Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe (EU) 2022/869

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TIHOMIR KLEMENT PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869 Zakon o obnovi prirode u HRVATSKOJ koji tek treba usvojiti s dugorčnim ciljem do kako je ovdje navedeno do 2050 sa prijelaznim razdobljem 2040-2050, hitno uvesti izmjene u gospodarenju šumama na području Republike Hrvatske, a pogotovo a područjima gdje s njima gospodarske Hrvatske šume. Upravljanje Hrvatskih šuma se svodi prije svega na sječu, a tek onda na ostale oblike sadnja sijanje i održavanje. Ovim prijedlogom se također jasno ukazuje na potrebu očuvanja šumskih i ostalih staništa,Te stoga predlažem uvrštavanje Hitne izmjene u planu gospodarenja Hrvatskih šuma i trenutno obustavljanje svih prije svega pripremljenih šuma za čistu sječu, gdje su provedene radnje čišćenja šume s ostavljenim sto i višegodišnjim stablima. Oni su zastigurno akumulirali i vezali preko 300 tC/ha što bi iznosilo preko 1000 t Co2 /ha. a onda i na ostalim mlađim šumama. Stoga ne vidim zašto se stavlja naglasak prije svega na povečanje mrtvog drveta u šumama kada je akumulacija ugljika mrtvog drveta fiksna dok kod živog drveta ona se konstantno povečava i nakon njegovg prirodnog odumiranja opet će se postići isti efekt s ovim mrtvim drvom. Predlažem povećanje i zaštitu starih šuma prema principu prašuma gdje se ne provodi sjeća niti ikakav ili minimalan utjecaj čovjeka. Također predlažem i provedbu ovih mjera u što hitnijem postupku na razini Republike Hrvatske. Obzirom da i ovaj prijedlog upravo sugerira i poziva na hitno očuvanje gorenavedenih područja. Primljeno na znanje Gospodarenje šumama u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, odnosno Hrvatskih šuma, stoga ovo Ministarstvo ne može tumačiti propise koji uređuju gospodarenje šumama.Vezano uz pokazatelje obnove šumskih ekosustava koji su definirani člankom 12. Uredbe (EU) br. 2024/191 o obnovi prirode, među kojima su i pokazatelji "stojeće mrtvo drvo" i ležeće mrtvo drvo" radi se o pokazateljima koji dokazuju stupanj bioraznolikosti šumskih ekosustava, a s obzirom da su definirani samom Uredbom, direktno su primjenjivi u Republici Hrvatskoj.
2 UDRUGA BIOM PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažemo dodati u dijelu u kojem se utvrđuju tijela nadležna za provedbu Uredbe (EU) 2024/1991 i ovoga Zakona: "- tijelo državne uprave nadležno za poslove koji se odnose na zaštitu mora i pomorskog dobra." Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
3 BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BED PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlaže se da se u stavku (3) doda nova alineja koja glasi: "- prilikom donošenja prostornih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava uvažavanje i prioritetnu primjenu ciljeva utvrđenih Uredbom (EU) 2024/1991 o obnovi prirode." Nije prihvaćen U postupcima donošenja prostornih planova i sada se uvažavaju ciljevi utvrđeni Uredbom, kroz implementiranje odgovarajućih uvjeta i ograničenja, kao i kroz sudjelovanje u povjerenstvima u postupcima strateške procjene utjecaja prostornih planova na okoliš i prirodu, a koji postupak se provodi u svrhu donošenja prostornih planova.
4 BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BED PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Uključilti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra, te propisati njegove obveze u pogledu obnove morskih ekosustava, sukladno ciljevima i obvezama iz Uredbe o obnovi prirode. Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama.
5 UDRUGA HYLA PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA S obzirom na predloženu strukturu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a, postoji mogućnost da će se financiranje obnove prirode u značajnoj mjeri osiguravati i iz državnog proračuna, što bi moglo zahtijevati znatna proračunska sredstva. Predlaže se ili brisanje postojeće formulacije koja tvrdi da dodatna sredstva nisu potrebna ili njezina izmjena kako bi se precizno definiralo da će se osigurati potrebna financijska sredstva za provedbu Zakona kako bi se osigurala potpuna i pravovremena pprovedba Uredbe o obnovi prirode. Djelomično prihvaćen MZOZT za provedbu ovoga Zakona tijekom 2026. i 2027. planira određena sredstva u državnom proračunu u smislu pripreme i izrade nacionalnog plana obnove, no ona će biti unutar utvrđenih limita. Također, i druga nadležna TDU (MPUGDI i MPŠR) procjenjuju fiskalni učinak zakona u svom dijelu nadležnosti te će sveukupna propcjena financijskog učinka u obliku PFU obrasca biti upućena Ministarstvu financija u postupku pribavljanja mišljenja na zakon. Nadležna TDU u ovom koraku, obzirom da je svrha zakona utvrđivanje nadležnih tijela te nadležnosti i rokova za izradu i donošenje nacionalnog plana obnove, sagledavaju financijski učinak na razini potrebnih administrativnih i tehničkih kapaciteta za provedbu zakona i izradu nacionalnog plana obnove. Dodatne potrebe i mogućnosti financiranja konkretnih aktivnosti i mjera obnove, uključujući i korištenje sredstava iz fondova Europske unije i drugih izvora, detaljno će se razraditi tijekom izrade Nacionalnog plana obnove.
6 UDRUGA BIOM PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA S obzirom na predloženu strukturu novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a, postoji mogućnost da će se financiranje obnove prirode osiguravati iz državnog proračuna, što bi zahtijevalo značajna proračunska sredstva. Predlaže se brisanje ove točke ili precizno definiranje da će biti osigurana potrebna financijska sredstva, uključujući mogućnost povećanja udjela sufinanciranja iz državnog proračuna, prema potrebi. Djelomično prihvaćen MZOZT za provedbu ovoga Zakona tijekom 2026. i 2027. planira određena sredstva u državnom proračunu u smislu pripreme i izrade nacionalnog plana obnove, no ona će biti unutar utvrđenih limita. Također, i druga nadležna TDU (MPUGDI i MPŠR) procjenjuju fiskalni učinak zakona u svom dijelu nadležnosti te će sveukupna propcjena financijskog učinka u obliku PFU obrasca biti upućena Ministarstvu financija u postupku pribavljanja mišljenja na zakon. Nadležna TDU u ovom koraku, obzirom da je svrha zakona utvrđivanje nadležnih tijela te nadležnosti i rokova za izradu i donošenje nacionalnog plana obnove, sagledavaju financijski učinak na razini potrebnih administrativnih i tehničkih kapaciteta za provedbu zakona i izradu nacionalnog plana obnove. Dodatne potrebe i mogućnosti financiranja konkretnih aktivnosti i mjera obnove, uključujući i korištenje sredstava iz fondova Europske unije i drugih izvora, detaljno će se razraditi tijekom izrade Nacionalnog plana obnove.
7 BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BED PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Potrebno je ostaviti mogućnost za financiranje ovih aktivnosti i iz nacionalnih sredstava s obzirom da najave u Višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Djelomično prihvaćen MZOZT za provedbu ovoga Zakona tijekom 2026. i 2027. planira određena sredstva u državnom proračunu u smislu pripreme i izrade nacionalnog plana obnove, no ona će biti unutar utvrđenih limita. Također, i druga nadležna TDU (MPUGDI i MPŠR) procjenjuju fiskalni učinak zakona u svom dijelu nadležnosti te će sveukupna propcjena financijskog učinka u obliku PFU obrasca biti upućena Ministarstvu financija u postupku pribavljanja mišljenja na zakon. Nadležna TDU u ovom koraku, obzirom da je svrha zakona utvrđivanje nadležnih tijela te nadležnosti i rokova za izradu i donošenje nacionalnog plana obnove, sagledavaju financijski učinak na razini potrebnih administrativnih i tehničkih kapaciteta za provedbu zakona i izradu nacionalnog plana obnove. Dodatne potrebe i mogućnosti financiranja konkretnih aktivnosti i mjera obnove, uključujući i korištenje sredstava iz fondova Europske unije i drugih izvora, detaljno će se razraditi tijekom izrade Nacionalnog plana obnove.
8 BRANKA ŠPANIČEK PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA S obzirom da EU budžet za 2028-2034 ne sadrži konkretni program za financiranje ovih planova obnove, poželjno je ostaviti mogućnost da se neke od aktivnosti, ili sufinanciranje nekih od aktivnosti odvija iz nacionalnih sredstava. Djelomično prihvaćen MZOZT za provedbu ovoga Zakona tijekom 2026. i 2027. planira određena sredstva u državnom proračunu u smislu pripreme i izrade nacionalnog plana obnove, no ona će biti unutar utvrđenih limita. Također, i druga nadležna TDU (MPUGDI i MPŠR) procjenjuju fiskalni učinak zakona u svom dijelu nadležnosti te će sveukupna propcjena financijskog učinka u obliku PFU obrasca biti upućena Ministarstvu financija u postupku pribavljanja mišljenja na zakon. Nadležna TDU u ovom koraku, obzirom da je svrha zakona utvrđivanje nadležnih tijela te nadležnosti i rokova za izradu i donošenje nacionalnog plana obnove,sagledavaju financijski učinak na razini potrebnih administrativnih i tehničkih kapaciteta za provedbu zakona i izradu nacionalnog plana obnove. Dodatne potrebe i mogućnosti financiranja konkretnih aktivnosti i mjera obnove, uključujući i korištenje sredstava iz fondova Europske unije i drugih izvora, detaljno će se razraditi tijekom izrade Nacionalnog plana obnove.
9 UDRUGA BIOM PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1991 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 24. LIPNJA 2024. O OBNOVI PRIRODE I IZMJENI UREDBE (EU) 2022/869, II. NADLEŽNA TIJELA I NJIHOVI POSLOVI Predlaže se dopuniti članak 5. novim stavkom (4) kojim bi se među nadležna tijela uključilo tijelo državne uprave nadležno za zaštitu mora i pomorskog dobra, te propisale njegove obveze u pogledu obnove morskih ekosustava, sukladno ciljevima i obvezama iz Uredbe o obnovi prirode. Obrazloženje: Budući da Uredba obuhvaća obvezu obnove najmanje 20 % morskih područja do 2030. godine, nužno je osigurati institucionalni okvir i jasno definirane nadležnosti za provedbu mjera koje se odnose na morska i obalna područja. Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
10 UDRUGA HYLA Nadležna tijela, Članak 4. U Članku 4. Nacrta prijedloga zakona navedena su nadležna tijela za provedbu Uredbe (EU) 2024/1991. S obzirom na to da Uredba postavlja obvezujući cilj obnove koji obuhvaća najmanje 20 % morskih područja EU-a do 2030. godine , a u Članku 5. se detaljno razrađuju poslovi vezani uz obnovu morskih ekosustava, predlaže se dopuna popisa nadležnih tijela. Kako bi se osigurala sveobuhvatna i učinkovita provedba mjera koje se odnose na morska područja, predlaže se u Članak 4. dodati i "tijelo državne uprave nadležno za poslove koji se odnose na zaštitu mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra. Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
11 UDRUGA BIOM Nadležna tijela, Članak 4. S obzirom na to da cilj i obveza obnove, u skladu s Uredbom o obnovi prirode, zajednički obuhvaća najmanje 20 % morskih područja do 2030. godine, predlaže se da se među nadležna tijela doda i "tijelo državne uprave nadležno za poslove koji se odnose na zaštitu mora i pomorskog dobra". Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
12 BRANKA ŠPANIČEK Nadležna tijela, Članak 4. Uredba o obnovi ima i cilj obnove najmanje 20 % morskih područja do 2030. godine. S obzirom na to, ovdje nedostaje uključenost tijela državne uprave nadležno za poslove koji se odnose na zaštitu mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra te koordinacija i opis uključenosti istog tijela u daljnjim člancima irelevantnim stavcima. Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
13 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Nadležna tijela, Članak 4. Članak 4. Prijedloga Zakona navodi tijela nadležna za provedbu Uredbe (EU) 2024/1991 i ovoga Zakona. Međutim, u popisu nije navedeno tijelo državne uprave nadležno za poslove pomorstva (Uprava sigurnosti plovidbe), koje ima ključnu ulogu u zaštiti ciljnih morskih staništa, osobito u kontekstu regulacije sidrenja. Slobodno sidrenje plovila jedan je od značajnijih pritisaka na morska i priobalna staništa te često uzrokuje fizička oštećenja morskog dna. Takva oštećenja posebno ugrožavaju osjetljive livade morskih cvjetnica (poput posidonije), koraligenske zajednice, infralitoralne alge i druge vrijedne stanišne tipove. Posljedice uključuju gubitak staništa, smanjenje bioraznolikosti i narušavanje funkcionalnosti morskog ekosustava. U mnogim slučajevima, štete nastale sidrenjem su ireverzibilne, a proces obnove staništa iznimno je dugotrajan i složen. Sektor pomorstva nadležan je, između ostalog, za sigurnost plovidbe (uključujući sidrenje), upravljanje pomorskim dobrom u zaštićenim područjima, te zaštitu i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša. Unutar postojećeg zakonodavnog okvira već postoje mehanizmi koji omogućuju ograničavanje sidrenja iznad osjetljivih staništa, no njihova primjena u praksi još nije zaživjela. Stoga predlažemo da se u Članak 4. uvrsti i tijelo državne uprave nadležno za poslove pomorstva kao jedno od nadležnih tijela za provedbu ovog Zakona. Njihovo uključivanje ključno je za učinkovitu provedbu mjera obnove i dugoročno očuvanje morskih staništa i bioraznolikosti. Nije prihvaćen U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
14 UDRUGA HYLA Nadležna tijela, Članak 5. U postojećem tekstu Nacrta prijedloga zakona, u Članku 5. stavku (3), stoji da tijelo nadležno za poslove prostornoga uređenja "potiče trend povećanja ukupnog nacionalnog područja urbanih zelenih površina...". Smatramo da je izraz "potiče" preslab i ne definira jasno obvezu postizanja rezultata koja proizlazi iz Uredbe (EU) 2024/1991. Termin "poticati" implicira obvezu sredstva, odnosno obvezu ulaganja truda, ali ne i jamstvo ostvarenja cilja. S obzirom na to da Uredba postavlja konkretne ciljeve za zaustavljanje gubitka i osiguravanje stalnog porasta urbanih zelenih površina i krošnji stabala, nužno je da nacionalni zakonodavni okvir preuzme tu obvezu na jasan i nedvosmislen način. Korištenjem izraza "osigurava" uspostavlja se obveza rezultata, čime se nadležno tijelo izravno zadužuje za postizanje vidljivog i mjerljivog napretka. Ova izmjena ključna je za učinkovitu provedbu Uredbe i sprječavanje situacija u kojima bi se ciljevi mogli smatrati ispunjenima samim poduzimanjem poticajnih mjera, bez obzira na njihov ishod. Predlaže se izmjena izraza "potiče trend povećanja" u "osigurava trend povećanja", tako da odredba u cijelosti glasi: "osigurava trend povećanja ukupnog nacionalnog područja urbanih zelenih površina iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1991 i trend povećanja prekrivenosti gradova krošnjama stabala iz članka 8. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1991, dok se ne postigne zadovoljavajuća razina te mjeri navedene trendove." Nije prihvaćen Budući da je u osiguravanju traženog potrebno ostvariti zakonske pretpostavke načina osiguravanja i provjere osiguranog u legislativi iz područja prostornoga uređenja, cijenimo da, dok se to ne ostvari, nije moguće uvoditi pojam osiguravanja u ovom kontekstu.
15 UDRUGA HYLA Nadležna tijela, Članak 5. U Članku 5. stavku 1. Nacrta prijedloga zakona, u dijelu koji se odnosi na poslove tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode, predlaže se izmjena izraza "nastoji osigurati" u izraz "osigurava" uspostavu mjera sukladno članku 4. stavku 12. Uredbe (EU) 2024/1991 itd. Postojeća formulacija "nastoji osigurati" definira obvezu sredstva, što znači da je nadležno tijelo dužno samo pokušati ili težiti ostvarenju cilja, ali ne jamči njegov ishod. S druge strane, izraz "osigurava" nameće obvezu rezultata, što je znatno jača i preciznija pravna obveza koja zahtijeva postizanje definiranog cilja. Cilj ove odredbe sprečavanje je znatnog pogoršanja stanja vrijednih stanišnih tipova te je ključno da obveza nadležnog tijela bude nedvosmislena i imperativna. Korištenje blažeg izraza "nastoji osigurati" moglo bi oslabiti provedbu same Uredbe i stvoriti pravnu nesigurnost u pogledu odgovornosti. Stoga se predlaže korištenje izraza "osigurava" kako bi se osigurala potpuna usklađenost s ciljevima Uredbe o obnovi prirode i uspostavila jasna odgovornost nadležnog tijela za postizanje rezultata. Nije prihvaćen Predmetni tekst preuzet je iz službenog prijevoda Uredbe (EU) 2024/1991, čiji članak 4. stavak 12. izričito koristi formulaciju „nastoji". Upotreba izraza „osigurava” bila bi materijalno različita od izričaja Uredbe i mogla bi dovesti do odstupanja u tumačenju njezinih odredbi.
16 UDRUGA BIOM Nadležna tijela, Članak 5. Predlaže se da se u stavku (3) alineji "- potiče trend povećanja ukupnog nacionalnog područja urbanih zelenih površina iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1991 i trend povećanja prekrivenosti gradova krošnjama stabala iz članka 8. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1991, dok se ne postigne zadovoljavajuća razina te mjeri navedene trendove" zamijeni izraz "potiče trend povećanja" u "osigurava trend povećanja", tako da odredba glasi: "osigurava trend povećanja ukupnog nacionalnog područja urbanih zelenih površina iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2024/1991 i trend povećanja prekrivenosti gradova krošnjama stabala iz članka 8. stavka 3. Uredbe (EU) 2024/1991, te mjeri navedene trendove." Nije prihvaćen Budući da je u osiguravanju traženog potrebno ostvariti zakonske pretpostavke načina osiguravanja i provjere osiguranog u legislativi iz područja prostornoga uređenja, cijenimo da, dok se to ne ostvari, nije moguće uvoditi pojam osiguravanja u ovom kontekstu.
17 UDRUGA BIOM Nadležna tijela, Članak 5. Predlaže se da se u stavku (3) doda nova alineja koja glasi: "- prilikom donošenja prostornih planova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurava uvažavanje i prioritetnu primjenu ciljeva utvrđenih Uredbom (EU) 2024/1991 o obnovi prirode." Nije prihvaćen U postupcima donošenja prostornih planova i sada se uvažavaju ciljevi utvrđeni Uredbom, kroz implementiranje odgovarajućih uvjeta i ograničenja, kao i kroz sudjelovanje u povjerenstvima u postupcima strateške procjene utjecaja prostornih planova na okoliš i prirodu, a koji postupak se provodi u svrhu donošenja prostornih planova.
18 UDRUGA BIOM Nadležna tijela, Članak 5. U stavku 1, čl. 5., alineji "- utvrđuje izuzeće od zahtjeva za dostupnošću manje štetnih alternativnih rješenja za planove i projekte čija je isključiva svrha nacionalna obrana te koordinira i potiče uspostavu mjera, koliko je to razumno i izvedivo, kojima se nastoji ublažiti utjecaj tih planova i projekata na stanišne tipove sukladno članka 7. stavka 2. podstavka 2. Uredbe (EU) 2024/1991" predlaže se precizirati izraz "koliko je to razumno i izvedivo", jer je preopćenit i može dovesti do različitih tumačenja. Potrebno je jasnije odrediti kriterije prema kojima se procjenjuje razumnost i izvedivost uspostave mjera ublažavanja utjecaja. Nije prihvaćen Predmetni tekst preuzet je iz službenog prijevoda Uredbe (EU) 2024/1991, čiji članak 7. stavak 2. podstavak 2. izričito propisuje korištenje izraza „koliko je to razumno i izvedivo”. Predložena izmjena u nacionalnom propisu bilo bi odstupanje od izvorne formulacije iz Uredbe i mogla bi dovesti do odstupanja u tumačenju njezinih odredbi.
19 UDRUGA BIOM Nadležna tijela, Članak 5. U stavku 1, čl. 5., alineji "- koordinira i nastoji osigurati uspostavu mjera sukladno članku 5. stavku 10. Uredbe (EU) 2024/1991 s ciljem sprečavanja znatnog pogoršanja površina na kojima se pojavljuju stanišni tipovi navedeni u Prilogu II. Uredbe (EU) 2024/1991 i koje su u dobrom stanju ili su potrebne za postizanje ciljeva obnove utvrđenih u članku 5. stavku 14. Uredbe (EU) 2024/1991, uzimajući u obzir izuzeća od primjene članka 5. stavka 10. propisana člankom 5. stavcima 12. i 13. Uredbe (EU) 2024/1991" predlaže se izmjena izraza "nastoji osigurati" u "osigurava" tako da glasi: "- koordinira i osigurava uspostavu mjera sukladno članku 5. stavku 10. Uredbe (EU) 2024/1991 s ciljem sprečavanja znatnog pogoršanja površina na kojima se pojavljuju stanišni tipovi navedeni u Prilogu II. Uredbe (EU) 2024/1991 i koje su u dobrom stanju ili su potrebne za postizanje ciljeva obnove utvrđenih u članku 5. stavku 14. Uredbe (EU) 2024/1991, uzimajući u obzir izuzeća od primjene članka 5. stavka 10. propisana člankom 5. stavcima 12. i 13. Uredbe (EU) 2024/1991." Nije prihvaćen Formulacija s rječju „nastoji” preuzeta je iz službenog prijevoda Uredbe (EU) 2024/1991, članka 5. stavka 10. Predložena izmjena u nacionalnom propisu bilo bi odstupanje od izvorne formulacije iz Uredbe i mogla bi dovesti do odstupanja u tumačenju njezinih odredbi.
20 UDRUGA BIOM Nadležna tijela, Članak 5. U stavku 1, čl. 5., alineji "- koordinira i nastoji osigurati uspostavu mjera sukladno članku 4. stavku 12. Uredbe (EU) 2024/1991 s ciljem sprečavanja znatnog pogoršanja površina na kojima se pojavljuju stanišni tipovi navedeni u Prilogu I. Uredbe (EU) 2024/1991 i koje su u dobrom stanju ili su potrebne za postizanje ciljeva obnove utvrđenih u članku 4. stavku 17. Uredbe (EU) 2024/1991, uzimajući u obzir izuzeća od primjene članka 4. stavka 12. propisana člankom 4. stavcima 15. i 16. Uredbe (EU) 2024/1991" predlaže se izmjena izraza "nastoji osigurati" u "osigurava" tako da glasi: "koordinira i osigurava uspostavu mjera sukladno članku 4. stavku 12. Uredbe (EU) 2024/1991 s ciljem sprečavanja znatnog pogoršanja površina na kojima se pojavljuju stanišni tipovi navedeni u Prilogu I. Uredbe (EU) 2024/1991 i koje su u dobrom stanju ili su potrebne za postizanje ciljeva obnove utvrđenih u članku 4. stavku 17. Uredbe (EU) 2024/1991, uzimajući u obzir izuzeća od primjene članka 4. stavka 12. propisana člankom 4. stavcima 15. i 16. Uredbe (EU) 2024/1991." U stavku 1, čl. 5, alineji "- koordinira uspostavu mjera obnove morskih ekosustava sukladno članku 5. stavcima 1.-6. i 8. Uredbe (EU) 2024/1991" predlaže se uspostava sukoordinacije s tijelom državne uprave nadležnim za poslove zaštite mora i pomorskog dobra u provedbi mjera obnove morskih ekosustava sukladno članku 5. stavcima 1.–6. i 8. Uredbe (EU) 2024/1991. Nije prihvaćen Vezano uz prvu primjedbu na čl. 5. st. 1. napominjemo da je predmetni tekst preuzet iz službenog prijevoda Uredbe (EU) 2024/1991, čiji članak 4. stavak 12. izričito koristi formulaciju „nastoji". Upotreba izraza „osigurava” bila bi materijalno različita od izričaja Uredbe i mogla bi dovesti do odstupanja u tumačenju njezinih odredbi. Vezano uz drugu primjdbu na čl. 5. st. 1. ponavljamo već prethodno dan odgovor vezano uz nadležnost Ministarstva mora, prometa i infrstrukture. U samom Zakonu o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 o obnovi prirode Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije prepoznato kao nadležno tijelo, jer se prilikom definiranja nadležnosti za pokretanje i provedbu konkretnih mjera – npr. obnove kopnenih i morskih stanišnih tipova i vrsta definiranih prilozima I. i II. Uredbe (nadležnost MZOZT), odnosno mjerama obnove poljoprivrednih i šumskih ekosustava (nadležnost MPŠR) te ozelenjavanjem urbanih sredina (nadležnost MPUGDI) nije naišlo na mjere iz isključive nadležosti ovog Ministarstva. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će aktivno sudjelovati u izradi nacionalnog plana obnove prirode, a uz to će, kao i do sada, obavljati poslove zaštite mora, otoka i priobalja te pomorskog dobra sukladno resornim propisima i međunarodnim konvencijama
21 BRANKA ŠPANIČEK Nadležna tijela, Članak 5. U stavku 1, Čl.5 navedeno je da "Tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i upravljanje vodama u okviru svoga djelokruga ...koordinira i nastoji osigurati... - potrebno je zamijeniti izraz "nastoji osigurati" sa "osigurava". Isto tako, u istom stavku je navedeno da ovo tijelo "utvrđuje izuzeće od zahtjeva za dostupnošću manje štetnih alternativnih rješenja za planove i projekte čija je isključiva svrha nacionalna obrana te koordinira i potiče uspostavu mjera, koliko je to razumno i izvedivo, kojima se nastoji ublažiti utjecaj tih planova i projekata na stanišne tipove sukladno članka 7. stavka 2. podstavka 2. Uredbe (EU) 2024/1991". Potrebno je jasnije definirati što se podrazumijeva pod "razumno i izvedivo" kako bi se ostavilo što manje prostora za različita tumačenja ovih izraza. U stavku 3, Čl. 5 potrebno je osigurati da se ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2024/1991 o obnovi prirode uvaže i u prostornim planovima regionalne i lokalne razine. Nije prihvaćen Vezano za predloženu izmjenu za članak 5., stavak 1. napominjemo da je predmetni tekst preuzet iz službenog prijevoda Uredbe (EU) 2024/1991, čiji članak 4. stavak 12. izričito koristi formulaciju „nastoji". Upotreba izraza „osigurava” bila bi materijalno različita od izričaja Uredbe i mogla bi dovesti do odstupanja u tumačenju njezinih odredbi. U dijelu prijedloga vezanim za pojašnjenje termina "razumno i izvedivo" napominjemo da je predmetni tekst upreuzet iz službenog prijevoda Uredbe (EU) 2024/1991, čiji članak 7. stavak 2. podstavak 2. izričito propisuje korištenje izraza „koliko je to razumno i izvedivo”. Predložena izmjena u nacionalnom propisu bilo bi odstupanje od izvorne formulacije iz Uredbe i mogla bi dovesti do odstupanja u tumačenju njezinih odredbi. Vezano uz primjedbu na čl. 5. st. 3. ponavljamo već prethodno dan odgovor: U postupcima donošenja prostornih planova i sada se uvažavaju ciljevi utvrđeni Uredbom, kroz implementiranje odgovarajućih uvjeta i ograničenja, kao i kroz sudjelovanje u povjerenstvima u postupcima strateške procjene utjecaja prostornih planova na okoliš i prirodu, a koji postupak se provodi u svrhu donošenja prostornih planova.
22 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Nadležna tijela, Članak 5. U stavku 3. članka 5. navedene su isključivo aktivnosti tijela državne uprave u vezi s urbanim zelenim površinama, krošnjama stabala i sadnjom drveća. Međutim, izostavljeni su drugi ključni aspekti prostornog planiranja, iako ono ima izravan utjecaj na zaštićena područja i područja ekološke mreže, kao i na obalna i morska područja. Upravo kroz prostorno planiranje moguće je spriječiti prostornu fragmentaciju, nasipavanja, betonizaciju i druge pritiske na prirodne vrijednosti. Prostorno planiranje definira način korištenja, uređenja i zaštite prostora te predstavlja temeljni alat za očuvanje prirodnih bogatstava i provedbu održivog razvoja. Važeći zakonodavni okvir već propisuje da se pri izradi planova koji obuhvaćaju morsko područje mora voditi računa o njegovim specifičnostima — uključujući postojeće i planirane djelatnosti, njihove učinke na okoliš, sigurnost plovidbe te očuvanje prirodnih resursa, uzimajući u obzir interakciju mora i kopna i utjecaj klimatskih promjena. Kroz prostorne planove županija i područja posebnih obilježja moguće je konkretno planirati mjere zaštite, uključujući i regulaciju sidrenja, što je osobito važno za očuvanje osjetljivih staništa poput livada morske cvjetnice Posidonia oceanica. Regulacija sidrenja ključna je za zaštitu bioraznolikosti, ali i za provedbu mjera obnove prirode. Zbog svega navedenog, predlažemo da se u djelokrug tijela državne uprave nadležnog za prostorno uređenje uključe i poslovi povezani s prostornim planiranjem u kontekstu zaštićenih područja te zaštite ciljnih staništa i vrsta područja ekološke mreže, kako bi se omogućila učinkovita i usklađena provedba mjera očuvanja i obnove prirode. Nije prihvaćen U djelokrugu tijela državne uprave nadležnog za prostorno uređenje već jesu uključeni i poslovi povezani s prostornim planiranjem u kontekstu zaštićenih područja te zaštite ciljnih staništa i vrsta područja ekološke mreže, samim tim što se u prostorne planove prilikom njihovog donošenja implementiraju uvjeti i ograničenja koja se odnose na navedeno, te kroz sudjelovanje u povjerenstvima u postupcima strateške procjene utjecaja prostornih planova na okoliš i prirodu, a koji postupak se provodi u svrhu donošenja prostornih planova, i procjene utjecaja na okoliš pojedinačnih zahvata, što je i preduvjet za izdavanje lokacijskih dozvola za zahvate za koje je procjena utjecaja propisana.
23 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE Nadležna tijela, Članak 5. Stavak 2. Članka 5. navodi poslove tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i akvakulturu. Međutim, navedeni poslovi odnose se isključivo na uspostavu mjera za poboljšanje bioraznolikosti poljoprivrednih i šumskih ekosustava, dok se ribarstvo i akvakultura uopće ne spominju. Neodrživo iskorištavanje morskih resursa i intenzivne ribolovne aktivnosti imaju značajan negativan utjecaj na morski ekosustav. Korištenje neselektivnih ribolovnih alata (npr. mreže stajaćice, mreže potegače, okružujuće mreže, itd.) i destruktivnih tehnika uzrokuje oštećenja ključnih staništa poput livada posidonije i grebena te ugrožava brojne vrste, uključujući osjetljive morske sisavce, kornjače, hrskavične ribe i morske ptice. Osim izravnog učinka na ciljne i ne-ciljne vrste, ovakav ribolov pridonosi gubitku staništa, smanjenju bioraznolikosti i narušavanju ravnoteže cijelog morskog ekosustava. Osim ribarstva, i akvakultura (posebno marikultura) može imati negativan utjecaj na morski okoliš, osobito ako nije prostorno planirana i vođena na održiv način. Pretjerano opterećenje hranjivim tvarima, onečišćenje vodnog stupca i sedimenta, širenje invazivnih i neautohtonih vrsta te gubitak prirodnih staništa uslijed postavljanja uzgajališta mogu uzrokovati degradaciju ekosustava i promjene u strukturi morskih zajednica. Takvi pritisci dodatno otežavaju provedbu mjera obnove i očuvanja ciljnih staništa i vrsta Ribolov u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže posebno je kompleksno pitanje jer zahtijeva usklađenu primjenu propisa iz sektora ribarstva i sektora zaštite prirode. U praksi u Hrvatskoj sustavna regulacija ribolova u tim područjima, a posebno u područjima ekološke mreže, još nije zaživjela, iako je ključna za učinkovitu obnovu morskih staništa i populacija. S obzirom na navedeno, predlažemo da se u članku 5. stavku 2. jasno navede kako tijelo državne uprave nadležno za ribarstvo i akvakulturu sudjeluje u uspostavljanju i provedbi mjera za obnovu prirode i u tim područjima. Takvo uključivanje nužno je kako bi se osigurala provedivost i učinkovitost mjera obnove koje se odnose na morske ekosustave, vrste i staništa pod pritiskom ribarstva i akvakulture. Djelomično prihvaćen Članak 5., stavak 2, predlažemo nadopuniti na način da se uključi nova alineja: "- koordinira mjere obnove u morskim ekosustavima u okviru Zajedničke ribarstvene politike, u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2024/1991"
24 UDRUGA HYLA Izrada i donošenje nacionalnog plane obnove, Članak 6. Pozdravljamo odredbu Članka 6. stavka (6) koja propisuje da se Nacionalni plan obnove izrađuje na otvoren, transparentan i uključiv način. Međutim, smatramo da je postojeća formulacija, koja se općenito poziva na "posebni propis", nedovoljno precizna za dokument od strateške važnosti kao što je Nacionalni plan obnove. S obzirom na dugoročni karakter plana koji obuhvaća razdoblje do 2050. godine i njegov značajan utjecaj na brojne sektore i cjelokupni prostor Republike Hrvatske, ključno je osigurati strukturirano, pravovremeno i sadržajno sudjelovanje javnosti u više faza. Uključivanje javnosti isključivo kroz jedno formalno savjetovanje na kraju procesa izrade, što je minimalni standard prema općim propisima, ne omogućava da javnost i dionici suštinski utječu na sadržaj plana. Kako bi se osigurala stvarna, a ne samo formalna participacija, potrebno je zakonom definirati ključne točke u procesu izrade plana u kojima je sudjelovanje javnosti obvezno. Predlažemo da se odredba Članka 6. stavka (6) dopuni kako bi se jasno definirale faze i načini uključivanja javnosti predčažemo: "(6) Izrada Nacionalnog plana obnove provodi se na otvoren, transparentan, uključiv i djelotvoran način. Uključivanje javnosti i zainteresirane javnosti osigurava se tijekom cjelokupnog postupka izrade, a obvezno obuhvaća najmanje dvije odvojene faze javnog savjetovanja: prvu fazu u ranom stadiju izrade, koja se odnosi na polazišta, ciljeve i obuhvat plana, te drugu fazu koja se odnosi na cjeloviti nacrt prijedloga Nacionalnog plana obnove. Svaka faza javnog savjetovanja provodi se sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje pitanje informiranja i sudjelovanja javnosti u pitanjima zaštite okoliša, a nadležna tijela mogu provesti i dodatne oblike uključivanja poput javnih tribina i ciljanih radionica s dionicima." Nije prihvaćen Predmetna obveza već je propisana Uredbom (EU) 2024/1991, člankom 14. stavkom 20. i člankom 15. stavkom 3. točkom (w), kojima se izravno uređuju zahtjevi za otvoren, transparentan, uključiv i djelotvoran postupak izrade nacionalnih planova obnove te pravodobno i djelotvorno sudjelovanje javnosti i dionika. S obzirom na izravnu primjenu Uredbe, nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom. Ističemo da je u skladu sa člankom 15. stavkom 3. točkom (w) jasno propisano da nacionalni plan obnove mora sadržavati "sažetak procesa izrade i uspostave nacionalnog plana obnove, uključujući informacije o sudjelovanju javnosti i načinu na koji su uzete u obzir potrebe lokalnih zajednica i dionika".
25 UDRUGA HYLA Izrada i donošenje nacionalnog plane obnove, Članak 6. Članak 6. stavak (2) Nacrta prijedloga zakona definira tijela koja sudjeluju u izradi Nacionalnog plana obnove, navodeći isključivo nadležna tijela državne uprave. Iako je njihova uloga ključna, smatramo da je ovakva formulacija preuska i ne odražava složenost i sveobuhvatnost procesa obnove prirode. Provedba Uredbe o obnovi prirode zahtijeva holistički pristup koji nadilazi djelokrug nekoliko ministarstava. Uspjeh Nacionalnog plana obnove ovisit će o suradnji s brojnim drugim sektorima (npr. energetika, turizam, promet, znanost i obrazovanje) te o aktivnom uključivanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, znanstvene i stručne zajednice, privatnog sektora i organizacija civilnog društva. Nadalje, sam Nacrt prijedloga zakona u stavku (6) istog članka propisuje da se Nacionalni plan obnove izrađuje na "otvoren, transparentan, uključiv i djelotvoran način koji omogućava uključivanje javnosti". Kako bi se taj princip dosljedno proveo, važno je da se obveza suradnje i uključivanja javnosti naglasi već na početku, u odredbi koja definira sudionike u izradi Plana. Predlaže se dopuniti članak 6. stavak (2) kako bi se eksplicitno navela potreba za suradnjom i uključivanjem šireg kruga dionika. Predloženi tekst stavka (2) glasi: "U izradi nacionalnog plana obnove sudjeluje nadležno tijelo iz članka 4. točke 1. ovoga Zakona i nadležna tijela iz članka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, uz suradnju drugih relevantnih sektora i uključivanje javnosti, u skladu s obvezama propisanim u članku 5. ovoga Zakona." Nije prihvaćen Smatramo da je odredbama članka 6. stavka 6.Nacrta prijedloga zakona dana jasna odrednica o uključivanju javnosti u izradu nacionalnog plana obnove koja u cijelosti uzima u obzir obvezu propisanu Uredbom (EU) 2024/1991, člankom 14. stavkom 20. te ne vidimo potrebu za izmjenom članka 6. stavka 2. Ističemo i to da je u skladu sa člankom 15. stavkom 3. točkom (w) jasno propisano da nacionalni plan obnove mora sadržavati "sažetak procesa izrade i uspostave nacionalnog plana obnove, uključujući informacije o sudjelovanju javnosti i načinu na koji su uzete u obzir potrebe lokalnih zajednica i dionika"
26 UDRUGA BIOM Izrada i donošenje nacionalnog plane obnove, Članak 6. Predlaže se dopuniti stavak 6. tako da se jasno definira način i frekventnost uključivanja javnosti u izradu Nacionalnog plana obnove te osiguravanje transparentnosti rada Radne skupine za izradu Nacionalnog plana obnove. Nije prihvaćen Predmetna obveza već je propisana Uredbom (EU) 2024/1991, člankom 14. stavkom 20. i člankom 15. stavkom 3. točkom (w), kojima se izravno uređuju zahtjevi za otvoren, transparentan, uključiv i djelotvoran postupak izrade nacionalnih planova obnove te pravodobno i djelotvorno sudjelovanje javnosti i dionika. S obzirom na izravnu primjenu Uredbe, nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom.
27 UDRUGA BIOM Izrada i donošenje nacionalnog plane obnove, Članak 6. Predlaže se dopuniti stavak 2 rečenicom: "U izradi nacionalnog plana obnove sudjeluje nadležno tijelo iz članka 4. točke 1. ovoga Zakona i nadležna tijela iz članka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, uz suradnju drugih relevantnih sektora i uključivanje javnosti, u skladu s obvezama propisanim u članku 5. ovoga Zakona." Nije prihvaćen Smatramo da je odredbama članka 6. stavka 6.Nacrta prijedloga zakona dana jasna odrednica o uključivanju javnosti u izradu nacionalnog plana obnove koja u cijelosti uzima u obzir obvezu propisanu Uredbom (EU) 2024/1991, člankom 14. stavkom 20. te ne vidimo potrebu za izmjenom članka 6. stavka 2. Ističemo i to da je u skladu sa člankom 15. stavkom 3. točkom (w) jasno propisano da nacionalni plan obnove mora sadržavati "sažetak procesa izrade i uspostave nacionalnog plana obnove, uključujući informacije o sudjelovanju javnosti i načinu na koji su uzete u obzir potrebe lokalnih zajednica i dionika". S obzirom na izravnu primjenu Uredbe, nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom.
28 BRODSKO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BED Izrada i donošenje nacionalnog plane obnove, Članak 6. Predlaže se dopuniti stavak rečenicom: "U izradi nacionalnog plana obnove sudjeluje nadležno tijelo iz članka 4. točke 1. ovoga Zakona i nadležna tijela iz članka 4. točaka 2. i 3. ovoga Zakona, uz suradnju drugih relevantnih sektora i uključivanje javnosti, u skladu s obvezama propisanim u članku 5. ovoga Zakona." Nije prihvaćen Smatramo da je odredbama članka 6. stavka 6.Nacrta prijedloga zakona dana jasna odrednica o uključivanju javnosti u izradu nacionalnog plana obnove koja u cijelosti uzima u obzir obvezu propisanu Uredbom (EU) 2024/1991, člankom 14. stavkom 20. te ne vidimo potrebu za izmjenom članka 6. stavka 2. Ističemo i to da je u skladu sa člankom 15. stavkom 3. točkom (w) jasno propisano da nacionalni plan obnove mora sadržavati "sažetak procesa izrade i uspostave nacionalnog plana obnove, uključujući informacije o sudjelovanju javnosti i načinu na koji su uzete u obzir potrebe lokalnih zajednica i dionika". S obzirom na izravnu primjenu Uredbe, nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom.
29 BRANKA ŠPANIČEK Izrada i donošenje nacionalnog plane obnove, Članak 6. Čl. 6, stavak 6 - potrebno je detaljnije definirati na koji način i u kojem obujmu će se uključivati javnost. Nije prihvaćen Predmetna obveza već je propisana Uredbom (EU) 2024/1991, člankom 14. stavkom 20. i člankom 15. stavkom 3. točkom (w), kojima se izravno uređuju zahtjevi za otvoren, transparentan, uključiv i djelotvoran postupak izrade nacionalnih planova obnove te pravodobno i djelotvorno sudjelovanje javnosti i dionika. S obzirom na izravnu primjenu Uredbe, nije potrebno dodatno propisivati ovim Zakonom.
30 UDRUGA BIOM V. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 11. Predlaže se uskladiti rok za donošenje pravilnika iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona s rokovima za izradu Nacionalnog plana obnove, kako bi pravilnik bio donesen dovoljno rano da omogući provedbu prvih nacionalnih planova obnove sukladno rokovima Uredbe (EU) o obnovi prirode (podnošenje nacrta planova do 1. rujna 2026., konačni nacionalni planovi obnove 2027.). Djelomično prihvaćen Donošenje pravilnika iz članka 7. stavka 1. Nacrta prijedloga zakona ovisi o donošenju provedbenih akata Komisije kojima se uspostavlja orijentacijski okvir za zadovoljavajuće razine pokazatelja iz članka 8. stavaka 2. i 3., članka 10. stavka 1. i članka 11. stavka 2. Uredbe, a sukladno članku 20. stavku 10. Uredbe (EU) 2024/1991. Komisija do 31. prosinca 2028. provedbenim aktima uspostavlja orijentacijski okvir za određivanje zadovoljavajućih razina stoga se rok za donošenje pravilnika ne može uskladiti s rokovima izrade nacionalnih planova obnove, budući da njegova izrada ovisi o prethodnim aktima Europske komisije. No imajući u vidu da provedbeni akti mogu biti doneseni i prije roka navedenog u Uredbi, predlažemo izmijeniti tekst članka 11. Nacrta prijedloga zakona da glasi: "Ministar će donijeti pravilnik iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od donošenja provedbenih akata Komisije iz članka 20. stavka 10. Uredbe (EU) 2024/1991." Time bismo se jasno vremenski vezali na donošenje provedbenih akata Komisije, uz razumni rok od šest mjeseci za izradu nacionalnog propisa.