje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/2021). Stoga predlažem izmjenu članka pod točkom k) kako slijedi: „Članak 38. (3) PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: (…) k) usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
8	CRVENI NOSOVI KLAUNOVIDOKTORI, UDRUGA ZA PODRŠKU LJUDIMA KOJI SU BOLESNI I PATE, POMOĆU HUMORA I ŽIVOTNE RADOSTI	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	CRVENI NOSOVI kao organizacija koja se prvenstvo financira putem donacija građana i tvrtki koji svojim filantropskim djelovanjem omogućuju održivost i širenje naših aktivnosti za izravne korisnike djecu u bolnicama, starije u domovima i ljude u kriznim situacijama, jasno osjećamo učinke zakonodavnog i poreznog okvira u kojem djelujemo. Postojeći porezni okvir ponekad otežava rad neprofitnih organizacija civilnog društva koje djeluju u korist zajednice. U situacijama u kojima primjerice želimo nabaviti vozilo, opremu ili usluge potrebne za naše programe, plaćamo puni iznos PDV-a od 25 %, bez mogućnosti povrata, što predstavlja značajan trošak. Isto vrijedi i za tvrtke koje žele pomoći, jer pri doniranju roba ili usluga obvezni su platiti PDV, kao da se radi o redovnoj prodaji. Time se smanjuje vrijednost svake donacije i usporava razvoj filantropije u Hrvatskoj. Preporuke koje proizlaze iz analize Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) posebno naglašavaju važnost sustavne podrške filantropiji kroz porezne poticaje, jednostavnije administrativne postupke i jasne kriterije za priznavanje donacija koje doprinose javnom interesu. U tom kontekstu, Hrvatska ima priliku dodatno uskladiti svoje propise s europskim standardima i ojačati kulturu davanja. Zajedno s brojnim drugim neprofitnim organizacijama podržavamo ovdje iznesene prijedloge izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost i Zakona o porezu na dobit te posebno ističemo sljedeće promjene koje bi značajno doprinijele našem što uspješnijem radu kao i razvoju filantropije i društvene solidarnosti: • da se neprofitnim organizacijama omogući povrat PDV-a za nabavu roba i usluga koje se koriste za programe od javnog interesa, • da se donacije u robi i uslugama oslobode PDV-a, kako bi se poduzećima olakšalo pomaganje, • da se porezna olakšica za donacije poveća s 2 % na najmanje 10 % prihoda prethodne godine, što je ujedno prosjek u državama članicama Europske unije i u skladu s preporukama OECD-a. • da se pojednostavi evidencija i izvještavanje o donacijama kroz jedinstveni digitalni obrazac i registar, čime bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala transparentnost Vjerujemo da bi ovakve promjene imale dugoročne i pozitivne učinke ne samo za neprofitne organizacije, nego i za društvo u cjelini. Olakšale bi poslovnom sektoru aktivnije sudjelovanje u programima od javnog interesa, povećale učinkovitost svake donacije i ojačale kulturu zajedništva. Svaka donacija tada bi imala veću vrijednost i doprinijela stvaranju društva u kojem se solidarnost ne oporezuje, nego nagrađuje.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
9	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Nadalje, predlažemo brisati odredbu u članku 84. stavak 3. (zabrana tromjesečja ako porezni obveznik obavlja transakcije unutar EU). Mogućnost predaje tromjesečnog PDV-a i dalje se može kontrolirati s predanim mjesečnim PDV-S obrascima.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, uz napomenu da je izjednačavanje razdoblja oporezivanja za podnošenje Obrasca PDV, Obrasca PDV-S i Obrasca ZP u slučaju poreznih obveznika koji obavlja transakcije unutar EU uvedeno zbog jednostavnijeg praćenja kako za porezne obveznike tako i za Poreznu upravu.
10	LADA SILAĐIN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca, podržavam sljedeći prijedlog društa: Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga- na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
11	DINA GLIGO	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Izuzimanje neprofitnih organizacija u kulturi od obveze ulaska u sustav PDV-a za svrhe pružanja međunarodnih usluga Neprofitne kulturne i umjetničke organizacije često sudjeluju u međunarodnim projektima, pružaju edukacije, rezidencije, istraživačke aktivnosti i druge umjetničke usluge subjektima izvan EU. Trenutačno ove organizacije mogu primati usluge iz inozemstva uz posjedovanje VAT broja, no moraju baš ući u sustav PDV-a kako bi mogle pružati usluge inozemnim subjektima izvan EU, što im stvara nepotrebno administrativno i financijsko opterećenje. Prijedlog članka (novi stavak u Zakonu o PDV-u): Neprofitne kulturne i umjetničke organizacije, umjetničke strukovne udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, koje nisu komercijalne naravi, izuzete su od obveze ulaska u sustav PDV-a za svrhe pružanja i primanja usluga i dobara izvan Europske unije. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukacije, rezidencije, istraživanja i druge umjetničke djelatnosti) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Oslobađanjem neprofitnih organizacija od obveze ulaska u sustav PDV-a za međunarodne projekte smanjuju se administrativni troškovi i fiskalni teret te se potiče međunarodna suradnja i mobilnost umjetnika. Trenutačno, obveza ulaska u sustav PDV-a stavlja Hrvatsku u nepovoljan položaj u odnosu na druge članice OECD-a i EU, gdje su takve usluge oslobođene PDV-a. Ujedno, ovakav prijedlog harmonizira hrvatski zakon s Direktivom 2006/112/EZ (članak 132.) i potiče održivost kulturnog sektora, bez narušavanja tržišne konkurencije.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pri čemu se napominje da dodjela PDV identifikacijskog broja nije isto što i upis u registar obveznika PDV-a te se samom dodjelom PDV identifikacijskog u slučaju primanja i obavljanja usluga primateljima iz drugih država članica EU neprofitne organizacije ne upisuju u registar obveznika PDV-a.
12	DINA GLIGO	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Oslobođenje od PDV-a za neprofitne kulturne usluge U Članak 44. dodaje se stavak kojim se oslobađa PDV-a uvoz i isporuka kulturno-umjetničkih usluga i dobara koje obavljaju ili primaju profesionalni umjetnici, neprofitne kulturne organizacije i ustanove, pod uvjetom da aktivnosti nisu gospodarske djelatnosti komercijalne prirode i da se odnose na suvremenu kulturno-umjetničku produkciju i distribuciju. Ova mjera potiče međunarodnu suradnju, mobilnost umjetnika i usklađuje hrvatski zakon s praksama OECD-a i EU. Prijedlog izmjene: U članku koji uređuje obvezu plaćanja PDV-a na usluge iz inozemstva dodati iznimku: "Neprofitne organizacije u području umjetnosti i kulture izuzimaju se od obveze obračuna PDV-a na umjetničke usluge koje nabavljaju od inozemnih umjetničkih subjekata." Učinak: Pojednostavljenje međunarodne suradnje i ravnopravno sudjelovanje hrvatskih kulturnih subjekata na europskom i globalnom tržištu.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
13	DINA GLIGO	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Snižena stopa PDV-a na umjetnička djela i usluge Predlažem smanjenje stope PDV-a s 25% na 5% za profesionalne umjetnike i organizacije u kulturi na isporuku umjetničkih djela i usluga. Niža stopa primjenjuje se na prodaju djela živućih autora, viša na preprodaju djela preminulih. Ovaj prijedlog potiče trgovinu umjetninama, smanjuje fiskalno opterećenje i jača tržište umjetničkih djela živućih umjetnika. Snižena stopa PDV-a potaknula bi prodaju i zakonito poslovanje u području umjetnosti. U većini zemalja EU primjenjuju se snižene stope PDV-a za umjetnička djela, što doprinosi kulturnom tržištu i vidljivosti lokalnih autora. Prijedlog izmjene: U članku koji uređuje snižene stope PDV-a dodati novi stavak: "Porezna stopa od 5% primjenjuje se na isporuku umjetničkih djela i pružanje umjetničkih usluga živućih autora, profesionalnih umjetnika s reguliranim statusom, te umjetničkih organizacija, umjetničkih strukovnih organizacija, umjetničkih obrta, galerija, institucija i drugih subjekata koji posluju u skladu s propisima o kulturnim djelatnostima." Učinak: Rast legalnog prometa umjetnina, veći fiskalni učinci dugoročno, poticaj domaćem tržištu umjetnosti.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
14	DINA GLIGO	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Predlažem sljedeće izmjene i dopune niza poreznih zakona s ciljem olakšavanja rada profesionalnih umjetnika i organizacija u kulturi, poticanja tržišta umjetnina, osnaživanja međunarodne kulturne suradnje te uvođenja fiskalno stimulativnih mjera za kulturnu i umjetničku produkciju na hrvatskom, regionalnom, jedinstvenom europskom tržištu i slobodnom inozemnom tržištu. Sve navedene olakšice treba primijeniti na razne pravne forme i ustrojstvene oblike umjetničkih subjekata - nezavisne umjetnike_ce, samostalne umjetnike_ce, umjetnike_ce obrtnike_ce, umjetničke organizacije, umjetničke strukovne udruge, izložbene i prodajne galerije, umjetničke institucije, umjetničke zaklade, umjetničke usluge poduzeća registriranih za umjetnost i udruga u kulturi, umjetničke zadruge i druge. Umjetničko i kulturno stvaralaštvo u RH ne bi smjeli biti u nepovoljnijem ili manje razvijenom poreznom položaju od drugih društveno korisnih djelatnosti. Za Zakon o porezu na dodanu vrijednost predlažem: - Snižena stopa PDV-a na umjetnička djela i usluge - Oslobođenje PDV-a za umjetničke i neprofitne kulturne usluge u inozemstvu i iz inozemstva - Izuzimanje neprofitnih organizacija u kulturi od obveze ulaska u sustav PDV-a za svrhe pružanja međunarodnih usluga na globalnom tržištu Za Zakon o porezu na dobit predlažem: - Veći porezno priznati rashodi za ulaganje u umjetnost - Veće porezno uvažavanje donacija i sponzorstava u kulturi Za Opći porezni zakon predlažem: - Izuzeće od fiskalizacije i mogućnost direktne prodaje umjetničkih djela i usluga - Povećani osobni odbici i neoporezivi primici Ovi prijedlozi doprinose fiskalnoj održivosti, transparentnosti i razvoju suvremenog kulturnog tržišta u Republici Hrvatskoj te u Europskom kontekstu. Usvajanje predloženih mjera pridonosi ravnopravnom položaju umjetnika i kulturnih djelatnika u poreznom sustavu te jača kulturnu ekonomiju kroz poticajne, pravedne i provedive zakonske okvire. Predložene izmjene i dopune poreznih zakona imaju za cilj: - olakšati i motivirati rad suvremenih umjetnika_ca i organizacija u kulturi, - potaknuti tržište umjetnina i međunarodnu kulturnu suradnju, - uvesti fiskalno stimulativne mjere za kulturnu i umjetničku produkciju, - osigurati ravnopravnost kulturnog sektora s drugim društveno korisnim djelatnostima, posebno sportom. Ovi prijedlozi nastali su višegodišnjim konzultacijama sa brojnim umjetnicima i kulturnim radnicama te doprinose cjelovitom i održivom okviru koji potiče razvoj umjetničkog i kulturnog sektora, očuvanje talenata, povećanje investicija i međunarodnu vidljivost Republike Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Prijedlozi za izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit odnosno Općeg poreznog zakona nisu predmet Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
15	ANA STANIĆ KAPOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
16	TOMISLAV ŽILIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga- na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
17	DUBRAVKA PETROVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
18	BLAŽENA RADAS	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
19	ART RADIONICA LAZARETI	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Komentar na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) 1. Uvod i kontekst Građani, poduzeća i organizacije civilnog društva u Hrvatskoj posljednjih su deset godina pokazali iznimnu solidarnost u kriznim situacijama — od poplava i potresa do pandemije i rastuće socijalne nesigurnosti. Unatoč tome, porezni okvir ne prepoznaje filantropiju kao društvenu vrijednost: donatori su često obvezni platiti PDV na doniranu robu ili uslugu, pa država naplaćuje porez na pomoć. Tako od donacije vrijedne 100 eura, samo 80 doista stigne do korisnika. To obeshrabruje doniranje i stvara dojam da se dobrota oporezuje. 2. Problem postojećeg sustava Prema važećem Zakonu o PDV-u (čl. 7. i 33. st. 4.), donacije u robi i uslugama tretiraju se kao isporuke bez naknade koje podliježu PDV-u, ako je donator imao pravo na odbitak pretporeza. Oslobođenja su trenutačno moguća samo: u iznimnim okolnostima (katastrofe, potresi, pandemije) ili za donacije hrane (uz brojne administrativne uvjete). Ovakav sustav je nepredvidiv, administrativno zahtjevan i nepravedan prema brojnim humanitarnim, obrazovnim, socijalnim i kulturnim programima. 3. Usklađenost s praksama EU i OECD-a Direktiva Vijeća EU 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta oslobođenja PDV-a za donacije i aktivnosti u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina država članica EU (Njemačka, Francuska, Italija, Slovenija, Španjolska, Poljska) već primjenjuje takva oslobođenja ili povrate PDV-a. OECD u svojim preporukama (“Taxation and Philanthropy”, 2021.) poziva države da uklone porezne prepreke filantropiji i uvedu jednostavne mehanizme povrata PDV-a. 4. Naš prijedlog izmjena Zakona o PDV-u Predlažemo uvođenje trajnog oslobođenja i/ili povrata PDV-a za donacije dobara i usluga u društveno korisne, humanitarne, obrazovne, zdravstvene i kulturne svrhe. Predložene opcije: Optimalna varijanta: trajno oslobođenje od PDV-a za isporuke bez naknade prema neprofitnim i humanitarnim organizacijama registriranim u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i Zakonom o humanitarnoj pomoći. Prijelazna varijanta: pravo neprofitnih i humanitarnih organizacija na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga korištenih za programe od javnog interesa. Minimalna varijanta: pravo na povrat PDV-a za registrirane organizatore humanitarnih akcija. 5. Očekivani učinci Uvođenjem navedenih rješenja: svaka bi donacija postala 20–25 % vrijednija jer PDV više ne bi umanjivao iznos pomoći; povećala bi se transparentnost i broj prijavljenih donacija; ojačalo bi se povjerenje između građana, poduzeća i države; Hrvatska bi uskladila svoje zakonodavstvo s praksama EU i preporukama OECD-a. U konačnici, takve izmjene pokazale bi da Hrvatska ne oporezuje solidarnost — nego je potiče. U vremenu globalnih kriza i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak, nego najsigurnije ulaganje u budućnost društva.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
20	UDRUGA BIOM	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	1. Uvod i širi kontekst Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi. Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći, država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100 eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji donator mora sam platiti. To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja. Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a. Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče. 2. Trenutačno zakonsko stanje i postojeća izuzeća 2.1. Opće pravilo Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/23), donacije u robi i uslugama tretiraju se kao isporuke bez naknade koje podliježu PDV-u ako je donator imao pravo na odbitak pretporeza (čl. 7. i čl. 33. st. 4.). Posljedično, donator mora sam platiti PDV na vrijednost robe ili usluga koje je darovao, što u praksi znači da 20-25 % vrijednosti pomoći odlazi državi. 2.2. Privremena oslobođenja u kriznim situacijama Oslobođenja od PDV-a moguća su samo u iznimnim okolnostima, kada Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu, elementarnu nepogodu ili izvanredno stanje. Tada se, temeljem posebnih odluka i uputa Porezne uprave, od PDV-a privremeno oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade namijenjenih pogođenim područjima (npr. potresi 2020.–2021.). Ova rješenja bila su vremenski, teritorijalno i sadržajno ograničena, a nisu obuhvatila redovne humanitarne, socijalne, obrazovne ni zdravstvene programe. 2.3. Donacije hrane – djelomično oslobođenje Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (NN 130/15) i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (NN 119/15), doniranje hrane ne smatra se isporukom bez naknade (dakle, ne podliježe PDV-u) ako su ispunjeni propisani uvjeti: ● hrana se donira registriranim neprofitnim organizacijama – posrednicima u lancu doniranja, ● vodi se i dostavlja izvješće DONH Poreznoj upravi, ● vrijednost donacija ne prelazi 2 % ukupnog prihoda donatora u prethodnoj godini. U tim se slučajevima donirana hrana smatra porezno priznatom razlikom u zalihama, odnosno „manjkom“ na koji se ne obračunava PDV. Ipak, ova odredba obuhvaća samo hranu i hranu za životinje, ne i druge oblike pomoći – lijekove, higijenske proizvode, građevinski materijal, usluge prijevoza i sl. 2.4. Ograničenja postojećeg sustava Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja: 1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu; 2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni; 3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti. 3. Europski i međunarodni okvir Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina zemalja EU koristi tu mogućnost: Zemlja Oslobođenja od PDV-a Njemačka Donacije dobara i usluga neprofitnim (gemeinnützig) organizacijama Francuska Trajno oslobođenje PDV-a za donacije hrane, lijekova i osnovnih potrepština Slovenija Oslobođenje PDV-a za donacije hrane humanitarnim organizacijama Italija Oslobođenje i povrat PDV-a za donacije neprofitnim subjektima Poljska Oslobođenje PDV-a na donacije hrane i socijalne programe Španjolska Sustav povrata PDV-a za humanitarne donacije Ujedinjeno Kraljevstvo Širok spektar oslobođenja: invalidska pomagala, humanitarni izvoz, socijalno stanovanje Hrvatska se, međutim, i dalje ubraja među najtvrđe režime oporezivanja donacija u EU. 4. OECD preporuke i strateški interes Republike Hrvatske Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti, učinkovitosti i društvene koristi. U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), preporučuje se da države: ● uklone porezne prepreke filantropiji, ● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a, ● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana, ● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica. OECD ističe: “VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.” (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47) Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i partnerski odnos države, građana i poduzeća. 5. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ 6. Obrazloženje i očekivani učinci Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
21	IVANA JANDRAS SZEKERES	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
22	HRVATSKE UDRUGE PARAPLEGIČARA I TETRAPLEGIČARA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.	Nije prihvaćen	Prijedlog se odnosi na Zakon o porezu na dobit koji nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
23	EDI MATIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao član Hrvatskog društva pisaca, predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika,pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje odumjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput HDP-a, DHKP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava,ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Smatram da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
24	DORA JELAČIĆ BUŽIMSKI	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
25	AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Uvođenje porezne olakšice kod privatnog korištenja službenih plug-in i električnih vozila Ako društvo posjeduje tzv. plug-in vozila (BEV i PHEV) ili električna vozila koja radnici koriste i u privatne svrhe, AmCham predlaže razmatranje mogućnosti da takva uporaba bude oslobođena plaćanja poreza na dohodak u naravi po uzoru na Republiku Sloveniju, Ujedinjenu Kraljevstvo te Kraljevinu Nizozemsku, da bi se i tako doprinijelo naporima smanjenja emisije CO2 i klimatskim ciljevima EU. Također vođen primjerom susjedne Republike Slovenije, AmCham predlaže dodatno poticanje nabavke ekološki prihvatljivih vozila kroz dopuštanje punog odbitka ulaznog PDV-a, te priznavanje svih troškova za potrebe poreza na dobit.	Nije prihvaćen	Zakon o porezu na dodanu vrijednost u pogledu prava na odbitak pretporeza usklađen je s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ kojom nije propisana mogućnost odbitka pretporeza za plug-in i električna vozila u cijelosti, stoga Zakonom o porezu na dodanu vrijednost nije moguće propisivati odredbe o pravu na odbitak pretporeza koje nisu propisane navedenom Direktivom. Prijedlozi koji se odnose na porez na dohodak odnosno porez na dobit nisu predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
26	AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Ujednačavanje PDV tretmana na nabavke bezalkoholnih napitaka s PDV tretmanom konzumacije pitke vode Prema važećim propisima, troškovi nabavke vode te toplih i hladnih bezalkoholnih napitaka koje poslodavac omogućuje zaposlenicima u poslovnim prostorima tijekom radnog vremena smatraju se porezno priznatim rashodima i nisu oporezivi primitak radnika. Ipak, prema tumačenju Ministarstva financija iz 2005. godine, pravo na odbitak pretporeza priznaje se samo za vodu, dok se za ostale napitke (npr. sokove) pretporez ne priznaje, iako se prema porezu na dohodak tretiraju jednako. AmCham predlaže usklađivanje PDV tretmana za sve takve napitke (osim alkoholnih) s tretmanom pitke vode, budući da se radi o troškovima nastalim u svrhu obavljanja djelatnosti, a ne osobne potrošnje zaposlenika. Osiguranje napitaka unutar radnog prostora doprinosi osnovnim fiziološkim potrebama zaposlenika i potiče njihovu produktivnost. Stoga bi poslodavcima trebalo omogućiti odbitak pretporeza i za ostale tople i hladne bezalkoholne napitke.	Nije prihvaćen	Obavljanje usluga ili isporuka koje služe osobnim potrebama zaposlenika ne smatra se isporukama koje su obavljene u svrhu oporezivih transakcija poreznog obveznika, pa porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima za obavljene usluge ili isporuke. Međutim, osiguravanje vode svim zaposlenicima poreznog obveznika pod jednakim uvjetima ne može se smatrati uslugom koja nije obavljena za potrebe djelatnosti poreznog obveznika, obzirom da je voda osnovna životna potreba. Napominjemo da podatak o tome što se smatra odnosno ne smatra porezno priznatim rashodom kao i primitkom po osnovi nesamostalnog rada nije relevantan za priznavanje prava na odbitak pretporeza.
27	AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Administrativne mjere za olakšanje poslovanja poduzetnika i Porezne uprave Poduzetnici često prigovaraju visokoj birokratiziranosti i brojnim administrativnim zahtjevima. AmCham podržava digitalizaciju i automatizaciju sustava Porezne uprave te ukidanje nepotrebnih obrazaca, što bi povećalo transparentnost i pojednostavilo procese uz smanjenje papirologije. AmCham se zalaže i za smanjenje broja obrazaca i pojednostavljenje preostalih, kao i za manje kodova u obrascima (npr. hrvatski PDV obrazac ima više od 20 polja, dok britanski ima 5-7). Bitno je nastaviti s mjerama koje poboljšavaju investicijsko okruženje pojednostavljivanjem poslovanja.	Primljeno na znanje	Ovim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost provodi se administrativno rasterećenje kroz ukidanje Izvješća o obavljenim donacijama hrane (Obrazac DON-H), Knjige izlaznih računa (Obrazac I-RA), posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa (Obrazac PDV-F), prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO) te posebne evidencije o primljenim računima (Obrazac U-RA).
28	AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Zbrinjavanje i otpis imovine i sitnog inventara Postojeći propisi o PDV-u i gospodarenju otpadom nisu međusobno usklađeni. Prema Pravilniku o PDV-u, za porezno priznavanje otpisa zahtijeva se ovjerena dodatna dokumentacija s preciznim podacima o vrsti i količini imovine koja je predmet zbrinjavanja. Pravilnik i Zakon o gospodarenju otpadom takav zahtjev ne predviđaju. Društvo koje ne osigura potrebnu dokumentaciju za porezno priznavanje otpisa, dužno je uvećati oporezivu osnovicu poreza na dobit za trošak uvećan za PDV. U praksi to dovodi do problema jer ovlašteni sakupljači otpada nisu obvezni ovjeravati dokumentaciju u kojoj je specificirana imovina koja je predmet zbrinjavanja po vrsti i količini, već samo Prateći list. On sadrži ključni broj otpada i ukupnu količinu u kilogramima, ali ne i detaljan opis dugotrajne imovine koja je predmet zbrinjavanja. Porezni obveznik koji želi osigurati adekvatan dokaz o pravilnom zbrinjavanju imovine može zatražiti prisutnost službenika Porezne uprave. U tu svrhu dužan je u propisanom roku (minimalno 7 radnih dana prije dana u kojemu je dogovoreno zbrinjavanje) uputiti poziv referentu u Poreznoj upravi. U pozivu mora biti definiran datum i vrijeme zbrinjavanja i specifikacija robe koja je predmet zbrinjavanja. Službenik PU poziv upućuje Službi za nadzor (tijelo unutar Porezne uprave), a ona (prema dostavljenoj specifikaciji) odlučuje hoće li izaći na uvid. Pri tome poreznog obveznika ne obavještava o odlučenom. Bez obzira na to jesu li službenici PU izvršili uvid pri zbrinjavanju robe, porezni obveznik mora poreznom referentu dostaviti Prateći list. Time je obveza Društva zadovoljena, a zbrinjavanje robe smatra se porezno priznatim troškom AmCham-ov prijedlog Prijedlog je uvesti usklađivanje propisa i, posljedično, obvezu ovlaštenih sakupljača otpada a koja se odnosi na zakonodavstvo Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost Zakon o porezu na dobit, Zakon i Pravilnik o gospodarenju otpadom. • AmCham predlaže sljedeće: Usklađivanje propisa – izmjena Pravilnika o PDV-u na način da je za porezno priznavanje otpisa dovoljan Prateći list koji je ovjerio ovlašteni zbrinjavatelj otpada, bez dodatne specifikacije količine i vrste imovine koja je predmet zbrinjavanja. Proširenje obveza ovlaštenih sakupljača otpada – izmjena Zakona i Pravilnika o gospodarenju otpadom na način da ovlašteni sakupljači otpada budu obvezni ovjeriti dodatnu specifikaciju imovine koja je predmet zbrinjavanja po vrsti i količini.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, uz napomenu da se odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne propisuje dokumentacija potrebna za zbrinjavanje dugotrajne imovine i sitnog inventara.
29	DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Slažemo se i snažno podržavamo prijedlog SOIH-a: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“	Nije prihvaćen	Prijedlog se odnosi na Zakon o porezu na dobit koji nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
30	DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE KARLOVAČKE ŽUPANIJE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi. Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći, država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100 eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji donator mora sam platiti. To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja. Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a. Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče. Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja: 1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu; 2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni; 3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti. Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina zemalja Eu koristi tu mogućnost. Hrvatska se, međutim, i dalje ubraja među najtvrđe režime oporezivanja donacija u EU. Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti, učinkovitosti i društvene koristi. U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), preporučuje se da države: ● uklone porezne prepreke filantropiji, ● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a, ● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana, ● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica. OECD ističe: “VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.” (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47) Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i partnerski odnos države, građana i poduzeća. Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske. Nadamo se da ćete usvojiti neki od ovih prijedloga u kojem je podosta organizacija civilnoga društva složno.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
31	KARLA PUDAR	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Zaklada SOLIDARNA Jurkovićeva 3, Zagreb 1. Uvod i širi kontekst Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi. Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći, država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100 eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji donator mora sam platiti. To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja. Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a. Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče. 2. Trenutačno zakonsko stanje i postojeća izuzeća 2.1. Opće pravilo Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/23), donacije u robi i uslugama tretiraju se kao isporuke bez naknade koje podliježu PDV-u ako je donator imao pravo na odbitak pretporeza (čl. 7. i čl. 33. st. 4.). Posljedično, donator mora sam platiti PDV na vrijednost robe ili usluga koje je darovao, što u praksi znači da 20-25 % vrijednosti pomoći odlazi državi. 2.2. Privremena oslobođenja u kriznim situacijama Oslobođenja od PDV-a moguća su samo u iznimnim okolnostima, kada Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu, elementarnu nepogodu ili izvanredno stanje. Tada se, temeljem posebnih odluka i uputa Porezne uprave, od PDV-a privremeno oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade namijenjenih pogođenim područjima (npr. potresi 2020.–2021.). Ova rješenja bila su vremenski, teritorijalno i sadržajno ograničena, a nisu obuhvatila redovne humanitarne, socijalne, obrazovne ni zdravstvene programe. 2.3. Donacije hrane – djelomično oslobođenje Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (NN 130/15) i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (NN 119/15), doniranje hrane ne smatra se isporukom bez naknade (dakle, ne podliježe PDV-u) ako su ispunjeni propisani uvjeti: ● hrana se donira registriranim neprofitnim organizacijama – posrednicima u lancu doniranja, ● vodi se i dostavlja izvješće DONH Poreznoj upravi, ● vrijednost donacija ne prelazi 2 % ukupnog prihoda donatora u prethodnoj godini. U tim se slučajevima donirana hrana smatra porezno priznatom razlikom u zalihama, odnosno „manjkom“ na koji se ne obračunava PDV. Ipak, ova odredba obuhvaća samo hranu i hranu za životinje, ne i druge oblike pomoći – lijekove, higijenske proizvode, građevinski materijal, usluge prijevoza i sl. 2.4. Ograničenja postojećeg sustava Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja: 1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu; 2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni; 3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti. 3. Europski i međunarodni okvir Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina zemalja EU koristi tu mogućnost: Njemačka - Donacije dobara i usluga neprofitnim (gemeinnützig) organizacijama Francuska - Trajno oslobođenje PDV-a za donacije hrane, lijekova i osnovnih potrepština Slovenija - Oslobođenje PDV-a za donacije hrane humanitarnim organizacijama Italija - Oslobođenje i povrat PDV-a za donacije neprofitnim subjektima Poljska - Oslobođenje PDV-a na donacije hrane i socijalne programe Španjolska - Sustav povrata PDV-a za humanitarne donacije Ujedinjeno Kraljevstvo - Širok spektar oslobođenja: invalidska pomagala, humanitarni izvoz, socijalno stanovanje Hrvatska se, međutim, i dalje ubraja među najtvrđe režime oporezivanja donacija u EU. 4. OECD preporuke i strateški interes Republike Hrvatske Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti, učinkovitosti i društvene koristi. U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), preporučuje se da države: ● uklone porezne prepreke filantropiji, ● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a, ● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana, ● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica. OECD ističe: “VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.” (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47) Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i partnerski odnos države, građana i poduzeća. 5. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ 6. Obrazloženje i očekivani učinci Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
32	SRĐAN DVORNIK	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca Trg kralja Petra Svačića 15, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
33	HRVATSKO DRUŠTVO PISACA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24,, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca (HDP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice).Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika,pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje odumjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput HDP-a, DHKP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava,ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Hrvatsko društvo pisaca (HDP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima se HDP, kao i naše kolegice i kolege iz DHKP-a, više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nismo dobili nedvosmisleno tumačenje koje bi našim članovima omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, u odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
34	ELA VAROŠANEC KRSNIK	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
35	HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Članak 38. stavak 3. točka k) mijenja se i glasi: „k) usluge i povezana autorska prava umjetnika, koji su članovi odgovarajućih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo,“.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
36	CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Prijedlozi tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članаk 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
37	ŽELJKA GORIČKI	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga- na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
38	TONKA BARIČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažem zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatram da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
39	VANDA MIKŠIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
40	SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi. Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći, država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100 eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji donator mora sam platiti. To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja. Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a. Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče. Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja: 1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu; 2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni; 3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti. Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina zemalja Eu koristi tu mogućnost. Hrvatska se, međutim, i dalje ubraja među najtvrđe režime oporezivanja donacija u EU. Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti, učinkovitosti i društvene koristi. U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), preporučuje se da države: ● uklone porezne prepreke filantropiji, ● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a, ● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana, ● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica. OECD ističe: “VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.” (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47) Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i partnerski odnos države, građana i poduzeća. Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske. Nadamo se da ćete usvojiti neki od ovih prijedloga u kojem je podosta organizacija civilnoga društva složno.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
41	KATARINA PENĐER	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
42	BRANKA JURAN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u - Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u - Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u - Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
43	PLATFORMA DOMA MLADIH	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	U Članak 44. Zakona o PDV-u predlaže se dodati novi stavak (točku 40.) koji glasi: 40. Uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukaciju, rezidencije, istraživanja) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Trenutno neprofitne kulturne organizacije u Hrvatskoj plaćaju PDV na inozemne usluge, što značajno povećava troškove međunarodnih projekata i stavlja Hrvatsku u iznimku među OECD članicama. Većina OECD zemalja, te sve EU zemlje oslobađaju u nekom obliku kulturne usluge neprofitnih organizacija od PDV-a. Na taj način se potiče međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost sektora, a ujedno se usklađuje hrvatski zakon s praksom OECD-a i europskim pravnim okvirom tj. s člankom 132. Direktive 2006/112/EZ. Kulturni sadržaji neprofitnih organizacija ne smatraju se konkurencijom onima komercijalne prirode, a ovakav zakon znanto bi unaprijedilo broj i kvalitetu projekata koje bi kulturne organizacije ostvarile u skladu s javnim interesom i bez nepotrebnog fiskalnog opterećenja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
44	KOLEKTIV ZA RAZVOJ, ISTRAŽIVANJE I PROPITIVANJE QUEER KULTURE - QUEERANARCHIVE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	U Članak 44. Zakona o PDV-u predlaže se dodati novi stavak (točku 40.) koji glasi: 40. Uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukaciju, rezidencije, istraživanja) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Trenutno neprofitne kulturne organizacije u Hrvatskoj plaćaju PDV na inozemne usluge, što značajno povećava troškove međunarodnih projekata i stavlja Hrvatsku u iznimku među OECD članicama. Većina OECD zemalja, te sve EU zemlje oslobađaju u nekom obliku kulturne usluge neprofitnih organizacija od PDV-a. Na taj način se potiče međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost sektora, a ujedno se usklađuje hrvatski zakon s praksom OECD-a i europskim pravnim okvirom tj. s člankom 132. Direktive 2006/112/EZ. Kulturni sadržaji neprofitnih organizacija ne smatraju se konkurencijom onima komercijalne prirode, a ovakav zakon znanto bi unaprijedilo broj i kvalitetu projekata koje bi kulturne organizacije ostvarile u skladu s javnim interesom i bez nepotrebnog fiskalnog opterećenja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
45	ROMANA PEREČINEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga- na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
46	IVICA BAKOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao član Društva hrvatskih književnih prevodilaca, podržavam njihov prijedlog izmjene i dopune članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost: Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
47	SARA PROFETA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao članica DHKP-a, podržavam njihov prijedlog: Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
48	MATIJA POSPIŠ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
49	LENI BASTAIĆ SVILAR	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
50	GLOSSA, OBRT ZA INTELEKTUALNE USLUGE, VL. LEA KOVACS, ZAGREB, CIRKOVCI 11	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
51	LATICA BILOPAVLOVIĆ VUKOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
52	MIŠO GRUNDLER	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
53	DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIH PREVODILACA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
54	SNJEŽANA HUSIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
55	MARINA LEUSTEK	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
56	ROBERTINA TOMIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Kao članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
57	PETRA MATIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
58	AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	1. Uvod i širi kontekst Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi. Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći, država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100 eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji donator mora sam platiti. To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja. Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a. Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče. 2. Trenutačno zakonsko stanje i postojeća izuzeća 2.1. Opće pravilo Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/23), donacije u robi i uslugama tretiraju se kao isporuke bez naknade koje podliježu PDV-u ako je donator imao pravo na odbitak pretporeza (čl. 7. i čl. 33. st. 4.). Posljedično, donator mora sam platiti PDV na vrijednost robe ili usluga koje je darovao, što u praksi znači da 20-25 % vrijednosti pomoći odlazi državi. 2.2. Privremena oslobođenja u kriznim situacijama Oslobođenja od PDV-a moguća su samo u iznimnim okolnostima, kada Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu, elementarnu nepogodu ili izvanredno stanje. Tada se, temeljem posebnih odluka i uputa Porezne uprave, od PDV-a privremeno oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade namijenjenih pogođenim područjima (npr. potresi 2020.–2021.). Ova rješenja bila su vremenski, teritorijalno i sadržajno ograničena, a nisu obuhvatila redovne humanitarne, socijalne, obrazovne ni zdravstvene programe. 2.3. Donacije hrane – djelomično oslobođenje Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u (NN 130/15) i Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje (NN 119/15), doniranje hrane ne smatra se isporukom bez naknade (dakle, ne podliježe PDV-u) ako su ispunjeni propisani uvjeti: ● hrana se donira registriranim neprofitnim organizacijama – posrednicima u lancu doniranja, ● vodi se i dostavlja izvješće DONH Poreznoj upravi, ● vrijednost donacija ne prelazi 2 % ukupnog prihoda donatora u prethodnoj godini. U tim se slučajevima donirana hrana smatra porezno priznatom razlikom u zalihama, odnosno „manjkom“ na koji se ne obračunava PDV. Ipak, ova odredba obuhvaća samo hranu i hranu za životinje, ne i druge oblike pomoći – lijekove, higijenske proizvode, građevinski materijal, usluge prijevoza i sl. 2.4. Ograničenja postojećeg sustava Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja: 1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu; 2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni; 3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti. 3. Europski i međunarodni okvir Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina zemalja EU koristi tu mogućnost: Zemlja Oslobođenja od PDV-a Njemačka Donacije dobara i usluga neprofitnim (gemeinnützig) organizacijama Francuska Trajno oslobođenje PDV-a za donacije hrane, lijekova i osnovnih potrepština Slovenija Oslobođenje PDV-a za donacije hrane humanitarnim organizacijama Italija Oslobođenje i povrat PDV-a za donacije neprofitnim subjektima Poljska Oslobođenje PDV-a na donacije hrane i socijalne programe Španjolska Sustav povrata PDV-a za humanitarne donacije Ujedinjeno Kraljevstvo Širok spektar oslobođenja: invalidska pomagala, humanitarni izvoz, socijalno stanovanje Hrvatska se, međutim, i dalje ubraja među najtvrđe režime oporezivanja donacija u EU. 4. OECD preporuke i strateški interes Republike Hrvatske Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti, učinkovitosti i društvene koristi. U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), preporučuje se da države: ● uklone porezne prepreke filantropiji, ● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a, ● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana, ● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica. OECD ističe: “VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.” (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47) Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i partnerski odnos države, građana i poduzeća. 5. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ 6. Obrazloženje i očekivani učinci Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
59	UDRUGA MOST	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Poštovani, izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost prilika su za veliku pomoć humanitarnim organizacijama koje djeluju na području RH i koje skrbe za veliki broj korisnika, socijalno najugroženijih građana RH. Podržavamo prijedloge: VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro; jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030; potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
60	TVRTKO BARUN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Građani RH, privatni sektor i organizacije civilnog društva u posljednje su vrijeme pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. Unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi i potiče. Trenutno stanje i zakonski okvir umanjuje vrijednost humanitarnog rada i filantropije te stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. Izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a osnažile bi povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost i filantropiju, nego ih potiče. U tom smislu predlažem sljedeću promjenu: Članак 1. (novi članak 40.a) "Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe."	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
61	UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET"	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ Obrazloženje i očekivani učinci Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
62	VOLLEA, OBRT ZA SAVJETOVANJE, VL. ELENA MUJAKIĆ, OPATIJA, OPRIĆ, PUT BRAĆE HONOVIĆA 48 A	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Poštovani, nadovezujem se na prethodne komentare te također postavljam prijedlog podizanja praga za ulazak u sustav PDV-a na 85.000 EUR, što je u skladu s europskim pravilima. Navedeno bi ublažilo posljedice inflacije i očuvalo konkurentnost mikro poduzeća i obrtnika.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
63	IVICA PAVLAČIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Predlažem usklađivanje s Direktivom Vijeća EU 2006/112/EZ (link na direktivu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32006L0112 ), 🔹 Članak 98. – Snižene stope PDV-a • Države članice mogu primijeniti jednu ili dvije snižene stope PDV-a na isporuku dobara i usluga prema Prilogu III. • Snižene stope ne smiju biti niže od 5%. 🔹 Prilog IV. – Popis usluga iz članka 106. s mogućnošću snižene stope • „Frizerske usluge“ • „Usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide“ • „Čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima“ • „Obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge“ • „Manji popravci: bicikala, cipela i robe od kože, odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene)“ „Ovime se omogućuje državama članicama primjenu snižene stope PDV-a na frizerske usluge.„ Zahtjev za primjenu snižene stope PDV-a od 13% i proširenje primjene na frizerske usluge (NKD 96.21.0 – Frizerski saloni i brijačnice) počevši od 1. siječnja 2026. godine.je utemeljen na: • pravnoj osnovi iz Direktive Vijeća EU 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2022/542, • pozitivnoj praksi država članica EU koje su slične nama, • analizi fiskalnih učinaka i potrebi za očuvanjem i razvojem radno-intenzivnog sektora. Smanjenje stope PDV-a na 13% donijelo bi: • povećanje prometa i smanjenje sive ekonomije, • veći broj prijavljenih frizerskih salona u sustavu PDV-a, • rast zapošljavanja, posebno žena i mladih, • dugoročno jačanje državnog proračuna kroz širenje porezne baze. U trenutačnom stanju s izrazitom nelojalnom konkurencijom i stagnacijom sektora, ova mjera postaje nužan i strateški ispravan korak za spas i razvoj frizerske struke u Hrvatskoj. U Hrvatskoj 94,22% salona nisu obveznici PDV-a! Jedan od ključnih izazova koji koči razvoj ovog sektora je previsoka stopa PDV-a od čak 25% – među najvišima u Europskoj uniji za ovu vrstu usluga. Takav porezni teret guši male obrtnike, potiče rad na crno, obeshrabruje zapošljavanje i demotivira mlade da ostanu u ovoj profesiji. Naglašavamo: problem visoke stope PDV-a nije jedini izazov s kojim se frizerska struka suočava, ali je jedan od najvažnijih. Bez njegove hitne korekcije, nema realne osnove za njezinu održivu budućnost. Smanjenje PDV-a neće samo pomoći frizerskim salonima – pomoći će i građanstvu, zaposlenicima, mladim frizerima, lokalnim zajednicama i proračunu Republike Hrvatske. (link na detaljne analize, ključne razloge i zahtjev za primjenu snižene stope PDV-a (13%) na frizerske usluge od 1.1.2026.- https://drive.google.com/file/d/1nLRmKefb0eb5H-KMDoJgXP6lhquxRyU7/view?usp=sharing )	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
64	MIRO OPAČAK	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA	Komentar Predlažem da se u Zakon o porezu na dodanu vrijednost uvede odredba o oslobođenju ili primjeni snižene stope PDV-a na kupnju mobilnih uređaja i druge tehničke opreme koju gluhe osobe koriste za komunikaciju (npr. pametni telefoni, tableti, uređaji s aplikacijama za video-pozive, titlovanje i komunikaciju putem znakovnog jezika). ⸻ Obrazloženje • Mobilni telefoni i slični uređaji nisu luksuz za gluhe osobe, nego osnovno sredstvo komunikacije i sudjelovanja u društvenom životu. • Gluhe osobe koriste mobilne uređaje za video-pozive i aplikacije za tumačenje na znakovni jezik, što im omogućava pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, zapošljavanju i javnoj upravi. • Sadašnja stopa PDV-a povećava financijsko opterećenje gluhih osoba, i time stvara barijeru u ostvarivanju jednakih prava. • U skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Zakonom o pristupačnosti proizvoda i usluga, RH bi trebala poticati dostupnost tehnologije koja osigurava komunikacijsku jednakost. ⸻ Prijedlog odredbe „Oslobađaju se plaćanja PDV-a mobilni telefoni i druga elektronička oprema koja služi kao osnovno sredstvo komunikacije gluhim osobama. Pravo se dokazuje potvrdom iz Registra osoba s invaliditetom (E-građani) ili odgovarajućom potvrdom nadležnog tijela.“	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
65	SILVANA IVA ROGLIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	Društvo hrvatskih književnih prevodilaca Trg kralja Petra Svačića 15, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlaže izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažemo da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udrugana-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažemo dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažemo da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatramo da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
66	IVANA ANDABAKA VUJIČIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	U ime HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA, TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB, koje predstavlja 2.057 likovnih i multimedijskih umjetnika molimo da se u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost uvede smanjenje stope PDV-a u kupoprodaji umjetničkih djela s postojećih 25% na 5% (po uzoru na najrazvijene EU zemlje i sniženu stopu PDV-a na druge kulturne djelatnosti u RH) s ciljem usklađivanja sa smjernicama Direktive (EU) 2022/542, a što su mnoge EU države u zadnjih godinu dana popratile (Italija, Francuska, Njemačka..).	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
67	BOŽICA IŠTVANIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	· Čl. 80 st. 1 i st.2 - Predlažemo u potpunosti ukinuti potrebu za suglasnošću primatelja, kako bi se i onim poreznim obveznicima koji nisu u obvezi izdavati račune u elektroničkom obliku omogućilo nesmetano uvođenje elektroničkih računa u vlastito poslovanje bez dodatnih administrativnih procedura. Za očekivati je da će određeni broj malih poreznih obveznika tijekom 2026. prijeći na izdavanje elektroničkog računa bez obzira na odgodu primjene te obveze, pa je nametanje obveze pribavljanja suglasnosti još jedan nepotreban korak i nije u duhu poticanja brze i učinkovite prilagodbe. Prisustvo primatelja u AMS-u je sasvim dovoljno za poslovnu odluku o slanju elektroničkog ili običnog računa. · Čl.82 st.1 - Nejasno je zašto se uklanja pojam kopije računa, ukoliko se drugim člancima ovog propisa predviđa izostanak obveze izdavanja elektroničkih računa. Svi računi izdani izvan sustava elektroničkih računa mogu biti samo kopije, pa je potrebno napraviti jasnu definiciju oba oblika. · Čl.82. st. 2 - Potrebno je jasno razdvojiti obvezu čuvanja u elektroničkom obliku, tj. propisati kako se u papirnatom obliku mogu čuvati samo računi primljeni u papirnatom obliku, a u elektroničkom računi zaprimljeni u tom obliku. Time se otklanja svaka nedoumica i pojašnjava trenutna česta praksa ispisa vizualizacije elektroničkih računa, što ne predstavlja izvorni oblik dokumenta. · Članak 125.k st.5 - kako se ovaj stavak dotiče promjene načina oporezivanja, želimo ukazati na veliki normativni propust kod priznavanja pretporeza na neplaćene račune dobavljača koji obračunavaju PDV prema naplaćenim isporukama, u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti. Naime, porezni obveznik koji prestaje obavljati djelatnost ujedno izlazi iz sustava poreza na dodanu vrijednost, pa pretporez po tkz. R2 računima koji u trenutku likvidiranja djelatnosti nisu plaćeni, ne može biti nikada priznat. Potrebno je ili napraviti iznimku kod ovakvog slučaja i dozvoliti priznavanje takvog pretporeza bez obzira na naplatu, ili omogućiti takvim poreznim obveznicima da naknadno predaju PDV obrazac i priznaju ranije nepriznat pretporez.	Djelomično prihvaćen	Zadržat će se pojam kopije računa. U odnosu na ukidanje suglasnosti za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku, prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj. U dijelu čuvanja računa prijedlog se ne prihvaća jer je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku. Također napominjemo da prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
68	ANA BRNARDIĆ OPROIU	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA	Predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika,pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje odumjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput HDP-a, DHKP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava,ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Smatram da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
69	DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE BRODSKO - POSAVSKE ŽUPANIJE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.	Nije prihvaćen	Prijedlog se odnosi na Zakon o porezu na dobit koji nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
70	TINA REŠETAR KOVAČIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 85.000 eura značajno će olakšati poslovanje malim poduzetnicima i obrtnicima, smanjiti administrativna opterećenja te dodatno potaknuti razvoj poduzetništva i samozapošljavanja, uz usklađivanje s europskom praksom.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
71	VEDRAN RUNJE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Predmet: Povećanje paušalnog limita na 100.000 € Poštovani, smatram da je nužno podići paušalni limit za obrtnike sa sadašnjih 60.000 € na 100.000 €. Razlozi: 1. Visoka inflacija i rast troškova – cijene energenata, sirovina, materijala i životnih potrepština značajno su porasle posljednjih godina. S postojećim limitom od 60.000 €, obrtnici su nepravedno stisnuti u uvjetima skupljeg poslovanja i života. 2. Zaštita malih poduzetnika – mikro i mali obrtnici, posebno oni usmjereni na krajnje potrošače, najviše osjećaju udar kada moraju prijeći u PDV sustav. To ih prisiljava na dizanje cijena ili gašenje posla. 3. Stabilnost poslovanja i zaposlenosti – prag od 100.000 € dao bi obrtnicima više prostora za razvoj i zapošljavanje bez straha od umjetnog ograničavanja prometa na kraju godine. 4. Smanjenje sive zone – realniji limit smanjuje poticaj za rad na crno i potiče uredno izdavanje računa. 5. Usklađivanje sa standardom i realnim uvjetima – podizanje praga na 100.000 € osiguralo bi održivost tisuća malih obrta i motiviralo poduzetništvo u Hrvatskoj. Zaključak: Podizanje paušalnog praga na 100.000 € jedina je realna mjera koja može pratiti današnje tržišne okolnosti i troškove života te omogućiti mikro i malim poduzetnicima da zadrže konkurentnost i rast. S poštovanjem, Vedran Runje	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
72	ATTEMPT ONE, OBRT ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, VL. MATEO PAHLJINA, RIJEKA, VUKOVARSKA 3	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Radi uravnoteženja poslovanja poduzetnika te usklađenja s općim porastom troškova u poslovanju, prijedlog je pristupiti povećanju praga za ulazak u sustav PDV-a sa 60.000,00 EUR na 85.000,00 EUR, sve kako je navedeno u već zaprimljenom komentaru.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
73	DORIAN ANTEŠIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI	Predmet: Povećanje nacionalnog praga za ulazak u PDV na 85.000 € te paralelno podizanje paušalnog praga na 100.000 € Poštovani, radi uravnoteženja poreznog opterećenja malih i mikro poduzetnika te očuvanja cjenovne stabilnosti, predlažem sljedeće: 1) U okviru ovog nacrta (PDV) Povećati nacionalni prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a sa 60.000 € na 85.000 € (maksimum dopušten pravom EU). U obrazloženju jasno razdvojiti: 85.000 € = nacionalni maksimum, dok je 100.000 € EU-kumulativni limit isključivo za prekograničnu primjenu oslobođenja (ne predstavlja dopušten nacionalni prag). U prijelaznim i provedbenim odredbama razmotriti “soft-landing” za obveznike koji prvi put prelaze prag (npr. privremeno pojednostavljene obveze i/ili vaučer za inicijalne troškove prilagodbe). 2) Izvan ovog nacrta (porez na dohodak) Molim Ministarstvo financija da paralelno pokrene odvojeni postupak izmjene Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o paušalnom oporezivanju radi povećanja paušalnog praga na 100.000 €. Time se adresira realno opterećenje najmanjih poduzetnika, potiče samozapošljavanje i zadržava stabilnost cijena u segmentima gdje paušalci posluju s krajnjim potrošačima. Razlozi: EU usklađenost. Direktiva/SME shema dopušta da države članice postave nacionalni prag do 85.000 €, dok je 100.000 € zaseban unijski limit za primjenu oslobođenja u prekograničnim situacijama (nije nacionalni prag). Predlažem da se u obrazloženju prijedloga zakona to izričito razjasni radi pravne sigurnosti poduzetnika. Makrookruženje. Prema dostupnim pokazateljima, Hrvatska je među zemljama s povišenom inflacijom (4.6% u kolovozu 2025). To upućuje na trajne cjenovne pritiske. Viši prag smanjuje potrebu za dizanjem cijena pri prelasku u PDV i čuva konkurentnost malih pružatelja usluga, posebno onih usmjerenih na B2C. Poduzetnička dinamika. Povišenje praga omogućuje mikro-poduzetnicima da lakše apsorbiraju troškove uvođenja novih digitalnih i administrativnih zahtjeva (softver, savjetovanje) i dulje testiraju tržište prije ulaska u PDV, što potiče formalizaciju i rast. Viši prag značajno produžuje fazu validacije poslovnog modela uz niži administrativni trošak. Smanjenje administrativnog troška i vremena. Ulazak u PDV sa sobom nosi vođenje dodatnih evidencija, složenije knjigovodstvo, češće prijave i veći rizik pogrešaka. Viši prag štedi vrijeme poduzetnika (osobito solo i mikro timova) i smanjuje fiksne troškove koji su za male razmjerno najveći. Cjenovna neutralnost za potrošače. Kad mikro-poslovanje iz B2C segmenta prijeđe u PDV, često je jedini održiv odgovor povećanje cijena ili smanjenje marže (i investicija). Viši prag odgađa taj skok i doprinosi stabilnijim cijenama. Rast i zadržavanje radnih mjesta. Viši prag rasterećuje poduzetnike u fazi zapošljavanja prve osobe ili širenja posla, čime se potiču nova radna mjesta i smanjuje rizik od gašenja mladih obrta na “PDV-pragu”. Regionalni i sezonski učinci. U sredinama s sezonskim i niskomarginskim djelatnostima (npr. turizam, kreativne i osobne usluge), mali skok prometa preko 60.000 € često je slučajan ili sezonski. Viši prag smanjuje nestabilnost i potrebu za “umjetnim” ograničavanjem posla krajem godine. Predvidljivost i suzbijanje sive zone. Jednostavnije i povoljnije početno okruženje smanjuje poticaj za rad “na crno” i potiče ulazak u formalne tokove, uz više računa i transparentnije poslovanje. Fiskalni učinak. Iz iskustava drugih zemalja i našeg tržišta, marginalni gubitak PDV-prihoda na malim prometima često se kompenzira većim brojem formalnih poslovnih subjekata i stabilnijom bazom obveznika u srednjem roku, uz niže troškove nadzora nad mikro segmentom. Jasnoća u praksi. Izričito navođenje razlike 85k (nacionalno) vs 100k (prekogranično) sprječava zabune u komunikaciji s Poreznom i kod pripreme poslovnih planova, posebice kod izvoznika usluga. Usporedna praksa: Gruzija: “Small Business Status” s 1% poreza na promet do 500.000 GEL (cca 160–180 tisuća €) pokazuje da visok prag + jednostavna pravila povećavaju broj formalnih malih biznisa, smanjuju trošak usklađivanja i ubrzavaju rast. Ne predlažem kopiranje tog modela; ističem načelo. U hrvatskom okviru ekvivalentni potezi su: paušal 100.000 € te u PDV-u 85.000 € kao nacionalni maksimum u skladu s EU pravilima. Operativno (sažetak): U ovom e-Savjetovanju: podići PDV prag na 85.000 €, uvesti soft-landing te jasno razdvojiti 85.000 € (nacionalno) i 100.000 € (prekogranično). Paralelno: pokrenuti izmjene propisa o dohotku radi paušala 100.000 €. Smatram da će navedeni paket smanjiti pritisak na cijene, povećati predvidivost i dati prostor malim poduzetnicima za rast bez nerazmjernog administrativnog troška. S poštovanjem, Dorian Antešić	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
74	DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA	Građani Republike Hrvatske, poduzeća i organizacije civilnog društva u posljednjem su desetljeću pokazali iznimnu spremnost na solidarnost i pomaganje u kriznim vremenima – od poplava i potresa, preko pandemije, do rastuće socijalne i stambene nesigurnosti. U svakom od tih razdoblja, filantropija i dobrovoljno davanje pokazali su se kao snažan oslonac društva i važan korektiv ograničenih kapaciteta javnih institucija. No, unatoč visokoj razini građanske solidarnosti, Hrvatska nema moderan i poticajan porezni okvir koji bi omogućio da se vrijednost društvenog angažmana i donacija u potpunosti iskoristi. Donatori – bilo poduzeća, bilo građani – suočavaju se s paradoksom: kada žele pomoći, država im naplaćuje porez na pomoć. Tako se primjerice kod donacije robe u vrijednosti 100 eura, samo 80 eura doista usmjeri korisnicima, dok 20 eura odlazi državi na ime PDV-a koji donator mora sam platiti. To umanjuje vrijednost humanitarnog rada i stvara dojam da država zarađuje na dobroti svojih građana. U takvom okruženju, filantropija ostaje ograničena ad hoc inicijativama umjesto da postane sustavna i predvidiva komponenta društvenog razvoja. Upravo iz tih razloga predlažemo izmjene Zakona o PDV-u koje bi omogućile trajna oslobođenja i/ili povrate PDV-a za donacije i humanitarne aktivnosti, u skladu s praksom Europske unije i preporukama OECD-a. Takve bi izmjene osnažile povjerenje između građana, poslovnog sektora i države te pokazale da Hrvatska ne oporezuje solidarnost, nego je potiče. Postojeća regulacija ima tri glavna ograničenja: 1. Oslobođenja se primjenjuju isključivo u krizama ili samo na doniranu hranu; 2. Postupci oslobođenja i povrata su administrativno složeni i vremenski ograničeni; 3. Ne postoji trajni i univerzalni okvir koji bi omogućio predvidiv, transparentan i pravedan tretman svih humanitarnih i filantropskih aktivnosti. Direktiva Vijeća 2006/112/EZ (čl. 132. i 136.) dopušta državama članicama uvođenje oslobođenja PDV-a za isporuke dobara i usluga u humanitarne, socijalne, obrazovne i zdravstvene svrhe. Većina zemalja Eu koristi tu mogućnost. Hrvatska se, međutim, i dalje ubraja među najtvrđe režime oporezivanja donacija u EU. Republika Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čime se obvezala uskladiti porezne politike s OECD-ovim načelima transparentnosti, učinkovitosti i društvene koristi. U publikacijama OECD – Taxation and Philanthropy (2021) i Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), preporučuje se da države: ● uklone porezne prepreke filantropiji, ● osiguraju predvidive i jednostavne mehanizme oslobođenja i povrata PDV-a, ● prepoznaju filantropiju kao komplement javnim ulaganjima u dobrobit građana, ● i povežu porezne politike s ciljevima socijalne kohezije i otpornosti zajednica. OECD ističe: “VAT exemptions and refund systems for philanthropic giving are among the most effective tools for strengthening civic engagement and private contributions to public welfare.” (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, str. 47) Usklađivanje s tim smjernicama nije samo tehničko pitanje – ono je strateški interes Republike Hrvatske. Takav korak bio bi jasan signal da Hrvatska gradi fiskalni sustav koji cijeni solidarnost i partnerski odnos države, građana i poduzeća. Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“ Predložene izmjene imaju minimalan fiskalni, a maksimalan društveni učinak: ● povećavaju vrijednost svake donacije za 20 – 25 %, jer PDV više ne umanjuje iznos pomoći; ● doprinose stabilnom i poticajnom.okruženju za doniranje, humanitarni rad i rad za opće dobro ● jačaju povjerenje građana i poslovnog sektora u institucije; ● pridonose ostvarivanju ciljeva Europskog stupa socijalnih prava i Nacionalne razvojne strategije RH 2030. ● potiču povećanje transparentnosti doniranja te značajan rast volumena prijavljenih donacija uz rast broja poduzeća i građana koji sudjeluju u humanitarnim akcijama. Ovim se prijedlogom Hrvatska približava standardima Europske unije i smjernicama OECD-a, čime bi se: ● povećala učinkovitost i transparentnost filantropskih aktivnosti, ● rasteretili građani i poduzetnici koji ulažu u opće dobro, ● te ojačala društvena otpornost i povjerenje u institucije. U vremenu globalne nesigurnosti i rastućih nejednakosti, ulaganje u solidarnost nije trošak – to je najsigurnije ulaganje u budućnost Hrvatske. Nadamo se da ćete usvojiti neki od ovih prijedloga u kojem je podosta organizacija civilnoga društva složno.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom. Napominjemo da se oslobođenje propisano odredbama članka 132. i 136. Direktive Vijeća 2006/112/EZ odnosi na isporuke koje obavljaju neprofitne organizacije njihovim članovima u njihovom zajedničkom interesu, a ne za isporuke koje drugi porezni obveznici obavljaju takvim neprofitnim organizacijama.
75	EVA ĐURIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST	U članku 38. stavak 2. treba dodati točku: - isporuka meda iz vlastite proizvodnje Obrazloženje: med je prehrambeni poljoprivredni proizvod i kao takav ulazi u listu proizvoda koji se oporezuju stopom 5%	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
76	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 1.	Uz članak 1 Predlažemo u članku 44. st. 3. riječi „20-og“ zamijeniti riječima „zadnjeg“.	Nije prihvaćen	Tekst predložene odredbe je u skladu s nomotehničkim pravilima te se njome jasno propisuje rok podnošenja, odnosno rok podnošenja je do zadnjega dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.
77	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 2.	Uz članak 2 Zakonom o porezu na dodanu vrijednost (čl. 78.), propisano je da porezni obveznik nije obvezan izdati račun za obavljene financijske usluge, usluge osiguranja i reosiguranja te usluge upravljanja investicijskim fondovima koje su oslobođene PDV-a prema članku 40. stavku 1. točkama a) do g) Zakona o PDV-u. Smatramo da nije potrebno dodavati izuzeće istih u čl. 64. OPZ-a, već predlažemo da se u potpunosti briše mogućnost neizdavanja računa u čl. 78. st. 2. Zakona o PDV-u. Kao članovi radne skupine Zakona o fiskalizaciji jasno smo isticali potrebu da i banke budu obveznici izdavanja e-Računa prema poduzetništvu, jer zaista nema nikakvog razloga da se obrtnicima i drugim poduzetnicima „skinu“ sredstva sa računa za bankarske naknade a da za to nije zaprimljen e-Račun. Obveze Zakona o fiskalizaciji trenutno rade veliki administrativni i financijski pritisak pogotovo na mikro i malo poduzetništvo te smatramo da ga na isti način mogu i trebaju podnijeti i veliki porezni obveznici. Također, ovakvim oslobođenjem posrednici u osiguranju (brokeri, agencije, leasing društva) neće izdavati e-Račune niti u postupku P12 (samoizdavanje) niti očekuju da ih posrednici za obavljenu uslugu izdaju njima, već će dostavljene specifikacije i dalje biti dostatan dokument. Sam Zakon o fiskalizaciji (članak 4.) izuzeo je već i ranije ove usluge od fiskalizacije računa (dakle postupak F1), te smatramo da ovakvo izuzimanje od izdavanja e-Računa prema drugim pravnim subjektima u poslovanju nije ispravno, te da ove usluge ne trebaju biti izuzete (prema čl. 38. Zakona o fiskalizaciji). Smatramo da dodatno preuzimanje obračuna npr. na stranicama banke da bi vidjeli za što je banka već naplatila sredstva poduzetnika.	Nije prihvaćen	Zakon o porezu na dodanu vrijednosti u dijelu izuzeća od obveze izdavanja računa usklađen je s odredbama Direktive Vijeća 2006/112/EZ, uz napomenu da propisano izuzeće nije obvezeno za primjenu. Prijedlog u dijelu koji se odnosi na Opći porezni zakon nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
78	DAVOR BRKIĆ	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Predlažemo ukidanje obveze pribavljanja suglasnosti primatelja za zaprimanje elektroničkih računa. Time bi se omogućilo svim poreznim obveznicima, uključujući i one koji nisu obvezni izdavati e-račune, nesmetano uvođenje elektroničkog poslovanja bez dodatnih administrativnih prepreka. Budući da će značajan broj manjih obveznika i prije zakonskog roka samostalno prijeći na e-račune, zahtjev za suglasnost predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje koje nije u duhu digitalizacije. Prisustvo primatelja u sustavu AMS-a treba se smatrati dovoljnim za odluku o načinu izdavanja računa.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
79	FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Predlažemo ukidanje obveze pribavljanja suglasnosti primatelja za zaprimanje elektroničkih oblika računa, kako bi se i subjektima koji nisu obveznici Fiskalizacije 2.0 omogućilo jednostavno i nesmetano slanje i zaprimanje. Pravo na digitalizaciju ne bi smjelo biti uvjetovano dodatnim administrativnim koracima, osobito ne kad je pitanje: Koja je alternativa? Slanje poštom, uz nadu da će račun stići ako ga susjed donese?	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
80	TAMARA KATARAJN	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Predlažemo u potpunosti ukinuti potrebu za suglasnošću primatelja, kako bi se i onim poreznim obveznicima koji nisu u obvezi izdavati račune u elektroničkom obliku omogućilo nesmetano uvođenje elektroničkih računa u vlastito poslovanje bez dodatnih administrativnih procedura. Za očekivati je da će određeni broj malih poreznih obveznika tijekom 2026. prijeći na izdavanje elektroničkog računa bez obzira na odgodu primjene te obveze, pa je nametanje obveze pribavljanja suglasnosti još jedan nepotreban korak i nije u duhu poticanja brze i učinkovite prilagodbe. Prisustvo primatelja u AMS-u je sasvim dovoljno za poslovnu odluku o slanju elektroničkog ili običnog računa.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
81	ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Predlažem u potpunosti ukinuti potrebu za suglasnošću primatelja. Prilikom slanja eRačuna radi se provjera da li se primatelj eRačuna nalazi u AMS-u. Ako se provjerom ustanovi da adresa postoji možemo pretpostaviti da se primatelj odlučio na primanje eRačuna pa nema svrhe tražiti posebnu suglasnost.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
82	VESNA VARŠAVA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Predlažemo u potpunosti ukinuti potrebu za suglasnošću primatelja, kako bi se i onim poreznim obveznicima koji nisu u obvezi izdavati račune u elektroničkom obliku omogućilo nesmetano uvođenje elektroničkih računa u vlastito poslovanje bez dodatnih administrativnih procedura.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
83	ANITA SRUK	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Predlažemo u potpunosti ukinuti potrebu za suglasnošću primatelja, kako bi se i onim poreznim obveznicima koji nisu u obvezi izdavati račune u elektroničkom obliku omogućilo nesmetano uvođenje elektroničkih računa u vlastito poslovanje bez dodatnih administrativnih procedura. Za očekivati je da će određeni broj malih poreznih obveznika tijekom 2026. prijeći na izdavanje elektroničkog računa bez obzira na odgodu primjene te obveze, pa je nametanje obveze pribavljanja suglasnosti još jedan nepotreban korak i nije u duhu poticanja brze i učinkovite prilagodbe. Prisustvo primatelja u AMS-u je sasvim dovoljno za poslovnu odluku o slanju elektroničkog ili običnog računa.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
84	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 3.	Članovi Udruženja računovođa predlažu da se u članku 80., stavci 1 i 2 u potpunosti ukine potreba za suglasnošću primatelja, kako bi se i onim poreznim obveznicima koji nisu u obvezi izdavati račune u elektroničkom obliku omogućilo nesmetano uvođenje elektroničkih računa u vlastito poslovanje bez dodatnih administrativnih procedura. Za očekivati je da će određeni broj malih poreznih obveznika tijekom 2026. prijeći na izdavanje elektroničkog računa bez obzira na odgodu primjene te obveze, pa je nametanje obveze pribavljanja suglasnosti još jedan nepotreban korak i nije u duhu poticanja brze i učinkovite prilagodbe. Prisustvo primatelja u AMS-u je sasvim dovoljno za poslovnu odluku o slanju elektroničkog ili običnog računa.	Nije prihvaćen	Prijedlog se ne prihvaća iz razloga što je u odnosu na prekogranične isporuke i nakon 1. siječnja 2026. potrebna suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku, kako bi u tom dijelu Zakon o PDV-u bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. Suglasnost primatelja za prihvat računa u elektroničkom obliku nije potrebna u slučaju kada je obvezno izdavanje računa u elektroničkom obliku prema propisu o fiskalizaciji u kojim je propisana obveza izdavanja računa u elektroničkom obliku za tuzemne isporuke obavljene između poreznih obveznika sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj.
85	DAVOR BRKIĆ	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Potrebno je zadržati pojam “kopije računa” jer će, prema drugim odredbama, i dalje postojati računi izdani izvan sustava e-računa. U tom slučaju “kopija” ostaje jedini valjani termin za jasno razlikovanje papirnatih i elektroničkih računa. Predlažemo jasno razdvojiti obvezu čuvanja računa prema obliku u kojem su zaprimljeni – računi u papirnatom obliku čuvaju se fizički, a računi u elektroničkom obliku digitalno. Time bi se uklonile postojeće nejasnoće i nepotrebna praksa ispisa e-računa koji time gube izvorni oblik dokumenta.	Djelomično prihvaćen	Zadržat će se pojam kopije računa. U preostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća jer je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku.
86	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Uz članak 4 Sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji, jasno je da će F1 i F2 računi biti dostupni u e-arhivama i svakako u FiskAplikaciji. Međutim, da li je potrebno ipak ostaviti obvezu čuvanja kopije računa koji su izdani od strane poduzetnika koji nisu u sustavu PDV-a tijekom 2026. godine (iskazuju odredbe čl. 90. st. 1. na svojim izdanim računima („F3“), kao i svi ostali računi izdani u Europsku uniju ili u treće zemlje, kako u 2026. godini tako i u godinama koje slijede?	Primljeno na znanje	Zadržat će se pojam kopije računa.
87	FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Nejasno je zašto se iz članka 82. stavka 1. uklanja pojam kopije računa, ako se istovremeno predviđa mogućnost izdavanja računa izvan elektroničkog sustava. Takvi računi su po svojoj prirodi kopije, pa je nužno jasno definirati oba oblika. Također, u stavku 2. potrebno je precizno razgraničiti obvezu čuvanja – računi se trebaju čuvati u obliku u kojem su zaprimljeni. Ispis elektroničkog računa nije izvorni dokument i stvara nejasnoću.	Djelomično prihvaćen	Zadržat će se pojam kopije računa. U preostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća jer je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku.
88	TAMARA KATARAJN	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Potrebno je jasno razdvojiti obvezu čuvanja u elektroničkom obliku, tj. propisati kako se u papirnatom obliku mogu čuvati samo računi primljeni u papirnatom obliku, a u elektroničkom računi zaprimljeni u tom obliku. Time se otklanja svaka nedoumica i pojašnjava trenutna česta praksa ispisa	Nije prihvaćen	U dijelu čuvanja računa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno je čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku.
89	TAMARA KATARAJN	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Nejasno je zašto se u članku 82. stavak 1. uklanja pojam kopije računa, ukoliko se drugim člancima ovog propisa predviđa izostanak obveze izdavanja elektroničkih računa. Svi računi izdani izvan sustava elektroničkih računa mogu biti samo kopije, pa je potrebno napraviti jasnu definiciju oba oblika. Nadalje, ističu kako je u stavku 2. istog članka potrebno jasno razdvojiti obvezu čuvanja u elektroničkom obliku, tj. propisati kako se u papirnatom obliku mogu čuvati samo računi primljeni u papirnatom obliku, a u elektroničkom računi zaprimljeni u tom obliku. Time se otklanja svaka nedoumica i pojašnjava trenutna česta praksa ispisa vizualizacije elektroničkih računa, što ne predstavlja izvorni oblik dokumenta.	Djelomično prihvaćen	Zadržat će se pojam kopije računa. U preostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća jer je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku.
90	ANITA SRUK	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Nejasno je zašto se u članku 82. stavak 1. uklanja pojam kopije računa, ukoliko se drugim člancima ovog propisa predviđa izostanak obveze izdavanja elektroničkih računa. Svi računi izdani izvan sustava elektroničkih računa mogu biti samo kopije, pa je potrebno napraviti jasnu definiciju oba oblika. Nadalje, ističu kako je u stavku 2. istog članka potrebno jasno razdvojiti obvezu čuvanja u elektroničkom obliku, tj. propisati kako se u papirnatom obliku mogu čuvati samo računi primljeni u papirnatom obliku, a u elektroničkom računi zaprimljeni u tom obliku. Time se otklanja svaka nedoumica i pojašnjava trenutna česta praksa ispisa vizualizacije elektroničkih računa, što ne predstavlja izvorni oblik dokumenta.	Djelomično prihvaćen	Zadržat će se pojam kopije računa. U preostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća jer je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku.
91	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 4.	Članovi Udruženja računovođa HGK ističu kako je nejasno zašto se u članku 82. stavak 1. uklanja pojam kopije računa, ukoliko se drugim člancima ovog propisa predviđa izostanak obveze izdavanja elektroničkih računa. Svi računi izdani izvan sustava elektroničkih računa mogu biti samo kopije, pa je potrebno napraviti jasnu definiciju oba oblika. Nadalje, ističu kako je u stavku 2. istog članka potrebno jasno razdvojiti obvezu čuvanja u elektroničkom obliku, tj. propisati kako se u papirnatom obliku mogu čuvati samo računi primljeni u papirnatom obliku, a u elektroničkom računi zaprimljeni u tom obliku. Time se otklanja svaka nedoumica i pojašnjava trenutna česta praksa ispisa vizualizacije elektroničkih računa, što ne predstavlja izvorni oblik dokumenta.	Djelomično prihvaćen	Zadržat će se pojam kopije računa. U preostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća jer je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost omogućeno čuvanje računa u papirnatom ili elektroničkom obliku.
92	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5.	Uz članak 5. Predlažemo u članku 85. st. 6. riječi „20-og“ zamijeniti riječima „zadnjeg “.	Nije prihvaćen	Tekst predložene odredbe je u skladu s nomotehničkim pravilima te se njome jasno propisuje rok podnošenja, odnosno rok podnošenja je do zadnjega dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.
93	JASNA PERHAT	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 5.	Određen je rok za obračun i plaćanja PDV-a. Za obračun i plaćanje nužno je provesti obradu računa, a nije propisan rok za ispostavu računa. Kako bi računi dolazili pravovremeno i ušli u obračun PREDLAŽE SE DA SE ODREDI ROK ZA ISPOSTAVU RAČUNA DO 15tog U MJESECU ZA SVE ISPORUKE DOBARA I USLUGA (kako je to određeno i kod isporuka dobara i usluga između poreznih obveznika iz različitih država članica (čl. 78. st. 3., ali za ostalo nije određen rok). Od 2026. godine računi se zaprimaju preko e-računa, dostava je jednostavnija i brža, ostalo bi dovoljno vremena za obračun i plaćanje, eventualni povrat i ispostavu novog računa do datuma obveze predaje obrasca pdv-a i plaćanje za prethodni mjesec. Neodređivanjem roka za ispostavu računa, a određivanjem roka za obračun, ta se dva datuma preklapaju i onemogućavaju pravovremen i točan obračun i plaćanja PDV-a.	Nije prihvaćen	Zakon o PDV-u u pogledu nastanka obveze obračuna PDV-a i izdavanja računa usklađen je s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te istim nije moguće propisivati rokove izdavanja računa koji nisu propisani navedenom Direktivom.
94	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 6.	Uz članak 6. Predlažemo u članku 86. st. 2. riječi „20-og“ zamijeniti riječima „zadnjeg“	Nije prihvaćen	Tekst predložene odredbe je u skladu s nomotehničkim pravilima te se njome jasno propisuje rok podnošenja, odnosno rok podnošenja je do zadnjega dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.
95	HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 7.	Uz članak 7. U članku 88. st. 2. riječi „20-og“ zamijeniti riječju „zadnjeg“	Nije prihvaćen	Tekst predložene odredbe je u skladu s nomotehničkim pravilima te se njome jasno propisuje rok podnošenja, odnosno rok podnošenja je do zadnjega dana u tekućem mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.
96	LJUBICA MILKOVIĆ	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 7.	UDRUGA RODITELJA DJECE S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU Moje dijete SOLIN snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznat rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2 % na 10 % (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Nadalje, kao zaključak možemo se složiti da bi povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 % Hrvatska ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatoč rastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje.	Nije prihvaćen	Prijedlog se odnosi na Zakon o porezu na dobit koji nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
97	DAVOR BRKIĆ	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	Uočavamo značajan normativni propust kod priznavanja pretporeza na neplaćene R2 račune u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti. Porezni obveznik koji prestaje s radom istovremeno izlazi iz sustava PDV-a te mu pretporez po tim računima nikada ne može biti priznat. Predlažemo ili da se propiše iznimka koja omogućuje priznavanje pretporeza bez obzira na naplatu, ili da se omogući naknadna predaja PDV obrasca radi priznavanja ranije nepriznatog pretporeza. Time bi se ispravila nelogičnost i osiguralo jednako porezno postupanje.	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
98	FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	U slučaju prestanka djelatnosti, porezni obveznici koji koriste naplatu kao osnovu za obračun PDV-a gube pravo na priznavanje pretporeza za neplaćene R2 račune. Predlažemo da se omogući iznimka koja bi dozvolila priznavanje tog pretporeza.	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
99	TAMARA KATARAJN	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	S obzirom da se ovaj članak dotiče promjene načina oporezivanja, želimo ukazati na veliki normativni propust kod priznavanja pretporeza na neplaćene račune dobavljača koji obračunavaju PDV prema naplaćenim isporukama, u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti. Naime, porezni obveznik koji prestaje obavljati djelatnost ujedno izlazi iz sustava poreza na dodanu vrijednost, pa pretporez po tkz. R2 računima koji u trenutku likvidiranja djelatnosti nisu plaćeni, ne može biti nikada priznat. Potrebno je ili napraviti iznimku kod ovakvog slučaja i dozvoliti priznavanje takvog pretporeza bez obzira na naplatu, ili omogućiti takvim poreznim obveznicima da naknadno predaju PDV obrazac i priznaju ranije nepriznat pretporez	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
100	ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	Ovom izmjenom se onemogućava priznavanja pretporeza za plaćene račune nakon izlaska iz sustava PDV-a odnosno nakon prestanka obavljanja djelatnosti. PDV po takvim računima na kraju pada na teret obveznika.	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
101	VESNA VARŠAVA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	Odredba stavka 5. ne predviđa rješenje za slučaj kada porezni obveznik koji primjenjuje oporezivanje prema naplaćenim naknadama prestaje obavljati djelatnost i istovremeno izlazi iz sustava PDV-a. U takvom slučaju, pretporez temeljem neplaćenih ulaznih računa dobavljača koji također primjenjuju oporezivanje po naplati – nikada ne može biti priznat, iako je obveznik iste platio naknadno (obično u narednom mjesecu, te ih je dobavljač tad prijavio kao obvezu PDV-a i platio).	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
102	ANITA SRUK	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	· Članak 125.k st.5 - kako se ovaj stavak dotiče promjene načina oporezivanja, želimo ukazati na veliki normativni propust kod priznavanja pretporeza na neplaćene račune dobavljača koji obračunavaju PDV prema naplaćenim isporukama, u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti. Naime, porezni obveznik koji prestaje obavljati djelatnost ujedno izlazi iz sustava poreza na dodanu vrijednost, pa pretporez po tkz. R2 računima koji u trenutku likvidiranja djelatnosti nisu plaćeni, ne može biti nikada priznat. Potrebno je ili napraviti iznimku kod ovakvog slučaja i dozvoliti priznavanje takvog pretporeza bez obzira na naplatu, ili omogućiti takvim poreznim obveznicima da naknadno predaju PDV obrazac i priznaju ranije nepriznat pretporez.	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
103	HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA	KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 9.	S obzirom da se ovaj članak dotiče promjene načina oporezivanja, želimo ukazati na veliki normativni propust kod priznavanja pretporeza na neplaćene račune dobavljača koji obračunavaju PDV prema naplaćenim isporukama, u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti. Naime, porezni obveznik koji prestaje obavljati djelatnost ujedno izlazi iz sustava poreza na dodanu vrijednost, pa pretporez po tkz. R2 računima koji u trenutku likvidiranja djelatnosti nisu plaćeni, ne može biti nikada priznat. Potrebno je ili napraviti iznimku kod ovakvog slučaja i dozvoliti priznavanje takvog pretporeza bez obzira na naplatu, ili omogućiti takvim poreznim obveznicima da naknadno predaju PDV obrazac i priznaju ranije nepriznat pretporez	Nije prihvaćen	Prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost u slučaju primjene postupka oporezivanja prema naplaćenoj naknadi pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku plaćanja računa. Ako je taj račun plaćen do roka propisanog za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja, pretporez je moguće iskazati u toj prijavi PDV-a. Međutim, ako do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja navedeni račun nije plaćen, porezni obveznik ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po tom računu kada plati račun.
104	UDRUGA DISTROFIČARA OBOLJELIH OD CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE I OSTALIH NEOMUSKULARNIH OBOLJENJA, DARUVAR	O B R A Z L O Ž E N J E, Uz članak 7.	„Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“	Nije prihvaćen	Prijedlog se odnosi na Zakon o porezu na dobit koji nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
105	KRISTINA PONGRAC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Predlažem povećanje limita za darovanja u kulturne, obrazovne, znanstvene, humanitarne i društveno korisne svrhe s 2% na 10% prihoda prethodne ili tekuće godine. Uvođenjem jednakog poreznog tretmana kao u sportskim djelatnostima, osigurava se ravnopravnost sektora kulture i umjetnosti s drugim društveno korisnim djelatnostima koje trenutno imaju povoljnije porezne poticaje, čime se smanjuje nepravda i stimulira veće sudjelovanje privatnog sektora. Ova mjera omogućuje značajnija ulaganja u kulturne projekte i društveno korisne djelatnosti, razvoj nacionalnih talenata i međunarodnu vidljivost hrvatskih umjetnika. Prijedlog izmjene: “Donacije i sponzorstva u kulturne, obrazovne, znanstvene, humanitarne i društveno korisne svrhe priznaju se kao porezno priznati rashod do 10% prihoda prethodne ili tekuće godine.” Učinci takve izmjene: Ova mjera će povećati financijsku održivost kulturnih organizacija i omogućiti veći broj kvalitetnih kulturnih projekata. Također će potaknuti međunarodnu vidljivost i mobilnost hrvatskih umjetnika, kao i jačanje suradnje između privatnog i javnog sektora. Dugoročno, porezna olakšica će stimulirati veća ulaganja u kulturne i društveno korisne inicijative, doprinoseći razvoju i održivosti kulturnog sektora u Hrvatskoj.	Nije prihvaćen	Prijedlog se odnosi na Zakon o porezu na dobit koji nije predmet izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
106	KRISTINA PONGRAC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Predlažem smanjenje stope PDV-a s 25% na 5% za profesionalne umjetnike i organizacije u kulturi na isporuku umjetničkih djela i usluga. Niža stopa primjenjuje se na prodaju djela živućih autora, viša na preprodaju djela preminulih. Ovaj prijedlog potiče trgovinu umjetninama, smanjuje fiskalno opterećenje i jača tržište umjetničkih djela živućih umjetnika. Snižena stopa PDV-a potaknula bi prodaju i zakonito poslovanje u području umjetnosti. U većini zemalja EU primjenjuju se snižene stope PDV-a za umjetnička djela, što doprinosi kulturnom tržištu i vidljivosti lokalnih autora. Time će se potaknut rast legalnog te opčenitog prometa umjetnina, veći fiskalni učinci dugoročno, poticaj domaćem tržištu umjetnosti. Prijedlog izmjene: U članku koji uređuje snižene stope PDV-a dodati novi stavak: "Porezna stopa od 5% primjenjuje se na isporuku umjetničkih djela i pružanje umjetničkih usluga živućih autora, profesionalnih umjetnika s reguliranim statusom, te umjetničkih organizacija, umjetničkih strukovnih organizacija, umjetničkih obrta, galerija, institucija i drugih subjekata koji posluju u skladu s propisima o kulturnim djelatnostima."	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
107	UDRUGA ZA KULTURU I SPORT POZITIVNA SILA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	U Članak 44. Zakona o PDV-u predlaže se dodati novi stavak (točku 40.) koji glasi: 40. Uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukaciju, rezidencije, istraživanja) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Trenutno neprofitne kulturne organizacije u Hrvatskoj plaćaju PDV na inozemne usluge, što značajno povećava troškove međunarodnih projekata i stavlja Hrvatsku u iznimku među OECD članicama. Većina OECD zemalja, te sve EU zemlje oslobađaju u nekom obliku kulturne usluge neprofitnih organizacija od PDV-a. Na taj način se potiče međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost sektora, a ujedno se usklađuje hrvatski zakon s praksom OECD-a i europskim pravnim okvirom tj. s člankom 132. Direktive 2006/112/EZ. Kulturni sadržaji neprofitnih organizacija ne smatraju se konkurencijom onima komercijalne prirode, a ovakav zakon znanto bi unaprijedilo broj i kvalitetu projekata koje bi kulturne organizacije ostvarile u skladu s javnim interesom i bez nepotrebnog fiskalnog opterećenja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
108	ART RADIONICA LAZARETI	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Prijedlog dopune članka 44. Zakona o porezu na dodanu vrijednost Predlaže se dodati novu točku (40.) koja glasi: 40. Oslobođeni su od PDV-a uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u području kulture i umjetnosti, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na: – međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbene, izložbene, kustoske, edukativne, istraživačke, rezidencijalne, programe umjetničke i kulturne razmjene i suradnje te druge srodne aktivnosti) koje se pružaju ili primaju u okviru projekata koji se ne obavljaju radi ostvarivanja dobiti; – isporuke dobara i usluga koje su izravno povezane s realizacijom takvih kulturnih programa i projekata. U smislu ovoga Zakona, neprofitne kulturne i umjetničke organizacije su pravne osobe osnovane radi poticanja umjetničkog stvaralaštva i ostvarivanja javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajuće registre, s jasno propisanim djelatnostima, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje Ovim se prijedlogom ispravlja postojeća nelogičnost u primjeni PDV-a na međunarodne umjetničke i kulturne usluge koje angažiraju ili pružaju neprofitne kulturne organizacije u Republici Hrvatskoj. Prema važećem Zakonu o PDV-u, neprofitne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a moraju platiti PDV na sve inozemne usluge koje naručuju, bez prava na odbitak pretporeza. U praksi to znači da svaka međunarodna umjetnička suradnja poskupljuje za 25 %, što Hrvatsku čini jednom od rijetkih – a prema dostupnim podacima OECD-a, vjerojatno jedinom – članicom OECD-a koja takvo oporezivanje primjenjuje na neprofitni kulturni sektor. Većina članica OECD-a (uključujući Francusku, Njemačku, Austriju, Nizozemsku, Švedsku, Kanadu, Japan i Južnu Koreju) koristi mogućnosti iz članka 132. Direktive Vijeća 2006/112/EZ te omogućuje oslobođenje od PDV-a za kulturne usluge koje nisu komercijalne naravi, odnosno koje se obavljaju u javnom interesu. Time se promiču međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost neprofitnog kulturnog sektora. Uvođenje ovakvog oslobođenja uskladilo bi hrvatski porezni sustav s praksom država članica EU i OECD-a, te bi doprinijelo ostvarivanju ciljeva kulturne politike Republike Hrvatske definiranih Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi — osobito u dijelu koji se odnosi na međunarodnu suradnju, razmjenu i dostupnost suvremene umjetnosti.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
109	EDI MATIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Kao član Hrvatskog društva pisaca, predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika,pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažemo zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje odumjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput HDP-a, DHKP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava,ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurni smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Smatram da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
110	KARLA PUDAR	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	U ime Zaklade SOLIDARNA predlažem: Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u Slijede tri varijante zakonskih rješenja – optimalna, prelazna i minimalna – s različitim razinama fiskalnog učinka i administrativne složenosti. VARIJANTA 1 – OPTIMALNA OPCIJA (trajna oslobođenja od PDV-a) Članak 1. U članku 39. Zakona o PDV-u dodaje se novi stavak: „PDV-a se oslobađaju isporuke dobara i usluga bez naknade kada se doniraju: – neprofitnim organizacijama koje djeluju u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i upisane su u Registar neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija; – organizatorima i pružateljima humanitarne pomoći registriranima prema Zakonu o humanitarnoj pomoći; – krajnjim korisnicima putem humanitarnih, socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i kulturnih programa koje provode navedene organizacije. Oslobođenje se osobito odnosi na: – hranu, bezalkoholna pića i higijenske proizvode; – lijekove, medicinska pomagala i sredstva za zaštitu zdravlja; – građevinski materijal, opremu i usluge za krizno i socijalno stanovanje, sanaciju i obnovu; – zdravstvene, obrazovne, kulturne i socijalne usluge namijenjene ranjivim skupinama; – opremu, vozila i logističke resurse potrebne za provedbu humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti.“ Članak 2. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i humanitarni organizatori imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo u svrhu provedbe programa i aktivnosti od javnog interesa, ako te nabave nisu obuhvaćene oslobođenjem iz članka 39. Zahtjev za povrat podnosi se Poreznoj upravi uz dokaz o plaćenom PDV-u i dokumentaciju o namjeni korištenja. Porezna uprava dužna je donijeti rješenje u roku od 30 dana od zaprimanja urednog zahtjeva.“ Članak 3. „Ministar financija pravilnikom propisuje način vođenja evidencija, obrasce i postupak ostvarivanja prava na oslobođenje i povrat PDV-a sukladno članku 39. i 40.a.“ VARIJANTA 2 – PRELAZNA OPCIJA (povrat PDV-a za neprofitne i humanitarne organizacije) Članак 1. (novi članak 40.a) „Neprofitne organizacije i organizatori humanitarne pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste za provedbu programa i aktivnosti od javnog interesa, uključujući humanitarne akcije. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i računa s iskazanim PDV-om. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana, a rješenje donosi u roku od 30 dana. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i postupak provedbe.“ VARIJANTA 3 – MINIMALNA OPCIJA (povrat PDV-a samo za humanitarne organizatore) Članак 1. (novi članак 40.a) „Organizatori humanitarnih akcija i stalni prikupljači pomoći prema Zakonu o humanitarnoj pomoći imaju pravo na povrat PDV-a plaćenog na nabavu dobara i usluga koje se koriste isključivo za pružanje humanitarne pomoći krajnjim korisnicima. Povrat PDV-a odobrava Porezna uprava temeljem zahtjeva i dokaza o provedenoj nabavi i pruženoj pomoći. Zahtjev se podnosi u roku od 60 dana od završetka humanitarne akcije. Ministar financija pravilnikom propisuje obrasce i način ostvarivanja prava.“	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a i povratu PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
111	IVANA VILOVIĆ MARUŠIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Kao članica Udruženja za razvoj kulture "URK" predlažem izmjenu i dopunu članka: u Članak 44. Zakona o PDV-u predlažem dodati novi stavak (točku 40.) koji glasi: 40. Uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukaciju, rezidencije, istraživanja) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Trenutno neprofitne kulturne organizacije u Hrvatskoj plaćaju PDV na inozemne usluge, što značajno povećava troškove međunarodnih projekata i stavlja Hrvatsku u iznimku među OECD članicama. Većina OECD zemalja, te sve EU zemlje oslobađaju u nekom obliku kulturne usluge neprofitnih organizacija od PDV-a. Na taj način se potiče međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost sektora, a ujedno se usklađuje hrvatski zakon s praksom OECD-a i europskim pravnim okvirom tj. s člankom 132. Direktive 2006/112/EZ. Kulturni sadržaji neprofitnih organizacija ne smatraju se konkurencijom onima komercijalne prirode, a ovakav zakon znanto bi unaprijedilo broj i kvalitetu projekata koje bi kulturne organizacije ostvarile u skladu s javnim interesom i bez nepotrebnog fiskalnog opterećenja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
112	KURZIV - PLATFORMA ZA PITANJA KULTURE, MEDIJA I DRUŠTVA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	U Članak 44. Zakona o PDV-u predlaže se dodati novi stavak (točku 40.) koji glasi: 40. Uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukaciju, rezidencije, istraživanja) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Trenutno neprofitne kulturne organizacije u Hrvatskoj plaćaju PDV na inozemne usluge, što značajno povećava troškove međunarodnih projekata i stavlja Hrvatsku u iznimku među OECD članicama. Većina OECD zemalja, te sve EU zemlje oslobađaju u nekom obliku kulturne usluge neprofitnih organizacija od PDV-a. Na taj način se potiče međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost sektora, a ujedno se usklađuje hrvatski zakon s praksom OECD-a i europskim pravnim okvirom tj. s člankom 132. Direktive 2006/112/EZ. Kulturni sadržaji neprofitnih organizacija ne smatraju se konkurencijom onima komercijalne prirode, a ovakav zakon znanto bi unaprijedilo broj i kvalitetu projekata koje bi kulturne organizacije ostvarile u skladu s javnim interesom i bez nepotrebnog fiskalnog opterećenja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.
113	PATRICIJA HORVAT	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Kao članica Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (https://min-kulture.gov.hr/popis-umjetnickih-strukovnih-udruga-na-temelju-cijih-potvrda-se-ostvaruju-porezne-olaksice/6367). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažem zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Sigurna sam da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažemo da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“. Smatram da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
114	GORAN ČOLAKHODŽIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	Kao član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) predlažem izmjenu i dopunu članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Predlažem da umjesto članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava, uvjet za ostvarivanje prava na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% bude članstvo u umjetničkoj strukovnoj udruzi na temelju čije se potvrde ostvaruju porezne olakšice, prema popisu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: „Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice“ (Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske - Popis umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih potvrda se ostvaruju porezne olakšice). Predlažem dakle da pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13% ostvaruju isti umjetnici koji ostvaruju porezne olakšice sukladno članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sukladno članku 29. stavku 2. točki 4. Zakona o porezu na dohodak i sukladno članku 53. stavcima 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga predlažem da se tekst članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost izmijeni i dopuni na ovaj način: „usluge i povezana autorska prava umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi odgovarajućih umjetničkih strukovnih udruga na temelju čijih se potvrda ostvaruju porezne olakšice, prema važećem popisu Ministarstva kulture i medija, i onih za koje odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Predlažem zakonsko rješenje koje bi obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% proširilo na isporuku usluga i povezana autorska prava svih umjetnika, pisaca, književnih i audiovizualnih prevodilaca, ilustratora, skladatelja i umjetnika izvođača te nositelja fonogramskih prava koji su članovi bilo koje od umjetničkih strukovnih udruga čiji članovi ostvaruju pravo na porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak i nalaze se na popisu Ministarstva kulture i medija. Naime, u praksi se snižena stopa PDV-a od 13% primjenjuje samo na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi sljedećih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava: Društvo hrvatskih književnika (DHK), Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% u praksi naprotiv ne ostvaruju članovi umjetničkih strukovnih udruga koje nisu ujedno organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k) Zakona o PDV-u koja govori samo o članovima „odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje tijela državne uprave nadležnog za intelektualno vlasništvo“. Međutim, u slučaju književnika, književnih prevodilaca i ilustratora slikovnica i knjiga, djelatnost organizacije za kolektivno ostvarivanje prava obavlja DHK, koji je jedna od nekoliko umjetničkih strukovnih udruga književnika, koja prema čl, 229. Zakona o autorskom pravu „dužna je sva prava koja pripadaju njezinim članovima na odgovarajući način primijeniti i na nositelje prava koje zastupa na temelju presumirane punomoći te na nositelje prava koji nisu njezini članovi, ali ih zastupa na temelju ugovornog odnosa“. U praksi se međutim većina prava – a prvenstveno pravo na obračun i plaćanje PDV-a po sniženoj stopi od 13% – primjenjuje samo na članove DHK-a, ali ne i na članove udruga poput DHKP-a, HDP-a, HDKDM-a i drugih, koji preko DHK-a kao organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ostvaruju zapravo samo pravo na naknadu za javnu posudbu. Takva praksa, zbog pojma „člana“ organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, ima diskriminatorne učinke na cijele kategorije umjetnika poput ilustratora, književnih i audiovizualnih prevodilaca, kao i na dio umjetnika unutar iste kategorije, poput pisaca i scenarista. Zbog sadašnje formulacije u članku 38. stavku 3. točki k), svjedočimo paradoksalnim situacijama, gdje književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnika (DHK) obračunava i plaća PDV po sniženoj stopi od 13% zato što je DHK ujedno i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, ali književni prevodilac ili pisac koji je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP), Hrvatskog društva pisaca (HDP) ili Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade (HDKDM) obračunava i plaća PDV po stopi od 25% zato što DHKP, HDP i HDKDM nisu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, premda su umjetničke strukovne udruge s navedenog popisa Ministarstva kulture i medija čiji članovi ostvaruju porezne olakšice prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak. Siguran smo da to nije bila namjera zakonodavca i stoga predlažem da se takvi diskriminatorni učinci ponište predloženom izmjenom i dopunom članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o PDV-u. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) na poticaj svojih članova koji su u sustavu PDV-a i ne uspijevaju ostvariti pravo na obračun i plaćanje snižene stope PDV-a od 13%, od 2019. godine traži dodatna tumačenja i objašnjenja institucija. U tim naporima, DHKP se više puta obratio Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu financija odnosno Poreznoj upravi i Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, no ni od jedne od navedenih institucija nije dobio nedvosmisleno tumačenje koje bi članovima DHKP-a omogućilo da obračunavaju i plaćaju PDV po sniženoj stopi od 13% te se diskriminatorna praksa nastavila do danas. Štoviše, u posljednjem odgovoru Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo od 18. lipnja 2024. (klasa 384-13/2024-001/0003, ur. br. 559-07/2-24-002) na Zamolbu za pojašnjenjem pojma članstva u organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koju je DHKP uputio DZIV-u 30. travnja 2024. godine, navodi se, uz ogradu da DZIV nije nadležan za tumačenje odredaba Zakona o PDV-u, da „iz članka 38. stavka 3. točke k) navedenog propisa proizlazi da se predmetna odredba odnosi isključivo na članove organizacija za kolektivno ostvarivanje prava“ – dakle samo na članove Društva hrvatskih književnika (DHK), Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHF), Hrvatskog društva skladatelja (HDS) i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP). Smatram da je ovdje predložena izmjena i dopuna članka 38. stavka 3. točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost nužna kako bi omogućila pravednu i nediskriminatornu primjenu snižene stope PDV-a od 13% na usluge i povezana autorska prava raznih kategorija umjetnika i nositelja prava. U sljedećem bi koraku na isti način bilo nužno unijeti izmjene i dopune u članak 47. stavak 2. točku k) Pravilnika o PDV-u.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
115	SAVEZ UDRUGA KLUBTURA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU	U Članak 44. Zakona o PDV-u predlaže se dodati novi stavak (točku 40.) koji glasi: 40. Uvoz i isporuka usluga i dobara kulturno-umjetničkog karaktera koje obavljaju ili primaju neprofitne kulturne organizacije, umjetničke udruge i ustanove registrirane za djelatnosti u kulturi, a koje nisu komercijalne naravi. Oslobođenje se primjenjuje na međunarodne umjetničke i kulturne usluge (izvedbe, edukaciju, rezidencije, istraživanja) i dobra izravno vezana uz projekte koji se ne provode radi ostvarivanja dobiti. Neprofitne kulturne organizacije su pravne osobe osnovane radi javnog interesa u kulturi, upisane u odgovarajući registar, koje višak prihoda ne raspodjeljuju članovima ili osnivačima. Obrazloženje: Trenutno neprofitne kulturne organizacije u Hrvatskoj plaćaju PDV na inozemne usluge, što značajno povećava troškove međunarodnih projekata i stavlja Hrvatsku u iznimku među OECD članicama. Većina OECD zemalja, te sve EU zemlje oslobađaju u nekom obliku kulturne usluge neprofitnih organizacija od PDV-a. Na taj način se potiče međunarodna kulturna suradnja, mobilnost umjetnika i održivost sektora, a ujedno se usklađuje hrvatski zakon s praksom OECD-a i europskim pravnim okvirom tj. s člankom 132. Direktive 2006/112/EZ. Kulturni sadržaji neprofitnih organizacija ne smatraju se konkurencijom onima komercijalne prirode, a ovakav zakon znanto bi unaprijedilo broj i kvalitetu projekata koje bi kulturne organizacije ostvarile u skladu s javnim interesom i bez nepotrebnog fiskalnog opterećenja.	Nije prihvaćen	Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da Zakon o porezu na dodanu vrijednost mora biti usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ, te njime nije moguće propisivati odredbe o oslobođenju od PDV-a koje nisu propisane navedenom Direktivom.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona