Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Kao općeniti komentar članovi Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK ističu sljedeću problematiku te mole da se predmetno uskladi izmjenama i dopunama Zakona. Naime, potrebno je na odgovarajući način pravno urediti zastaru u odnosu na dobrovoljno mirovinsko osiguranje, s obzirom na porast broja mirovina koji se isplaćuju iz dobrovoljnih mirovinskih društava i dobnu strukturu korisnika mirovina u III. stupu te radi ujednačavanju pravnih instituta i pravne sigurnosti. U skladu s time dobrovoljna mirovinska društva su HANFA-i već komunicirali da su se kroz dugi niz godina vođenja registra članova dobrovoljnih fondova realizirale situacije gdje novčana sredstva nisu isplaćena bivšim članovima ili nasljednicima. Isto se još uvijek računovodstveno iskazuju kao obveza fonda iako je evidentno da se isplata nikad neće dogoditi. Tipični primjeri su: - iznos na osobnom računu je toliko nizak da nasljednici ne žele pokretati ostavinski postupak - sredstva na osobnom računu nisu raspoređena rješenjem o nasljeđivanju, a nasljednici ne žele pokretati postupak za naknadno pronađenu imovinu (najčešće zbog male vrijednosti imovine) - kada se radi o malim iznosima na osobnom računu i više nasljednika, svi ili neki od nasljednika komuniciraju društvu da može zadržati sredstva i da neće potraživati isplatu - bivšem članu je isplaćen DPS nakon prestanka članstva i ne dostavlja podatke o svom računu za plaćanje. Stoga je prijedlog članova Udruženja, da se propiše zastara novčanih potraživanja s osnove dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama, ali će se razmotriti prilikom budućih izmjena propisa. Dostavljenim prijedlozima nedostaju neki konkretniji podaci i analize o kojim iznosima se radi i koliko takvih slučajeva ima te koji bi bili efekti prihvaćanja ovakvih prijedloga.
2 MIRO OPAČAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Prošireni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima 1. Uvođenje posebnih poticaja za osobe s invaliditetom • Novi članak: „Članovima fonda koji imaju utvrđeni invaliditet (najmanje 60 % tjelesnog oštećenja) država uplaćuje dodatnih 20 % na iznos njihovih doprinosa u dobrovoljni mirovinski fond, neovisno o poticajnim sredstvima iz članka XX ovoga Zakona.“ • Cilj: osigurati da gluhe i druge osobe s invaliditetom akumuliraju veću mirovinsku štednju. 2. Pravo na komunikacijski pristup • Izmjena članka o pravima članova fonda: „Član fonda koji je gluh, nagluh ili gluhoslijep ima pravo na komunikacijskog posrednika pri svim postupcima u vezi s članstvom u fondu. Troškove komunikacijskog posrednika snosi mirovinsko društvo.“ • Time se prebacuje odgovornost s pojedinca na instituciju, što uklanja financijske barijere. 3. Pristupačna informacijska infrastruktura • Obveza fondova: • Sve informacije (prospekti, izvještaji, obrasci, ugovori) moraju biti dostupne i u video obliku s titlovima i/ili znakovnim jezikom. • Web-stranice fondova moraju biti usklađene s WCAG 2.2 standardima pristupačnosti. • Novi članak: „Mirovinska društva dužna su osigurati da sve informacije i usluge budu dostupne članovima fonda s invaliditetom u pristupačnom obliku, uključujući video materijale sa znakovnim jezikom i titlovima.“ 4. Poseban režim isplate • Dopuna članka o isplatama: „Članovi fonda koji imaju status osobe s invaliditetom imaju pravo na raniju isplatu mirovinske štednje, s navršenih 50 godina života, ili u slučaju potrebe za financiranjem medicinskih pomagala i osobne asistencije.“ • Ovo rješenje već postoji u nekim EU državama (npr. Njemačka i Austrija dopuštaju ranije raspolaganje štednjom u slučaju invaliditeta). 5. Edukacija osoblja mirovinskih društava • Novi članak: „Mirovinska društva dužna su osigurati da najmanje jedan zaposlenik na prodajnim i korisničkim mjestima ima osnovno znanje hrvatskog znakovnog jezika ili bude osposobljen za komunikaciju s gluhim osobama.“ • Cilj: ukloniti barijere u direktnoj komunikaciji. 6. Financijska pismenost i edukacija gluhih osoba • Ministarstvo financija i Hanfa dužni su, u suradnji s udrugama gluhih, provoditi posebne programe financijske pismenosti na znakovnom jeziku. • Uvesti obavezne edukativne radionice za mlade gluhe osobe o mirovinskoj štednji, kao dio nacionalnog programa financijske pismenosti. Primjeri iz EU • Njemačka (Riester Rente) – dodatne državne subvencije za roditelje djece s invaliditetom. • Austrija – povoljnije porezne olakšice za osobe s invaliditetom. • Slovenija – zakon predviđa dodatke za invalidske mirovine i mogućnost ranije isplate štednje. Ovi primjeri mogu poslužiti kao model za hrvatski zakon. Obrazloženje 1. Socijalna inkluzija – osobe s oštećenjem sluha i druge osobe s invaliditetom suočavaju se s većim preprekama na tržištu rada, pa često uplaćuju manje u fondove. Državni poticaji i olakšice pomažu u smanjenju te nejednakosti. 2. Financijska sigurnost – dodatna sredstva i pravo na raniju isplatu osiguravaju dostojanstvenu starost i veću neovisnost. 3. Pristupačnost – bez komunikacijske podrške gluhe osobe su isključene iz financijskog sustava. 4. Usklađenost s UN-ovom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) – Hrvatska je ratificirala konvenciju i obvezna je osigurati ravnopravan pristup svim javnim i privatnim uslugama.   I. Ustavna osnova za donošenje zakona Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbama članka 57. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, prema kojem država osobitu skrb posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovoj uključenosti u društveni i gospodarski život. II. Razlozi za donošenje zakona Osobe s invaliditetom, uključujući gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe, u značajno su nepovoljnijem položaju u odnosu na druge građane prilikom uključivanja u sustav dobrovoljne mirovinske štednje. Glavni problemi su: • financijski: niže prosječne plaće, viša stopa nezaposlenosti i manja mogućnost kontinuiranih uplata u fondove; • komunikacijske barijere: nedostatak prilagođenih informacija, tumača znakovnog jezika i dostupnih materijala; • administrativne prepreke: složen postupak pristupanja fondu i ostvarivanja prava; • neadekvatna regulacija: zakon ne prepoznaje posebne potrebe gluhih osoba i drugih osoba s invaliditetom. Ovim se izmjenama osigurava uključenost, jednakost i dostupnost dobrovoljne mirovinske štednje svim građanima, u skladu s načelom socijalne pravde. III. Ciljevi zakona 1. Financijska sigurnost – osigurati dodatne državne poticaje osobama s invaliditetom, kako bi akumulirali dostatnu štednju za starost. 2. Jednak pristup – ukloniti komunikacijske i administrativne barijere kroz pravo na komunikacijskog posrednika, pristupačne materijale i raniju isplatu štednje. 3. Usklađenost s međunarodnim obvezama – zakon se usklađuje s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koju je Republika Hrvatska ratificirala 2007. godine. 4. Povećanje financijske pismenosti – uvođenje edukacija na hrvatskom znakovnom jeziku i drugih prilagođenih formata. IV. Učinci zakona 1. Gospodarski učinci • Kratkoročno će država izdvojiti dodatna sredstva za poticaje osobama s invaliditetom (procjena: do 5 milijuna eura godišnje). • Dugoročno, povećana osobna štednja smanjit će pritisak na državni proračun u segmentu socijalnih naknada. 2. Socijalni učinci • Gluhe i druge osobe s invaliditetom ostvarit će bolji mirovinski standard. • Povećat će se njihova uključenost i povjerenje u financijski sustav. 3. Usklađenost s europskim praksama • Njemačka: sustav „Riester Rente“ predviđa posebne subvencije za obitelji i osobe s invaliditetom. • Austrija: osigurava porezne olakšice i povoljnije uvjete za osobe s invaliditetom u mirovinskim shemama. • Slovenija: dopušta raniju isplatu mirovinske štednje osobama s invaliditetom. Hrvatska ovim izmjenama slijedi pozitivne primjere država članica EU. 4. Učinci na ljudska prava • Zakon izravno doprinosi zaštiti i promicanju prava osoba s invaliditetom, osobito prava na jednak pristup uslugama, pristupačnost i socijalnu sigurnost. V. Financijska sredstva potrebna za provedbu zakona Za provedbu ovoga Zakona potrebna su sredstva iz državnog proračuna u vidu dodatnih poticaja za osobe s invaliditetom. Precizan iznos odredit će se godišnjim proračunom, a Ministarstvo financija i Hanfa pratit će učinke. VI. Nacrt prijelaznih i završnih odredbi • Mirovinska društva dužna su u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona osigurati pristupačne materijale i najmanje jednog zaposlenika osposobljenog za komunikaciju s gluhim osobama. • Ministarstvo financija u suradnji s udrugama gluhih izradit će smjernice za provedbu programa financijske pismenosti najkasnije u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom prijedlogu. Prijedlog nije predmet ovoga Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama, ali će se razmotriti prilikom budućih izmjena propisa.