Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Zakon o prostornom uređenju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | OIEH predlaže dodavanje novog poglavlja 4.3.4. OBNOVA KAPACITETA VJETROELEKTRANA i s tim u vezi dopunu novim člankom 58. kako slijedi: (1) Obnova kapaciteta vjetroelektrana dozvoljena je unutar prostora obuhvata zahvata postojeće vjetroelektrane određenog lokacijskom dozvolom i/ili energetskim odobrenjem, pod sljedećim uvjetima: 1. udaljenost između lokacije postojećeg i planirane lokacije novog vjetroagregata ne smije biti veća od trostruke visine novog vjetroagregata, 2. dozvoljena obnova obuhvaća povećanje snage i/ili povećanje dimenzija vjetroagregata, uz zadržavanje ili smanjenje ukupnog broja vjetroagregata, 3. ako se obnova kapaciteta radi na način da se povećava snaga ili učinkovitost vjetroagregata, bez povećanja vanjskih gabarita, ispituju se samo štetni utjecaji na okoliš uzrokovani bukom temeljem posebnog propisa. Obrazloženje: Predlažemo da se ovim zakonom uredi specifičan postupak kroz koji prolaze OIE elektrane, prvenstveno vjetroelektrane, kada zbog dotrajalosti svojih strojeva (turbina za proizvodnju električne energije) moraju iste zamijeniti s novima. U tom smislu predlaže se u članak 19. (pojmovnik) uvesti definicija pojma „obnova kapaciteta“, koja definicija je modelirana po uzoru na istu definiciju iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a ovim novim člankom 58. detaljnije bi se uredio ovaj postupak. Obnova kapaciteta je postupak koji je u tehničko-funkcionalnom smislu isti kao obnova proizvodnih pogona u bilo kojem drugom tvorničkom pogonu, ali uz specifičnost koju donosi činjenica da su kod vjetroelektrane strojevi za proizvodnju (vjetroagregati) nisu smješteni unutar nekog proizvodnog (tvorničkog) prostora, već sami predstavljaju građevinski objekt za koji se izdaju dozvole. Stoga je postupak koji kod obnove svojih proizvodnih strojeva prolazi vjetroelektrana složeniji nego ekvivalentan postupak zamjene strojeva u tvornici i na njega u bitnom utječu propisi o prostornom uređenju. Kada bilo koja druga tvornica planira zamjenu dotrajalih/zastarjelih strojeva i alata, novi strojevi se jednostavno mogu instalirati u postojeće proizvodne prostore, bez da to postane postupak za koji se mora provjeravati usklađenost s prostornim uvjetima, jer su strojevi smješteni unutar u zatvorenog tvorničkog prostora. No kada se naručuju novi vjetroagregati, oni dolaze zajedno sa novim vjetrostupovima kao integralna cjelina, te ih treba nanovo postaviti umjesto starih vjetroagregata i stupova, a stare stupove u pravilu neće biti moguće ponovno iskoristiti. Pri tome se vjetroagregati i stupovi postavljaju izravno u prostor, a ne u neki tvornički pogon, te stoga ta tehnička cjelina postaje predmetom provjere usklađenosti s prostornom-planskim uvjetima. Ova problematika već je uočena u drugim zemljama EU, naročito u SR Njemačkoj, te je SR Njemačka usvojila posebna pravila za tzv. repowering, odnosno obnovu kapaciteta kako se taj proces naziva na hrvatskom jeziku (npr. članak 16b Section 16b Bundes-Immissionsschutzgesetz – Savezni zakon o zaštiti od imisija i dr.). Odredbe koje se predlažu u ovom članku 58. su u bitnom preslikale rješenja za repowering usvojena u SR Njemačkoj te imaju za cilj propisati okvir u kojem se može provesti postupak repowering-a odnosno modernizacije postojeće vjetroelektrane s novim proizvodnim jedinicama nakon što postojeće postanu zastarjele i dotrajale. | Nije prihvaćen | Uvođenje pojma „obnova kapaciteta“, koja definicija je modelirana po uzoru na istu definiciju iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, nije potrebno. Ovaj Zakon ima propisane institute za situacije koje se opisuju. Zahtjev ispitivanja samo štetnih utjecaja na okoliš uzrokovanih bukom temeljem posebnog propisa je zahtjev koji nije u nadležnosti ovog Ministarstva već Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. |
| 2 | GORANA LJUBIČIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | O prijedlogu Zakona: - isključenost stručnjaka prostornih planera, urbanista, strukovnih udruga i stručne i akademske zajednice u njegovoj izradi - nedorečene, manjkave, kontradiktorne i neprovedive odredbe - prebacivanje obveza i odgovornosti Države na županijske zavode - strateška razina bez strateškog sadržaja - marginalizacija urbanističkog planiranja - pristup pravom služnosti i septička taložnica kao zakonski minimum uređenosti prostora RH - pomiješanost vrsta i kategorija prostornih planova - digitalizacija zastarjelih planskih rješenja - getoizacija socijalnog stanovanja - gradnja bez planiranja - ozakonjenje nezakonitog. Ovim zakonom Država uređuje da bude neuređena. Što više reći? Sretno nam bilo! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije daje primjedbe na prijedlog Zakona o prostornom uređenju – opće primjedbe u kojima se navode neke problematične teme, sistematičan prikaz suštinskih primjedbi (prema strukturi zakona), te primjedbe na pojedinačne odredbe (pri čemu se na konkretnim člancima detaljnije razlažu neprihvatljiva zakonska rješenja te prijedlozi za dopunu zanemarenih, a bitnih tematskih dijelova, ali je predložen i cijeli niz primjedbi i prijedloga koji su s obzirom na cjelinu zakona manje značajni, ali se navode kako bi se izbjegle kontradiktornosti ili nejasnoće u tumačenju odredbi). Procjena učinka Zakona (naglasak na PGŽ) a) Sustav prostornog planiranja Napor da se ovim prijedlogom uspostavi sustav prostornih planova koji diferencira stratešku i provedbenu razinu planiranja na razini je kozmetičkih dorada odredbi važećeg Zakona o prostornom uređenju. Navedene razine određuju se deklarativno, ali ne i stvarno. Prostornom planu prostornog razvoja daje se uloga temeljnog strateškog dokumenta, ali bez primjerenog sadržaja prilagođenog toj ulozi. Umjesto da kao jedinstveni strateški dokument usklađuje razvoj svih sustava od važnosti za državu (sustav naselja, gospodarski sustav, sustav infrastrukture, sustav prometa, energetski sustav, sustav javnih ustanova ...) i određuje osnovne pravce njihova daljnjeg razvoja na području cijele države, ovaj „strateški“ plan i dalje ima sadržaj provedbenog dokumenta, neprimjeren osnovnoj ulozi ovog dokumenta. Odredbe prijedloga koje se odnose na način izrade ovog plana, a kojima se država odriče izrade i cjelovitog sagledavanja vlastitog prostora ni u kojem slučaju ne mogu i neće rezultirati kvalitetnim strateškim opredjeljenjima daljnjeg prostornog, ali i sveukupnog razvoja države, a posljedično i njenih sastavnih dijelova. Primorsko-goranska županija kao važan spojni prostor panonske i primorske Hrvatske, kroz kojeg prolaze važni razvojni pravci i na kojem se je potrebno planirati razvoj sustava i niz (novih) građevina od izuzetnog značaja za državu, parcijalnim sagledavanjem samo vlastitog prostora neće moći udovoljiti „zahtjevima“ ovog prijedloga, barem ne na kvalitetan i stručno utemeljen način. S obzirom na to da je važeći PPPGŽ pravi strateški dokument, kojim je razvoj pojedinih sustava određen na strateškoj razini, bez preciziranja trasa i razgraničenja površina državnog značaja, „zahtjevima“ iz prijedloga neće biti moguće udovoljiti čak ni na razini „transformacije“ postojećih planskih rješenja, naročito ne u propisanom roku. b) Rad Zavoda Prijedlog Zakona u značajnoj mjeri utječe na buduću organizaciju i način rada županijskog zavoda. Naime, dosadašnja temeljna uloga županijskog zavoda koja se u prvom redu odnosi na izradu i praćenje provedbe dokumenata regionalne razine, potisnuta je u drugi plan i zamijenjena obvezama na državnoj i lokalnoj razini. Pred zavod je postavljen preopsežan, prezahtjevan i nerealan popis obveza kojem većina, pa tako i Zavod Primorsko-goranske županije neće moći udovoljiti, barem ne u okviru sadašnje organizacije i kadrovske ekipiranosti. Naime, predloženim zakonskim rješenjem zavodima se nameće obveza planiranja na državnoj razini što pred Zavod postavlja tešku, stručno neutemeljenu i praktično neizvedivu zadaću da (samo na svom administrativnom području) umjesto države definira ciljeve razvoja pojedinih državnih sustava, odredi zahvate/građevine od državnog značaja unutar tih sustava, te razgraniči površine za njihovu gradnju/uređenje. Iako ovakav način izrade nema nikakvog smisla (kada županija određuje državni interes) niti stručnog uporišta (kada se državni sustavi određuju na segmentu prostora bez sagledavanja cjeline), eventualnim donošenjem ovog prijedloga postat će obvezujući, što će primorati zavod da (sve) svoje kadrovske resurse usmjeri ka pokušaju organizacije izrade ovog naizgled neizvedivog zadatka i rješavanju nedoumica u njegovoj izradi, posebice u odnosu na propisan obvezan rok za donošenje u Hrvatskom saboru do konca 2026. Odredba da zavod obvezno izrađuje prostorne planove uređenja svih gradova i općina na području županije i generalnog urbanističkog plana (ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada) bila bi dobra, da je donesena u vrijeme kada su zavodi organizacijski i kadrovski bili spremni odgovoriti ovom izazovu. U ovom trenutku to više nije moguće, barem ne na način da rezultat rada bude stručno utemeljen i na uobičajen način izrađen prostorni plan. Primjerice, ako se Zavod, pored izrade svog „dijela“ DPPR-a, prihvati još i izrade npr. Prostornog plana uređenja Grada Rijeke, njegovi kapaciteti bit će u cijelosti potrošeni, što znači da više neće biti u mogućnosti prihvatiti se izrade prostornih planova ostalih JLS-ova. Ovdje je potrebno naglasiti da je za izvršenje ovih zadataka, u cilju osiguranja dostignute stručne razine planiranja i ostvarenja, među ostalim, „načela integralnog pristupa“ i „načela uvažavanja znanstvenih i stručnih činjenica“ za izvršenja propisanih obveza potrebno oformiti stručne timove sastavljene od relevantnih stručnjaka različitih profila kojima zavod (više) ne raspolaže, a vrlo ih je teško angažirati i kao vanjske suradnike. Međutim, čini se da je predlagač ovu obvezu zavoda, odnosno promišljanje načina izrade prostornih planova, temeljio na pretpostavci da se postupak izrade treba temeljiti na „ugrađivanju“ prostorno-planskih rješenja iz važećih prostornih planova uređenja u sustav ePlanovi, što ne predstavlja izradu novog prostornog plana i za Zavod Primorsko-goranske županije nije prihvatljivo. Smatramo da se budući razvoj Primorsko-goranske županije mora temeljiti na novim suvremenim potrebama i ciljevima razvoja, uređenja i zaštite, a ne na sada već zastarjelim postojećim planskim rješenjima. c) Prijedlozi koji derogiraju planiranje Prijedlog zakona upućen na javno savjetovanje obiluje prijedlozima kojima se neposredno ili posredno minorizira ili čak u potpunosti derogira uloga prostornog plana, kao dokumenta temeljem kojeg se provodi (ili bi se trebao provoditi) ama baš svaki zahvat u prostoru, kako je to bilo propisano (svim) ranijim zakonskim rješenjima. Prijedlozi zakonskih rješenja poput onih kojim se normira „priuštivo“ stanovanje, (kao površina na kojoj se bez provedbe uobičajenog planerskog postupka mogu graditi građevine i uređivati površine u funkciji specifične, ekonomskim izrazom definirane vrste stanovanja), gradnja sunčanih elektrana (neposrednom provedbom zakona, bez potrebe planiranja, odnosno uvažavanja rješenja iz važećih prostornih planova) ili pak propisuje „planiranje“ pomorskog dobra (režima koji se utvrđuje temeljem prostornog plana po njegovu donošenju) ni u kom slučaju ne mogu se smatrati pozitivnim iskorakom u stvaranju normativnog okruženja koje stvara preduvjete za održivi razvoj prostora i planerske struke. Konačno, mišljenja smo da PRIJEDLOG ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU TREBA POVUĆI IZ PROCEDURE DONOŠENJA, te započeti izradu novog, za prostor prihvatljivog Zakona. | Primljeno na znanje | U ocjeni stanja navedeni su osnovni ciljevi prostornog uređenja čijim ostvarenjem se trebaju osigurati uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima. Njihovo ostvarenje uvjetovano je stanjem u prostoru naslijeđenom iz prošlosti, različitim vlastitim nedostacima ali i obavezama koje proizlaze iz direktiva Europske unije. a) U dijelu sustava prostornih planova, dosadašnje zakonsko rješenje, prema kojem su planovi svih razina gotovo isključivo provedbenog karaktera, nije uspjelo u dovoljnoj mjeri omogućiti ostvarivanje pretpostavki za učinkovitu provedbu prostornih planova i posljedično unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja. Iz tog razloga je ovim prijedlogom Zakona promijenjen karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja. b) Vezano na djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, izmijenjen je čl.27. st.1. prijedloga zakona pa vas upućujemo na odgovor uz navedeni članak. c) S obzirom na današnje globalne trendove, već su i prijašnjim propisima bile propisane odredbe u svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. Ovim zakonom propisuju se i odredbe za bržu i efikasniju provedbu Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030., koje je usvojila Vlada RH i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.) koji za cilj imaju demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih tema za hrvatsko društvo, kao i postizanje dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, povećanja radne mobilnosti, održive stanogradnje i slično. U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Napominjemo i da su odredbe zakona u skladu su sa Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 13/2021.) Odgovori na primjedbe dati su po poglavljima u kojima se nalaze navedeni članci prijedloga zakona. |
| 4 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Sistematičan prikaz suštinskih nedostataka, prema strukturi zakona: UVODNI DIO - Ocjena stanja je uopćena a cilj izrade raspršen. Nema: gospodarskih, demografskih, prirodnih, društvenih okolnosti. - Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom su promašena radi manjkave Ocjene stanja. - Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći su nerealne. ZAKONSKE ODREDBE 1. OSNOVNE ODREDBE - Mišljenje Ministarstva ne može biti obvezujuće. (čl. 4.) - Pojmovi su dijelom manjkavi, suvišni, netočni, nejasni. (čl. 19.) 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA - Poslovi Zavoda za prostorno uređenje županije su preobilni u odnosu na raspoložive kadrove i sredstva. (čl. 27.) 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA - Izvješće o stanju u prostoru nema svrhe ako se ne obvezuje primjena njegovih preporuka mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja (čl. 41.) 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA - Planiranje i formiranje građevinskih područja predviđa se neprimjerenim prostornim planovima i nestručnim metodama.(čl. 44. – 46.) - Vodne površine su orijentirane na more, dok se rijeke, jezera, akumulacije i retencije ne reguliraju. (čl. 48. i 70.) - Gradnja izvan građevinskog područja je prekomjerno dopuštena (seoski turizam, turističke građevine, obnova ruševina, itd.) (čl. 48.) - „Priuštivo stanovanje“ koje se treba ostvarivati kroz socijalnu i fiskalnu politiku, uvrštava se u prostorni plan kao zasebna kategorija. (čl. 49. i 50.) To nije specifična namjena ni način korištenja i zaštite prostora ili građevina. Odredbe Zakona sugeriraju na formiranje socijalnih stambenih naselja. - Infrastruktura se normira deklarativno. Ispušteni su najvažniji uvjeti za planiranje infrastrukture: vrsta, kapacitet, veličina itd. (čl. 52. st. 2.) - Obalni pojas mora regulira se nizom normi koje su parcijalne i selektivne (čl. 59. i 61.). Miješaju se pojmovi: prostor ograničenja i pomorsko dobro. (čl. 69. i 70.) Pomorsko dobro nije namjena prostora, nego način korištenja prostora. Namjena prostora se određuje prostornim planom, a pomorskim dobrom način upravljanja i korištenja tim prostorom. To znači da se prostornim planom prvo određuju uvjeti i kriteriji uređenja, zaštite i namjene prostora obalnog pojasa mora, a nakon toga se formira granica pomorskog dobra s kriterijima upravljanja tim prostorom. 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA - Prostorni plan je dokument kojim se analizira, ocjenjuje, planira, određuje način uređenja, korištenja i zaštite prostora. Odredbe za provođenje izrađuju se u normativnoj formi temeljem Prostornog plana. Pomiješane su razine i struktura prostornog plana. Prostorni plan nisu odredbe za provedbu! (čl. 78.) - Izrada prostornog plana u zadanom informacijskom sustavu je neostvariva. (čl. 83.) Prostorni plan je unikatan proizvod čije se planska rješenja, mjere, norme i standardi pretaču u operativnu formu primjerenu provedbi plana – odredbe za provedbu. Samo jedan od tih operativnih alata su moduli Informacijskog sustava. - Razina prostornih planova je pomiješana u odnosu na njihovu vrstu.(čl. 84.) Urbanistički plan uređenja određuje se za neprimjerene razine, kao i Urbanistički projekt. - Vrste prostornog plana su ograničene i nejasnog sadržaja. Ne razlikuju se strateški od provedbenih planova. - Urbanistički natječaj je poželjna aktivnost, no kriteriji za njegovu provedbu su neprimjereni (čl. 89.) - Državni plan prostornog razvoja je temeljni planski dokument kojim se treba planirati razvoj RH, koji Ministarstvo spušta na županijske zavode da ga izrađuju. 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA - Uređenje građevinskog zemljišta je zapostavljeno. Temeljna odrednica cijelog Zakona svedena je na simboliku. 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE - Prijelazne odredbe zadaju nerealne rokove za prijelaz u „novi sustav“ te nasilno stavljanje van snage svih planova koji se ne prilagode tom novom sustavu u zadanim rokovima. OBRAZLOŽENJE ZAKONSKIH ODREDBI • Obrazloženja zakonskih odredbi nema, samo ponavljanje sadržaja odredbe. Zaključno Zakonske odredbe su umnogome nedorečene, manjkave, kontradiktorne i neprovedive. Njegova provedba nerealna je i štetna. Smatramo da ga nije moguće ni popraviti ni unaprijediti, već treba pristupiti izradi novog Zakona. | Primljeno na znanje | Odgovori na primjedbe dati su po poglavljima u kojima se nalaze navedeni članci Prijedloga Zakona. |
| 5 | VANJA ŠTRMELJ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U odnosu na već izdanu Lokacijsku dozvolu treba jasno definirati da u slučaju naknadnih poništenja u sudskom ili drugom upravnom postupku utvrđenih posebnih uvjeta , a koji su preduvjet izdavanja lokacijske dozvole, kao što je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu (SUO), lokacijska dozvola se ima poništiti. Isto je potrebno budući da iako bi se isto trebalo pravno podrazumjevati, nije jasno zakonski definirano, te ostavlja prostor za sporna postupanja . Naknadnim poništenjem posebnih uvjeta koji su sastavni dio lokacijske dozvole, ista gubi pravnu legitimnost. Jasnim definiranjem istog uklanja se mogućnost dvojbenog tumačenja i različitog postupanja , te se osigurava da poništenje Studije utjecaja na okoliš i ekološku mrežu ima pravne učinke, čime se jača pravna sigurnost i vjerodostojnost postupaka zaštite okoliš. | Nije prihvaćen | U čl.56. već je predloženo da se uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole prilaže pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. |
| 6 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Generalno pitanje; Da li se ovim zakonom planira razmotriti pravna i materijalna odgovornost autora, pravne i fizičke osobe, izrađivača „Studije utjecaja na okoliš“. | Nije prihvaćen | Postupak izrade Studije utjecaja na okoliš i svi postupci s tim u vezi su u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. |
| 7 | MIROSLAV ŠTIMAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | REZIME Sve sugestije dane na prijedlog Zakona o prostornom uređenju ukazuju jasno na niz nedorečenosti, manjkavosti i neprovedivosti koje nameće ovaj Prijedlog Zakona. Nedvojbeno ga treba bitno izmijeniti kako u osnovnim polazištima tako i ostalim odredbama. Njegova provedba u ponuđenom obliku nerealna je i štetna. | Primljeno na znanje | Navedeno nisu konkretne primjedbe već subjektivan stav autora primjedbe. |
| 8 | MIROSLAV ŠTIMAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Citat: Temeljni dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi - DEGRADIRAN stav kroz propis • Ocjena stanja je uopćena a cilj izrade raspršen. Nema: gospodarskih, demografskih, prirodnih, društvenih okolnosti • Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom su promašena radi manjkave Ocjene stanja. • Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći su nerealne | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | MIROSLAV ŠTIMAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | PRIJEDLOG ZAKONA JE NEPRIHVATLJIV STAV - APEL Prostorno planiranje i politika PROLOG Trendovi načina korištenja prostora variraju od davnina pa i sada. Uvijek su bili dobri i loši trenuci, odluke koje su uvjetovane društvenim okruženjem. Unazad cca 10 godina u Republici Hrvatskoj imamo kontinuirano urušavanja sustava u načinu korištenja prostora. Nema dobrih trenutaka, a buduće naznake su još pogubnije. Struka i politika razlikuju se po metodi, a ne ciljevima. Demokratski je doseg kada struka i politika surađuju, a krah demokracije kada struku vodi politika. U Hrvatskoj smo došli u fazu gdje prostorno-planerska struka i politika ne žele komunicirati. Suradnja planerske struke i politike odavno je prestala (prije 10-15 godina), a sada je zatrta svaka komunikacija. Politika može sama. Promoviran je sustav vlasti i ovlasti, moći i novca. Planerska struka nije zaobiđena, izbačena, ignorirana, … ne, ona je je izbrisana. PRIKAZ Prostorno planiranje je tekovina dosegnute razine društvenog razvitka. Prostorno planiranje je početna i završna karika društvenog planiranja i razvitka. Prostorni plan nije moguće izraditi bez planskih smjernica društvenog razvitka, a ostvarenje tog razvitka nije moguće bez prostornog plana. Tako je to u uređenim sredinama (državama), a tako je i u Hrvatskoj, bilo nekad. Može li se upravljati razvitkom bez plana? Danas Hrvatska nema dugoročni društveni plan razvitka. Sukladno tome ne može imati, a ni nema Prostorni plan RH. Nastavno tome nema ni novijih prostornih planova, vegetira se na starim, a nedostatak novih kompenzira se: 1. Učestalim izmjenama i dopunama zakona i propisa. 2. Zakonom koji promovira parcijalne interese putem neposredne primjene. 3. Uvođenjem trenutnih normi i pravila kratkog dometa. 4. Ciljanim višekratnim izmjenama starih prostornih planova. 5. Šutnjom uprave na bespravne gradnje ili korištenja prostora. Prijedlog novog Zakona o prostornom uređenju (Zakon) je bajka koja obećava, raskošna fasada koja u naravi zatvara svu nadu u stasanje i razvitak planiranja i uređenja prostora. Cijeli Zakon zbirka je razbacanih i nepovezanih dijelova, starog socijalističkog sustava i diletantskih modela digitalne tranzicije, čiji rezultat je: Zakon izrađen bez stručne analize i strategije modela prostornog uređenja. Centralizacija i uniformnost sustava prostornog uređenja. Isprekidanost i nepovezanost procesa uređenja prostora (stručno neizvediva rješenja). Sudionici procesa uređenja prostora su paušalni kao i njihova prava i obveze. Unose se pojmovi koji su pomodni, nepoznati, nestručni. Prostorni plan se više ne izrađuje, on je dodatak „Odredbama za provođenje“. Prostorni plan nije više stručni elaborat, već normativni akt nejasnog porijekla ugrađen u elektronički sustav ePlan. Vrste i kategorije prostornih planova su međusobno nepovezane. Zaključak je samo jedan: SPRIJEČITI DONOŠENJE TAKVOG ZAKONA! …. radi buduće generacije koja bi mogla baštinit samo nered i pustoš u prostoru RH. Miroslav Štimac, dipl.ing.arh. – prostorni planer Rijeka (Viškovo), 01.10.2025. | Nije prihvaćen | Navedeno nije primjedba već subjektivan stav autora primjedbe. |
| 10 | ROKO STELLUTI | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | A) STRATEŠKI PROPUSTI ZAKONA 1. Temeljni nedostatak – odsustvo vizije i suprotnost Ustavu RH Zakon o prostornom uređenju ne odgovara na ključno pitanje: što Hrvatska želi učiniti sa svojim najvrijednijim nacionalnim bogatstvom, a to je - prostor. Nasuprot tome prijedlog Zakona u očiglednoj je suprotnosti s člankom 52. Ustava Republike Hrvatske Nema ideje o prostoru ni definicije nacionalnih razvojnih prioriteta. Ne štiti prostor kao temeljno nacionalno zajedničko dobro Nema autentične vizije ni prostorne strategije već se nekritički prepisuju jalove fraze iz EU direktiva i onda kada je očigledno da one nemaju veze s našim prostornim i kulturnim posebitostima. Stoga, zakoni ne provode društveni dogovor o provedbi vizije prostornog razvitka već se svode na proceduralne priručnike za “upravljanje zahtjevima”. Bez jasne vizije i spremnosti da se ona ostvari, svaka odredba postaje administrativni manevar kojim se prostori otvaraju ili zatvaraju prema interesnim pritiscima. 2. Paradoks “digitalizacije bez kulture” Novi zakoni uvode ePlanove i digitalizaciju kao glavni iskorak. Međutim, to je tehnološki alat bez ideje – digitalizira se proces koji i dalje perpetuira stare obrasce (ad hoc izmjene, derogacije, lokalni pritisci). Umjesto da digitalizacija služi transparentnosti i javnoj participaciji, ona postaje novi sloj birokratske “kozmetike” bez sadržaja. Zakon perpetuira frankenštajnovske legislativne konstrukcije s nemuštim definicijama koje nisu uvijek rezultat nesposobnosti nego alat za prikrivanja onih ”vizija” prostornog razvoja koji služe ostvarenju partikularnih interesa na štetu zajednice i uz bezobzirnost prema međugeneracijskoj solidarnosti. 3. Prostorna interesna križaljka Zakoni raspodjeljuju ovlasti između Ministarstva, županija, JLS i posebnih tijela, ali bez jasnog hijerarhijskog reda i odgovornosti. Time se otvara prostor za pregovore i lobističke intervencije. Struka je reducirana na servisnu funkciju – usklađivanje zahtjeva i uvjeta – dok se javni interes gubi u kompromisima. 4. “Prokletstvo resursa” – hrvatska inačica Hrvatski prostor, osobito obala i kulturni krajolici, tretira se kao neobnovljiv resurs koji je stavljen u ekonomsku matricu kratkoročnog profita: Nekretninski biznis postaje dominantni korisnik zakonskog okvira. Dugoročna održivost prostora žrtvuje se zbog trenutne potražnje za “sigurnim plasmanom kapitala”. Nacionalni prostor se neselektivno podvodi građenju, pri ćemu se prostor, kao trajno zajedničko dobro pretvara u jednokratno potrošivi resurs. Podvodeći građenju prirodne i nedirnute nacionalne prostore, Zakon prostor pretvara u neobnovljivi resurs, jer kad se popaćamo u nedirnuti prostor, onakav kakvim ga baštinimo od Boga, onda je on nepovratno izgubio djevičansko svojstvo, a prirodni prostor po sebi- vrijednost je, po sebi, iznad svake vrijednosti. Za zemlju u kojoj je prirodni i kulturni krajolik generator i motivator turizma, transformacija tih prostora u nekretninsku distopiju predstavlja atak na opstojnost zajednice. To vodi prema onome što teorija naziva ”resource curse” – prokletstvo resursa: prostor će biti potrošen, a društvo neće biti dugoročno bogatije. 5. Zločin prema budućim generacijama Ako se prostor sagleda kao međugeneracijsko dobro, onda njegovo jednokratno “trošenje” predstavlja oblik društvenog nasilja: Buduće generacije lišavaju se prava na kulturni i prirodni ambijent. Zakonodavac odustaje od svoje temeljne obveze – da čuva prostor kao zajednički resurs. Time se legalizira ekonomska logika koja je suprotna održivosti i etici. 6. Zaključak i prijedlog smjera Ovi zakoni nisu instrumenti vizije, nego legalni okvir za potrošnju prostora. Ako se ne ugradi: jasna nacionalna prostorna strategija, mehanizmi zaštite javnog interesa iznad parcijalnih, sudjelovanje struke u definiranju vizije, a ne samo u provedbi, onda će Hrvatska ući u spiralu gubitka: prostor će nestati, a društvo neće postati bogatije – ni ekonomski, ni kulturno. 7. ZAKLJUČNA PREPORUKA Hrvatska je zemlja čiji se prostorno bogatstvo sagledava u impresivnim, prirodnim i kulturnim krajolicima. Pritom se ponekad niti ne naslućuje koliko je zapravo malo nedirnute prirode, a koliko je zastupljen antropološki oblikovan prostor, koji je često zapušten i prekriven invazivnom florom, pa se doima kao ”nova” priroda. Nedirnute, primarne, djevičanske priroda sve je manje i u nacionalnim i u planetarnim razmjerima. Stoga moramo shvatiti da je nedirnura priroda, po sebi, vrijednost iznad svake druge vrijednosti. Stoga aleliramo na zakonopisca da primarnu, nedirnutu prirodu izuzme iz bilo kakvog oblika zahvata u prostoru kopji bi imali svojstvo građenja ili bi na bilo koji način transformirali njegova, od Boga dana, izvorna svojstva. Za zemlju koja se gospodarski dugoročno oslanja na ekonomiju turizma, to je od strateškog značaja. Uostalom, s kojim pravom bismo se pačali u nedirnutu prirodu kada imamo toliko zapuštenih kulturnih krajolika. Strategija razvoja hrvatskog prostora mora se temeljiti na dva pojma: REKULTIVACIJA I REKVALIFIKACIJA prostora. Planovi bi nas u korištenju prostora morali OBVEZATI na rekultiviranje zapuštenih kultura i kulturnih prostora. Stoga bi se svako građenje i unutar i izvan građevinskih područja moralo planirati isključivo na prethodno KULTIVIRANIM površinama, a nikad na prostorima s obilježljima PRIMARNE PRORODE. REKVALIFIKACIJA, kao drugi strateški pojam odnosi se na sistemsko planiranje vraćanja izgubljenih kvaliteta organičkih naselja iz naše slavne arhitektonske i urbanističke baštine, a koji su izgubljeni u distopičnim paraurbanim formacijama koje proizvodi katastarski i investitorski urbanizam B) PRIKRIVENI CILJEVI ZAKONA 1. Prostorni planovi kao amortizer fiskalnog deficita Nova zakonska rješenja otkrivaju prikrivenu logiku: prostorni resurs tretira se kao rezervni izvor punjenja proračuna. Rasprodaja zemljišta i rasplamsavanje nekretninske ekonomije nisu slučajni sporedni efekti, nego planirana “strategija” kojom se kratkoročno kompenzira nedostatak prihoda u uvjetima turističke monokulture. Time se prostor instrumentalizira – ne kao temelj održivog razvoja, nego kao “dodatna valuta” državne ekonomije. 2. Turizam kao monokultura i prijetnja samome sebi Turizam je u zakonskim prijedlozima de facto tretiran kao neupitan prioritet, ali bez ikakve diferencijacije. Zaboravlja se da turistička atraktivnost Hrvatske počiva na očuvanom prostoru – krajoliku, ambijentu, autentičnosti. Ako prostorni planovi ne štite motivacijsku osnovu turizma, nego je predaju špekulaciji, događa se paradoks: turizam uništava vlastitu bazu. 3. Špekulativni obrasci U praksi se već vidi kako prostorni planovi služe kao poligon za multipliciranje vrijednosti zemljišta kroz preimenovanja namjene, umjesto da budu instrument dugoročnog usmjeravanja. Novi zakoni to ne zaustavljaju nego legaliziraju – kroz fleksibilne izmjene planova i derogacije putem dozvola. To znači da se špekulativni kapital nagrađuje, a javni interes oslabljuje. 4. Društvena cijena špekulacije Špekulativno korištenje prostora ne stvara dugoročnu vrijednost: Inflacija cijena stanovanja – mladi i srednji sloj isključeni su iz tržišta. Gubitak proizvodnog tla i kulturnih krajolika – što urušava i poljoprivredu i turizam. Raslojavanje zajednica – prostor postaje sredstvo akumulacije profita za globalne fondove, a ne prostor života za lokalno stanovništvo. 5. Prostor kao nenadoknadiv resurs Dok se proračunski manjak može nadoknaditi reformama, porezima ili investicijama u znanje i inovacije, izgubljeni prostor se ne vraća. Time Hrvatska troši svoj jedini stvarni komparativni kapital – očuvanost prostora – i ulazi u trajno osiromašenje. 6. Strateška obaveza planova Prostorni planovi ne smiju biti “kalkulatori kvadrata” niti “valorizatori zemljišta”. Njihova temeljna obaveza je štititi prostor kao životni habitat zajednice – prostor kao kulturni, prirodni, identitetski i gospodarski resurs. Podvođenje nacionalnog prostora potrošačkom nekretninskom požaru, u kojem se ekstrahirani kapital bogatih posprema u Hrvatsku, kako bi se, u nesigurnim uvjetima iz virtualnih financijskih apstrakcija, konkretizirao i materijalizirao u lijepoj i sigurnoj zemlji, na štetu njezinog dugoročno održivog razvoja - planerska je i politička izdaja javnog interesa. Tako Hrvatska svoju državnu neovisnost mora platiti svojim prostorom i predati za najnoviju europsku nekretninsku akviziciju. Da je tome tako, dovoljno je vidjeti s kakvim žarom i s kakvom plaćenom medijskom kampanjom su se osnivači Udruge investitora u elitni turizam okomili na prijedlog zabrane etažiranja unutar tzv. turističkih zona. | Nije prihvaćen | Ustavna osnova za donošenje Prijedloga Zakona o prostornom uređenju pravilno je utvrđena u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske, kojim se određuje da Sabor odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva te o gospodarskom i političkom razvoju. Članak 52. Ustava, kojim se propisuje da su more, obala, otoci, vode, šume i slično imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, predstavlja materijalno-pravnu osnovu za posebne propise u tim područjima, ali ne i formalno-pravnu osnovu za donošenje ovoga Zakona. Stoga je predložena ustavna osnova u potpunosti dostatna i u skladu s ustavnom praksom. Ostale primjedbe su primljene na znanje iako u načelu iste predstavljaju subjektivan stav bez jasne argumentacije. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom data su u uvodnom dijelu Nacrta Zakona, a u Osnovnim odredbama propisuju se ciljevi prostornog uređenja i načela prostornog uređenja (Načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju, Načelo uvažavanja znanstveno i stručno utvrđenih činjenica, Načelo prostorne održivosti razvitka i vrsnoće gradnje, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode, Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa, Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora, Načelo vertikalne integracije, Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, Načelo ekonomičnosti i Načelo dinamičkog planiranja), na kojima se temelji prostorno uređenje Republike Hrvatske i primjenom kojih se prostor kao neobnovljivi resurs upravo nastoji štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti. |
| 11 | VALAMAR RIVIERA DIONIČKO DRUŠTVO ZA TURIZAM | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Jedno od načela prostornog uređenja podrazumijeva sveobuhvatno sagledavanje korištenja i zaštite prostora. Predmetno načelo sadrži, dakle, zahtjev da se pri postavljanju uvjeta prostornog planiranja uvaži postojeće stanje, posebna zakonska rješenja te sektorske potrebe. U ovom slučaju potrebe sektora turizma koji ostvaruje više od 20% BDP-a te je najvažniji sektor u hrvatskom gospodarstvu. U prostornom planiranju nužno je osigurati usklađenost Zakona i ostalih propisa koji se odnose na sektor turizma, a osobito: Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine br. 85/2015, 121/2016, 99/2018, 25/2019, 98/2019, 32/2020, 42/2020, 126/2021, 152/2024) te Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine br. 50/2020, dalje u tekstu: ZoNGZ) sa Zakonom o prostornom uređenju (dalje u tekstu: ZoPU). Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (dalje u tekstu: ZoUD), zajedno s pripadajućim pravilnicima definira minimalne tehničke uvjete te ostala pitanja vezana uz poslovanje hotela, kampova i turističkih naselja, a koja bi trebala biti uzeta u obzir pri prostornom planiranja, te pri izdavanju akata iz prostornog planiranja. ZoNGZ predstavlja lex specialis za većinu (62%) izgrađenih kampova u Republici Hrvatskoj(dalje u tekstu: RH), te za hotele i turistička naselja. Dalje, ZoNGZ propisuje da se za kampove koji su izgrađeni prije 1991. godine presumira da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola te da prostorni planovi trebaju biti usklađeni s razinom izgrađenosti zatečenom 2011. godine. Svi akti za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru ili se utvrđuje građevna čestica građevine izdati će se pozivom na ZoNGZ, te isto treba biti predviđeno u ZoPU. Turistička trgovačka društva koja posluju prema ZoNGZ-u intenzivno rade na konačnom rješavanju pitanja turističkog zemljišta, te bi svaka nedorečenost ili nejasnoća ovog Zakona u odnosu na ZoNGZ mogla izazvati nove izazove u procesu, pa se ovaj Zakon treba pozvati/uskladiti s ZoNGZ-u. Osim navedenog, prijedlozi ovog Zakona koji kod planiranja kampova zadiru u područje opreme za kampiranje koja je regulirana propisima iz područja turizma i ugostiteljstva, mogla bi trajno ugroziti održivost i očuvanje prostora te negativno utjecati na konkurentnost. U prijedlogu ZoPU u dijelu „Planiranje kampa“ moglo bi se shvatiti da je dio opreme za kampiranje „građevina“. U cijeloj Europskoj uniji, kao i u hrvatskom zakonodavstvu kampiranje je dozvoljeno isključivo u kampovima (T3 zonama), a oprema za kampiranje uključuje postavljanje šatora, kampera, kamp kućica i mobilnih kućica na osnovne smještajne jedinice – parcele u kampu. Svako drugačije tumačenje, moglo bi izazvati niz problema u poslovanju te neusklađenosti propisa sa izrazito negativnim posljedicama za sektor i Republiku Hrvatsku. Nedovoljno usklađena i neprecizna zakonska rješenja u njihovoj primjeni mogla bi dovesti do štetnih posljedica u prostoru i poslovanju. Kako bi se to izbjeglo nužno je uskladiti ovaj Zakon sa ostalim propisima koji se tiču turizma i ugostiteljstva. | Primljeno na znanje | Pitanje usklađivanja sa sektorskim strategijama i dokumentima već je uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), koji jasno određuje uvjete, način i hijerarhiju integracije podataka iz sektorskih strategija. U tom smislu, o usklađenosti Prijedloga Zakona o prostornom uređenju sa zakonima i ostalim propisima koji se tiču turizma i ugostiteljstva, u daljnjoj proceduri očitovati će se nadležno ministarstvo. |
| 12 | KARAK KRUHAK | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Predlažem da se u okviru Zakona ujednači uporaba pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž, u skladu s terminološkim načelima utvrđenima u Krajobraznoj osnovi Republike Hrvatske, prema kojoj se ovi pojmovi smatraju istoznačnima i odnose se na isti predmet zaštite, planiranja i oblikovanja prostora. Ujednačavanje terminologije nužno je radi dosljedne primjene zakona, pravilnika i prostornih planova, ali i radi usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02), koja se u svim službenim prijevodima referira na isti pojam. Time bi se izbjegle buduće terminološke nejasnoće te osigurala jednoznačna primjena i tumačenje pojma krajobraz kao osnovne prostorne, kulturne i prirodne vrijednosti Republike Hrvatske. | Prihvaćen | U Zakonu se ujednačava terminologija odnosno uporaba pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž kroz pojam krajobraz, radi dosljedne primjene zakona, pravilnika i prostornih planova te usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02), koja se u svim službenim prijevodima referira na isti pojam. |
| 13 | TENA BIROV | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U Prijedlogu nacrta Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju i dalje nije jasno definiran dokument krajobraznog elaborata niti njegova obveznost u postupku pripreme projekata, ni pitanje ovlaštenih izrađivača. Takva nedorečenost ima značajne posljedice na praksu, jer se time zanemaruje važnost krajobrazne arhitekture kao struke koja posjeduje specifične kompetencije nužne za kvalitetnu izradu kako krajobraznih elaborata, tako i cjelovitih projekata krajobraznog uređenja. Posebno zabrinjava činjenica da je položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru ostao neprepoznat, iako se upravo njegova stručnost nalazi u središtu suvremenih izazova prostornog planiranja i projektiranja. U vremenu u kojem je nemoguće zaobići implementaciju NBS rješenja, prilagodbu klimatskim promjenama, kao i razvoj i očuvanje zelene infrastrukture unutar i izvan urbanih prostora, neprihvatljivo je da se uloga krajobrazne arhitekture sustavno marginalizira te da poslove iz njene domene preuzimaju druge struke koje za to nemaju odgovarajuće kompetencije. S obzirom na to da je krajobrazni arhitekt stručnjak koji integrira ekološke, estetske, društvene i funkcionalne aspekte prostora, izostanak njegove jasno propisane uloge u zakonodavnom okviru predstavlja ozbiljan nedostatak koji dugoročno može rezultirati smanjenjem kvalitete prostora i gubitkom krajobraznog identiteta. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: „(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.“ Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 14 | PETAR ĆURIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U ime Građanske inicijative Protiv sječe!! predlažemo - Zeleni urbanizam: očuvanje i sadnja stabala naznačena u prostornim planovima - Uvesti obvezu očuvanja postojećih stabala na parceli na kojoj je planirana gradnja. U prostornim planovima (GUP, UPU i dr.) uvesti obavezu osiguranja minimalne količine zelenila u svakoj gradnji. Primjerice, predlažemo zahtjev za sadnju minimalno jednog stabla na svakih 60m2 površine parkirne namjene, te zahtjev da 30% površine parkirne namjene bude osjenčeno krošnjom, odnosno po 1 stablo na svakih 5 parkirnih mjesta, s krajnjim ciljem postupnog usklađivanja s praksom Ljubljane, tj. po 1 stablo na 4 parkirna mjesta. Želimo da se uporabne dozvole izdaju tek kada su površine ozelenjene, ako je to uslov po GUP-u ili nekom drugom prostornom planu odnosno projektu, uz napomenu da zelena površina nije ošišana trava, već jedno do dva visoka stabla po parceli i grmolika stabla, a zelenilom se smatraju stabla, grmlja i trajnice. Zelenilom se ne smatra samokošeni travnjak. Predlažemo stroge kontrole i očevid na terenu prilikom izdavanja uporabnih dozvola, te stroge sankcije za one investitore koji nisu izvršili obvezu ozelenjavanja. Često i postoji neki oblik zaštite stabala za vrijeme gradnje definiran u glavnom projektu kojeg se većinom nitko ne pridržava, a nadzorni inženjer nije stručna osoba za to, već bi za to trebao biti nadležan urbani šumar, šumar ili agronom. Predlažemo drastično povećanju novčanih kazni za kršenje propisa. U slučajevima kada se stablo ne može zadržati, investitor mora o svom trošku presaditi stablo neoštećeno na novu lokaciju koju mu odredi Općina ili Grad. Predlažemo da se u urbanističke planove uvrste zeleni zaštitni koridori, nove parkovne površine i zaštita postojećih važnih starih stabala. Očekujemo da lokalne jedinice u projektima u kojima sudjeluju kao naručitelji i investitori djeluju uzorno na ostale sudionike u gradnji te svojim primjerom ukaže na važnost očuvanja postojećeg zelenila kao vrijedne prirodne baštine, kao i na važnost sadnje novog zelenog fonda pri svakoj novoj gradnji ili rekonstrukciji građevina odnosno prometne infrastrukture. Namjera očuvanja zelenila mora biti vidljiva od samog početka planiranja projekta - od projektnog zadatka u kojem mora biti naglašena zaštita postojećih stabala, preko izrade projektne dokumentacije i troškovnika, do stručnog nadzora tijekom gradnje. | Djelomično prihvaćen | Nacrtom Zakona već je propisana obveza planiranja zelene infrastrukture i potreba revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove. Propisan je prikaz zelene infrastrukture u prostornim planovima (PPUO,GUP) a UPU (urbanistički plan uređenja) osobito određuje prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka ( šumar, agronom) uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 15 | GOJKO BERLENGI | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | 1. Zbog čega kao bitna stručna podloga za donošenje novog ZPU-a nije prethodno izrađeno Izviješće o stanju u prostoru RH? Zadnje je izrađeno za period do 2019.g. To je trebao biti minimum kada već nema snage i volje da se provede objektivna i nezavisna cjelovita evaluacija funkcioniranja sustava prostornog uređenja u RH uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka. Prostor RH kao njen najvrijedniji reusurs to zaslužuje. Ocjena stanja kakva je dana uz prijedlog ZPU-a može biti samo sažetak takve stručne podloge. 2. Pisanje obrazloženja novog zakona se pretvorilo u skraćeno prepričavanje sadržaja pojedine odredbe umjesto da se odredbe i zakonska rješenja argumentirano obrazlažu pa eventualno i navode analizirane opcije zakonskih rješenja kao i njihove veze s različitim strateškim dokumentima i rješenjima iz drugih zakona. Zbog čega je obrazloženje zakona na ovaj način degradirano i propušta se prilika kvalitetnog usmjeravanja javne rasprave? 3. Apsurdno je da upravo Zakon o prostornom uređenju omogućava izbjegavanje planiranja i legitimira gradnju zgrada za priuštivo stanovanje neposrednom provedbom Zakona čak i izvan građevinskih područja. Time se prostorno planiranje derogira upravo u svom matičnom Zakonu. Prije svega kako to da se ne shvaća da je Hrvatskoj od novog priuštivog stanovanja puno važnije aktiviranje postojećeg ogromnog nekorištenog stambenog fonda kroz različite mjere uključujući ozbiljnu (a ne samo alibi) poreznu politiku? Na koji način se misli obraniti od zloupotreba mogućnosti gradnje zgrada za priuštivo stanovanje neposrednom provedbom Zakona čak i izvan građevinskih područja? Kako će se osigurati poželjno miješanje priuštivog i „običnog“ stanovanja kao i poštivanje drugih lokacijskih kriterija? Najveća potražnja za priuštivim stanovanjem je u većim gradovima. Kako će se ovako slobodnim odredbama pridonijeti npr. ravnomjernom prostornom razvoju koji se u Ocjeni stanja navodi kao prvi cilj prostornog uređenja a isto je naglašeno i u važećoj Strategiji prostornog razvoja RH i EU kohezijskim politikama. 4. Posljednjih godina eskalirali su brojni problemi u prostoru, posebno u obalnom području. Otvorene su brojne teme i pokrenute izmjene više propisa. U tom procesu se iskazalo veliko nesnalaženje u osiguranju inače deklarativno i ovim Zakonom naglašenog integralnog pristupa u rješavanju isprepletenih problemskih područja koji se svi odražavaju na stanje u prostoru. Mjere porezne politike (destimulacija rasta privatnog smještaja) bi trebale biti komplementarne prostorno planskim mjerama iz ZPU-a i koordinirano razmatrane i donošene. Zbog čega to nije bio slučaj? 5. Zbog nedostatka kapaciteta za razvoj funkcionalnog sustava uređenja prostora i opremanja građevinskog zemljišta (komunalno gospodarstvo) pribjegava se izvanrednim „rješenjima“ pa višestruka služnost zamijenjuje normalnu ulicu u naselju a sabirna jama sustav odvodnje. Ova rješenja su se u nekom trenutku prezentirala kao privremena a danas ona postaju standardna rješenja i doseg hrvatskog urbanizma. Ministarstvo prijedlogom ZPU-a očito i dalje neuravnoteženo stoji na braniku interesa kapitala i investitora a nedovoljno i vrlo formalno vodi računa o zaštiti prostora i njegovom održivom razvoju. Ovakva zakonska “rješenja“ neizbježno vode u daljnji urbicid hrvatskih gradova i naselja. 6. I u novom Zakonu ponovo svjedočimo lošim zakonskim rješenjima vezano za pravo javnosti i stranaka u postupku na uvid u spis predmeta lokacijske i građevinske dozvole (u Zakonu o gradnji). Naime stanari više desetaka stanova koji su samo nekoliko metara udaljeni od zgrade koja će se graditi saznaju za gradnju tek kada su započeli građevinski radovi. Kao i u prethodnim primjedbama na prijedlog ZPU-a očito je da je primarni predmet interesa ovog Zakona osiguranje prohodnosti sustava u interesu kapitala i investitora a prostorno planiranje je usputna gnjavaža koju treba, po mogućnosti, zaobići ili perfidno izigrati ((npr. formiranjem susjedne parcele besmislenog oblika). Važeća i prijedlogom novog zakona ponuđena rješenja u praksi i svojim rezultatima su de facto protivna odredbama Arhuške konvencije a nisu u skladu ni s preporukama OECD-a gdje je Hrvatska u postupku pristupanja. Istovremeno, u opisu svrhe Prijedloga ZPU-a (u Iskazu o procjeni učinaka propisa) naglašavaju se ciljevi osiguranje transparentnog sustava prostornog planiranja i uređenja kao i osiguranje pravne sigurnosti. Očito je da Ministarstvo ove ciljeve ne shvaća univerzalno kao pravo svih sudionika u sustavu prostornog uređenja i primarno zastupa interese investitora. Pri tome, osiguranje šireg i efektivnog (a ne formalnog alibi rješenja preko oglasne ploče) prava na uvid u spis predmeta je jednostavno rješivo, za razliku od složenih instrumenata kao urbana komasacija ili uređenje građevinskog zemljišta koji zahtijevaju ozbiljnije multidisciplinarne kompetencije. Zašto se ipak ništa ne mijenja? 7. Vezano za kriterije utvrđivanja građevinskog područja potrebno je diferencirati obalno područje od ostalog teritorija RH. Kriteriji mogu biti načelno isti ali je za obuhvat ZOP-a u 7 obalnih županija kao područje od posebnog interesa za Državu, potrebno izraditi cjelovitu jedinstvenu stručnu podlogu koja će se temeljiti na metodološki konzistentnoj višekriterijskoj analizi baziranoj na nizu pokazatelja (uključujući, između ostaloga, i gustoću stanovanja). Ovo je bitno obzirom na snagu interesa u obalnom prostoru i teško izdrživ pritisak kapitala kao i dosadašnja iskustva u praksi. U protivnom, ako se ove analize budu izrađivale za pojedinačne jedinice lokalne samouprave ovo će biti samo još jedna papirnata alibi mjera (kao i mjere porezne politike koje se provode na razini pojedinačnih JLS) koja će u stvari značiti daljnje širenje GP u obalnom području, nepovratni gubitak prirodnih i krajobraznih vrijednosti, hipertrofiju privatnog smještaja svih oblika, pucanje lokalnih infrastrukturnih sustava i daljnju degradaciju hrvatskog turističkog proizvoda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 16 | LARA PAPLER | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U prijedlogu Zakona krajobraz je prepoznat samo deklarativno, bez stvarnih mehanizama provedbe u sustavu prostornog planiranja. To je u suprotnosti s Krajobraznom osnovom RH (KORH), koja naglašava potrebu da se krajobraz sustavno uključi u sve razine planiranja i upravljanja prostorom. Glavne primjedbe i prijedlozi izmjena: Uvesti posebno poglavlje o očuvanju i razvoju krajobraza, te obvezno korištenje krajobraznih osnova kao stručnih podloga za prostorne planove (barem na županijskoj i gradskoj razini). Uspostaviti registar vrijednih krajobraza i uključiti ih u izvješća o stanju u prostoru i prostorne planove (npr. „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“, „Krajobrazi za obnovu“). Ujednačiti terminologiju: krajobraz, krajolik i pejzaž treba tretirati kao istoznačne pojmove, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. Natječaji: Iako zakon prepoznaje krajobrazno uređenje u okviru arhitektonskih i urbanističkih natječaja, ne postoje samostalni krajobrazno-arhitektonski natječaji niti mogućnost da ih vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se njihovo formalno uvođenje i ravnopravno sudjelovanje krajobraznih arhitekata kao autora, voditelja i članova ocjenjivačkih sudova. Time bi se osigurala viša kvaliteta i usklađenost s europskom praksom. Zelena infrastruktura: Trenutno je u zakonu spomenuta samo deklarativno. Potrebno ju je tretirati kao poseban infrastrukturni sloj, ravnopravan prometnom, energetskom i komunalnom sustavu. To uključuje: vezu između krajobraza, zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, korištenje prirodnih procesa (regulacija temperature, infiltracija oborinskih voda, bioraznolikost), uvođenje projekta krajobrazne arhitekture kao provedbenog alata za planiranje, projektiranje i održavanje zelene infrastrukture. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: „(1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometneo-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.“ Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. Ujednačena je terminologija. Krajobraz, krajolik i pejzaž se istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. Zakon predviđa postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, a uvjete provedbe propisati će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Nacrtom Zakona već je propisana obveza planiranja zelene infrastrukture i potreba revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove. Propisan je obavezan prikaz zelene infrastrukture po prostornim planovima (PPUO,GUP) a UPU (urbanistički plan uređenja) osobito određuje prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama. |
| 17 | EMA GRBČIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U Prijedlogu nacrta Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju i dalje nije jasno definiran dokument krajobraznog elaborata niti njegova obveznost u postupku pripreme projekata, ni pitanje ovlaštenih izrađivača. Takva nedorečenost ima značajne posljedice na praksu, jer se time zanemaruje važnost krajobrazne arhitekture kao struke koja posjeduje specifične kompetencije nužne za kvalitetnu izradu kako krajobraznih elaborata, tako i cjelovitih projekata krajobraznog uređenja. Posebno zabrinjava činjenica da je položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru ostao neprepoznat, iako se upravo njegova stručnost nalazi u središtu suvremenih izazova prostornog planiranja i projektiranja. U vremenu u kojem je nemoguće zaobići implementaciju NBS rješenja, prilagodbu klimatskim promjenama, kao i razvoj i očuvanje zelene infrastrukture unutar i izvan urbanih prostora, neprihvatljivo je da se uloga krajobrazne arhitekture sustavno marginalizira te da poslove iz njene domene preuzimaju druge struke koje za to nemaju odgovarajuće kompetencije. S obzirom na to da je krajobrazni arhitekt stručnjak koji integrira ekološke, estetske, društvene i funkcionalne aspekte prostora, izostanak njegove jasno propisane uloge u zakonodavnom okviru predstavlja ozbiljan nedostatak koji dugoročno može rezultirati smanjenjem kvalitete prostora i gubitkom krajobraznog identiteta. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 18 | IDA BLAŽI | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | "Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova." U tom kontekstu, predlaže se da se u okviru Zakona ujednači uporaba pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž, u skladu s terminološkim načelima utvrđenima u Krajobraznoj osnovi Republike Hrvatske, prema kojoj se ovi pojmovi smatraju istoznačnima i odnose se na isti predmet zaštite, planiranja i oblikovanja prostora. Ujednačavanje terminologije nužno je radi dosljedne primjene zakona, pravilnika i prostornih planova, ali i radi usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02), koja se u svim službenim prijevodima referira na isti pojam. Time bi se izbjegle buduće terminološke nejasnoće te osigurala jednoznačna primjena i tumačenje pojma krajobraz kao osnovne prostorne, kulturne i prirodne vrijednosti Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 19 | IDA BLAŽI | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmjene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometneo-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 20 | ECO LIVING D.O.O. ZA PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | 1. U čl. 19., alineji qq predlažem riječi "površine za gradnju sunčanih elektrana" nadopuniti na način da se u tekst ubace i baterijske elektrane, npr. "površine za gradnju sunčanih i baterijskih elektrana". Također predlažem Prijedlogom Zakona omogućiti gradnju baterijskih elektrana i na površinama koje su u blizini postojećih energetskih postrojenja (trafostanica). 2. Predlažem regulirati "sukob" između prostornih planova lokalne i županijske razine, na način da se plan nižeg reda ne mora uskladiti s odredbama plana višeg reda u slučaju ako su odredbe plana višeg reda "protuzakonite", tj. odredbe nisu u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. U tom slučaju potrebno je isto i regulirati u postupku izdavanja akta za gradnju, tj. da u tom slučaju tijelo koje izdaje akt nema obvezu pridržavati se plana višeg reda koji nije u skladu sa Zakonom. Npr. plan višeg reda regulira gradnju van građevinskog područja što nije njegova "ovlast", na drugačiji način nego to regulira općinski plan. U tom slučaju tijelo koje izdaje akt dužno se pridržavati plana višeg reda, bez obzira što te odredbe nisu u skladu sa Zakonom. 3. Predlažem regulirati status "ruševina" van građevinskog područja.. Ukoliko je ruševina "legalna" potrebno je omogućiti njenu rekonstrukciju u izvornim gabaritima. | Nije prihvaćen | Zakon ne poznaje "baterijske elektrane" već baterijska postrojenja za skladištenje električne energije i odredba čl.139. određuje da se na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu uz transformatorske stanice postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane. Smatramo da je usklađenost prostornih planova dovoljno regulirana člancima 85. i 86. nacrta Zakona. Pojam"ruševina" ne postoji u ovom nacrtu Zakona, već samo pojam "postojeća građevina", a on je definiran Zakonom o gradnji. Mogućnosti i uvjeti rekonstrukcije postojećih građevina određuju se prostornim planom. |
| 21 | VIDA VLADIMIR | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmjene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometneo-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 22 | MARIJA MOZARA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju krajobraz i zelenu infrastrukturu prepoznaje samo deklarativno, bez stvarnih instrumenata provedbe. Nije uvažena Krajobrazna osnova Republike Hrvatske (KORH), izrađena kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira, čime je propuštena prilika za usklađivanje s europskim praksama i Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02). Predlaže se da se KORH propiše kao obvezujuća stručna podloga, a u zakon uvrsti posebno poglavlje o krajobrazu, obvezne krajobrazne osnove i registar vrijednih krajobraza. Također je potrebno ujednačiti terminologiju (krajobraz/krajolik/pejzaž), omogućiti samostalne krajobrazno-arhitektonske natječaje te osigurati ravnopravno sudjelovanje krajobraznih arhitekata u svim fazama projektiranja, planiranja i natječajnih postupaka. Zelena infrastruktura treba biti definirana kao poseban infrastrukturni sloj, ravnopravan prometnoj, energetskoj i komunalnoj infrastrukturi, uz provedbene alate kroz projekte krajobrazne arhitekture. Na taj način krajobraz i zelena infrastruktura prešli bi iz formalnih ciljeva u stvarne provedbene instrumente prostornog planiranja, čime bi se osigurala zaštita i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. Ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 23 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Hrvatska komora inženjera tehnologije prometa i transporta pozdravlja nastojanja zakonodavca da unaprijedi sustav prostornog uređenja i digitalizira procese planiranja, no prijedlog Zakona i dalje ne prepoznaje promet kao sastavni i presudan element razvoja prostora. Mobilnost i sigurnost u prometu u tekstu zakona podrazumijevaju se ili ostaju u drugom planu, iako su u praksi glavni čimbenici kvalitete života, održivosti naselja i atraktivnosti prostora. U sadašnjem prijedlogu promet se uglavnom tretira kao prateća infrastruktura, dok se zanemaruje činjenica da prometni sustav ima unaprijed definirane funkcionalne, sigurnosne i održive zahtjeve koji moraju prethoditi građevinskim rješenjima. Prostorni planovi koji ne sadrže cjelovite prometne i prometno-sigurnosne analize dovode do niza problema: od prometnih zagušenja i povećanog rizika nesreća do urbanizacije bez dostatnog kapaciteta mreže i smanjenja dostupnosti javnog prijevoza, biciklističke i pješačke mreže. Stoga smatramo da je nužno: • u ciljeve i načela Zakona jasno ugraditi održivu mobilnost i sigurnost prometa kao obvezne javne interese • propisati da se prometne analize, modeli potražnje, procjene propusnosti i sigurnosne procjene izrađuju kao obvezne podloge svih prostornih planova s prometnim posljedicama • uskladiti prostorne planove s Nacionalnom prometnom strategijom, Nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa i SUMP-ovima • standardizirati prometno-tehničke i prometno-sigurnosne podloge kroz pravilnik ministra • osigurati da u izradu planova koji mijenjaju prometnu infrastrukturu budu uključeni ovlašteni prometni inženjeri i stručnjaci za sigurnost • osigurati transparentnost i otvorenost podataka kroz ISPU i izvješća o stanju u prostoru, uključujući prometne pokazatelje i indikatore mobilnosti U konačnici, zakon bi trebao garantirati da svaka građevina i svaki planirani razvojni zahvat ne samo da formalno zadovoljava prostorne uvjete, nego i da ne pogoršava prometnu sliku područja te da aktivno doprinosi sigurnosti i održivosti mobilnosti. Komora stoga predlaže da se prijedlog Zakona uredi tako da prometna komponenta bude jasna, obvezna i mjerljiva, čime bi se ostvarili temeljni ciljevi javnog interesa – sigurnost, održivost i kvaliteta života građana | Primljeno na znanje | Prijedlozi su djelomično prihvaćeni i upućujemo vas na odgovore uz članke koji se odnose na primjedbe čl.7. i čl.42.). Načelno, pitanje usklađivanja sa sektorskim strategijama i dokumentima već je uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), koji jasno određuje uvjete, način i hijerarhiju integracije podataka iz sektorskih strategija. Prijedlog Zakona o prostornom uređenju u potpunosti je usklađen s tim zakonom te dodatno normiranje u ovom Zakonu nije potrebno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 24 | SARA STOJAKOVIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Predlaže se da se u okviru Zakona ujednači uporaba pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž, u skladu s terminološkim načelima utvrđenima u Krajobraznoj osnovi Republike Hrvatske, prema kojoj se ovi pojmovi smatraju istoznačnima i odnose se na isti predmet zaštite, planiranja i oblikovanja prostora. Ujednačavanje terminologije nužno je radi dosljedne primjene zakona, pravilnika i prostornih planova, ali i radi usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02), koja se u svim službenim prijevodima referira na isti pojam. Time bi se izbjegle buduće terminološke nejasnoće te osigurala jednoznačna primjena i tumačenje pojma krajobraz kao osnovne prostorne, kulturne i prirodne vrijednosti Republike Hrvatske. | Prihvaćen | U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 25 | SARA STOJAKOVIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmijene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 26 | DORA ZAHRADKA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmijene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 27 | KRISTINA KOMŠO | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U Prijedlogu nacrta Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju i dalje nije jasno definiran dokument krajobraznog elaborata niti njegova obveznost u postupku pripreme projekata, ni pitanje ovlaštenih izrađivača. Takva nedorečenost ima značajne posljedice na praksu, jer se time zanemaruje važnost krajobrazne arhitekture kao struke koja posjeduje specifične kompetencije nužne za kvalitetnu izradu kako krajobraznih elaborata, tako i cjelovitih projekata krajobraznog uređenja. Posebno zabrinjava činjenica da je položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru ostao neprepoznat, iako se upravo njegova stručnost nalazi u središtu suvremenih izazova prostornog planiranja i projektiranja. U vremenu u kojem je nemoguće zaobići implementaciju NBS rješenja, prilagodbu klimatskim promjenama, kao i razvoj i očuvanje zelene infrastrukture unutar i izvan urbanih prostora, neprihvatljivo je da se uloga krajobrazne arhitekture sustavno marginalizira te da poslove iz njene domene preuzimaju druge struke koje za to nemaju odgovarajuće kompetencije. S obzirom na to da je krajobrazni arhitekt stručnjak koji integrira ekološke, estetske, društvene i funkcionalne aspekte prostora, izostanak njegove jasno propisane uloge u zakonodavnom okviru predstavlja ozbiljan nedostatak koji dugoročno može rezultirati smanjenjem kvalitete prostora i gubitkom krajobraznog identiteta. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 28 | ŠIME VALIDŽIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Treba uvesti obvezu zaštitu stabala prilikom građevinskih radova. To uključuje: - navođenje potrebe zaštite stabala u glavnom projektu, - evaluaciju ili elaborat postojećih stabala na građevnoj parceli prije gradnje, - da nadzorni inženjer mora biti netko iz struke, - obvezu zaštite stabla (korijena, debla, i krošnje) ako se nalazi na granici sa građevnom česticom. Stabla su važna ona poboljšavaju mikroklimu, pročišćavaju zrak i čine prostor ljepši u okolici zgrade. Stabla su staništa za autohtone ptice i druge životinje na čije se je prirodno stanište proširio grad i ona povezuju okolne ostatke izvornog prirodnog staništa i omogućuju migracije autohtonim vrstama životinja, gljiva i biljaka i time omogućuju opstanak genetičkih raznolikih i zdravih populacija tih vrsta živih bića. Stabla su živa bića i imaju vrijednost same po sebi, posebice ako su autohtona vrsta za tu lokaciju. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona. |
| 29 | JELENA MIHALIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | U Prijedlogu nacrta Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju i dalje nije jasno definiran dokument krajobraznog elaborata niti njegova obveznost u postupku pripreme projekata, ni pitanje ovlaštenih izrađivača. Takva nedorečenost ima značajne posljedice na praksu, jer se time zanemaruje važnost krajobrazne arhitekture kao struke koja posjeduje specifične kompetencije nužne za kvalitetnu izradu kako krajobraznih elaborata, tako i cjelovitih projekata krajobraznog uređenja. Posebno zabrinjava činjenica da je položaj krajobraznog arhitekta u zakonodavnom okviru ostao neprepoznat, iako se upravo njegova stručnost nalazi u središtu suvremenih izazova prostornog planiranja i projektiranja. U vremenu u kojem je nemoguće zaobići implementaciju NBS rješenja, prilagodbu klimatskim promjenama, kao i razvoj i očuvanje zelene infrastrukture unutar i izvan urbanih prostora, neprihvatljivo je da se uloga krajobrazne arhitekture sustavno marginalizira te da poslove iz njene domene preuzimaju druge struke koje za to nemaju odgovarajuće kompetencije. S obzirom na to da je krajobrazni arhitekt stručnjak koji integrira ekološke, estetske, društvene i funkcionalne aspekte prostora, izostanak njegove jasno propisane uloge u zakonodavnom okviru predstavlja ozbiljan nedostatak koji dugoročno može rezultirati smanjenjem kvalitete prostora i gubitkom krajobraznog identiteta. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 30 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Predloženi Zakon o prostornom uređenju pokazuje kontinuitet problematičnih rješenja važećeg sustava, uz uvođenje novih mehanizama koji dodatno narušavaju temeljna načela prostornog i urbanističkog planiranja. Umjesto da pruži jasno definirane ciljeve i analizu stanja, prijedlog zakona ostaje bez evaluacije godina provedbe i bez argumentiranih razloga za predložene izmjene. Time se propušta prilika za stvarnu reformu. Veliki nedostatak prijedloga jest daljnje dokidanje hijerarhije planova. Umjesto jasnog razlikovanja strateških i provedbenih dokumenata, omogućuje se donošenje niza parcijalnih rješenja za pojedine zahvate. Takav pristup ne sagledava prostor cjelovito, otvara mogućnosti pogodovanja i ozbiljno ugrožava javni interes. Uz to, predviđeni instrumenti dijelom funkcioniraju kao zaobilazna rješenja dozvola mimo planova, čime se dodatno slabi demokratski doneseni sustav planiranja. Prijedlog Zakona u području urbanističkih i arhitektonskih natječaja pokazuje nerazumijevanje njihove svrhe i vrijednosti. Odlučivanje o vrsnoći arhitekture i urbanizma prebacuje se s kompetentne struke na politička tijela, čime se derogira dvostoljetna praksa natječaja u Hrvatskoj i usklađenost s aktualnim europskim i međunarodnim standardima i praksama. Izostanak jasnih pravila o anonimnosti, sastavu stručnog žirija i obveznoj realizaciji pobjedničkih rješenja ozbiljno narušava transparentnost i vjerodostojnost procesa. Konačno, prijedlog ne štiti prostor kao najvrijedniji resurs, već ga u nekim odredbama podvrgava interesima kratkoročnih investicija i kratkovidnim rješenjima. Taj segment je posebno problematičan u području obalnog pojasa i prijedlozima vezanim uz priuštivo stanovanje koje je moguće izvan građevinkog područja te u zonama kojima nedostaje temeljna infrastruktura poput društvene, prometne itd. Umjesto očekivane reforme, prijedlog zakona nastavlja praksu deregulacije, slabljenja urbanističkog planiranja i marginaliziranja stručne participacije. Prije finalne verzije ključan je dijalog – koji je fazi donošenja prijedloga, iako najavljen, u stvarnosti izostao – i uvažavanje mišljenja struka kako bi zajednički postigli ciljeve novog zakona usmjerenog javnom interesu, zaštiti i kvaliteti prostora, utemeljenog na hijerarhiji planova, jasnim standardima i uključivanju stručne i šire javnosti, u skladu s europskim praksama i nacionalnim interesom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | LARA KOVAČIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmijene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 32 | FILIP PAVLINEK | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama i smjernicama Vijeća Europe, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmijene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 33 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Koristimo prigodu javnog savjetovanja o prijedlogu Zakona o prostornom uređenju za osvrt, kako na prijedlog koji je na javnom savjetovanju tako i na situaciju u „sektoru“ prostornog planiranja i urbanizma. Mišljenja smo da je u cilju donošenja kvalitetnog dokumenta tako važan zakon morao prije upućivanja u javno savjetovanje biti raspravljen sa stručnom i akademskom zajednicom, strukovnim udrugama, prostornim planerima i urbanistima (što bi bilo u skladu s najboljim europskim participativnim i demokratskim principima). Prema našim saznanjima takva praksa je u potpunosti izostala, a što je vidljivo i iz dijela zakonskih prijedloga koji su protivni planerskoj i urbanističkoj struci. U prijedlogu zakona navodi se kako su zavodi za prostorno uređenje „stručne institucije od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske“. Smatramo velikim propustom i nedopustivim da se zavode nije aktivno uključilo u pripremu prijedloga Zakona. Nedostatak vremena i opsežnost dokumenta te dubina i ozbiljnost problema koji se ovakvim zakonskim prijedlogom otvaraju rezultiraju načelnim i općenitim primjedbama koje u nastavku navodimo. Za istaknuti je da ni Strategijom prostornog razvoja RH (2017), niti Izvješćem o stanju u prostoru RH za razdoblje 2013. – 2019. godine (2021) nije istaknuta potreba izrade novog regulatornog okvira, tim više što je 1. siječnja 2024. godine stupio na snagu novi Pravilnik o prostornim planovima, (a uobičajeno je da prvo ide novi zakon a onda slijede novi pravilnici). Što se tiče novih pravilnika u prijedlogu Zakona o prostornom uređenju (čiji početak primjene je planiran 1. siječnja 2026.) previše nedefiniranih tema svedeno je na naknadne pravilnike i uredbe koje donosi Ministar (izvješće o stanju u prostoru, preraspodjela građevinskih područja, višekriterijska analiza, metodologija i smjernice za izradu stručnih rješenja prilikom planiranja zelene infrastrukture u građevinskim područjima, postupak komasacije, idejni projekt i mnoge dr…) kao i na brojna državna i lokalna povjerenstva. Stogase ne može procijeniti ni odrednica, niti sveukupan učinak koji se očekuje provedbom Zakona. Situacija Prostorno planiranje je disciplina koja je regulator, medijator, moderator i koordinator prostornih odnosa svih aktera u prostoru, odnosno svih sektora i sektorskih politika. No, prelaskom „prostornog planiranja“ u „prostorno uređenje“ uloga prostornog planiranja, a time i prostornih planera polako ali sustavno seli se na margine aktivnosti u prostoru, odnosno prostorno uređenje postaje samo jedan od „sektora“. Hijerarhija prostornih planova i struktura sustava sa jasnom vertikalom regulatornim okvirom se u potpunosti izgubila, tako da su odjednom svi planovi provedbeni, sve je podređeno digitalizaciji i uspješnosti provedbe te je nejasno što su glavni ciljevi i smjerovi prostornog razvoja. Ulogu izrade i donošenja razvojnih dokumenata preuzelo je strateško planiranje i regionalni razvoj koji prvenstveno ovise o europskom financijskom okviru (europskom semestru) i provođenju europskih politika i nerijetko su paralelni sustav sustavu prostornog uređenja bez stvarne integracije i homogenosti i što je najvažnije dugoročnog horizonta. Zanimljivo je da novi zakon o prostornom uređenju nigdje ne adresira navedene izazove u sustavu i umjesto da pokuša vratiti planerima odnosno prostornim planovima mjesto koje im pripada, sustav ide u suprotnom smjeru prema zaobilaženju i ignoriranju odrednica prostornih planova i uvođenja odrednica koje su protivne urbanističkim načelima i elementarnim pravilima urbanističke struke kao što je npr. planiranje zahvata u prostoru protivno namjeni (čl. 49. st. 2. točka 2., 3. i 4.) i gradnja novih stambenih građevina i građevina namijenjenih priuštivom stanovanju izvan građevinskog područja (čl. 48. st. 1. točka 12., čl. 50. st. 2.). Ovakvim prijedlogom Zakona prostorno planiranje (ukoliko to još uopće postoji) je dodatno „rastočeno“ i svedeno na formu bez ikakve logike i zdravog razuma. Unatoč hvalevrijednom početku bavljenja temom stanovanja nejasno je što se u urbanističkom smislu smatra priuštivim stanovanjem. Ako se radi o novoj namjeni, različitoj od stambene, ona bi morala biti navedena u novom Pravilniku – što nije slučaj. Ukoliko se radi o posebnim zonama, odvojenima od stambenih i zona mješovite namjene, postavlja se pitanje gdje su svi nužni prateći sadržaji – osnova standarda stanovanja (vrtići, škole, parkovi i sl.)? Kako se rješava pitanje „getoizacije“ društvenih grupa za koje se priuštivo stanovanje gradi? Posebice nam se čini nelogično izdvajati takve površine (kako god se one zvale) izvan zona stambene i mješovite namjene i izvan građevinskog područja naselja kada je u studiji „Model projiciranja mogućnosti broja novoizgrađenih stambenih jedinica na razini jedinica lokalne samouprave RH“, koju je naručilo upravo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (autor: Urbanex d.o.o., 2024.) zaključeno da „u većini građevinskih područja definiranih aktualnim prostornim planovima postoje dovoljni prostorni kapaciteti za širenje naselja.“ Zabrinjavajuće je inzistiranje na zadržavanju sustava uvedenog 2013. godine koji svoju nefunkcionalnost najočitije iskazuje u nemogućnosti izrade i donošenja Državnog plana prostornog razvoja. Sada se zakonom omogućuje ne samo tematska već i teritorijalna rascjepkanost toga glavnog prostorno-planskog dokumenta države što nije u skladu ne samo s osnovama planerske struke već i s prvim načelom prostornog uređenja – načelom integralnog pristupa u prostornom planiranju. Što se forme tiče prelazak na potpuno digitaliziran sustav nije upitan, međutim u toj digitalizaciji planiranje se u potpunosti izgubilo i digitalizacija je postala sama sebi svrhom što je devastirajuće za prostorno planiranje i urbanizam. Potrebno je provesti strukturnu i sadržajnu transformaciju i novelaciju prostornih planova, a ne poistovjećivati „novu generaciju planova“ samo s tehničkim prevođenjem iz analognog u digitalni sustav. Tu je prigoda istaknuti prelaznu odrednicu „Prostorni planovi doneseni na temelju zakona i propisa koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona moraju se donijeti u digitalnom obliku kroz elektronički sustav »ePlanovi« u roku od tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona. U protivnom, navedeni prostorni planovi prestaju važiti, a odluke o donošenju tih prostornih planova stavljaju se izvan snage.“ koja bi mogla zablokirati cijeli sustav jer je nerealna. U nastavku slijede komentari na konkretne članke, iako smo mišljenja da CIJELI PRIJEDLOG ZAKONA TREBA POVUĆI i raspraviti sa stručnjacima koji imaju dugogodišnje planersko iskustvo, predstavnicima akademske zajednice i strukovnih udruženja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | DANKA GRBAC NIKOLAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Predlaže se ujednačavanje pojmova krajobraz / krajolik / pejzaž, a u skladu s odredbama Krajobrazne osnove RH i Zakonom o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), te njihovu primjenu kao istoznačnica u čitavom Zakonu. | Prihvaćen | U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 35 | TIHOMIR JUKIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Kao profesor koji godinama predaje kolegije iz područja urbanizma i prostornog planiranja, slobodan sam primijetiti slijedeće: Osnovni ciljevi Zakona o prostornom uređenju trebali bi biti zaštita i razvoj prostora, a jedini način kako to provesti je putem prostornih i urbanističkih planova u skladu sa Zakonom. Oni su jedini demokratski doneseni dokumenti na razini lokalne ili područne samouprave. MPGI je zaduženo osigurati zakoniti postupak izrade prostornih planova te pratiti i kontrolirati njihovu provedbu. Polazište je hijerarhijski sustav razina planova od državnog do provedbenog, a što je polazište europskog sustava planiranja prostora. No prijedlogom „novog“ Zakona o prostornom uređenju odustaje se od tih polazišta i kreće se u potpuno drugom smjeru, koji može biti poguban za razvoj i zaštitu prostora. Odustaje se od osnovnih načela prostornog i urbanističkog planiranja u cilju mogućih pogodovanja: - iako nosi radni naslov „novi“ Zakon o prostornom uređenju, radi se samo o degradaciji postojećeg Zakona koji u mnogim segmentima već duže vrijeme ne zadovoljava potrebe kvalitetnog planiranja prostora. Rezultat toga je vidljiv, jer nikada nije bilo takvih ekscesa u prostoru kao po tom Zakonu - novim prijedlogom Zakona ne uvažavaju se osnovna pravila planerske struke - ne uvažava se hijerarhija planova - ne razlikuju se prostorni strateški od provedbenih planova, tako da su svi planovi postali provedbeni pa čak i „kvazi“ državni plan prostornog razvoja koji također postaje provedbeni - predloženim sustavom moguće je imati nekoliko desetina državnih planova za pojedine zahvate ili infrastrukturne objekte - državni plan može biti samo jedan, jer cjelovito sagledava širi prostor uvažavajući sve struke, tematska područja i datosti prostora (napomena: Slovenija ima i cjeloviti infrastrukturni plan cijele države) - zanemaruje se planiranje prostora na račun same provedbe, a koja je omogućena prijedlogom ovog Zakona i mimo prostornih planova u cilju zadovoljavanja dnevnih interesa - umjesto da štiti prostor i provedbu planova, MPGI promovira PARALELNI POSTUPAK „neposredne provedbe“ po Zakonu, tj. DIREKTNO IZ ZAKONA, a često MIMO PROSTORNIH I URBANISTIČKIH PLANOVA koji su jedini demokratski donesen dokument zaštite i razvoja prostora - iako MPGI stalno komentira kako su građevna područja prevelika, prijedlogom Zakona PU omogućava se proširenje građevnih područja, bez obzira da li su i dosadašnja konzumirana, a sve na račun priuštivog stanovanja. Prostori za priuštivo stanovanje su potpuno krivo shvaćeni. Nikada se ne planiraju na rubu gradova i naselja kako se ne bi stvarao geto određenih socijalnih grupa stanovništva. Ono mora biti socijalno i funkcionalno uključeno u postojeće gradsko tkivo koristeći postojeće društvene i sadržajne kapacitete - sam postupak izrade prijedloga Zakona o prostornom uređenju bio je porazan za sudionike glumljenjem lažne participacije. Sveo se na držanje dvije Powerpoint prezentacije, a ne na demokratski dijalog s predstavnicima struke i institucija te uvažavanje njihovih stručnih stavova. Prezentiran im je prijedlog Zakona o prostornom uređenju u čijoj izradi nisu niti sudjelovali Zbog samo ovih nekoliko ključnih napomena vezanih na degradiranje sustava planiranja prostora, a da ne spominjem sve pojedinačne problematične odluke poput „obvezujućih mišljenja“ koja MPGI naplaćuje, predlaže se hitno povlačenje prijedloga Zakona iz postupka donošenja. Usvajanjem ovakvog Zakona bit će nanesena velika šteta sustavnoj zaštiti i razvoju prostora, našeg najvrjednijeg dobra, a čemu bi mogli svjedočiti idućih godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Predlaže se da se u okviru Zakona ujednači uporaba pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž, u skladu s terminološkim načelima utvrđenima u Krajobraznoj osnovi Republike Hrvatske, prema kojoj se ovi pojmovi smatraju istoznačnima i odnose se na isti predmet zaštite, planiranja i oblikovanja prostora. Ujednačavanje terminologije nužno je radi dosljedne primjene zakona, pravilnika i prostornih planova, ali i radi usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima (NN 12/02), koja se u svim službenim prijevodima referira na isti pojam. Time bi se izbjegle buduće terminološke nejasnoće te osigurala jednoznačna primjena i tumačenje pojma krajobraz kao osnovne prostorne, kulturne i prirodne vrijednosti Republike Hrvatske. | Prihvaćen | U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 37 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Hrvatska komora arhitekata, od prije donošenja dosadašnjeg važećeg Zakona o prostornom uređenju (ZPU), upozoravala je na njegovu loše postavljenu koncepciju te predlagala izmjenu odredbi koje su se već na samom početku njegove primjene pokazale pogubne za uređenje prostora Republike Hrvatske. Već površna analiza učinaka ZPU-a, koji je na snazi više od desetljeća ili skoro 12 godina u odnosu na sustav prostornog uređenja ukazuje na to je da je važećim ZPU-om učinjen veliki korak prema dokidanju značajnog segmenta prostornog i urbanističkog planiranja. Predloženi novi ZPU po svemu se bazira na važećem ZPU, uz dodavanje pojedinih novih tema i postupaka. Nedostaje objektivna i nužna analiza važećeg ZPU-a – njegovih rezultata, ocjene stanja i kapaciteta u području prostornog uređenja – te jasnije definiranje problema, razloga izrade i ciljeva koji se novim ZPU-om žele postići. Svakako su nužna pojedina nova rješenja i instrumenti koje novi zakon donosi, ali ukoliko se temeljito ne revidira njihova primjena, u najboljem slučaju ostat će mrtvo slovo na papiru. Pri tome mislimo prvenstveno na reviziju mogućnosti i ograničenja širenja građevinskih područja, ponovno uvođenje stručne rasprave, primjenu instrumenta komasacije, uvođenje urbanističkog projekta. Osim navedenog novi ZPU umnogome nastavlja primjenu upitnih i zabrinjavajućih rješenja važećeg, a uvode se i neka nova. Važećim ZPU-om uspostavljen je novi sustav prostornog uređenja, koji u bitnome negira dotadašnji kontinuitet i hijerarhiju u planiranju od strateške prema provedbenoj razini prostornih planova na način da svi prostorni planovi postaju provedbeni. Cilj uvođenja takvog sustava bio je isključivo ubrzavanje i pojednostavljivanje postupaka izdavanja dozvola, što se međutim nije ostvarilo. Učinak je u bitnom bio izrazita deregulacija. Prijelaz na novi sustav trebao se dogoditi donošenjem Državnog plana prostornog razvoja (DPPR) – izvorno s rokom do kraja 2015. g. DPPR do danas nije donesen što dovodi u pitanje mogućnost njegove izrade sa zamišljenim sadržajem provedbenog karaktera. Odluke o izradi planova nižih razina bile su uvjetovanje prethodnim donošenjem DPPR-a što za posljedicu ima da u Hrvatskoj zadnjih dvanaest godina nije donesen nijedan novi prostorni plan (PPŽ, PPUG/O, GUP), osim UPU-a. Osim očitih posljedica to znači da se nekoliko generacija prostornih planera odgojilo bez da su ikada sudjelovali u izradi novih planova. Iz navedenog proizlazi nepobitna činjenica da kao država ne planiramo svoj razvoj i ne vodimo računa o osposobljavanju stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja, uz nepopravljive posljedice u prostoru. U međuvremenu je ZPU-om omogućeno izdavanje dozvola izravnom provedbom zakona, čak i protivno prostornim planovima, što je potpuno neprihvatljivo jer stvara dodatni nered u prostoru. Također, mogućnost propisivanja obveze donošenja Urbanističkih planova uređenja je u bitnome svedena na minimum – samo za dijelove građevinskog područja koji su u potpunosti neuređeni ili za koje je potrebna sanacija/preobrazba bez sagledavanja logičnih prostornih cjelina. Istovremeno, bez obzira na obavezu donošenja UPU-ova, na tim područjima koja su potpune neopremljena ZPU omogućava izdavanje lokacijskih dozvola za gradnju novih zgrada uz apsurdan uvjet pristupa građevne čestice na bilo kakvu prometnu površinu pa i kozji put i mogućnost priključenja na odvodnju prema lokalnim uvjetima što najčešće na neuređenom području znači crnu jamu. To rezultira odlaganje relativno složene i dugotrajne procedure izrade i donošenja UPU-a – dok se stanje na terenu kontinuirano mijenja i često onemogućuje provedbu racionalnih rješenja. Istodobno su prostorni planovi uređenja i generalni urbanistički planovi preopterećeni uvjetima provedbe svakovrsnih zahvata na ogromnim područjima – stoga su nužno manjkavi, a kompleksni za donošenje izmjena i dopuna koje su im kontinuirano potrebne. Ne uspijevaju spriječiti sve prisutnije ekscese u prostoru, a kamoli donijeti potrebna nova rješenja za suvremene izazove. Novi ZPU u takvom kontekstu nudi pojedine nove postupke odnosno dokumente (infrastrukturni projekt i urbanistički projekt), no oni u bitnome znače samo "bypass" za izdavanje dozvola neovisno o prostornom planu. DPPR se sada može izrađivati za područje pojedine županije, ili za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja, a što je protivno osnovnoj karakteristici prostornog plana da cjelovito sagledava svoj obuhvat; nadograđuje se i princip neposredne provedbe Zakona. Proizlazi da ništa od propisanog za druge dionike sustava prostornog uređenja ne važi za Državu. Država bi upravo na svom primjeru trebala provjeravati valjanost i provedivost propisa, a ne za sebe propisivati posebne postupke i imunitet od rokova. Mogućnost propisivanja obveze UPU-a i/ili detaljnijih planova ostaje iznimno sužena, ograničavajući prostor za detaljno urbanističko planiranje kao osnovnu pretpostavku za kvalitetan izgrađeni okoliš. Ocjena stanja se tek dotiče teme urbane komasacije, ali ne pruža nikakav uvid u analize, razloge i ciljeve koji su prethodili „vraćanju“ urbane komasacije u Zakon o prostornom uređenju. Stječe se dojam da je zakonodavac uvođenju urbane komasacije pribjegao kao ustupak stručnoj javnosti koja to od njega kontinuirano taži duže od desetljeća. U potpunosti je izostala analiza provedenih postupaka komasacije prema Zakonu o gradnji i prostornom uređenju iz 2007. odnosno neuspjelih pokušaja njene provedbe i razloga koji su otežavali ili onemogućavali njihovo provođenje. Također je izostalo obrazloženje što će u primjeni urbane komasacije biti drugačije kako bi se ovoga puta osigurala njena neometana provedba. Tema javnih natječaja iz područja arhitekture i urbanizma, novim prijedlogom zakona, potpuno je pogrešno postavljena i pokazuje nerazumijevanje zakonodavca za kompleksnost i nužne stručne procese provedbe javnih natječaja, dvjestogodišnje iskustvo u provedbi natječaja u RH i nesumnjive rezultate u postizanju vrhunskih prostornih rješenja te europsku i svjetsku praksu u navedenoj domeni. Odlučivanje o vrsnoći arhitekture i urbanizma, mora ostati u domeni stručne kompetencije a ne političkih odluka. Stoga smatramo nužnom pristupiti cjelovitijoj reformi sustava pri čemu osnova mogu biti dokument „10 točaka arhitektonske struke za novi sustav prostornog uređenja“, predstavljene od strane HKA, ukidanje DPPR-a kakav je zamišljen i temeljenje sustava prostornog uređenja na kvalitetnijem, jednostavnijem te u konačnici dinamičnijem i fleksibilnijem okviru: Arhitektonskim politikama RH, Strategiji prostornog razvoja RH te prostornim planovima područne i lokalne razine – gdje su PPŽ, PPU i GUP istinski strateški prostorni planovi, a UPU i DPU, uz eventualno još neke vrste detaljnijih planova, provedbeni. Iznimno, za striktno propisane infrastrukturne zahvate može se omogućiti izdavanje dozvola na temelju PPŽ-a te, za nekolicinu onih većih razmjera, donošenje specifičnog prostornog plana područja posebnih obilježja; za određena konsolidirana područja moguća je neposredna provedba PPUG/O i GUP-a. Program mjera (umjesto dosadašnjeg Izvješća o stanju u prostoru) mora uz evidenciju stanja u prostoru, određivati obvezu uređenja zemljišta i donošenja prostornih planova (uključivo izmjene i dopune te stavljanje izvan snage) na svom području. UPU-i su planovi isključivo lokalne razine. UPU-i čije je donošenje propisano planom šireg područja (PPUG/O, GUP) su obvezujući i do njihovog donošenja mogući su samo oni zahvati koji su određeni planom šireg područja. U uskim okvirima koji su zadani žurnošću donošenja, iznimno ograničenim djelovanjem radnih skupina na pripremi zakona sa zanemarivim učinkom te prethodno opisanim sadržajnim postavkama prijedloga zakona, uz ovaj opći komentar daju se i obrazloženi komentari na pojedine odredbe, nastojeći i dalje konstruktivno doprinijeti poboljšanju stanja u prostoru. | Primljeno na znanje | U ocjeni stanja navedeni su osnovni ciljevi prostornog uređenja čijim ostvarenjem se trebaju osigurati uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima. Njihovo ostvarenje uvjetovano je stanjem u prostoru naslijeđenom iz prošlosti, različitim vlastitim nedostacima ali i obavezama koje proizlaze iz direktiva Europske unije. U dijelu sustava prostornih planova, dosadašnje zakonsko rješenje, prema kojem su planovi svih razina gotovo isključivo provedbenog karaktera, nije uspjelo u dovoljnoj mjeri omogućiti ostvarivanje pretpostavki za učinkovitu provedbu prostornih planova i posljedično unapređenje gospodarskog i društvenog razvoja. Iz tog razloga je ovim prijedlogom Zakona promijenjen karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja. S obzirom na današnje globalne trendove, već su i prijašnjim propisima bile propisane odredbe u svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. Ovim zakonom propisuju se i odredbe za bržu i efikasniju provedbu Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030., koje je usvojila Vlada RH i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine (»Narodne novine«, broj 56/2025.) koji za cilj imaju demografsku revitalizaciju kao jednu od najvažnijih tema za hrvatsko društvo, kao i postizanje dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja mladih, povećanja radne mobilnosti, održive stanogradnje i slično. U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Napominjemo da su odredbe zakona u skladu su sa Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 13/2021.) Odredbe vezane uz provedbu arhitektonsko-urbanističkih natječaja ( čl.91.-92.) su izmijenjene. Detaljniji odgovori na komentare nalaze se uz pojedine odredbe članaka koje ste u nastavku naveli. |
| 38 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Prijedlog zakona nije usklađen s Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (ZDIKN) i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. Uporno se spominje riječ parcelacija / parcelacijski elaborat, a u zadnje dvije verzije ZDIKN ne postoji riječ parcelacija, nego geodetski elaborat. Definitvno je sad vrijeme da se ta riječ izbaci iz ostalih Zakona i pravilnika i da se koriste termni koji su definirani Zakonom. Uporno se od geodeta traži parcelacijski elaborat, koji ne postoji. A nije primjereno da se člankom 19. stavak 39. smatra da je dovoljno da se stavi da je parcelacijski elaborat zapravo geodetski. | Nije prihvaćen | Članak 19. Prijedloga Zakona jasno određuje značenje pojma parcelacijskog elaborata kao geodetskog elaborata kojim se provodi parcelacija. Na taj način osigurana je jednoznačnost i povezanost s pojmovima iz prakse prostornog uređenja i gradnje, u kojoj se termin „parcelacija“ koristi dugi niz godina i dobro je razumljiv stručnim i širim korisnicima. Dosadašnja primjena ovakvog normiranja pokazala se funkcionalnom i nije stvarala probleme u praksi, pa stoga nema potrebe za izmjenom predložene terminologije. |
| 39 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Zakon o prostornom uređenju temeljni je akt kojim se osiguravaju uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske. Uređenjem osnovnih pravila korištenja prostora ostvaruju se pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, očuvanje i zaštitu kulturne baštine, poticanjem vrsnoće gradnje i racionalnog korištenja prirodnih dobara. Ciljevi prostornog uređenja jasno su određeni člankom 7. Prijedloga. Definirani ciljevi postižu se primjenom općih načela prostornog uređenja koja su pak pobrojana u članku 8. Prijedloga. Jedno od načela prostornog uređenja je i načelo integralnog pristupa prostornom planiranju. Ono podrazumijeva sveobuhvatno sagledavanje korištenja i zaštite prostora. Predmetno načelo sadrži, dakle, zahtjev da se pri postavljanju uvjeta prostornog planiranja uvaži postojeće stanje, posebna zakonska rješenja za pojedine dijelove prostora kao i sektorske potrebe. Načelo integralnog pristupa treba dosljedno provesti kako u izradi, tako i u primjeni najavljenog zakona. Nedovoljno precizna zakonska rješenja u njihovoj primjeni često dovode do štetnih posljedica. Odnos prema kampovima na pomorskom dobru, nakon donošenja zakona o pomorskom dobru u 2023. godini, zoran su primjer toga da nedovoljna harmonizacija i nedostatak pune spoznaje o postojanju posebnog zakonskog režima može rezultirati značajnim izazovima za turistički sektor. Tom je prilikom radi sprječavanja veće štete, morala intervenirati i Vlada RH. U svrhu sprječavanja sličnih situacija potrebno je posebnu pažnju obratiti na izričaj zakonskog teksta i njegovu usklađenost s drugim pozitivnim propisima. Turistički sektor od vitalne je važnosti za cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske pa zaslužuje posebnu koncentraciju društvene energije u pripremi propisa koji su od utjecaja na tu djelatnost. | Primljeno na znanje | U odnosu na karakter prostornog planiranja na pomorskom dobru, novi prijedlog Zakona predviđa detaljne odredbe o uvjetima, načinu i ograničenjima planiranja na pomorskom dobru, posebice u vezi onih koji proizlaze iz odredaba Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine«, broj 83/23.). Napominjemo da su odredbe zakona u skladu su sa Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine (»Narodne novine«, broj 13/2021.) i drugih pozitivnih propisa RH. |
| 40 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Promet, mobilnost i sigurnost u prometu presudni su za kvalitetu prostora, sigurnost građana i ostvarenje ciljeva održivog razvoja. Međutim, u prijedlogu zakona ova se dimenzija ne razrađuje dovoljno, već se u pravilu podrazumijeva ili prepušta kasnijim fazama planiranja i projektiranja. Takav pristup u praksi dovodi do ozbiljnih problema, od prometno nesigurnih rješenja do urbanizacije koja nije usklađena s kapacitetima i pristupačnošću prometne mreže. Uvođenjem jasnih odredbi o održivoj mobilnosti i sigurnosti prometa u zakon postiže se nekoliko ciljeva: • prevencija nesreća i smanjenje stradavanja u prometu, posebno među ranjivim skupinama • povećanje funkcionalnosti i propusnosti prometne mreže kroz sustavnu uporabu prometnih analiza i modela • usklađivanje prostornih planova s nacionalnim strateškim dokumentima (Nacionalna prometna strategija, Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, planovi održive urbane mobilnosti) • povećanje transparentnosti i participacije javnosti kroz dostupnost prometnih podloga i pokazatelja • osiguranje održive mobilnosti i jednakih mogućnosti pristupa javnim sadržajima putem javnog prijevoza, biciklističke i pješačke mreže. Na temelju toga predlažemo izmjene prijedloga zakona s prijedlozima teksta u nastavku, kako bi prometna sigurnost i održiva mobilnost postale sastavni i mjerljivi dio prostornog planiranja. | Primljeno na znanje | Detaljni odgovori na primjedbe dati su uz članke koje navodite u nastavku. |
| 41 | SAŠA POLJANEC-BORIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Zašto ustavna osnova za donošenje Zakona nije i članak 52 Ustava RH? | Nije prihvaćen | Ustavna osnova za donošenje Prijedloga Zakona o prostornom uređenju pravilno je utvrđena u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske, kojim se određuje da Sabor odlučuje o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva te o gospodarskom i političkom razvoju. Članak 52. Ustava, kojim se propisuje da su more, obala, otoci, vode, šume i slično imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, predstavlja materijalno-pravnu osnovu za posebne propise u tim područjima, ali ne i formalno-pravnu osnovu za donošenje ovoga Zakona. Stoga je predložena ustavna osnova u potpunosti dostatna i u skladu s ustavnom praksom. |
| 42 | MIRO OPAČAK | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Predmet: Prijedlog Zakona o prostornom uređenju ⸻ 1. Uvođenje eGUP-a – digitalnog registra prostornih planova • Na što se odnosi: Dostupnost prostornih i urbanističkih planova. • Komentar: Prostorni planovi (GUP, PPU, DPU, UPU) su raspršeni i teško dostupni građanima i investitorima. • Prijedlog: Uspostaviti eGUP – javni digitalni registar svih važećih planova, s grafičkim i tekstualnim dijelom, mogućnošću pretraživanja po lokaciji i povezivanjem s katastrom i zemljišnim knjigama. • Obrazloženje: Povećava transparentnost, pravnu sigurnost i olakšava pristup informacijama svim dionicima. ⸻ 2. Interoperabilnost eGUP-a • Na što se odnosi: Tehničke i organizacijske odredbe zakona. • Komentar: Planovi nisu povezani s drugim državnim bazama. • Prijedlog: Osigurati interoperabilnost eGUP-a sa sustavima eGrađani, eDozvola, eLegalizacija, katastrom i zemljišnim knjigama. • Obrazloženje: Omogućuje jedinstveni digitalni proces od uvida u plan do izdavanja dozvole, ubrzava postupke i smanjuje administrativno opterećenje. ⸻ 3. Obvezna ažurnost i odgovornost jedinica lokalne i regionalne samouprave • Komentar: Česta kašnjenja i neažurnost prostornih planova. • Prijedlog: Zakonski propisati obvezu ažuriranja eGUP-a u roku od 30 dana od donošenja izmjena plana. • Obrazloženje: Osigurava dostupnost točnih i važećih planova. ⸻ 4. Financiranje i tehnička podrška • Komentar: Uvođenje eGUP-a zahtijeva značajna ulaganja u IT infrastrukturu i edukaciju. • Prijedlog: Financirati iz državnog proračuna i EU fondova te osigurati tehničku podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave. • Obrazloženje: Omogućava održivo funkcioniranje sustava i ravnomjernu dostupnost usluga. ⸻ 5. Edukacija službenika i stručnjaka • Komentar: Službenici i projektanti nisu dovoljno educirani za digitalne alate i standarde pristupačnosti. • Prijedlog: Uvesti obvezne edukacije o korištenju eGUP-a, eDozvola, eLegalizacije i standarda pristupačnosti. • Obrazloženje: Osigurava učinkovitu primjenu zakona, smanjuje greške i ubrzava postupke. ⸻ 6. Registar invaliditet prijava • Komentar: Nema sustavnog evidentiranja prijava vezanih uz pristupačnost. • Prijedlog: Uspostaviti registar invaliditet prijava, povezan s eGUP-om, eDozvola i eLegalizacijom. • Obrazloženje: Osigurava kontrolu poštivanja standarda pristupačnosti i kvalitetnije planiranje prostora. ⸻ 7. Edukacija o invaliditet prijavama i pristupačnosti • Komentar: Službenici i projektanti nisu dovoljno upoznati s obvezama pristupačnosti. • Prijedlog: Obvezne edukacije za službenike i projektante o: • postupanju s prijavama u registru invaliditeta, • standardima pristupačnosti, • uklanjanju arhitektonskih barijera. • Obrazloženje: Osigurava jednaku uključenost osoba s invaliditetom i društvenu odgovornost. ⸻ 8. Prioritet prijava vezanih uz invaliditet u GUP-u • Komentar: Primjedbe osoba s invaliditetom nemaju zakonski propisan prioritet u javnim raspravama i donošenju planova. • Prijedlog: Propisati da se prijave i primjedbe vezane uz pristupačnost osoba s invaliditetom razmatraju s prioritetom, uz obvezno obrazlaganje odbijenih prijedloga. • Obrazloženje: Jamči da potrebe osoba s invaliditetom budu uključene u prostorne planove, u skladu s međunarodnim standardima i nacionalnim strategijama pristupačnosti. | Primljeno na znanje | Uvođenje novih digitalnih registra i baza te edukacija službenika i stručnjaka u vezi s njima je stalna djelatnost i nastojanje Ministarstva te će se prijedlozi iz primjedbe razmotriti, no isti nisu predmet ovog Prijedloga Zakona. Grafički dio važećih prostornih planova je već ugrađen u informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU), dok će prijelazom u sustav digitalne izrade planova putem platforme ePlanovi, koji je propisan člankom 83. Prijedloga Zakona, prostorni planovi u potpunosti biti dostupni u digitalnom obliku na jednom mjestu. |
| 43 | MIRO OPAČAK | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju | Poštovani, vezano uz raspravu o Zakonu o prostornom uređenju i povezanim propisima, smatram nužnim naglasiti potrebu pristupačnih sigurnosnih i komunikacijskih sustava za gluhe i nagluhe osobe, osobito u slučajevima požara, provale i drugih izvanrednih situacija. Danas su sustavi upozoravanja i komunikacije (požarni alarmi, sirene, razglasi, klasična zvona na ulazima) primarno oslonjeni na zvuk, što gluhim osobama onemogućuje pravodobnu reakciju i ugrožava njihovu sigurnost. Predlažem da se u zakon i prateće pravilnike uključi obveza i standardi koji osiguravaju: 1. Požarni alarmi i uzbune – obvezna ugradnja vizualnih signala (bljeskalice, svjetlosni alarmi) u svim javnim zgradama, ustanovama i višestambenim objektima, uz postojeće zvučne alarme. 2. Digitalna i vibracijska obavijest – povezivanje sustava uzbune (požar, provala, potres) s mobilnim aplikacijama, SMS-om i uređajima koji prenose vibraciju (pametni satovi, narukvice). 3. Video-zvona na glavnom ulazu – zamjena klasičnih zvona vizualno i digitalno dostupnim rješenjima: zvono povezano s videokamerom, ekranom ili aplikacijom koja omogućuje gluhim osobama da vide posjetitelja i prime obavijest putem svjetla ili vibracije. 4. Integrirani sigurnosni sustavi – alarmi, videonadzor i zvona trebaju biti međusobno povezani te davati obavijesti u više formata (zvuk, svjetlo, vibracija, tekst). 5. Pristupačne evakuacijske upute – svi sigurnosni planovi trebaju biti dostupni i u pisanom obliku, jednostavnom jeziku, te u video-formatu sa znakovnim jezikom. 6. Edukacija službi spašavanja i upravitelja zgrada – u protokolima civilne zaštite, vatrogasnih postrojbi i upravitelja objekata potrebno je predvidjeti posebne mjere za komunikaciju i postupanje s gluhim osobama. Time bi se osiguralo da sustavi uzbunjivanja i sigurnosti budu jednako učinkoviti za sve građane, uključujući gluhe i nagluhe osobe, čime se ostvaruje načelo jednakosti i zaštite života. S poštovanjem, | Nije prihvaćen | Propisivanje obveze ugradnje sigurnosnih i komunikacijskih sustava u građevine nije predmet uređenja ovoga Prijedloga Zakona, već propisa iz područja gradnje. |
| 44 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 1. OSNOVNE ODREDBE | Predlažemo propisati obvezu da plaže uz turistička razvojna područja (TRP) budu uključena u građevinska područja ugostiteljsko turističke ili rekreacijske namjene. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je mogućnost uređenja plaža koje su prostorno smještene uz površine TRP (T1, T2 i T3) nužno vezano uz turistički proizvod, naravno uz očuvanje prirodnih vrijednosti prostora. | Nije prihvaćen | Područja koja su označena namjenom T1, T2 i T3 uključuju sve sadržaje unutar tih zona pa tako i plaže. |
| 45 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 1. OSNOVNE ODREDBE | Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava namjeru resornog Ministarstva da se novim Zakonom o prostornom uređenju na sustavan i cjelovit način uredi sustav prostornog uređenja, odrede ciljevi, načela i subjekti prostornog uređenja, donošenje dokumenata prostornog uređenja kao i praćenje stanja u prostoru u području prostornog uređenja, putem Informacijskog sustava prostornog uređenja. Također Komora drži da je pozitivan pomak u Nacrtu Zakona učinjen u pogledu reguliranja prostornog planiranja i gradnje, te evidentiranja u informacijskom sustavu prostornog uređenja linijskih infrastrukturnih građevina, za koje je propisano da su od interesa za Republiku Hrvatsku. Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuje se kao i do sada lokacijskom dozvolom ali se uvodi i novi pojam infrastrukturnog projekta. Smatramo da je za infrastrukturne građevine od državnog interesa trebalo propisati zajedničko planiranje na razini države za svu infrastrukturu, a ne pojedinačno po sektorima. Na taj način bi se bolje i racionalnije mogao koristiti prostor, uvjeti zašite okoliša i ne bi bilo potrebno raditi veliki broj studija za svaku infrastrukturu posebno. Ta infrastruktura bi trebala biti što više u nekom zajedničkom koridoru (magistralna i regionalna povezanost). Novim Zakonom to se predlaže u formi načela primjerice načelo integrirane infrastrukture (članak 54) pa nije jasno da li će to biti učinkovito u provedbi. Članovi Komore su u primjeni važećeg Zakona isticali problem pojedinačnog planiranja infrastrukture, konkretno da kod realizacije primjerice cestovne infrastrukture jedna instalacija prolazi u trupu ceste, druga sa strane, a treća preko prometnice i sl. Također dinamika realizacije je različita što dovodi do čestih prekopa, pa uz lošu izvedbu i neodgovarajuće održavanje dovodi do bržeg propadanja cesta i nepotrebnog povećavanja troškova održavanja. U tom smislu infrastrukturni projekti državnog značaja trebali bi se raditi kao objedinjeni (integralni) ne samo za jednu po jednu infrastrukturu. Tako bi se lakše sagledavali međusobni utjecaji. Određena poboljšanja u Nacrtu Zakona uočena su kod strateške procjene utjecaja na okoliš ali zbog primjene posebnih propisa iz područja zaštite okoliša i prirode te rokova propisanih tim propisima, smatramo da će se zadržati dosadašnji problemi na koje smo ukazivali dugotrajnog rješavanja u tim postupcima, koji znatno otežavaju realizaciju infrastrukturnih projekata. Također podražavamo i vraćanje u Nacrt Zakona urbanističkih inspektora koji će obavljati inspekcijski nadzor nad općim i pojedinačnim aktima, te uvjetima rada nadziranih osoba ovlaštenih za izradu dokumenata prostornog uređenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 46 | TIHOMIR JUKIĆ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 1. OSNOVNE ODREDBE | Kao profesor koji godinama predaje kolegije iz područja urbanizma i prostornog planiranja, slobodan sam primijetiti slijedeće: Osnovni ciljevi Zakona o prostornom uređenju trebali bi biti zaštita i razvoj prostora, a jedini način kako to provesti je putem prostornih i urbanističkih planova u skladu sa Zakonom. Oni su jedini demokratski doneseni dokumenti na razini lokalne ili područne samouprave. MPGI je zaduženo osigurati zakoniti postupak izrade prostornih planova te pratiti i kontrolirati njihovu provedbu. Polazište je hijerarhijski sustav razina planova od državnog do provedbenog, a što je polazište europskog sustava planiranja prostora. No prijedlogom „novog“ Zakona o prostornom uređenju odustaje se od tih polazišta i kreće se u potpuno drugom smjeru, koji može biti poguban za razvoj i zaštitu prostora. Odustaje se od osnovnih načela prostornog i urbanističkog planiranja u cilju mogućih pogodovanja: - iako nosi radni naslov „novi“ Zakon o prostornom uređenju, radi se samo o degradaciji postojećeg Zakona koji u mnogim segmentima već duže vrijeme ne zadovoljava potrebe kvalitetnog planiranja prostora. Rezultat toga je vidljiv, jer nikada nije bilo takvih ekscesa u prostoru kao po tom Zakonu - novim prijedlogom Zakona ne uvažavaju se osnovna pravila planerske struke - ne uvažava se hijerarhija planova - ne razlikuju se prostorni strateški od provedbenih planova, tako da su svi planovi postali provedbeni pa čak i „kvazi“ državni plan prostornog razvoja koji također postaje provedbeni - predloženim sustavom moguće je imati nekoliko desetina državnih planova za pojedine zahvate ili infrastrukturne objekte - državni plan može biti samo jedan, jer cjelovito sagledava širi prostor uvažavajući sve struke, tematska područja i datosti prostora (napomena: Slovenija ima i cjeloviti infrastrukturni plan cijele države) - zanemaruje se planiranje prostora na račun same provedbe, a koja je omogućena prijedlogom ovog Zakona i mimo prostornih planova u cilju zadovoljavanja dnevnih interesa - umjesto da štiti prostor i provedbu planova, MPGI promovira PARALELNI POSTUPAK „neposredne provedbe“ po Zakonu, tj. DIREKTNO IZ ZAKONA, a često MIMO PROSTORNIH I URBANISTIČKIH PLANOVA koji su jedini demokratski donesen dokument zaštite i razvoja prostora - iako MPGI stalno komentira kako su građevna područja prevelika, prijedlogom Zakona PU omogućava se proširenje građevnih područja, bez obzira da li su i dosadašnja konzumirana, a sve na račun priuštivog stanovanja. Prostori za priuštivo stanovanje su potpuno krivo shvaćeni. Nikada se ne planiraju na rubu gradova i naselja kako se ne bi stvarao geto određenih socijalnih grupa stanovništva. Ono mora biti socijalno i funkcionalno uključeno u postojeće gradsko tkivo koristeći postojeće društvene i sadržajne kapacitete - sam postupak izrade prijedloga Zakona o prostornom uređenju bio je porazan za sudionike glumljenjem lažne participacije. Sveo se na držanje dvije Powerpoint prezentacije, a ne na demokratski dijalog s predstavnicima struke i institucija te uvažavanje njihovih stručnih stavova. Prezentiran im je prijedlog Zakona o prostornom uređenju u čijoj izradi nisu niti sudjelovali Zbog samo ovih nekoliko ključnih napomena vezanih na degradiranje sustava planiranja prostora, a da ne spominjem sve pojedinačne problematične odluke poput „obvezujućih mišljenja“ koja MPGI naplaćuje, predlaže se hitno povlačenje prijedloga Zakona iz postupka donošenja. Usvajanjem ovakvog Zakona bit će nanesena velika šteta sustavnoj zaštiti i razvoju prostora, našeg najvrjednijeg dobra, a čemu bi mogli svjedočiti idućih godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 1. OSNOVNE ODREDBE | Predlaže se propisati obvezu da plaže uz turistička razvojna područja (TRP) budu uključene u građevinska područja ugostiteljsko turističke ili rekreacijske namjene. Mogućnost uređenja plaža koje su prostorno smještene uz površine TRP (T1, T2 i T3) nužno je vezana uz turistički proizvod, naravno uz očuvanje prirodnih vrijednosti prostora. | Nije prihvaćen | Područja koja su označena namjenom T1, T2 i T3 uključuju sve sadržaje unutar tih zona pa tako i plaže. |
| 48 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 1. OSNOVNE ODREDBE | U Prijedlogu zakona predlažemo detaljnije definirati proceduru donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice (stranke u postupku (vlasnici predmetnih-susjednih čestica?), što se predaje uz zahtjev, je li potreban očevid na licu mjesta. Predlaže se u Prijedloga zakona izričito unijeti odredbu da se pri izradi prostornih planova te za razvoj urbanizma obavezno moraju uzeti u obzir studije nosivosti turističkog kapaciteta za sve priobalne gradove (ukoliko su iste izrađene). Naime, već imamo primjere da pojedini priobalni gradovi imaju izrađenu navedenu studiju koja pokazuje da im je infrastruktura na granici pucanja što trajno dovodi do rušenja kvalitete života domicilnog stanovništva i ugroze života na tom području. Također uvesti i obaveznu metodologiju mjerenja navedenih stavki ili studiju nosivosti turističkih kapaciteta koja je zakonom o turizmu od 2024. obavezna za daljnji razvoj turizma na destinaciji. | Djelomično prihvaćen | Smatramo da je postupak donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice u Prijedlogu Zakona već uređen na odgovarajući način. U praksi se, na eventualne nedoumice koje se pojave tijekom provedbe, primjenjuju opće odredbe o aktima za provedbu zahvata u prostoru, kao i pravila općeg upravnog postupka. Studije nosivosti turističkog kapaciteta već su dio stručnih podloga kroz članak 42. stavak 1. t.57. Prijedloga Zakona koji se mijenja i glasi : „57. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja.“ |
| 49 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Predmet Zakona i cilj sustava prostornog uređenja | MOLIM DA SE CIJELI TEKST ZAKONA LEKTORSKI I JEZIČNO PREGLEDA I USKLADI S ODREDBAMA USTAVA RH GDJE STOJI DA JE SLUŽBENI JEZIK U REPUBLICI HRVATSKOJ - HRVATSKI (članak 12). tekst ovog zakona vrvi pravopisnim greškama i stranim riječima, a za koje postoje hrvatske riječi i pojmovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 2. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U Članak 2. predlažemo dodati: Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.), Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.). Obrazloženje: Za izmjene i dopune prostornih planova za koje nije potrebno provoditi stratešku procjenu odnosno ocjenu o potrebi strateške procjene, a njihova provedba bi mogla imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode tijelo nadležno za zaštitu prirode na zahtjev nositelja izrade izmjena i dopuna prostornog plana provodi zaseban postupak prethodne ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Budući da su u Zakon o zaštiti prirode prenesene ove direktive, a u članku se navodi direktiva preuzeta Zakonom o zaštiti okoliša, logično je navesti i ove dvije direktive, tim više jer se radi o europskoj ekološkoj mreži na području RH koja je od interesa za Europsku uniju. | Nije prihvaćen | Navedene Direktive Vijeća su već prenesene u nacionalno zakonodavstvo ( MZOZT ) putem posebnih propisa. |
| 51 | ISTARSKA ŽUPANIJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Primjena i donošenje posebnih propisa | Jedno od temeljnih načela pravnog poretka jest da ukoliko posebni propisi u djelu posebnog područja uređuju neko područje na drugačiji način, imaju prioritet u primjeni nad općim propisima: Lex specialis derogat legi generali. Formulacija zakonskih odredbi u tom slučaju u pravilu glasi: „osim ako posebnim propisima nije drugačije propisano.“ Posebni propisi iz područja turizma i ugostiteljstva definiraju poslovanje gospodarskih subjekata u poslovnim zonama (T) te upravljanje održivim turizmom u našim županijama na način da propisi iz prostornog planiranja moraju uvažavati izračune prihvatnih kapaciteta pri donošenju prostornih planova: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i pripadajući pravilnici, Zakon o turizmu i pripadajući pravilnici. Posebni propisi se ne mogu općim zakonom stavljati van snage, osobito ne na način predložen u čl. 3., već upravo suprotno: ukoliko je nešto posebnim propisima definirano drugačije ima prioritet u odnosu na opći propis, taj opći propis posebne propise mora uvažavati. Obzirom da Zakoni i podzakonski akti u RH koji uređuju prostorno uređenje i način korištenja prostora nisu u potpunosti međusobno usklađeni (iz područja prostornog uređenja, pomorstva i turizma) prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju se propisuje da svi propisi koji nisu sa njim usklađeni se u tom dijelu ne primjenjuju, iako posebni propisi kao ZUD, ZOT i ZNGZ propisuju drugačije. Bez obzira na dobru namjeru, da se u jednom Zakonu detaljnije propiše uređivanje prostora, opći Zakon ne može derogirati posebne Zakone koji detaljnije uređuju posebna područja u odnosu na opće Zakone (takva je i sudska praksa najviših Sudova u RH). Posebni Zakoni i propisi iz područja turizma tiču se osobito 2 povezana područja: 1. Izračuni prihvatnih kapaciteta kao podloga za prostorno planiranje (Zakon o turizmu) 2. Nadležnost i komunalnih redara za uklanjanje opreme za kampiranje ilegalno postavljene, prekršajno kažnjavanje počinitelja i podnošenje optužnog prijedloga (ZUD) i Oprema za kampiranje (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti) Zakon o turizmu (NN 156/2023.g.) Izračun prihvatnih kapaciteta i prostorno planiranje - čl. 14. st. 2. Prate se pokazatelji koji mjere utjecaje turizma na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije između ostalog i održivo upravljanje prostorom te poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu. - Čl. 18. st.5. Zakona propisuje da Izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/2015, 121/2016, 99/2018, 25/2019, 98/2019, 32/2020, 42/2020, 126/2021, 152/2024) propisuje: Definicije, način postavljanja i uvjete za postavljanje Opreme za kampiranje unutar Kampova, te izričito daje nadležnost i ovlaštenje komunalnim redarima za uklanjanje opreme za kampiranje: - Čl. 29. St.1. Zakona o gostiteljskoj djelatnosti: „Kampiranje u smislu ovoga Zakona je boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine »Kampovi« i u kampovima u domaćinstvu i na OPGu. Stavkom 4. istog članka izričito je zabranjeno kampiranje izvan kampova. - Čl. 42. st.6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ovlaštena tijela za nadzor nad primjenom zakona su Ministarstvo turizma i sporta - upravni nadzor i kategorizacija, Turistička inspekcija DIRHa- nadzor nad provedbom i nadzor nad uvjetom i načinom rada nadziranih fizičkih i pravnih osoba, MUP- nadzor nad zabranom usluživanja alkoholnih pića maloljetnicima, i Komunalni redari- nadzor nad zabranom kampiranja izvan kampova i prostora određenih za kampiranje izvan kampova sukladno stavcima 1., 2. i 3. članka 29. Zakona provode i komunalni redari. U obavljanju nadzora iz stavka 4. ovoga članka komunalni redari ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/2016, 68/2019, 120/2019) propisuje: - Čl. 14. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi propisuje da je Osnovna smještajna jedinica je otvoreni prostor, uređen i opremljen za kampiranje. Kampiranje je boravak gosta na osnovnoj smještajnoj jedinici u pokretnoj opremi za kampiranje. - Članak 36. Pravilnika definira Kamp je objekt u kojem se pružaju usluge: 1. smještaja na osnovnim smještajnim jedinicama - kampiranje, 2. smještaja u građevinama; bungalov, paviljon i drugo, 3. prehrane, pića i napitaka, 4. iznajmljivanja pokretne opreme za kampiranje: stolova, stolica, vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/2020) Turističko zemljište na kojem su izgrađeni kampovi Članak 15.st.4. Svi akti za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru kampa i/ili se utvrđuje građevna čestica građevine u kampu izdat će se pozivom na ovaj Zakon. U interesu zaštite i očuvanja prostora, te sukladno načelima održivog upravljanja turizmom i prostorom u našoj županiji, sukladno posebnim propisima I KOMUNALNI REDARI su ovlašteni narediti uklanjanje sve ilegalno postavljenje OPREME za kampiranje sa prostora izvan kampova, koja uključuje: šator, kamp prikolicu (kamp kućicu, karavan), autodom (kamper), pokretnu kućicu (mobilhome), glamping kućicu, glamping opremu i slično. Komunalnim redarima se ne smije uskraćivati ovlast koja im je dana posebnim propisom (ZUD), osobito iz razloga što je postizanje svrhe uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova i zaštitu prostora puno brže i efikasnije postići putem komunalnih redara (kojih u Istarskoj županiji ima više od 70) nego putem 1 inspektora državnog inspektorata. Nadležnost komunalnih redara za uklanjanje opreme po posebnom propisu ne može se isključiti istodobnom nadležnošću drugih tijela, već su ta tijela komplementarna u nadležnostima. To znači da ako je na nekom području eventualno i bilo radnji koji predstavljanju ilegalnu gradnju, DIRH može reagirati paralelno sa komunalnim redarima, no ne može se isključiti nadležnost komunalnih redara dana posebnim propisima. Budući da je mobilna kućica izričito definirana kao OPREMA za kampiranje, te da je njeno postavljanje izvan kampova strogo zabranjeno posebnim propisima, a uklanjanje dano i u nadležnost komunalnih redara, bilo kakva intervencija koja bi imala elemente ilegalne gradnje može također biti sankcionirana sukladno propisima o građevinskoj inspekciji, no nipošto se ne smije isključivati I NADLEŽNOST KOMUNALNIH REDARA da narede uklanjanje takve opreme izvan prostora za kampiranje, bez obzira na način na koji je ona postavljena i povezana s tlom, jer je intencija svih propisa njezino hitno i efikasno uklanjanje, a ne zadržavanje u prostoru. Sukladno čl. 42. st.4. i st.6. posebnog Zakona (Lex specialis) o ugostiteljskoj djelatnosti, komunalni redari ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja! Prekršajne kazne se u tom slučaju uplaćuju lokalno, na području gdje je šteta i nastala a ne u državni proračun, što je interes jedinica koje trpe tu štetu u prostoru. U interesu upravljanja turističkim destinacijama u smjeru održivog razvoja turizma i zaštite prostora , važno je da se posebni propisi Čl. 18. st.5. Zakona o turizmu pravilno primjene na način da se u Zakonu o prostornom uređenju predvidi da Izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. U smislu održivog upravljanja prostorom, očuvanja prostora za buduće generacije i osiguranja uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata na području Istarske županije (okolišna, prostorna, društvena i gospodarska održivost), važno je što manje trajno zadirati u prostor te uskladiti se sa propisima Europske unije. Najbolje poslovne prakse na širem području Europske unije po pitanju trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma, ako usporedimo zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši najveći konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska i Francuska uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kako je to sada uređeno u Republici Hrvatskoj. U Istarskoj županiji je smješteno preko 50% kreveta ukupnih smještajnih kapaciteta u kampovima u Republici Hrvatskoj, stoga nam je očuvanje prirode i T3 zona kampova osobito važno. Na drugu stranu postoji dugogodišnji veliki izazov u prostoru po pitanju uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova. Istarskoj županiji je u interesu brzo i efikasno uklanjanje opreme za kampiranje postavljene izvan kampova u obliku mobilnih kućica, kamp kućica, i to je moguće jedino od strane komunalnih redara sukladno posebnim propisima (čl. 42. st.4. i 6. ZUD), uz istodobnu naplatu prekršaja i štete lokalno, u proračune jedinica lokalne samouprave. To je u najboljem interesu zaštite lokalnog prostora i u interesu zaštite kvalitete života lokalnog stanovništva koje mora tu štetu ilegalno postavljenih mobilnih kućica trpjeti. Stoga apeliramo da se u svim zakonima uskladi ta posebna nadležnost komunalnih redara za uklanjanje sve opreme koja je ilegalno postavljena u prostoru (šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično, u skladu s posebnim propisima koji to jasno i izričito reguliraju zabranu postavljanja takve opreme u prostoru (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti). | Primljeno na znanje | Nadležnost komunalnih redara za uklanjanje sve opreme koja je ilegalno postavljena u prostoru (šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično, u skladu s posebnim propisima koji to jasno i izričito reguliraju zabranu postavljanja takve opreme u prostoru (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti), nije predmet ovog zakona. |
| 52 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se promjena čl.3. st. 3., 4. i 5. na način da sada glase: „ (3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom njihova primjena nije izrijekom isključena. (4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, u dijelu koji propisuje uvjete za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra. (5) Pravilnici i tehnički propisi doneseni nakon stupanja na snagu ovog Zakona protivno stavku 4. ovoga članka, ne primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona.“ Obrazloženje: a) Dorađuje se izričaj odredbe iz stavka 3. Pretpostavljamo da je namjera zakonodavca bila osigurati komplementarnu primjenu ovog zakona i propisa koji u statusu lex specialis norme posebno uređuju pojedina specifična pitanja koja proizlaze iz pravnog statusa adresata ili njihove posebne djelatnosti. No, odredbe stavka 3. prijedloga mogle bi biti i dodatno unaprijeđene kako ne bi ostavljale prostora za dodatna tumačenja. U sadašnjem sadržaju, ovo bi se pravilo moglo tumačiti kao normu po kojoj zakon o prostornom uređenju dobiva opći status specijalnog propisa kojem se generalno daje prednost u primjeni i na matična i na specijalna pravna pitanja. Praktične posljedice primjene ovako neprecizirane odredbe mogle bi dovesti do logički neodrživih situacija. Tako bi se primjerice, moglo zaključiti da odredbe zakona o prostornom uređenju suspendiraju istovremenu primjenu odredbi Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 50/2020; dalje u tekstu: ZNGZ), a koji uspostavlja zaseban režim za zaštitu kampova na koje se ZNGZ primjenjuje. Na ovaj bi se način dovelo u pitanje vrijeme primjene zakona koje po ostalim odredbama počinje teći tek po njegovu stupanju na snagu, a dovelo bi se u pitanje, primjerice, mogućnost zadržavanja postojećih sanitarnih čvorova i sličnih pomoćnih objekata u obuhvatu kampa. b) Stavak 4. nomotehnički se dorađuje. Nije potpuno jasno koji sve pravilnici i tehnički propisi bi potpadali pod one „koji utječu na propisivanje uvjeta za građenje građevina…“ Da bi se izbjegla kolizija nadležnosti predlaže se ograničiti doseg ove odredbe na onaj dio pravilnika i tehničkih propisa koji propisuje uvjete za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta. c) Radi izbjegavanja dvojbi o potrebi ishođenja suglasnosti na važeće pravilnike i tehničke propise, stavak 5. dorađuje se na način da se precizira trenutak od kojeg predložena odredba proizvodi pravne učinke. | Nije prihvaćen | Navedeno je određeno prijelaznim i završnim odredbama ovog Zakona. |
| 53 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | stavak 4. – Ne propisuju se „uvjeti za građenje“ već „uvjeti gradnje“. (i tako svugdje u zakonu gdje se najčešće radi o „gradnji“, a netočno se koristi izraz „građenje“) | Prihvaćen | Čl.3..stavak 4. mijenja se i glasi: „(4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta gradnje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, donose se uz suglasnost ministra. |
| 54 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | Da bi opći zakon mogao isključiti primjenu posebnog zakona, u njegovom tekstu mora stajati jasna i precizna odredba kojom se kaže da se određene odredbe posebnog zakona više ne primjenjuju. Ne smije se to činiti općim formulacijama: „svi propisi koji nisu usklađeni ovim zakonom prestaju važiti“ (što je slučaj u prijedlogu novog Zakona o prostornom uređenju). To je preširoko i pravno nesigurno. | Primljeno na znanje | Upućujemo vas na prijelazne i završne odredbe prijedloga zakona. |
| 55 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | stavak 4. – Dopuniti odredbu: „Popis pravilnika i tehničkih propisa donesenih uz suglasnost ministra objavljuje se u Informacijskom sustavu prostornog uređenja.“ – Bez ovakvog popisa sudionicima prostornog uređenja nemoguće je znati koji su pravilnici i tehnički propisi doneseni uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje, posebice u odnosu na pravilnike i tehničke propise donesene prije donošenja ovoga zakona. | Nije prihvaćen | Svi pravilnici i tehnički propisi objavljuju se u službenom glasilu i/ili na internetskim stranicama Ministarstva, te nema potrebe da se objavljuju u Informacijskom sustavu prostornog uređenja. |
| 56 | ISTARSKA ŽUPANIJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | Prijedlog novog teksta: Članak 3. Primjena i donošenje posebnih propisa (1) Na pitanja prava na pristup informacijama i podacima u postupcima koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje pravo na pristup informacijama. (2) Na pitanja vezano za županijske zavode, odnosno zavod Grada Zagreba za prostorno uređenje te za gradske zavode za prostorno uređenje ako ih veliki grad osnuje, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe propisa o ustanovama. (3) Odredbe posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona primjenjuju se u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona na način uređen posebnim propisima. (4) Pravilnici i tehnički propisi, čije je donošenje propisano posebnim zakonima, a koji utječu na propisivanje uvjeta za provedbu drugih zahvata u prostoru ili određivanje lokacijskih uvjeta, primjenjuju se u provedbi ovog zakona u skladu s propisanim uvjetima propisanim posebnim propisima. Obrazloženje: Jedno od temeljnih načela pravnog poretka jest da ukoliko posebni propisi u djelu posebnog područja uređuju neko područje na drugačiji način, imaju prioritet u primjeni nad općim propisima: Lex specialis derogat legi generali. Formulacija zakonskih odredbi u tom slučaju u pravilu glasi: „osim ako posebnim propisima nije drugačije propisano.“ Posebni propisi iz područja turizma i ugostiteljstva definiraju poslovanje gospodarskih subjekata u poslovnim zonama (T) te upravljanje održivim turizmom u našim županijama na način da propisi iz prostornog planiranja moraju uvažavati izračune prihvatnih kapaciteta pri donošenju prostornih planova: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i pripadajući pravilnici, Zakon o turizmu i pripadajući pravilnici. Posebni propisi se ne mogu općim zakonom stavljati van snage, osobito ne na način predložen u čl. 3., već upravo suprotno: ukoliko je nešto posebnim propisima definirano drugačije ima prioritet u odnosu na opći propis, taj opći propis posebne propise mora uvažavati. Obzirom da Zakoni i podzakonski akti u RH koji uređuju prostorno uređenje i način korištenja prostora nisu u potpunosti međusobno usklađeni (iz područja prostornog uređenja, pomorstva i turizma) prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju se propisuje da svi propisi koji nisu sa njim usklađeni se u tom dijelu ne primjenjuju, iako posebni propisi kao ZUD, ZOT i ZNGZ propisuju drugačije. Bez obzira na dobru namjeru, da se u jednom Zakonu detaljnije propiše uređivanje prostora, opći Zakon ne može derogirati posebne Zakone koji detaljnije uređuju posebna područja u odnosu na opće Zakone (takva je i sudska praksa najviših Sudova u RH). Posebni Zakoni i propisi iz područja turizma tiču se osobito 2 povezana područja: 1. Izračuni prihvatnih kapaciteta kao podloga za prostorno planiranje (Zakon o turizmu) 2. Nadležnost i komunalnih redara za uklanjanje opreme za kampiranje ilegalno postavljene, prekršajno kažnjavanje počinitelja i podnošenje optužnog prijedloga (ZUD) i Oprema za kampiranje (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti) Zakon o turizmu (NN 156/2023.g.) Izračun prihvatnih kapaciteta i prostorno planiranje - čl. 14. st. 2. Prate se pokazatelji koji mjere utjecaje turizma na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije između ostalog i održivo upravljanje prostorom te poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu. - Čl. 18. st.5. Zakona propisuje da Izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/2015, 121/2016, 99/2018, 25/2019, 98/2019, 32/2020, 42/2020, 126/2021, 152/2024) propisuje: Definicije, način postavljanja i uvjete za postavljanje Opreme za kampiranje unutar Kampova, te izričito daje nadležnost i ovlaštenje komunalnim redarima za uklanjanje opreme za kampiranje: - Čl. 29. St.1. Zakona o gostiteljskoj djelatnosti: „Kampiranje u smislu ovoga Zakona je boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine »Kampovi« i u kampovima u domaćinstvu i na OPGu. Stavkom 4. istog članka izričito je zabranjeno kampiranje izvan kampova. - Čl. 42. st.6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ovlaštena tijela za nadzor nad primjenom zakona su Ministarstvo turizma i sporta - upravni nadzor i kategorizacija, Turistička inspekcija DIRHa- nadzor nad provedbom i nadzor nad uvjetom i načinom rada nadziranih fizičkih i pravnih osoba, MUP- nadzor nad zabranom usluživanja alkoholnih pića maloljetnicima, i Komunalni redari- nadzor nad zabranom kampiranja izvan kampova i prostora određenih za kampiranje izvan kampova sukladno stavcima 1., 2. i 3. članka 29. Zakona provode i komunalni redari. U obavljanju nadzora iz stavka 4. ovoga članka komunalni redari ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/2016, 68/2019, 120/2019) propisuje: - Čl. 14. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi propisuje da je Osnovna smještajna jedinica je otvoreni prostor, uređen i opremljen za kampiranje. Kampiranje je boravak gosta na osnovnoj smještajnoj jedinici u pokretnoj opremi za kampiranje. - Članak 36. Pravilnika definira Kamp je objekt u kojem se pružaju usluge: 1. smještaja na osnovnim smještajnim jedinicama - kampiranje, 2. smještaja u građevinama; bungalov, paviljon i drugo, 3. prehrane, pića i napitaka, 4. iznajmljivanja pokretne opreme za kampiranje: stolova, stolica, vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/2020) Turističko zemljište na kojem su izgrađeni kampovi Članak 15.st.4. Svi akti za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru kampa i/ili se utvrđuje građevna čestica građevine u kampu izdat će se pozivom na ovaj Zakon. U interesu zaštite i očuvanja prostora, te sukladno načelima održivog upravljanja turizmom i prostorom u našoj županiji, sukladno posebnim propisima I KOMUNALNI REDARI su ovlašteni narediti uklanjanje sve ilegalno postavljenje OPREME za kampiranje sa prostora izvan kampova, koja uključuje: šator, kamp prikolicu (kamp kućicu, karavan), autodom (kamper), pokretnu kućicu (mobilhome), glamping kućicu, glamping opremu i slično. Komunalnim redarima se ne smije uskraćivati ovlast koja im je dana posebnim propisom (ZUD), osobito iz razloga što je postizanje svrhe uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova i zaštitu prostora puno brže i efikasnije postići putem komunalnih redara (kojih u Istarskoj županiji ima više od 70) nego putem 1 inspektora državnog inspektorata. Nadležnost komunalnih redara za uklanjanje opreme po posebnom propisu ne može se isključiti istodobnom nadležnošću drugih tijela, već su ta tijela komplementarna u nadležnostima. To znači da ako je na nekom području eventualno i bilo radnji koji predstavljanju ilegalnu gradnju, DIRH može reagirati paralelno sa komunalnim redarima, no ne može se isključiti nadležnost komunalnih redara dana posebnim propisima. Budući da je mobilna kućica izričito definirana kao OPREMA za kampiranje, te da je njeno postavljanje izvan kampova strogo zabranjeno posebnim propisima, a uklanjanje dano i u nadležnost komunalnih redara, bilo kakva intervencija koja bi imala elemente ilegalne gradnje može također biti sankcionirana sukladno propisima o građevinskoj inspekciji, no nipošto se ne smije isključivati I NADLEŽNOST KOMUNALNIH REDARA da narede uklanjanje takve opreme izvan prostora za kampiranje, bez obzira na način na koji je ona postavljena i povezana s tlom, jer je intencija svih propisa njezino hitno i efikasno uklanjanje, a ne zadržavanje u prostoru. Sukladno čl. 42. st.4. i st.6. posebnog Zakona (Lex specialis) o ugostiteljskoj djelatnosti, komunalni redari ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja! Prekršajne kazne se u tom slučaju uplaćuju lokalno, na području gdje je šteta i nastala a ne u državni proračun, što je interes jedinica koje trpe tu štetu u prostoru. U interesu upravljanja turističkim destinacijama u smjeru održivog razvoja turizma i zaštite prostora , važno je da se posebni propisi Čl. 18. st.5. Zakona o turizmu pravilno primjene na način da se u Zakonu o prostornom uređenju predvidi da Izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. U smislu održivog upravljanja prostorom, očuvanja prostora za buduće generacije i osiguranja uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata na području Istarske županije (okolišna, prostorna, društvena i gospodarska održivost), važno je što manje trajno zadirati u prostor te uskladiti se sa propisima Europske unije. Najbolje poslovne prakse na širem području Europske unije po pitanju trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma, ako usporedimo zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši najveći konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska i Francuska uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kako je to sada uređeno u Republici Hrvatskoj. U Istarskoj županiji je smješteno preko 50% kreveta ukupnih smještajnih kapaciteta u kampovima u RH (121.000 kreveta), i taj broj kreveta se u Istri nije povećavao zadnjih 20 godina već se mijenjala oprema kampova koju je uvijek moguće ukloniti, stoga nam je očuvanje prirode i T3 zona osobito važno. Na drugu stranu postoji dugogodišnji veliki izazov u prostoru po pitanju uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova. Istarskoj županiji je u interesu brzo i efikasno uklanjanje opreme za kampiranje postavljene izvan kampova u obliku mobilnih kućica, kamp kućica, i to je moguće jedino od strane komunalnih redara sukladno posebnim propisima (čl. 42. st.4. i 6. ZUD), uz istodobnu naplatu prekršaja i štete lokalno, u proračune jedinica lokalne samouprave. To je u najboljem interesu zaštite lokalnog prostora i u interesu zaštite kvalitete života lokalnog stanovništva koje mora tu štetu ilegalno postavljenih mobilnih kućica trpjeti. Stoga apeliramo da se u svim zakonima uskladi ta posebna nadležnost komunalnih redara za uklanjanje sve opreme koja je ilegalno postavljena u prostoru (šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično, u skladu s posebnim propisima koji to jasno i izričito reguliraju zabranu postavljanja takve opreme u prostoru (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti). | Nije prihvaćen | Navedeno je već određeno člankom 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana. Nadalje, čl.19. t.57. mijenja se i glasi :„ 57. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja". Nadležnost komunalnih redara nije predmet ovog Zakona. |
| 57 | ISTARSKA ŽUPANIJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | Jedno od temeljnih načela pravnog poretka jest da ukoliko posebni propisi u djelu posebnog područja uređuju neko područje na drugačiji način, imaju prioritet u primjeni nad općim propisima: Lex specialis derogat legi generali. Formulacija zakonskih odredbi u tom slučaju u pravilu glasi: „osim ako posebnim propisima nije drugačije propisano.“ Posebni propisi iz područja turizma i ugostiteljstva definiraju poslovanje gospodarskih subjekata u poslovnim zonama (T) te upravljanje održivim turizmom u našim županijama na način da propisi iz prostornog planiranja moraju uvažavati izračune prihvatnih kapaciteta pri donošenju prostornih planova: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i pripadajući pravilnici, Zakon o turizmu i pripadajući pravilnici. Posebni propisi se ne mogu općim zakonom stavljati van snage, osobito ne na način predložen u čl. 3., već upravo suprotno: ukoliko je nešto posebnim propisima definirano drugačije ima prioritet u odnosu na opći propis, taj opći propis posebne propise mora uvažavati. Obzirom da Zakoni i podzakonski akti u RH koji uređuju prostorno uređenje i način korištenja prostora nisu u potpunosti međusobno usklađeni (iz područja prostornog uređenja, pomorstva i turizma) prijedlogom novog Zakona o prostornom uređenju se propisuje da svi propisi koji nisu sa njim usklađeni se u tom dijelu ne primjenjuju, iako posebni propisi kao ZUD, ZOT i ZNGZ propisuju drugačije. Bez obzira na dobru namjeru, da se u jednom Zakonu detaljnije propiše uređivanje prostora, opći Zakon ne može derogirati posebne Zakone koji detaljnije uređuju posebna područja u odnosu na opće Zakone (takva je i sudska praksa najviših Sudova u RH). Posebni Zakoni i propisi iz područja turizma tiču se osobito 2 povezana područja: 1. Izračuni prihvatnih kapaciteta kao podloga za prostorno planiranje (Zakon o turizmu) 2. Nadležnost i komunalnih redara za uklanjanje opreme za kampiranje ilegalno postavljene, prekršajno kažnjavanje počinitelja i podnošenje optužnog prijedloga (ZUD) i Oprema za kampiranje (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti) Zakon o turizmu (NN 156/2023.g.) Izračun prihvatnih kapaciteta i prostorno planiranje - čl. 14. st. 2. Prate se pokazatelji koji mjere utjecaje turizma na gospodarske, društvene, okolišne i prostorne aspekte održivosti destinacije između ostalog i održivo upravljanje prostorom te poslovanje gospodarskih subjekata u turizmu. - Čl. 18. st.5. Zakona propisuje da Izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/2015, 121/2016, 99/2018, 25/2019, 98/2019, 32/2020, 42/2020, 126/2021, 152/2024) propisuje: Definicije, način postavljanja i uvjete za postavljanje Opreme za kampiranje unutar Kampova, te izričito daje nadležnost i ovlaštenje komunalnim redarima za uklanjanje opreme za kampiranje: - Čl. 29. St.1. Zakona o gostiteljskoj djelatnosti: „Kampiranje u smislu ovoga Zakona je boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine »Kampovi« i u kampovima u domaćinstvu i na OPGu. Stavkom 4. istog članka izričito je zabranjeno kampiranje izvan kampova. - Čl. 42. st.6. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ovlaštena tijela za nadzor nad primjenom zakona su Ministarstvo turizma i sporta - upravni nadzor i kategorizacija, Turistička inspekcija DIRHa- nadzor nad provedbom i nadzor nad uvjetom i načinom rada nadziranih fizičkih i pravnih osoba, MUP- nadzor nad zabranom usluživanja alkoholnih pića maloljetnicima, i Komunalni redari- nadzor nad zabranom kampiranja izvan kampova i prostora određenih za kampiranje izvan kampova sukladno stavcima 1., 2. i 3. članka 29. Zakona provode i komunalni redari. U obavljanju nadzora iz stavka 4. ovoga članka komunalni redari ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/2016, 68/2019, 120/2019) propisuje: - Čl. 14. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi propisuje da je Osnovna smještajna jedinica je otvoreni prostor, uređen i opremljen za kampiranje. Kampiranje je boravak gosta na osnovnoj smještajnoj jedinici u pokretnoj opremi za kampiranje. - Članak 36. Pravilnika definira Kamp je objekt u kojem se pružaju usluge: 1. smještaja na osnovnim smještajnim jedinicama - kampiranje, 2. smještaja u građevinama; bungalov, paviljon i drugo, 3. prehrane, pića i napitaka, 4. iznajmljivanja pokretne opreme za kampiranje: stolova, stolica, vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično. Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/2020) Turističko zemljište na kojem su izgrađeni kampovi Članak 15.st.4. Svi akti za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru kampa i/ili se utvrđuje građevna čestica građevine u kampu izdat će se pozivom na ovaj Zakon. U interesu zaštite i očuvanja prostora, te sukladno načelima održivog upravljanja turizmom i prostorom u našoj županiji, sukladno posebnim propisima I KOMUNALNI REDARI su ovlašteni narediti uklanjanje sve ilegalno postavljenje OPREME za kampiranje sa prostora izvan kampova, koja uključuje: šator, kamp prikolicu (kamp kućicu, karavan), autodom (kamper), pokretnu kućicu (mobilhome), glamping kućicu, glamping opremu i slično. Komunalnim redarima se ne smije uskraćivati ovlast koja im je dana posebnim propisom (ZUD), osobito iz razloga što je postizanje svrhe uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova i zaštitu prostora puno brže i efikasnije postići putem komunalnih redara (kojih u Istarskoj županiji ima više od 70) nego putem 1 inspektora državnog inspektorata. Nadležnost komunalnih redara za uklanjanje opreme po posebnom propisu ne može se isključiti istodobnom nadležnošću drugih tijela, već su ta tijela komplementarna u nadležnostima. To znači da ako je na nekom području eventualno i bilo radnji koji predstavljanju ilegalnu gradnju, DIRH može reagirati paralelno sa komunalnim redarima, no ne može se isključiti nadležnost komunalnih redara dana posebnim propisima. Budući da je mobilna kućica izričito definirana kao OPREMA za kampiranje, te da je njeno postavljanje izvan kampova strogo zabranjeno posebnim propisima, a uklanjanje dano i u nadležnost komunalnih redara, bilo kakva intervencija koja bi imala elemente ilegalne gradnje može također biti sankcionirana sukladno propisima o građevinskoj inspekciji, no nipošto se ne smije isključivati I NADLEŽNOST KOMUNALNIH REDARA da narede uklanjanje takve opreme izvan prostora za kampiranje, bez obzira na način na koji je ona postavljena i povezana s tlom, jer je intencija svih propisa njezino hitno i efikasno uklanjanje, a ne zadržavanje u prostoru. Sukladno čl. 42. st.4. i st.6. posebnog Zakona (Lex specialis) o ugostiteljskoj djelatnosti, komunalni redari ovlašteni su protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja! Prekršajne kazne se u tom slučaju uplaćuju lokalno, na području gdje je šteta i nastala a ne u državni proračun, što je interes jedinica koje trpe tu štetu u prostoru. U interesu upravljanja turističkim destinacijama u smjeru održivog razvoja turizma i zaštite prostora , važno je da se posebni propisi Čl. 18. st.5. Zakona o turizmu pravilno primjene na način da se u Zakonu o prostornom uređenju predvidi da Izračun prihvatnih kapaciteta destinacije predstavlja stručnu podlogu pri prostornom planiranju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju se izrađuje. U smislu održivog upravljanja prostorom, očuvanja prostora za buduće generacije i osiguranja uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata na području Istarske županije (okolišna, prostorna, društvena i gospodarska održivost), važno je što manje trajno zadirati u prostor te uskladiti se sa propisima Europske unije. Najbolje poslovne prakse na širem području Europske unije po pitanju trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma, ako usporedimo zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši najveći konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska i Francuska uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kako je to sada uređeno u Republici Hrvatskoj. U Istarskoj županiji je smješteno preko 50% kreveta ukupnih smještajnih kapaciteta u kampovima u Republici Hrvatskoj, stoga nam je očuvanje prirode i T3 zona kampova osobito važno. Na drugu stranu postoji dugogodišnji veliki izazov u prostoru po pitanju uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova. Istarskoj županiji je u interesu brzo i efikasno uklanjanje opreme za kampiranje postavljene izvan kampova u obliku mobilnih kućica, kamp kućica, i to je moguće jedino od strane komunalnih redara sukladno posebnim propisima (čl. 42. st.4. i 6. ZUD), uz istodobnu naplatu prekršaja i štete lokalno, u proračune jedinica lokalne samouprave. To je u najboljem interesu zaštite lokalnog prostora i u interesu zaštite kvalitete života lokalnog stanovništva koje mora tu štetu ilegalno postavljenih mobilnih kućica trpjeti. Stoga apeliramo da se u svim zakonima uskladi ta posebna nadležnost komunalnih redara za uklanjanje sve opreme koja je ilegalno postavljena u prostoru (šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično, u skladu s posebnim propisima koji to jasno i izričito reguliraju zabranu postavljanja takve opreme u prostoru (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti). | Primljeno na znanje | Studije nosivosti turističkog kapaciteta već su dio stručnih podloga kroz članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona koji se mijenja i glasi: “ (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja.“ Nadležnost komunalnih redara nije predmet ovog Zakona. |
| 58 | ANA RAŠAN | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 3. | čl. 3, st. (5) - Navedena formulacija tumači se na način da pravilnici i tehnički propisi koji nisu doneseni uz suglasnost ministra prostornog uređenja nisu primjenjivi u smislu ovog Zakona, odnosno da pravilnici i tehnički propisi doneseni od strane drugih ministarstava nisu obvezni ukoliko nemaju suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje. U tom slučaju je potrebno ili revidirati sve pravilnike i tehničke propise drugih ministarstava koji su prethodno izdani bez suglasnosti ministra prostornog uređenja a relevantni su za područje prostornog uređenja i graditeljstva, ili je potrebno navedenu stavku brisati. | Nije prihvaćen | Odredba je sastavni dio važećeg Zakona o prostornom uređenju od dana donošenja te njegovog stupanja na snagu 1. siječnja 2014. godine i u praksi nije izazivala poteškoće u primjeni. Smisao odredbe jest osigurati usklađenost propisa koji se neposredno primjenjuju u području prostornog uređenja i graditeljstva te spriječiti pravnu nesigurnost. |
| 59 | MIROSLAV ŠTIMAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | • Mišljenje Ministarstva ne može biti obvezno. To bi bila dopuna Zakona!? | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja . |
| 60 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Predlaže se brisanje članka, Zakon se može uređivati podzakonskim aktima, ali ne "obvezujućim" mišljenjima. | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja . |
| 61 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Članak je potrebno brisati. Ovakav instrument smatramo štetnim po pravnu sigurnost i nepotreban. Za primjer je moguće navesti potpuno nejasan učinak izdavanja ovakvog mišljenja na postupke izrade i donošenja prostornih planova koji su započeti (ili čak dovedeni u završnu fazu). Prihvatljivo je izdavanje naputka, isključivo na zahtjev jedinica lokalne ili regionalne samouprave te upravnih tijela, u slučaju kad zakonske odredbe na dovoljnoj razini ne uređuju pojedino pitanje identificirano u provedbi zakona. Nadalje, Odredbama čl. 31. i 32. Zakona o sustavu državne uprave uređeno je davanje mišljenja nadležnih tijela u okviru drugih upravnih i stručnih poslova te su ove odredbe suvišne i impliciraju primjenu zakona kakva zakonom nije propisana. Zakon se može pobliže uređivati podzakonskim aktima, ali ne i diskrecijski izdanim mišljenjima. | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja . |
| 62 | BLAŽENKA CINDRIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | tko je stranka- pravni interes? plaćanje ? cijeli članak brisati - protivno odukama Ustavnog suda RH, previše kolizija, cijela hijerarhija je poremećena. | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja. |
| 63 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Uime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Radi povećanje transparentnosti i ekonomičnosti rada Ministarstva predlažemo da se U članku 4. dod stavak 4. koji glasi “Ministarstvo je dužno putem službenih internet stranica objaviti izdana obvezujuća mišljenja za razdoblje od tri mjeseca počevši od dana stupanja na snagu ovog Zakona”. | Djelomično prihvaćen | Dodaje se novi stavak koji glasi: (4) Ministarstvo objavljuje obvezujuća mišljenja na svojim internetskim stranicama. |
| 64 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | brisati članak | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja. |
| 65 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Predložena odredba čl. 4. uvodi institut koji je pravno i ustavnopravno sporan: - Nejasna pravna narav – mišljenje u pravnoj teoriji i praksi nije obvezujući akt, nego stručni stav ili smjernica. Uvođenjem „obvezujućeg mišljenja“ stvara se institut koji nije usklađen s postojećim pravnim sustavom. - Kolizija s postojećim zakonima – Zakon o sustavu državne uprave već uređuje davanje mišljenja, ali ona nisu obvezujuća. Ova odredba je u sukobu s važećim propisima. - Remeti hijerarhiju odlučivanja – uvođenjem nove „razine odlučivanja“ između prvog i drugog stupnja stvara se pravna nesigurnost i narušava se sustav upravnog postupka i pravne zaštite. - Ustavnopravna problematika – Ministarstvo bi ovakvim mišljenjima preuzelo ovlast tumačenja zakona, što pripada sudbenoj vlasti. Analogno odluci Ustavnog suda iz 2023. o vjerodostojnom tumačenju Sabora, ova bi odredba bila podložna ukidanju. - Naplata mišljenja – predviđena obveza plaćanja troškova za mišljenje otvara prostor za arbitrarnost i stvara percepciju „komercijalizacije“ javne vlasti, što ugrožava povjerenje u zakonitost postupanja i povećava rizik korupcije. - Nejasno definirani subjekti – nije jasno tko bi imao pravo tražiti obvezujuće mišljenje ni u kojim postupcima, što dodatno povećava nesigurnost i mogućnost zlouporaba. Predloženi čl. 4. trebalo bi u cijelosti brisati, jer pravno nije održiv i potencijalno je neustavan. | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja. |
| 66 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | PRIJEDLOG: Sva mišljenja, naputci, upute, tumačenja Ministarstva koja se daju na upite pojedinih osoba treba napraviti javno dostupnima svima (putem ISPU-a?). | Nije prihvaćen | Odredba se odnosi samo na obvezujuća mišljenja. Ostalo nije predmet ovog prijedloga zakona, te se dostupnost takvih dokumenata osigurava putem važećih propisa o pravu na pristup informacijama i javno dostupnim podacima. |
| 67 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Poglavlje i članak brisati. 1. Ako je nešto „mišljenje“ onda ono ne može obvezivati. 2. Zakon mora biti jasan i nedvosmislen, tako da ne zahtjeva tumačenja i nedoumice. (Nažalost u okviru ovog prijedloga Zakona navedeno nije postignuto te je već sada niz kontradiktornosti koje je nužno ispraviti prije samog donošenja.) Iz stavka 1. se čini da se kroz ovaj institut „obvezujućeg mišljenja“ mogu davati i mišljenja koja prošireno „promišljaju“ od onog što će biti propisano ovim zakonom, a to je onda protivno i zakonu i Ustavu RH. 3. Prijedlog kojim se utvrđuje da se kroz „obvezujuće mišljenje“ tumače zakonske odredbe nije u skladu s Odlukom Ustavnog suda RH („Narodne novine“, br. 86/23; Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4957/2015 od 11. srpnja 2023. i dva izdvojena podupiruća mišljenja sudaca) kojom je Ustavni sud RH obrazložio da su sudovi nadležni tumačiti zakonske odredbe, a zbog ustavnog prava svakoga da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično odluči o njegovim pravima i obvezama,… S obzirom na to da bilo koje „obvezujuće mišljenje“ može postati kontradiktorno pojedinoj sudskoj presudi, samo predlaganje „obvezujućeg mišljenja“ kroz zakon je protivno Ustavu RH. Ujedno, nije jasno na koga bi se odredbe ovog članka odnosile, odnosno tko se sve smatra „strankom“? Jesu li to i nositelji izrade, zavodi za prostorno uređenje županija, stručni izrađivači, javnopravna tijela ili samo pojedinačne privatne stranke, investitori i sl. Ne bi li ministarstvo trebalo biti na usluzi svima, bez da se iz te usluge naplaćuje? | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja. |
| 68 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Predlaže se brisati u potpunosti jer je članak nejasan i pravno dubiozan. Upitno je „komercijalno“ (uz naplatu troškova od podnositelja upita) izdavanje obvezujućih mišljenja Ministarstva na zahtjev stranke koja potom obvezuje upravna tijela. Kao i na puno mjesta u Zakonu, sve što je nejasno ostaje za regulirati pravilnikom koji još ne postoji! | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. |
| 69 | TIHOMIR JUKIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Uvođenje „obvezujućih mišljenja“ od strane MPGI, a koja se uz to i naplaćuju u potpunosti remeti uspostavljenu hijerarhiju donošenja odluka vezano na izradu, tumačenje i provedbu prostornih i urbanističkih planova. Na razini općine/grada i županije s institucijama i službama zaduženim za to. Sve nesporazume rješavaju se na II. Stupnju u MPGI. Da li se uvođenjem „obvezujućih mišljenja“ javlja još jedna razina odlučivanja, a koja nije u suglasju s I. i II. Stupnjem? Postavlja se pitanje tko će sve izrađivati tzv.“ obvezujuća mišljenja“. Koliko osoba i stručnih službi će izdavati takva „obvezujuća mišljenja“. Da li smo sigurni da dvije službe neće izdati različita mišljenja jer jedanput se radi o energetici, drugi puta o zaštiti, a treći puta možda o provedbi planova. Da li će to jedna osoba sve raditi itd? Postavlja se pitanje koga obvezuju „obvezujuća mišljenja“ da li i službu II. stupnja MPGI koja je između ostalog provjerava usklađenost s važećim zakonima. “Obvezujuća mišljenja“ unose nered u uhodanu prostorno plansku proceduru i prijedlog je nikako to unositi u novi Zakon PU. Budući da se u pravilu u postupcima provedbe prostornih planova radi o najmanje dvije suprotstavljene strane, a obvezujuća mišljenja se naplaćuju, hoće li se ići na licitaciju i kako se kani spriječiti korupcija? Pitanje je da li će se i sva druga ministarstva RH početi baviti komercijalnom djelatnošću i naplatom svojih mišljenja, koja tim činom naplate postaju i „obvezujuća“? | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. Stavkom 3. određuje se da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja. |
| 70 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Ovu novinu bi trebalo detaljnije razraditi jer ostavlja mnogo nedoumica – osim što smo do sada imali „mišljenja“ i „suglasnosti“, nejasno je i na koga se odnosi. | Nije prihvaćen | Stavkom 3. već je određeno da će Ministar pravilnikom propisati način primjene, rokove i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja. |
| 71 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Prijdlog: brisanje članka 4. Ovakav instrument smatramo štetnim po pravnu sigurnost i nepotreban. Za primjer je moguće navesti potpuno nejasan učinak izdavanja ovakvog mišljenja na postupke izrade i donošenja prostornih planova koji su započeti (ili čak dovedeni u završnu fazu). Prihvatljivo je izdavanje naputka, isključivo na zahtjev jedinica lokalne ili regionalne samouprave te upravnih tijela, u slučaju kad zakonske odredbe na dovoljnoj razini ne uređuju pojedino pitanje identificirano u provedbi zakona. Nadalje, Odredbama čl. 31. i 32. Zakona o sustavu državne uprave uređeno je davanje mišljenja nadležnih tijela u okviru drugih upravnih i stručnih poslova te su ove odredbe suvišne i impliciraju primjenu zakona kakva zakonom nije propisana. Zakon se može pobliže uređivati podzakonskim aktima, ali ne i diskrecijski izdanim mišljenjima. | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. |
| 72 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Pozdravlja se intencija zakonodavca da se ujednači praksa i da napokon isto pravilo vrijedi za sve. Međutim, nažalost, postoji ozbiljna bojazan da bi se takva odredba mogla pokazati ustavnopravno spornom. Naime, obvezujuća mišljenja ministarstva zadiru u sferu tumačenja zakona koja pripada zakonodavnoj i sudbenoj vlasti, čime se otvara pitanje povrede načela trodiobe vlasti i pravne sigurnosti. Ustavni sud bi stoga mogao ukinuti takvu odredbu, analogno odluci iz 2023. godine kojom je ukinuto vjerodostojno tumačenje Hrvatskog sabora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Predložena odredba je nejasna i nedovoljno definirana jer iz iste ne proizlazi obveza ministarstva za davanje obvezujućeg mišljenja, već samo njegova ovlast da isto izda. Također nije definirano tko je stranka koja ima pravo zahtjevati obvezujuće mišljenje, treba li imati pravni interes, smije li se zahtjev za davanje mišljenja odnositi na konkretni upravni predmet ili općenito. To sve iz razloga jer ministarstvo nema praksu davati mišljenja upravnim tijelima koja vode postupke kada zatraže mišljenje u konkretnom predmetu. | Nije prihvaćen | Predložena odredba uređena je na odgovarajući način te je jasno propisano da Ministarstvo ima ovlast izdavanja obvezujućeg mišljenja. Zahtjev za davanje mišljenja može podnijeti bilo koja stranka, bez ograničenja na pravni interes, čime se osigurava dostupnost tog instituta svim zainteresiranim subjektima. Uvođenjem obvezujućeg mišljenja uspostavlja se nova praksa koja do sada nije postojala, a cilj joj je povećati pravnu sigurnost i ujednačiti postupanje u primjeni zakona. |
| 74 | ADELA LEKO | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | 1. U članku 4., predlaže se dodati stavak 4. koji bi glasio: (4) Ministarstvo je dužno redovno objavljivati obvezujuća mišljenja na internetskim stranicama Ministarstva. Obrazloženje: obvezujuća mišljenja moraju biti javno dostupna svim upravnim tijelima i građanima | Prihvaćen | Dodaje se čl.4.stav.4. koji glasi: „ (4) Ministarstvo objavljuje obvezujuća mišljenja na svojim internetskim stranicama.“ |
| 75 | TATJANA MATIJAŠEVIĆ MEDROS | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 4. | Vrlo dobro. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. | Sadržaj stavka 1. proturječi i samom naslovu poglavlja „Ovlaštenja u Ministarstvu“, jer predviđa reguliranje rada tijela koja nisu Ministarstvo. Naputak je po svojoj naravi interni akt, čija je svrha osigurati jedinstvenu primjenu zakona i pravilnika, te on ionako obvezuje sve službenike i tijela na koje se odnosi. Dodatno označavanje naputka kao „obvezujućeg“ može stvarati pogrešan dojam da postoje i „neobvezujući naputci“, što u pravnom sustavu ne postoji, ili da mu se daje veća pravna snaga od one koju mu zakon priznaje. Preporuka: Stavak 1. treba preformulirati tako da se jasno odnosi isključivo na unutarnji rad Ministarstva te riječ „obvezujući“ treba brisati, a formulaciju svesti na „ministar propisuje naputkom“. | Nije prihvaćen | Namjera odredbe stavka 1. ovoga članka je da se istom utvrdi da ministar, osim obveze davanja suglasnosti na tehničke propise i pravilnike iz prethodne odredbe Zakona, uređuje obvezujućim naputkom način rada nadležnih tijela u vezi s provedbom ovoga Zakona. |
| 77 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. | stavak 1. – Odredba kontradiktorna nazivu poglavlja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Namjera odredbe stavka 1. ovoga članka je da se istom utvrdi da ministar, osim obveze davanja suglasnosti na tehničke propise i pravilnike iz prethodne odredbe Zakona, uređuje obvezujućim naputkom način rada nadležnih tijela u vezi s provedbom ovoga Zakona. |
| 78 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 5. | Prijedlog: (2) Službenici Ministarstva koji obavljaju poslove vezano za izradu, provedbu prostornih planova, uređenja građevinskog zemljišta, nadzor i druge poslove u provedbi ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje gradnja, svoje svojstvo, identitet i ovlasti dokazuju službenom iskaznicom s fotografijom. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 79 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. | Struktura i redoslijed članaka u prijedlogu Zakona odstupaju od temeljnih nomotehničkih pravila. U skladu s ustaljenim metodološko-nomotehničkim standardima, najprije je potrebno normativno urediti predmet, ciljeve i načela zakona, a tek potom propisati instrumente i akte njihove provedbe. Nakon korekcije redoslijeda članaka, potrebno je također prilagoditi i redoslijed stavaka unutar pojedinih članaka kako bi se osigurala potpuna usklađenost s nomotehničkim pravilima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 80 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. | Poglavlje propisati nakon poglavlja Ciljevi prostornog uređenja i Načela prostornog uređenja (prvo propisati meritum zakona pa tek onda dokumente koji su u službi tog merituma). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 81 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. | Prvo utvrditi što su Nacionalne smjernice Republike Hrvatske, zatim što one sadrže, potom što su Apolititke i što one sadrže i tek onda način donošenja odluka tih dokumenata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 82 | SAŠA POLJANEC-BORIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Ciljevi prostornog uređenja | Zašto je nacionalna sigurnost zadnji, tj. 18. cilj prostornog uređenja? | Primljeno na znanje | Ciljevi prostornog uređenja nisu navedeni po njihovoj važnosti te njihovo redno mjesto u članku 7. nije relevantno za njihovo ostvarivanje. |
| 83 | PETRA STURICA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje statusa projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 84 | MARTINA ŠEKUTOR | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Potrebno je ujednačiti pojmove „krajobraz“, „krajolik“ i „pejzaž“ u cijelom zakonu, u skladu s odredbama Krajobrazne osnove RH (KORH), te njihovo korištenje kao istoznačnica kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i nesigurnosti. Potrebno je razraditi temu o očuvanju i razvoju krajobraza te propisati izradu krajobraznih osnova kao obveznih stručnih podloga za prostorne planove kako bi se osigurala sustavna zaštita i planiranje svih krajobraza u skladu s europskim standardima i praksom. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. |
| 85 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Ciljevi prostornog uređenja u članku 7. postavljeni su široko, no formulacija ima nekoliko nedostataka s aspekta prostornog uređenja i nomotehnike. Prvo, u popisu ciljeva nedostaje jasna hijerarhija između temeljnih (npr. zaštita prostora i okoliša) i izvedenih ciljeva. Drugo, popis je preopterećen preklapanjima i redundancijama, što otežava normativnu jasnoću i dosljednu primjenu. Treće, jezik ciljeva mjestimično je deskriptivan i deklarativan, bliži političkim dokumentima nego zakonskim normama. Zakonski tekst trebao bi koristiti precizne, provjerljive izraze koji se mogu operacionalizirati u planiranju i provedbi. Četvrto, spominjanje pojedinih sektora djeluje sektorski pristrano i izdvaja jedan gospodarski sektor iznad ostalih, iako ciljevi zakona moraju biti univerzalni i neutralni. U stavku (2.) opravdano se ističe da se ciljevi ostvaruju primjenom načela, no potrebno je jasno naglasiti da se načela primjenjuju ne samo u izradi i donošenju, nego i u provedbi, tumačenju i nadzoru prostornih planova. Preporuka: Ciljeve je potrebno nomotehnički jasnije strukturirati, ukloniti preklapanja, formulirati ih preciznim normativnim izrazima i izbjeći sektorsku pristranost. Također, doseg stavka (2.) treba proširiti na provedbu i nadzor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 86 | INES HRDALO | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Obveza sustavnog planiranja, upravljanja, zaštite i praćenja stanja i promjena SVIH krajobraza je obveza Republike Hrvatske obzirom da je potpisnica Konvencije o europskim krajobrazima. Time članak 10. ne pokriva sve što smo se obvezali raditi vezano za krajobraze jer se bavi samo nacionalnim krajobrazima. S obzirom na to, predlažem dopunu članka novim stavkom., koji jasno definira obvezu „planiranja, upravljanja, zaštite i praćenja stanja i promjena svih krajobraza“. Ovaj prijedlog bi bio usklađen je sa smjernicama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, dokumenta koji je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Istovremeno bi se osigurala provedba načela Europske konvencije, čiji smo potpisnici. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona. |
| 87 | KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Republika Hrvatska je ratificirala Europsku konvenciju o krajobrazima, čime je preuzela obvezu ne samo planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza, nego i sveukupnog praćenja stanja i promjena svih krajobraza na svojem području. Stoga predlažemo dopunu članka 19. stavkom koji će jasno obuhvatiti „planiranje, upravljanje, zaštitu i praćenje stanja i promjena svih krajobraza“. Ova izmjena usklađuje zakonodavni okvir sa smjernicama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, izrađene od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te osigurava dosljednu i cjelovitu primjenu konvencijskih obveza. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona. |
| 88 | RENAT MUJAGIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Gdje je nestao čovjek? Zaštita prostora razrađena je u tančine dok svakim danom osvane novo divlje odlagalište otpada - istodobno su se izgubile iz vidokruga nužne potrebe radišnog čovjeka težaka na dislociranim OPG/SOPG-a u vlasništvu hrvatskih državljana radi ostvarenja prava na izgradnju manje složenih gospodarsko-stambenih građevina što je zapriječeno gotovo svim Prostornim planovima JLS-a pa posljedično nije dopuštena izgradnja niti najmanjih alatnica. Ovakvo stanje i maćehinski odnos JLS-a prema malim poljoprivrednim gospodarstvima su neracionalni i dugoročno neodrživi. Prostorni planovi često nisu razvojni, osiguravaju provedbu odredbi uskog povlaštenog kruga građana. Kod izrade prostornih planova JLS-a trebao bi osmisliti funkcionalni i stručni nadzor nadležnih državnih tijela kako bi se sprječila zloporabe političkog položaja i utjecaja u prostornom planiranju na razini JLS-a. Pozivam zakonodavce da osmisle zakonske propise na dobrobit čovjeka sa više sloboda, a a manje državnih restrikcija i represije. Pozivanje na zaštitu prostora često je licemjerno očitovanje JLS-a, običnom čovjeku nalaže se rušenje jedinog doma dok se drugima dopušta izgradnja prekobrojnih beach bar-ova u zaštićenom obalnom pojasu,.. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 89 | LEONA VIDAKOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | U prijedlogu Zakona krajobraz je zasad prepoznat samo deklarativno, bez stvarne integracije u sustav prostornog planiranja. Predlažem uvođenje posebnog poglavlja o očuvanju i razvoju krajobraza te obvezne krajobrazne osnove za prostorne planove na razini županija i gradova. Također je potrebno uspostaviti registar vrijednih krajobraza i njihovo uvrštavanje u prostorne planove kroz teme poput „Vrijedni krajobraz“. Na taj bi se način krajobraz iz formalnog načela pretvorio u učinkovito sredstvo zaštite i unapređenja prostora. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. |
| 90 | ANAMARIA HAJDINJAK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je osobito potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 91 | LUCIJA MRŠO | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Iako se krajobraz u prijedlogu Zakona prepoznaje deklarativno, u dijelu koji se odnosi na prostorno planiranje nije osigurano njegovo stvarno uključivanje u sustav planiranja. Smatram da bi bilo korisno u Zakon uvrstiti posebno poglavlje o očuvanju i razvoju krajobraza te propisati krajobrazne osnove kao obvezne stručne podloge za prostorne planove, barem na razini županija i gradova. Također bi bilo važno uspostaviti registar vrijednih krajobraza i uvrstiti krajobraz kao zasebno poglavlje u pravilnike i prostorne planove, uključujući teme poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“. Na taj način krajobraz bi prestao biti samo deklarativni cilj i postao stvarni instrument prostornog planiranja, što osigurava njegovu zaštitu, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 92 | IDA BLAŽI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 93 | ARIANA MODESTO | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Propisati krajobrazne osnove kao obavezne stručne podloge za izradu prostornih planova na regionalnoj i lokalnoj razini. Propisati obaveznu prisutnost krajobraznog arhitekta/više krajobraznih arhitekata kao člana/članova stručnog tima u izradi prostornih planova. Osigurati uspostavu registra iznimnih, vrijednih i kulturnih krajobraza, obzirom da isti daju identitet i prepoznatljivost nekom mjestu. Omogućiti zaštitu takvih prostornih cjelina, obzirom da iste često ''stradavaju'' tijekom urbanizacije i širenja novogradnje. Uvjetovati da takav registar služi kao stručna podloga u izradi prostornih planova. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 94 | MARGARETA BLAŽIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Sukladno KORH-u kao krovnom dokumentu za zaštitu i upravljanje krajobrazom RH, predlaže se Zakonom izjednačiti pojmove krajobraz/krajolik/pejzaž. Također, u skladu sa strateškim ciljevima razvoja i zaštite prostora i karaktera RH, potrebno je uvesti krajobrazne osnove kao stručne podloge za izradu prostornih planova regionalne i lokalne razine. Zaštitu krajobraza potrebno je osigurati kroz Zakon odgovarajućim poglavljem, a sve sukladno rezultatima KORH-a. | Prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 95 | MAJA BARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 96 | HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Republika Hrvatska je ratificirala Europsku konvenciju o krajobrazima i time se obvezala na planiranje, upravljanje, zaštitu i praćenje stanja i promjena svih krajobraza, a ne samo na ‘planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza’ (st. 10.). Predlažemo nadopunu članka sa stavkom 19. ‘planiranje, upravljanje, zaštitu i praćenje stanja i promjena svih krajobraza’ koji je usklađen sa smjernicama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine). | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet ovog zakona. |
| 97 | ANA STAMIČAR | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se ujednačavanje pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž u skladu s odredbama Krajobrazne osnove RH te njihova primjena kao istoznačnica u cijelom Zakonu. Nadalje, predlaže se uvođenje posebnog poglavlja o očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, kao i propisivanje krajobraznih osnova kao obveznih stručnih podloga za izradu prostornih planova, barem na razini županija i gradova. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 98 | MIA JURMAN | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 99 | DORIAN POCRNIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | U prijedlogu Zakona krajobraz je prepoznat tek deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen konkretan mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlažem da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova – barem na razini županija i gradova. Također je potrebno osigurati pravilnike kojima bi se uspostavio registar iznimnih i vrijednih krajobraza, uvelo krajobrazno poglavlje u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te u prostorne planove i njihove kartografske prikaze uvrstile teme poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“. Na taj bi se način krajobraz prestao tretirati kao deklarativni cilj i postao stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja. Time bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske, u skladu s Krajobraznom osnovom i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 100 | SARA STOJAKOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Komentar na cilj pod brojem 10.: Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 101 | VERONIKA BENZIA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje o očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s Krajobraznom osnovom RH (KORH). Krajobrazne osnove trebaju biti obvezne stručne podloge za prostorne planove, barem na razinama županija i gradova. Također, potrebno je omogućiti provedbu samostalnih krajobrazno-arhitektonskih natječaja te krajobraznim arhitektima osigurati ravnopravnu ulogu u svim fazama kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova. Na taj bi se način krajobraz iz deklarativnog cilja pretvorio u konkretan alat prostornog planiranja. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. Zakon predviđa postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, a uvjete provedbe propisati će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. |
| 102 | LARA KOVAČIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | U prijedlogu Zakona krajobraz je prepoznat samo deklarativno, bez konkretnih mehanizama za njegovu provedbu u prostornom planiranju, što nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske niti s međunarodnim obvezama. Stoga se predlaže uvrštavanje posebnog poglavlja posvećenog očuvanju i razvoju krajobraza te propisivanje krajobraznih osnova kao obveznih stručnih podloga za izradu prostornih planova barem na županijskoj i gradskoj razini. Potrebno je uspostaviti registar iznimnih i vrijednih krajobraza te krajobraz uključiti kao zasebno poglavlje u izvješća i prostorne planove, s naglaskom na teme poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“, kako bi se omogućila njegova sustavna i provedbena primjena. Predlaže se i ujednačavanje uporabe pojmova krajobraz, krajolik i pejzaž, u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske i Konvencijom o europskim krajobrazima, radi dosljedne primjene zakona i izbjegavanja terminoloških nejasnoća. Ujedno je nužno pojednostaviti i digitalizirati postupke izmjena prostornih planova, čime bi se omogućila veća učinkovitost i smanjili troškovi. U dijelu koji se odnosi na javne natječaje potrebno je predvidjeti krajobrazno-arhitektonske natječaje kao samostalnu kategoriju, uz mogućnost da ih raspisuju i vode krajobrazni arhitekti. Krajobraznim arhitektima treba osigurati ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnih postupaka, ne samo kao suradnicima, nego i kao autorima, voditeljima i članovima ocjenjivačkih sudova. Time bi se krajobrazna arhitektura doista uključila u sustav javnih natječaja te bi se osigurala viša razina kvalitete i održivosti oblikovanja prostora. Na ovaj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih, kulturnih i prirodnih vrijednosti Republike Hrvatske. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. Zakon predviđa postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, a uvjete provedbe propisati će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. |
| 103 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | 10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza u sustavu prostornog uređenja 13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost | Djelomično prihvaćen | U točki 10. nije potrebno dodati riječi „ u sustavu prostornog uređenja“ jer se svi ciljevi iz čl.7. odnose na sustav prostornog uređenja RH. Čl.7.stavak 1. točka 13. mijenja se i glasi: „13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost“ |
| 104 | MIA ROTH-ČERINA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | 10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza u sustavu prostornog uređenja 13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost | Djelomično prihvaćen | U točki 10. nije potrebno dodati riječi „ u sustavu prostornog uređenja“ jer se svi ciljevi iz čl.7. odnose na sustav prostornog uređenja RH. Čl.7.stavak 1. točka 13. mijenja se i glasi: „13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost“ |
| 105 | FILIP PAVLINEK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 106 | PERINA ŽANETIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Zakon u definiciji javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja navodi da se natječajem pribavljaju najkvalitetnija rješenja i na području krajobraznog uređenja. Međutim, krajobrazno-arhitektonski natječaji nisu predviđeni kao samostalna kategorija, niti je propisana mogućnost da ih raspisuju ili vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se da se u odredbi izrijekom predvidi mogućnost krajobrazno-arhitektonskih natječaja, koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Također, krajobraznim arhitektima treba omogućiti ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnog postupka – kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova, a ne samo kao suradnici. Ovim bi se uskladilo nacionalno zakonodavstvo s europskom praksom i preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.), čime se krajobrazna arhitektura stvarno, a ne samo deklarativno uključuje u sustav javnih natječaja, te potiče viša razina kvalitete i održivosti oblikovanja prostora. | Prihvaćen | Zakon u čl. 89. predviđa postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, a uvjete provedbe propisat će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. |
| 107 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | stavak 1. točka 12. – nakon „mora“ dodati „i unutarnjih voda“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 108 | LANA JURIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se ujednačavanje pojmova „krajobraz“, „krajolik“ i „pejzaž“ u cijelom zakonu, u skladu s odredbama Krajobrazne osnove RH (KORH), te njihovo korištenje kao istoznačnica. Također, predlaže se uvođenje posebnog poglavlja o očuvanju i razvoju krajobraza te propisivanje krajobraznih osnova kao obveznih stručnih podloga za prostorne planove. Time bi se osigurala sustavna zaštita i planiranje krajobraza u skladu s europskim standardima i praksom. | Prihvaćen | U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 109 | NIKOLINA JURIČ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predlaže se ujednačavanje pojmova krajobraz / krajolik / pejzaž, u skladu s odredbama KORH-a, te njihova primjena kao istoznačnica u cijelom zakonu. Također se predlaže uvođenje posebnog poglavlja o očuvanju i razvoju krajobraza te propisivanje krajobraznih osnova kao obveznih stručnih podloga za izradu prostornih planova. | Prihvaćen | U nacrtu Zakona ujednačena je terminologija, te se krajobraz, krajolik i pejzaž istoznačno tretiraju kao krajobraz, radi dosljedne primjene zakona i usklađenosti s Konvencijom o europskim krajobrazima. |
| 110 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | S obzirom na definirane ciljeve: "10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta 11. (…) razvoj zelene infrastrukture (…) 16. (…) razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa (…)" neophodno je ovim i posebnim zakonima uvjetovati sudjelovanje krajobraznih arhitekata u izradi prostornih planova kao jedne od obveznih stručnjaka u multidisciplinarnom timu. Predlaže se i uvođenje posebnog poglavlja o očuvanju i razvoju krajobraza, i njegovoj integraciji u sustav prostornog planiranja, a nastavno na navedene ciljeve u ovom Zakonu, kao i na Zakon o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 111 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Prijedlog dodatne točke u stavku (1): - racionalno i ujednačeno infrastrukturno opremanje prostora te održivo gospodarenje otpadom. Tema infrastrukture, koja predstavlja sastavni dio prostornog plana koji se obrađuje i u grafičkom i u tekstualnom dijelu, bi trebala biti spomenuta i u ciljevima prostornog uređenja. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 112 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Krajobraz je u prijedlogu Zakona prepoznat deklarativno, dok u dijelu koji se odnosi na instrumente prostornog planiranja, razine obrade i stručne podloge, nije osigurano njegovo stvarno uvrštavanje u sustav planiranja. Takvo stanje nije u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske, čije su preporuke usmjerene na sustavno uključivanje krajobraza u sve razine prostornog planiranja i upravljanja prostorom. Iako se u članku 7. formalno navodi cilj „planiranja, upravljanja i zaštite nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta“, u ostatku Zakona nije predviđen mehanizam kojim bi se taj cilj mogao ostvariti u praksi. Predlaže se da se u Zakon uvrsti posebno poglavlje posvećeno očuvanju i razvoju krajobraza, u skladu s prijedlogom KORH-a, te da se krajobrazne osnove propišu kao obvezne stručne podloge za izradu prostornih planova, barem na razinama županija i gradova. Nadalje, potrebno je da se odgovarajućim pravilnicima osigura uspostava registra iznimnih i vrijednih krajobraza, uvođenje krajobraza kao zasebnog poglavlja u Pravilnik o sadržaju i obveznim prostornim pokazateljima izvješća o stanju u prostoru, te uvrštavanje tema poput „Vrijedni krajobraz“, „Vrijedna vizura“ i „Krajobrazi za obnovu“ u prostorne planove i njihove kartografske prikaze, kako bi se omogućila njihova sustavna i provedbena primjena. Na taj bi se način krajobraz iz statusa deklarativnog cilja preveo u stvarni provedbeni instrument prostornog planiranja, čime bi se osigurala njegova zaštita, očuvanje i unapređenje prostornih vrijednosti Republike Hrvatske u skladu s KORH-om i međunarodnim obvezama. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 113 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Prijedlog (1): 10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao u sustavu prostornog uređenja 13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost | Djelomično prihvaćen | Točka 10. - nejasna formulacija Čl.7.stavak 1. točka 13. mijenja se i glasi: „13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost“ |
| 114 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Predloženi tekst izmjene: • Iza točke 13. dodati nove točke 13.a i 13.b kako slijedi: 13.a) održiva mobilnost i sigurnost prometa, uključujući sustavno smanjenje ovisnosti o osobnim automobilima te poticanje javnog prijevoza, pješačenja i bicikliranja 13.b) povećanje pouzdanosti i propusne moći prometne mreže kroz multimodalna i digitalno podržana rješenja Obrazloženje Ciljevi već prepoznaju „odgovarajući prometni sustav, osobito javni prijevoz“. Uvođenje zasebnog cilja za održivu mobilnost i sigurnost te za propusnost čini prometnu komponentu eksplicitnom i mjerljivom, pa olakšava izradu pokazatelja i praćenje učinka u planovima niže razine. | Djelomično prihvaćen | Čl.7.stavak 1. točka 13. mijenja se i glasi: „13. odgovarajući prometni sustav i održiva urbana mobilnost“ |
| 115 | SAŠA POLJANEC-BORIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Zašto je zaštita od prirodih i drugih nesreća zadnji tj. 18. cilj prostornog uređenja ako se zakon donosi radi usklađivanja s Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012.? | Primljeno na znanje | Ciljevi prostornog uređenja nisu navedeni po njihovoj važnosti te njihovo redno mjesto u članku 7. nije relevantno za njihovo ostvarivanje. |
| 116 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 8. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U članku 8. predlaže se precizirati i izmijeniti naslov načela u točki 5. Sadašnji naziv načela implicira jednakost javnog i pojedinačnog interesa. Dosadašnje iskustvo u provedbi zahvata u prostoru ukazuje kako je javni interes poput očuvanja okoliša marginaliziran, stoga je iznimno važno ovo načelo formulirati što preciznije glede naslova i glede sadržaja. Stoga predlažemo sljedeću formulaciju: “Načelo usklađenja ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa”. | Nije prihvaćen | Očuvanje okoliša ne smatramo marginaliziranim i formulacija u točki 5. je dovoljno jasna. Dodatno, u članku 13. se navodi: (1) U svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja, nadležna javnopravna tijela, nositelji izrade te stručni izrađivači prostornih planova državne, područne (regionalne) i lokalne razine prosuđuju i međusobno usklađuju javni interes i pojedinačne interese koje moraju poštivati u obavljanju poslova prostornog uređenja, pri čemu pojedinačni interesi ne smiju štetiti javnom interesu. |
| 117 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 8. | Uime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U članku 8. predlaže se izmijeniti točku 4. na način da glasi : “ 4. očuvanja prostora, zaštite okoliša i obnove prirode” | Nije prihvaćen | Zaštita okoliša kao pojam već je integrirana u Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora i Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje. Postupci iz djelokruga zaštite okoliša nisu u nadležnosti ovog Ministarstva. |
| 118 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 8. | protivimo se omogućavanju realizacije bilo kakvih zahvata direktnom provedbom Zakona ili onih koji su protivni prostornom planu! Smatramo da je isto u koliziji s načelom integralnog pristupa u prostornom planiranju kojim je određeno da se „…prostornim planovima koji se donose na temelju ovoga Zakona planira provedba svih zahvata u prostoru bez obzira na njihovu lokaciju, namjenu ili vrstu…“. Shvaćamo potrebu, važnost (i obvezu!) ubrzavanja realizacije pojedinih zahvata (obnovljivi izvori energije, priuštivo stanovanje..), ali predlažemo da se isti obvezno planiraju u planovima, pa makar i kroz skraćenu i pojednostavljenu proceduru izmjene i dopune plana. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na članak 8. |
| 119 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 8. | Iako se u javnim istupima i strateškim dokumentima često naglašava važnost krajobraza i zelene infrastrukture za održivi prostorni razvoj, u predloženom Zakonu o prostornom uređenju nije usvojena gotovo niti jedna od ključnih preporuka i smjernica iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, koja je izrađena u okviru Ministarstva i financirana javnim sredstvima upravo s ciljem da posluži kao temelj za unaprjeđenje zakonodavnog okvira. Na taj način propuštena je prilika da se hrvatsko zakonodavstvo uskladi s europskim praksama, smjernicama Europske Unije, Vijeća Europe i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, kao i s vlastitim strateškim dokumentima. Rezultat je da se pojam krajobraza u Zakonu zadržava samo na deklarativnoj razini, bez ikakvih operativnih instrumenata za njegovu stvarnu zaštitu, planiranje i oblikovanje. Predlaže se da se u daljnjem postupku izrade Zakona Krajobrazna osnova Republike Hrvatske koristi kao obvezujuća stručna podloga, te da se u zakon uvrste barem temeljni mehanizmi koje KORH predviđa. S obzirom na to da su prostorno uređenje i gradnja međusobno povezani i komplementarni sustavi, nužno je da se u daljnjem zakonodavnom postupku posljedično izmijene i usklade odredbe Zakona o gradnji te Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, posebno u dijelu koji trenutno omogućuje obavljanje projektantskih poslova isključivo osobama tehničkih struka. Potrebno je izmijeniti navedenu formulaciju kako bi se krajobraznim arhitektima omogućilo obavljanje poslova projektiranja, planiranja i nadzora u okviru njihove stručne odgovornosti. Ograničavanje mogućnosti obavljanja projektantskih poslova isključivo na tehničke struke proturječi međunarodnim konvencijama koje je Republika Hrvatska ratificirala, osobito Konvenciji o europskim krajobrazima (NN 12/02), te zanemaruje složenost i višeslojnost sustava prostornog planiranja koji zahtijeva suradnju različitih struka, a ne njihovo isključivanje. | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. Smatramo da dodatno normiranje projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 120 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Predloženo normiranje nije potrebno jer pitanja integracije prometnih analiza i strateških prometnih dokumenata već pripadaju okviru stručnih podloga za izradu prostornih planova, kako je propisano člankom 42. Prijedloga Zakona. |
| 121 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. | Ovim Zakonom propisane sve odredbe u odnosu na „površine namijenjene priuštivom stanovanju“ i „površine za gradnju sunčanih elektrana“ protivne su načelu integralnog pristupa u prostornom planiranju. | Primljeno na znanje | Odredbe su propisane u svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. i Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030., koje je usvojila Vlada RH. |
| 122 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. | članak 9. stavak 1. – nakon „morskog“ dodati „, odnosno vodnog“. | Nije prihvaćen | Interakcija kopna i vodnih područja predmet je posebnih propisa koji se moraju uzeti u obzir prilikom planiranja određenog prostora. |
| 123 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 9. | Predloženi tekst dopune: • Dodati novi stavak 3.: „U procesima iz stavaka 1. i 2. obvezno se integriraju prometne analize i modeli prometne potražnje, procjena propusne moći i utjecaja na sigurnost prometa. Polazišta se usklađuju s nacionalnim i lokalnim strateškim dokumentima u području prometa, uključujući nacionalnu prometnu strategiju, nacionalni program ili plan sigurnosti cestovnog prometa te planove održive urbane mobilnosti.“ Obrazloženje Integralnost iz članka 9. dobiva operativni sadržaj. Tekst veže izradu planova uz prometne modele i sigurnosne procjene i uvodi eksplicitnu vezu s ključnim prometnim strateškim aktima i SUMP-ovima, što je u skladu s horizontalnom integracijom iz članka 14. i postojećim upućivanjem na sektorske strategije. | Nije prihvaćen | Predloženo normiranje nije potrebno jer pitanja integracije prometnih analiza i strateških prometnih dokumenata već pripadaju okviru stručnih podloga za izradu prostornih planova, kako je propisano člankom 42. Prijedloga Zakona. |
| 124 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Predloženo normiranje nije potrebno u tekstu Zakona, jer će navedena pitanja biti obuhvaćena u okviru Nacionalnih smjernica za izradu prostornih planova iz članka 43. Prijedloga Zakona. Tim smjernicama osigurat će se ujednačena metodologija i standardizacija stručnih podloga, uključujući i prometno-tehničke aspekte, bez potrebe za dodatnim zakonskim propisivanjem. |
| 125 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | Na kraju rečenice u stavku 2. predlaže se dodati "za svako područje struke obuhvaćeno stručnim rješenjima" Smatramo da nije dovoljno u Zakonu samo navesti da tim stručnjaka mora biti interdisciplinaran, već da je potrebno naglasiti da je potreban stručnjak za svako područje struke koje se obrađuje. Po ovako formuliranoj odredbi interedisciplinaran tim stručnjaka mogu biti i samo dva, koji ne mogu izraditi kvalitetna sva stručna rješenja potrebna za izradu plana. | Prihvaćen | ČL.10. stav.2. mijenja se i glasi : „(2) Stručna rješenja iz prostornih planova moraju se temeljiti na stručnim standardima, nalazima i analizama svojstava i mogućnostima prostora. Pri njihovoj izradi potrebno je osigurati interdisciplinarnost stručnjaka iz stručnog područja koje obrađuje prostorne planove.“ |
| 126 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | Stavak (2) U tom smislu predlažem preispitati odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. | Primljeno na znanje | Preispitati će se odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te Pravilnika o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. |
| 127 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | Predloženi tekst dopune: • Iza stavka 3. dodati stavak 4.: „Stručna rješenja moraju sadržavati standardiziranu prometno-tehničku podlogu: analizu postojećeg i budućeg prometa, razine usluge i propusne moći, sigurnosnu analizu po pristupu Sigurnog sustava te procjenu utjecaja na emisije. Metodologiju i minimalni obvezni sadržaj propisuje ministar pravilnikom.“ Obrazloženje Članak 10. već traži primjenu suvremenih postignuća struke. Dodatni stavak pretvara tu obvezu u verificirane i ponovljive prometne podloge i sigurnosne provjere, uz jasnu delegaciju detalja na pravilnik. | Nije prihvaćen | Predloženo normiranje nije potrebno u tekstu Zakona, jer će navedena pitanja biti obuhvaćena u okviru Nacionalnih smjernica za izradu prostornih planova iz članka 43. Prijedloga Zakona. Tim smjernicama osigurat će se ujednačena metodologija i standardizacija stručnih podloga, uključujući i prometno-tehničke aspekte, bez potrebe za dodatnim zakonskim propisivanjem. |
| 128 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 129 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Smanjenje onečišćenja prostora primjenom dobre praske zaštite okoliša, prioriteta u gospodarenju otpadom te posebice osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju | Nije prihvaćen | Zaštita okoliša i gospodarenje otpadom nije u nadležnosti MPGI. |
| 130 | VLASTA LENDLER-ADAMEC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. | (4) Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju. Viškovima od iskopa i građevinskim otpadom bave se i drugi zakoni, no smatram da je to strašno važno dodatno naglasiti i u ovom zakonu, kao jednom od temeljnih zakona čuvanja prostora i okoliša. Naime, uslijed intenzivnih radova na rekonstrukcijama, obnovi i izgradnji zadnjih godina (potres, obnova infrastrukture, NPOO itd) cijelom zemljom nepregledne količine građevinskog otpada, viškova od iskopa i dr. odlažu se nelegalno u prirodi, šumama, vrtačama...zasipavaju se privatni tereni bez ikakvog plana i nadzora. Nadzor nad provođenjem zbrinjavanja viškova od iskopa ili građevinskog otpada gotovo je potpuno zakazao u većini, ako ne i u svim teritorijalnim jedinicama lokalne samouprave - uvijek se nađe neki izgovor za nedjelovanje. Funkciju ovog Zakona u pogledu provedbe svih Načela (pogotovo ovog Načela očuvanja prostora i obnove prirode) potrebno je i dodatno naglasiti, pa o kaznenim odredbama. | Primljeno na znanje | Navedeno se propisuje posebnim propisima. |
| 131 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. | Predloženi tekst dopune • Dodati novi stavak 6.: „Održivost se ostvaruje i prioritetnim planiranjem održivih oblika kretanja. U planovima se osigurava konkurentan javni prijevoz, kvalitetna pješačka i biciklistička mreža te mjere upravljanja potražnjom za putovanjima.“ Obrazloženje Prostorna održivost u ovom članku već pokriva energiju i resurse, no mobilnost je jedna od presudnih odrednica održivog razvoja koje je nedovoljno definirana. | Prihvaćen | U čl.11. dodan je stavak 6. koji glasi: „(6) Održivost se ostvaruje i prioritetnim planiranjem održivih oblika kretanja. U planovima se osigurava konkurentan javni prijevoz, kvalitetna pješačka i biciklistička mreža te mjere upravljanja potražnjom za putovanjima.“ |
| 132 | TANJA FRANKOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 11. | u ovom članku nužno potrebno je navesti da se kod provedbe prostornih planova, osobita se pažnja treba posvetiti očuvanju postojećih stabala i drvenaste vegetacije radi očuvanja krajobraznih, ekoloških i klimatskih vrijednosti prostora. | Nije prihvaćen | Posebno preciziranje pojedinih elemenata u načelima prostornog uređenja, poput stabala ili vegetacije, nije potrebno, budući da se očuvanje okoliša i prirodnih vrijednosti osigurava kroz cijeli niz odredbi ovoga Prijedloga Zakona i drugih povezanih posebnih propisa. |
| 133 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH Predlaže se izmjena naslova načela pred članak 12. u “Načelo očuvanja prostora, zaštitie okoliša i obnove prirode. | Nije prihvaćen | Pojam zaštite okoliša već je integriran u Načelo horizontalne integracije u zaštiti prostora i Načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje. |
| 134 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Načelo očuvanja prostora i obnove prirode | Kako bi se osiguralo stvarno provođenje ovog načela, a ne da ono ostane samo deklarativno, potrebno je stvoriti zakonske preduvjete za njegovu provedbu. U Zakon o gradnji i podzakonske propise potrebno je ponovno uvrstiti projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao obvezni dio glavnog projekta, a kojeg izrađuje ovlaštena osoba. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na ovaj Zakon već na Zakon o gradnji. |
| 135 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 12. | Predlaže se izmijeniti članak 12., točku 3. tako da glasi: " Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog i održivog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite zdravlje i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih." | Prihvaćen | Čl.12. stav.3. mijenja se i glasi: „(3) Planskim rješenjima i propisanim rokovima izrade prostornih planova osigurava se očuvanje i oporavak bioraznolikosti, obnova i jačanje otpornosti ekosustava te jačanje otpornosti prostora na utjecaje klimatskih promjena, radi učinkovitog iskorištavanja prirodnih resursa te zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih.“ |
| 136 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 12. | Kao krajobrazna arhitektica pozdravljam ovo novo načelo prostornog uređenja. Kao bi se osiguralo provođenje navedenog načela i ono ne bi ostalo samo lijepe želje na papiru, neophodno je stvoriti zakonske preduvjete za njegovo provođenje. Neophodno je u Zakon o gradnji i druge podzakonske propise vratiti projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao obvezni dio glavnog projekta, koja mora izraditi ovlaštena osoba i to ili ovlašteni krajobrazni arhitekt ili ovlašteni arhitekt uz obveznu suradnju stručnjaka bioloških znanosti (botaničar, arborist ili slično). Obrazloženje: Ako govorimo o oporavku bioraznolikosti zelene površine nisu samo površine zelene boje na papiru, i nisu samo bilo koja vrsta stabla i engleski travnjak. Za oporavak bioraznolikosti, za stabilne i raznovrsne urbane ekosustave neophodno je dublje poznavanje bioloških procesa, za što su potrebna posebna znanja i stoga je neophodno uvjetovati postojanje posebnog projekta i sudjelovanje odgovarajućih stručnjaka u njegovoj izradi. | Primljeno na znanje | Primjedba se ne odnosi na ovaj Zakon već na Zakon o gradnji. |
| 137 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 12. | U stavku 2. pojasniti što znači pojam „neto“. | Prihvaćen | U čl.12. st.2. je riječ "neto" brisana kao suvišna. |
| 138 | TANJA FRANKOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 12. | tu je potrebno propisati da se prilikom donošenja prostornih planova treba napraviti registar evidencije stabala radi bolje kontrole | Nije prihvaćen | Upravljanje i vođenje ovakvih specijaliziranih evidencija u pravilu se uređuje posebnim propisima iz područja zaštite prirode i sl. Prostorni planovi iz ovog Prijedloga Zakona već sadržavaju obvezu očuvanja i unaprjeđenja krajobraznih i ekoloških vrijednosti prostora. |
| 139 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Načelo ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se uskladiti naslov načela pred članak 13. da reflektira ideju naznačenu u stavku 1. istog članka tako da glasi : “Načelo usklađenja ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa”. Predlaže se uskladiti izmijenjeni naziv načela na svim mjestima u zakonu. | Nije prihvaćen | Načelo se opisuje u članku 13.stav.1. i prijedlogom izmjene naziva načela ne bi se promijenila njegova bit i smisao. |
| 140 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 13. | stavak 2. – Prostorno planiranje ne smije se voditi samo razgraničenjem prema vlasništvu, već prvenstveno u skladu s osobitostima prostora, stoga je odredba protivna ciljevima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Čl.13. st.2. govori o zaštiti javnog interesa primjenom odgovarajućih prostornih normi i prostornih standarda. |
| 141 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 13. | Stavak (2) Javni interes ne zaštićuje se samo time, već ukupnim integralnim pristupom planiranju prostora, čemu ne pridonose odredbe koje omogućuju provedbu zahvata u prostoru mimo prostornih planova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 142 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. | Predlažemo izmjenu Članka 14. točke 3. na način: (3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima te ekološkim i socijalnim kapacitetima prostora. | Prihvaćen | Čl.14. st.3. mijenja se i glasi: „(3) U izradi i donošenju dokumenata prostornoga uređenja zahtjevi sadržani u dokumentima i aktima iz stavka 1. ovoga članka se analiziraju, međusobno vrednuju i ocjenjuju kroz sintezu i usuglašavanje, pri čemu se posebno uzima u obzir osjetljivost prostora, odnos prema prirodnim dobrima i kulturnoj baštini te ukupnost njihovih međusobnih utjecaja kao i međusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru, vodeći pri tom računa o neobnovljivim prirodnim resursima te ekološkim i socijalnim kapacitetima prostora.“ |
| 143 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Odredba takvog sadržaja nije potrebna jer je pitanje usklađivanja sa sektorskim strategijama i dokumentima već uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), koji jasno određuje uvjete, način i hijerarhiju integracije podataka iz sektorskih strategija. Prijedlog Zakona o prostornom uređenju u potpunosti je usklađen s tim zakonom te dodatno normiranje u ovom Zakonu nije potrebno. |
| 144 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 14. | Predloženi tekst dopune • Iza stavka 2. dodati stavak 2.a: „Pri izradi akata iz stavka 1. obvezno se osigurava usklađenost s aktima prometnog sektora: nacionalnom prometnom strategijom, nacionalnim planom sigurnosti cestovnog prometa, planovima održive urbane mobilnosti te drugim relevantnim sektorskim dokumentima.“ Obrazloženje Zakon već traži usklađivanje između sektora i poziva na sektorske strategije. Dodatni stavak izričito imenuje ključne prometne dokumente, čime se uklanja dvojba o njihovoj primjeni u prostornom planiranju. | Nije prihvaćen | Odredba takvog sadržaja nije potrebna jer je pitanje usklađivanja sa sektorskim strategijama i dokumentima već uređeno Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), koji jasno određuje uvjete, način i hijerarhiju integracije podataka iz sektorskih strategija. Prijedlog Zakona o prostornom uređenju u potpunosti je usklađen s tim zakonom te dodatno normiranje u ovom Zakonu nije potrebno. |
| 145 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 16. | stavak 1. – Umjesto „postupcima izrade i donošenja“ zamijeniti s „izradi i donošenju“. Ipak, u odnosu na odredbu „Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade“ – javnost je u „izradu“ uključena tek deklarativno – osim mogućnosti utvrđene člankom 112. (inicijative za izradu), javnost uključena je još samo tijekom javne rasprave. Što je nedovoljno te treba konkretnije uključiti javnost. Ovdje se daje prijedlog za unaprjeđenje postupka izrade prostornog plana, ali nije tema ovog članka već se predlaže obraditi u narednim odgovarajućim poglavljima: Potrebno je osnažiti sudjelovanje javnosti i uključiti ih i prije same javne rasprave jer javna rasprava je trenutak kada je možda već prekasno za usvajanje nekih prijedloga javnosti. Javnost treba uključiti već kod utvrđivanja ciljeva kao i izradu same koncepcije prostornog plana (to je posebno značajno kod prostornih planova lokalne razine). Pojedini prijedlozi javnosti mogu značajno utjecati i na unaprjeđenje konačnog planskog rješenja, a to je realnije ako je pravovremeno, a ne tek u javnoj raspravi. U tom smislu potrebno je obvezati na provedbu stručne planerske programske pripreme za izradu prostornog plana (koja se temelji i na izvješću o stanju u prostoru), u kojoj mora sudjelovati javnost sa svojim prijedlozima, a temeljem čega se stručno jedino mogu utvrditi programska polazišta i ciljevi za odluku o izradi prostornog plana. | Nije prihvaćen | Prijedlog da se riječi „postupcima izrade i donošenja“ zamijene s „izradi i donošenju“ nije od utjecaja na smisao odredbe. Kroz Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju kao i odredbe čl.118.-128. ovog zakona dovoljno je razrađen način sudjelovanja građana u postupcima prostornog uređenja. |
| 146 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 16. | S obzirom na postojeće izazove u učinkovitosti komunikacije vezane za javno sudjelovanje u temema prostornih planova, predlažemo točku 4. Članka 14.: Jedinice lokalne samouprave obvezne su pravovremeno obavještavati javnost o svim potencijalnim izmjenama prostorno-planske dokumentacije putem učinkovitih komunikacijskih kanala (uključujući radio, lokalne portale, službene mrežne stranice te sustav e-Građanin) radi osiguranja dostupnosti informacija i poticanja sudjelovanja građana u postupcima prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Kroz Načelo sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju kao i odredbe čl.118.-128. ovog zakona dovoljno je razrađen način osiguranja dostupnosti informacija i sudjelovanja građana u postupcima prostornog uređenja. |
| 147 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 16. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Objavljivanje takvih stručnih podloga u obliku otvorenih skupova podataka nije dio postupka javnog uvida propisanog ovim Prijedlogom Zakona, već se njihova dostupnost osigurava kroz druge oblike stručne i sektorske dokumentacije te putem važećih propisa o pravu na pristup informacijama i javno dostupnim podacima. |
| 148 | KARMELA MAREN | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 16. | Detaljnije definirati u kojim postupcima se primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama, primjerice treba li za prijedlog odluke o izradi prostornog plana provoditi savjetovanje s javnošću. | Nije prihvaćen | Sudjelovanje javnosti je u postupku donošenja odluke o izradi prostornog plana osigurana putem javne rasprave te ovdje nije potrebno dodatno normirati to pitanje. |
| 149 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 16. | Predloženi tekst dopune • Dodati stavak 4.: „U postupcima javnog uvida objavljuju se, kao otvoreni skupovi podataka, prometne podloge i modeli korišteni u izradi plana, uključujući karte dostupnosti javnog prijevoza i pješačenja te sažeci sigurnosnih analiza.“ Obrazloženje Povećava se transparentnost i kvaliteta rasprave. Građani i struka dobivaju uvid u ključne prometne pretpostavke, a tijela dobivaju kvalitetnije primjedbe. | Nije prihvaćen | Objavljivanje takvih stručnih podloga u obliku otvorenih skupova podataka nije dio postupka javnog uvida propisanog ovim Prijedlogom Zakona, već se njihova dostupnost osigurava kroz druge oblike stručne i sektorske dokumentacije te putem važećih propisa o pravu na pristup informacijama i javno dostupnim podacima. |
| 150 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 17. | Predložena formulacija načela ekonomičnosti nomotehnički je i sadržajno nedovoljno razrađena te stvara više pravnih i stručnih nedoumica nego što ih uklanja. U sadašnjem obliku odredba je neodređena i može se tumačiti restriktivno, na štetu kvalitete i održivosti planiranja. Potrebna je preciznija i šira definicija koja povezuje procesnu ekonomičnost s materijalnom održivošću planskih rješenja. Prvo, provedba načela nije razrađena, odredba se svodi na opće formulacije o „što manjim troškovima“ i „bez umnožavanja postupovnih faza“, bez propisanih mehanizama za njegovu primjenu. Drugo, formulacija može dovesti do sukoba s kvalitetom planiranja. Ekonomičnost se ne može svesti samo na skraćivanje postupaka i snižavanje troškova, jer takav pristup ugrožava kvalitetu i održivost planskih rješenja. Varijantna rješenja, dodatne analize i stručne podloge često su nužni za ocjenu optimalnog rješenja te dugoročno pridonose ekonomičnosti, iako kratkoročno povećavaju opseg dokumentacije. Treće, gospodarska dimenzija načela nije dovoljno sagledana. U općem upravnom pravu načelo ekonomičnosti znači racionalno vođenje postupka, no u kontekstu prostornog uređenja ono mora obuhvatiti i ekonomsku održivost predloženih rješenja, učinkovitost korištenja prostora, infrastrukture i javnih sredstava. Načelo stoga treba imati i procesnu i materijalnu dimenziju, kao kriterij za ocjenu kvalitete i opravdanosti rješenja. Potrebno dopuniti članak jasnom distinkcijom između procesne ekonomičnosti i materijalne ekonomičnosti (održiva, dugoročno racionalna rješenja), te naglasiti da načelo ne smije biti na štetu kvalitete planskih rješenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 151 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 17. | Člankom nije jasno definiran način provođenje ovog načela (ne čita se ni iz ostalih članaka prijedloga Zakona). Načelo ekonomično se ne može sagledavati samo u izradi Plana nego i u njegovoj provedbi. Primjerice, varijantnim rješenjima je moguće analizirati ekonomičnost predloženih rješenja, što je u suprotnosti s predloženom formulacijom "bez umnožavanja postupovnih faza". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 152 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 17. | Ako je već ovo načelo predmet Zakona, a imajući u vidu situaciju na tržištu gdje je cijena izrade prostornih planova višestruko niža nego što je bila prije 20-tak godina – a procedure su višestruko kompleksnije, predlažem dopuniti članak na način da se istakne potreba kvalitetnog (a ne samo cjelovitog) planskog rješenja. | Prihvaćen | Čl.17. mijenja se i glasi: „Postupak izrade i donošenja prostornih planova i drugih dokumenata prostornog uređenja mora se voditi ekonomično, uz što manje troškova i bez umnožavanja postupovnih faza, dokumentacije ili odluka, a vodeći računa o svim potrebnim podacima za izradu prostorno planskog rješenja na način da se osigura njegova kvaliteta i cjelovitost.“ |
| 153 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. | Predložena formulacija članka 18. nejasna je i konceptualno promašuje samu svrhu „dinamičkog planiranja“. Članak u sadašnjem obliku je normativno neupotrebljiv te ga je potrebno brisati ili u cijelosti preformulirati. Odredba ne navodi koje se procedure pojednostavljuju niti na koje se postupke odnosi izjava „bez potrebe ponavljanja postupaka“. Budući da su postupci izrade i donošenja prostornih planova već detaljno uređeni ovim Zakonom i posebnim propisima, a predložena procedura gotovo je identična postojećoj prema važećem Zakonu, članak postaje deklarativan. Posebno je važno naglasiti da pojednostavljenje postupaka ne smije ići na štetu kvalitete planskih rješenja. Nadalje, uvrštavanje pojma „primjena suvremenih digitalnih alata“ u opis načela nije opravdano, jer digitalni alati predstavljaju tehnički instrument, i nije nužno spominjanje na razini načela. Načelo dinamičkog planiranja ili treba u cijelosti brisati, ili ga preformulirati tako da se odnosi na prilagodbu i razmjernost postupaka razini složenosti izmjena prostornih planova, bez spominjanja digitalnih alata i bez derogiranja obveznih procedura. | Djelomično prihvaćen | Čl.18. mijenja se i glasi : „Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavljenje izrade i procedura izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo kod donošenja prostornog plana. Provedba ovog načela se osigurava primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka. |
| 154 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. | Dinamičko planiranje bi trebalo značiti pojednostavljivanje procedure izrade planova, sve ovisno o složenosti i razini plana, a bez gubitka njegove kvalitete. Isto se se ne može postići samo primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka. Procedura predložena ovim Zakonom gotovo je istovjetna postojećoj proceduri Važećeg Zakona, a predloženi članak 113. i dalje ne skraćuje postupak provođenja procedura vezanih za zaštitu okoliša i prirode (procedura provedbe OSPUO-a). | Primljeno na znanje | MPGI ne može utjecati na skraćenje postupaka i provođenja procedura vezanih za zaštitu okoliša i prirode (procedura provedbe OSPUO-a). |
| 155 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. | Promašeno propisivanje što se treba smatrati dinamičkim planiranjem. Ujedno, dinamičko planiranje se ne postiže „primjenom suvremenih digitalnih alata“. Naprotiv, samim uvođenjem suvremenih digitalnih alata (ePlanovi editor i ePlanovi) su se povećali postupci u procesu izrade i donošenja prostornog plana, a ovim prijedlogom zakona se oni još dodatno povećavaju. U cilju dinamičkog planiranja potrebno je utvrditi pojednostavljene procedure za manje kompleksne prostorne planove. Cijeli članak brisati jer je sve navedeno u načelu već sadržano u članku 17. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 156 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. | Procedure izrade i donošenja prostornih planova uređene su ovim Zakonom pa je nejasno na ponavljanje kojih postupaka se ovdje mislilo. Primjena digitalnih alata pojednostavljuje izradu, a ne proceduru. | Prihvaćen | Čl.18. mijenja se i glasi : „Načelo dinamičkog planiranja podrazumijeva pojednostavljenje izrade i procedura izmjena prostornih planova u dijelu planskih rješenja bez potrebe ponavljanja postupaka o kojima se odlučivalo kod donošenja prostornog plana. Provedba ovog načela se osigurava primjenom suvremenih digitalnih alata i postupaka. |
| 157 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 18. | Ne primjećuje se nekakva promjena u odnosu na važeći ZPU u smislu težnje za pojednostavljenje procedure izmjene prostornih planova; u tehničkom smislu digitalni alat je isti kao po važećem ZPU- ePlanovi, postupak donošenja planova je konceptualno ostao isti, jedino što se uvodi koordinator i stručno povjerenstvo. U tom smislu predlaže se sljedeća razrađena pojednostavljena procedura za izradu izmjene i dopune prostornog plana manjeg obima: - Izrada izmjene i dopune prostornog plana manjeg obima odnosi se na planove lokalne razine šireg područja. Inicira se kad se u slučajevima kada se uvidi da je potrebno izraditi manju izmjenu i dopunu plana, a koja se tiče primjerice određenih neusklađenosti unutar samog plana, primjera kada se uvidi da su određene odredbe unutar plana nedorečene ili nejednoznačno određene, primjeri kada se uvidi da odredbe uređenja infrastrukture mogu biti poboljšane, itd. Dakle osnova ovakvog postupanja bi se ticala prvenstveno i isključivo šireg javnog interesa, interesa JPT kod upravnih i neupravnih postupanja u smislu usklađenja postupanja, i tome slično. - Inicira ga zainteresirana stranka (JPT, fizička ili pravna osoba, upravno tijelo), a zahtjev ide putem nadležnog upravnog tijela tijela JLS na koju se plan odnosi. Nadležno upravno tijelo JLS određuje da li je prihvatljivo da se ide sa predajom zahtjeva. - Zahtjev se upućuje na postupanje nadležnom županijskom zavodu za prostorno uređenje. Zahtjev sadrži popratno tekstualno objašnjenje i/ili posebni elaborat izrađen od ovlaštenog arhitekte urbanista. - O zahtjevu Zavod odlučuje obvezujućim mišljenjem (jednim ili po potrebi i više njih ukoliko će se tražiti određena dopuna) o tome da li je zahtjev prihvatljiv u smislu toga da ide pojednostavljenom procedurom, te da li je prihvatljiv da se provede u prostornom planu. Obvezujućim mišljenjem Zavod može odrediti i da zahtjev nije prikladan za provedbu skraćenom procedurom pa onda ide redovnom procedurom donošenja planova, može odrediti da je potrebno učiniti dopune zahtjeva (primjerice po pitanju zaštite okoliša), u svom postupanju po potrebi može izravno tražiti i mišljenja relevantnih JPT, Ministarstva. - Ukoliko Zavod obvezujućim mišljenjem odredi da je zahtjev prihvatljiv i da se može provesti izmjena i dopuna prostornog plana manjeg obima, odluka o IDPPMO se izglasava na predstavničkom tijelu (gradsko ili općinsko vijeća). - Nakon ishođenja pozitivnog mišljenja zavoda, a prije odluke predstavničkog tijela, javnost se obavještava putem javnog savjetovanja lokalnim glasilima na rok od 30 dana. Prednosti gore predložene (skraćene) procedure su: nema traženja mišljenja i pozivanja JPT od strane nositelja izrade, a koja se sadašnjom procedurom radi u minimalno dva puta, nema javne rasprave i drugih pratećih procedura, traženja mišljenja, dugotrajne izrade elaborata (po današnjem minimalno 3 primjerka elaborata: prijedlog za JR, nacrt konačnog prijedloga, konačni prijedlog), itd. | Nije prihvaćen | Predložena „pojednostavljena procedura“ u suprotnosti je s temeljnim načelima prostornog uređenja propisanima člancima od 8. do 18. prijedloga ovog Zakona, a naročito s načelom sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju, načelom vertikalne integracije, načelom horizontalne integracije u zaštiti prostora i načela ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa. Naime, iako se za predloženu proceduru navodi da bi „se ticala prvenstveno i isključivo šireg javnog interesa, interesa JPT kod upravnih i neupravnih postupanja u smislu usklađenja postupanja, i tome slično“, iz nje se de facto u potpunosti isključuju javnopravna tijela, javnost, struka i praktički svi ostali sudionici izrade i donošenja prostornih planova, osim same JLS kao nositelja izrade i nadležnog županijskog zavoda za prostorno uređenje, za koji isto tako nije jasno ima li uvid u samo prostorno plansko rješenje koje proizlazi iz ove procedure, ili samo odobrava zahtjev za pokretanje procedure. Uz sve navedeno, isto tako nije očito u kojoj bi se mjeri na ovakav način zaista ubrzao sam postupak izrade izmjena i dopuna prostornih planova, budući glavnina predložene procedure (prihvaćanje inicijativa, razmatranje zahtjeva, odabir stručnog izrađivača, komunikacija sa zavodom, itd.) i dalje ovisi o ažurnosti i organiziranosti same JLS kao nositelja izrade. |
| 158 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Pojmovi | Pojmovnik treba obuhvatiti isključivo definicije značenja pojmova, bez normativnih odredbi poput zabrana, dopuštenja, postupaka ili tehničkih uvjeta. Odredbe je potrebno svesti na kratke i jednoznačne definicije, a sva pravila premjestiti u materijalni dio Zakona. Također je nužno jasno i jedinstveno definirati temeljne termine te osigurati njihovu dosljednu uporabu u cijelom Zakonu i podzakonskim aktima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 159 | ROKO STELLUTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Pojmovi | Primjedba: Pojmovnik treba sadržavati isključivo definicije pojmova radi jasnog razumijevanja zakona. U sadašnjem tekstu pojmovnik uključuje odredbe normativnog karaktera (zabrane, dopuštenja, postupke, tehničke uvjete), što stvara strukturni kaos i pravnu nesigurnost. Obrazloženje: Primjeri: definicija prirodne morske plaže uključuje zabranu građenja; definicija uređene plaže propisuje postupak uređenja i dopuštene instalacije; definicija zahvata u prostoru uvodi kontradikciju s drugim normama. To nije mjesto u pojmovniku: sve zabrane, dopuštenja i postupci moraju biti jasno propisani u materijalnom dijelu zakona. Ovako napisan pojmovnik stvara nedosljednosti i dvosmislenost koja je protivna načelu pravne sigurnosti i transparentnosti. Ukratko: pojmovnik mora biti rječnik zakona, a ne paralelni pravilnik o uređenju prostora. Primjeri „čistih” definicija pojmova Prirodna morska plaža Prirodna morska plaža je dio obale očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio čine prirodni materijali (kamen, pijesak, šljunak ili njihove kombinacije), infrastrukturno neopremljen i bez izgrađenih građevina. Uređena morska plaža izvan građevinskog područja Uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja, pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Zahvat u prostoru Zahvat u prostoru je svako djelovanje kojim se mijenja ili oblikuje prostor, uključujući građenje, rekonstrukciju građevina i druge intervencije. Zašto su ovako čiste definicije bolje Jednoznačnost – pojmovnik postaje rječnik, a ne hibrid definicija + pravila. Pravna sigurnost – zabrane i dopuštenja su u posebnom dijelu zakona, pa je jasno gdje se traže. Dosljednost – isti pojam uvijek ima isto značenje, bez kontradikcija. Europska praksa – usklađeno sa standardom EU zakonodavstva gdje su definicije čiste, a norme posebno regulirane. Prijedlog: Očistiti pojmovnik tako da se zadrže samo pojmovi s kratkom i jasnom definicijom značenja. Sve zabrane, dopuštenja, veličine i postupci izbaciti u odgovarajuće normativne članke zakona. Pritom dosljedno provesti jednoznačnu logiku: Pojmovnik = što znači pojam; Norme = što je dopušteno/zabranjeno/obvezno. Primjeri čistih definicija (alternativni pojmovnik) 1. Plaže Prirodna morska plaža Dio obale očuvanih prirodnih obilježja, infrastrukturno neopremljen, čiji kopneni dio čine prirodni materijali poput kamena, pijeska, šljunka ili njihovih kombinacija. Uređena morska plaža izvan građevinskog područja Morska plaža očuvanih prirodnih obilježja, određena prostornim planom i pristupačna svima pod jednakim uvjetima. 2. Građenje i prostor Zahvat u prostoru Svako djelovanje kojim se oblikuje ili mijenja prostor, uključujući građenje, rekonstrukciju i druge intervencije. Građevina Tvorevina izgrađena od građevinskog materijala ili drugih proizvoda, trajno ili privremeno povezana s tlom ili određenom lokacijom. Građevinsko područje Područje određeno prostornim planom unutar kojega je dopušteno građenje građevina. 3. Obala i more Pomorsko dobro Opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku koje obuhvaća morsku obalu, more i morsko dno, te se koristi u skladu s posebnim propisima. Zaštićeni obalni pojas mora (ZOP) Kopneni pojas širine 1000 m od obalne crte i morski pojas širine 300 m od obalne crte, na kojem vrijede posebna ograničenja u korištenju i uređenju prostora. Prostor ograničenja Područje na kojemu su, temeljem posebnih propisa, korištenje i uređenje prostora podvrgnuti posebnim uvjetima ili ograničenjima (npr. ZOP, zone sanitarne zaštite, zaštićena područja prirode, kulturna baština, koridori infrastrukture, područja rizika). 4. Ruralni i poljoprivredni prostor Poljoprivredno zemljište Zemljište namijenjeno obavljanju poljoprivredne proizvodnje u skladu s posebnim propisima. Ruralni prostor Područje pretežito poljoprivredne i prirodne namjene izvan građevinskih područja naselja. 5. Stanovanje i naselja Priuštivo stanovanje Stanovanje dostupno kućanstvima s niskim i srednjim prihodima, osigurano kroz javne politike subvencija, poreznih instrumenata i modela neprofitne gradnje. Naselje Prostor prostornim planom određen za organizirano življenje stanovništva s pripadajućom infrastrukturom i javnim sadržajima. Zašto ovako Jednostavnost: svaki pojam = kratka i jasna definicija. Dosljednost: nema normi, nema zabrana, nema procedura u pojmovniku. Čitljivost: pojmovnik postaje rječnik zakona, a sve ostalo ide u materijalni dio (poglavlja o građenju, zaštiti obale, procedurama). Pravna sigurnost: jasno je gdje se traži definicija, a gdje pravilo. Primjedba za eSavjetovanje (sažeta): „Pojmovnik u čl. 19. treba očistiti tako da sadrži isključivo definicije pojmova (pojam – značenje). Sadašnje normativne odredbe (zabrane, dopuštenja, postupci) treba premjestiti u odgovarajuća poglavlja. Ovdje prilažem prijedlog čistih definicija za ključne pojmove (plaže, zahvat u prostoru, građevinsko područje, ZOP, prostor ograničenja, priuštivo stanovanje). Time se osigurava jasnoća i pravna sigurnost, u skladu s pravilima izrade propisa i praksom EU.” 10 Najgorih primjera iz pojmovnika (s čistim inačicama) 1. Prirodna morska plaža (47.) Nacrt: „…na kojoj nije dozvoljeno građenje građevina, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem.” Problem: zabrana u definiciji + oksimoron „građenje koje nije građenje”. Čista definicija: Prirodna morska plaža je dio obale očuvanih prirodnih obilježja čiji kopneni dio čine prirodni materijali (kamen, pijesak, šljunak ili njihove kombinacije), infrastrukturno neopremljen i bez građevina. 2. Uređena morska plaža izvan građevinskog područja (65.) Nacrt: pola stranice dopuštenih montažnih sadržaja, instalacija i sezonskog uklanjanja. Problem: postupci i pravila, a ne definicija. Čista definicija: Uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena plaža očuvanih prirodnih obilježja, pristupačna svima pod jednakim uvjetima. 3. Uređena morska plaža unutar građevinskog područja (64.) Nacrt: „…zahvat u prostoru kojim se mijenjaju prirodna obilježja plaže…” Problem: definicija kao cijeli opis zahvata. Čista definicija: Uređena morska plaža unutar građevinskog područja je prostornim planom određena plaža s infrastrukturno i sadržajno uređenim kopnenim dijelom, pristupačna svima. 4.Zahvat u prostoru (69.) Nacrt: „svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo… djelovanje ljudi u prostoru.” Problem: kontradikcija s drugim člancima (zahvati koji „nisu građenje”). Čista definicija: Zahvat u prostoru je svako djelovanje kojim se mijenja ili oblikuje prostor, uključujući građenje, rekonstrukciju i druge intervencije. 5. Površine za gradnju sunčanih elektrana (43.) Nacrt: sedam podtočaka s detaljnim pravilima gdje, pod kojim uvjetima i uz čije suglasnosti se gradi. Problem: to nije definicija, nego normativni katalog. Čista definicija: Površine za gradnju sunčanih elektrana su prostornim planom određene površine namijenjene izgradnji sunčanih elektrana. 6. Urbana preobrazba 60.) Nacrt: opisuje mjere, zahvate i postupke u pola stranice. Problem: definicija kao normativni recept. Čista definicija: Urbana preobrazba je planska promjena obilježja izgrađenog dijela građevinskog područja radi prilagodbe novim potrebama i razvoju. 7. Urbana sanacija (61.) Nacrt: „skup mjera kojima se stanje prostornog nereda dovodi u planski uređeno stanje…” Problem: narativ + vrednosni sud. Čista definicija: Urbana sanacija je plansko poboljšanje obilježja izgrađenog područja zahvaćenog degradacijom ili nezakonitom gradnjom. 8. Integracija podataka rizika od katastrofa (16.) Nacrt: „predstavlja obvezu korištenja smjernica, uputa, podloga i modela…” Problem: definicija kao naredba, a ne značenje pojma. Čista definicija: Integracija podataka rizika od katastrofa je uključivanje procijenjenih podataka o rizicima u proces izrade prostornih planova. 9. Kvaliteta (vrsnoća) izgrađenog prostora (28.) Nacrt: puna ideoloških i vrijednosnih tvrdnji („osigurava društvenu koheziju, doprinosi zdravlju i dobrobiti svih…”). Problem: definicija kao politički program. Čista definicija: Kvaliteta izgrađenog prostora je razina funkcionalnih, tehničkih, estetskih i okolišnih svojstava izgrađenog okoliša. 10. Prostor ograničenja (50.) Nacrt: „dio zaštićenog obalnog područja mora… radi ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja…” Problem: gomila ciljeva, a definicija treba biti prostorna. Čista definicija: Prostor ograničenja je kopneni pojas širine 1000 m od obalne crte i morski pojas širine 300 m od obalne crte na kojem vrijede posebna ograničenja korištenja prostora. Ovih deset primjera pokazuje najgoru praksu: pojmovnik je zagušen zabranama, dopuštenjima, procedurama, i ideologijom. Čiste definicije, kakve sam predložio, vraćaju mu svrhu rječnika i uklanjaju kontradikcije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 160 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Pojmovi | ZAŠTO SU NEKI POJMOVI OPISANI U SKLOPU ČLANKA U KOJEM SE PRVI PUTA SPOMINJE TAJ POJAM, A NE U ČLANKU 19, ZAJEDNO SA SVIM OSTALIM POJMOVIMA. TREBALO BI KONAČNO DATI JEDINSTVENI OPIS DVA NAJVAŽNIJA POJMA KOJI SE STALNO SPOMNJU UZAKONU: PROSTORNO PLANIRANJE I PROSTORNO UREĐENJE. ZA TO BI MOGAO POMOĆI POJMOVNIK CEMAT-a IZ 2006. g. KOJI SE NALAZI NA MREŽNOJ STRANICI MINISTARSTVA. | Nije prihvaćen | U članku 19. se nalaze oni pojmovi koji drugdje nisu definirani, a važni su za primjenu drugih odredaba Zakona. Definiranje svakog zakonskog instituta kroz pojmovnik bi nepotrebno opteretilo tekst. |
| 161 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 44 – površine za gradnju agrosunčanih elektrana Potrebno je izričito propisati da se akt za provedbu prostornog plana (građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt) za izgradnju sunčane i agrosunčane elektrane može izdati isključivo ako je takva gradnja određena i dozvoljena prostornim planom. Sukladno tome, potrebno je uskladiti i Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima, kako bi se spriječila provedba zahvata bez jasnog uporišta u prostorno-planskoj dokumentaciji. | Nije prihvaćen | U točki 44. se navodi da su površine za gradnju agrosunčanih elektrana površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, iz čega proizlazi da se akti za provedbu prostornog plana i izdaju u skladu s prostornim planom, što je i propisano člankom 180. Zakona. |
| 162 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 52 – prostorni plan Predložena definicija nije precizna i ne može se svesti na nabrajanje pojedinih vrsta planova već utvrđenih ovim Zakonom. Definicija mora pojmovno jasno obuhvatiti svrhu i sadržaj prostornog plana kao podzakonskog propisa kojim se planski uređuje prostor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 163 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 34 – nositelj izrade prostornog plana Kako je isto već propisano u odgovarajućem poglavlju (čl. 108. st. 2.), odredba je suvišna i treba je brisati iz pojmovnika. | Nije prihvaćen | Smatramo da je pojam " nositelj izrade prostornog plana " potreban u pojmovniku, a određen je u daljnjim odredbama Zakona. |
| 164 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 20 – izgrađena infrastruktura Predložena definicija „izgrađene infrastrukture“ problematična je jer ovako sročena otvara mogućnost da se i nezakonito izvedena infrastruktura smatra „postojećom“, čime bi se de facto ozakonila bez formalnog postupka, što je protivno odredbama ovoga Zakona i posebnim propisima. Dodatno, definicija osnovne infrastrukture povezana je s mogućnošću širenja, te se na ovaj način stvara rizik da se takvo širenje dopusti i na prostore koji nisu adekvatno uređeni niti infrastrukturno opremljeni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 165 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | OIEH predlaže uvrstiti novu definiciju u članku 19. stavku 1.: kk) „obnova kapaciteta“ i definirati njegovo značenje na način da je to „obnavljanje proizvodnog postrojenja koje proizvodi energiju iz obnovljivih izvora unutar prostora obuhvata zahvata određenog lokacijskom dozvolom, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu proizvodnog postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamjene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta proizvodnog postrojenja“ Obrazloženje: Predloženo uvođenje nove definicije i s njom povezanih dopuna Zakona u skladu je s obvezama Republike Hrvatske prema Direktivi (EU) 2023/2413. Prema Direktivi postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta u okviru projekata energije iz obnovljivih izvora trebalo bi ograničiti na mogući učinak koji proizlazi iz izmjene ili proširenja u odnosu na izvorni projekt. Nadalje, važno je uskladiti izričaj Zakona s ostalim propisima koji uređuju razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije te je stoga predložena definicija preuzeta iz Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. | Nije prihvaćen | Za ovakve zahvate već postoje utvrđeni instituti izdavanja akata u okviru ovog Zakona, Zakona o gradnji i posebnih propisa iz područja gradnje. |
| 166 | BLAŽENKA CINDRIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19, Stavka ss. površine za gradnju geotermalnih bušotina za poljoprivredne i industrijske svrhe su površine na kojima je za potrebe poljoprivrednih kompleksa (farme, staklenici i sl.), uzgajališta u akvakulturi i industrijskih građevina moguće graditi geotermalnu bušotinu s pripadajućim postrojenjem za vlastite potrebe Izbaciti uzgajališta u akvakulturi – zbog prirode tehnologije većina uzgajališta akvakultura nalazi se unutar posebnih rezervata, parka prirode.. propisati postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu zbog zaštićenog obalnog područja, zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, a u kojima se ne moju planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu … budući da se radi o zaštitnom obalnom području ovime se dozvoljava se dodatna devastacija.. .. – odredba suprotna članku 7, stavke 2,7,12,16; suprotno članku 11, stavka 1, članak 12 stavka 1. . | Nije prihvaćen | Ova odredba ne isključuje primjenu propisa iz područja zaštite okoliša i prirode. |
| 167 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | OIEH predlaže uvrstiti novu definiciju pojma u članku 19. stavku 1. „površine pogodne za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije“ (tzv. go-to područja) i definirati njegovo značenje na način da su to „površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao površine na kojima je moguć brži razvoj projekata za korištenje obnovljivih izvora energije“, te s tim u vezi dopuniti članak 94. stavak 3. novom točkom u kojoj će biti propisano da Državni plan prostornog razvoja određuje i „zone pogodne za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije“ i dopuniti članak 99. stavak 3. i članak 100. stavak 2. novom točkom u kojoj će biti propisano da Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba određuju i „zone pogodne za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije“. Obrazloženje: Prema Direktivi (EU) 2023/2413 o izmjeni Direktive (EU) 2018/2001, Uredbe (EU) 2018/1999 i Direktive 98/70/EZ u pogledu promicanja energije iz obnovljivih izvora te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća (EU) 2015/652 države članice obvezne su odrediti površine za brži razvoj obnovljivih izvora energije. Osim uvođenja predložene definicije i stvaranja obveze određivanja takvih površina u prostornim planovima, važno je izmijeniti i podzakonske akte u nadležnosti Ministarstva kako bi se osiguralo ispunjenje obveze iz članka 16.a stavka 1. Direktive da ishođenje dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora na područjima za brži razvoj obnovljivih izvora energije na kopnu ne traje dulje od 12 mjeseci. | Nije prihvaćen | Nije jasno temeljem kojeg bi se kriterija odredile „zone pogodne za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije“. Ukoliko se misli na skraćivanje rokova za ishođenje dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora, ovaj Zakon je u pogledu rokova usklađen sa Zakonom o općem upravnom postupku, a u pojedinim postupcima rokovi su i dodatno skraćeni. |
| 168 | BLAŽENKA CINDRIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Odrediti pojmovnikom razliku između nadstrešnica za sklanjanje stoke zatvorenih sa tri strane i nastamba – „štala“ - zgrade sa izvorom zagađenja, po parametrima površina nadstrešnice - nastambe, broju grla, obliku konstrukcije i vremenskom periodu korištenja. Za koje se zgrade izdaje građevinska dozvola, a za koje ne izdaje građevinska dozvola. | Nije prihvaćen | Navedeno je predmet pravilnika ili posebnog propisa iz područja gradnje, a ne Zakona. |
| 169 | MARIN RAČIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | BIM u Zakonu o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju treba navesti samo kao obavezu kada će se primjeniti. Sve ostalo (kao npr. LOD, primjenu IFC formata i sl.) treba propisati zasebnim pravilnikom iz razloga što su BIM procesi temeljeni na raznim softverskim alatima, platformama i interakciji istih. Promjene u softverima se dešavaju na godišnjoj bazi, odn. puno brže nego izmjene i dopune zakona stoga je puno lakše i brže izmjeniti ili dopuniti pravilnik nego nekoliko zakona, pogotovo jer pravilnik donosi ministar i nema potrebe prolaziti kroz saborsku proceduru. Besmisleno je zakonom propisivati pojmove kao što je npr. LOD jer u Hrvatskoj BIM standard još uvijek ne postoji. Npr. LOD se u različitim državama propisuje na različit način, te može značiti "Level of development" kao i "Level of detail" što su dva različita pojma: "development" može obuhvaćati i geometriju i informacije dok "detail" obuhvaća samo geometriju. U prijedlogu zakona navedeno je "...elemente određene razine razvijenosti" što bi dalo pretpostaviti da se radi o "Level of development", ali nije jednoznačno utvrđeno i potencijalno će prouzročiti komplikacije u provedbi. Da zaključim: zakonom je potrebno propisati osnove o BIM-u i datum primjene, a sve ostalo definirati pravilnikom koji će se donijeti naknadno kada budu gotovi BIM standardi (po mogućnosti definirani kao norme) i kada sustav hrBIM bude implementiran. | Primljeno na znanje | Pravilnikom će se propisati način primjene BIM modela određene razvijenosti elemenata prema razvijenosti projekta po pojedinim strukama. |
| 170 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 3 – dokumenti prostornog uređenja Predložena odredba ne predstavlja definiciju pojma, već samo nabrajanje akata koji se ubrajaju u dokumente prostornog uređenja. Takva materija ne pripada u pojmovnik, već treba biti propisana u odgovarajućem poglavlju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 171 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 2 – brownfield područje Definicija brownfield područja u prijedlogu Zakona je štura i terminološki nejasna. Posebno je sporno ograničavanje pojma samo na površine ili nekretnine evidentirane u Registru brownfield područja ISPU-a, budući da je unos u Registar još uvijek u tijeku, a sam Registar nije utemeljen na jasno razrađenoj i općeprihvaćenoj definiciji niti na nedvosmislenim kriterijima za unos. Definiciju je potrebno uskladiti s međunarodno priznatim pojmovnim određenjima (Cabernet Network, Sustainable Brownfield Regeneration, 2001; Alker et al., The definition of brownfield, J. Environ. Planning and Management 43(1), 2000), dok Registar treba zadržati isključivo evidencijsku funkciju, utemeljenu na jasno propisanim kriterijima. | Nije prihvaćen | Brownfield područja službeno se odnose na površine ili nekretnine evidentirane u Registru brownfield područja ISPU-a . Unos podataka obaveza je županijskih Zavoda za prostorno uređenje i Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. |
| 172 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 43 - Predložena „definicija“ ne predstavlja stvarnu definiciju pojma, već normativnu odredbu kojom se omogućuje neposredna provedba gradnje temeljem Zakona, što je u suprotnosti s načelima prostornog planiranja. Kao i kod instituta priuštivog stanovanja, određivanje površina za gradnju sunčanih elektrana mora biti rezultat planerskog postupka, a ne izravne zakonske derogacije. Sunčane elektrane trebaju biti grafički određene u prostornom planu bilo koje razine, jer samo na taj način plan može sagledati sve prostorne, okolišne, infrastrukturne i društvene učinke njihove izgradnje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 173 | KRISTINA PERKOV | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl. 19. st. 1. t. 40.: Predložena „definicija“ ne predstavlja stvarnu definiciju pojma, već normativnu odredbu kojom se omogućuje neposredna provedba gradnje temeljem Zakona, što je u suprotnosti s načelima prostornog planiranja. Posebno je sporno dopuštanje planiranja priuštivog stanovanja i izvan građevinskih područja, budući da je stambena gradnja u cijelosti vezana uz naselja i njihova građevinska područja. Takvo rješenje problematično je iz više razloga: – gradnja izvan građevinskih područja proturječi temeljnim načelima prostornog planiranja i otvara prostor za nekontrolirano širenje naselja. – ugrožava se racionalno korištenje postojeće infrastrukture, otežava planiranje komunalne i prometne mreže te smanjuje održivost javnih usluga. – potiče se disperzija i suburbanizacija te povećava pritisak na poljoprivredno zemljište i neizgrađena područja, što je suprotno ciljevima održivog razvoja. – stvaraju se prostorno izolirana naselja sa smanjenim standardom društvene i komunalne opremljenosti, čime se stanovnike dugoročno dovodi u nepovoljniji položaj i stvara rizik segregacije i getoizacije. Iz formulacije je potrebno brisati riječi „i izvan građevinskih područja“. Površine namijenjene priuštivom stanovanju trebaju se određivati isključivo unutar građevinskih područja, kroz instrumente urbane preobrazbe i brownfield revitalizacije. | Nije prihvaćen | Definicija proizlazi iz Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. godine, kojeg je usvojila Vlada RH . |
| 174 | TIHANA ROPAR | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19. stavak 9. predlaže se sljedeće: građevna čestica u pravilu je jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Iznimno, ako to nije moguće, onda se njezin oblik, veličina i smještaj u prostoru određuju u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava njezino funkcionalno i racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama Plana kao i redovitu uporabu građevine, te da utvrđena građevna čestica ne narušava sliku naselja i kvalitetu okolnog izgrađenog prostora. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu. | Nije prihvaćen | Način utvrđivanja građevne čestice je propisan kroz odredbe članka 199. i 201. Prijedloga Zakona. |
| 175 | TIHANA ROPAR | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Prostorni planovi na području Hrvatske neujednačeni su u propisivanju smjernica kojima se određuje oblik i veličina građevne čestice. Primjerice, prostorni planovi na području Hrvatskog primorja propisuju najmanju i najveću veličinu, ali ne i oblik građevne čestice. Stoga pojedine županijske Ispostave za graditeljstvo u građevinskim dozvolama dozvoljavaju formiranje građevnih čestica u izgrađenim dijelovima naselja na način da od postojećih pravilnih građevnih čestica nastaju nepravilne građevne čestice uz opravdanje da prostornim planom i Zakonom nije propisano niti regulirano drugačije. Na taj način dopušta se formiranje građevnih čestica ne samo nepravilnog oblika već i upitne funkcionalnosti, čime se stvara nered i kaos u prostoru te uslijed nastalih konflikata smanjuje vrijednost okolnih nekretnina. Za razliku od prostornih planova na Kvarneru, prostorni planovi na području Istre i Dalmacije vrlo detaljno i više-manje identično određuju oblik i veličinu građevne čestice na sljedeći način: "(1) Oblik i veličina građevne čestice određuju se imajući u vidu namjenu i vrstu građevina čija se gradnja na toj čestici planira, prometnu površinu s koje se osigurava neposredan pristup na građevnu česticu, susjedne građevne čestice, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, katastarsko i zemljišno knjižno stanje zemljišta, posebne uvjete građenja i druge elemente od značaja za određivanje oblika građevne čestice. (2) Oblik i veličina građevne čestice određuju se sukladno svim odgovarajućim važećim propisima, tradicijskom i morfološkom oblikovanju unutar naselja i drugim pravilima struke. (3) Oblik i veličina građevne čestice ne može se odrediti na način da se susjednim građevnim česticama na kojima su izgrađene postojeće građevine pogoršaju uvjeti gradnje, odnosno da iste ne zadovolje uvjete gradnje određene odredbama ovog Plana." Prostorni planovi u kontinentalnoj Hrvatskoj određuju oblik i veličinu građevne čestice kratko, ali jezgrovito na sljedeći način: "Građevinske čestice moraju imati površinu i oblik koji omogućuju njeno funkcionalno i racionalno i funkcionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama Plana. Za nepravilne (izlomljene) granice čestica pri formiranju građevinske čestice preporučuje se provedba postupka izravnanja međa ako to dopušta konfiguracija terena." Nadalje, ovaj Zakon neujednačeno i nedosljedno propisuje oblik i veličinu građevne čestice. Pa se tako oblik i veličina građevne čestice u skladu s pravilima struke određuju rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, dok te iste smjernice koje se odnose na pravila struke nisu propisane kada se građevna čestica utvrđuje građevinskom dozvolom. Stoga je u pojmovniku potrebno definirati građevnu česticu detaljnije i konkretnije na način da određivanje njezinog oblika, veličine i smještaja u prostoru bude jednako regulirano na području cijele Hrvatske i obvezatno prema pravilima struke, neovisno od toga je li se građevna čestica utvrđuje građevinskom dozvolom, lokacijskom dozvolom ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Na temelju naprijed navedenog i obrazloženog, predlaže se sljedeći tekst u pojmovniku (spojeni su i dorađeni članci 19. i 201. ovog Zakona): "Građevna čestica u pravilu je jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Iznimno, ako to nije moguće, onda se njezin oblik, veličina i smještaj u prostoru određuju u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava njezino funkcionalno i racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama Plana kao i redovitu uporabu građevine, te da utvrđena građevna čestica ne narušava sliku naselja i kvalitetu okolnog izgrađenog prostora. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu." | Nije prihvaćen | Način utvrđivanja građevne čestice je propisan kroz odredbe članka 199. i 201. Prijedloga Zakona. Utvrđivanje građevne čestice u skladu s građevinskom dozvolom nije predmet ovog zakona. Oblik i minimalna veličina građevne čestice utvrđuju se prostornim planom. |
| 176 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Komentar: U točki 66. treba brisati riječ „niskonaponsku“ , odnosno kroz cijeli zakon treba brisati navedenu riječ. Pojašnjenje: Priključenje se vrši na niskonaponsku (NN), srednjenaponsku (SN) i visokonaponsku (VN) električnu mrežu. U slučaju OIE, industrije, hotela i sl. to je najčešće SN električna mreža. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 177 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Definicijom Zelene infrastrukture (točka 71.) potrebno je osigurati da se područja ne mogu gospodarski iskorištavati ili intervenirati na način da to ugrožava njihovu fukciju zelene infrastrukture (npr. sječa šume u svrhu prodaje sirovine ili lov vrsta koje Zakon o lovstvu definira kao "štetočine" iako imaju vrlo bitnu ulogu u ekosustavu (kune, lasice, šojke, svrake, vrane, gačci i sl., s obzirom da uzgoj divljači nije cilj postojanja zelene infrastukture). | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona već se može odrediti prostornim planovima. |
| 178 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Točka 44. površine za gradnju agrosunčanih elektrana su površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim na područjima Natura 2000 | Nije prihvaćen | Smatramo da se zaštita okoliša i prirode u dovoljnoj mjeri osigurava kroz iznimke koje se odnose na nacionalni park i park prirode. |
| 179 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine ne smiju biti dio definicije Površine za gradnju sunčanih elektrana s obzirom da primarno treba uzeti u obzir njihov potencijal vraćanja prirodi, tj revitalizaciji, a ne prenamjeni, bilo to za vrijeme trajanja koncesije ili nakon. | Nije prihvaćen | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. bilo je potrebno omogućiti što više pogodnih površina u svrhu realizacije energetskih zahvata. |
| 180 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Vodne površine, bilo prirodne ili umjetne, ne smiju biti dio same definicije Površine za gradnju sunčanih elektrana. Vodne površine od primarne su važnosti za očuvanje funkcionalnih ekosustava, stanište brojnih divljih vrsta, imaju veliku ulogu u borbi protiv klimatskih promjena a i izrazitu krajobraznu vrijednost. Sve to ugrozit će se s idejom podređivanja potrebi proizvodnje električne energije i to u fazi kada RH nije iskoristila sve kapacitete izgrađenih površina za postavljanje SE. Ovakve projekte treba uzimati s velikim oprezom i uz studije utjecaja na okoliš koje će procijeniti radi li se o značajanom utjecaju i ukoliko je potrebno, propisati mjere ublažavanja. Ovakve definicije idu u korist privatnim investicijama i profitu pojedinaca. | Nije prihvaćen | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. bilo je potrebno omogućiti što više pogodnih površina u svrhu realizacije energetskih zahvata. Studije utjecaja na okoliš , koje su u nadležnosti MZOZT, će procijeniti radi li se o značajnom utjecaju i ukoliko je potrebno, propisati mjere zaštite okoliša. |
| 181 | UDRUGA BIOM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Odredbu qq površine za gradnju sunčanih elektrana potrebno je brisati s obzirom da se pojam ne koristi u daljnem tekstu ovog Zakona te je potrebno uzeti u obzir da osim što se radi o obnovljivim izvorima energije, oni mogu itekako biti štetni za okoliš. Postavljanjem solarne elekrane utječe se na integritet ekosustava koji je preduvjet za pružanje obnovljivih resursa. Već sada smo upoznati s brojnim kofliktnim projektima solarnih elektrana koji su i primjer "land grabbing-a" što državnog, što privatnog. Ovakvo široko definiranje pojma Površina za gradnju solarnih elektrana u suprotnosti je sa osnovnim principima i smislom postojanja ekološke mreže i institucije "procjene utjecaja na okoliš". | Nije prihvaćen | Utjecaj sunčanih elektrana u odnosu na okoliš procjenjuje se u postupcima koje provodi MZOZT. |
| 182 | TIHOMIR JUKIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Ako se dio provedbe planova provodi „urbanističkim projektom“, on se ne bi smio rabiti na razini državnog il županijskog plana koji sustrateški, a ne provedbeni (detaljno opisano i u drugim člancima) | Nije prihvaćen | Urbanistički projekt na državnoj ili županijskoj razini trebao bi omogućiti i osigurati bržu realizaciju projekata kako od državnog tako i od županijskog interesa. |
| 183 | MIROSLAV ŠTIMAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | • Pojmovi su dijelom manjkavi, suvišni, netočni, nejasni | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 184 | ROKO STELLUTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U pojmovnik treba unijeti definiciju slijedećih pojmova: 1. mali otok 2. nenaseljeni otok 3. prirodni krajolik 4. kulturni krajolik 5. područje netaknute/primarne prirode 6. područje zapuštenih/degradiranih kulturnih krajolika 7. rekultivacija prostora 8. rekvalifikacija prostora | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog zakona već drugih posebnih propisa. |
| 185 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 65. uređena morska plaža izvan građevinskog područja je prostornim planom određena morska plaža očuvanih prirodnih obilježja za koju nije dopuštena promjena obalne linije i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima. Uređenje morske plaže izvan građevinskog područja podrazumijeva postavljanje pokretnih i montažnih sadržaja koji neće oštetiti prirodne resurse i koji se po završetku kupališne sezone moraju ukloniti s plaže bez posljedica na okoliš. Dozvoljava se infrastrukturno opremanje plaža (pristupni put, parkirališna površina, opskrba električnom energijom, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, tuševi, sanitarni čvor). | Djelomično prihvaćen | Pravopisno će se urediti tekst. |
| 186 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U točki 63. pod pojmom "urbanističko planiranje" dopuniti ili brisati nabrajanja "vrsta" razvoja. Primjerice, nije naveden demografski razvoj, a "ekonomski" bi trebalo biti "gospodarski". | Prihvaćen | Čl.19. točka 63 mijenja se i glasi: „ Urbanističko planiranje je kontinuirani proces u sklopu kojeg se na multidisciplinarni način određuje održivi prostorni razvoj i uređenje urbanih i gradskih područja ili područja posebnih namjena određenih ovim Zakonom.“ |
| 187 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 56. složeni zahvat u prostoru se sastoji od jedne ili više građevina i/ili zahvata u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatraju građenjem, a za koje se određuje obuhvat zahvata u prostoru i jedna ili više građevnih čestica unutar obuhvata zahvata u prostoru. | Nije prihvaćen | Postojeća definicija pruža veću razinu jasnoće. |
| 188 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U točki 56. predlaže se brisanje teksta u zagradi. Nije jasno navođenje samo dijela zahvata koji su utvrđeni Podzakonskim aktom. | Nije prihvaćen | Postojeća definicija pruža veću razinu jasnoće. |
| 189 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se brisanje pojma "iznimni krajobraz" jer se pojam ne spominje u drugim člancima prijedloga Zakona niti se utvrđuju kriteriji za njegovo vrednovanje. | Nije prihvaćen | Krajobraz u smislu ovog zakona obuhvaća krajobraz koji ima prioritetni značaj za državu. |
| 190 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 9. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 191 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U točki 9. navodi se "Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu". Smatramo da niti jedna građevna čestica ne bi trebala biti Zakonom utvrđena za trajnu uporabu jer se time onemogućava urbana preobrazba i urbana sanacija. | Nije prihvaćen | Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru ostaje trajno građevna čestica, što ne onemogućava njenu prenamjenu. |
| 192 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se brisanje odredbe qq odnosno neposredne provedbe Zakona za smještaj sunčanih elektrana te ostalih srodnih odredbi (qq do rr). Zbog izrazite veličine i utjecaja na okruženje, ovakve površine nužno su predmet prostornog planiranja tj. prostornih planova uključivo, među ostalim, odlučivanje o prostoru na odgovarajućoj razini i sudjelovanje javnosti u postupku. Općenito, princip neposredne provedbe Zakona smatra se neusklađenim s načelima istog zakona i neopravdanim. Predmetne odredbe i po svojoj prirodi izlaze iz okvira definicije pojmova primjerene pojmovniku zakona. Definicije prometne površine i osnovne infrastrukture se vezuje na mogućnost širenja građevinskog područja što otvara mogućnost interpretacije da svaka mogućnost ostvarivanja prava služnosti ujedno znači i postojanje osnovne infrastrukture odnosno postojanje uređenog, infrastrukturno opremljenog GP i mogućnost širenja istog sukladno predloženom članku 45. Navedeno predstavlja pogoršanje dosadašnjih proizvoljnih kriterija izraženih u %. Mogućnost širenja GP je potrebno vezati uz gustoću stanovništva uz moguće ostale parametre. Predlaže se dorada definicije pojma prometne površine uvažavajući činjenicu da je isključivo prostornim planom prema lokalnim uvjetima moguće propisati odgovarajuće karakteristike prometne površine u odnosu na planirano područje i namjenu te vrstu i karakteristike građevine, uvažavajući i druge površine javne namjene s kojih je moguće ostvariti kolni pristup, po svemu analogno uvjetu opremljenosti u smislu odvodnje, kako slijedi: “vv. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet ili druga površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice, prema uvjetima određenima prostornim planom“ Predlaže se dorada definicije pojma „površine namijenjene priuštivom stanovanju“ na način u skladu s prijedlozima izmjene i dopune drugih odgovarajućih članaka Zakona odnosno koja upućuje na to da se radi o javnim investitorima i programima. Naglašava se i kako je u prostornoplanskom smislu relevantno razmatrati stanovanje u cjelini, a njegova priuštivost mora biti rezultat usklađenog seta politika i propisa. Priuštivost je uvjetovana troškom realizacije stambene gradnje i financijskim kapacitetom ciljanih skupina građana za njihovo stjecanje ili korištenje. Priuštivost nije opis namjene u smislu sadržaja te bi u tom smislu bilo neprihvatljivo i urbanistički oportuno graditi stambene jedinice na prostorima koji ne uključuju sve potrebne sadržaje koji prate stanovanje. Dodatno je gradnja posebno izvan građevinskih područja (gradnja jedne ili više zgrada na poljoprivrednom ili drugom zemljištu izvan GP naselja značila iznimno visoke troškove osiguranja svih vidova infrastrukture (javne, komunalne, društvene itd.), a ujedno bi dovodila do društvene segregacije. Zaključno, priuštivo stanovanje može se osigurati na zemljištu unutar zone ili površine namjene koja dopušta stanovanje i osigurava pokrivenost svom potrebnom infrastrukturom u planskom smislu. “nn. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine na kojima je u skladu s uvjetima ovoga Zakona moguća gradnja građevina javnih investitora u svrhu postizanja ciljeva priuštivosti stanovanja određenih Nacionalnim planom stambene politike i drugim relevantnim propisima i dokumentima.” Predlaže se dorada definicije pojma „javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaji“ vezano na obaveznu usklađenost s prostornim planom, pravilnikom koji pobliže uređuje natječaje i/ili zakonom o javnoj nabavi, kao i drugim relevantnim propisima. v. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima Predlaže se dopuna pojmovima: krajobraz i krajobrazna osnova te pojam “Zelena infrastruktura” razdvojiti na: bijelu, sivu, zelenu i plavu infrastrukturu u skladu s općeprihvaćenim definicijama u međunarodnom kontekstu. | Djelomično prihvaćen | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. bilo je potrebno omogućiti što više pogodnih površina u svrhu realizacije energetskih zahvata. Studije utjecaja na okoliš , koje su u nadležnosti MZOZT, će procijeniti radi li se o značajnom utjecaju i ukoliko je potrebno, propisati mjere zaštite okoliša. Mogućnost širenja GP je opisana u čl.45. Vezano za zahtjev za izmjenom definicije prometne površine, kada bi u definiciji pojma prometne površine bilo određeno da je to ili površina namijenjena za javni cestovni promet ili druga površina javne namjene to bi značilo da bi se prometnom površinom smatralo i groblje, parkovne zelene površine rekreacijske površine i dr. Vezano za dio koji se odnosi da uvjeti trebaju biti određeni u prostornom planu, isto nije potrebno posebno navoditi s obzirom na to da se isto podrazumijeva za uvjete i načine uređenja za sve namjene i načine korištenja pa tako i za prometnu površinu. Pojam "priuštivo stanovanje" bit će definiran posebnim zakonom iz područja priuštivog stanovanja koji je u postupku izrade. U svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike površine namijenjene priuštivom stanovanju mogu biti i izvan građevinskih područja kako je u čl.49. i 50. navedeno. Zakon predviđa postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, a uvjete provedbe propisati će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Nacrtom Zakona već je propisana obveza planiranja zelene infrastrukture i potreba revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove. Propisan je obavezan prikaz zelene infrastrukture po prostornim planovima (PPUO,GUP) a UPU (urbanistički plan uređenja) osobito određuje prikaz zelene infrastrukture s podjelom na javne zelene površine, obvezni udio zelenila na privatnim česticama te elemente zelene arhitekture na pojedinim građevinama. Vezano za prijedlog dopune pojmom krajobrazna osnova te prijedlog da se pojam “Zelena infrastruktura” razdvoji na bijelu, sivu, zelenu i plavu infrastrukturu, predlažemo da se isti koriste u skladu s općeprihvaćenim definicijama u međunarodnom kontekstu. |
| 193 | KARAK KRUHAK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | "22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom" Zakon u definiciji javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja izričito navodi da se natječajem pribavljaju najkvalitetnija rješenja i na području krajobraznog uređenja, međutim, nisu predviđeni krajobrazno-arhitektonski natječaji kao samostalna kategorija, niti je propisana mogućnost da ih raspisuju ili vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se da se u okviru ove odredbe izrijekom predvidi mogućnost krajobrazno-arhitektonskih natječaja, odnosno javnih natječaja iz područja krajobrazne arhitekture, koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Također se predlaže da se krajobraznim arhitektima omogući ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnog postupka: kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova, ne samo kao suradnici. Ovim bi se Zakonom uskladilo nacionalno zakonodavstvo s europskom praksom i preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.), kojom se krajobrazno planiranje i projektiranje prepoznaje kao sastavni dio prostornog uređenja i instrument provedbe ciljeva iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). Time bi se osiguralo stvarno, a ne samo deklarativno uključivanje krajobrazne arhitekture u sustav javnih natječaja te potaknula viša razina kvalitete i održivosti oblikovanja prostora. | Djelomično prihvaćen | Čl.19. točka 22. mijenja se i glasi: „22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 194 | ROKO STELLUTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 1. U čl. 47. jasno precizirati da se na prirodnoj plaži dopušta isključivo intaktno postavljanje uklonjive opreme bez temeljenja i bez trajne promjene tla ili obalne linije (ležaljke, suncobrani, mobilni tuševi, koševi). 2. U čl… Pojmovnik- točka 69. dodati da se takva uklonjiva oprema ne smatra zahvatom u prostoru. 3. Izbaciti nejasnu formulaciju “zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem”. | Nije prihvaćen | Isto je već određeno izrazom „ nije dozvoljeno građenje građevina“. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem predmet su posebnog propisa, a ne ovog Zakona. |
| 195 | ROKO STELLUTI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U čl. … točka 69. pojmovnika piše: “Zahvat u prostoru je svako građenje građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru.” Pojmovnikom bi moralo biti objašnjeno koje i kakvo djelovanje ljudi u prostoru predstavlja zahvat koji se ne smatra građenjem. Ako na prirodnoj plaži ”… nije dozvoljeno građenje građevina, već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem…”onda bi valjalo pojmovnikom utvrditi što se smatra ”negrađenjem” Obrazloženje: Definicija prirodne plaže dopušta izvođenje “zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem”, iako istovremeno pojmovnik (točka. 69.) definira da je svako djelovanje u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje upravo zahvat, a svako građenje zahvat. Time se uvodi lingvistički paradoks pojma “građenje koje se ne smatra građenjem”. Takva kontradikcija stvara pravnu prazninu kroz koju se otvara mogućnost gradnje čvrstih objekata na prirodnim plažama pod krinkom “uređenja” ili “montažnih sadržaja”. Pojmovnik sam sebe poništava: ono što se jednom definira kao zabranjeno (“građenje”) istodobno se dopušta kao “zahvat koji nije građenje”.Time se pravno omogućava trajno mijenjanje prirodnih plaža (temeljenje, nasipanje, instalacije) kroz semantičku akrobaciju. Posljedica je legalizacija devastacije prirodnih plaža, što je suprotno ciljevima zaštite pomorskog dobra i održivog prostornog razvoja. Formulacija ”zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem” uvodi oksimoron – građenje koje se ne smatra građenjem – i time otvara zakonska vrata betoniranju prirodnih plaža pod krinkom uređenja. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona. |
| 196 | IDA BLAŽI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | "22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom" Iako Zakon izrijekom uključuje krajobrazno uređenje, trenutno nisu predviđeni samostalni krajobrazno-arhitektonski natječaji niti je propisana mogućnost da ih raspisuju ili vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se da se u okviru ove odredbe izrijekom predvidi mogućnost krajobrazno-arhitektonskih natječaja, odnosno javnih natječaja iz područja krajobrazne arhitekture, koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Također se predlaže da se krajobraznim arhitektima omogući ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnog postupka: kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova, ne samo kao suradnici. Ovim bi se Zakonom uskladilo nacionalno zakonodavstvo s europskom praksom i preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.), kojom se krajobrazno planiranje i projektiranje prepoznaje kao sastavni dio prostornog uređenja i instrument provedbe ciljeva iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). Time bi se osiguralo stvarno, a ne samo deklarativno uključivanje krajobrazne arhitekture u sustav javnih natječaja te potaknula viša razina kvalitete i održivosti oblikovanja prostora. | Djelomično prihvaćen | Čl.19.točka 22. mijenja se i glasi: “ 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima.“ Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 197 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Dodati krajobraznu osnovu kao stručnu podlogu, kojom se prvenstveno provodi identifikacija i procjena karaktera krajobraza nekog područja (nacionalnog teritorija, krajobraznih jedinica, administrativnog područja, zaštićenog područja ili lokaliteta), temeljem čega je uspostavljeno cjelovito znanje o krajobrazu i iz koje proizlaze smjernice za planiranje, zaštitu i upravljanje krajobrazom, kako bi se postigli ciljevi kvalitete krajobraza | Djelomično prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. |
| 198 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja koje najuspješnije udovoljava potrebama naručitelja u skladu sa stručnim kriterijima ocjenjivanja, a na temelju posebnih propisa. | Djelomično prihvaćen | Čl.19.točka 22. mijenja se i glasi: “ 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima.“ |
| 199 | SARA STOJAKOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Komentar na definiciju iz točke 22.; javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja na temelju programa natječaja u skladu s posebnim propisom: Z akon u definiciji javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja izrijekom navodi da se natječajem pribavljaju najkvalitetnija rješenja i na području krajobraznog uređenja, međutim, nisu predviđeni krajobrazno-arhitektonski natječaji kao samostalna kategorija, niti je propisana mogućnost da ih raspisuju ili vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se da se u okviru ove odredbe izrijekom predvidi mogućnost krajobrazno-arhitektonskih natječaja, odnosno javnih natječaja iz područja krajobrazne arhitekture, koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Također se predlaže da se krajobraznim arhitektima omogući ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnog postupka: kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova, ne samo kao suradnici. Ovim bi se Zakonom uskladilo nacionalno zakonodavstvo s europskom praksom i preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.), kojom se krajobrazno planiranje i projektiranje prepoznaje kao sastavni dio prostornog uređenja i instrument provedbe ciljeva iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). Time bi se osiguralo stvarno, a ne samo deklarativno uključivanje krajobrazne arhitekture u sustav javnih natječaja te potaknula viša razina kvalitete i održivosti oblikovanja prostora. | Djelomično prihvaćen | Čl.19.točka 22. mijenja se i glasi: “ 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima.“ Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 200 | JELENA BOROTA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Tragovi u prostoru dugogodišnje prakse raspršene izgradnje niske gustoće, često neplanske, bez adekvatne ulične mreže i mreže javnog zelenila kao i drugih površina u javnom korištenju, se dobro vide u prostoru amorfnih predgrađa većih i manjih naselja i gradova, pogotovo u Dalmaciji. Ovakva zabrinjavajuća situacija dodatno se potencira novim Zakonom kroz neprihvatljivu definiciju prometne površine kao i osnovne infrastrukture. Ovakvom definicijom potvrđuje se dosadašnja praksa i negira se mogućnost da se prostornim planom utvrdi standard odnosno dimenzije prometne površine na koju se priključuje neka zgrada u odnosnu na njenu namjenu, kapacitete i karakteristike samog prostora. Primjena ovakvog Zakona značila bi dodatno potenciranje dosadašnje prakse dopuštanja legalnog formiranje prostora naselja koji ne zadovoljavaju osnovne uvjete civiliziranog urbanog okoliša. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 201 | MONIKA KOVAČ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Točku 43.d) u stavku 1., članku 19. Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) kojom je omogućena neposredna provedba zahvata sunčanih elektrana na vodnim površinama - jezerima nastalim eksploatacijom mineralnih sirovina, ribnjacima i drugim uzgajalištima akvakultura na kopnu potrebno je ukloniti iz Zakona o prostornom uređenju iz sljedećih razloga: 1. Neposredna provedba zahvata sunčanih elektrana na vodnim površinama iz točke 43.d) krši načela prostornog uređenja iz samog Zakona o prostornom uređenju te omogućuje planiranje sunčanih elektrana čiji je utjecaj strateškom procjenom utjecaja strategije, plana i programa na okoliš procijenjen kao značajno negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. 2. Zakon o prostornom uređenju nije u skladu s Prilogom II. Pravilnika o prostornim planovima (152/2023) koji proizlazi iz navedenog zakona, a kojim je na prostorima za slatkovodnu akvakulturu dozvoljeno samo uređenje i gradnja zahvata u svrhu uzgoja slatkovodne akvakulture. Uzevši u obzir recentnu znanstvenu literaturu, te anoksične uvjete koji nastaju u ribnjacima prekrivanjem istih solarnim panelima, sunčane elektrane na ribnjacima definitivno nisu u svrhu uzgoja slatkovodne akvakulture jer riba u takvim ribnjacima ugiba. 3. Točka 43. d) nije u skladu s Direktivom (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. listopada 2023. (RED III Direktiva Europske unije) sukladno kojoj je prostorno planiranje važan alat za utvrđivanje i usmjeravanje, u ranoj fazi, sinergija za upotrebu kopna, unutarnjih voda i mora. 4. Točka 43. d) nije u skladu sa člankom 15. c Direktive (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća (i Preporukom Komisije o ubrzanju izdavanja dozvola za projekte obnovljive energije (2022 /2024)) kojim se pri odabiru područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije određuju područja na kojima se ne očekuje da će proizvodnja energije iz obnovljivih izvora imati znatan učinak na okoliš s obzirom na posebnosti odabranog područja, pritom dajući prednost umjetnim i izgrađenim površinama, a isključujući područja mreže Natura 2000 i zaštićena područja prirode, velike migracijske rute ptica i morskih sisavaca, kao i druga područja utvrđena na temelju karti osjetljivosti i alata iz podtočke iii. Karta osjetljivosti je alat za identifikaciju područja na kojima bi razvoj obnovljivih izvora energije imao negativan utjecaj na osjetljive vrste, a iz iste je vidljivo da upravo ribnjaci i jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina (primjerice šljunčare i pješčare) imaju najvišu razinu osjetljivosti (posebice za ptice i šišmiše) te takva područja sukladno podtočki ii. Direktive (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća ne mogu biti područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije. „Članak 15.c Područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije Države članice do 21. veljače 2026. osiguravaju da nadležna tijela donesu jedan ili više planova kojima se, kao podskup područja iz članka 15.b stavka 1., određuju područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije za jednu ili više vrsta energije iz obnovljivih izvora. Države članice iz tih planova mogu isključiti postrojenja za izgaranje biomase i hidroelektrane. U tim planovima nadležna tijela: određuju dovoljno homogena kopnena područja, područja unutarnjih voda i morska područja na kojima se ne očekuje da će proizvodnja određene vrste ili određenih vrsta energije iz obnovljivih izvora imati znatan učinak na okoliš s obzirom na posebnosti odabranog područja, pritom: dajući prednost umjetnim i izgrađenim površinama, kao što su krovovi i pročelja zgrada, prometna infrastruktura i njezino neposredno okružje, parkirališta, poljoprivredna gospodarstva, odlagališta otpada, industrijska područja, rudnici, umjetne unutarnje vode, umjetna jezera ili akumulacije te, prema potrebi, mjesta za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kao i degradirana zemljišta koja se ne mogu koristiti za poljoprivredu; isključujući područja mreže Natura 2000 i područja koja su određena na temelju nacionalnih programa zaštite za očuvanje prirode i bioraznolikosti, velike migracijske rute ptica i morskih sisavaca, kao i druga područja utvrđena na temelju karti osjetljivosti i alata iz podtočke iii., osim umjetnih i izgrađenih površina koje se nalaze na tim područjima kao što su krovovi, parkirališta ili prometna infrastruktura; upotrebljavajući sve odgovarajuće i razmjerne alate i skupove podataka kako bi se utvrdila područja na kojima postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora neće imati znatan utjecaj na okoliš, uključujući kartiranje osjetljivosti divljih vrsta, uzimajući pritom u obzir podatke dostupne u kontekstu razvoja koherentne mreže Natura 2000, kako u pogledu stanišnih tipova i vrsta u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ tako i u pogledu ptica i područja zaštićenih u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća“ 5. Članak 15.c Direktive (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća potvrđuje da države članice trebaju strateški usmjeravati planiranje obnovljivih izvora energije prema postojećim umjetnim i degradiranim površinama, a ne prema prostorima koji su vrijedni za bioraznolikost ili poljoprivredu, a upravo su ribnjaci i jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina (primjerice šljunčare i pješčare) vrijedna područja za očuvanje bioraznolikosti, a njihovu važnost potvrđuje i činjenica da je većina takvih vodnih tijela dio Ekološke mreže Natura 2000. Iako jesu umjetna vodna tijela, s vremenom su ribnjaci, šljunčare, pješčare i sl. postali pogodna staništa rijetkih i strogo zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta stoga je neposredna provedba zahvata sunčanih elektrana na takvim vodnim tijelima u suprotnosti sa ciljem RED III Direktive da se ubrza razvoj obnovljivih izvora energije uz maksimalno smanjenje okolišnih i društvenih konflikata. 6. Točka 43.d) protivna je obvezama utvrđenim Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (67/25), posebice obvezi smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. godine u odnosu na razinu u 1990. godini. Ribnjaci i sl. vodna tijela su važni ponori ugljika, a prema najnovijim istraživanjima (Ray i sur., 2024.) dnevne emisije stakleničkih plinova iz ribnjaka prekrivenih solarnim panelima veće su za 26,8 % na bazi ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2-eq) u odnosu na ribnjake koji nisu prekriveni solarnim panelima. 7. Zakon o prostornom uređenju bi trebao biti krovni dokument prostornog uređenja kojim se sukladno članku 2. samog tog Zakona osiguravaju uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Zakon o prostornom uređenju ne služi udovoljavanju parcijalnim interesima pojedinaca kroz investicije koje osim što narušavaju prirodnu, krajobraznu i ostale vrijednosti prostora, dovode u pitanje i postojeću proizvodnju na ribnjačarstvima i budućnost radnika koja takva ribnjačarstva zapošljavaju jer održavanje solarnih elektrana ne zapošljava niti približno ljudi koliko ribnjačarstva. Navedeno će uzrokovati još veći odljev stanovništva iz ruralnih područja koja ionako imaju sve lošiju demografsku sliku. Ray, N. E., Holgerson, M. A., Grodsky S. M. (2024): Immediate Effect of Floating Solar Energy Deployment on Greenhouse Gas Dynamics in Ponds. Environmental Science & Technology 58 (50): 22104-22113 DOI: 10.1021/acs.est.4c06363 | Nije prihvaćen | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. bilo je potrebno omogućiti što više pogodnih površina u svrhu realizacije energetskih zahvata. Smatramo da se zaštita okoliša i prirode u dovoljnoj mjeri osigurava kroz iznimke koje se odnose na nacionalni park i park prirode. |
| 202 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Radi osiguranja jednake primjene zakonskih propisa u RH predlaže se u članku 19. stavak 1. točka lll. I točka mmm. definiciju uređene morske plaže uskladiti do kraja sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama pa stoga se predlaže izmijeniti prvu rečenicu definicije koja sada glasi : “ uređena morska plaža jest morska plaža koja se nalazi unutar ili izvan naselja i koja je pristupačna svima pod jednakim uvjetima, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja te infrastrukturno i sadržajno uređenog kopnenog prostora neposredno povezanog s morem” pa potom diferencirati obilježja uređene morske plaže unutar i izvan građevinskog područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 203 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Radi osiguranja jednake primjene zakonskih propisa u RH predlaže se u članku 19. stavak 1. točka uu. definiciju prirodne morske plaže uskladiti do kraja sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama pa stoga iza posljednje riječi u definiciji dodati “ te u skladu s uredbom iz članka 14. stavka 4. točke 11. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama”. | Nije prihvaćen | Pojam prirodne morske plaže određen je u smislu provedbe ovog Zakona. |
| 204 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Točka 19. izdvojeni dio građevinskog područja naselja - potrebno detaljnije definirati pojam „izdvojeni dio građevinskog područja naselja“. Većina od 68 naselja (administrativna granica) Grada Zagreba sastoji se od grupa građevinskih područja (tradicionalno) namijenjenih stanovanju sa pratećim sadržajima, koji nisu kontinuirana neprekinuta građevinska područja. Koji dio je izdvojeno građevinsko područje, koliko je udaljeno? Točka 35. „35. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade“ - zašto pojam „osnovna infrastruktura" ne obuhvaća i javnu vodoopskrbu i elektroenergetsku mrežu??? | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona već prostornih planova. Infrastrukturu koja se ne navodi kao osnovna, moguće je ostvariti na drugi način, upotrebom obnovljivih izvora energije i sl. |
| 205 | VODOVOD I ODVODNJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA VODOOPSKRBU, TE ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Čl.19 Pod pojmom 'osnovna infrastruktura' nije navedena vodoopskrba -Molimo pojašnjenje | Primljeno na znanje | Vodoopskrbu je moguće je ostvariti i na druge načine ukoliko nije izgrađena vodoopskrbna infrastruktura, te se ne smatra osnovnom infrastrukturom. Odvodnja je osnovna infrastruktura. |
| 206 | DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Pod točkom 41. pojam "posebni uvjeti" treba preformulirati da bude jasnije da se ne odnosi na mjere koje se utvrđuju u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode ne postoji postupak "ocjena o potrebi procjene utjecaja za ekološku mrežu“ . Predlažemo tekst: „posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom. Posebni uvjeti nisu mjere koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.“ | Prihvaćen | Članak 19. točka 41. mijenja se i glasi: „41.posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u slučaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvrđuje na način propisan ovim Zakonom, osim mjera koje se utvrđuju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš odnosno u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja za ekološku mrežu“. |
| 207 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | između t 27 i 28: ---- krajobraz je određeno područje, kako ga percipiraju ljudi, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika --- krajobrazna osnova je stručna podloga, kojom se prvenstveno provodi identifikacija i procjena karaktera krajobraza nekog područja (nacionalnog teritorija, krajobraznih jedinica, administrativnog područja, zaštićenog područja ili lokaliteta), temeljem čega je uspostavljeno cjelovito znanje o krajobrazu i iz koje proizlaze smjernice za planiranje, zaštitu i upravljanje krajobrazom, kako bi se postigli ciljevi kvalitete krajobraza brisati od t 43-46 | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog Zakona. |
| 208 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | preformulirati točku 22.: javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj i/ili krajobrazni natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima | Djelomično prihvaćen | Čl.19.točka 22. mijenja se i glasi: “ 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima.“ |
| 209 | MIA ROTH-ČERINA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma, prostornog planiranja i krajobraznog uređenja koje najuspješnije udovoljava potrebama naručitelja u skladu sa stručnim kriterijima ocjenjivanja, a na temelju posebnih propisa. | Djelomično prihvaćen | Čl.19.točka 22. mijenja se i glasi: “ 22. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja koji najuspješnije udovoljavaju potrebama naručitelja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima.“ |
| 210 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 2. Umjesto „uporabljeni u ovom Zakonu“ treba stajati „koji nisu utvrđeni u stavku 1. ovog članka, a uporabljeni su u ovom Zakonu,“. Umjesto „područje gradnje“ treba stajati „gradnja“. | Nije prihvaćen | Primjedbe nisu od utjecaja na smisao čl.19. stavka 2. |
| 211 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 71. – Umjesto „unutar gradova i općina“ treba stajati „u planiranju prostora“. | Prihvaćen | Čl.19. točka 71. mijenja se i glasi: „71. zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi koja se primjenjuju u planiranju prostora, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja“. |
| 212 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. - iza točke 70. propisati novu točku: „zaštićeno obalno područje voda“ – Vode – rijeke, vodotoci, jezera, akumulacije, retencije također imaju obalno područje o kojemu treba voditi računa. To što je obalno morsko područje pod većim pritiskom, ne znači da je važnije za planiranje od ostalih obalnih područja unutarnjih voda. | Nije prihvaćen | Zaštita voda i vodnih područja predmet je posebnih propisa koji se moraju uzeti u obzir prilikom planiranja određenog prostora. |
| 213 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 69. – Umjesto „svako građenje“ – „svaka gradnja“ | Prihvaćen | Članak 19. točka 69. mijenja se i glasi: 69. zahvat u prostoru je svaka gradnja građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se uređuje ili mijenja stanje u prostoru.“ |
| 214 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19. – točka 10. Komentar: Predlaže se preciznije odrediti da u tom slučaju nije potrebno formiranje nove katastarske čestice. - točka 23. Komentar: Treba navesti i jedinice lokalne i regionalne samouprave koje utvrđuju uvjete priključenja građevne čestice na nerazvrstane prometnice. | Djelomično prihvaćen | Točka 10. je već određena i drugim odredbama zakona. Čl.19.točka 23. mijenja se i glasi: „23. javnopravna tijela su tijela državne uprave, druga državna tijela, upravni odjeli, odnosno službe velikih gradova, Grada Zagreba i jedinica lokalne i regionalne samouprave nadležnih za obavljanje poslova iz određenih upravnih područja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, određene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i mišljenja u postupku izrade i donošenja prostornih planova, odnosno utvrđivanjem posebnih uvjeta i/ili uvjeta priključenja na način propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog uređenja.“ |
| 215 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | vezano za točku 44., jasno propisati da se akt za provedbu prostornog plana za izgradnju sunčane i agrosunčane elektrane izdaje ukoliko je isto dozvoljeno prostornim planom (sukladno tome izmijeniti i Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima) | Nije prihvaćen | Navedeno nije u skladu s ciljem navedenim u predmetnoj točki. |
| 216 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 68. – Na kraju dodati „te predmet i ciljeve izrade prostornog plana određen odlukom o izradi“ | Prihvaćen | Čl.19. stav. 1. točka 68. mijenja se i glasi: „68. zahtjevi javnopravnih tijela za izradu prostornih planova su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana, pri čemu moraju uvažavati načela prostornog uređenja određena ovim Zakonom te predmet i ciljeve izrade prostornog plana određen odlukom o izradi.“ |
| 217 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 66. – Nakon: „građevne čestice zgrade,“ dodati: „sukladno prostornom planu,“. | Nije prihvaćen | Navedeno se utvrđuje u postupku izdavanja akata za provedbu prostornih planova. |
| 218 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 65. – Postoje i uređene riječne i jezerske plaže – umjesto „uređena morska plaža“ propisati – „uređena plaža“. Ujedno, uređena morska plaža je jedna građevna čestica – ako se realizira kao cjelina djelom i izvan postojećeg pomorskog dobra, nakon provedbe zahvata sukladno prostornom planu će cjelovita građevna čestica plaže postati pomorsko dobro, odnosno granica pomorskog dobra se mijenja u skladu s provedenim zahvatom na priobalju pa nije jasan uvjet „smješteno izvan pomorskog dobra“. | Primljeno na znanje | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa. |
| 219 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se povezati točke 64. i 65. u jedinstven pojam „uređena plaža“, a u uvjetima uređenja prostora propisati specifične uvjete za uređenje plaže unutar građevinskog područja i izvan. | Primljeno na znanje | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa. |
| 220 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 64. – Postoje i uređene riječne i jezerske plaže – umjesto „uređena morska plaža“ propisati – „uređena plaža“. | Primljeno na znanje | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa. |
| 221 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 61. – iza „kojima se“ dodati „temeljem urbanističkog plana uređenja“. Ujedno nije jasno što je točno „stanje prostornog nereda“ te je upitno da se na područjima devastiranim nezakonitim građenjem urbanom sanacijom može postići „planski uređeno stanje“. Opaska: paradoks je da za pojedina područja planerski nije dopušteno utvrditi obvezu izrade urbanističkog plana uređenja ako se radi o npr. neizgrađenom, ali uređenom dijelu, pa za ta područja moramo kroz prostorni plan uređenja grada/općine propisivati uvjete gradnje, a to je, s obzirom na detaljnost razrade, ništa drugo nego planiranje stihijske gradnje, jer nedostaje detaljnija urbanistička razrada. A onda nakon izgradnje tog područja moći ćemo (i vrlo vjerojatno ćemo morati) utvrditi obvezu izrade urbanističkog plana uređenja za urbanu sanaciju kako bismo „uredili“ novonastalo „stanje prostornog nereda“ – zoran prikaz marginalizacije značaja urbanističkog planiranja i planerske ocjene o potrebi izrade urbanističkog plana uređenja za neku prostornu cjelinu. | Nije prihvaćen | U čl.19. stav.1. točka 61. već je navedeno da je urbana sanacija skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja, a što može biti i urbanistički plan uređenja. |
| 222 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 60. – „oštećenih i devastiranih površina prijašnje gradnje“ zamijeniti s „izgrađenih površina koje su oštećene i devastirane“ | Nije prihvaćen | Navedenom primjedbom ne mijenja se smisao predmetne točke. |
| 223 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 59. – „građevinsko zemljište“ je prema pojmovniku „građevna čestica na kojoj je izgrađena građevina“, kako se onda namjerava provoditi urbanu komasaciju izgrađenih građevnih čestica? – jasno terminološki urediti odredbu | Prihvaćen | Čl. 19 st.1. točka 59. mijenja se i glasi: „59. urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog područja uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa.“ |
| 224 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 57. – „i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova“ zamijeniti sa „podloge, karte rizika i druge stručne podloge, za izradu prostornog plana“. | Nije prihvaćen | Nije potrebno mijenjati postojeću definiciju jer navedeno nije od utjecaja na smisao predmetnog pojma. |
| 225 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 56. – „jedne ili više građevina“ zamijeniti sa „građevine ili složene građevine“. (Ujedno, sve u zagradi u jedninu.) | Nije prihvaćen | Navedeni pojmovi se ne mogu zamijeniti, obzirom da je složena građevina definirana na drugačiji način. |
| 226 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 55. – Umjesto „određen lokacijskom dozvolom“ treba navesti „planirana prostornim planom ili određena lokacijskom dozvolom“, jer se već prostornim planom može i planirati gradnja složene građevine. | Nije prihvaćen | Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom te isto nije potrebno posebno navoditi u ovom pojmu. |
| 227 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 53. – Dopuniti ekonomičnošću odnosno racionalnim i održivim korištenjem prostora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 228 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 52. – Prostorni plan nije „propis kojim se uređuje prostorno planiranje i izdavanje akata za njegovu provedbu“, već je ovaj zakon propis kojim se to „uređuje“ (i posebnim propisom kojim se uređuje gradnja)! Ovo nije definicija pojma „prostorni plan“, definicija prostornog plana nije ni nabrajanje vrsta prostornih planova koji su utvrđeni ovim zakonom. Jasno propisati što je „prostorni plan – podzakonski propis kojim se u odnosu na razinu, značaj i detaljnost planiranja u okviru obuhvata za koji se prostorni plan izrađuje, svrhovito planira prostor i propisuju mjere zaštite i uvjeti za izdavanje akata za njegovu provedbu, u skladu s ciljevima i uvjetima planiranja te uvažavajući načela prostornog uređenja propisanima ovim zakonom“. | Prihvaćen | Čl.19. stav.1.točka 52. mijenja se i glasi: “ 52. prostorni plan je podzakonski propis kojim se u odnosu na razinu, značaj i detaljnost planiranja u okviru obuhvata za koji se prostorni plan izrađuje, svrhovito planira prostor i propisuju mjere zaštite i uvjeti za izdavanje akata za njegovu provedbu, u skladu s ciljevima i uvjetima planiranja te uvažavajući načela prostornog uređenja propisanima ovim zakonom, a donosi se na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, i to kao : Državni plan prostornog razvoja, prostorni planovi područja posebnih obilježja, Prostorni plan županije, Prostorni plan Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.“ |
| 229 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 51. – Standard nije skup uvjeta, nego mjera, pravilo, norma. | Prihvaćen | Članak 19. stavak.1. točka 51. mijenja se i glasi: „51. prostorni standardi su skup mjera i pravila zaštite, uređenja i korištenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova.“ |
| 230 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 50. – Nije jasno zašto je more bitno, a npr. obale rijeka i prirodnih jezera nisu. Npr. obala Vranskog jezera na Cresu, obala uz rijeku Kupu – trenutno su ogromni interesi za gradnju kampova uz obalu rijeke Kupe. Stoga obale unutarnjih voda trebaju biti pod istim tretmanom kao i obala mora, možda širina prostora ograničenja unutarnjih voda može biti manji, ali s istim tretmanom ga treba štitit. Stoga se predlaže sustavno dopuniti zakonske odredbe koje utvrđuju i zaštitu obala unutarnjih voda, a kako bi se na vrijeme spriječili odnosno kontrolirali sve veći i učestaliji zahtjevi za gradnju na tim područjima. | Primljeno na znanje | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa i prostornih planova, sukladno odredbama ovog Zakona kojima je određena mogućnost planiranja gradnje izvan građevinskog područja. |
| 231 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 49. – Umjesto: „zemlje i mora“ propisati: „zemlje, unutarnjih voda i mora“. | Primljeno na znanje | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa. |
| 232 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 48. – Brisati odredbu. Sve što je dovoljno predložili smo već u točki 35. Ujedno iznimno štetno je razinu uređenosti koja uključuje čak i „pravo služnosti“ propisivati na način da je primjenjivo za Republiku Hrvatsku. Naime pravo služnosti ne treba biti planska kategorija dopuštena svugdje (da, kao iznimka u prostornom planu, ali ne kao opći uvjet u zakonu), niti se može smatrati prometnom površinom – jer se radi o dijelu građevne čestice koja je druge namjene (stambene, poslovne,…), stoga se ne radi o površini već režimu korištenja, a ujedno je ograničena za korištenje samo onome tko ima pravo služnosti. S obzirom na to da se predlaže obveza izrade urbanističkih planova uređenja vezati za područja koja nemaju osiguranu prometnu površinu – nemoguće je uopće ocjenjivati je li netko može ostvariti pravo služnosti ili ne, stoga iz tog razloga potrebno je brisati i mogućnost ishođenja lokacijske dozvole za novu gradnju koja ostvari pristup pravom služnosti. | Nije prihvaćen | Način i pravo pristupa do građevne čestice jasno je određen predmetnom točkom. |
| 233 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 47. A) Brisati „morska“ – postoje i prirodne plaže na unutarnjim vodama – jezerima i rijekama. B) Brisati izraz: „već samo izvođenje zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem“ – prema pravilniku na snazi bi na prirodnoj plaži bilo moguće, između ostalog, organizirati sidrište, trajno postaviti plutajuće ugostiteljske objekte, pristane, gatove, skele i sl., što nikako nije primjereno za prirodnu, već isključivo za uređenu plažu. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa i prostornih planova, sukladno odredbama ovog Zakona kojima je određena mogućnost planiranja gradnje izvan građevinskog područja. |
| 234 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Vezano uz definicije prometne površine u točki 48. stavka 1. ovog članka, smatramo da kategorija prometne površine mora onemogućiti tzv. drugi red gradnje koji je neprimjeren urbanistički urednoj i planiranoj gradnji (osim eventualno za već izgrađene građevine), osobito jer se i sudske odluke pozivaju na Zakon, a ne na prostorni plan. Smatramo da je potrebno propisati pristup na JAVNU prometnu površinu. | Nije prihvaćen | Navedeno nije u skladu s ciljem navedenim u predmetnoj točki i ostalim odredbama zakona. |
| 235 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 43. – Pri određivanju navedenih površina nisu uzete u obzir „Karte osjetljivosti prostora RH na razvoj solarnih (SE) i vjetroelektrana (VE)“ koje je nedavno izradilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije: https://www.haop.hr/hr/novosti/karte-osjetljivosti-prostora-rh-na-razvoj-solarnih-se-i-vjetroelektrana-ve i https://hrpres.mzoe.hr/s/7bgsfxPaFzpLgwR Odredbe propisane ovim prijedlogom zakona protivne su navedenim dokumentima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 236 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 43. – 45. Ne predstavlja definicije pojmova već konkretne uvjete planiranja prostora u odnosu na elektrane. Međutim, sve odredbe (pojmove i uvjete) brisati jer su protivne članku 1. zakona, ciljevima i načelima prostornog uređenja, održivom prostornom planiranju, ali i Ustavu RH ako se radi o građevinama lokalnog ili regionalnog značaja. Sve navedene građevine treba planirati isključivo prostornim planovima i provoditi samo temeljem njih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 237 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 40. – Zakon nije prostorni plan i njime se ne bi smjeli definirati uvjeti za gradnju. No, ako se ipak smatra da Zakon može preuzeti ulogu prostornog plana i ako bi temeljem njegovih odredbi trebala biti moguća gradnja građevina na „površinama namijenjenim priuštivom stanovanju“ onda je potrebno propisati koje se to građevine prema namjeni (stambene ili i druge) mogu graditi na takvim površinama i uvjete za utvrđivanje akata za njihovo građenje, odnosno uvjete za neposrednu provedbu zahvata (kako bi se sukladno članku 174. ovog zakona mogli utvrditi lokacijski uvjeti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 238 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 37. – Brisati „a u koji ulazi i morsko područje zajedno s otocima, otočićima i hridima koji se nalaze u području određene administrativne jedinice“ – Nespretna i nejasna definicija obuhvata. Vjerojatno se željelo naglasiti da je predmet planiranja u priobalnim administrativnim jedinicama i more, što se podrazumijeva. | Nije prihvaćen | Navedeno se ne podrazumijeva obzirom da granice administrativnih jedinica na moru nisu određene. |
| 239 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U točki 43 c. stavka 1. ovog članka, potrebno je uskladiti oznake koje se koriste u ovom Zakonu s Pravilnikom o prostornom planovima, obzirom da kategorija P3 više ne postoji te je stoga potrebno propisati na kojoj se kategoriji poljoprivrednog zemljišta prema novom Pravilniku mogu planirati sunčane elektrane. | Nije prihvaćen | Bonitet poljoprivrednog tla koji je određen u prostornim planovima stare generacije oznake P3 prevodi se u planove nove generacije određen sadržajem teme iz Pravilnika o prostornim planovima. |
| 240 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 35. – Određivanje (minimalne) razine uređenosti područja za gradnju predmet je prostornog plana, a ne Zakona. Predmetna odredba onemogućava područnu (regionalnu) i lokalnu samoupravu da na svojem području, putem svojih prostornih planova odrede drugačiju minimalnu razinu opremljenosti građevinskog zemljišta kojom će osigurati viši standard uređenja i izgradnje na svom području nego to ovdje zakon propisuje. Odredbu utvrditi: „osnovna infrastruktura predstavlja jednu ili više infrastruktura u javnom sustavu na koju se sukladno prostornom planu građevna čestica obvezno mora priključiti sukladno uvjetima propisanim tim prostornim planom.“. Ujedno, „prema mjesnim prilikama" – planerski neosnovano, zakonom ne treba upućivati na „mjesne prilike“ već na planirani razvoj koji može biti i napredniji od mjesnih prilika. | Nije prihvaćen | Pojam je određen s obzirom na razinu uređenosti prostora i ne mijenja se u odnosu na važeći zakon. |
| 241 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 34. – Nije definicija pojma već nabrajanje tko je nositelj izrade prema razinama. S obzirom na to da je navedeno identično propisano u odgovarajućem poglavlju (čl. 108. st. 2.) brisati točku. | Nije prihvaćen | Pojam nositelja izrade prostornog plana potrebno je odrediti u pojmovniku, a u daljnjim odredbama se detaljnije opisuje. |
| 242 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U točki 27. stavka 1. ovog članka definiraju se koridori linijske infrastrukture. Znači li to da se koridorima linijske infrastukture ne smatraju oni koridori koji nisu od interesa RH, ili su svi pa i najmanji, npr. koridori u naseljima, od interesa za RH? Predlažemo pojašnjenje na što se sve odnosi pojam koridori linijske infrastrukture od interesa za RH - npr. od državnog i županijskog značaja ili sl. | Primljeno na znanje | Pojam je određen u smislu ovog zakona i odnosi se na koridore linijske infrastrukture od interesa za RH. |
| 243 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Priuštivo stanovanje je dozvoljeno graditi izvan granica građevinskog područja prema kasnijim Odredbama ovog Zakona. Stoga bi u točki 18. stavka 1. ovog članka, iza riječi 'stambenu' trebalo dodati formulaciju '(što se ne odnosi na priuštivo stanovanje)', a kako bi zakonske odredbe bile međusobno usklađene. | Nije prihvaćen | Uvjeti za priuštivo stanovanje su propisani u čl.49. i 50. ovog zakona. |
| 244 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 33. – Nakon „mora“ dodati zarez i riječ: „unutarnjih voda“. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa i prostornih planova, sukladno odredbama ovog Zakona kojima je određena mogućnost planiranja gradnje izvan građevinskog područja. |
| 245 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 28. – Umjesto „prilikama“ treba stajati „odlikama“. | Nije prihvaćen | Nije od utjecaja na smisao i cilj definicije pojma. |
| 246 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 27. – (Koridor propisati u jednini). Koridor nisu objedinjene „površine“ već režim korištenja prostora - obuhvat područja posebnih uvjeta (ograničenja) određen prostornim planom unutar kojeg se smješta građevina za koju još nije određen točan prostorni položaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 247 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 26. – Umjesto „u naselju“ treba stajati „na području jedinice lokalne samouprave“ jer se pojedine komunalne infrastrukture (npr. groblje, tržnica) ne planiraju u svakom pojedinačnom naselju, već u odnosu na administrativno područje grada odnosno općine. | Nije prihvaćen | Odredba podrazumijeva naselje u okviru njegovih administrativnih granica. |
| 248 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 22. – Pojmove treba zasebno propisati s obzirom na to da su razlog i svrha njihove provedbe različiti – naime, javni urbanistički natječaj provodi se u cilju dobivanja najboljeg urbanističkog prostornog rješenja i služi kao stručna podloga za izradu urbanističkog plana uređenja, a javni arhitektonski natječaj je idejno rješenje koje se izrađuje u skladu s prostornim planom. | Nije prihvaćen | Isto se određuje drugim odredbama ovog zakona i posebnim propisom. |
| 249 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 21. – Nije jasno što znači „prioritetno očuvanje državnog značaja“. Uzeti u obzir da se pojedina područja štite kao značajni krajobraz temeljem Zakona o zaštiti prirode, ali i kao kulturni krajolik temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – obje zaštite predstavljaju zaštite od nacionalnog značenja. Međutim temeljem tih zakona je dodatno dopušteno štititi i područja od lokalnog značenja, a što onda nije u okviru ovako propisanog „državnog značaja“. Ujedno, temeljem zakonom preuzetih obveza iz „Konvencije o europskim krajolicima“ kojom je utvrđeno da svi krajolici imaju svoju vrijednost – prepustiti prepoznavanje i vrjednovanje i svih ostalih krajolika, a koje se onda po potrebi planski mogu štititi i ako nisu od „državnog značaja“. U tom smislu dosadašnja odredba u zakonu na snazi je bila bolja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 250 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 20. – Temeljem ovako sročene odredbe proizlazi da se i nezakonito izrađena infrastruktura smatra valjanom, odnosno da se ona onda ovim zakonom ozakonjuje bez formalnog postupka ozakonjenja, a što je protivno ovom zakonu te posebnim propisima o gradnji i inspekciji. Stoga je potrebno izmijeniti odredbu: „postojeća infrastruktura je infrastruktura za koju je izdana uporabna dozvola“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 251 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 17. – Ovo nije definicija pojma već nabrajanje što predstavlja javni interes, odredbu propisati u odgovarajućem poglavlju, a ovdje brisati. | Nije prihvaćen | Navedene su građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske. |
| 252 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 16. – Nije definicija pojma već obveza koju je potrebno propisati u odgovarajućem poglavlju zakona, a ovdje brisati. Ujedno, izbjeći neprimjeren pojam „integracija“ – u prostorni plan se ništa direktno ne „integrira“, jer je protivno interdisciplinarnom pristupu planiranja prostora, već služi kao stručna podloga za konačno plansko rješenje, odnosno definiranje planskih mjera zaštite. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 253 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 15. – Umjesto „za njih nisu doneseni provedbeni planovi“ treba stajati „prostornim planom bilo koje razine nisu propisani uvjeti za njihovu neposrednu provedbu“. | Prihvaćen | Članak 19. stav.1. točka 15. mijenja se i glasi: „ 15. infrastrukturni projekt je provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i dr. građevine državnog značaja ako za njih prostornim planom bilo koje razine nisu propisani uvjeti za njihovu neposrednu provedbu." |
| 254 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 12. – „budući razvoj“ čega? – jasno utvrditi što je građevinsko područje (razlikovati ga od preostalog područja, jer se gradnja i budući razvoj planira i izvan građevinskih područja). | Nije prihvaćen | Misli se na budući razvoj naselja. Postojeća definicija je dovoljno jasna. |
| 255 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točke 9. i 10. – Uvode se dva različita pojma: „građevna čestica zgrade“ i „građevna čestica za linijsku infrastrukturu i druge infrastrukturne građevine“ dok se u daljnjim odredbama zakona sada navodi samo „građevna čestica“ (čak i onda kada se odnosi samo na npr. zgradu). Ujedno ovim zasebnim određenjem sada je pitanje kako se onda zove građevna čestica za npr. sportsko-rekreacijsko igralište ili dječje igralište ili trg. Nadalje, nejednak je tretman propisivanja – npr. za „građevnu česticu zgrade“ propisano je da se njen oblik, veličina i smještaj određuje prostornim planom te da ima pristup na prometnu površinu, dok za infrastrukturnu to nije tako? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 256 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 3. – Ovo nije definicija pojma već nabrajanje što se ubraja u dokumente prostornog uređenja, stoga odredbu treba propisati u odgovarajućem poglavlju, a ovdje brisati. (Umjesto „izvješće“ treba stajati „izvješća“.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 257 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | stavak 1. točka 2. – Vrlo štura i terminološki nejasna definicija. Upitna je odredba da se brownfieldom ima smatrati samo zgrada/površina upisana u Registru brownfield područja ISPU-a, zbog činjenice da predmetni Registar nije nastao na jasnoj i nedvosmislenoj definiciji pojma i razrađenim kriterijima za unos. | Nije prihvaćen | Brownfield područja službeno se odnose na površine ili nekretnine evidentirane u Registru brownfield područja ISPU-a . Unos podataka obaveza je županijskih Zavoda za prostorno uređenje i Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba. |
| 258 | BARBARA PERUŠKO | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Za složene investicijske zahvate i složene zahvate predlažemo da Ministarstvo nadležno za prostorno uređenje izdaje posebna ovlaštenim projektantima i pravnim osobama na temelju njihovog iskustva u projektiranju i vođenju složenih investicijskih i drugih zahvata. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog i infrastrukturnog projekta. |
| 259 | ODAŠILJAČI I VEZE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, ZA PRIJENOS I ODAŠILJANJE RADIJSKIH I TELEVIZIJSKIH PROGRAMA ZA RAČUN DRUGIH | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlažemo svuda u Zakonu EKI nazivati istim nazivom kao u krovnom Zakonu za istu (Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22 i 14/24)) = elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema (čl. 5. st. 12. ZEK-a) | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 260 | ODAŠILJAČI I VEZE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, ZA PRIJENOS I ODAŠILJANJE RADIJSKIH I TELEVIZIJSKIH PROGRAMA ZA RAČUN DRUGIH | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlažemo u Pojmovima, članak 19. dodati novi podstavak koji glasi (pojam i značenje): - elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: fizička infrastruktura, povezane usluge i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju zgrade ili ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, antenske prihvate, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence i ulične ormare, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče | Nije prihvaćen | Detaljna podjela elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme utvrđena je posebnim propisom i nije ju potrebno navoditi u pojmovniku. |
| 261 | TANJA MARTINEC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Smatramo da bi trebao biti jasno definiran pojam „Priuštivo stanovanje“ u kontekstu ovog Zakona (definiran je samo pojam površina za priuštivo stanovanje, a samo priuštivo stanovanje nije). točka mm. Predlaže se u definiciji parcelacijskog elaborata dodati da se ista provodi i u skladu s uvjetima iz prostornog plana. točka nn. Predlaže se pojam osnovne infrastrukture nešto drugačije definirati, jer nije logično da je građevina za odvodnju otpadnih voda osnovna infrastruktura, a građevina vodoopskrbe nije. točka vv. Smatramo da se pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice ne bi trebalo smatrati prometnom površinom koja je namijenjena za javni cestovni promet. točka qqq. Mišljenja smo da se ne bi smjela omogućiti izgradnja sunčanih elektrana direktnom provedbom Zakona kao što je to omogućeno Prijedlogom Zakona (i važećim Zakonom), već da se područja za izgradnju takvih sadržaja moraju planirati prostornim planovima koje donose predstavnička tijela. Osobito se njihova izgradnja ne bi smjela dozvoliti u građevinskom području namijenjenom za gospodarsku proizvodnu i poslovnu namjenu bez ograničenja i neovisno o kapacitetu/veličini takvih sadržaja, s obzirom da su različite potrebe za infrastrukturom, te drugi uvjeti izgradnje, oblikovanja i utjecaja na prostor sunčanih elektrana i proizvodnih i poslovnih građevina koje se u pravilu grade unutar područja gospodarske proizvodne i poslovne namjene. Smatramo teško provedivom odredbu o mogućnosti gradnje sunčanih elektrana na površinama koje su prostornim planom određene kao poljoprivredno tlo P3, a u neposrednom su kontaktu s izdvojenim građevinskim područjem izvan naselja gospodarskih i poslovnih namjena s obzirom da je uglavnom više različitih korisnika takvih područja gospodarske namjene. Ukoliko bi se isto i nadalje zadržalo u Zakonu predlaže se propisati ista mogućnost i za površine planske oznake „ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište“ u dijelu na kojem se ne nalaze šume. S obzirom da oznake poljoprivrednog tla (primjerice P3) nisu više predviđene propisom o izradi prostornih planova, nejasno je zašto se ista u Prijedlogu novog Zakona ponovno navodi – da li to znači da će se novim propisom o izradi prostornih planova ponovno uvoditi? | Nije prihvaćen | Pojam "priuštivo stanovanje" bit će definiran posebnim zakonom iz područja priuštivog stanovanja koji je u postupku donošenja. mm. Isto je već određeno drugim odredbama zakona o izdavanju akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja. nn. Navedena infrastruktura koja nije navedena kao osnovna, može se realizirati i na druge alternativne načine. vv.Definicijom je određen način i mogućnost priključenja građevne čestice na prometnu površinu, a ne namjena površina u prostornom planu. qqq. U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. potrebno je omogućiti što više pogodnih površina u svrhu realizacije energetskih zahvata. |
| 262 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se u članku 19., stavku 1., dodati novi podstavak jj. koji glasi: „jj. osnovna smještajna jedinica kampa predstavlja infrastrukturno neopremljenu ili opremljenu površinu za kampiranje (priključenu na električnu komunikacijsku mrežu, elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbnu mrežu i s odvodnjom otpadnih voda) koja može biti ograđena (kamp parcela) ili neograđena (kamp mjesto) i koja predstavlja lokacijski uvjet (kapacitet) kampa“, a dosadašnji podstavaci od jj. do sss postaju podstavci kk-ttt. | Nije prihvaćen | Osnovna smještajna jedinica kampa je definirana Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi („Narodne novine“, br. 54/16, 68/19 i 120/19). |
| 263 | STELLA ŠIMUNOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Članak 19. stavak (1) točka b. (brownfield područje) - nije jasno da li se definicija odnosi na postojeće građevine ili i druge nekretnine popout šume ili druge zelene površine, jer se u članku 65. navode samo izgrađene strukture a ne i površine. | Nije prihvaćen | Brownfield područja u pravilu ne obuhvaćaju šume ili druge zelene površine. |
| 264 | MATEJ CVITANOVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U stavku 1. pod točkom 43.a) predlažemo izmjenu teksta kako slijedi: ''a) površine koje su u prostornom planu bilo koje razine određene kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana...'' | Nije prihvaćen | U Prijedlogu Zakona je traženo da površine namijenjene za izgradnju sunčanih elektrana odgovarajuće površine budu grafički određene u kartografskom prikazu kao takve kako bi se osigurala jasna primjena |
| 265 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U stavku 1. točka 35. definira se osnovna infrastruktura kao građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. Postavlja se pitanje da li je u ovom slučaju osnovna građevina samo kompleks uređaja za pročišćavanje (sa svojim zgradama i manipulativnim površinama) i pristup do njega ili u građevine za odvodnju spadaju i transportni kolektori od naselja do tih uređaja. Smatramo da je pojam osnovne infrastrukture potrebno preciznije definirati. | Nije prihvaćen | Građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom mora osigurati odgovarajuću funkcionalnost sukladno svojoj namjeni. |
| 266 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Odredbama Zakona o neprocijenjenom turističkom zemljištu (NN 50/20), člankom 2., stavkom 1., podstavkom 9., utvrđeno je kako je građevna čestica turističkog naselja površina zemljišta kojom se sve pojedinačne sastavnice turističkog naselja, uključujući i sadržaje koji su smješteni ili osmišljeni na tom zemljištu kao trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda turističkog naselja ili je u funkciji potreba gostiju, povezuje u jedinstvenu funkcionalno-gospodarsku cjelinu. Dodatno, člankom 4. predmetnog zakona propisano je kako (1) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine. (2) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio katastarske čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine, zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta koje se dodaje zemljištu tlocrtne površine ispod građevine, pri čemu se položaj procijenjenog zemljišta utvrđuje tako da s građevinom i zemljištem tlocrtne površine ispod građevine čini tehnološku i funkcionalnu cjelinu. (3) Turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave. Uvažavajući naprijed citirane odredbe razvidno je kako građevna čestica koja se utvrđuje za hotel i turističko naselje koji su predmet Zakona o neprocijenjenom turističkom zemljištu se nužno sastoji od (najmanje) dvije katastarske čestice. Slijedom navedenog potrebno je uskladiti odredbe Zakona o prostornom uređenju sa onima Zakona o neprocijenjenom turističkom zemljištu. Dodatno, u praksi nalazimo čestu situaciju da je jedinstvena prostorna cjelina turističkog naselja „presječena“ javnom prometnicom pa se stoga u takvim slučajevima predlaže utvrditi obuhvat zahvata u prostoru. Završno, radi izbjegavanja dvojbi i radi usklađenja s posebnim zakonom kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište obvezu utvrđivanja građevne čestice i/ili zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade propisati i kada je to određeno posebnim zakonom kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište. | Djelomično prihvaćen | Određene izmjene su unijete u članak 198. Prijedloga Zakona. |
| 267 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se u članku 19., stavku 1. izmijeniti podstavak i. tako da glasi: „i. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije; iznimno, građevna čestica hotela i/ili turističkog naselja prema posebnom propisu kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište može se sastojati od dvije ili više katastarskih čestica. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu“ | Nije prihvaćen | Izraz " u pravilu jedna " znači da može biti i više katastarskih čestica sukladno posebnom propisu. |
| 268 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U stavku 57. potrebno je dodati krajobraznu osnovu kao stručnu podlogu, kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva iz članka 7. Zakona koji se odnose na očuvanje prostora, krajobraza i prirode. | Prihvaćen | Krajobrazni elaborati dodani su u članak 42. stavak 1. Prijedloga Zakona kojim se propisuje što sve trebaju sadržavati stručne podloge neophodne za izradu prostornog plana, tako da glasi: (1) Stručne podloge su dokumenti i studije koje obuhvaćaju analizu postojećeg i planiranog stanja, kartografske, demografske, gospodarske, prometno-sigurnosne, ekološke i okolišne, krajobrazne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i kartografske prikaze vezano uz ograničenja i zabrane gradnje, područja provedbe mjera za smanjenje rizika koje je potrebno predvidjeti kod izrade prostornih planova te izračune postojećeg i planiranog kapaciteta i opterećenja pojedinog područja, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana, proizlazi iz obveza i pravila pojedinih stručnih područja. |
| 269 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Točka 57. Dodati i krajobraznu osnovu kao stručnu podlogu iz područja krajobrazne arhitekture kako bi se osiguralo ostvarivanje definiranih ciljeva u članku 7. ovog Zakona: "10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta 16. (…) razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa (…)" | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 270 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju biti isključivo površine unutar građevinskog područja određene prostornim planom kako bi se ispoštovalo načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje tj. osigurala kvaliteta životnog i radnog okoliša te ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja. | Nije prihvaćen | U svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike površine namijenjene priuštivom stanovanju mogu biti i izvan građevinskih područja. |
| 271 | IVAN SEKOVSKI | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Potrebno je definirati što čini "upojne površine", koje su navedene u članku 47. | Nije prihvaćen | Pod upojnim površinama podrazumijeva se površine navedene u Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23), u članku 4., stavku 1., točki 1., u alineji 15 „prirodni teren“. |
| 272 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Zakon u definiciji javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja izrijekom navodi da se natječajem pribavljaju najkvalitetnija rješenja i na području krajobraznog uređenja, međutim, nisu predviđeni krajobrazno-arhitektonski natječaji kao samostalna kategorija, niti je propisana mogućnost da ih raspisuju ili vode krajobrazni arhitekti. Predlaže se da se u okviru ove odredbe izrijekom predvidi mogućnost krajobrazno-arhitektonskih natječaja, odnosno javnih natječaja iz područja krajobrazne arhitekture, koji mogu biti samostalni ili u kombinaciji s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Također se predlaže da se krajobraznim arhitektima omogući ravnopravno sudjelovanje u svim fazama natječajnog postupka: kao autori, voditelji i članovi ocjenjivačkih sudova, ne samo kao suradnici. Ovim bi se Zakonom uskladilo nacionalno zakonodavstvo s europskom praksom i preporukama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, 2024.), kojom se krajobrazno planiranje i projektiranje prepoznaje kao sastavni dio prostornog uređenja i instrument provedbe ciljeva iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). Time bi se osiguralo stvarno, a ne samo deklarativno uključivanje krajobrazne arhitekture u sustav javnih natječaja te potaknula viša razina kvalitete i održivosti planiranja i oblikovanja prostora. | Djelomično prihvaćen | Zakon u čl. 89. predviđa postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, a uvjete provedbe propisat će ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 273 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se u čl. 19. stavku 1. točka 66., kao i u cijelom prijedlogu teksta zakona, brisati riječ „niskonaponsku“ i njezine izvedenice. Obrazloženje: Priključenje se vrši na niskonaponsku (NN), srednjenaponsku (SN) i visokonaponsku (VN) električnu mrežu. U slučaju OIE, industrije, hotela i sl. to je često SN električna mreža. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 274 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Stavak (1) točka 9.: S obzirom da je člankom 174. određeno da se građevna čestica određuje i lokacijskom dozvolom, potrebno je uskladiti predmetne članke. U definiciju je potrebno uvrstiti mogućnost da građevnu česticu može činiti i samo zemljište pod građevinom. točka 16.: Potrebno je definirati čija je obveza pribavljanje ili izrada tih podloga i modela, jer to ne može biti obveza stručnog izrađivača prostornog plana. točka 17.: Nejasno. Misli li se na neki budući zakon, ili izmjenu/dopunu Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja ili? točka 40.: Ovdje nije dana definicija priuštivog stanovanja, nego je omogućena provedba izravno na temelju Zakona, što je u suprotnosti s načelima prostornog planiranja. Planiranje priuštivog stanovanja izvan građevinskog područja nije prihvatljivo - pitanje dostupnosti javnih, obrazovnih i zdravstvenih sadržaja, prometne povezanosti, radnih mjesta i dr. točka 43.: Kao za priuštivo stanovanje, i ovdje se omogućava provedba izravno na temelju Zakona, što je u suprotnosti s načelima prostornog planiranja. Definirati da sunčane elektrane moraju biti grafički određene u prostornom planu bilo koje razine bez obzira na snagu, te sukladno tome prilagoditi i podzakonske akte. U praksi se naime dešava da se planira nekoliko sunčanih elektrana snage do 10 na istoj lokaciji, udaljenih svega nekoliko metara jedne od druge, a da prostornim planom predmetna lokacija nije sagledana niti u jednom kontekstu. Stavak (4) Predlaže se premjestiti ovaj stavak u stavak (1) točku 7. ovog članka. | Nije prihvaćen | U odnosu na točku 9. smatramo kako je definicija građevne čestice zgrade koja se njome određuje dovoljno sveobuhvatna. U odnosu na točku 16. koja se odnosu na integraciju podataka rizika od katastrofa u sustav prostornog planiranja, ističemo kako je odredbom članka 79. stavka 3. Prijedloga Zakona previđeno donošenje Pravilnika o pobližem sadržaju prostornih planova, prostornim slojevima te njihovom sadržaju i strukturi, obveznim prostornim pokazateljima i standardima te se prilikom njegovog donošenja može razmotriti da se propiše tko će biti obveznik pribavljanja takvih podloga. U odnosu na točku 17., posebni propis može predstavljati Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja, ali i neki drugi propis poput Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. U odnosu na točku 40., pojam "priuštivo stanovanje" bit će definiran posebnim Zakonom o priuštivom stanovanju koji je u postupku izrade. U svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike površine namijenjene priuštivom stanovanju mogu biti i izvan građevinskih područja. U odnosu na točku 43., Prijedlogom Zakona je propisano kako su površine za gradnju sunčanih elektrana su između ostalog one površine koje su u prostornom planu bilo koje razine grafički određene u kartografskom prikazu kao površine namjene za izgradnju sunčanih elektrana, neovisno o tome jesu li unutar ili izvan građevinskog područja, te se kod takvih površina ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisana prostornim planom. U odnosu na stavak 4., premještanje odredbe ne utječe na njezinu ispravnu primjenu. |
| 275 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlaže se brisanje odredbe qq odnosno neposredne provedbe Zakona za smještaj sunčanih elektrana te ostalih srodnih odredbi (qq do rr). Zbog izrazite veličine i utjecaja na okruženje, ovakve površine nužno su predmet prostornog planiranja tj. prostornih planova uključivo, među ostalim, odlučivanje o prostoru na odgovarajućoj razini i sudjelovanje javnosti u postupku. Općenito, princip neposredne provedbe Zakona smatra se neusklađenim s načelima istog zakona i neopravdanim. Predmetne odredbe i po svojoj prirodi izlaze iz okvira definicije pojmova primjerene pojmovniku zakona. Definicije prometne površine i osnovne infrastrukture se vezuje na mogućnost širenja građevinskog područja što otvara mogućnost interpretacije da svaka mogućnost ostvarivanja prava služnosti ujedno znači i postojanje osnovne infrastrukture odnosno postojanje uređenog, infrastrukturno opremljenog GP i mogućnost širenja istog sukladno predloženom članku 45. Navedeno predstavlja pogoršanje dosadašnjih proizvoljnih kriterija izraženih u %. Mogućnost širenja GP je potrebno vezati uz gustoću stanovništva uz moguće ostale parametre. Predlaže se dorada definicije pojma prometne površine uvažavajući činjenicu da je isključivo prostornim planom prema lokalnim uvjetima moguće propisati odgovarajuće karakteristike prometne površine u odnosu na planirano područje i namjenu te vrstu i karakteristike građevine, uvažavajući i druge površine javne namjene s kojih je moguće ostvariti kolni pristup, po svemu analogno uvjetu opremljenosti u smislu odvodnje, kako slijedi: “vv. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet ili druga površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice, prema uvjetima određenima prostornim planom“ Predlaže se dorada definicije pojma „površine namijenjene priuštivom stanovanju“ na način u skladu s prijedlozima izmjene i dopune drugih odgovarajućih članaka Zakona odnosno koja upućuje na to da se radi o javnim investitorima i programima. Naglašava se i kako je u prostornoplanskom smislu relevantno razmatrati stanovanje u cjelini, a njegova priuštivost mora biti rezultat usklađenog seta politika i propisa. Priuštivost je uvjetovana troškom realizacije stambene gradnje i financijskim kapacitetom ciljanih skupina građana za njihovo stjecanje ili korištenje. Priuštivost nije opis namjene u smislu sadržaja te bi u tom smislu bilo neprihvatljivo i urbanistički oportuno graditi stambene jedinice na prostorima koji ne uključuju sve potrebne sadržaje koji prate stanovanje. Dodatno je gradnja posebno izvan građevinskih područja (gradnja jedne ili više zgrada na poljoprivrednom ili drugom zemljištu izvan GP naselja značila iznimno visoke troškove osiguranja svih vidova infrastrukture (javne, komunalne, društvene itd.), a ujedno bi dovodila do društvene segregacije. Zaključno, priuštivo stanovanje može se osigurati na zemljištu unutar zone ili površine namjene koja dopušta stanovanje i osigurava pokrivenost svom potrebnom infrastrukturom u planskom smislu. “nn. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine na kojima je u skladu s uvjetima ovoga Zakona moguća gradnja građevina javnih investitora u svrhu postizanja ciljeva priuštivosti stanovanja određenih Nacionalnim planom stambene politike i drugim relevantnim propisima i dokumentima.” Predlaže se dorada definicije pojma „javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaji“ vezano na obaveznu usklađenost s prostornim planom, pravilnikom koji pobliže uređuje natječaje i/ili zakonom o javnoj nabavi, kao i drugim relevantnim propisima. v. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima Predlaže se dopuna pojmovima: krajobraz i krajobrazna osnova te pojam “Zelena infrastruktura” razdvojiti na: bijelu, sivu, zelenu i plavu infrastrukturu u skladu s općeprihvaćenim definicijama u međunarodnom kontekstu. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na odredbe vezane za smještaj sunčanih elektrana, iste su predložene u svrhu dostizanja ciljeva u svrhu realizacije energetskih zahvata iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. Vezano za zahtjev za izmjenom definicije prometne površine, kada bi u definiciji pojma prometne površine bilo određeno da je to ili površina namijenjena za javni cestovni promet ili druga površina javne namjene to bi značilo da bi se prometnom površinom smatralo i groblje, parkovne zelene površine rekreacijske površine i dr. Vezano za dio koji se odnosi da uvjeti trebaju biti određeni u prostornom planu, isto nije potrebno posebno navoditi s obzirom na to da se isto podrazumijeva za uvjete i načine uređenja za sve namjene i načine korištenja pa tako i za prometnu površinu. Pojam "priuštivo stanovanje" bit će definiran posebnim Zakonom o priuštivom stanovanju koji je u postupku izrade. U svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike površine namijenjene priuštivom stanovanju mogu biti i izvan građevinskih područja. Prihvaćena je dorada definicije pojma „javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaji“. Pojam krajobraz je već definiran Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 152/23). Vezano za prijedlog dopune pojmom krajobrazna osnova te prijedlog da se pojam “Zelena infrastruktura” razdvoji na: bijelu, sivu, zelenu i plavu infrastrukturu, predlažemo da se isti koriste u skladu s općeprihvaćenim definicijama u međunarodnom kontekstu. |
| 276 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Prijedlog - izmijeniti (1): v. javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj i/ili krajobrazni natječaj je način pribavljanja najkvalitetnijih rješenja na području arhitekture, urbanizma i krajobraznog uređenja, a u skladu s prostornim planom i posebnim propisima nn. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine u skladu s uvjetima ovoga Zakona moguća gradnja građevina javnih investitora u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike vv. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet ili druga površina javne namjene, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice, prema uvjetima određenima prostornim planom eee. stručne podloge su dokumenti i studije kojima se analizira postojeće i planirano stanje, kartografske, demografske, gospodarske, prometne, ekološke i okolišne, geološke i hidrološke, energetske, kulturno-povijesne, krajobrazne osnove, urbanističko-arhitektonske i druge stručne podloge, kao i karte rizika za izradu prostornih planova, čija obveza izrade u ovisnosti o vrsti i razini prostornog plana proizlazi iz pravila pojedinih stručnih područja jjj. urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, a kojim se detaljno razrađuje prostorno uređenje određenog područja sss. zelena infrastruktura su prirodni i planirani sustavi zelenih i vodnih površina te druga prostorna rješenja temeljena na prirodi, a kojima se pridonosi očuvanju, poboljšanju i obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa radi postizanja ekoloških, gospodarskih i društvenih koristi održivoga razvoja. Prijedlog - dodati (1): --- krajobraz je određeno područje, kako ga percipiraju ljudi, čiji je karakter rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika --- krajobrazna osnova je stručna podloga, kojom se prvenstveno provodi identifikacija i procjena karaktera krajobraza nekog područja (nacionalnog teritorija, krajobraznih jedinica, administrativnog područja, zaštićenog područja ili lokaliteta), temeljem čega je uspostavljeno cjelovito znanje o krajobrazu i iz koje proizlaze smjernice za planiranje, zaštitu i upravljanje krajobrazom, kako bi se postigli ciljevi kvalitete krajobraza Prijedlog - brisati (1): odredbe pod qq., rr. i tt. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena je dorada definicije pojma „javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaji“. U svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike površine namijenjene priuštivom stanovanju mogu biti i izvan građevinskih područja pa u skladu s tim ne bi trebalo mijenjati postojeću definiciju pojma. Vezano za zahtjev za izmjenom definicije prometne površine, kada bi u definiciji pojma prometne površine bilo određeno da je to ili površina namijenjena za javni cestovni promet ili druga površina javne namjene to bi značilo da bi se prometnom površinom smatralo i groblje, parkovne zelene površine rekreacijske površine i dr. Vezano za dio koji se odnosi da uvjeti trebaju biti određeni u prostornom planu, isto nije potrebno posebno navoditi s obzirom na to da se isto podrazumijeva za uvjete i načine uređenja za sve namjene i načine korištenja pa tako i za prometnu površinu. Definicija pojma stručne podloge je dopunjena. Definicija pojma urbanističkog projekta je djelomično prihvaćena. Definicija pojma zelene infrastrukture je izmijenjena. Pojam krajobraz je već definiran Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 152/23). Vezano za prijedlog dopune pojmom krajobrazna osnova predlažemo da se isti koristi u skladu s općeprihvaćenim definicijama u međunarodnom kontekstu. |
| 277 | TAMARA MARCIJUŠ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlažemo svuda u ovom Zakonu EKI zvati istim nazivom kao u krovnom Zakonu za istu (Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN br. 76/22 i 14/24)) = elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema. Čl. 5. st. 12.ZEK-a: elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: fizička infrastruktura, povezane usluge i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju zgrade ili ulaze u zgrade, žične instalacije unutar zgrada, antene, antenske stupove, antenske prihvate, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, zdence i ulične ormare, bežične pristupne točke kratkog dometa te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče | Nije prihvaćen | U smislu ovog zakona podrazumijeva se da je sastavni dio elektroničke komunikacijske infrastrukture i druga povezana oprema, koja se u cijelosti i ne planira prostornim planovima. |
| 278 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | NAPOMENA: U preuzetom word dokumentu umjesto rednih brojeva navedena su mala tiskana slova, npr. a, aa, aaa te smo primjedbe i prijedloge dali na takav dokument. U stavku 1. točki h. nije spomenut Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade („Narodne novine“ broj 93/17) koji je člankom 245. ostavljen na snazi, a u ovom članku stavku 4. se posebno spominje. U istom stavku u točki i. upitno je da građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru mora biti trajno za to namijenjena. To može postati i brownfield područje koje je potrebno potencijalno i prenamijeniti ili se može i sanirati i prestati biti građevinsko područje. Može li se izbjeći kroz zakon pisanje "u pravilu" ili objasniti što znači kako bi bilo vrlo jasno na što se odnosi pojam. U istom stavku u točki p. potrebno je međusobno uskladiti ovaj novi Zakon s Pravilnikom o prostornim planovima (npr. eEditor ne prepoznaje zone visokog, srednjeg i niskog rizika). U istom stavku u poslije točke t može li se dopisati pojam planirana infrastruktura i da se misli da je to planirana infrastruktura prostornim planom ili planirana nivo detaljnosti UPU-a U istom stavku u točki q. dodati zaštićena kulturna dobra. U istom stavku u točki u. ovaj pojam je preuzet iz krajobrazne osnove RH, međutim nema pojma krajobraz/krajolik koji je opisan u Pravilniku o prostornim planovima. Predlaže se ovaj pojam ugraditi u Pravilnik o PP kako bi sve bilo na jednom mjestu objedinjeno. Prateći izradu zakonske regulative u jednom trenutku bilo je odlučeno da će pojmovi vezani za krajobraz/krajolik biti određeni u Pravilniku o prostornim planovima. U istom stavku potrebno je uskladiti točku z. i pp. Ukoliko su tržnice, groblja i krematoriji nabrojani kao primjer površina javne namjene, nije ih potrebno posebno nabrajati u točki z. kao primjer komunalne infrastrukture. U istom stavku u točki qq. potrebno je međusobno uskladiti ovaj novi Zakon s Pravilnikom o prostornim planovima. Gradnja sunčanih elektrana Pravilnikom nije predviđena na ostalom zemljištu namijenjenom poljoprivredi niti na površinama poslovne namjene. Također, namjene koje se spominju te njihove oznake kao takve više ne postoje u Pravilniku. Ukoliko se već nabrajaju pojedinačne namjene na kojima je moguća gradnja sunčanih elektrana, potrebno je uvrstiti i namjene u kojima je to Pravilnikom omogućeno (npr. površine infrastrukture - energetski sustav (IS7)). U istom stavku točku ss. potrebno je uskladiti s Pravilnikom o prostornim planovima. U istom stavku točki vv. umjesto „površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice“ dodati "prometna površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice" koja je u naravi/upotrebi/katastru označena kao put, cesta i sl. U suprotnom se može smatrati da to može biti bilo koja površina odnosno čestica, a na kojoj nije definirana služnost prolaza. U istom stavku točki hhh. urbana preobrazba ne mora obuhvaćati samo izgrađena građevinska područja s obzirom da je rečeno u nastavku da takva područja mogu obuhvatiti i površine pod urbanističkim planom, a onda one uključuju i potpuno neizgrađene dijelove građevinskog područja ili kombinaciju izgrađenog/neizgrađenog. | Djelomično prihvaćen | Prema odredbi članka 245. Prijedloga Zakona, Pravilnik o načinu izračuna građevinske (bruto) površine zgrade („Narodne novine“ broj 93/17) će biti na snazi do stupanja novog pravilnika pa je logično da će se i za to vrijeme primjenjivati. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru ostaje trajno građevna čestica, što ne onemogućava njenu prenamjenu. Izraz u pravilu znači da su za tako normiran pojam moguće i određena odstupanja. Napomena vezana za Pravilnik o prostornim planovima će se uzeti u obzir prilikom donošenja pravilnika iz članka 79. stavka 3. Prijedloga Zakona. S obzirom na to da je u Prijedlogu Zakona već definirana infrastruktura nema potrebe za definiranjem planirane infrastrukture. Kulturna dobra su definirana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara(„Narodne novine“ br. 145/24). Pojam krajobraz je već definiran Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 152/23). Napomena vezana za suvišnost nabrajanja primjera prilikom određivanja pojma komunalne infrastrukture je primljena na znanje. Napomena vezana za usklađivanje pojmova s Pravilnikom o prostornim planovima će se uzeti u obzir prilikom donošenja pravilnika iz članka 79. stavka 3. Prijedloga Zakona. Urbana preobrazba koja se definira ovim Zakonom obuhvaća postupke promjene i intervencije unutar izgrađenog dijela građevinskog područja grada te se stoga ne odnosi na neizgrađeni dio. |
| 279 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se dodatno u pojmovniku definicija pojmova: - “pristup na prometnu površinu”. - "zemljište za redovitu uporabu građevine/zgrade" | Nije prihvaćen | U Prijedlogu Zakona se u članku 19. stavku 1. točki 48. Prijedloga Zakona definira prometna površina, a člankom 201. stavkom 3. Prijedloga Zakona je propisano kada se smatra da nije utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine. |
| 280 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 62. Predlaže se da se u definiciji urbanističkog projekta izričito razjasni da li isti mora biti u skladu s važećim prostornim planom. Iščitavajući cijeli zakon, čini se da urbanistički projekt može biti protivan prostornom planu, ali u uvodnom dijelu Prijedloga Zakona, poglavlje II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, podnaslov "Ocjena stanja" navodi se: "... uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, U SKLADU S PROSTORNIM PLANOM i drugim odredbama novog prijedloga Zakona... " | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 281 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 40. Predlaže se dodatno pojašnjenje izraza „neposrednom provedbom ovog Zakona“, kako bi bilo jasno da se radi o mogućnosti gradnje čak i ako je ona suprotna odredbama važećih prostornih planova. | Nije prihvaćen | Točka je dovoljno jasna i nema potrebe za dodatnim pojašnjenjima. |
| 282 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 35. Predlaže se dopuna definicije - iza riječi “prometna površina” dodati “u skladu s prostornim planom” | Nije prihvaćen | Prometna površina je već definiran pojam. |
| 283 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 11. Predlaže se da se iz definicije „građevina javne i društvene namjene“ izbace građevine sporta. Važeći Pravilnik o prostornim planovima jasno propisuje koje se građevine smiju planirati na površinama javne i društvene namjene (D1–D8), a sport nije uključen, odnosno sportsko-rekreacijska je odvojena namjena. Ova izmjena bi osigurala usklađenost definicije u Zakonu s važećim pravilnikom. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 284 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 9. Predloženi tekst preuzima definiciju važećeg Zakona prema kojoj je građevna čestica „katastarska čestica … koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu“. Međutim, praksa pokazuje da se ova odredba često tumači isključivo kao fizički dodir čestice s prometnicom, bez obzira na stvarne uvjete pristupa (širina prometnice, kolni prilaz i sl.). Takvo tumačenje dovodi do formiranja građevnih čestica uz neuvjetne prometnice, često protivno prostornom planu. Predlaže se: jasno propisati da „pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu“ znači da širina i uvjeti prometnice moraju zadovoljavati minimalne tehničke uvjete propisane prostornim planom. Ako zakonodavac ustraje na tumačenju prema kojem je dovoljan samo “dodir”, nužno je propisati minimalnu širinu prometnice (npr. 6 m). Bez ovakvog pojašnjenja odredba ostaje pravno neodređena i podložna proizvoljnom tumačenju. | Nije prihvaćen | Zakon točno navodi da je građevna čestica zgrade u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. |
| 285 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 8. Zašto je u definiciji građevinske (bruto) površine zgrade brisano: “i propisom donesenim na temelju ovog Zakona”, kad je čl. 19. st. (4) propisano da “Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom."? | Nije prihvaćen | Nije potrebno da se ponavljaju navodi u pojmovniku ukoliko je već isto propisano u nekoj drugoj odredbi zakona. |
| 286 | GORANA BARBARIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 2. Predlaže se dodatno pojasniti da se brownfield područjem smatra isključivo ono područje koje je formalno upisano u predmetni Registar, kako bi se izbjegla bilo kakva nejasnoća ili različita tumačenja u praksi. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 287 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1), točka 53 opisuje pojam "prostorno planiranje". A što je s pojmom "prostorno uređenje" koji se spominje već u samom naslovu zakona?. Provjeriti kako glase ova dva pojma opisana u Pojmovniku CEMAT-a iz 2006, a koji se nalazi i u izvorniku i u "prijevodu" na stranici ministarstva prostornog uređenja. Zašto ponavljati opise pojmova ili ih navoditi s manjim izmjenama? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 288 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1), točka 43: navode se smao sunčane elektrane, a ŠTO JE S VJETROELEKTRANAMA???? | Nije prihvaćen | Točka se odnosi samo na sunčane elektrane. |
| 289 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1), točka 40 površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine određene unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike. DA LI ĆETE ONDA MIJENJATI I PRAVILNIK O IZRADI PROSTORNIH PLANOVA IZ 2023. g jer u modulu e-Planovi editor nema ove vrste namjene? Kako označiti te površine u Planovima nove generacije??? | Primljeno na znanje | Izmjena Pravilnika o prostornim planovima je u tijeku. |
| 290 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1), točka 30 i 321. Zašto nam uopće treba pojam MINISTAR i MINISTARASTVO? Po toj logici bi onda trebali dati opise svih zanimanja koja mogu sudjelovati u izradi i provedbi prostornih planova. predlažem da se oba pojma brišu iz Pojmovnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 291 | LUCIJA ANTON | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U stavku (1), točka 3. ovog članka kao dokumenti prostornog uređenja navedeni su Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske, izvješće o stanju u prostoru, prostorni planovi. U istom stavku, točka 62. urbanistički projekt definiran je kao provedbeni dokument provedbenog uređenja, a ne navodi se kao dokument prostornog uređenja u točki 3. Nadalje, nigdje nije definiran pojam "provedbeni dokument prostornog uređenja". | Nije prihvaćen | UPU je prostorni plan i pripada u kategoriju prostorni planovi iz točke 3. |
| 292 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1) ponovo se opisuju dva pojma (ETAPNO i FAZNO građenje iako su oba opisa riječi GRAĐENJE strane riječi koje u stvarnosti predstavljaju istoznačnicu. Zašto su nam potrebnoi ovakvi jezično nestručni opisi? Predlažem da se oba pojma brišu iz ovog Pojmovnika. | Nije prihvaćen | Radi se o stručnim pojmovima koji su već dugi niz godina u zakonu i propisima u gradnji, prihvaćeni su i koriste se u struci. |
| 293 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1), Opis POJMA veliki grad JE SAM PO SEBI BESMISLEN JER KAKO SHVATITI SAM POJAM (VELIKI GRAD) KOJI JE OPISAN SA TE ISTE DVIJE RIJEČI. PREDLAŽEM DA SE OVAJ POJAM U POTPUNODSTI BRIŠE IZ POJMOVNIKA JER NEMA NIKAKAV UTJECAJ KOD IZRADE PROSTORNIH PLANOVA ILI NJIHOVE PROVEDBE. | Nije prihvaćen | Definicija velikog grada uključuje pozivanje na poseban zakon. |
| 294 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U članku 19, stavak (1), Točka 50 je besmislena, pogotovo što se u prijedlogu Zakona o gradnji, pojam STAN opisuje kao samostalna uporabna cjelina koja ima PROSTOR za spavanje,, kuhanje, jelo, i POSEBAN PROSTOR za sanitarne potrebe. PREDLAŽEM DA SE POJAM PROSTOR BRIŠE IZ POJMOVNIKA. | Nije prihvaćen | Terminologija proizlazi iz važećih posebnih propisa. |
| 295 | NENAD LIPOVAC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | u članku 19, stavak (1), točka 70 umjesto teksta "čije granice dopiru do obale mora" koristiti pojam iz točke 36 ovog stavka: "obalna crta". Tako bi opis trebao biti: "zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a koje obuhvaća područje svih jedinica lokalne samoupravekoje za dio svoje granice imaju obalnu crtu. | Nije prihvaćen | Odredbe o zaštićenom obalnom pojasu date su detaljno u dijelu 4.4. ovog Zakona. |
| 296 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlažemo promjenu članka 19., stavak 1. podstavak i) na način da glasi: „i. građevna čestica zgrade je u pravilu jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije; iznimno, građevna čestica hotela i/ili turističkog naselja prema posebnom propisu kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište može se sastojati od dvije ili više katastarskih čestica. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu“ | Nije prihvaćen | Definicija građevne čestice u točki 9 . smatra se dovoljno jasnom i ne zahtijeva pozivanje na posebne propise. |
| 297 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Predlažemo promjenu članka 19. stavak 2. na način da glasi: „Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonima i podzakonskim propisima koji uređuju pojmove, odnose i njihove sadržaje vezano za pitanja koja uređuje ovaj Zakon, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.“ Obrazloženje: Članak se nomotehnički dorađuje kako bi se otklonile dvojbe oko njegove primjene. Prijedlog na nekoliko mjesta, primjerice, koristi termin „zahvat u prostoru koji se ne smatra građenjem“. Pri tom, taj termin nije sadržan u definicijama Prijedloga, niti se u tekstu upućuje na odgovarajuće podzakonske propise. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola definirani su Pravilnikom o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola (Narodne novine broj 105/2017, 108/2017, 118/2025, dalje: Pravilnik o zahvatima koji se ne smatraju građenjem). Predloženim amandmanom otklonila bi se dvojba oko tumačenja pojma zahvata u prostoru koji se ne smatra građenjem na način da se u okviru opće odredbe uputi i na primjenu podzakonskih akata. | Djelomično prihvaćen | Čl.19. stav.2. mijenja se i glasi: „Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje gradnje te drugim posebnim zakonima i podzakonskim propisima koji su od utjecaja na prostorno uređenje, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.“ |
| 298 | MARKO ŠTUHEC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U čl.19 st.42_Zakona PU u opisu „površina javne namjene“ dodaje se ispred teksta „rekreacijske površine“ tekst „sportsko –„ Tako da taj dio teksta u cjelini glasi „sportsko – rekreacijske površine“. OBJAŠNJENJE: Kao „sportsko – rekreacijske površine“ najčešće se označavaju površine namjenjene sportu i rekreaciji u GUP-u i UPU-u. Tako se i u Izmjenama i dopunama GUP-a Zagreba navodi namjena „ sport i rekreacija“ R1 i R2. Ispravak je neophodan kako bi se ujednačili izrazi i kako ne bi dolazilo do problema u realizaciji pojedinih planova i krivih tumačenja obzirom da se negdje koristi izraz „rekreacijske površine“, a u nekim drugim planovima „sportsko – rekreacijske“ površine. Veliki broj zatečenih urbanističkih planova u tekstualnomdijelu koristi izraz „sport i rekreacija“. Pravilnikom o prostornim planovima (NN 152/23) određen je termin „sportsko-rekreacijska namjena“ (kod teme KN-1-1-1600 do KN-1-1-6608) pa …..…..Budući se radi o tekstu zakona neophodno je ujednačiti izraz koji treba glasiti „sportsko – rekreacijske površine“. | Prihvaćen | Čl.19. stav.1.toč.42. mijenja se i glasi: „42. površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, sportsko-rekreacijske površine, škole, vrtići, bolnice i sl.)“ |
| 299 | ADELA LEKO | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | 2. U članku 19. predlaže se: 2.1. definirati pojam: 2.1.1. „upravno tijelo“ na sličan način kako je to sada u Zakonu,odnosno u prijedlogu zakona o gradnji 2.1.2. „postojeća građevina“ – u prijedlogu Zakona o gradnji je definirana kao građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena 2.1.3. „rekonstrukcija građevine“ – u prijedlogu Zakona o gradnji rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu na način da se mijenja tehničko rješenje u skladu s kojima je građevina izgrađena ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), pri čemu se kod rekonstrukcije zgrade moraju očuvati barem temelji i dio najniže etaže. Obrazloženje: definiranje pojma je nužno obzirom da se primjenjuje i u aktima koji se izdaju temeljem Zakona o prostornom uređenju 2.1.4. „zamjenska građevina“ - u prijedlogu Zakona o gradnji je definirana kao nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine – predlaže se da se doda tekst i da se definira kao: zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, odnosno obuhvata u prostoru kojom se bitno ne mijenja namjena, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine i na koju se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine. Iznimno, zamjenska građevina građevine izgrađene protivno prostornom planu i/ili izvan građevinskog područja mora biti smještena na istom mjestu i mora imati istu namjenu i isti utjecaj na okoliš dotadašnje građevine te iste ili manje vanjske dimenzije od dotadašnje građevine, a na svako odstupanje od navedenog se primjenjuju odredbe prostornih planova koje se odnose na rekonstrukciju građevine Obrazloženje: U praksi se pojavilo kao sporno pitanje u pogledu uklanjanja postojećih i gradnje novih građevina izvan granica građevinskog područja (pretežno ozakonjene zgrade), gdje se nije dopuštalo uklanjanje postojeće zgrade, često niti njihova rekonstrukcija u ozakonjenim gabaritima (primjerice zamjena dva vanjska zida i krova) uz obrazloženja da bi opisana rekonstrukcija ili građenje nove građevine u istim dimenzijama, na istom mjestu i iste namjene bilo protivno prostornom planu, odnosno nisu se priznavala stečena prava postojeće građevine. Iz navedenog se predlaže jasnije određivanje mogućnosti rekonstrukcije i gradnje ovih (i drugih) zamjenskih građevina koje su izgrađene protivno prostornom planu ili izvan građevinskih područja. 2.1.5. ruševina ili ruševna zgrada – potrebno je definirati pojam ruševine – ruševne zgrade obzirom da ni u prijedlogu Zakona o prostornom uređenju, a ni u prijedlogu Zakona o gradnji nije definiran (sadašnjim zakonom je u rekonstrukciji obuhvaćena i obnova ruševnih zgrada). Predlaže se da se ruševina (ili ruševna zgrada) definira kao: ruševina su ostaci nekad postojeće zgrade, koji imaju minimalno dio temelja i dio jednog zida, koji se rekonstrukcijom mogu obnoviti i vratiti u vanjske dimenzije i namjenu koju je imala urušena zgrada i koji se mogu dokazati, osim ako se nalazi na površinama koje su prostorno planskom dokumentacijom određene kao: - površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim ako bi obnova ruševine bila u skladu s prostornim planom ili se nalazi unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom, - planirani ili istraženi koridori i površine prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina, osim uz suglasnost javnopravnog tijela nadležnog za upravljanje tom građevinom - površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim ako je obnova ruševine na tim površinama u skladu s tom namjenom, - izdvojeno građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja, osim ako je obnova ruševine na tim površinama u skladu s tom namjenom, - područje posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada - eksploatacijsko polje mineralne sirovine, - unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, osim ako javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine izda mišljenje/potvrdu ili drugi akt o prihvatljivosti obnove ruševne zgrade - na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a, - na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, osim obnove ruševine izgrađene na postojećoj površini javne namjene uz suglasnost upravitelja te površine, odnosno vlasnika iste ako ne postoji upravitelj i na vodnom dobru uz suglasnost pravne osobe za upravljanje vodama. Ako nisu ispunjeni navedeni uvjeti za obnovu ruševne zgrade, njeni ostaci se moraju ukloniti. 2.2. pod q. dodati i građevine kulture i sporta te bi definicija glasila: q. interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta, infrastrukturni koridori, priuštivo stanovanje, površine urbane komasacije i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske Obrazloženje: građevine kulture i sporta jesu interes RH 2.3. pod nn. brisati riječ „određene“ te bi definicija glasila: nn. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike. Obrazloženje: ako ove površine ne moraju biti određene tekstualnim i/ili grafičkim dijelom plana, potrebno je brisati riječ „određene“ kako isto ne bi bilo sporno u provedbi, osobito što iz članka 50. proizlazi da se (kada nisu planirane na površinama iz članka 49. stavka 2.), mogu nalaziti i na drugim površinama, a i izvan građevinskog područja (na PŠ), s tim što se tada za njih izrađuje urbanistički projekt (u kojem slučaju ne trebaju biti planirane tekstualnim i grafičkim dijelom plana). 2.4. pod jjj. je dana definicija urbanističkog projekta. Predlaže se da se definicija dopuni tekstom da se urbanistički projekt donosi za nekretnine u građevinskom ili izvan građevinskog područja, kako ne bi bilo sporno da se, primjerice može donijeti i za zemljište izvan građevinskog područja PŠ za priuštivo stanovanje. Predlaže se da definicija glasi: jjj. urbanistički projekt je provedbeni dokument prostornog uređenja koji se donosi na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za potrebe urbanističkog planiranja unutar ili izvan građevinskog područja, a kojim se detaljno razrađuje prostorno uređenje određenog područja u skladu sa sadržajem propisanim ovim Zakonom | Djelomično prihvaćen | Čl.19. st.1. toč.72. mijenja se i glasi: „72. upravno tijelo je upravni odjel, odnosno služba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno županije nadležno za obavljanje upravnih poslova graditeljstva te jedinice lokalne samouprave kojima je županija sukladno posebnom zakonu povjerila obavljanje upravnih poslova prostornog uređenja“ 2.1.2. , 2.1.3., 2.1.4. i 2.1.5. su pojmovi iz područja Zakona o gradnji, a ne ovog zakona. 2.2. Prihvaća se i čl.19. st.1. točka 17. mijenja se i glasi : „17. interes Republike Hrvatske predstavljaju površine i građevine odgoja, obrazovanja, znanosti, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, sporta, infrastrukturni koridori, priuštivo stanovanje, površine urbane komasacije i sve druge građevine i površine za koje je odredbama posebnog zakona propisan interes Republike Hrvatske.“ 2.3. Prihvaća se brisanje riječi „ određene“ tako da se čl.19. st.1. toč.40. mijenja i glasi : „40. površine namijenjene priuštivom stanovanju su površine određene unutar i izvan građevinskih područja na kojima je neposrednom provedbom ovoga Zakona moguća gradnja ovih vrsta građevina u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike.“ 2.4. Ne prihvaća se jer je točka dovoljno jasno opisana. |
| 300 | MIRJANA KRSNIK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Etape i faze su pojmovi koji se često brkaju jer kod složene građevine svaka njena pojedinačna građevina može se promatrati kao DIO ( složene ) građevine pa etapno građenje time prelazi u fazno građenje s obzirom da se u definiciji faznog građenja navodi dio građevine. Nekad davno uz složenu građevinu postojao je pojam faznog građenja. Možda nije potreban pojam "etape" već faznim građenjem nazvati sve iz obiju definicija | Primljeno na znanje | Navedeno je već utvrđeno u važećem zakonu i Zakonu o gradnji, te nije predmet ovog Zakona. |
| 301 | MIRJANA KRSNIK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | "...ako se građevna čestica proteže područjima dviju ili više katastarskih općina... ", zašto ovo nije uvršteno i u točki 9., kod građevne čestice zgrade ? Drugim riječima, da li se zgrada može graditi na građevnoj čestici koja se nalazi unutar dviju katastarskih općina ? | Nije prihvaćen | Pojmovnik daje osnovne definicije o određenom pojmu, a detaljniji uvjeti i odredbe donose se u drugim člancima zakona. |
| 302 | DARKO PODRAVEC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | U ovom članku nedostaje opis koji bi objasnio pojam "Program razvoja zelene infrastrukture" koji se pojavljuje u članku 47. | Nije prihvaćen | Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. prosinca 2021. donijela Odluku o donošenju Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030. godine, koja je objavljena u "Narodnim novinama" br. 147/2021. |
| 303 | DARKO PODRAVEC | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Značenje "površine za gradnju sunčanih elektrana" pod točkom qq. d) "vodene površine" treba proširiti i na umjetno stvorena jezera za navodnjavanje poljoprivrednih površina (naročito izvan Natura 2000 područja) i izvore pitke vode (naročito na otocima i priobalju), jer njihovo zasjenjivanje fotonaponskim panelima značajno umanjuje klimatskim promjenama uzrokovano ekstremno isparavanje dragocjene vode, a proizvodnjom i prodajom električne energije povećava se amortizacija troškova izgradnje i ubrzava financijski povrat investicije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 304 | ANA RAŠAN | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl.19., st.(62) - urbanistički projekt potrebno je definirati u odnosu na urbanistički plan uređenja po razini detaljnosti | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 305 | ANA RAŠAN | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | čl.19., st.(43) - tekst je formuliran na način da se površine za gradnju sunčanih elektrana određuju kao: a) površine koje su prostornim planom određene kao površine za gradnju sunčanih elektrana, unutar ili izvan građevinskog područja, te se na takva područja ne primjenjuju ograničenja snage sunčane elektrane propisane prostornim planom - ovo je problematično jer ukoliko je određena površina planirana za namjenu sunčane elektrane određenog kapaciteta snage, onda je pretpostavka da je to učinjeno planski i iz opravdanih razloga; snaga sunčane elektrane mora biti u skladu s prostornim planom, a posebice unutar područja planom određenim za smještaj sunčane elektrane. b) površine u prostornom planu određene kao I ili K u sklopu izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - sama namjena površine ne čini prostor odgovarajućim za smještaj sunčane elektrane; u slučaju smještaja sunčane elektrane na području druge namjene gdje će primarna funkcija nekog područja biti proizvodnja električne energije, za to područje je prvo potrebno dokazati da je odgovarajuće u vidu terena, izloženosti vjetru i slično, te da ne ugrožava okolno područje većim isijavanjem topline do kojeg dolazi na većim područjima prekrivenim solarnim panelima. c) formulirano u redu. d) vodne površine - jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, ribnjaci i druga uzgajališta na kopnu - potrebno je dopuniti tekst s ograničenjem postotka površine vodenog lica koje se smije prekriti solarnim panelima e) površine odlagališta otpada - potrebno dopuniti na način da se isto odnosi na sanirana odlagališta otpada f) površine eksploatacijskih polja - potrebno dopuniti na način da se isto odnosi na sanirana eksploatacijska polja g) formulirano u redu. | Primljeno na znanje | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. potrebno je omogućiti što više pogodnih površina u svrhu realizacije energetskih zahvata. |
| 306 | STEVO ŽUFIĆ | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Hrvatska je 2023.g. prepoznala potrebu da se omogući izgradnja agrosunčanih elektrana pod određenim uvjetima postojanja dugogodišnji nasada van građevinskih područja. Intencija toga je bila da se seoskim gospodarstvima omogući proizvodnja vlastite sunčane energije a u nekim slučajevima kada nema mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu da se poljoprivrednim gospodarstvima omogući proizvodnja i korištenje vlastite energije. To je omogućeno izmjenom Zakona o prostornom uređenju 2023 .g. No kako to ponekad biva neki su propisi donijeti i rješavaju ciljeve koji su postavljeni ali niz drugih propisa i podzakonskih akata to ne prati na određen način i ponekad čak onemogućava provedbu. Kod agrosunčanih elektrana je upravo takav slučaj i sada 2 godine nakon donošenja zakona imamo situaciju da agrosunčane elektrane pripremaju samo veliki investitori a malih OPG koji pripremaju agrosunčane elektrane za vlastite potrebe i sl. gotovo da i nema. U ovom slučaju propis koji onemogućava realizaciju je Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koja u Prilogu II navodi sunčane elektrane kao samostojeći objekt s obvezom izrade Elaborata zaštite okoliša i za koje se provodi OCJENA O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ, A ZA KOJE JE NADLEŽNO MINISTARSTVO. Takav postupak dovodi do toga da je trošak pripreme dokumentacije i potrebna procedura skoro skuplji od male solarne elektrane od recimo 10 kW snage a šta bi u najvećem broju slučajeva zadovoljilo osnovne potrebe poljoprivrednog gospodarstva. I kako sam već naveo malima se to ne isplati i male agrosunčane elektrane se ne grade a velikim investitorima (koji većinom i nisu poljoprivrednici) je to otvorilo vrata za velike investicije (i velike zarade) i takvi se projekti pripremaju i provode. Tako imamo apsurdnu situaciju da se za agrosunčanu elektranu veličine npr. 10 kW tlocrne površine 30 m2 provodi postupak po Uredbi, Prilogu II u nadležnosti ministarstva a da se za npr. asfaltnu bazu veću od 30 m3 na sat ili betonara provodi jednostavnija procedura u nadležnosti upravnih tijela županije po Prilogu III. Iste Uredbe. Za sunčanu elektranu na krovu postojećeg objekta veličine 500m2 postupak se provodi po jednostavnijim propisima, te za takvu elektranu nije potrebna građeviska dozvola a ne provodi se ni procjeni utjecaja zahvata na okoliš po prilogu II uredbe. Predlažemo da se izmjene svi propisi kojim se uređuje izgradnja agrosunčanih elektrana na način da se u Prilogu II točka 2.4. izmjeni i da umjesto sadašnjeg teksta Sunčane elektrane kao samostojeći objekti unese novi tekst Sunčane elektrane kao samostojeći objekti kapaciteta većega od 20 kW i da se adekvatno tome prilagode i drugi propisi slično tome kako bi male agrosunčane elektrane u smislu postupka i potrebne dokumentacije imala isti status kao sunčana elektrane iste veličine na krovu postojeće zgrade . | Primljeno na znanje | Problematika koja se navodi je u djelokrugu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. |
| 307 | DRAŽEN FLANJAK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Da bi postupanje po Zakonu o prostornom uređenju bilo ujednačeno i nedvosmiseno obzirom na uvjete javnopravnih tijela koja svojim uvjetima (i posebnim i prikjučenja) utiču na svaki zahvat predažem da se u čl.19.st.41. doda rečenica: Posebni uvjeti ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl. | Prihvaćen | Čl.19. st.1. točka 66. mijenja se i glasi: „66. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zgrade, odnosno građevne čestice zgrade, na postojeću niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. Uvjeti priključenja ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture. |
| 308 | DRAŽEN FLANJAK | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Da bi Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji bili usaglašeni predlažem da se u ćl.19.st.66. doda rečenica koja postoji i u Zakonu o gradnji: Uvjeti priključenja ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture, primjerice: trafostanicu, vodovod i sl. | Prihvaćen | Čl.19. st.1. točka 66. mijenja se i glasi: „66. uvjeti priključenja su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru propisani posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa koji se utvrđuju na način propisan ovim Zakonom, a kojim se uvjetima određuje tehnička mogućnost i tehnički uvjeti priključenja zgrade, odnosno građevne čestice zgrade, na postojeću niskonaponsku električnu mrežu, građevine javne vodoopskrbe i odvodnje, odvodnju oborinskih voda, prometnu površinu, elektroničke komunikacijske građevine, građevine energetske infrastrukture ili na drugu infrastrukturnu građevinu. Uvjeti priključenja ne mogu sadržavati obvezu da investitor izgradi pojedine dijelove infrastrukture. |
| 309 | NIKOLINA FAJFER | 1. OSNOVNE ODREDBE, Članak 19. | Obzirom na sve definirane pojmove ovoga članka, jasna je nužnost povratka statusa struci krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja. | Nije prihvaćen | Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 310 | GORANA BARBARIĆ | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 20. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: U trenutnoj formulaciji ovog članka i članaka 30. i 109. stvara se nejasnoća u vezi tko točno može biti stručni izrađivač prostornih planova i tko osigurava stručnu utemeljenost planova. Pojmovi „ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja“, „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“ i „pravne osobe koje imaju suglasnost Ministarstva“ se preklapaju, te nije jasno tko može izrađivati prostorne planove. Ako je intencija Zakona da „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“ (osim zavoda) budu isključivo pravne osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom, osiguraju sudjelovanje potrebnih stručnjaka i imaju suglasnost Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja, tada je u članku 20. stavku 2. potrebno brisati tekst: „ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja“. Ako to nije intencija, moli se zakonodavac da međusobno uskladi članke kako bi njihova primjena bila koherentna i jasno definiralo tko može izrađivati prostorne planove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15, 118/18, 110/19) propisani su organizacijski oblici obavljanja poslova prostornog uređenja, te isti uključuju pravne osobe registrirane za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, kao i fizičke osobe (ovlašteni arhitekt urbanist) koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog uređenja. |
| 311 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 22. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prijedlog Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka neće se prihvatiti jer je promet jedno od posebnih sektorskih područja u sustavu prostornog uređenja i nije potrebno niti primjereno jedinog ga ovdje posebno navoditi. |
| 312 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 22. | Predloženi tekst dopune: • Dodati novi stavak 3.: “U provedbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, pravna i fizička tijela nadležna za promet i prostorno planiranje obvezna su zahtjeve za izradu prostornih planova uskladiti s važećom Nacionalnom prometnom strategijom, nacionalnim planovima sigurnosti cestovnog prometa te planovima održive urbane mobilnosti jedinica lokalne i područne samouprave. Zahtjevi moraju sadržavati ciljeve održive mobilnosti, mjere za poticanje hodanja, bicikliranja i javnog prijevoza, pokazatelje pristupačnosti i propusne moći te ciljeve smanjenja stradalih u prometu i emisija stakleničkih plinova. Obrazloženje Članak 22. već prepoznaje sektorske strategije i dokumente, ali ne navodi eksplicitno ključne prometne dokumente niti sigurnost prometa. Precizno navođenje Prometne strategije, nacionalnih planova sigurnosti i SUMP-ova podiže razinu obvezujuće usklađenosti i olakšava nadzor. Time se prometni i sigurnosni ciljevi ugrađuju već u polazišta za izradu planova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženi stavak 3. neće se dodati u ovaj članak jer je promet jedno od posebnih sektorskih područja u sustavu prostornog uređenja i nije potrebno niti primjereno jedinog ga ovdje posebno navoditi. |
| 313 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 23. | U cilju podizanja kvalitete sustava prostornog uređenja i stručne razine obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja za RH, predlažemo da se, pored Zavoda, propiše još i osnivanje: a) Savjeta prostornog uređenja (savjetodavno tijelo za praćenje provedbe ustrojavanja i funkcioniranja sustava prostornog uređenja) b) Neovisne znanstveno-stručne javne ustanove (u formi instituta ili sl.) koja će raditi na unapređenju struke i provoditi sustavne analize, izrađivati podloge, kriterije, standarde, norme, smjernice za prostorno planiranje, na način kako je to učinjeno u nizu drugih europskih zemalja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Poslovi navedeni pod točkom b) već već spadaju pod propisani djelokrug Zavod za prostorni razvoj, dok poslove savjetodavnog tijela navedenog pod točkom a) obavljaju druge ustrojstvene jedinice ovoga Ministarstva. |
| 314 | SAŠA POLJANEC-BORIĆ | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 23. | Zašto se stručno tijelo koje obavlja "stručne poslove prostornog uređenja" zove Zavod za prostorni razvoj a ne Zavod za prostorno uređenje? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stručne poslove prostornog uređenja za Državu obavlja Ministarstvo putem nadležne ustrojstvene jedinice – Zavoda za prostorni razvoj, a stručne poslove prostornog uređenja za županiju obavlja zavod za prostorno uređenje županije. |
| 315 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Poslovi Zavoda za prostorni razvoj | vratiti točku 6. članka 19. važećeg Zakona | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 24., točka 10. izmijenit će se tako da glasi: „10. sudjelovanje u određivanju sadržaja i metodologije prostornog planiranja“ |
| 316 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 24. | Prijedlog: 3. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja, teritorijalne kohezije, urbanog razvoja te planiranja, upravljanja i zaštite krajobraza | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja zasebna je djelatnost Zavoda za prostorni razvoj, te nema veze s teritorijalnom kohezijom koja uopće nije djelatnost Zavoda, kao niti predmet ovog Zakona. Upravljanje urbanim razvojem, planiranjem i zaštitom krajobraza spada pod djelokrug svih tijela i osoba, propisanih u članku 20., koja osiguravaju učinkovitost prostornog uređenja i stručnu utemeljenost prostornih planova. |
| 317 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 24. | stavak 1. točka 9. – Nepotrebno, nije predmet Zakona o prostornom uređenju, treba se urediti nekim drugim zakonom. Brisati odredbu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno je predmet djelatnosti Zavoda za prostorni razvoj, koji je predmetnim Zakonom definiran kao ustrojstvena jedinica Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. |
| 318 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 24. | stavak 1. točka 1. – Umjesto „Izvješća stanja“ – „izvješća o stanju“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 319 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 24. | Prijedlog: 3. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja, teritorijalne kohezije, urbanog razvoja te planiranja, upravljanja i zaštite krajobraza | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja zasebna je djelatnost Zavoda za prostorni razvoj, te nema veze s teritorijalnom kohezijom koja uopće nije djelatnost Zavoda, kao niti predmet ovog Zakona. Upravljanje urbanim razvojem, planiranjem i zaštitom krajobraza spada pod djelokrug svih tijela i osoba, propisanih u članku 20., koja osiguravaju učinkovitost prostornog uređenja i stručnu utemeljenost prostornih planova. |
| 320 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 25. | stavak 1. Umjesto „prostorni razvoj“ treba stajati „prostorno uređenje“. Umjesto „usklađivanju prostornih“ treba stajati „osiguravanju usklađenosti prostornih“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 321 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 25. | Nužna je korekcija naziva zavoda (nije "zavod za prostorni razvoj županija" već je "zavod za prostorno uređenje") | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 322 | TANJA MARTINEC | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 25. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Potpuno je nejasno što podrazumijeva i koji status ima „“stručna institucija od posebnog značaja za prostorno uređenje Republike Hrvatske …“ koja se navodi za županijske zavode. Ovaj pojam je potrebno Zakonom jasno definirati i regulirati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zavodi za prostorno uređenje županija stručne su institucije, te imaju poseban značaj za prostorno uređenje Republike Hrvatske. |
| 323 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 25. | Članak 25., 26., 27. i svi u kojima se spominje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba - predlaže se preimenovati u Zavod za prostorno uređenje i urbanizam Grada Zagreba Obrazloženje: Djelatnost Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba (zbog posebnosti Grada Zagreba - GRAD sa statusom ŽUPANIJE - ujedno jedina pretežito urbana jedinica područne samouprave) trebalo bi proširiti i s drugim stručnim i analitičkim poslovima iz područja prostornog planiranja i urbanizma u skladu s posebnom odgovornošću Grada Zagreba za prostorni razvoj šire regije, kako određuje Strategija prostornog razvoja RH te na taj način nadopuniti i naziv institucije posebice s obzirom na planerski i institucionalni kontinuitet djelatnosti Zavoda. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Grada Zagreb nije jedina jedinica područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske koja je urbanizirana, te shodno tome Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ne može biti jedini u čijem se nazivu spominje riječ „urbanizam“, koja se uostalom i podrazumijeva pod pojmom „prostorno uređenje“. |
| 324 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 25. | Potrebno je izmijeniti "Zavodi za prostorni razvoj županije" u "Zavodi za prostorno uređenje županije". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 325 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 26. | stavak 6. – Nepotrebno, obuhvaćeno stavkom 7. (Zakon o ustanovama). stavak 7. – A npr. „Zakon o radu"? Doraditi odredbu ili je brisati jer je sve već uređeno posebnim propisima. Naime, nepotrebno je ovim zakonom navoditi obvezu primjene posebnog propisa koja je već utvrđena tim propisom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetne odredbe preuzete su iz važećeg Zakona u prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) i bitno ih je zadržati radi sprečavanja sukoba interesa, te naglašavanja drugih prava i obveza ravnatelja zavoda. |
| 326 | KRISTINA PERKOV | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | čl. 27. st. 1. t. 3. – djelatnost županijskih zavoda za prostorno uređenje Predložena odredba kojom se izrada prostornih planova uređenja gradova i općina te generalnih urbanističkih planova utvrđuje kao obvezna djelatnost županijskih zavoda nije provediva u praksi i treba je brisati. Velik broj županijskih zavoda nema dovoljan broj zaposlenih urbanista, arhitekata, krajobraznih arhitekata, prometnih i drugih stručnjaka potrebnih za kvalitetnu izradu većeg broja složenih planskih dokumenata. Time se riskira pad kvalitete planiranja, formalno zadovoljavanje zakonske obveze bez stvarnog interdisciplinarnog pristupa te kašnjenje u donošenju planova zbog objektivnog manjka resursa. Izrada takvih planova može se predvidjeti kao mogućnost, ali ne i kao zakonska obveza. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 327 | MIROSLAV ŠTIMAC | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | • Poslovi Zavoda za prostorno uređenje županije su preobilni u odnosu na raspoložive kadrove i sredstva. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 328 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | ... 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba 4. izradu izvješća o stanju u prostoru ako ga ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba 5. sudjelovanje u razvoju i upravljanju informacijskog sustava prostornog uređenja 6. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 329 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Kako bi se izbjegle dvojbe oko nadležnosti pravnih osoba za izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana (definirano člankom 39. prijedloga Zakona) predlažemo dopunu teksta. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 330 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Predlaže se dodavanje teksta “ili druga ovlaštena osoba” na kraju stavka 1. točke 3. te na kraju točki 4. i 6. istog stavka teksta “ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba”, a kako bi se izbjeglo dvojbe oko nadležnosti pravnih osoba za izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana (kod stavka 4. zbog usklađenja s člankom 39.). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 331 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Nije nam jasna namjena predlagatelja Zakona i razlog zbog kojeg se povećava obim poslova županijskih Zavoda čiji je osnivač županija, a smanjuje obim poslova (prava) privatnim tvrtkama (gospodarskim subjektima i ovlaštenim arhitektima urbanistima) koji trenutno imaju sve suglasnosti i zaposlen stručne osobe potrebne za izradu prostornih planova, Izvješća o stanju u prostoru i ostalih stručnih poslova iz područja prostornog uređenja. Županijskim Zavodima bi trebali kao što je propisano važećim Zakonom o prostornom uređenju, ostaviti datu mogućnost izrade prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana, a ne da ih se obvezuje. Ako se navedeno u članku 27. usvoji, neće se povećati učinkovitost i kvaliteta izrade prostornih planova, već će se narušiti tržišno natjecanje jer se primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove, čime se nas ovlaštene privatne tvrtke /ovlaštene arhitekte urbaniste dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na županijske Zavode. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 332 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | U stavku 1., obrisati točku 3., te u točki 4., iza riječi:''prostor'', dodati riječi:'' područne (regionalne) razine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zavodi za prostorno uređenje županije mogu po potrebi izrađivati i prostorne planove lokalne razine, kao i izvješća o stanju u prostoru za jedinice lokalne samouprave. |
| 333 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | dodati tekst “ili druga ovlaštena osoba” na kraju stavka 1. točke 3. te na kraju točki 4. i 6. istog stavka teksta “ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba”, kako bi se izbjegle dvojbe oko nadležnosti pravnih osoba za izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana (kod stavka 4. zbog usklađenja s člankom 39.). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 334 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 2. – Predlaže se nakon: „Zavodi“ dodati „pored djelatnosti“, a nakon „Ministarstvo“ dodati„te izvješća o stanju u prostoru i/ili izradu prostornog plana uređenja grada, odnosno općine na svom županijskom području kao i druge poslove utvrđene Statutom zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je već navedeno u članku 27., stavku 1., točkama 4. i 8. |
| 335 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 1. točka 6. – na kraju dodati „županijske razine“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zavodi za prostorno uređenje županije mogu pripremati polazišta za izradu, odnosno stavljanje van snage i prostornih planova lokalne razine. |
| 336 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 1. – Nakon točke 4. dodati novu točku koja glasi: „izradu, odnosno koordinaciju izrade stručnih podloga za prostorne planove područne (regionalne) razine“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavku. 1, točka 6. izmijenit će se tako da glasi: „6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova“ |
| 337 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 1. točka 4. – Na kraju dodati „županije, odnosno Grada Zagreba“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zavodi za prostorno uređenje županije mogu po potrebi izrađivati i izvješća o stanju u prostoru za jedinice lokalne samouprave. |
| 338 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 1. točka 3. – Brisati odredbu. Izrada prostornih planova uređenja gradova i općina treba se utvrditi kao mogućnost, a ne kao obveza. U sadašnjim uvjetima odredba nije provediva. U županijskim zavodima zaposleno je 35 ovlaštenih arhitekata urbanista (ako se ne računaju ovlašteni ravnatelji). S obzirom na to da je potrebno izraditi 555 prostornih planova uređenja gradova i općina proizlazi da bi svaki ovlašteni arhitekt urbanist u prosjeku istovremeno trebao voditi – 15 prostornih planova (i to bi onda bilo radno opterećenje ovlaštenog arhitekta urbanista samo prema obvezi iz točke 3.). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 339 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 1. točka 2. – Brisati odredbu. Planiranje prostornog plana u „dijelovima“ protivno je propisanom ili je nemoguće postići propisano u članku 1. stavku 2., članku 7. stavku 1. točkama 3., 6., 9., 13., 17. i 18., članku 9. te članku 19. stavku 1. točki 53. Državni plan prostornog razvoja temeljni je strateški dokument kojim RH, sveobuhvatnim sagledavanjem i valorizacijom sektorskih razvojnih opredjeljenja, određuje osnovne pravce svog prostornog razvoja. Izrađuje ga isključivo Država, kao jedinstveni dokument kojim se usklađuje razvoj svih sustava (sustav naselja, gospodarski sustav, sustav infrastrukture, sustav prometa, energetski sustav, sustav javnih ustanova ...) i određuju strateške odrednice njihova razvoja za područje cijele države. Stoga ga nije moguće izrađivati ni u dijelovima, niti po pojedinim temama, jer na takav način utvrđena strateška razvojna opredjeljenja ne bi bila rezultat usklađivanja interesa svih „resornih“ razvojnih opredjeljenja i interesa svih sudionika u postupku planiranja. Nakana da se Prostorni plan prostornog razvoja RH izrađuje u dijelovima, za područje svake županije zasebno, i da ga umjesto države izrađuju županijski zavodi neodrživa je. Osim što je protivna planerskoj logici, temeljnim postulatima struke i višedesetljetnoj planerskoj praksi u RH, ona u konačnici ne može rezultirati državnim planom prostornog razvoja koji će sadržavati osnovna strateška opredjeljenja razvoja RH za naredna desetljeća. Dokument izrađen na ovakav način ne može biti ništa drugo nego slagalica „transformiranih“ rješenja zastarjelih prostornih planova županija, koji su izrađeni u nekom drugom vremenu, temeljem strateških opredjeljenja RH iz tog vremena. Njime ni na koji način nije moguće odgovoriti na izazove današnjeg vremena i utvrditi nova odgovarajuća strateška razvojna opredjeljenja za cijeli prostor države, koja će biti predmet daljnje razrade u prostornim planovima regionalne, a potom i lokalne samouprave. Ovakva odredba otvara i niz praktičnih pitanja. Primjerice, tko će i na koji način „slagati“ konačni dokument, odnosno usklađivati (različite) koncepte razvoja ponuđene za prostore 21 županije? Na čemu će se temeljiti ti (državni) razvojni koncepti? (npr. da li će se planirati nuklearna elektrana i koja će je županija planirati). Kako će izgledati plan koji ima 21 stručnog izrađivača, odnosno 21 voditelja izrade i isto toliko radnih timova? Kako planirati pojedine sustave državne razine, sagledavajući prostor samo jedne županije? i sl. No, čak i ako bi se prihvatio ovakav način izrade temeljnog državnog strateškog dokumenta, ostaje pitanje kako organizirati izradu putem postojećih županijskih zavoda za prostorno uređenje, imajući u vidu složenost zadatka i potrebu za iznimnim i vrlo specifičnim kompetencijama zbog zahtjeva interdisciplinarnog pristupa. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost izrade Državnog plana prostornog razvoja za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja propisana je člankom 93. ovog Zakona. Nadalje, važeći prostorni planovi županija u sebi već sadrže podatke o postojećim i planiranim građevinama i zahvatima u prostoru državnog značaja na području pojedine županije, a Zavodi za prostorno uređenje županija dužni su upravljati tim podacima i kontinuirano ih nadograđivati. U tom smislu, mogućnost da pojedini Zavodi izrađuju dijelove Državnog plana prostornog razvoja na svom području nije niti neodrživa, niti protivna planerskoj logici. |
| 340 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | stavak 1. – Preopširan, prezahtjevan i nerealan popis obveza za pojedini županijski zavod, posebno uzimajući u obzir nerijetko potkapacitiranost pojedinog županijskog zavoda. Ako se izuzme Grad Zagreb (18) i Split (1) kao gradski zavodi, u svim županijskim zavodima, ima ukupno 46 ovlaštenih arhitekata urbanista, a ako se od tog broja izuzmu i ravnatelji koji su ujedno ovlašteni, ostaje ih svega 35. Jedan zavod nema nijednog ovlaštenog arhitekta urbanista, tri ih imaju samo po jednog. Već je godinama nema značajnijeg uspjeha u pronalaženju i zapošljavanju novih ovlaštenih arhitekata urbanista u zavodima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Potkapacitiranost pojedinih zavoda za prostorno uređenje županija nije predmet ovog Zakona. |
| 341 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | 1. nejasno je da li obvezna izrada PPUO/G-a i GUP-a isključuje mogućnost izrade planova od strane drugih ovlaštenih izrađivača? 2. nije jasno da li se zavodima isključuje mogućnost izrade UPU-a i PPPPO, obzirom da se isti ne spominju u djelatnostima zavoda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 342 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Znatno povećanje poslova koje bi zavodi za prostorno uređenje županija trebali obavljati, a propisani su ovim člankom, kao i ostalim člancima (93., 108., 130., 235. i dr.), podrazumijeva povećanje broja novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i ostalih stručnjaka nužnih u poslovima prostornog planiranja, što predstavlja i značajan financijski problem za osnivača. Predlaže se zadržavanje djelatnosti županijskih zavoda iz postojećeg Zakona te umjesto pojma "obavezno" vratiti pojam "osobito". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 343 | TANJA MARTINEC | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Iz obveznih poslova županijskih zavoda potrebno je isključiti obveze navedene u točkama 2. i 3., odnosno: „izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije“ i „izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada“. Predloženo dodavanje novih obveza županijskim zavodima (koje su izuzetno obimne) nije provedivo iz slijedećih razloga: - Županijski zavodi su već sada maksimalno opterećeni zakonskim obvezama, kako temeljem Zakona o prostornom uređenju (bitno povećanim izmjenama i dopunama Zakona iz 2023. godine), tako i temeljem drugih posebnih propisa (procjena nekretnina, naselja, rudarstvo, zaštita okoliša i prirode i dr.), poslovima vezanim za potrebe županija kao svojih osnivača, stručno analitičkim poslovima prema nalogu Ministra, te poslovima vezanim uz samo funkcioniranje Zavoda kao javnih ustanova i pravnih osoba (financije, informiranje, izvješćivanje, javna nabava, zaštita na radu, zaštita podataka itd.). - Obavljanje svih tih poslova iziskuje stručne iskusne djelatnike, ovlaštene arhitekte urbaniste, i realno vrijeme za njihovo kvalitetno, odgovorno i pravovremeno izvršavanje, te je već nekoliko puta ukazivano da i za postojeće obveze i poslove u županijskim zavodima nema dovoljno stručnog i specijaliziranog kadra, a kamoli za Prijedlogom novog Zakona predviđenim dodatnim obveznim poslovima za županijske zavode. Dodavanjem predloženih obveznih poslova može se izgubiti kvaliteta i pravovremenost izvršavanja poslova koji se obavljaju u županijskim zavodima, kao i destimulacija postojećeg stručnog kadra, dok je nove stručnjake koje bi neminovno trebalo dodatno zapošljavati u županijskim zavodima u većem broju (a osobito ovlaštene arhitekte urbaniste s iskustvom), gotovo nemoguće pronaći za rad u županijskim zavodima. - S druge strane postoje brojne pravne osobe (i ovlašteni arhitekti) koje obavljaju poslove prostornog uređenja i kojima je Ministarstvo dalo suglasnost za izradu svih poslova prostornog uređenja, odnosno izradu svih prostornih planova. Postoji 70-ak pravnih osoba, osim županijskih zavoda, koje obavljaju sve poslove prostornog uređenja, odnosno izrađuju sve vrste prostornih planova i kojima bi se ovim Prijedlogom Zakona oduzeo bitan dio njihovog poslovanja, s obzirom da iz ovog članka proizlazi da bi sve te pravne osobe mogle izrađivati samo urbanističke planove uređenja. - Isto tako, postoji Državni zavod za prostorni razvoj, kojem bi jedna od temeljnih zadaća trebala biti konačna izrada Državnog plana prostornog razvoja, i to kao cjelovitog i krovnog prostorno planskog dokumenta Republike Hrvatske, na kojeg bi se trebali nadovezivati novi županijski prostorni planovi, te potom svi novi prostorni planovi lokalne razine sukladno novom Zakonu i novim pratećim propisima. Stoga ponovno segmentiranje Državnog prostornog plana po županijama smatramo neprimjerenim i neracionalni, pa tako i prijedlog da županijski zavodi obvezno izrađuju dijelove tog plana za područje svoje županije. Županijski zavodi mogu surađivati u izradi Državnog plana prostornog razvoja, eventualno obrađivati pojedine podatke, što nije potrebno zakonski regulirati s obzirom na stavak 2. članka 27., ali nikako ne bi trebali biti obavezni stručni izrađivači dijelova Državnog plana. - Navedenim prijedlogom Država stavlja obvezu županijama da osiguravaju sredstva za obavljanje poslova koji nisu županijske razine i nadležnosti, već razine i nadležnosti Države i JLS-a (u uvodnom Obrazloženju Prijedloga Zakona – točka III. se navodi da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati nikakva dodatna financijska sredstva u Državnom proračunu, međutim ne spominju se značajna sredstva koja bi se trebala osiguravati u županijskim proračunima). - Ukoliko je zamišljeno da se županijski zavodi bitno proširuju radi predloženih novih poslova, što bi iziskivalo značajne dodatne financijske, prostorne, organizacijske i druge preduvjete ponovno se napominje da ne postoje potrebni stručni resursi u županijama koji bi mogli obavljati sve te poslove u okviru županijskih zavoda, odnosno koji bi se mogli i htjeli zaposliti u županijskim zavodima. - Nelogično je i da bi prema predloženoj obveznoj djelatnosti županijskih zavoda, županijski zavodi bili obvezni izrađivati prostorne planove koji nisu županijske razine (Državni plan prostornog razvoja na području županije i prostorne planove uređenja općina i gradova, te generalne urbanističke planove), dok prostorne planove županijske razine za što su osnovani ne bi bili obvezni izrađivati, s obzirom da za iste mogu biti samo koordinatori izrade, što je kontradiktorno članku 26. Prijedloga Zakona, prema kojem županijski zavodi obavljaju stručne poslove prostornog uređenja za županiju. - Iz pojedinih drugih odredbi Prijedloga Zakona vidljiva je nelogičnost predloženog ovim člankom i njegova neusklađenost s drugim vezanim odredbama (primjerice člankom 130. vezano uz izdavanje mišljenja županijskih zavoda na prostorne planove uređenja općina i gradova, te generalne urbanističke planove, člankom 108. vezano uz obavljanje poslova nositelja izrade za JLS kao koordinatora, kao i članaka 20., 28., 29., 109. i dr. iz kojih proizlazi da ipak i druge pravne osobe ovlaštene za poslove prostornog uređenja mogu izrađivati navedene planove lokalne razine). U uvodnoj rečenici ovog stavka trebalo bi navesti da djelatnost županijskih zavoda obuhvaća poslove „osobito“, a ne „obvezano“, kao što je to navedeno za poslove državnog Zavoda za prostorni razvoj, odnosno kako je navedeno u važećem Zakonu. Slijedom svega navedenog, kao i drugih predloženih dodatnih obveza županijskih zavoda prema članku 130. i 235. Prijedloga Zakona, smatramo dovoljno argumentiranim da se naprijed navedene dodatne obveze županijskih zavoda ne ugrađuju u Zakon, te da se ostavi dosadašnje zakonsko rješenje prema kojem se županijskim zavodima ostavlja mogućnost, a ne obveza izrade prostornih planova općina i gradova, kao i da se ne nameće predložena obveza županijskim zavodima da izrađuju Državni plan prostornog razvoja za pojedinu županiju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ Mogućnost izrade Državnog plana prostornog razvoja za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja propisana je člankom 93. ovog Zakona. Kako važeći prostorni planovi županija u sebi već sadrže podatke o postojećim i planiranim građevinama i zahvatima u prostoru državnog značaja na području pojedine županije, a Zavodi za prostorno uređenje županija dužni su upravljati tim podacima i kontinuirano ih nadograđivati, u tom se smislu daje mogućnost da pojedini Zavodi izrađuju dijelove Državnog plana prostornog razvoja na svom području. |
| 344 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Smatramo nelogičnim da županijski zavodi obvezno izrađuju planove lokalne razine, dok županijski plan mogu izrađivati ili koordinirati stoga predlažemo preispitati i precizirati obveze županijskih zavoda prije svega vodeći računa o ograničenom broju ovlaštenih urbanista zaposlenih u zavodima ali i njihov manjak na tržištu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 345 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Predlažemo brisati točku 2. Državni plan prostornog razvoja mora se donijeti integralno za cijeli teritorij države. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost izrade Državnog plana prostornog razvoja za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja propisana je člankom 93. ovog Zakona. Nadalje, važeći prostorni planovi županija, odnosno Grada Zahreba u sebi već sadrže podatke o postojećim i planiranim građevinama i zahvatima u prostoru državnog značaja na području pojedine jedinice područne (regionalne) samouprave, a njihovi Zavodi za prostorno uređenje županija dužni su upravljati tim podacima i kontinuirano ih nadograđivati. U tom smislu, dana je mogućnost da pojedini Zavodi izrađuju dijelove Državnog plana prostornog razvoja na svom području. |
| 346 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | U stavku (1) predlažemo brisati riječ "obvezno". Posebno se to odnosi na trenutno propisanu obvezu izrade prostornih planova uređenja općina i gradova, izradu izvješća o stanju u prostoru te izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja. Zavodi za prostorno uređenje raspolažu s različitim kapacitetima u smislu popunjenosti radnih mjesta, osposobljenosti ljudi i tehničke opremljenosti te nije realno očekivati da će svaki Zavod moći ispoštovati ove odredbe. Uvid u te kapacitete Zavod za prostorni razvoj, a time i nadležno Ministarstvo, već ima na temelju provedenih godišnjih anketa. Također, mišljenja smo da Državni plan prostornog razvoja ne može biti izrađivan u segmentima po županijama kao što ni prostorni plan županije ne može biti izrađivan u dijelovima po pojedinačnim JLS-ima. DPPR treba imati ugrađena cjelovita rješenja od državnog značaja koja su definirana važećom regulativom. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 347 | MARINKO MARADIN | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Izrada prostornog plana uređenja grada i općine i GUP-a bi trebala biti opcionalna, kao i do sada. Ili u slučaju da ostane obvezna, tada treba brisati dio Zakona koji regulira davanje mišljenja Zavoda na te planove. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 348 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Nelogično je da bi zavod mogao povjeriti izradu prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba pravnoj osobi ili ovlaštenom arhitektu (u tom slučaju Zavod je dakle “samo” koordinator), dok se s druge strane izrada planova lokalne razine obvezno povjerava zavodima. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 349 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Predlaže se dodavanje teksta “ili druga ovlaštena osoba” na kraju stavka 1. točke 3. te na kraju točki 4. i 6. istog stavka teksta “ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba”, a kako bi se izbjeglo dvojbe oko nadležnosti pravnih osoba za izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana (kod stavka 4. zbog usklađenja s člankom 39.). | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 350 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Prijedlog (1): 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba 4. izradu izvješća o stanju u prostoru ako ga ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba 6. pripremu polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja ako ih ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 351 | GORANA BARBARIĆ | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Članak 27. je nejasan jer se čini da županijski zavodi obvezno izrađuju PPUG/O-ove i GUP-ove za sve jedinice lokalne samouprave na svom području, dok izradu županijskog prostornog plana mogu i samo koordinirati. Predlaže se preispitati i precizirati obveze županijskih zavoda. Nejasan je smisao izrade Državnog plana u dijelovima od strane županijskih zavoda - detaljnije u primjedbi na članak 93. stavak 3. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ Mogućnost izrade Državnog plana prostornog razvoja za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba ili kao provedbeni plan za jednu ili više građevina i/ili prostornih cjelina državnog značaja propisana je člankom 93. ovog Zakona. Budući važeći prostorni planovi županija, odnosno Grada Zagreba u sebi već sadrže podatke o postojećim i planiranim građevinama i zahvatima u prostoru državnog značaja na području pojedine jedinice područne (regionalne) samouprave, a njihovi Zavodi za prostorno uređenje županija dužni su upravljati tim podacima i kontinuirano ih nadograđivati. U tom smislu, dana je mogućnost da pojedini Zavodi izrađuju dijelove Državnog plana prostornog razvoja na svom području. |
| 352 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | U ovom članku Zakona propisuje se da djelatnost zavoda za prostorno uređenje obuhvaća „obvezno“ između ostalog „izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada“ i „izradu Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba“, iz kojih odredbi se zaključuje da sve prostorne planove uređenja gradova i općina te Državni plan prostornog razvoja za svoje područje obvezno moraju izrađivati zavodi. Zbog organizacijskih mogućnosti i ljudskih resursa kojima raspolažu zavodi (nedostatan broj ovlaštenih arhitekata urbanista) te povećanog obima poslova koji su stavljeni prijedlogom ovog Zakona u nadležnost zavoda predlaže se isto ostaviti kao mogućnost, a ne obvezu i to jasno definirati u ovom članku zakona. Ukoliko je intencija zakonodavca doista bila obvezna izrada predmetnih prostornih planova i dijela Državnog plana prostornog razvoja onda su članci 93. stavak 3. i članak 130. stavak 1. i stavak 4. kontradiktorni ovom članku. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 353 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 27. | Uvećanje obuhvata poslova županijskim zavodima, kroz obveznu izradu prostornih planova uređenja gradova i općina, generalnih urbanističkih planova, dijelom i Državnog plana prostornog razvoja za područje svake županije, kao i kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (članci 27., 93., 235. i dr.), kao i kroz mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108) te kroz obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode jedinice lokalne samouprave (čl. 130), zahtijevalo bi znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog planiranja u županijskim zavodima, što predstavlja značajan stručni, prostorni, organizacijski i financijski izazov. Predlaže se zadržavanje djelatnosti županijskih zavoda iz postojećeg Zakona, uz eventualnu mogućnost dodatnih poslova (kao i do sada) ako to zatraži Ministarstvo ili Župan. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 27., stavak 1., izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba obuhvaća osobito: 1. izradu, odnosno koordinaciju izrade i praćenje provedbe prostornih planova područne (regionalne) razine odnosno razine Grada Zagreba 2. izradu dijela Državnog plana prostornog razvoja za područje županije odnosno Grada Zagreba 3. izradu prostornog plana uređenja grada i općine i generalnog urbanističkog plana na svom području ako isti ne izrađuje zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 4. izradu izvješća o stanju u prostoru na svom području 5. vođenje informacijskog sustava prostornog uređenja na svom području i upravljanje njime u okviru njegovih ovlasti 6. pripremu stručnih podloga i polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova na svom području ako isto ne radi zavod za prostorno uređenje grada ili druga ovlaštena osoba za izradu prostornih planova 7. pružanje stručne savjetodavne pomoći u izradi prostornih planova lokalne razine 8. druge poslove u skladu s ovim Zakonom i Statutom Zavoda.“ |
| 354 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 28. | članak 28. – Umjesto „grad“ treba stajati „veliki grad“ (i u naslovu), a sukladno pojmovniku u članku 19. st. 1. t. 67. U protivnom proizlazi da svaki grad može osnovati zavod – što vjerojatno nije bila namjera, a suprotno je i odredbi članka 3. ovog prijedloga zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom dana je mogućnost svim gradovima da osnuju svoje zavode za prostorno uređenje. |
| 355 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 28. | U Zakonu nije jasno propisano može li svaki grad ili samo veliki gradovi osnovati zavod za prostorno uređenje. U nekim člancima se spominje veliki grad, a u nekima samo grad | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovim Zakonom dana je mogućnost svim gradovima da osnuju svoje zavode za prostorno uređenje. Ostali članci ovog Zakona gdje je to još možda nejasno uskladit će se sukladno navedenom. |
| 356 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 28. | U cijelom Zakonu uskladiti osniva li se zavod za prostorno uređenje "grada" ili "velikog grada". | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovim Zakonom dana je mogućnost svim gradovima da osnuju svoje zavode za prostorno uređenje. Ostali članci ovog Zakona gdje je to još možda nejasno uskladit će se sukladno navedenom. |
| 357 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 29. | stavak 1. točka 3. – na kraju dodati „grada“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 29., stavku 1., prva rečenica izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća osobito:“ Ovakva formulacija ostavlja otvorenim mogućnost da zavod za prostorno uređenje grada sudjeluje u izradi i drugih izvješća o stanju u prostoru osim onog na području tog grada. |
| 358 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 29. | Umjesto „grad“ treba stajati „veliki grad“ (i u naslovu) - obrazloženje kao i na članak 28. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Ovim Zakonom dana je mogućnost svim gradovima da osnuju svoje zavode za prostorno uređenje. Sukladno navedenom, formulacija „veliki grad“ zamijenit će se riječi „grad“ u članku 3. |
| 359 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 29. | Ukoliko već postoji zavod za prostorno uređenje grada/velikog grada, predlažemo navesti mogućnost da i Ministarstvo od njega zatraži obavljanje stručnih poslova s obzirom da su nadležni za određenu JLS umjesto zavoda za prostorno uređenje županije (veza članak 27. stavak 2.). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 29., stavku 1., prva rečenica izmijenit će se tako da glasi: „(1) Djelatnost zavoda za prostorno uređenje grada obuhvaća osobito:“ Ovakva formulacija ostavlja otvorenim mogućnost da i drugi stručni izrađivači sudjeluju u izradi prostornog plana uređenja grada i generalnog urbanističkog plana na području grada koji je osnovao vlastiti zavod. |
| 360 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova | 1. nije jasan termin "ovlaštena osoba". Potrebno uvrstiti "pravna osoba sa suglasnošću Ministarstva za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja". Istu izmjenu napraviti i u ostalim člancima u kojima se spominje "ovlaštena osoba". 2. prekršajne odredbe za pravne osobe i za ovlaštene arhitekte urbaniste propisane su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja definirane su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15, 118/18, 110/19). Stavak 3. predmetnog članka, u kojem je propisana prekršajna i materijalna odgovornost, neće se mijenjati. |
| 361 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | stavak 2. – Dužnost osiguranja pojedinog stručnjaka treba se ograničiti u odnosu na razinu, vrstu i obuhvat prostornog plana kao i prema predmetu i temama prostornog plana, ne može cijeli niz ovdje propisanih stručnjaka biti obvezno osigurati za svaki pojedini plan. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 362 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | ... (2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno od njegove složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana. Broj odnosno profil stručnjaka različitih struka određuju se u odnosu na sadržaj koji se obrađuje pojedinim prostornim planom. (3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za nacrt prijedloga prostornog plana i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ Stavak 3. predmetnog članka, u kojem je propisana prekršajna i materijalna odgovornost, neće se mijenjati. |
| 363 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Opseg angažiranih stručnjaka potrebno je vezati na sadržaj, opseg i kompleksnost pojedinog prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna. Odgovornost je potrebno uskladiti s člankom 110. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 364 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Slažemo se sa prijedlogom Zavoda za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije, u kojem se navodi da se u stavku 1., za ovlaštenu osobu navede/doda ''pravna osoba odnosno ovlašteni arhitekt urbanist''. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja definirane su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15, 118/18, 110/19). |
| 365 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 2. ovog članka neće se mijenjati jer je istim općenito propisano koji stručnjaci u svojstvu suradnika sudjeluju u izradi pojedinih prostornih planova. Promet je naveden kao jedno od područja za kojeg je potrebno osigurati sudjelovanje stručnjaka, te ovdje nije potrebno niti primjereno dalje elaborirati o prometu u odnosu na druga sektorska područja u sustavu prostornog uređenja. Nadalje, poslovi prostornog uređenja pa tako i suradnici potrebni za izradu pojedinih vrsta prostornih planova uređeni su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15, 118/18 i 110/19). Predloženi stavak 4. neće se dodati jer predmet ovog članka nisu stručne podloge za izradu prostornih planova. |
| 366 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | u 2. stavku nakon teksta „pojedinog prostornog plana“ dodati tekst „ovisno od njegove složenosti“ te na kraju tekst “Broj odnosno profil stručnjaka različitih struka određuju se u odnosu na sadržaj koji se obrađuje pojedinim prostornim planom”. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 367 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Potrebno je uskladiti izraze ovlaštena osoba za izradu prostornih planova s terminima stručni izrađivač, ovlašteni arhitekt – urbanist i odgovorni voditelj, obzirom da je veći dio toga regulirano Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Ovlaštena osoba za izradu prostornih planova je novi pojam, te bi u tom slučaju trebalo uvesti u pojmovnik pojašnjenje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja definirane su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15, 118/18, 110/19). |
| 368 | GORANA BARBARIĆ | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: U trenutnoj formulaciji ovog članka i članaka 20. i 109. stvara se nejasnoća u vezi tko točno može biti stručni izrađivač prostornih planova i tko osigurava stručnu utemeljenost planova. Pojmovi „ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja“, „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“ i „pravne osobe koje imaju suglasnost Ministarstva“ se preklapaju, te nije jasno tko može izrađivati prostorne planove. Ako je intencija Zakona da „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“ (osim zavoda) budu isključivo pravne osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom, osiguraju sudjelovanje potrebnih stručnjaka i imaju suglasnost Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja, tada je u članku 30. stavku 1. potrebno dodati „koja ima suglasnost ovog Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja“. Ako to nije intencija, moli se zakonodavac da međusobno uskladi članke kako bi njihova primjena bila koherentna i jasno definiralo tko može izrađivati prostorne planove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja definirane su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15, 118/18, 110/19). |
| 369 | TANJA MARTINEC | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 2. Predlaže se jasnije definirati odredbu u smislu da osiguranje sudjelovanja u izradi prostornog plana pojedinih navedenih stručnjaka ovisi o vrsti, obuhvatu, sadržaju i drugim relevantnim elementima prostornog plana. stavak 3. Predlaže se odredbu doraditi na način da ovlaštene osobe budu odgovorne za stručna rješenja predložena u Nacrtu prijedloga prostornog plana, a ne i za konačna prostorno planska rješenja. U okviru cjelokupnog postupka izrade i donošenja prostornog plana, kroz javnu raspravu, stavove nositelja, utvrđivanje nacrta konačnog prijedloga i konačnog prijedloga te donošenje plana, stručna rješenja se mogu promijeniti temeljem stavova nositelja izrade i predstavničkog tijela (a koja nisu suprotna Zakonu i propisima, ali su možda stručno manje kvalitetna). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ Stavak 3. općenito propisuje prekršajnu i materijalnu odgovornost ovlaštenih osoba, a detaljno reguliranje iste nije predmet ovog članka. |
| 370 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | U stavku 1. dodati pravna osoba odnosno ovlašteni arhitekt urbanist s obzirom na stavak 3 i opisanu njihovu odgovornost kako bi bilo jasno ili se pozvati na Pravilnik kojim se sve opisuje. Promijeniti i uskladiti s ovim Zakonom sljedeće pravilnike: ⦁ Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/15) ⦁ Pravilnik o stručnom usavršavanju osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine" broj 55/20) ⦁ Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“ broj 129/15) ⦁ Uredba o informacijskom sustavu prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 115/15). Trebalo bi jasno odrediti na koji sve način mogu sudjelovati razni stručnjaci u samoj izradi prostornih planova. S obzirom na nove mogućnosti u sustavu eEditor oni mogu sudjelovati i kao „vanjski suradnici“ bez da su uopće djelatnici firme koja izrađuje prostorni plan. Licence za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja dobivene su na temelju uvjeta propisanih važećom regulativom, a trenutno u sustavu eEditor putem poveznice može biti naveden bilo tko kao dio tima za izradu prostornog plana. Tko nadzire i kontrolira jesu li u izradu plana uključeni potrebni stručnjaci? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Osobe ovlaštene za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja definirane su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ br. 78/15, 118/18, 110/19). Stavak 3. općenito propisuje prekršajnu i materijalnu odgovornost ovlaštenih osoba, a detaljno reguliranje iste nije predmet ovog članka. Izmjene i usklađivanje važećih posebnih propisa iz područja prostornog uređenja s ovim Zakonom, kao i donošenje novih, predmet je prijelaznih i završnih odredbi. |
| 371 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Predlaže se da se u 2. stavku doda da se broj odnosno profil stručnjaka različitih struka određuju u odnosu na sadržaj koji se obrađuje pojedinim prostornim planom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 372 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Predlaže se u 2. stavku nakon teksta „pojedinog prostornog plana“ dodati tekst „ovisno od njegove složenosti“ te na kraju tekst “Broj odnosno profil stručnjaka različitih struka određuju se u odnosu na sadržaj koji se obrađuje pojedinim prostornim planom”. Ovim se upućuje na odgovarajući opseg angažiranih stručnjaka u odnosnu na materiju obuhvaćenu pojedinim prostornim planom. U stavku 3. uskladiti odgovornost odgovornog voditelja s člankom 110. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 373 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Prijedlog: (2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno od njegove složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana. Broj odnosno profil stručnjaka različitih struka određuju se u odnosu na sadržaj koji se obrađuje pojedinim prostornim planom. (3) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su za nacrt prijedloga u prostornom planu i za svoj rad odgovaraju prekršajno i materijalno. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ Stavak 3. općenito propisuje prekršajnu i materijalnu odgovornost ovlaštenih osoba, a detaljno reguliranje iste ovisno o pojedinim fazama izrade i donošenja prostornog plana nije predmet ovog članka. |
| 374 | SANJA TURK | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Odredba iz stavka 2. ovog članka je preširoko i nepraktično postavljena. Naime, ovlaštena osoba se obvezuje osigurati sudjelovanje velikog broja stručnjaka različitih struka, neovisno o tome jesu li njihova znanja i kompetencije uopće relevantni za konkretni prostorni plan. Na taj način se nameće nepotrebno administrativno i financijsko opterećenje jer se stvara obveza angažiranja stručnjaka i u slučajevima kada njihovo sudjelovanje nije nužno niti sadržajno opravdano. Ovakvo rješenje dovodi do apsurdne situacije u kojoj izrađivač plana mora osigurati i platiti sudjelovanje svih navedenih struka, dok za njihove doprinose ne postoji jasna odgovornost niti obveza kvalitativnog doprinosa sadržaju plana. Uz to, u praksi se često izrađuju prostorni planovi za područja ili razine obrade u kojima pojedine teme (npr. elektroenergetika, šumarstvo, pravo ili sociologija) nisu relevantne niti bi trebale biti obvezne. Predlažem izmjenu odredbe na način da se propiše obveza uključivanja samo onih stručnjaka čije su struke i znanja neposredno relevantni i potrebni za izradu pojedinog prostornog plana, sukladno njegovoj razini, obuhvatu i tematskom sadržaju. Time bi se osigurala racionalnost postupka, izbjeglo nepotrebno opterećivanje izrađivača, a istovremeno zadržala kvaliteta stručne podloge i zakonitost plana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 375 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Predloženi tekst dopune: • U stavku 2. iza riječi „prometnih sustava“ dodati rečenicu: „Za planove kojima se planira nova prometna infrastruktura ili bitno mijenja kapacitet i organizacija postojeće mreže nositelj izrade obvezno imenuje ovlaštenog prometnog inženjera kao odgovornog koordinatora prometnih podloga te stručnjaka za sigurnost prometa.“ • Dodati novi stavak 4.: „Za planove iz stavka 2. obvezna je izrada studije prometnog utjecaja i procjene utjecaja na sigurnost prometa kao stručnih podloga sukladno drugim propisima.“ Obrazloženje Članak već propisuje interdisciplinarnost. Ova dopuna čini prometnu i sigurnosnu komponentu obveznom što skraćuje kasnije postupke i smanjuje troškove i rizik od nedovoljno razrađenih rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 2. ovog članka neće se mijenjati jer je istim općenito propisano koji stručnjaci u svojstvu suradnika sudjeluju u izradi pojedinih prostornih planova. Promet je naveden kao jedno od područja za kojeg je potrebno osigurati sudjelovanje stručnjaka, te ovdje nije potrebno niti primjereno dalje elaborirati o prometu u odnosu na druga sektorska područja u sustavu prostornog uređenja. Nadalje, poslovi prostornog uređenja pa tako i suradnici potrebni za izradu pojedinih vrsta prostornih planova uređeni su Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15, 118/18 i 110/19). Predloženi stavak 4. neće se dodati jer predmet ovog članka nisu stručne podloge za izradu prostornih planova. |
| 376 | NIKOLINA FAJFER | 2. SUBJEKTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 30. | Članak 30. stavak 2. Ovlaštena osoba ne bi trebala biti dužna, nego obavezna osigurati multidisciplinarno sudjelovanje stručnjaka pri izradi prostornog plana. Također, tko je to suradnik iz područja krajobraza, tko se točno može pozvati kao stručnjak za taj određeni pojam krajobraza, dakle jasno navesti struku odnosno krajobraznog arhitekta. | Prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka je dužna za potrebe izrade pojedinog prostornog plana, ovisno o njegovoj složenosti, osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana.“ |
| 377 | MIROSLAV ŠTIMAC | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Obuhvat podataka informacijskog sustava | • Informacijski sustav prostornog uređenja treba biti dio državnog informacijskog sustava u sastavu DGU ili samostalne uprave. | Primljeno na znanje | Predloženo definiranje položaja Informacijskog sustava prostornog uređenja unutar šireg državnog sustava nije predmet nije predmet ovoga Prijedloga Zakona. |
| 378 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Obuhvat podataka informacijskog sustava | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 379 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Obuhvat podataka informacijskog sustava | Predloženi tekst dopuna i dorada • U članku 32. dodati nove podstavke u stavak 1.: „12) prometnim podacima o opterećenju mreže, razinama usluge i modalnoj raspodjeli 13) redovima vožnje i kapacitetima javnog prijevoza te mrežom aktivne mobilnosti 14) kartama sigurnosnih rizika i crnim točkama, uključivo sažetke sigurnosnih provjera“ • U članku 34. dodati novi stavak 4.: „Operateri javnog prijevoza, upravitelji cesta i ostali subjekti prometne infrastrukture dužni su putem ISPU-a kontinuirano dostavljati skupove podataka iz članka 32. stavka 1. podstavaka 12. do 14.“ • U članku 35. dodati stavak 4.: „Podaci iz članka 32. stavka 1. podstavaka 12. do 14. moraju biti dostupni kroz otvorena programska sučelja uz uvjete propisane posebnim propisima.“ • U članku 36. dodati iza prvog retka: „Uredbom se propisuje i minimalni standard interoperabilnosti prometnih podataka i metapodataka te učestalost osvježavanja.“ Obrazloženje ISPU već obuhvaća prostorne planove, sektorske strategije i infrastrukturne podatke. Dopune čine prometne i sigurnosne podatke punopravnim dijelom sustava i time stvaraju podlogu za transparentnu provjeru propusnosti i sigurnosti u svim fazama. | Nije prihvaćen | Smatramo da se informacijski sustav u načelu ne bavi prometnim temama, već su iste uključene u druge dijelove ovoga Prijedloga Zakona poput ciljeva prostornog uređenja, stručnih podloga za izradu prostornih planova i sl. |
| 380 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 32. | OIEH predlaže u članku 32. stavku 1. dodati točku 12. „energetska odobrenja“ Obrazloženje: Obzirom da je energetsko odobrenje dokument koji izdaje Ministarstvo gospodarstva za projekt novog proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije ili projekt povećanja snage postojećeg proizvodnog postrojenja i/ili postrojenja za skladištenje energije, a koje odobrenje sadrži odredbu o ukidanju energetskog odobrenja ukoliko investitor: - u roku od 3 godine od datuma pravomoćnosti ne ishodi lokacijsku dozvolu i dostavi ju nadležnom Ministarstvu gospodarstva, u roku od 5 godina od datuma pravomoćnosti na ishodi građevinsku dozvolu i dostavi ju nadležnom Ministarstvu gospodarstva, u roku od 7 godina od datuma pravomoćnosti ne ishodi pravomoćnu uporabnu dozvolu i dostavi ju nadležnom Ministarstvu gospodarstva. Smatramo da je oportuno omogućiti dodatni sloj u informacijskom sustavu s podacima o obuhvatu energetskih odobrenja, a koji će služiti tijelima koja izdaju energetska odobrenja, nadležnim tijelima graditeljstva te operatorima sustava. Ovakva definicija bila bi usklađena i s preporukom iz RED III Direktive u pogledu uklanjanja prepreka kao što su nedovoljni digitalni i ljudski resursi u tijelima za obradu rastućeg broja zahtjeva za izdavanje dozvola. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena evidencija energetskog odobrenja nije predmet ovoga Prijedloga Zakona, no razmotrit će se za buduće razdoblje kad se za njenu integraciju steknu odgovarajući uvjeti. |
| 381 | UDRUGA BIOM | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 32. | Informacijski sustav treba obuhvatiti pregled donesenih odluka koje su vezane za prostorno uređenje te donositelje odluka kao i popis članova povjerestava te zapisnike sastanaka na temelju kojih je odluka donesena. Sukladno Aarhuškoj konvenciji javnosti se mora omogućiti uvid u donošenje odluka koje se tiče njihovog okoliša, pa tako i prostornog uređenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 382 | UDRUGA BIOM | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 32. | Točku 6. potrebno je nadopuniti sa sljedećim: Studijama utjecaj na okoliš uključujući izmjene studija za zahvate planirane na području na koje se primjenjuje prostorni plan, rješenja nadležnog ministarstva o prihvatljivosti takvih zahvata za okoliš, zapisnike sjednica povjerenstva o procjeni utjecaja zahvata koji se smještaju na područje na koje se primjenjuje prostorni plan na okoliš. | Prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena evidencija dokumenata iz područja zaštite okoliša nije predmet ovoga Prijedloga Zakona, no razmotrit će se za buduće razdoblje kad se za njenu integraciju steknu odgovarajući uvjeti. |
| 383 | UDRUGA BIOM | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 32. | Iako potencijalno obuhvaćeno točkom 10., želimo naglasiti da informacijski sustav treba imati i podloge dostupne na Bioportalu (ključne podloge o prirodi), pa tako i karte osjetljivosti za vjetroelektrane i solarne elektrane. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena evidencija nije predmet ovoga Prijedloga Zakona, no razmotrit će se za buduće razdoblje kad se za njenu integraciju steknu odgovarajući uvjeti. |
| 384 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 32. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U članku 32. stavak 1. predlaže se dodati točku 12. koja glasi “12. izviješćima o provedbi mjera zaštite okoliša određenih u postupcima strateške procjene utjecaja plana na okoliš za planove za koje je proveden SPUO postupak sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša. Naime, tijela koje donose prostorne planove obvezni su izvještavati od provedbi mjera zaštite okoliša, što je iznimno vrijedna informacija o prostoru, kao i okolišna informacija koja treba biti dostupna javnosti sukladno Aarhuškoj konvenciji i pripadajućem zakonodavstvu. Stoga smatramo kako treba biti dio informacijskog sustava. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Evidencija izvješća o provedbi SPUO-a uređuje se propisima o zaštiti okolišate nije predmet ovoga Zakona. |
| 385 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 32. | stavak 1. točka 3. – Dodati i izmjene i dopune prostornih planova, te dodati prostorne planove stavljene van snage kao i one koji su u postupku stavljanja van snage. stavak 1. točka 7. – Umjesto „izgrađenim“ treba stajati „postojećim“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Evidencija izmjena i dopuna planova već je obuhvaćena; planovi stavljeni izvan snage nisu predmet ove odredbe. Izraz „izgrađenim“ usklađen je s pojmovnikom: izgrađena infrastruktura je infrastruktura koja postoji u naravi i koja je evidentirana u katastru infrastrukture, odnosno katastarskom operatu . |
| 386 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 33. | Stavak 2. – Zavod ne „koordinira radom županijskih zavoda“ … niti „koordinira zavodima grada“. Umjesto „koordinira radom zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavodima grada ako su osnovani“ treba stajati „koordinira rad unutar Informacijskog sustava zavoda za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba te velikih gradova, ako su osnovani“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 387 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 33. | Za evidenciju prostornih planova unutar ISPU odgovorni su svi koji izrađuju planove nove generacije i kao takve ih plasiraju u ISPU putem sustava ePlanovi, odnosno odgovorni su nositelji izrade odnosno JLS-ovi. Za uređene registre prostornih planova u sustavu eKatalog prostornih planova odgovorni su zavodi za prostorno uređenje županije i eventualno zavodi za prostorno uređenje grada/velikog grada kojima Zavod za prostorni razvoj daje samo upute za rad samog sustava. Zavod za prostorni razvoj ne može koordinirati radom zavoda za prostorno uređenje županije jer to nije uređeno hijerarhijski niti njihovih statutima. Osnivač zavoda za prostorno uređenje je županija, a osnivačka prava ostvaruje župan. Eventualno Uredbom o informacijskom sustavu detaljno razraditi na koje se module odnosi čija odgovornost, međusobna koordinacija, dodjeljivanje poslova i uputa i sl. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba članka 33. stavka 2. se mijenja na način da glasi: „(2) Za evidenciju prostornih planova unutar Informacijskog sustava odgovoran je Zavod koji koordinira rad unutar informacijskog sustava zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba i zavodima grada ako su osnovani.“ |
| 388 | UDRUGA BIOM | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 34. | Predlažemo izmjenu točke 1. na način: (1) Ministarstvo, zavodi, upravna tijela, stručna upravna tijela i druga javnopravna tijela dužni su podatke značajne za prostorno uređenje kojima raspolažu učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i internetskim stranicama jedinica mjesne samouprave na koje se podatci značajni za prostorno uređenje odnose na način propisan ovim Zakonom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Radi se o odredbama koje uređuju Informacijski sustav prostornog uređenja, dok internetske stranice jedinica mjesne samouprave nisu predmet njihovog uređenja. |
| 389 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 35. | stavak 1. – Ako se pod „kritičnom infrastrukturom“ smatraju i sve zgrade društvene namjene nepotrebno ju je ne voditi kao javan podatak. Ujedno predlaže se i u pojmovniku jasno utvrditi na što se odnosi „kritična infrastruktura“ da ne bi bilo nedoumica, jer sad nije jasno. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam kritične infrastrukture definiran je posebnim zakonom te se u tom smislu koristi u ovom Prijedlogu Zakona sukladno članku 19. stavku 2. |
| 390 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | OIEH predlaže dopunu članka 37. novim stavkom 7. koji glasi: „Upravno tijelo, odnosno nadležno upravno tijelo izdaje lokacijsku informaciju na zahtjev zainteresirane stranke, u svrhu provedbe postupaka iz područja zaštite okoliša.“ Obrazloženje: Lokacijskom informacijom bi se zadovoljili uvjeti utvrđivanja namjene prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu te bi bila omogućena provedba PUO postupka, dok bi se usklađenost zahvata naknadno utvrđivala kroz postupak izdavanja lokacijske dozvole i to temeljem odredbi članka 148., stavka 1. i stavka 2., članka 158., stavka 2., članka 160., stavka 2., te članka 164. Zakona o prostornom uređenju, sukladno nacrtu iz ovog e-savjetovanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmet ovog Zakona nije uređivanje postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode. |
| 391 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 392 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | stavak 5.– Izvesti sve „dijelove odredbi za provedbu zahvata na zemljištu naznačenom u zahtjevu iz važećih prostornih planova svih razina“ kao lokacijsku informaciju je iznimno zahtjevan zadatak, nije realno i dodatno će opteretiti ionako preopterećene upravne odjele za prostorno uređenje. Za područja na kojima prostorni plan nije u ePlanovima trebalo bi propisati sadržaj lokacijske informacije kao što je bilo propisano i do sada. Uzeti u obzir i da će još neko vrijeme biti situacija gdje će po razinama biti ovih i onih prostornih planova (npr. PPUG će možda biti u ePlanovima, ali UPU na snazi još ne – što onda?) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Smatramo da je propisani sadržaj lokacijske informacije izvediv i svrhovit. |
| 393 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | stavci 2. i 4.– „prostorni plan nove generacije“ i „plan nove generacije“ – kolokvijalni nazivi, nije nigdje propisano što je to. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 394 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | Propisani postupak izdavanja akta lokacijske informacije bi u praksi bio složeniji od postupka izdavanja lokacijske dozvole, a što bi iziskivalo duže vrijeme izrade i izdavanja same lokacijske informacije. Naime, sukladno ovim izmjenama potrebno je prikupiti podatke iz prostornih planova svih razina što je neosporno dugotrajan proces obzirom na tešku čitljivost planova i njihovu međusobnu neusklađenost. Predlaže se stoga ukidanje akta lokacijske informacije, a podredno da sadržaj lokacijske informacije ostane nepromijenjen s obzirom na postojeći, a sve do potpune transformacije ePlanova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Smatramo da je lokacijska informacija je korisna strankama i struci te se propisani sadržaj zadržava. |
| 395 | ADELA LEKO | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | 3. u stavku 3. članka 37. predlaže se dodati riječi „međusobno povezanih“ te bi stavak 3. glasio: (3) U zahtjevu za izdavanje lokacijske informacije iz stavka 2. ovoga članka, navodi se ime, prezime i adresa, odnosno tvrtka i sjedište podnositelja zahtjeva te katastarska oznaka najviše pet međusobno povezanih katastarskih čestica za koja se traži izdavanje informacije. Obrazloženje: za 5 katstarskih čestica koje se nalaze na različitim dijelovima grada ili općine (i tada su u pravilu u različitim namjenama i uvjetima građenja) je nemoguće izdati jednu lokacijsku informaciju koja može biti jasna (osobito kada se po stavku 5. navode i odredbe) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U praksi podnositelj uvijek može podnijeti više zahtjeva, a pitanje hoće li se raditi o jednom ili više postupaka predstavlja formalnost koja ne utječe na jasnoću niti na pravnu valjanost izdane lokacijske informacije. |
| 396 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | Predloženi tekst dopune • U stavku 5. na kraju dodati rečenicu: „Lokacijska informacija sadrži i sažetak važećih prometnih uvjeta, uključujući prikaz statusa pristupa javnom prijevozu i aktivnoj mobilnosti te obvezujućih uvjeta iz važećih planova mobilnosti.“ Obrazloženje Lokacijska informacija je informativna, no kupci i projektanti dobivaju jasnu sliku prometnih obveza i ograničenja prije ulaganja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Lokacijska informacija u smislu Zakona o prostornom uređenju obuhvaća podatke o važećim prostornim planovima i uvjetima građenja na određenoj čestici. Prometni podaci, status javnog prijevoza, aktivna mobilnost i uvjeti iz planova mobilnosti ne predstavljaju predmet prostornog uređenja u okviru lokacijske informacije, već se obrađuju u okviru posebnih prometnih dokumenata i sektorskih planova. |
| 397 | MIRJANA KRSNIK | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 37. | Ukinuti lokacijsku informaciju, nije postigla svoju svrhu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da lokacijska informacija predstavlja koristan element za sudionike razvoja projekta. |
| 398 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 38. | Što kada nema dostupnih podataka? Predlažem dopunu u smislu da stručni izrađivači prostornih planova nisu u obvezi, kao što je danas praksa, dostavljati podatke o nekretninama u vlasništvu RH. Konkretno, u zahtjevima ne samo da se traži popis čestica u vlasništvu RH (kojim ne raspolaže niti RH, a kamoli stručni izrađivač), već se traži i dostava grafičkog prikaza izmjena u odnosu na važeći plan (u smislu površina i namjene), kao i tablični prikaz za ona građevinska područja na kojima se planira prenamjena zemljišta i to na način da se prikažu sve eventualne izmjene uvjeta gradnje - kis, kig, tlocrtna površina, katnost i visine građevina - PRIJE I NAKON planirane promjene u predmetnom planu. Taj zahtjev bit će moguće ispuniti tek kada bude dostupna baza podataka o zemljištu u vlasništvu RH. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba se odnosi na dostavu raspoloživih podataka te ne propisuje obvezu pribavljanja novih evidencija od strane izrađivača. |
| 399 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 38. | Prijedlog: (1) Ministarstvo, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, pravne osobe s javnim ovlastima i osobe koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja imaju za potrebe obavljanja poslova prema ovom Zakonu pravo uvida i pribavljanja podataka iz baza podataka i uspostavljenih servisa katastra i zemljišnih knjiga i druge podatke javnopravnih tijela kada obavljaju poslove iz zakonom određene nadležnosti bez naknade te su oslobođeni upravnih pristojbi s tim u vezi. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 400 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Izvješće o stanju u prostoru | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se dodati odredbe kojima se osigurava sudjelovanje javnosti u donošenju izviješća o stanju u prostoru na način da se nacrt teksta izviješća uputi na javnu raspravu u trajanju od 30 dana u kojoj javnost ima priliku dostaviti svoja mišljenja, primjedbe i sugestije na nacrt teksta izviješća. Naime, s obzirom da je izviješće o stanju u prostoru stručna podloga za donošenje prostornih planova kao podzakonskih dokumenata (pravna priroda plana je određena ovim prijedlogom zakona), ukazuje se kako će navedeni dokumenti sadržavati informacije o stanju u okolišu nekog prostora te kao takvi predstavljaju dokument koji se odnosi na okoliš, a za koji nije propisana obveza provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš, međutim propisano je osiguranje sudjelovanja javnosti odredbama Zakona o zaštiti okoliša. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sudjelovanje javnosti osigurano je kroz postupke donošenja prostornih planova prema važećim propisima. |
| 401 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 39. | stavak 4. – Umjesto „zavoda, na svim razinama može izrađivati ovlaštena osoba, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisanih“ treba stajati: „Zavoda ili zavoda za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, na svim razinama izrađuje ovlaštena osoba, koja ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da nije potrebno precizirati jer se radi o zavodu koji je nadležan u konkretnom slučaju. |
| 402 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 39. | stavak 2. – Umjesto „izrađuje“ treba stajati „koordinira izradu“ ili „vodi izradu“ ili „Nositelj izrade izvješća o stanju u prostoru ….. (uskladiti i stavak 3.). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da nema zabune da se ovdje radi o nositelju izrade. |
| 403 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 39. | stavak 1. – Umjesto „razdoblje od četiri godine“ preporuča se izmijeniti „razdoblje od protekle četiri godine, a zaključno s prijestupnom godinom“. Obrazloženje: 1. nekoliko je gradova i općina koji su izvješće izrađivali za buduće četverogodišnje razdoblje, 2. izvješća treba usustaviti da ga svi izrađuju za isto izvještajno razdoblje – jer onda su međusobno usporediva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni rok se mijenja na način da odredba glasi: „(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje ne duže od šest godina.“ |
| 404 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 39. | U stavku 1., se navodi razdoblje od četiri godine. Predlažemo da se ostavi mogućnost za veće razdoblje jer pojedine jedinice lokalne samouprave nemaju takvu dinamiku razvoja i promjene da bi četverogodišnje izvješće bilo potrebno. U stavku 2. i stavku 4. potrebno je jasnije definirati tko izrađuje izvješće. Naime, njega može izraditi stručno upravno tijelo JLS-a ili njegovu izradu može povjeriti Zavodu ili stručnom izrađivaču te predlažemo da se na taj način i pojasni. U stavku 3. nisu propisane nikakve sankcije niti vremenski rok za javnopravna tijela ukoliko ne dostave svoje zahtjeve te smatramo da bi isto trebalo propisati radi ekspeditivnosti postupka izrade i donošenje Izvješća. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni rok se mijenja na način da odredba glasi: „(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvješće o stanju u prostoru za razdoblje ne duže od šest godina.“, dok su nadležnosti i postupci javnopravnih tijela uređeni ovim poglavljem i podzakonskim aktima. |
| 405 | PETAR MATKOVIĆ | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 39. | Stavkom 1. - predstavnička tijela svih razina RAZMATRAJU izvješće o stanju prostoru. Iz prakse je vidljivo da velika većina predstavnička tijela svih razina, DONOSE ili PRIHVAĆAJU Izvješće o stanju u prostoru. Predstavnička tijela u svojim statutima i poslovnicima (koji su doneseni temeljem posebnih zakona) mogu donijeti samo Odluku ili Zaključak o donošenju ili prihvaćanju određenog akta. Stoga, u stavku 1. iza riječi" "razmatraju" treba dodati riječi "i donose" (ili iza riječči: razmatraju" treba dodati riječi "i prihvaćaju"). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Uloga predstavničkog tijela propisana je kao razmatranje izvješća, smatramo da dodatno normiranje nije potrebno. |
| 406 | UDRUGA BIOM | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 40. | Predlažemo nadopunu točke 1. Članka 40. na sljedeći način: (1) Izvješće o stanju u prostoru sadrži polazišta, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, ocjenu stanja okoliša i prirode, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utječu na prostor te prijedloge za unaprjeđenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za iduće razdoblje, te je predmet javnog savjetovanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmet ovog Zakona nije uređivanje postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode te smatramo kako je odredba dostatna za ispunjavanje njenog cilja i svrhe. |
| 407 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 40. | stavak 4. – Prijedlog za pravilnik: Razraditi pravilnik na način da se u okviru izrade izvješća o stanju u prostoru sustavno kao digitalna baza podataka prikupljaju podaci o postojećem stanju (možda i izvješće o stanju u prostoru voditi u ISPU-u). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Oblici digitalnih baza i vođenje izvješća u ISPU-u uređuju se podzakonskim aktima, ne Zakonom. |
| 408 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 40. | stavak 1. – Umjesto „iduće razdoblje“ – treba utvrditi točno plansko razdoblje, a u odnosu na državnu, županijsku te lokalnu razinu izvješća. „Iduće razdoblje“ nije jasno određeno. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je jasno da se radi o razdoblju od četiri godine. |
| 409 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 41. | Mora se obvezati primjena preporuka mjera i aktivnosti za unaprjeđenje prostornog razvoja utvrđenih izvješćem o stanju u prostoru te u tom smislu treba dopuniti zakonske odredbe. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Preporuke nemaju karakter obvezujuće odredbe pa smatramo da je odredba dostatna za ispunjavanje njenog cilja i svrhe. |
| 410 | MIROSLAV ŠTIMAC | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 41. | • Izvješće o stanju u prostoru nema svrhe ako se iz njega ne crpe podaci za uređenje građevinskog područja. Izvješće o stanju u prostoru je osnova za izradu Programa mjera kao dio procesa uređenja prostora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 411 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 41. | stavak 2. – Nije jasno zašto se dostavlja u elektroničnom obliku, odnosno zašto i izvješća nisu u ISPU-u, s cjelovitom digitalnom bazom podataka postojećeg stanja (vidi prijedlog uz čl. 40. st. 4.). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Dostava u elektroničkom obliku propisana je radi standardizacije i ne podrazumijeva samo pohranu u ISPU. |
| 412 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 41. | stavak 1. – „jedinica lokalne i područne“ zamijeniti sa „jedinice lokalne, odnosno područne“. stavak 2. – „lokalne i područne“ zamijeniti sa „lokalne, odnosno područne“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je izričaj jasan. |
| 413 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 41. | Potrebno je staviti obvezu Jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave da se Zaključak o razmatranju Izvješća o stanju u prostoru i samo Izvješće dostavi obavezno i nadležnom Zavodu za prostorno uređenje županije odnosno Zavodu za prostorno uređenje Grada Zagreba. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je objava izvješća dovoljna. |
| 414 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Predlažemo jasno definirati stručne podloge kao neovisne poslove (ugovaraju se kao zaseban ugovor) u odnosu na posao izrade prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da isto nije predmet ovoga Prijedloga Zakona. |
| 415 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Dodati: (4) Krajobrazna osnova je stručna podloga, kojom se prvenstveno provodi identifikacija i procjena karaktera krajobraza nekog područja (nacionalnog teritorija, krajobraznih jedinica, administrativnog područja, zaštićenog područja ili lokaliteta), temeljem čega je uspostavljeno cjelovito znanje o krajobrazu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Krajobrazna osnova sadržajno je obuhvaćena kategorijom stručnih podloga iz stavka 1. |
| 416 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 417 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | stavak 1. – Nepotrebno se ponavlja pojmovnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 418 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | dodati t 4: (4) Krajobrazna osnova je stručna podloga, kojom se prvenstveno provodi identifikacija i procjena karaktera krajobraza nekog područja (nacionalnog teritorija, krajobraznih jedinica, administrativnog područja, zaštićenog područja ili lokaliteta), temeljem čega je uspostavljeno cjelovito znanje o krajobrazu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Krajobrazna osnova sadržajno je obuhvaćena stručnim podlogama iz stavka 1. |
| 419 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Potrebno je dodati krajobraznu osnovu kao stručnu podlogu iz područja krajobrazne arhitekture, radi osiguranja ostvarivanja ciljeva iz članka 7. ovog Zakona koji se odnose na očuvanje prostora, krajobraza i prirode. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Krajobrazna osnova sadržajno je obuhvaćena stručnim podlogama iz stavka 1. |
| 420 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Dodati i krajobraznu osnovu kao stručnu podlogu iz područja krajobrazne arhitekture kako bi se osiguralo ostvarivanje definiranih ciljeva u članku 7. ovog Zakona: "10. planiranje, upravljanje i zaštita nacionalnih krajobraza kao integralnog prostornog koncepta 16. (…) razvijanjem zelene infrastrukture uz poštivanje prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog naslijeđa (…)" | Nije prihvaćen | Nije prihvaćeno. Ciljevi iz članka 7. ostvaruju se kroz postojeći okvir stručnih podloga te zasebno propisivanje krajobrazne osnove nije potrebno. |
| 421 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Pozdravljam uvođenje stručnih podloga koje su neophodne za kvalitetno planiranje. Međutim, osim navođenja potrebe njihove izrade, Zakonom je potrebno odrediti i na koji se način one financiraju. Predlažem dopuniti da financiranje izrade stručnih podloga snosi nositelj izrade prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da isto nije predmet ovoga Prijedloga Zakona. |
| 422 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Krajobraznu osnovu RH izrađuje Ministarstvo, a uključuje Metodološki vodič za izradu krajobraznih osnova na svim razinama i krajobrazni atlas. Izrada Krajobraznih osnova svih razina izrađuje se sukladno Metodološkom vodiču. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 423 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Prijedlog - dodati: (4) Krajobrazna osnova je stručna podloga, kojom se prvenstveno provodi identifikacija i procjena karaktera krajobraza nekog područja (nacionalnog teritorija, krajobraznih jedinica, administrativnog područja, zaštićenog područja ili lokaliteta), temeljem čega je uspostavljeno cjelovito znanje o krajobrazu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Krajobrazna osnova sadržajno je obuhvaćena stručnim podlogama iz stavka 1. |
| 424 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 3. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU I PODRUČJU PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 42. | Predloženi tekst dopune • U stavku 1. iza „prometne“ dodati: „prometno-sigurnosne“ Obrazloženje: Uvrštavanjem pojma „prometno-sigurnosne“ u stručne podloge dodatno se naglašava važnost sigurnosti svih sudionika u prometu prilikom planiranja i izrade prometnih rješenja. Time se omogućuje cjelovitiji pristup analizi prometnih sustava, čime se unapređuje kvaliteta prostora i smanjuje rizik od prometnih nesreća. Takva dopuna doprinosi usklađivanju s najboljim europskim praksama i nacionalnim strateškim dokumentima koji sigurnost prometa stavljaju u fokus održivog razvoja. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 425 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, 4.1. PLANIRANJE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA | uvrstiti kriterije kojima se određuje kada određeno građevinsko područje prestaje biti građevinsko područje | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost preraspodjele građevinskih područja propisana je u članku 46. ovog Zakona. |
| 426 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 43. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženi stavak 4. neće se dodati jer navedeno nije predmet ovog članka. |
| 427 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 43. | stavak 3. – Brisati odredbu. Odredba je nejasna i nesuvisla i pravo upitna. Prostornim planom više razine ne mogu se ukidati rješenja prostornog plana niže razine, već se prostorni plan niže razine s eventualno drugačijim rješenjima iz prostornog plana više razine mora s njim uskladiti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba načelno i zabranjuje prostornim planovima više razine ukidanje rješenja prostornog plana niže razine, osim u iznimnim slučajevima. |
| 428 | ADELA LEKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 43. | 4. u stavku 3. članka 43. brisati zadnje riječi „koji se ne mogu drugačije planirati“ te bi stavak 3. glasio: (3) Građevinska područja utvrđena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine na kojem su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne može se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtjeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja. Obrazloženje: izraz „koji se ne mogu drugačije planirati“ bi iziskivao potrebu dokazivanja da se infrastruktura ne može drugačije planirati, što je zasigurno teško dokazati (u pravilu se uvijek može drugačije planirati, ali uz povećanje troškova i sl.). Uz to, infrastruktura se gradi i u građevinskom području i nema potrebe za njegovim ukidanjem te je upitna i svrrha cijelog stavka 3. | Prihvaćen | Prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka promijenit će se tako da glasi: „(3) Građevinska područja utvrđena prostornim planom uređenja grada, odnosno općine na kojem su izgrađene građevine i komunalna infrastruktura ne može se ukinuti prostornim planovima više razine, osim u slučajevima kada tako zahtjeva planiranje infrastrukturnih zahvata od državnog i županijskog značaja.“ |
| 429 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 43. | Predloženi tekst dopune • Dodati stavak 4.: „U utvrđivanju građevinskih područja obvezno se izrađuje analiza prometne pristupačnosti i usklađenosti s prometnim planovima, uključujući dostupnost osnovnih usluga pješačenjem i javnim prijevozom u propisanim vremenskim pragovima.“ Obrazloženje Upravljanje širenjem naselja dobiva mjerljive prometne uvjete, što smanjuje trošak naknadne infrastrukture i potiče kompaktnost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženi stavak 4. neće se dodati jer navedeno nije predmet ovog članka. |
| 430 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 44. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženi stavak 4. neće se dodati jer navedeno nije predmet ovog članka. |
| 431 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 44. | stavci 2. i 3. – Odredbe brisati jer su suvišne, a mogu biti i značajno ograničavajuće. Planerski postupak uvijek započinje valorizacijom postojećeg stanja i važeće prostorno planske dokumentacije i to nije potrebno propisivati Zakonom. Rezultat tog postupka su nova rješenja, koja mogu, ali i ne moraju akceptirati rezultate planerskih postupaka koji su provedeni u nekom drugom vremenu. U tom smislu odredba „polazišta za određivanje građevinskih područja su građevinska područja određena važećim prostornim planovima“ mogla bi se shvatiti kao obveza zadržavanja svih prethodno utvrđenih građevinskih područja, što nije stručno opravdano, jer ograničava prostorni plan da odgovori na zahtjeve vremena u kojem se izrađuje. Propisivanje obveznog zadržavanja svega do sada planiranog (dobrog i lošeg) dovodi u pitanje potrebu za izradom prostornog plana. Ujedno, niz je recentnih studija temeljem kojih se opravdano treba moći planerski stručno ocjenjivati i potrebu korigiranja granice građevinskog područja (smanjivanjem u neizgrađenom dijelu). Npr. nova studija ranjivosti obalnog područja koja pokazuje da će pojedina područja sada planirana, a još uvijek neizgrađena, zasigurno biti ugrožena od plavljenja, nova studija o klizištima, studije nekih drugih rizika, neka novoutvrđena zaštita kulturnog krajolika temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaštita područja od utjecaja na kulturno dobro…. – i temeljem njih treba biti moguće planerski donositi odluke o nužnoj potrebi korekcije građevinskog područja, a sukladno novim suvremenim saznanjima o prostoru – to je integralno prostorno planiranje. Nažalost zanemaruje se i činjenica da ima i sadašnjih planskih rješenja koja u iskazu ne odgovaraju stvarnom stanju – cijeli niz površina, nekada i značajnih veličina (10 ha i više) utvrđena su kao izgrađena, a da u naravi nemaju ni zgrada ni prometnica ni drugih infrastruktura. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavci 2. i 3. predmetnog članka nužni su kako bi se osigurao kontinuitet prostorno-planskih rješenja. |
| 432 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 44. | Predloženi tekst dopune • U stavku 1. iza točke 7. dodati nove točke 8. do 11.: 8. prometno-funkcionalnog stanja i kapaciteta prometne mreže, uključujući razinu usluge, zagušenja i utjecaj na promet u mirovanju 9. multimodalne pristupačnosti i dostupnosti javnog prijevoza te aktivnih oblika kretanja 10. procjene učinaka na sigurnost prometa, s naglaskom na ranjive sudionike 11. usklađenosti s planovima održive urbane mobilnosti, županijskim i državnim prometnim planovima • Dodati novi stavak 4.: „Prije širenja građevinskog područja nositelj izrade obvezan je provesti prometnu analizu koja uključuje procjenu prometne potražnje, propusne moći i sigurnosnih rizika, te predvidjeti faziranje izgradnje uz obvezne mjere upravljanja mobilnošću i prioritet održivih oblika kretanja.“ Obrazloženje Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja danas nabrajaju tipologiju, demografiju, podatke ISPU i dr., ali ne traže izričito prometnu analizu ni sigurnost prometa. Dodane točke i obveza analize osiguravaju da urbanizaciju prate kapaciteti i sigurnost mreže uz prioritet održive mobilnosti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložene nove točke od 8. do 11. neće se dodavati u stavak 1. ovog članka, budući se isto već podrazumijeva u točci 5. stavka 1. ovog članka, gdje je navedeno kako se građevinska područja utvrđuju, između ostalo, na temelju „namjene površina, korištenja prostora“, a postojeći i planirani promet predstavlja namjenu odnosno korištenje prostora. Predloženi stavak 4. neće se dodati jer širenje građevinskih područja nije predmet ovog članka. |
| 433 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Opaska: trenutak kada javnost daje „zahtjeve za proširenje građevinskog područja“ ne bi trebalo više omogućavati u javnoj raspravi – to se mora dozvoliti samo prije početka izrade prostornog plana (vidjeti i danu opasku uz članak 16.) te se tijekom izrade nacrta prijedloga prostornog plana onda zahtjevi za širenjem obrađuju i, ako je moguće, usvajaju (sukladno i ocjeni o mogućnosti širenja/promjene granice građevinskih područja i cjelovitom konceptu usmjeravanja daljnjeg razvoja naselja). Sadašnja mogućnost da javnost daje zahtjeve za proširenje građevinskog područja (osim inicijativom temeljem članka 112.) je samo još u javnoj raspravi što za posljedicu ima značajno opterećenje cijelog postupka javne rasprave i uvećanu količinu zahtjeva. Zahtjevi tako nisu pravovremeni već u vrijeme javne rasprave kada je plansko rješenje već u cijelosti kreirano. U javnoj raspravi tada možda više nema ni mogućnosti objektivno razmatrati pojedini zahtjev jer odstupa od postavljene koncepcije prostornog rješenja, ili npr. prihvaćenjem zahtjeva za širenjem rezultira nažalost da granica građevinskog područja poprima nekakve prostorno neprimjerene amebne/češljaste oblike (a ne da je granica temeljena na planerskom pristupu i metodi i u skladu s odlikama prostora) i sl. Problemi se nepotrebno generiraju u javnoj raspravi, a što nerijetko povlači i potrebu ponavljanja javne rasprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije predmet navedenog članka Zakona. |
| 434 | UDRUGA BIOM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Točku 1. članka 45. potrebno je nadopuniti na način: (1) Građevinska područja određuju se radi razgraničenja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, obnovi prirode, površina mora i voda kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na s voju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 43. Zakona definirano je razgraničenje građevinskih područja od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva, površina mora i voda kao i drugih planskih kategorija koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja. |
| 435 | TIHOMIR JUKIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Postupkom prostornog/urbanističkog planiranja planira se budućnost prostora uz uključivanje zatečenog. Zato građevna područja u prostornim planovima i imaju dvije kategorije: Izgrađeni (sadašnjost) i neizgrađeni (budućnost) dio građevnog područja, a neizgrađeni dio građevnog područja se postupno prema određenoj dinamici i jasno određenim postupkom pretvara u izgrađeni koji će biti komunalno opremljen. Dakle cijelo građevinsko područje ne mora biti komunalno opremljeno u istom trenutku nego u određenom razdoblju i određenom dinamikom i mora postojati mogućnost propitivanja mijenjanja i povećanja građevnog područja uz određene kondicije kako je to bilo i do sada u Zakonu PU. Komunalna opremljenost prostora je važan faktor ali nije jedini vezan na odluku o širenju građevinskog područja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), te je u tom smislu važećim prostornim planovima već određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom. Odredbama članaka 44. do 46. propisuju se kriteriji za utvrđenje građevinskog područja, s time da kod utvrđivanja građevinskog područja u novim planovima treba poći od građevinskih područja koja su već utvrđena u važećim planovima. Postojeća, u važećim planovima utvrđena građevinska područja nije dopušteno širiti tako dugo dok god unutar građevinskog područja ima površina koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom i tek nakon izvršene višekriterijske analize stvarnog omjera izgrađenih naspram neizgrađenih površina unutar postojećih građevinskih područja, demografske i ekonomske projekcije, financijskog plana i razvojnog potencijala prostora, iz kojeg proizlazi da se prostori unutar postojećih građevinskih područja ne mogu adekvatno prenamijeniti, revitalizirati ili im se povećati gustoća korištenja kao alternativa širenju građevinskih područja. Ova višekriterijska analiza se izrađuje kao stručna podloga. Metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. U postojećim građevinskim područjima moguće je, uz očuvanje postojeće i stvaranjem nove smislene prostorne cjeline, na temelju prethodno izvršene analize razvojnog potencijala prostora, vršiti preraspodjelu postojećih građevinskih područja, ali se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na pravovaljanim aktima za provedbu zahvata u prostoru. |
| 436 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Nije jasan kriterij, obzirom na rastezljivost pojma osnovne infrastrukture i nepostojanje kriterija veličine površine o kojoj govorimo. Kao što je moguće neopravdano proglasiti da ne postoje neopremljene površine, tako je uvijek moguće osporavati zakonitost plana na temelju bilo kako male površine koja nije opremljena osnovnom infrastrukturom. Pojasniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), te je u tom smislu važećim prostornim planovima već određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom. |
| 437 | DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Zakonom se kontinuirano traži standardizacija pristupa izradi prostornih planova, ali se ne definira jedna od najbitnijih stvari, a to je na koji način ćemo tretirati širenje građevinskih područja. Odnosno, treba biti jasno definirano što je to točno višekriterijska analiza i koji su minimalni uvjeti za proširenje i prije višekriterijske analize. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbama članaka 44. do 46. propisuju se kriteriji za utvrđenje građevinskog područja, s time da kod utvrđivanja građevinskog područja u novim planovima treba poći od građevinskih područja koja su već utvrđena u važećim planovima. Postojeća, u važećim planovima utvrđena građevinska područja nije dopušteno širiti tako dugo dok god unutar građevinskog područja ima površina koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom i tek nakon izvršene višekriterijske analize stvarnog omjera izgrađenih naspram neizgrađenih površina unutar postojećih građevinskih područja, demografske i ekonomske projekcije, financijskog plana i razvojnog potencijala prostora, iz kojeg proizlazi da se prostori unutar postojećih građevinskih područja ne mogu adekvatno prenamijeniti, revitalizirati ili im se povećati gustoća korištenja kao alternativa širenju građevinskih područja. Ova višekriterijska analiza se izrađuje kao stručna podloga. Metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. U postojećim građevinskim područjima moguće je, uz očuvanje postojeće i stvaranjem nove smislene prostorne cjeline, na temelju prethodno izvršene analize razvojnog potencijala prostora, vršiti preraspodjelu postojećih građevinskih područja, ali se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine niti ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na pravovaljanim aktima za provedbu zahvata u prostoru. |
| 438 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Predlažemo jasno definirati višekriterijsku analizu iz stavka 3 kao neovisan posao (ugovara se kao zaseban ugovor) u odnosu na posao izrade prostornog plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Višekriterijska analiza se izrađuje kao stručna podloga, a metodologija izrade višekriterijske analize propisat će se pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 439 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Nadopuniti stavak 2.: (2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize građevinskih područja, a metodologija za izradu višekriterijske analize građevinskih područja odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sve je već propisano navedenim člankom 45. Zakona. |
| 440 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Opremljenost osnovnom infrastrukturom, koja se veže na mogućnost pristupa pravom služnosti i rješenje otpadnih voda putem sabirnih jama, nije dovoljna da bi se konstatiralo da je građevinsko područje moguće proširiti. Prostornim planom trebaju se definirati područja koja su infrastrukturno opremljena, a jedan od glavnih uvjeta trebao bi biti pristup na javnu prometnu površinu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost osnovnom infrastrukturom jest preduvjet da bi se uopće moglo razmatrati širenje građevinskog područja, a samo širenje građevinskih područja uvjetuje se višekriterijskom analizom propisanom u stavcima 2. i 3. predmetnog članka. |
| 441 | JELENA BOROTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | U definiciji osnovne infrastrukture izostavlja vodoopskrbu i elektroopskrbu, a mogućnost proširenja građevinskog područje se vezuje uz postojanje osnovne infrastrukture. Dakle svaka mogućnost ostvarivanja prava služnosti preko bujičnog toga neplanski pretvorenog u nerazvrstanu prometnicu u kombinaciji sa sabirnom jamom znači postojanje osnovne infrastrukture i otvara mogućnost proširenja građevinskog područja. Proširenje građevinskog područja je apsolutno nužno vezati uz gustoću stanovništva te moguće druge parametre. U situaciji u kojoj se u stotinama tisuća broje prazni stanovi, a studija „Model projiciranja mogućnosti broja novoizgrađenih stambenih jedinica na razini JLS RH“ (Urbanex d.o.o., 2024.) koju je naručilo baš Ministarstvo zaključuje sljedeće „u većini građevinskih područja definiranih aktualnim prostornim planovima postoje dovoljni prostorni kapaciteti za širenje naselja.“ Drugim riječima, postojeća građevinska područja su dovoljno velika i konačno je potrebno uskladiti ovu poglavlje s prvim i najvažnijim ciljem prostornog uređenja koji glasi: „1. zaštita i očuvanje prostora kao ograničenog prirodnog dobra od nacionalnog interesa uz ravnomjeran prostorni razvoj usklađen s gospodarskim, društvenim i okolišnim polazištima“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost osnovnom infrastrukturom jest preduvjet da bi se uopće moglo razmatrati širenje građevinskog područja, a samo širenje građevinskih područja uvjetuje se višekriterijskom analizom propisanom u stavcima 2. i 3. predmetnog članka. |
| 442 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | stavak 3. – Umjesto: „izrađuje se kao stručna podloga“ – „izrađuje ovlašteni arhitekt urbanist kao stručnu podlogu“. Nije osnovano da se analiza prepusti administraciji ili nestručnim osobama koji nemaju stručna planerska znanja. Građevinska područja moraju konačno biti rezultat planerskog rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Metodologija izrade višekriterijske analize propisat će se pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 443 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | stavak 1. – Ne propisivati širenje građevinskih područja, omogućiti i njihovo smanjenje ili ukidanje (npr. ukidanje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja kada su se pokazala neprovedivima). Stoga izraz: „Širenje građevinskih područja“ promijeniti u: „Promjena veličine i oblika građevinskih područja“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Preraspodjela građevinskih područja, što podrazumijeva promjenu veličine i oblika građevinskih područja, propisana je člankom 46. ovog Zakona. |
| 444 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Sada je utvrđeno da se osnovnom infrastrukturom smatra i pravo služnosti, pa je pitanje kako se ocjenjuje npr. da površina „nije opremljena“ pravom služnosti? Stoga značenje pojma „osnovna infrastruktura“ treba obvezno prilagoditi kako je predloženo u primjedbi na pojmovnik, pojam „osnovna infrastruktura“. U ovoj odredbi izraz: „opremljene osnovnom infrastrukturom“ zamijeniti sa: „infrastrukturno opremljene sukladno propisanom prostornim planom“. Potrebno je u toj „kriterijskoj analizi“ utvrditi i uvjete kada je obvezno smanjiti, građevinska područja, pa čak i ukinuti, a ne samo širiti. Nije jasno zašto se zazire od obveze sustavnog preispitivanja svih do sada utvrđenih građevinskih područja temeljem kojih se treba građevinska područja nekada opravdano i smanjiti – ovim prijedlogom zakona se svim načinima to ograničava, odnosno dopušta se ukidanje, ali samo ako se ukinuto negdje drugdje planira (što se naziva „preraspodjelom“). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), te je u tom smislu važećim prostornim planovima već određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom. Metodologija izrade višekriterijske analize propisat će se pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. Preraspodjela građevinskih područja, što podrazumijeva promjenu veličine i oblika građevinskih područja kao i njihovo eventualno ukidanje, propisana je člankom 46. ovog Zakona. |
| 445 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | (2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize građevinskih područja, a metodologija za izradu višekriterijske analize građevinskih područja odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Višekriterijska analiza navedena u stavku 2. nije analiza samo građevinskih područja, već mogućnosti za njihovo širenje temeljem različitih kriterija. |
| 446 | TANJA MARTINEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 1. S obzirom na definiciju osnovne infrastrukture prema članku 19. Zakona upitno je kako će se dokazivati da je zadovoljen osnovni kriterij temeljem kojeg bi se moglo širiti građevinsko područje odnosno opremljenost ili ne opremljenost površina unutar građevinskih područja osnovnom infrastrukturom (građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama može biti i septička jama). Ujedno se predlaže pojam osnovne infrastrukture nešto drugačije definirati, jer nije logično da je građevina za odvodnju otpadnih voda osnovna infrastruktura, a građevina vodoopskrbe nije. Uvjete za mogućnost proširenja građevinskog područja, osobito proširenja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja ili formiranje takvog područja kao nove cjeline izvan naselja, trebalo bi selektirati ovisno o planiranim vrstama namjena, na način da potrebe za jednom vrstom namjene za kojom postoji realna potreba ne ovise o izgrađenosti drugih vrsta namjena. stavak 4. Predlaže se brisati riječ „urbanističkog“ ili dodati i riječ „prostornog“ s obzirom na definiciju pojmova „urbanističkog planiranja“ i „prostornog planiranja“ prema članku 19. stavku 1. točkama aaa. i kkk., te definiciju pojma „urbanog područja“ prema Pravilniku o prostornim planovima. Urbanističko planiranje obuhvaća samo urbana i gradska područja i područja posebnih namjena, dok se građevinska područja planiraju i u područjima koja nisu urbana (ruralna područja). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23), te je u tom smislu važećim prostornim planovima već određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom. U stavku 4. dodat će se riječi „prostornog i“ ispred riječi „urbanističkog planiranja“. |
| 447 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | 1. u stavku 1. osnovnu infrastrukturu zamijeniti pojmom javne infrastrukture (komunalna infrastruktura i javne prometne površine) 2. u višekriterijsku analizu uvrstiti obezu sagledavanja odnosa broja stalno nastanjenih i provremeno nastanjenih stanova | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23). Metodologija izrade višekriterijske analize propisat će se pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona, a demografska analiza, uključujući i stalno i povremeno stanovništvo na području određenog naselja, svakako će biti jedan od kriterija. |
| 448 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Stavak 1. Opremljenost infrastrukture nije dobar pokazatelj izgrađenosti te smo mišljenja da je potrebno je odrediti postotak izgrađenosti kada je dozvoljeno širenje. Što ako postoje zapreke (zakonske, vlasničke i slično) da se prostor opremi infrastrukturom, a imamo opravdani interes za gradnju na nekom drugom području koje do sada nije bilo građevinsko područje? Što ako se radi o različitim namjenama, npr. postoji neizgrađeno građevinsko područje stambene namjene koje još nije infrastrukturno opremljeno, a u istom trenutku postoji mogućnost širenja poslovne ili proizvodne namjene na nekom drugom prostoru? Zar se trebamo bezuvjetno odreći nekog građevinskog područja da bi omogućili gradnju na nekom drugom prostoru? Predlažemo propisati barem neke iznimke kojima bi se moglo dokazati da je prostor u postupku opremanja infrastrukturom ili da postoje trenutne zapreke za to (doneseni UPU, dokaz da se vodi sudski spor, geodetske snimke, idejni projekti, program građenja komunalne infrastrukture JLS-a i slično). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost osnovnim infrastrukturom nije uzeta kao pokazatelj izgrađenosti, već kao preduvjet za širenje građevinskih područja. Isto je bio i temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23). Širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju višekriterijske analize, čija će se metodologija propisat pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona, a jedan od kriterija svakako će biti i postotak izgrađenosti. Ako postoje realne zapreke da se neki prostor opremi infrastrukturom, a ima se opravdani interes za gradnju na nekom drugom području koje do sada nije bilo građevinsko područje, tada se može načiniti preraspodjela građevinskih područja sukladno članku 46. ovog Zakona. |
| 449 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Kako je već navedeno u komentaru na Pojmovnik, definicije prometne površine i osnovne infrastrukture se vezuje na mogućnost širenja građevinskog područja što otvara mogućnost interpretacije da svaka mogućnost ostvarivanja prava služnosti ujedno znači i postojanje osnovne infrastrukture odnosno postojanje uređenog, infrastrukturno opremljenog GP i mogućnost širenja istog. Navedeno predstavlja pogoršanje dosadašnjih proizvoljnih kriterija izraženih u %. Mogućnost širenja GP je potrebno vezati uz gustoću stanovništva uz moguće ostale parametre. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost osnovnom infrastrukturom jest preduvjet da bi se uopće moglo razmatrati širenje građevinskog područja, a samo širenje građevinskih područja uvjetuje se višekriterijskom analizom propisanom u stavcima 2. i 3. predmetnog članka. Metodologija izrade višekriterijske analize propisat će se pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona, a demografska analiza, uključujući i gustoću stanovništva na području određenog naselja, svakako će biti jedan od kriterija. |
| 450 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Prijedlog: (2) Ako je uvjet iz stavka 1. ovoga članka ispunjen, širenju građevinskih područja može se pristupiti na temelju prethodno izvršene višekriterijske analize građevinskih područja, a metodologija za izradu višekriterijske analize građevinskih područja odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Višekriterijska analiza navedena u stavku 2. nije analiza samo građevinskih područja, već mogućnosti za njihovo širenje, temeljem različitih kriterija. |
| 451 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | pOJAM VIŠEKRITERIJSKA ANALIZA NIJE NIGDJE POJAŠNJEN PA MOŽE DOĆI DO RAZLIČITIH TUMAĆENJA OVOG POJMA I OBVEZE PRIJE MOGUĆEG ŠIRENJA GRAĐ. PODRUČJA. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 45., stavkom 2. propisano je da će se metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 452 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Stavak 1. ("širenje građ. područja") nije dobro prvenstveno vezati uz opremljenost osnovnom infrastrukturom. Ako je jedan od osnovnih uvjeta za širenje GP osnovna infrastruktura -onda je taj kriterij lako ispuniti. Osnovnu infrastrukturu (po pojmovniku iz članka 19. točka 35.) predstavlja građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom (što može biti i sabirna jama) i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice (što može biti i preko prava služnosti ili privatne prometnice(!?)). Bit će iznimno teško odrediti jesu li (i koje su) površine opremljene osnovnom infrastrukturom, što opet može dovesti do nekontroliranog širenja građevinskog područja. Nadalje u PPUO/G, na žalost, ne postoji više "neizgrađenog-neuređenog" građevinskog zemljište - već postoje samo izgrađeno gp i neizgrađeno-uređeno gp, što po važećem zakonu podrazumijeva da je opremljeno osnovnom infrastrukturom. Kako su polazišta za određivanje gp ona gp određena važećim PPUO/G (čl. 44. st.2 Prijedloga Zakona), samim tim ispunjeni su uvjeti iz stavka 1. i može se "odmah" primijeniti stavak 2. ovog članka. U obalnim/morskim JLS-ovima gdje je ogroman pritisak na širenje građevinskog područja, ova odredba iz stavka 1. dolazi kao "naručena" te će kroz višekriterijalnu analizu (tko će je raditi, tko će je vrednovati (!?)) biti lako dokazati potrebu za širenjem GP. Među primarnim kriterijima za širenje GP trebala bi biti postojeća/planirana gustoća stanovanja (Gstn) (neto) i/ili postojeća/planirana gustoća stanovništva (Gst) (bruto) i postojeća/planirana gustoća izgrađenosti (Gizgr). S tim u vezi nepotrebno je brisati odredbe iz članka 43. i članka 47. iz važećeg ZPU-a (s mogućom korekcijom % izvan prostora ograničenja), jer su te zakonske odredbe štitile prostor od nekontroliranog širenja građ. područja (i pokazale su se dobrima). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23). Drugim riječima, važećim prostornim planovima već je određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom, te dokle god na tim dijelovima građevinskih područja neće u naravi biti izgrađena osnovna infrastruktura, novim prostornim planovima ili novim izmjenama i dopunama prostornih planova neće se moći širiti ta građevinska područja. Samo širenje građevinskih područja uvjetovano je višekriterijskom analizom, propisanom u člankom 45., stavku 2. ovog Zakona, koja se izrađuje kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune. Metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona, a demografska analiza, uključujući i gustoću stanovništva na području određenog naselja, svakako će biti jedan od kriterija. |
| 453 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Pojam osnovna infrastruktura prema članku 19, točka 35. ovog Prijedloga Zakona o prostornom uređenju podrazumijeva rješenje odvodnje prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom (što može biti sabirna jama) i pristup do javne prometne površine (što se može osigurati parcelacijom katastarske čestice ili pravom služnosti). Kako će stručni izrađivač utvrđivati i dokazati da je uvjet iz članka 45, stavak (1) ispunjen te da je mogao širiti građevinsko područje? Također, što znači višekriterijska analiza? Kako će se izrađivati prostorni planovi čija će izrada započeti temeljem Odluke o izradi donešene na temelju ovog Zakona, a do donošenja Pravilnika iz članka 45, stavak (2)? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23). Drugim riječima, važećim prostornim planovima već je određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom, te dokle god na tim dijelovima građevinskih područja neće u naravi biti izgrađena osnovna infrastruktura, novim prostornim planovima ili novim izmjenama i dopunama prostornih planova neće se moći širiti ta građevinska područja. Višekriterijska analiza, propisana u članku 45., stavku 2. ovog Zakona, izrađuje se kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine i Prostorni plan Grada Zagreba, to jest njihove izmjene i dopune, kojima se planira širiti građevinsko područje. Metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 454 | ADELA LEKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | 5. Člankom 45. je predloženo da stavak 1. glasi: (1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god unutar njih postoje površine koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom. Kako osnovnu infrastrukturu (po pojmovniku iz članka 19. točka ii.) predstavlja građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom (što može biti i sabirna jama) i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice (što može biti i preko prava služnosti ili privatne prometnice), bit će iznimno teško odrediti da li su (i koje su) površine opremljene osnovnom infrastrukturom, što opet može dovesti do nekontroliranog širenja građevinskog područja ili s druge strane do onemogućavanja njegovog širenja (ako je odvodnja otpadnih voda putem sabirnih jama, izrađivač prostornog plana može zaključiti da se sve parcele mogu spojiti preko prava služnosti ili preko privatne prometne površine te predložiti širenje građevinskog područja, a može zaključiti i da se preko prava služnosti i privatnih prometnica neće moći spojiti na javne prometne površine i ne predložiti širenje građevinskog područja). Iz navedenog bi trebalo jasnije odrediti mogućnost širenja građevinskog područja, odnosno makar za ubuduće onemogućiti širenje dok na tom dijelu nema izgrađene osnovne infrastrukture. S tim u vezi, stavak 1. bi mogao glasiti: (1) Postojeća građevinska područja, utvrđena važećim prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, ne mogu se širiti dok god na području na koje bi se širilo građevinsko područje nisu izdani akti za gradnju osnovne infrastrukture. Na ovaj način bi makar nova područja bila opremljena osnovnom infrastrukturom, a vlasnici nekretnina bi imali interes sudjelovati u izgradnji osnovne infrastrukture jer bi njena izgradnja bila uvjetom za širenje građevinskog područja. Alternativa predloženoj izmjeni je da se u članku 205. propišu sankcije JLS-ima ako ne postupke u roku iz stavka 1. tog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom, pod kojom se podrazumijevala građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, bio je temelj za određivanje uređenih i neuređenih dijelova građevinskih područja u prostornim planovima temeljem važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23). Drugim riječima, važećim prostornim planovima već je određeno koji dijelovi građevinskih područja još nisu opremljeni osnovnom infrastrukturom, te dokle god na tim dijelovima građevinskih područja neće u naravi biti izgrađena osnovna infrastruktura, novim prostornim planovima ili novim izmjenama i dopunama prostornih planova neće se moći širiti ta građevinska područja. Predložena izmjena stavka 1. predmetnog članka neprovediva je, jer to bi značilo da se prvo izdaju akti za gradnju osnovne infrastrukture (na temelju čega?), a tek onda se to područje u prostornom planu određuje kao novo građevinsko područje. Smisao stavka 1. ovog članka upravo je obrnuto: da se u prostornim planovima ne mogu planirati nova građevinska područja, dokle unutar postojećih građevinskih područja postoje površine za koje nije izgrađena osnovna infrastruktura. |
| 455 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Predloženi tekst dopune • Dodati stavak 5.: „Širenju građevinskog područja može se pristupiti tek nakon što se dokaže da su predviđene mjere iz plana održive urbane mobilnosti (SUMP) provedene ili su financirane i da prometna mreža postiže zahtijevane razine usluge bez prekomjernog opterećenja ključnih koridora.“ Obrazloženje Članak 45. već uvjetuje širenje infrastrukturnom opremljenošću. Dopuna umeće red prvenstva: najprije optimalno korištenje postojeće mreže i mjera upravljanja potražnjom, tek potom širenje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženi stavak 5. neće se dodati u tekst predmetnog članka. Kapaciteti prometne mreže i održivost urbane mobilnosti uzet će se u razmatranje prilikom razrade metodologije za višekriterijsku analizu za širenje građevinskih područja, koja će se odrediti kroz pravilnik naveden u članku 79. stavku 3. ovog Zakona. |
| 456 | DARKO PODRAVEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Širenjem građevinskih područja ne smije se izazvati fragmentacija staništa ili slobodna komunikacija između pojedinih staništa koja je potrebna za nesmetanu dnevnu i sezonsku migraciju divljači i ostalih divljih životinja koja obitavaju na širem području, bez obzira nalaze li se staništa tih životinja unutar zaštićenih područja prirode, Natura 2000 područja ili lovišta, te bez obzira koriste li za migracije kretanje kopnom, vodom ili zrakom. Na taj način se ograničava rizik od šteta koje te životinje mogu izazvati u prometu, na poljoprivrednim kulturama, u opskrbi električnom energijom, te opasnost za život i zdravlje samih građana. Izostanak takve brige i porast broja slučajeva nastanka šteta uzrokovanih od strane divljači posljednjih godina vidljivi su na području Baranje i Istre, ali i drugdje. Korištenja članka 80. predviđenog prijedlogom ovog zakona, a koji se primjenjuje samo na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske je ograničavajući faktor s negativnim utjecajem na kvalitetu života jednog dijela stanovništva, što znači da bi posljedice bile diskriminirajuće ako novi zakon ne bi obuhvatio ovdje predložene mjere na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Širenje građevinskih područja planira se prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, odnosno njihovim izmjenama i dopunama, za koje je u tom slučaju obvezno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš, temeljem članka 113. ovog Zakona. U postupku pojedine strateške procjene, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, utvrdit će se gdje se građevinska područja mogu ili ne širiti na području pojedinog grada, odnosno općine. |
| 457 | DARKO PODRAVEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | Ukoliko se građevinsko područje širi na šumsko područje ili područje drugih vrsta staništa značajnih za apsorpciju ugljičnog dioksida iz atmosfere ili za ublažavanje rizika veznih uz poplave (na primjer travnjaci, vlažna staništa, močvare), prostornim planiranjem potrebno je predvidjeti prethodnu ili istovremnu restauraciju takvih staništa istih karakteristika i istih funkcija javne namjene, prenamjenom najbližih građevinskih ili poljoprivrednih površina koje su u državnom vlasništvu, a po potrebi i uz prethodni otkup privatnog zemljišta u državno vlasništvo ili po potrebi uz prethodnu razmjenu privatnog i državnog zemljišta. Korištenja članka 80. predviđenog prijedlogom ovog zakona, a koji se primjenjuje samo na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske je ograničavajući faktor s negativnim utjecajem na kvalitetu života jednog dijela stanovništva, što znači da bi posljedice bile diskriminirajuće ako novi zakon ne bi obuhvatio ovdje predložene mjere na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Širenje građevinskih područja planira se prostornim planovima gradova odnosno općina i Prostornim planom Grada Zagreba, odnosno njihovim izmjenama i dopunama, za koje je u tom slučaju obvezno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš, temeljem članka 113. ovog Zakona. U postupku pojedine strateške procjene, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, utvrdit će se gdje se građevinska područja mogu ili ne širiti na području pojedinog grada, odnosno općine. |
| 458 | OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 45. | U članku 45 stavak 1 nije jasno definirano što se podrazumjeva pod osnovnom infrastrukturom jer postoje građevinska područja koja su ne riješena imovinski i ispada da bi općine i gradovi trebali uređivat infrastrukturu gdje realno nema uvjeta za gradnju ili nema interesa. mišljenja smo da treba detaljno definirat razinu infrastrukture opremljenosti parcela jer u suprotnom neće biti moguće nikad širiti građevinska područja a neka postojeće se neće nikad izgraditi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U članku 19. stavku 1. točki 35. pojmovnika ovog Zakona je definiran pojam „osnovna infrastruktura“. |
| 459 | MIROSLAV ŠTIMAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | • Planiranje i formiranje građevinskih područja predviđa se neprimjerenim prostornim planovima i nestručnim metodama.(čl 44 – 46) Ne razlikuje se građevinska čestica od građevinskog područja, te njihova povezanost sa katastrom. (čl. 46, stav 5) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Odredbama članaka 44. do 46. propisuju se kriteriji za utvrđenje građevinskog područja, s time da kod utvrđivanja građevinskog područja u novim planovima treba poći od građevinskih područja koja su već utvrđena u važećim planovima. Postojeća, u važećim planovima utvrđena građevinska područja nije dopušteno širiti tako dugo dok god unutar građevinskog područja ima površina koje nisu opremljene osnovnom infrastrukturom i tek nakon izvršene višekriterijske analize stvarnog omjera izgrađenih naspram neizgrađenih površina unutar postojećih građevinskih područja, demografske i ekonomske projekcije, financijskog plana i razvojnog potencijala prostora, iz kojeg proizlazi da se prostori unutar postojećih građevinskih područja ne mogu adekvatno prenamijeniti, revitalizirati ili im se povećati gustoća korištenja kao alternativa širenju građevinskih područja. Ova višekriterijska analiza se izrađuje kao stručna podloga. Metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. Odredba ovog članka izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 460 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Građevinska područja naselja ili izdvojenih građevinskih zona ne smiju se planirati na područjima s karakteristikama nedirnute ili primarne prirode, bez obzira ima li ona institucionalnu zaštitu ili nema. Pojam nedirnute ili primarne prirode treba objasniti u pojmovniku Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Građevinska područja se utvrđuju, šire i preraspoređuju pod uvjetima i na način propisan člancima 44. do 46. ovoga Zakona. Mjere ublažavanja radi zaštite okoliša i prirode i ublažavanja rizika određuju se sukladno posebnim propisima. |
| 461 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Predlaže se jasniji tekst stavka 5. (4.): “Proširenja građevinskih područja opravdanost kojih je utvrđena na temelju Zakona mogu iznositi pojedinačno najmanje 5000 m².” | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetna odredba izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 462 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena rečenica neće se dodati stavku 3. predmetnog članka. Razina prometnih usluga i sigurnost prometa uzet će se u razmatranje prilikom razrade metodologije za višekriterijsku analizu za preraspodjelu građevinskih područja, navedenu u stavku 2. i 3. predmetnog članka. |
| 463 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Definirati pojam "uređene površine", kao i pojam "stečena prava" - na koji se akt za provedbu zahvata u prostoru misli? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojmovi „uređene površine“ i „stečena prava“ dovoljno su razumljivi bez potrebe da se Zakon opterećuje dodatnim definicijama. |
| 464 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Cjelovito poglavlje 4.1. – Neosnovano da se planiranje građevinskih područja propisuje nekim odvojenim postupcima: utvrđivanje, širenje i preraspodjela građevinskih područja, svesti sve na pod jedan naziv: „Promjena veličine i oblika građevinskih područja“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vrlo je osnovano da se za planiranje građevinskih područja propisuju odvojeni postupci i kriteriji, kakvi se do sada i primjenjuju u praksi. |
| 465 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | stavak 5. U nastavku dodati „Građevinskim područjem ne može se smatrati ni područje od jedne građevne čestice.“ „izdvojenog građevinskog područja naselja“ 2x – što je to?, je li se misli na izdvojeni dio građevinskog područja naselja, (pretpostavka da se nije mislilo na izdvojeno građevinsko područje izvan naselja). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U stavku 4., sintagma „izdvojeno građevinsko područje naselja“ korigirat će se u „izdvojeni dio građevinskog područja naselja“. Nastavak teksta neće se dodavati, jer za izdvojena građevinska područja izvan naselja moguće su situacije u kojima bi cijelo građevinsko područje bila samo jedna građevna čestica. |
| 466 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | stavak 2. – „ugrožavati stečena prava korisnika prostora“ nejasan izraz, nije jasno što se smatra „stečenim pravom“ i kako se ono prostornim planom može „ugrožavati“. Svaki pravomoćni akt za provedbu ne može se osporavati prostornim planom, on je zauvijek zakonit (do promjene/izmjene tog akta sukladno prostornom planu na snazi). Međutim, u planiranju prostora nije moguće u svakoj mogućoj situaciji uvažavati sve postojeće, onda ne bi bilo planiranja revitalizacije, promjene namjene, planiranja rušenja, izmještanja postojećih trasa…“Uvažavanje stečenih prava“ onda predstavlja evidentiranje postojećeg stanja u prostornim planovima, a to nije planiranje prostora. A onda se ni prostorno planiranje ne bi mogao smatrati stalnim procesom zaštite i razvoja prostora, već se sve do sada planirano ima smatrati stečenim pravom te prostornog planiranja više nema. stavci 1., 2. i 3. su nepotrebni. To su osnove prostornog planiranja kao stručna, a ne zakonodavna norma. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Podnositelju je očigledno iz samog teksta predmetnog stavka vrlo jasno što se to smatra „stečenim pravom“, kada dalje u primjedbi sam objašnjava kako se pravomoćni akt za provedbu zahvata u prostoru ne može osporavati prostornim planom (do promjene/izmjene tog akta sukladno prostornom planu na snazi). Predmetni stavak ne propisuje da se u planiranju prostora u svakoj situaciji mora „uvažavati sve postojeće“; nego propisuje da se u planiranju prostora, prilikom preraspodjele građevinskih područja, ne smiju ugrožavati stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru, što se u dosadašnjoj prostorno-planerskoj praksi dešavalo kudikamo prečesto da bi se moglo ignorirati. Stoga su i stavci 1., 2. i 3. predmetnog članka nužno potrebni, budući se stručne osnove prostornog planiranja na žalost toliko često ignoriraju, da ih je potrebno ustrojiti u jasan zakonodavan okvir. |
| 467 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Stavak 2. definira da se iz građevinskih područja se ne smiju isključiti postojeće građevine i uređene površine. U uvodu Zakona napominje se da se više neće koristiti termini uređeno i neuređeno zemljište, već zemljište opremljeno osnovnom infrastrukturom. Stoga ovaj pojam „uređene površine“ sada nije definiran te, ukoliko ga se želi koristiti, potrebno ga je definirati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam „uređene površine“ dovoljno je razumljiv bez potrebe da se Zakon opterećuje dodatnim definicijama. |
| 468 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Odredbu stavka 5. korigirati, odnosno brisati riječi: „ne može se smatrati“, a u skladu s odredbama članka 44. stavaka 2. i 3. ako se iste zadržavaju | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetna odredba izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 469 | TANJA MARTINEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 5. S obzirom da su pojedinim važećim prostornim planovima već utvrđena i građevinska područja naselja površine manje od 5000m² (uglavnom u brežnim područjima), što se osobito odnosi na izdvojene dijelove građevinskog područja naselja koje je prema definiciji tog pojma iz Zakona (članka 19. stavka 1. točke s) „postojeći dio građevinskih područja naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja“, smatramo da takva područja ne bi trebalo ograničavati površinom, jer prema prostornim planovima u brežnim područjima postoje takva područja/cjeline koje su površine manje od 5000m² (zaselci od nekoliko kuća), a koje je kao polazišta moguće/potrebno zadržati u prostorno planskim rješenjima novih prostornih planova prema stavku 2. članka 44. Prijedloga Zakona. Navedeno je i u skladu s odredbom stavka 2. ovog članka. Stoga se predlaže preformulirati odredbu na način da bude jasno da se to ograničenje ne odnosi na građevinska područja manja od 5.000 m² koja su već utvrđena važećim prostornim planovima. Iz ove odredbe nije jasno da li se omogućava formiranje potpuno novih neizgrađenih građevinskih područja naselja većih od 5000m² (proizlazi takva mogućnost), neovisno o već određenom građevinskom području naselja u važećim planovima, pa bi i to trebalo jasno definirati. Smatramo da se to ne bi trebalo omogućavati, već samo proširenje građevinskog područja naselja, kao u trenutno važećem Zakonu, s obzirom da formiranje potpuno novih građevinskih područja naselja na novim područjima smatramo generalno neutemeljenima i neekonomičnim radi bespotrebnog zauzimanja novih površina koje treba i komunalno opremiti. | Prihvaćen | Prihvaća se. Predmetna odredba izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 470 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Molimo provjeriti kako je članak 46. stavak 5. u skladu s člankom 44. stavcima 2. i 3. ?? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetna odredba izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 471 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Predlaže se jasniji tekst stavka 5. (4.): “Proširenja građevinskih područja opravdanost kojih je utvrđena na temelju Zakona mogu iznositi pojedinačno najmanje 5000 m².” | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetna odredba izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 472 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Prijedlog - dodati: (4) Proširenja građevinskih područja opravdanost kojih je utvrđena na temelju Zakona mogu iznositi pojedinačno najmanje 5000 m². Prijedlog - brisati: pod (5) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetna odredba izmijenit će se tako da glasi: (4) Prilikom preraspodjele ili širenja građevinskih područja, dijelom građevinskog područja naselja i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja ne može se smatrati niti u prostornim planovima određivati jedna ili više katastarskih čestica čija je ukupna površina manja od 5000 m², a koje nisu prostorno i infrastrukturno povezane s postojećim građevinskim područjem istog naselja ili postojećim izdvojenim dijelom građevinskog područja istog naselja. |
| 473 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Predloženi tekst dopune • U stavku 3. dodati rečenicu na kraj: „Analiza uključuje i dokaz o ne pogoršanju prometne razine usluge i sigurnosti prometa na okolnoj mreži.“ Obrazloženje Preraspodjela bez provjere kapaciteta i sigurnosti stvara uska grla. Ova dopuna uvodi obveznu evaluaciju utjecaja na promet u već propisanu višekriterijsku analizu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena rečenica neće se dodati stavku 3. predmetnog članka. Razina prometnih usluga i sigurnost prometa uzet će se u razmatranje prilikom razrade metodologije za višekriterijsku analizu za preraspodjelu građevinskih područja, navedenu u stavku 2. i 3. predmetnog članka. |
| 474 | OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 46. | Ovdje realno po stavku 1 članka 46 sve Općine i Gradovi mogu očekivati tužbe vlasnika koji su pošteno kupili građevinska zemljišta ali ih još nisu iskoristili tako da postoji određena bojazan da će Općine i Gradovi plaćati odštete vlasnicima kojima skinu građevinsko zemljište i preraspodjele ga drugim vlasnicima. Ova praksa se koristi već kod izvlaštenja zemljišta za infrastrukturu gdje sudski vještaci imaju zakonski predviđeno da moraju napravit uvid u stare prostorne planove i ako je Lokalna jedinica ucrtala cestu ili slično prko zemljišta koje je u povijesti nekad bilo u građevinskom području dužni su procijenit istu zemlju kao građevinsko a ne po važećem planu. Treba razmislit o redefiniranju ovoga članka i tražit tumačenje ministrastva pravosuđa o koliziji sa zakonom o vlasništvu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U stavku 2. članka 46. već je navedeno da se preraspodjele građevinskih područja moraju vršiti tako da se ne isključuju postojeće građevine i uređene površine iz građevinskih područja, niti ugrožavaju stečena prava korisnika prostora temeljena na aktima za provedbu zahvata u prostoru. |
| 475 | PETRA STURICA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 476 | MARTINA ŠEKUTOR | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Potrebno je definirati zelenu infrastrukturu kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometna, energetska i komunalna infrastruktura. Potrebno je odrediti izradu projekta krajobrazne arhitekture od strane struke krajobraznih arhitekata kao provedbenog alata za osiguranje implementacije zelene infrastrukture u prostoru, Bez ovog koraka se ne omogućuje implementacija zelene infrastrukture u prostor i krši se primjena UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Europske konvencije o krajobrazima, Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), te se koči provedba EU Nature Restoration Law. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 477 | INES HRDALO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Molim dopunu stavka 1. : „Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima, u skladu s Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima i smjernicama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske.“ Posljedično, molim vas usklađenje stavka 3. s izmjenama stavka 1. Potrebno je dodati nove stavake: "Za vanurbane/negradske prostore potrebno je planirati zelenu infrastrukturu"; te "Definirati metodologiju i smjernice za izradu stručnih rješenja za navedena područja." Dodatno, predlaže se uvođenje stavka kojim se propisuje izrada PROJEKATA krajobrazne arhitekture ili krajobraznog uređenja kao provedbenog alata za implementaciju zelene infrastrukture. Bez ovog koraka se ne omogućuje implementacija zelene infrastrukture u prostor i krši se primjena UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Europske konvencije o krajobrazima, Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), te se koči provedba EU Nature Restoration Law. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 47. propisuje obvezu planiranja zelene infrastrukture i potrebu revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 478 | UDRUGA BIOM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Točku 1. Članka 47. potrebno je nadopuniti na način: (1) Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture i Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode u građevinskim područjima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 47. propisuje obvezu planiranja zelene infrastrukture i potrebu revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. Prijedlogom ovog Zakona dosadašnjim načelima se pridružuje i načelo očuvanja prostora i obnove prirode te se, s tim u vezi, u pravni poredak Republike Hrvatske ovim prijedlogom Zakona prenose dijelovi direktive Europske unije: Direktiva 2001/42/EZ o procjeni učinka pojedinih planova i programa na okoliš, te se osigurava provedba Uredbe (EU) 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjena Uredbe (EU) 2022/869 (Tekst značajan za EGP). |
| 479 | KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlaže se dopuna stavka 1. dodatkom: „U prostornim planovima za urbane cjeline potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u skladu s Programom razvoja zelene infrastrukture i smjernicama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske.“ U skladu s tim, stavak 3. treba uskladiti s ovom izmjenom. Također, predlaže se uvođenje novog stavka koji obuhvaća obvezu planiranja zelene infrastrukture u svim područjima te definiranje metodologije i smjernica za izradu stručnih rješenja. Predlaže se uvođenje stavka kojim se zahtijeva izrada projekta krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja kao provedbenog alata za implementaciju zelene infrastrukture na razini parcele, čime se podupiru ciljevi UN-ovih održivih razvojnih ciljeva, Konvencije UN-a o promjeni klime te Europske konvencije o krajobrazima. Predlaže se novi stavak kojim se zelena infrastruktura u prostornim i urbanističkim planovima svih razina definira kao zaseban infrastrukturni sloj, ravnopravan s prometnom, energetskom i komunalnom infrastrukturom. Ovaj pristup osigurava provedbu smjernica Krajobrazne osnove Republike Hrvatske, obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), te usklađenost s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i EU Nature Restoration Law. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 47. propisuje obvezu planiranja zelene infrastrukture i potrebu revitalizacije i uspostave zelene infrastrukture u urbanom području u skladu sa strategijom zelene urbane obnove. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 480 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlaže se brisati točku 4. zbog nejasnog načina primjene. Obvezu planiranja odgovarajućih upojnih površina predlaže se urediti Pravilnikom o prostornim planovima ili drugim dokumentom uz uvažavanje pojedinih specifičnih okolnosti (kulturno-povijesne cjeline, lokalni uvjeti i sl.). Predlaže se primjenu ograničiti na neizgrađena građevinska područja uz povećanje postotka na 30% zbog uvažavanja pojedinih specifičnih okolnosti izgrađenih GP (kulturno-povijesne cjeline, lokalni uvjeti i sl.), a što se predlaže urediti Pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 481 | KARAK KRUHAK | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja značajan korak prema prepoznavanju zelene infrastrukture, ali se još uvijek zadržava na deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Da bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je zelenu infrastrukturu u prostornim planovima definirati kao poseban infrastrukturni sloj, ravnopravan prometnim, energetskim i komunalnim sustavima. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske (KORH, 2024.), koja naglašava: jedinstveno tumačenje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž; definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša; uključivanje pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u planske dokumente; povezivanje s pojmovima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi; te uvođenje provedbenih instrumenata kao što su projekti krajobrazne arhitekture, studije zelene infrastrukture i procjene utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije – mreža biološki aktivnih prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Ona se ne gradi samo tehničkim metodama, već kroz prirodne procese i interdisciplinarni pristup, u skladu s načelima KORH-a, prema kojima se planiranje mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH također naglašava da određivanje namjene zemljišta mora uzeti u obzir utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, te uskladiti prirodne i antropogene procese radi očuvanja krajobrazne strukture. Rješenja temeljena na prirodi, kao sastavni dio zelene infrastrukture, svoju učinkovitost temelje na prirodnim sustavima – regulaciji temperature, zadržavanju oborinskih voda, povećanju bioraznolikosti i stvaranju mikroklimatske stabilnosti. Njihovo isključivanje iz planiranja dovelo bi do kontradikcija. Stoga se predlaže da Zakon predvidi projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, čime bi se omogućio prijelaz s razine strategija na konkretnu realizaciju u prostoru. Takav pristup stvorio bi održiv sustav koji doprinosi otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, uz provedbu smjernica KORH-a i Konvencije o europskim krajobrazima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture propisat će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 482 | LUCIJA MRŠO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlažem da se u Zakonu zelena infrastruktura u prostornim planovima tretira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kao prometni, energetski i komunalni sustavi. To je važno kako bi se programski ciljevi Zakona mogli provesti u praksi, jer zelena infrastruktura ne smije ostati samo deklarativni pojam. Projektiranje i provedba zelene infrastrukture treba se temeljiti na prirodnim procesima, kroz interdisciplinarni pristup, i uključivati projekte krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao konkretan alat za implementaciju. Na taj način zelena infrastruktura postaje stvaran sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života, a istovremeno je u skladu s Krajobraznom osnovom Republike Hrvatske i međunarodnim obvezama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 483 | IDA BLAŽI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: - izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, - definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, - ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, - povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, - te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru, uz mogućnost da se planiranje zelene infrastrukture postupno započne i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti). Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 484 | MARGARETA BLAŽIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Kako bi se osigurao kvalitetan razvoj zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, potrebno je kroz Zakon definirati provedbu kroz projekt krajobrazne arhitekture/uređenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 485 | MAJA BARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru, uz mogućnost da se planiranje zelene infrastrukture postupno započne i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti). Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 486 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena primjedba nije predmet ovog članka, već je isto određeno važećim Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23). |
| 487 | ANA STAMIČAR | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije. Mreža zelene infrastrukture ne gradi se isključivo prema načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese i interdisciplinarni pristup. To je u skladu s načelima Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH), prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje temeljni orijentir za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava – regulacije temperature, zadržavanja i infiltracije oborinskih voda, povećanja bioraznolikosti i stvaranja mikroklimatske stabilnosti. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima, uz uključivanje njihove biotehničke komponente. Predlaže se da se u okviru Zakona uvede provedbeni alat za zelenu infrastrukturu na mjerilu parcele, i to kroz projekt krajobrazne arhitekture/krajobraznog uređenja/krajobrazni projekt (istoznačnice), kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj bi se način osiguralo provođenje s razine strategija i planova na razinu konkretne implementacije u prostoru. Trenutni prijedlog Zakona ne osigurava provedbu zelene infrastrukture, već je zadržava na planerskoj razini, čime se onemogućuje ostvarenje UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime te Europske konvencije o krajobrazima. Stoga je potrebno predvidjeti da se planiranje zelene infrastrukture provodi na svim razinama prostornog planiranja, uključujući urbanističke planove uređenja i druge provedbene dokumente. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 488 | HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlažemo stavak 1. nadopuniti: “Za urbane cjeline u prostornim planovima potrebno je planirati zelenu infrastrukturu u urbanim područjima u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima i smjernicama Krajobrazne osnove Republike Hrvatske.” Posljedično stavak 3. uskladiti sa prethodno predlažemo, dopunama stavka 1. Također, predlažemo dodati novi stavak koji obuhvaća potrebu planiranja zelene infrastrukture u svim područjima, a ne samo urbanim kao i potrebu definiranja metodologije i smjernica za izradu stručnih rješenja za navedena područja. Uvesti novi stavak koji predviđa izradu projekta krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja kao provedbenog alata za implementaciju zelene infrastrukture u mjerilu parcele. Ovime se osigurava primjena UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime te Europsku konvenciju o krajobrazima. Uvesti novi stavak kojim se previđa planiranje zelene infrastrukture u prostornim i urbanističkim planovima svih razina kao zaseban infrastrukturni sloj, ravnopravan s prometnom, energetskom i komunalnom infrastrukturom. Ovakav pristup osigurao bi provedbu smjernica iz krajobrazne osnove Republike Hrvatske i preuzetih obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), kao i primjenu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, te provedbu EU Nature Restoration Law. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zelenu infrastrukturu svakako se treba planirati u skladu s Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima, no krajobrazne osnove mogu se izrađivati i za područja pojedinih županija, gradova i općina i kao takve će davati bitno relevantnije i specifičnije smjernice za stručna rješenja pojedinih prostornih planova od nužno smjernica Krajobrazne osnove Republike Hrvatske.” Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 489 | MIA JURMAN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru, uz mogućnost da se planiranje zelene infrastrukture postupno započne i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti). Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 490 | DORIAN POCRNIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. važan je korak prema prepoznavanju zelene infrastrukture, no ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Ako želimo da ciljevi Zakona zažive u praksi, nužno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav već imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav je pristup u potpunosti usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), koje jasno naglašavaju potrebu za: izjednačavanjem pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovim jedinstvenim tumačenjem, definiranjem krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, ugradnjom pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, povezivanjem krajobraza s konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, uspostavom provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temelj nove urbane morfologije – ne kao dodatak zgradama i prometnicama, već kao biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi prema načelima čisto tehničke gradnje, već kroz biološke procese i interdisciplinarni pristup, u skladu s načelima KORH-a. On jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uvažavajući njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz očuvanje kontinuiteta krajobrazne strukture i usklađivanje prirodnih i antropogenih procesa. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također se moraju shvaćati kroz prirodne procese – regulaciju temperature, upravljanje oborinskim vodama, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Ako se isključi biološka komponenta, gubi se i smisao samog koncepta „rješenja temeljenih na prirodi“. Zbog toga predlažem da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu – projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja. Time bi se omogućilo konkretno projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture, čime se prelazi s razine strategija i planova na provedbu u prostoru. Planiranje bi se moglo započeti i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti), čime bi se osiguralo da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav. Takav sustav izravno doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno osigurava provedbu smjernica iz KORH-a i ispunjavanje obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 491 | SARA STOJAKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru, uz mogućnost da se planiranje zelene infrastrukture postupno započne i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti). Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 492 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Uzimajući u obzir klimatske promjene, odnosno povećane rizike od prirodnih katastrofa, uključujući i poplava izazazvanih ekstremnim vremenskim uvjetima planiranje novih i očuvanje postojećih zelenih površina postaju ključne mjere postizanja ublažavanja klimatskih promjena. Gradovi moraju hitno planirati prilagodbu češćim i intenzivnijim oborinama, a zakonski sustavi trebaju to poticati i dati jasan okvir. Stoga smatramo kako je potrebnu poticati lokalnu infiltraciju oborinskih voda gdje god je to moguće a jasnije smjernice definirati podzakonskim aktima. U okviru projekta DesirMED, https://sunce-st.org/projekti/desirmed-demonstracija-i-ukljucivanje-rjesenja-utemeljenih-na-prirodi-za-transformaciju-mediterana-u-prostor-otporan-na-klimatske-promjene/ilustrira identificirani je cijeli niz rješenja utemeljenih na prirodi za negativne učinke klimatskih promjena, poput poplava i visokih temperatura: Predlažemo sljedeću formulaciju ovog stavka: Građevinska područja koja moraju se planirati na način da građevinsko područje uključuje upojne površine, a metodologija i smjernice propisati će se Pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 493 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Sukladno svim danim primjedbama na članak 47., predlaže se članak brisati. Izgrađenost i struktura građevinskog područja vrlo je kompleksna tema koja se ne može regulirati člankom koji se odnosi samo na jedan segment uređenja građevinskog područja – javne zelene i zelene površine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredbe članka 47. bitna je radi valoriziranja zelene infrastrukture kao bitnog elementa prostornog planiranja. |
| 494 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | stavak 4. – Miješa se postojeće stanje i planirano rješenje, to što nije „opremljeno“ razdjelnim sustavom ne može biti mjerilo, jer možda je prostornim planom planiran razdjelni sustav koji će se tek izvesti, a u tom smislu onda ne može biti osnova budući planski razvoj temeljiti na dosadašnjoj postojećoj nedovršenosti opremanja građevinskog područja. Odredbu bi trebalo preoblikovati, ali svakako u smislu da se neovisno o postojanju razdjelnog sustava odvodnje obvezno planiraju dijelovi građevinskog područja kao upojne površine. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuje i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 495 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | stavak 2. – Odredbu propisati ili kao obvezu ili je ne propisivati, u protivnom se ne radi o odredbi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zakonske odredbe ne moraju nužno propisivati obveze. |
| 496 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | stavak 1. – predmetni program sektorski je dokument, nije predmet integralnog sagledavanja prostora i svih potreba koje je potrebno zadovoljiti kao kod izrade prostornog plana, stoga se odredbom ne smije obvezivati na usklađenost prostornog plana s predmetnim programom već ga treba koristiti kao stručnu podlogu. Inače, nije osnovano zakonom propisivati da pojedini sektorski dokument, koji najčešće nije prošao ni javno savjetovanje, javnu raspravu, usvajanje i sl., postaje obvezujući i time dobiva zakonski legitimitet i značaj viši od prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni Program usvojeni je dokument Vlade Republike Hrvatske iz područja prostornog uređenja, a zelena infrastruktura sigurno jest predmet integralnog sagledavanja prostora kao i izrade prostornih planova. |
| 497 | LARA KOVAČIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. važna je jer prepoznaje zelenu infrastrukturu, ali ostaje na deklarativnoj razini bez provedbenih instrumenata. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno ju je definirati kao poseban infrastrukturni sloj u prostornim planovima, ravnopravan prometnoj, komunalnoj i energetskoj infrastrukturi. Time bi se osigurala njezina stvarna provedba u skladu s Krajobraznom osnovom RH i Konvencijom o europskim krajobrazima. Zelena infrastruktura mora se temeljiti na biološkim procesima i interdisciplinarnom pristupu te postati jezgra nove urbane morfologije koja osigurava klimatsku otpornost, ekološku funkcionalnost i kvalitetu života. Predlaže se da Zakon uvede provedbeni alat – projekt krajobrazne arhitekture – kako bi se omogućila konkretna realizacija mreže zelene infrastrukture na svim razinama prostornog planiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 498 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | brisati točku 4., nejasna primjena. urediti drugim dokumentom | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 499 | FILIP PAVLINEK | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu, a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru, uz mogućnost da se planiranje zelene infrastrukture postupno započne i na nižim prostorno-planskim razinama (urbanistički planovi uređenja i drugi provedbeni dokumenti). Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 500 | PERINA ŽANETIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. prepoznaje zelenu infrastrukturu, no ostaje deklarativna i bez stvarnih instrumenata provedbe. Predlaže se da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kao prometni, energetski i komunalni sustavi, te da se uvede projekt krajobrazne arhitekture / uređenja kao provedbeni alat za njenu implementaciju. Takav pristup osigurava da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav, temeljen na prirodnim procesima i interdisciplinarnom planiranju, koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, u skladu sa smjernicama KORH-a i Konvencijom o europskim krajobrazima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 501 | LANA JURIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlaže se da se zelena infrastruktura definira kao poseban infrastrukturni sloj, ravnopravan prometnoj, energetskoj i komunalnoj infrastrukturi. Projekt krajobrazne arhitekture treba prepoznati kao prirodni provedbeni alat za realizaciju zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi. Na taj bi se način osigurala provedba održivih rješenja i kvalitetno oblikovanje prostora u skladu s načelima zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 502 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | definirati pojam "upojne površine u građevinskom području". Da li je istovjetan pojmu "prirodnog terena" iz Pravlinika o prostornim planovima? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pod upojnim površinama podrazumijeva se površine navedene u Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23), u članku 4., stavku 1., točki 1., u alineji 15 „prirodni teren“. |
| 503 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | U stavku (2) potrebno je definirati pojam „upojna površina“ ili koristiti pojam „prirodni teren“ definiran Pravilnikom o prostornim planovima. U praksi je slučaj da je samo dio građevinskog područja, odnosno da su samo pojedine ulice u gradu opremljene razdjelnim sustavom odvodnje. U tom slučaju minimalni postotak upojne površine iz stavka (4) moguće je odrediti, odnosno propisati, na razini građevne čestice. Podrazumijeva li propisivanje minimalnog postotka prirodnog terena (zelene površine) na pojedinoj građevnoj čestici zadovoljavanje ove zakonske odredbe? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pod upojnim površinama podrazumijeva se površine navedene u Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23), u članku 4., stavku 1., točki 1., u alineji 15 „prirodni teren“. |
| 504 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Stavak (4) je nejasan. Potrebno je definirati je li potrebno 20% površine građevinskog područja prenamijeniti u park ili je potrebno na svakoj pojedinoj građevnoj čestici osigurati postotak zelenih upojnih površina. Ako se određuje za pojedine čestice potreban je veći postotak (najmanje 30%, ali vjerojatno i više) kako bi u konačnici od ukupne površine građevinskog područja 20% bile zelene upojne površine, a uzevši u obzir površine prometnica, javnih pješačkih komunikacija i slično. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 505 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Stavci (2) i (4) Ni pojmovnik ovog prijedloga Zakona niti Pravilnik o prostornim planovima (NN 152/23.) nema definiciju upojnih površina. Neophodno je dati definiciju upojnih površina. Sa stanovišta struke, upojne površine mogu biti zelene površine na prirodnom terenu (odnosno kad se ispod njih ne nalaze podzemne etaže), ali mogu biti i parkirališta s upojnom voznom površinom. Zelene površine pak mogu biti samo travnjaci, koji imaju manju moć zadržavanja padalina, ili površine s visokim drvećem, pod-slojem grmlja, te travnjaka, koji kao sustav imaju veću upojnu moć. Jasno je kako sve ove upojne površine ne pružaju isti značaj u sustavu zelene infrastrukture i druge dodane vrijednosti u prostoru. Stoga se predlaže u stavcima (2) i (4) umjesto termina „upojne površine“ definirati „zelene upojne površine“ i to kao zelene površine koje se u potpunosti nalaze na tlu i uređene su s visokim drvećem, kao i grmljem“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pod upojnim površinama podrazumijeva se površine navedene u Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23), u članku 4., stavku 1., točki 1., u alineji 15 „prirodni teren“. |
| 506 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Stavak (3) Predviđenim pravilnikom predlaže se obraditi zelenu infrastrukturu jednake razine obrade kao i svu drugu infrastrukturu, te određivanje zasebnog kartografskog prikaza samo za temu zelene infrastrukture. Važećim Pravilnikom o prostornim planovima (NN 152/23) određena je jedna jedina tema „Područja posebnih ograničenja - Područje u sustavu zelene infrastrukture“, koja se odnose na područja koja se nalaze u Registru zelene infrastrukture. Međutim navedeno nije dovoljno. Zelena infrastruktura, kako bi mogla vršiti sve svoje usluge ekosustava, treba predstavljati osmišljeni i povezani sustav, koji se sastoji od površina, poteza i točaka, te ga je potrebno sustavno planirati i razvijati, na temelju odgovarajuće stručne podloge. Neophodno je omogućiti novim Pravilnikom o prostornim planovima mogućnost planiranja zelene infrastrukture od dijelova od kojih se i sastoji (površina, poteza/linija i točaka), a osobito mogućnost planiranja elemenata zelene infrastrukture i tamo gdje još ne postoje (i stoga nisu upisane u Registar), a kako bi se mogao realizirati povezani sustav zelene infrastrukture. Za izradu navedenih stručni podloga i planiranje sustava zelene infrastrukture kao stručnjaci koji posjeduju potrebna interdisciplinarna biotehnička znanja izdvajaju se krajobrazni arhitekti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Važeći Pravilnik o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23) izmijenit će se sukladno ovom Zakonu, nakon stupanja na snagu istog. |
| 507 | NIKOLINA JURIČ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlaže se da se zelena infrastruktura definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometna, energetska i komunalna infrastruktura. Naglašava se da je projekt krajobrazne arhitekture prirodni provedbeni alat za realizaciju zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 508 | IVAN SEKOVSKI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Stavka 4 ovog članka nije dobro sročena, jer se može protumačiti da određeni postotak upojnih površina treba propisati samo u slučaju nepostojanja razdjelnog sustava odvodnje. Iako urbane sredine imaju svoje povijesne specifičnosti, za neizgrađena građevinska područja moguće je propisati postotak upojnih površina ovim zakonom, a s obzirom na poplave u gradovima diljem Hrvatske kojima smo svjedočili posljednjih godina, postotak od 20% je zaista mali. Neke međunarodne insitucije (C40, EBRD..) preporučuju znatno veće postotke: 30 do 40%, pa čak i 50%, ovisno o izvoru. Prije svega, treba i definirati što čini "upojne površine", u članku 19 | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 509 | UDRUŽENJE KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predložena odredba članka 47. predstavlja važan korak u smjeru prepoznavanja zelene infrastrukture, ali ostaje na programskoj i deklarativnoj razini, bez stvarnih instrumenata provedbe. Kako bi se ciljevi Zakona ostvarili u praksi, potrebno je da se zelena infrastruktura u prostornim planovima definira kao poseban infrastrukturni sloj, s jednakim statusom kakav imaju prometni, energetski i komunalni sustavi. Ovakav pristup u potpunosti je usklađen sa smjernicama iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske (KORH, Knjiga 4, 2024.), osobito s točkama koje pozivaju na: • izjednačavanje pojmova krajolik, krajobraz i pejzaž te njihovo jedinstveno tumačenje, • definiranje krajobraza kao integralnog prostornog koncepta i sastavnice okoliša, • ugradnju pojmova krajobrazne raznolikosti, vrijednosti i kvalitete u strateške i planske dokumente, • povezivanje krajobraza sa srodnim konceptima poput zelene infrastrukture i rješenja temeljenih na prirodi, • te uspostavu provedbenih instrumenata poput projekata krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja, studija zelene infrastrukture i procjena utjecaja na krajobraz. Zelena infrastruktura mora postati temeljni element nove urbane morfologije, one čija jezgra nije isključivo zgrada ili prometnica, već biološki aktivna mreža prostora koja osigurava klimatsku otpornost, povezanost i ekološku funkcionalnost grada. Takva se infrastruktura ne gradi isključivo po načelima tehničke gradnje, već kroz biološke procese te zahtijeva interdisciplinarni pristup, što je u potpunosti u skladu s načelima iz Krajobrazne osnove Republike Hrvatske prema kojima se planiranje funkcija, namjena i zahvata u prostoru mora temeljiti na razumijevanju krajobraznih obilježja, vrijednosti i osjetljivosti prostora. KORH jasno ističe da se položaj i granice pojedinih namjena zemljišta trebaju određivati uzimajući u obzir njihov utjecaj na krajobraz, reljef i vizure, uz obvezu usklađivanja prirodnih i antropogenih procesa te očuvanja kontinuiteta krajobrazne strukture. Time se uspostavlja neposredna veza između krajobraznih osnova i prostornih planova, u kojoj krajobraz postaje jedan od temeljnih orijentira za određivanje prostorne logike, smjera razvoja i prostorne kvalitete. Rješenja temeljena na prirodi, koja su sastavni dio zelene infrastrukture, također počivaju na biološkim procesima, a ne samo na tehničkim komponentama. Njihova učinkovitost proizlazi iz funkcioniranja prirodnih sustava, kroz regulaciju temperature, zadržavanje i infiltraciju oborinskih voda, povećanje bioraznolikosti i stvaranje mikroklimatske stabilnosti. Isključivanje prirodne komponente iz rješenja koja su „temeljena na prirodi“ dovelo bi do pojmovne i funkcionalne kontradikcije. Zbog toga zelena infrastruktura i rješenja temeljena na prirodi moraju biti planirana, projektirana i održavana u skladu s prirodnim procesima i ne isključivati njihovu biotehničku komponentu. Predlaže se da se u okviru Zakona predvidi provedbeni alat za zelenu infrastrukturu (na mjerilu parcele kao njenog sastavnog dijela), a to je projekt krajobrazne arhitekture / krajobraznog uređenja / krajobraznog projekta (istoznačnice), kojim bi se omogućilo projektiranje i realizacija zahvata koji čine mrežu zelene infrastrukture. Na taj način bi se osigurao njezin stvaran cilj, a to je prijelaz s razine strategija i planova na konkretnu implementaciju u prostoru i time jasno provela njena provedba (trenutni prijedlog Zakona ne osigurava provedbu zelene infrastrukture već je samo zadržava na planerskoj razini čime krši primjenu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime te Europsku konvenciju o krajobrazima). Također, potrebno je predvidjeti da se planiranje zelene infrastrukture provodi na svim razinama prostornog planiranja, uključujući urbanističke planove uređenja i druge provedbene dokumente. Ovakav pristup omogućio bi da zelena infrastruktura postane stvaran, mjerljiv i održiv sustav koji doprinosi klimatskoj otpornosti, bioraznolikosti i kvaliteti života u urbanim područjima, a istodobno bi osigurao provedbu smjernica iz KORH-a i obveza iz Konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02), obveze iz Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC), primjenu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, te provedbu EU Nature Restoration Law. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljni kriteriji, uvjeti i parametri za planiranje zelene infrastrukture riješit će se kroz posebne propise, analogno kao i za druge infrastrukturne sustave. |
| 510 | MARINKO MARADIN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Zelena infrastruktura treba početi na parceli, odnosno trebalo bi Zakonom odrediti da barem 20% površine građevinske parcele bude zelenilo izvedeno kao upojna površina baš za tu parcelu (početna postavka za planiranje grada - spužve). | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 511 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predlaže se brisati točku 4. zbog nejasnog načina primjene. Obvezu planiranja odgovarajućih upojnih površina predlaže se urediti Pravilnikom o prostornim planovima ili drugim dokumentom uz uvažavanje pojedinih specifičnih okolnosti (kulturno-povijesne cjeline, lokalni uvjeti i sl.). Predlaže se primjenu ograničiti na neizgrađena građevinska područja uz povećanje postotka na 30% zbog uvažavanja pojedinih specifičnih okolnosti izgrađenih GP (kulturno-povijesne cjeline, lokalni uvjeti i sl.), a što se predlaže urediti Pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 512 | MARTINA BAUČIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Za građevinska područja koja nisu opremljena razdjeljnim sustavom min 20% je premalo jer već sada trpimo štetu od urbanih poplava. Predlažem da za takva područja bude 50% (pa nek to bude motivacija da se izgrade razdjeljni susutavi i tako dobije manji postotak), a za područja koja imaju razdjeljni sustav isto trebaju upojne površine i za njih treba biti min 30%. Upojne površine treba definirati ne samo kao upojne već i sa visokim zelenilom kako bi te površine osigurale hlad i smanjile efekt toplonskih valova u urbanim sredinama koji je najopasniji za ljude i životinje ali nije toliko osvješten jer je "tiha" opasnost/ubojica i ne proizvodi materijalnu štetu na dobrima. Zakon će se provoditi na nižim razinama na način da će se preuzimati min postotci i tako će se onemogučiti provedba zelene tranzicije, aktivnosti iz Programa razvoja zelene infrastrukture. Molim malo hrabrosti i odlučnosti da se stvari pokrenu u drugom smjeru - vrijeme traži zaokret od 180, a ne status quo. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 513 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Odredba nije dovoljno jasna jer nije precizirano na koji način se utvrđuje i osigurava minimalnih 20% upojnih površina unutar građevinskog područja. U praksi je to moguće provesti jedino donošenjem urbanističkog plana uređenja, no obveza njegove izrade za ovakve slučajeve nije predviđena u prijedlogu Zakona. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 514 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Članak 47, stsvak (4) : kako kroz kartografske prikaze PPUO/PPUG prikazati planirane površine unutar GP-a kao upojne površine? da li to za svaku katastarsku česticu, ili ipak samo to navesti kroz odredbe za provođenje. Ako da to treba naglasiti u tekstu stavka (4). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovisno o detaljnosti prostornog plana koji se izrađuje i prostorno-planskom rješenju, stručni izrađivač će odabrati prikladan način određivanja upojnih površina. |
| 515 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | U članku 19 ovog Prijedloga Zakona o prostornom uređenju nema opisa pojma "upojne površine". Na koji način će se u prostornim planovima planirati i označavati te "upojne površine"? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pod upojnim površinama podrazumijeva se površine navedene u Pravilniku o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23), u članku 4., stavku 1., točki 1., u alineji 15 „prirodni teren“. |
| 516 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | Predloženi tekst dopune • Dodati stavak 5.: „Dio zelene infrastrukture čini i mreža aktivne mobilnosti. U planovima je obvezno planirati glavne biciklističke magistrale i sigurne pješačke koridore koji povezuju stambene zone s javnim sadržajima i javnim prijevozom.“ Obrazloženje Povezuje se zelena i prometna infrastruktura, čime se prostorni i zdravstveni benefiti multipliciraju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženi stavak 5. nije predmet ovog članka, a isto je već određeno važećim Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“, br. 153/23). |
| 517 | TANJA FRANKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 47. | s obzirom na klimatske promjene mislim da je najmanje 20% premalo te da treba povećati postotak najmanje na 30% | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Građevinska područja moraju se planirati na način da uključuju i upojne površine, a uvjeti i smjernice planiranja upojnih površina odredit će se pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona.“ |
| 518 | SAMANTA BARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje izvan građevinskih područja | GRAD ROVINJ-ROVIGNO / Upravni odjel za prostorno planiranje, zaštitu okoliša i izdavanje akata Predlaže se da se u Nacrt Zakona o prostornom uređenju u članku 48. doda novi stavak koji omogućava planiranje i izgradnju poljoprivrednih građevina (spremišta za alat, strojeve i opremu) najveće tlocrtne površine 30 m2, na poljoprivrednim površinama izvan prostora ograničenja zaštićenog obalnog pojasa, na zemljištu minimalne veličine 1,0 ha uz uvjet poštivanja odredbi posebnih zakona. Predloženom dopunom standardizira se praksa na nacionalnoj razini, smanjuju administrativne nejasnoće i osigurava jedinstvena primjena zakona u svim jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji koje se mogu planirati i izvoditi izvan građevinskih područja već su definirane člankom 48., stavkom 1., točkom 4. ovog Zakona. |
| 519 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje izvan građevinskih područja | iz stavka 1. brisati riječi "i provedba" | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije nužno riječ o zahvatima u prostoru koji se ostvaruju građenjem. |
| 520 | DINKO HRŽIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Predlaže se izmjena i dopuna Članka 48. stavka 1. točka 12. 12. za pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe poradi održavanja trajnih nasada na površini od 0,5ha – 2ha, za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe poradi ostvarivanja dopunskih djelatnosti za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2ha i više te na zemljištu od 20 ha i više osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode Predložena izmjena i dopuna daje jasniju formulaciju i razgraničenje po površinama te omogućuje fleksibilnost i prilagodbu različitim kategorijama poljoprivrednog zemljišta uzimajući u obzir da katastarske površine i namjena zemljišta nisu jedinstvene u cijeloj Hrvatskoj. Nadalje ista također naglašava moguće planiranje i izgradnju unutar jasnih granica obuhvaćajući i manje poljoprivredne subjekte, uz već ranije spomenuti izuzetak područja koja su zaštićena posebnim propisima o zaštiti prirode. Predloženim razgraničenjem obuhvatilo bi se i manje poljoprivrednike koji su ograničeni površinom, što zbog imovinskog stanja, što zbog ograničenja koja proizlaze iz problema neriješenih imovinsko pravnih odnosa i stanja u zemljišnim knjigama, ali i radi zaštite njihovih ustavnih prava. Ovaj prijedlog također doprinosi održivom razvoju i očuvanju ruralnog prostora, samim uređenjem i kultiviranjem poljoprivrednog zemljišta, razvojem dopunskih djelatnosti na OPG-ovima, dolazi i do uređenja infrastrukture te se usputno uređuju poljoprivredni i protupožarni putevi koji sveobuhvatno pridonose protupožarnoj zaštiti prostora izvan ili u neposrednoj blizini naselja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim se člankom izvan građevinskih područja dopušta gradnja za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na zemljištu od 20 ha i više, kao i za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više, osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. Isto je bilo dopušteno i važećim zakonom iz područja prostornog uređenja. U Prilogu 2. Pravilnika o prostornim planovima („Narodne novine“, broj 152/23) već su određena zemljišta na kojima je prema propisanim opisima i pravilima dozvoljeno uređenje i gradnja, između ostalih, i građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u sklopu poljoprivrednih gospodarstava te građevina za vlastite gospodarske potrebe. |
| 521 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | OIEH predlaže dopunu članka 48. stavka 1. točke 13. riječima „i obnova kapaciteta“ tako da navedena točka 13. glasi „rekonstrukcija postojećih građevina i obnova kapaciteta“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obnova kapaciteta može biti rekonstrukcija i/ili održavanje građevine što definira Zakon o gradnji i drugi propisi doneseni na temelju tog zakona, a ne ovaj Zakon. |
| 522 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Vezano uz čl. 48. st. 1. t. 13. : kakva se vrsta rekonstrukcije ovdje podrazumijeva? Prema Zakonu o gradnji, izvedba građevinskih radova na ruševini postojeće građevine jest rekonstrukcija, kao i izvođenje radova radi promjene namjene. Smatram da je potrebno pojasniti ili dopuniti, posebice vezano uz (ne)mogućnost rekonstrukcije ruševina i promjene namjene, jer sam svjedokom najrazličitijih dvojbi i tumačenja od strane tijela za izdavanje akata. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rekonstrukcija postojeće građevine podrazumijeva se sukladno Zakonu o gradnji. |
| 523 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Vezano uz čl. 48. st. 1. t. 12. : dvojba vezana uz primjenu iste odredbe (i važećeg) Zakona jest: što znači stambena građevina za osobne potrebe? Je li dozvoljeno stanovanje u okviru građevinih sklopova namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji ili seoskom turizmu na zemljištu manjem od 20 ha? Jasnije odrediti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto je bilo dopušteno i važećim zakonom iz područja prostornog uređenja. Poljoprivredna gospodarstva su regulirana posebnim propisima, Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i propisima donesenim na temelju istog. |
| 524 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Vezano uz čl. 48. st. 1. t. 4. : kopneni krajobraz NP Kornati je gotovo u potpunosti antropogen (krški pašnjak), a povijesno su SVE građevine u Kornatima (osim sakralnih i vojnih) bile namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji. U posljednje vrijeme smo svjedoci njegove nagle promjene (zarastanja makijom) baš zbog slabljenja poljoprivrede, te je stoga odredba prema kojoj nije moguće graditi građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji zapravo štetna za očuvanje fenomena. Stručnim podlogama zaštite prirode i sudjelovanjem nadležnih tijela moguće je zadovoljavajuće regulirati gradnju svih objakata u zaštićenim područjima prirode, te ovaj Zakon ne treba dodatno preregulirati navedene teme. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba se odnosi na gradnju novih građevina, a ne rekonstrukciju postojećih. |
| 525 | MIROSLAV ŠTIMAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | • Vodne površine su orijentirane na more, dok se rijeke, jezera, retencije i sl ne reguliraju. (čl 48 i 70) • Gradnja izvan građevinskog područja je prekomjerno dopuštena (seoski turizam, tur. građevine, obnova ruševina, itd) (čl. 48) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 526 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | “U svrhu turističke djelatnosti dopuštena je gradnja isključivo na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na kompaktnim česticama površine najmanje 3 ha, i to isključivo građevina nužnih za poljoprivrednu proizvodnju i dopunske djelatnosti u funkciji seoskog turizma. Građenje na raspršenim česticama površine manje od 3 ha nije dopušteno.” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba nije predmet ovog članka, kojim se izvan građevinskih područja dopušta gradnja za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više, osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. Isto je bilo dopušteno i važećim zakonom iz područja prostornog uređenja. |
| 527 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Primjedba: Nacrt zakona predviđa da se u svrhu turističke djelatnosti može graditi i na raspršenom posjedu, uz uvjet da čestica ne bude manja od 5000 m². To predstavlja radikalnu liberalizaciju u odnosu na važeći zakon, koji je pravo gradnje dopuštao isključivo OPG-ovima na kompaktnim česticama od najmanje 3 ha. Time se pravo građenja prenosi s ozbiljnih poljoprivrednih gospodarstava na bilo kojeg vlasnika zemljišta od 0,5 ha, što je šest puta manja površina. Obrazloženje: Ova promjena potpuno mijenja karakter poljoprivrednog zemljišta: od prostora namijenjenog proizvodnji hrane pretvara ga u nekretninski resurs za turističku izgradnju. Ukidanjem uvjeta OPG-a i smanjivanjem površinskog praga otvara se put pseudo-poljoprivrednim djelatnostima koje služe samo kao paravan za izgradnju turističkih vila i apartmana izvan građevinskih područja. Lokalno stanovništvo, potaknuto da proda “neproduktivnu zemlju”, gubi kontrolu nad prostorom, dok spekulanti jeftino kupuju premium parcele i pretvaraju ih u najskuplji nekretninski proizvod. To je model “prokletstva resursa”: država kratkoročno ubire poreze na promet nekretnina i gradnju, ali dugoročno gubi prostor, krajolik i motivacijsku osnovu turizma. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba nije predmet ovog članka, kojim se izvan građevinskih područja dopušta gradnja za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više, osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. Isto je bilo dopušteno i važećim zakonom iz područja prostornog uređenja. |
| 528 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Prema važećem zakonu građenje na poljoprivrednom zemljištu dopušteno je samo OPG-ovima (registriranim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima) i to na minimalnoj površini od 3 ha kompaktne čestice. Aktualnim nacrtom zakona građenje se dopušta i na raspršenom posjedu od 2ha uz uvjet da pojedina čestica ne smije biti manja od 5000 m² (0,5 ha). Nigdje se ne traži da investitor bude OPG ili da ima dokazivu poljoprivrednu proizvodnju. Dakle, pravo građenja više nije vezano uz poljoprivrednu djelatnost, nego uz vlasništvo zemlje. Smanjenjem praga s 30.000 m² (3 ha) na 5.000 m² (0,5 ha) (šest puta manja površina) enormno povećava broj zemljišta koja postaju “građevinska”. Budući da nije uvjet OPG, pravo gradnje dobiva bilo tko – pa i spekulant koji kupi samo 0,5 ha u atraktivnom krajoliku. Rezultat toga će biti legalno raspršeno građenje turističkih vila na tisućama malih parcela u komletnom institucionalno nezaštićenom nacionalnom prostoru. To više nije razvojni paradoks nego prikrivena intencija: to je najradikalnija deregulacija prostora u odnosu na sve dosadašnje zakone. Posljedice su mnogostruke: a) masovna rasprodaja poljoprivrednog zemljišta – (lokalno stanovništvo, uvjereno da posjeduje “neproduktivnu zemlju”, prodaje je špekulantima); b) poljoprivredno zemljište postaje valuta za nekretninsku gradnju vila i apartmana; c) umjesto polja i maslinika, niče mreža razasutih turističkih kuća i bazena; d) narušavanje identiteta i motivacijske osnove turizma – Hrvatska gubi glavni resurs: autentičan, otvoren i sačuvan krajolik. Sve je to dokaz prikrivene liberalizacije i suštinski preokret: od zaštite poljoprivrednog zemljišta prema njegovoj sistemskoj pretvorbi u nekretninski resurs. To je upravo model “prokletstva resursa” – kratkoročna zarada države na porezima, a dugoročna devastacija prostora i osiromašenje lokalne zajednice. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba nije predmet ovog članka, kojim se izvan građevinskih područja dopušta gradnja za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više, osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. Isto je bilo dopušteno i važećim zakonom iz područja prostornog uređenja. |
| 529 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Primjedba: Na parceli od 20 ha vlasnik može graditi stambenu i pomoćnu građevinu za osobne potrebe — i to izvan građevinskog područja. Na parceli od 2 ha može graditi za potrebe seoskog turizma. Jedini uvjet: da nije u zakonski zaštićenom području prirode (NP, PP, rezervati…). Dakle, svaki veliki posjed potencijalno je građevinsko područje. Pritom, zakonski prijedlog mogućnost takvog građenja otvara neselektivno u odnosu na karakter zemljišta. Naime, ovakav zakonski prijedlog mogao bi se shvatiti kao strateška mjera rekultivacije zapuštenih kulturnih krajolika. Međutim to nije tako. Jer da se želi rekultivirati prostor i revitalizirati poljoprivredne površine, onda bi se mogućnost takve ogradnje osigurala samo u područjima antropološki oblikovanog prostora, a nikad u prostoru primarne, nedirnute prirode. Hrvatski pprostor je u vrlo malenom postotku zadržao svojstvo terra verginae. Većinski, prostor je antropološki uvjetovan, a to su najčešće poljoprivredne površine koje su mahom zapuštene i koje je prekrila invazivna flora stvarajući privid ”nove prirode “. Dopuštenje gradnje na takvim posjedima mogla bi se smatrati ključnom strateškom gestom održivog prostornog i gospodarskog razvoja koji bi država morala poticati, ali samo za ona poljoprivredna domaćinstva koja su svojom domicilnom pripadnošću životno prisutna u tom prostoru, a nikako vlasničkim subjektima koji borave i djeluju izvan područja na kojima je to dopušteno. Zakonski prijedlog je stoga opasan jer ruši osnovnu logiku planiranja koja se temelji na jasnoj razlici između građevinskog i ne-građevinskog područja. Ova odredba briše tu granicu. Dapače, ona uvodi novi oblik opće i neselektivne apartmanizacije: dovoljno je imati 2 ha (vrlo lako spojivo kupnjom ili manipulacijom parcelama) i može se graditi turistički objekt. To je recept za divlji “seoski turizam” → u praksi apartmanske kuće i bazeni na svakoj većoj parceli. osim što je to duboko nepravedno jer zakon privilegira velike vlasnike zemljišta, dok mali lokalni posjednici ostaju bez ikakvih mogućnosti, to je nesumnjivo obrazac za nepovratno trošenje prostora i slamanje krajolika: mozaik polja, šuma i oranica pretvara se u raspršenu, nereguliranu suburbiju. Odredba se legitimira terminima “vlastite potrebe” i “seoski turizam”, koji zvuče benigno i simpatično. U stvarnosti, to su nove privatne kuće i turistički kompleksi u zonama gdje gradnja nikad nije bila dopuštena. Dakle: legalizacija apartmanizacije pod krinkom ruralnog razvoja. Posljedice u prostoru: Dalmacija i Istra: brza pretvorba poljoprivrednog zemljišta u turistička imanja s vilama i bazenima. Obala i otoci: još jači pritisak, jer turizam vuče – 2 ha na otoku postaje “ključ” za legalnu vilu izvan građevinskog područja. Dugoročno: nestanak ruralnog krajolika i preobrazba cijele zemlje u disperziranu apartmansku zonu. Ukratko: legalizirati gradnju izvan građevinskog područja samo znači razoriti sustav planiranja i predati prostor nekretninskom biznisu. Ako se stambena i turistička gradnja neselektivno dopusti i izvan građevinskih područja, i to bilo kome i u bilo kojoj vrsti prostora, gubi se svaki smisao planiranja, a Zakon postaje instrument nekretninske ekspanzije. Prtostori nedirnute prirode se ne štite, a ruralni prostori , umjesto da se štite i razvijaju u skladu s poljoprivredom, pretvaraju se u raspršenu suburbiju i zonu za nekretninske špekulacije. Evo kako će po ovakvoj zakonskoj regulaciji izgledati mehanizam manipulacije: Jeftinom kupovinom (raspršenih?) parcela izvan građevinskih područja, ali i izvan poljoprivrednih površina, na kršu, goletima i u šumama, dakle u prirodnim područjima koja nisu institucionalno zaštićena (lako dosegljivo za imućne ulagače, a teško nedostupno za lokalne obiteljske gospodarstvenike) ”nevrijedno” zemljište pretvara se ovim zakonom u premium lokacije. Tome doprinosi i sve učinkovitiji sustav energetske i sanitarne tehnologije koja omogućuje da se i u područjima izvan dosega komunalne infrastrukture ostvare suvremeni stambeni ili turistički sadržaji. Ta činjenica omogućava da se prijašnje obuzdavanje građenja do ruba dosega komunalne infrastrukture sada protegne duboko u prostore prirodnih krajolika, a to je sa stajališta dugoročnog prostornog razvoja jedne turistički orjentirane zemlje uistinu opasno. Bujati će pseudo-poljoprivredne djelatnosti: da bi opravdao gradnju, investitor treba deklarirati neku poljoprivrednu aktivnost (par košnica ili pokoja koza), što je je lako provesti administrativno, ali jako teško provjeriti u praksi. Rezultat: na poljoprivrednom zemljištu niču “stambene i pomoćne građevine” – u praksi vile s bazenima i apartmani izvan građevinskog područja pod krinkom “gospodarstva” i drugi nekretninski ”proizvodi” pod krinkom turizma izvan turističkih građevinskih zona. Posljedice za domicilnu zajednicu i za društvo u cjelini: lokalno stanovništvo, destimulirano i bez instrumenata održive poljoprivrede, lako prodaje svoje parcele “bezvrijednog” pašnjaka, šume, krša ili oranice. Spekulanti zaa male novce kupuju premium parcele u prirodnim predjelima, pretvaraju ih u najskuplji proizvod – luksuzne vile i turističke komplekse. Kao u teoriji “resource curse”, glavni nacionalni resurs (prostor) se ne koristi za održivi razvoj zajednice, nego za brzu eksploataciju i ekstrakciju profita. Lokalni ljudi gube prostor i identitet, a dobit ostaje u rukama vanjskih investitora. To upućuje na opasan paradoks i golemu opasnost: Vlada navodno “štiti prostor” kroz uvjete i ograničenja, ali u stvarnosti potiče lokalno stanovništvo da se odrekne zemljišta, jer je najjednostavnije monetizirati prodajom spekulantima. Tako se puni proračun porezima na promet nekretnina i na građenje – kratkoročno rješenje za budžet i dugoročno razaranje prostora. Najvrijedniji nacionalni resurs - prirodni i kulturni krajolik - kao motivacijska osnova turizma - nepovratno se gubi, jer se pretvara u komercijalizirani mozaik vila i bazena. Tako Hrvatska, umjesto da čuva diferencijaciju i jedinstvenost krajolika, postaje kopija najgorih scenarija španjolske, grčke ili crnogorske apartmanizacije. Ukratko: ovo nije zakon o prostornom uređenju, nego zakon o legalizaciji nekretninske ekspanzije izvan građevinskih područja, maskiran pojmovima “poljoprivreda” i “seoski turizam”. Radi se o planskoj politici rasprodaje prostora za kratkoročni fiskalni učinak, uz dugoročnu devastaciju krajolika i motivacijske osnove turizma. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim se člankom izvan građevinskih područja dopušta gradnja za stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na zemljištu od 20 ha i više, kao i za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha i više, osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. Isto je bilo dopušteno i važećim zakonom iz područja prostornog uređenja i ne predstavlja, niti može biti uvjet za, širenje građevinsko područja. |
| 530 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Prijedlog teksta: Jasno propisati da je svako građenje građenje, bez obzira na potrebu za dozvolom. U odredbama koje reguliraju osjetljiva područja, eksplicitno navesti: “nije dopušteno niti jedno građenje, bilo ono za koje je potrebna građevinska dozvola ili ne.” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba nije predmet ovog članka. Građenje i potreba dozvole za istim regulirano je posebnim zakonom i drugim propisima iz područja graditeljstva. Građenje se ne može potpuno isključiti čak ni iz „osjetljivih područja“, jer i u npr., nacionalnim parkovima ili parkovima prirode postoji potreba za gradnjom (npr., kritične infrastrukture, znanstvenih postaja, cesta, itd.) |
| 531 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Primjedba: Formulacija “građenje za koje nije potrebna građevinska dozvola” stvara lažni dojam da se radi o nevažnim intervencijama. U stvarnosti, i ta vrsta gradnje jest pravo građenje s trajnim posljedicama na prostor, samo bez postupka provjere i kontrole. Takva konstrukcija je manipulativna i prostorno vrlo opasna jer omogućuje gradnju u osjetljivim područjima bez ikakve prethodne evaluacije. Obrazloženje: Javnost i investitori mogu protumačiti da je “građenje bez dozvole” zapravo “ne-građenje”. Time se otvara vrata špekulaciji, jer se pod krinkom privremenosti ili pomoćne funkcije mogu legalno graditi objekti u prirodnim i zaštićenim područjima. U prostorno najvrjednijim zonama (otoci, obala, kulturni krajolici) upravo ta vrsta građenja proizvodi najveću devastaciju. Ukratko: ovo je pravna mimikrija – zakon glumi zaštitu, a zapravo potiče gradnju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole definirane su posebnim propisom iz područja graditeljstva: su Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, br. 127/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 1554/23). |
| 532 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Prijedlog za novu formulaciju teksta Ako je intencija da se omogući isključivo minimalistički boravak u prirodi (kampiranje), trebalo bi napisati: “Površine robinzonskog smještaja definiraju se kao prostori izvan građevinskog područja namijenjeni isključivo boravku do 30 gostiju u šatorima, kamperskim vozilima ili privremenim objektima (bivak) bez temeljenja, bez priključaka na komunalnu infrastrukturu i bez zahbvata u prostoru koji se smatraju građenjem i koji predstavljaju trajnu intervenciju u prostoru. Rombinzonski smještaj mora biti energetski i sanitarno potpuno autonoman, autarkičan i samodostatan, a može se planirati isključivo kao oblik ugostiteljstva u seljačkom gospodarstvu na registriranom OPG-u. Takvi sadržaji ne mogu se planirati u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, strogo zaštićenim područjima i rezervatima.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 48., stavku 1., točka 11. izmijenit će se tako da glasi: „11. površine robinzonskog smještaja izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka te zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, na kojima se ne mogu planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu, sa maksimalnim smještajnim kapacitetom do 30 gostiju u privremenim objektima, bez trajnih temelja i/ili priključaka na infrastrukturu, koji ne predstavljaju trajnu intervenciju u prostoru“ |
| 533 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Primjedba: Tekst točke 11. “…površine robinzonskog smještaja smještajnog kapaciteta do 30 gostiju izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka te zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, a u kojima se ne mogu planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu.” Ovom formulacijom zakonopisac ”na mala vrata” pretvara poljoprivredna i druga zemljišta izvan građevinskih područja u mimikrijske turističke zone. Obrazloženje: Zakonodavac pokušava omogućiti da izvan građevinskog područja možeš imati “robinzonski smještaj” (tipa kampiranje, šatori, mobilne kućice, minimalni kapacitet). Smještaj se ograničava na do 30 gostiju. Ne smije biti u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, rezervatima i zonama stroge zaštite. Ne smiju se graditi objekti koji bi tražili građevinsku dozvolu. Tekst je konfuzan i neodređen, ne zna se što je “površina robinzonskog smještaja”: je li to kamp, parcela, zona. Neprecizan je i sasvim paušalan kapacitet “do 30 gostiju”: je li to po zemljištu, po jedinici, po investitoru, po JLS-u? Investitori će interpretirati “robinzonski smještaj” kao legalizaciju malih kampova i glampinga u nedirnutom krajoliku. Inspekcija neće imati jasan alat za ograničavanje – jer nije precizirano što je dopušteno, a što nije. Javne rasprave će se pretvoriti u kaos tumačenja, prostor će se otvoriti za špekulaciju, jer “robinzonski smještaj” zvuči atraktivno i romantično, ali u praksi znači još jedan oblik apartmanizacije prirodnog ili kulturnog krajolika. Definicije su normativno nejasne, kontradiktorne i manipulativne. Prostorno-strateški se potiče raspršeno turističko “kampiranje” u prirodnim ili kulturnim predjelima, suprotno načelima zaštite prostora. Zakon uvodi romantičnu ideju ‘robinzonskog smještaja’, a zapravo - bez pravne definicije i bez kriterija - otvara prostor za širenje glampinga i apartmanizacije prirodnih krajolika. Međutim, ono što je najopasnije, dopušta se građenje izvan građevinskog područja. Doduše, to se odnosi samo na one vrste zahvata za koje nije potrebna građevinska dozvola. Kako se razlikuje “građenje s dozvolom” i “građenje bez dozvole”? Građenje za koje nije potrebna dozvola → i dalje jest građenje (temeljenje, zidanje, instalacije…), ali izuzeto iz upravnog postupka izdavanja dozvole. Dakle, riječ je o proceduralnom izuzeću, a ne o suštinskoj razlici. Oba su građenja po svojoj naravi jednaka, samo što jedno prolazi kroz filter kontrole, a drugo ne. Gdje je zamka u nacrtu zakona? Kad se u članku 48. ili drugdje kaže: “…površine robinzonskog smještaja … u kojima se ne mogu planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola”, to de facto znači da se ondje mogu graditi sve one građevine za koje dozvola nije potrebna. A to uključuje cijeli spektar: montažne objekte, pomoćne građevine, privremene objekte, pa i infrastrukturu manjih razmjera. Drugim riječima: zakonski tekst zvuči restriktivno (“ne možeš graditi!”), ali zapravo otvara vrata upravo onom građenju koje je najmanje kontrolirano i najpogubnije za osjetljiv prostor. Iz te situacije proizlazi: Pravna stvarnost: jest pravo građenje – ali lišeno provjere. Politički učinak: zakonodavac se prikazuje kao da štiti prostor (zabranjuje “građenje s dozvolom”), dok zapravo deregulira prostor (dopušta građenje bez ikakve provjere). Prostorna posljedica: osjetljivi krajobrazi i obala mogu se zatrpati “privremenim” i “pomoćnim” objektima koji se nikad ne uklanjaju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 48., stavku 1., točka 11. izmijenit će se tako da glasi: „11. površine robinzonskog smještaja izvan prostora ograničenja, strogog rezervata, posebnog rezervata, parka prirode i nacionalnog parka te zona stroge zaštite u dijelovima parkova prirode, na kojima se ne mogu planirati građevine za koje je potrebna građevinska dozvola prema posebnom propisu, sa maksimalnim smještajnim kapacitetom do 30 gostiju u privremenim objektima, bez trajnih temelja i/ili priključaka na infrastrukturu, koji ne predstavljaju trajnu intervenciju u prostoru“ |
| 534 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Predložene izmjene teksta: 1. Novi prijedlog definicije (čl. 48. t. 4.) “Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja i provedba zahvata u prostoru: (…) građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, osim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku, s izuzetkom tradicijskih poljoprivrednih i stočarskih građevina te infrastrukturnih elemenata kulturnog krajolika (suhozidi, bunari, staje, spremišta, maslinici, vinogradi, poljodjelski vrtovi), koji se obnavljaju ili grade radi očuvanja povijesnog identiteta prostora i održanja tradicijske poljoprivrede.” 2. U čl. ….Pojmovnik dodati: Kulturni krajolik nacionalnog parka: “Prostor u kojemu su kroz povijest djelovanjem čovjeka oblikovani poljoprivredni i stočarski sustavi (suhozidne strukture, maslinici, vinogradi, pašnjaci), a koji zajedno s prirodnim elementima čini prepoznatljivu cjelinu i glavnu vrijednost zbog koje je prostor zaštićen.” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Točka 4., stavka 1. članka 48. odnosi se na planiranje novih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ne na tradicijsku i kulturnu baštinu koja kao takva može koegzistirati sa zaštićenim dijelovima prirode kao što je nacionalni park. U pojmovnik se neće dodavati definicija kulturnog krajolika nacionalnog parka, budući je isto već definirano posebnim propisima iz zaštite kulture i nije predmet Zakona o prostornom uređenju kao takvog. |
| 535 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Primjedba: Čl. 48. st. 1. t. 4. uređuje način gradnje “…građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji osim u strogom i posebnom rezervatu te nacionalnom parku.” Ova odredba u NP-ovima de facto zabranjuje poljoprivredu i sve pripadajuće građevine. To je kontradikcija sa stvarnim karakterom NP Kornati, gdje je kulturni krajolik – antropološki oblikovan sustav paljenjem makije, suhozidima i poljoprivrednim oazama – glavni razlog proglašenja zaštite.Zabranom poljoprivrednih građevina zakon zapravo ukida temeljni identitet parka i gura ga u proces muzealizacije i propadanja Obrazloženje: Pojmovnik implicitno tretira Nacionalne parkove kao “izvorno prirodna područja” što nije uvijek slučaj . NP Kornati to nisu: tamo je priroda more i podmorje, a kopneni prostor je stoljećima antropološki oblikovan (stočarstvom, suhozidom, paljenjem, poljoprivrednim oazama). Ignoriranjem ove razlike zakon negira kulturnu vrijednost i prijeti opstanku tradicijskih praksi. Posljedice predložene mjere će izazvati zamrzavanje stanja i sve veću zapuštenost prostora (stanovništvu se oduzima mogućnost da koristi prostor na tradicijski način), propadanje kulturnog krajolika – suhozidi se urušavaju, maslinici i polja zarastaju, tradicija nestaje. To je očigledni paradoks zaštite – upravo ono što se štiti (antropogeni krajolik) zabranjuje se očuvati i održati. Priroda Kornata je more, a kopno je antropološki krajolik: bez ljudi, suhozida i poljoprivrede, on nestaje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Točka 4., stavka 1. članka 48. odnosi se na planiranje novih građevina namijenjenih intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a ne na tradicijsku i kulturnu baštinu koja kao takva može koegzistirati sa zaštićenim dijelovima prirode kao što je nacionalni park. |
| 536 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | U stavku 4., iza riječi: ''poljoprivrednoj proizvodnji'', dodati riječi: '' i preradi poljoprivrednih proizvoda (farmi, građevina za uzgoj životinja, građevina u funkciji ratarske proizvodnje, vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja i prerade biljaka) na svim zemljištima namjenjenim poljoprivredi,''. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. „Prerada poljoprivrednih proizvoda“ je fraza kroz koju bi se mogla omogućiti izgradnja teške industrije na poljoprivrednim zemljištima izvan građevinskih područja. |
| 537 | IVAN MILARDOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Stavak (1), točka 9. brisati tekst..."unutar određenih eksploatacijskih polja." Dodati: osim u područjima zaštićenima temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. Obrazloženje: eksploatacijska polja u PGŽ locirana su u rubnim područjima Županije, a pretežne količine viška iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu nastaje u i oko centralnog dijela Županije. Samo trošak transporta na mjesto oporabe - eksploatacijsko polje, nadmašuje prodajnu cijenu iste vrste materijala dostupne u kamenolomu-ekploatacijskom polju. Posljedično višak mineralne sirovine ustupljen Državi ostaje nezbrinut duže vrijeme ili zauvjek, a što je u koliziji sa Člankom 11. stavak (4) koji glasi: Smanjenje onečišćenja prostora osigurava se ponovnom uporabom viškova iskopa, građevinskog otpada i drugih materijala podobnih za gradnju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Reciklažna dvorišta za građevinski otpad potrebno je smještati izvan svih nedevastiranih dijelova prirode i okoliša, ne samo područja zaštićenih temeljem posebnih propisa o zaštiti prirode. |
| 538 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rješenja javnog prijevoza za pojedine zahvate u prostoru nije predmet ovog članka. |
| 539 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Smatram da je sporna točka 12., s aspekta mogućih ekscesa u prostoru. Stambena izgradnja izvan građevinskog područja ne bi se smjela dopustiti, jer uz nepoznatu lokaciju na kojoj se ona može dogoditi niti jedan prostorni plan ne može sagledati moguće utjecaje na prostor i shodno tome propisati kvalitetna pravila provedbe. Što se tiče gradnje za potrebe seoskog turizma, mnoštvo je primjera zloupotrebe te odredbe, ponajviše u prostoru ograničenja, i to s "OPG kampovima" kapaciteta do 80 postelja, prema propisima iz nadležnosti ministarstva turizma. Apeliram na ukidanje takve mogućnosti gradnje izvan građevinskog područja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba preuzeta je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine br. 152/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 540 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | stavak 1. točka 14. – Utvrditi najveću dopuštenu građevinsku (bruto) površinu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno je predmet pojedinih prostornih planova, a ne Zakona o prostornom uređenju. |
| 541 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | stavak 1. točka 13. – U nastavku dodati „kojima se ne povećava veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela), uz zadržavanje postojeće namjene ili uz promjenu namjene sukladno prostornom planu, pri čemu nije dopušteno rekonstruirati ruševinu, odnosno ruševnu zgradu, osim one koja je zaštićena temeljem posebnog propisa o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara“. U pojmovniku utvrditi što je „ruševina“ te što je „ruševna zgrada“ – one zgrade koje zbog svoje ruševnosti ne zadovoljavaju uvjete rekonstrukcije (te ih je u naravi, ako nisu zaštićene, potrebno u potpunosti ukloniti). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno se regulira kroz zakon i posebne propisa iz područja graditeljstva. |
| 542 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | stavak 1. točka 12. – Brisati točku. Nije prihvatljivo dopuštati gradnju bilo kakvih stambenih građevina izvan građevinskog područja ako nisu u funkciji gospodarstva. Ruralne sredine zjape prazne i napuštene a promovira se disperzija gradnje na poljoprivrednoj i šumskoj površini. Kako će se u takvoj raspršenoj strukturi građevina osigurati infrastruktura i njeno održavanje, dostava, interventni pravci, sigurnosni sustav, zaštita prostora, itd. Ako se primjedba ne prihvati onda obavezno na kraju stavka dodati: „te zaštiti i očuvanju kulturnih dobara“. Naime, pojedina područja su temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zaštićeni kao kulturni krajolici (npr. Matić poljana) i memorijalna obilježja i mjesta (npr. Spomeničko mjesto Gomirska kosa), gdje se ne smije ni razmatrati planiranje i izvedba građevina/zgrada. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba preuzeta je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine br. 152/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 543 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | stavak 1. točka 11. – „površine robinzonskog smještaja“ – s obzirom na to da se radi o površinama kojih može biti više, i u pravilu su to privatne investicije, ograničiti broj ovakvih površina unutar jedne jedinice lokalne samouprave (npr. najviše dva) i njihovu najmanju međusobnu udaljenost. (Umjesto „moju“ treba stajati „mogu“.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Lokacija i broj ovakvih površina u prostoru predmet je stručnih rješenja pojedinih prostornih planova, a ne Zakona o prostornom uređenju. |
| 544 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | stavak 1. točka 9. – Nije jasno odnosi li se „unutar određenih eksploatacijskih polja“ i na „reciklažna dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima“ ili ta reciklažna mogu i izvan. Ako može i izvan onda propisati u zasebnoj točki. Uskladiti pojam sa Zakonom o gospodarenju otpadom: „građevni otpad“ (i drugdje u zakonu). | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen. Pojam će se uskladiti. |
| 545 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | stavak 1. iza točke 5. – Dodati: „građevina namijenjenih gospodarenju na moru i unutarnjim vodama“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam „građevina namijenjenih gospodarenju na moru i unutarnjim vodama“ je preopćenit i mogao bi dovesti do devastacije obale. |
| 546 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Smatramo da su u točki 5. ili 6. stavka 1. izostavljene ribičke/ribarske, izletničke i slične kuće koje se također nalaze u velikoj mjeri u našem prostoru. Ističemo također da su u stavku 2. izostavljene široko zastupljene sakralne građevine koje se pojavljuju izvan granica građevinskog područja, vrlo često u vidu kapela, poklonaca i sl. (tradicija). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedene građevine podrazumijevaju se pod one nabrojane u točkama 5. i 6. stavka 1. predmetnog članka. Rekonstrukcija postojećih građevina izvan građevinskog područja (uključujući sakralnu i kulturnu baštinu) podrazumijeva se pod točkom 14. stavka 1. predmetnog članka. |
| 547 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Predlažemo brisati stavak 1. točku 12. Svaka gradnja podrazumijeva komunalnu opremljenost i infrastrukturu; bez planskih odredbi nema ni ograničenja BRP-a ni drugih uvjeta za gradnju. Za točku 13. trebalo bi isto propisati mogućnost rekonstrukcije samo u postojećim gabaritima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetne odredbe preuzete su iz važećeg Zakona o prostornom uređenju Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine br. 152/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Propisivanje uvjeta gradnje, komunalne opremljenosti i planiranja infrastrukture za pojedine zahvate u prostoru predmet je stručnih rješenja pojedinih prostornih planova, a ne Zakona o prostornom uređenju. |
| 548 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Potrebno je preciznije definirati što se podrazumijeva pod pojmom „infrastruktura“ iz stavka (1), točke 1.? Mislimo li na linijsku infrastrukturu (vodovodi, plinovodi, dalekovodi…) ili se tu ubrajaju i nadzemne infrastrukturne građevine, građene na zasebnoj građevnoj čestici, koje zauzimaju velike površine tla, zahtijevaju infrastrukturnu i komunalnu opremljenost, imaju značajan utjecaj na okoliš te ih je, obzirom na njihovu namjenu, potrebno uklopiti u okolni prostor. Nadalje, infrastrukturne građevine mogu biti i privatno investirane građevine, kao što su elektrane, baterijska postrojenja i slične energetske građevine koje zauzimaju velike površine, a koje su po instaliranoj/planiranoj snazi građevine od državnog i regionalnog značaja. Radi zaštite javnog interesa ispred takvih mogućih pojedinačnih privatnih interesa bilo bi poželjno jasnije definirati pojam „infrastruktura“ ili barem razgraničiti infrastrukturu i javnu infrastrukturu. Stavak 1. točka 13. - rekonstrukcija postojećih građevina je pojam koji dozvoljava dogradnju i nadogradnju. Dozvoljava se i kompletna rekonstrukcija ili radovi održavanja sukladno prostornom planu? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Infrastruktura je preciznije definirana člancima 50. do 56. ovog Zakona. |
| 549 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | U članku 48. stavku 1. točku 4. "građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji" potrebno je preciznije definirati - koje su to sve vrste poljoprivrednih građevina, i na kojim površinama (m2) se mogu graditi, postoje li ograničenja za gradnju na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu. U naravi se planiraju: svinjci, kokošinjci, farme, silosi i sl., bez ikakvih prostornih pokazatelja i kriterija. A u obalnim/morskim JLS-nakon izgradnje, ove građevine se temeljem drugih zakona "prenamjenjuju" (temeljem minimalnih tehničkih uvjeta) u turističke smještajne građevine (ne izgleda moguće - ali postoje transformacije u stvarnosti). U članku 48. stavku 1. točku 10. treba brisati: Prijedlog: Golf igrališta mogu se planirati samo kao izdvojena građevinska područja izvan naselja R1. Ostaviti mogućnost da se golf igrališta mogu graditi izvan gp je neodgovorno planiranje i neodgovoran odnos prema prostoru. U članku 48. stavku 1. točki 12., potrebno je razdvojiti u dva podstavka/točke: stambenu i pomoćnu građevinu za vlastite (osobne) potrebe na 20 ha, od građevine za potrebe seoskog turizma na zemljištu od 2 ha. Nadalje definirati jesu li građevine za potrebe seoskog turizma ujedno i "smještajne turističke građevine (apartmani)" - jer one u obalnim JLS-ovima to postaju. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 48., stavku 1., točki 4. neće se preciznije definirati građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji, budući je isto predmet posebnih propisa iz područja poljoprivrede, a uvjeti gradnje i tipologija takvih građevina predmet su stručnih rješenja pojedinih prostornih planova. Nadalje, u članku 48., stavku 1. točka 10. neće se brisati, jer su uvjeti planiranja golf igrališta izvan građevinskih područja definirani člankom 57. prijedloga ovog Zakona i izričito isključuju mogućnost gradnje drugih sadržaja vezanih uz golf (smještaja, ugostiteljstva i turizma) izvan građevinskih područja. Napominjemo da prijedlog ovog Zakona ostavlja otvorenim mogućnost planiranja golf-igrališta i unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene, ako se tako odluči prilikom izrade stručnog rješenja pojedinog prostornog plana. Zaključno, u članku 48., stavku 1., točka 12., razdvojit će se sukladno primjedbi na dvije točke. |
| 550 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | Predloženi tekst dopune • Dodati stavak 3.: „Za sportsko rekreacijske, turističke i druge zahvate izvan građevinskih područja mora se osigurati rješenje pristupa javnim prijevozom i mrežom aktivne mobilnosti koje minimizira promet osobnim vozilima.“ Obrazloženje Zahvati izvan naselja često generiraju sezonske vršne opterećenosti. Uvjet javnog prijevoza i aktivne mobilnosti smanjuje negativne učinke. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rješenja javnog prijevoza za pojedine zahvate u prostoru nije predmet ovog članka. |
| 551 | MIRJANA KRSNIK | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | " Izvan građevinskog područja ne mogu se planirati stambene i pomoćne građevine za vlastite (osobne) potrebe i za potrebe seoskog turizma" Da li ovakvu odredbu može imati PPU Županije s obzirom na gore navedenu odredbu Zakona ( točka 12. ) ? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Tumačenje odredbi za provedbu pojedinih prostornih planova nije predmet ovog članka. |
| 552 | ANA RAŠAN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 48. | čl.48. st.(13) - pojam postojeće građevine vezati na pojam iz Zakona o gradnji, odnosno definirati je kao građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam postojeće građevine tumači se sukladno važećem zakonu iz područja gradnje. |
| 553 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, 4.3. PLANIRANJE POVRŠINA VEĆIH PROSTORNIH OBUHVATA OD ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU | Jasno utvrditi što znači „većih prostornih obuhvata“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojmovi ovog Zakona koji su jasni sami po sebi ne trebaju zasebne definicije. |
| 554 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Općenito | 1. u stavku 3. riječi "unutar prostora ograničenja" zamijeniti riječima "unutar zaštićenog obalnog područja mora" 2. površine namijenjene priuštivom stanovanju planirati isključivo unutar GP naselja stambene i mješovite namjene te brownfield područja koja su unutar GP naselja | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 555 | TIHOMIR JUKIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Navodi se i mogućnost priuštivog stanovanja u posebnoj namjeni, unutar i van građevnog područja. Koja je to posebna namjena? U prostornim planovima namjena N podrazumijeva vojne građevine koje se uređuju prema posebnim propisima, a unutar takve posebne namjene mogu se graditi i rekonstruirati građevine i postavljati uređaji koji služe osnovnoj namjeni (vojnoj). Ukoliko se žele napušteni prostori vojne namjene koristiti potrebno ih je prvo prenamijeniti i uskladiti s okolnim prostorom, a ne to rješavati „neposrednom provedbom zakona“. Danas je aktualno priuštivo stanovanje, a što će biti sutra? Hoćemo li i to rješavati direktno iz Zakona a ne legalnom demokratskom procedurom izrade prostornog ili urbanističkog plana? Upitan je prijedlog gradnje priuštivog stanovanja u brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama. Prostorni planovi ne poznaju tu namjenu“ brownfield“ - da li je to onda gospodarska namjena G, poslovna namjena K ili nešto drugo? Da li na taj način gradimo priuštivo stanovanje u gospodarskim zonama? Upitna je predložena odredba „kod prvih izmjena i dopuna prostornog plana površine priuštivog stanovanja je potrebno integrirati u prostorni plan“. Da li to znači da nečija odluka donesena suprotna prostornom planu (neposrednom provedbom direktno iz Zakona) dobiva legitimitet naredbom da je „to potrebno integrirati u prostorni plan“. Od kada se demokratska procedura izrade prostornih planova, po novom zakonu svodi na „naredbe što se mora unositi u plan“. Sada je to „priuštivo stanovanje“, a što je slijedeće, golf, solari, telekomunikacijski uređaji,...ako koristimo neposrednu provedbu Zakona bez sudjelovanja građana i jedinica lokalne samouprave.? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 556 | GRAD MALI LOŠINJ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | U stavku 2, točka 1. članka dodati i riječi: „uključujući i površine poslovne namjene unutar naselja na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina, ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni . Predlaže se dodati izuzetak od stavka 3. za naseljene otoke koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja tako da se omogući gradnja građevina namijenjenih priuštivom stanovanju na svim površinama iz stavka 2. Nadodati odredbu da se priuštivo stanovanje može realizirati unutar područja Nature 2000. Ujedno predlaže se navedenu odredbu ugraditi u članak 50. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 557 | DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | U odnosu na stavak (1) napominjemo: Nije potrebno određivati zasebne površine za priuštivo stanovanje već propisati obvezu da u svim novim stambenim projektima određeni minimalni postotak stambenih jedinica (npr. 30%) bude namijenjen pristupačnom stanovanju. Ova obveza treba vrijediti za objekte veće od određenog broja jedinica ili bruto građevinske površine. Lokalnim samoupravama treba omogućiti dodatno povećanje ove minimalne kvote u područjima s većim problemima nepriuštivosti, kao što su turistička središta i središta gradova. Tako se jedino i prostornim planiranjem omogućava socijalnu uključenost i sprječava prostornu segregaciju kroz mješovite stanarske zajednice, dok se istovremeno promiče socijalna stabilnost i pristupačnost stanovanja za najugroženije skupine stanovništva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 558 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Ako su već gradovi i općine dobili "čvrste" rokove u prijelaznim i završnim odredbama vezano za izradu i donošenje prostornih planova, zašto ovdje definirati neka područja koja nisu uopće adekvatna za stanovanje, a bez kvalitetne urbanističke analize i izmjene prostornih planova. Površine pod točkom 2 do 5 zaista smatramo neprihvatljivima za stanovanje, pogotovo bez detaljne analize lokacije. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 559 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Predlaže se brisanje stavka 1. jer je definicija dana pojmovnikom u članku 19. Predlaže se kao površine namijenjene priuštivom stanovanju odrediti one na kojima je slijedom prostornoplanskih rješenja i/ili postojećih sadržaja moguće smjestiti stambene sadržaje bez konflikata u prostoru, odnosno gdje je moguće osigurati odgovarajući javni standard. Predlaže se izmijenjeni tekst stavka 2. kako slijedi: „(2) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju su površine: 1. unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja na kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja.“ Predlaže se odgovarajuće preformuliranje stavka 4. “(4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog površine iz stavka 2. točke 2. ovog članka je potrebno integrirati u prostorni plan.” Predlaže se dodavanje stavka 5. u svrhu postizanja dugoročne održivosti i odgovarajućeg standarda stanovanja: “(5) Pri određivanju površina namijenjenih priuštivom stanovanju nužno je na toj površini ili unutar njezinog kontaktnog područja osigurati potrebne prateće sadržaje (zgrade javne i društvene namjene, zelene površine, javni prijevoz i dr.), razmjerno veličini površine te u odnosu na lokalne uvjete.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 560 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | (5) Pri određivanju površina namijenjenih priuštivom stanovanju nužno je na toj površini ili unutar njezinog kontaktnog područja osigurati potrebne prateće sadržaje (zgrade javne i društvene namjene, zelene površine, javni prijevoz i dr.), razmjerno veličini površine te u odnosu na lokalne uvjete. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 561 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Stavak (1). Na temelju kojih uvjeta se grade, ako uvjeti nisu definirani prostornim planom? Neposredna provedba Zakona, mimo prostornih planova, ne bi se smjela dopustiti. Stavak (2) točka 1. Građevinska područja izvan naselja izdvojene namjene - proizvodne i poslovne - planirana su i PPŽ-ovima, činjenica da ta područja još nisu privedena namjeni ne znači da se samo tako mogu prenamijeniti u zonu pogodnu za stanovanje. Što je s mrežom javnih sadržaja i funkcija, smještenih unutar građevinskog područja naselja? Stavak (2) točka 3. Nejasno je zašto se spominju zaposlenici, a ne stanovnici. Stavak (2) točka 4. Posebna namjena nije adekvatan izraz, veže se uz druge namjene, potrebno je iznaći drugi. Stavak (3) Nepotrebno omogućavati, podrazumijeva se. Stavak (4) Ovakav je postupak protivan načelima prostornog planiranja, uvjeti za gradnju priuštivog stanovanja, kao iznimno važnog za građane, mora biti određeni prostornim planom, a ne naknadno nekritički "uplanjeni". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 562 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | stavak. 4. – „ove površine je potrebno integrirati u prostorni plan“ ponovno vrlo nejasna i netransparentna odredba, bez određenja o površinama kojih namjena se radi. Ujedno kako je moguće nešto nalagati „integraciji“, a nije sastavni dio „prostornog planiranja“ – stoga je protivno meritumu zakona iz članka 1., točki 53. pojmovnika, ciljevima i načelima prostornog uređenja itd. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 563 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | stavak 2. točka 4. – Upis u registar brownfield područja je nekontroliran, svatko tko bude bilo koju zonu htio prenamijeniti u „priuštivo stanovanje“ će upisom u navedeni registar dobiti mogućnost realizacije „priuštivog stanovanja“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 564 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | stavak 2. točka 3. – „unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika“ – što je to „građevina za smještaj zaposlenika“, odredba nejasna i netransparentna, upitno je već i to što se govori o više građevina, ne za stanovanje, već za smještaj. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 565 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | stavak 2. točka 2. – Izdvojena građevinska područja izvan naselja planirala su se s razlogom – kao planska mjera za razvoj gospodarstva grada, odnosno općine. Stoga je neosnovano temeljem zakona zanemarivati takva planska rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 566 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | stavak 2. – planerski neosnovano i pogubno za prostor – protivno meritumu zakona (članak 1.) te ciljevima i načelima prostornog uređenja, čemu onda služi planiranje, ako se zakonom dopušta realizacija protivno prostornom planu na svim ovdje nabrojanim površinama. Posljedice ovakvih odredbi sada zaista nisu sagledive. Ujedno, pojedine površine ovdje navedene sugeriraju na to da se radi o realizaciji socijalnih stambenih naselja, kao i getoizaciji stanovništva slabijeg imovinskog stanja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 567 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | stavak 1. – Jasno propisati građevine koje namjene se podrazumijevaju kao „građevine namijenjene priuštivom stanovanju“. U tom smislu zakonske odredbe uopće nisu transparentne, ne razaznaje se radi li se o stambenim zgradama ili npr. cjelovito novoj naseljskoj strukturi sa zgradama svih namjena dopuštenih/primjerenih naselju. To bi onda značilo da se zakonom omogućuje otvaranje novih izdvojenih dijelova građevinskih područja naselja, a što je (barem bez planiranja prostora) nedopustivo. Ujedno, neosnovano da se zakonskom odredbom poziva na neki plan (Nacionalni planom stambene politike, izrađen za određeno razdoblje) – to je predmet obrazloženja zakona, a ne zakonske odredbe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 568 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | MOLIMO ZASEBAN ODGOVOR PO SVAKOJ TOČKI: A) Iz prijedloga koji je usmjeren na propisivanje površina na kojima je moguća izgradnja „priuštivih“ (stambenih?) građevina, a ne na gradnju zgrada („socijalnih“ stanova ) moglo bi se zaključiti da su postojeća stambena naselja toliko izgrađena da u okviru njih više nije moguća gradnja stambenih i ostalih građevina u funkciji stanovanja, već je površine za njihovu izgradnju potrebno tražiti na površinama, koje su upravo zbog nekompatibilnosti sa stanovanjem izdvojene iz naselja. Pri tome su odredbe o“ priuštivom“ stanovanju toliko nejasno propisane da se uopće stručno ne može sagledati učinak na prostor, ali se dade naslutiti da će izostanak uobičajenog postupka prostornog planiranja rezultirati negativnim učinkom po strukturu naselja i prostor u cjelini. B) Na području cijele Republike Hrvatske planiranog građevinskog područja naselja višestruko je više nego li je zaista potrebno. Npr. neke jedinice lokalne samouprave u PGŽ-u imaju i 50% neizgrađenog građevinskog područja naselja. Stoga zaista čudi ova planerski i stručno potpuno neprimjerena, neprihvatljiva i za prostor pogubna ideja da se pod egidom „priuštivog stanovanja“ na ovaj način omogućuje ponovno stihijska izgradnja bez planskog sagledavanja potreba, mogućnosti i opravdanosti. C) Nadalje, prostornim planom planiraju se prostori za ostvarenje stanovanja – gradnjom stambenih zgrada, a ovo nejasno utvrđeno „priuštivo stanovanje“ nije uopće jasno što je. Stanovanje je stanovanje, a je li ono priuštivo i kako se ostvaruje nije planska kategorija – ostvarenje priuštivog stanovanja osigurava se fiskalnim i socijalnim mjerama. Kako i pod kojim kondicijama će se stambeni prostor prodavati nije tema prostornog planiranja. Prostorni plan određuje kriterije i pravila uređenja, korištenja i zaštite stambenog okruženja (susjedstva ili naselja) vodeći računa o racionalnim interesima i potrebama svih korisnika prostora. D) Stoga cijelo poglavlje i temu „priuštivog stavnovanja“ treba iz zakona brisati ili iznimno zadržati na način da se omogući samo u okviru građevinskih područja naselja u kojima se po prirodi nalaze svi sadržaji potrebni stanovanju – škola, vrtić, knjižnica, tržnica, trgovina, ambulanta… E) Obrazloženja za osnovanost ovakvih odredbi „neposredne provedbe zakona“ – nema, nije obrazloženo koliko bi trebalo realizirati takvih zgrada, do kojeg kapaciteta, kojeg razmještaja u odnosu na razvijenost prostora i dosadašnju opterećenost izgradnjom, opravdanost potrebe. F) Ako se prethodne primjedbe ne prihvate i „priuštivo stanovanje“ se u zakonu zadrži onda je potrebno barem odustati od realizacije „površina namijenjenih priuštivom stanovanju“ izvan građevinskog područja naselja na površinama ostalog zemljišta PŠ, unutar gospodarske i posebne namjene, odnosno da se dopusti samo u građevinskim područjima naselja, ali isključivo temeljem prostornih planova lokalne razine. G) obvezati na zabilježbu za katastarsku česticu na kojoj je temeljem ovih odredbi izgrađena zgrada na „površini priuštivog stanovanja“, da u tim zgradama njima nije dopušteno obavljati ni jednu djelatnost, a posebno ne turističko iznajmljivanje, odnosno da zauvijek moraju ostati namijenjene isključivo stanovanju te da ih nije dopušteno davati u najam, osim najma od strane jedinice lokalne samouprave kada su u njenom vlasništvu. H) Također treba propisati rok do kada se može primjenjivati utvrđivanje „površina priuštivog stanovanja“ temeljem ovog zakona, a ne da je to omogućeno zauvijek. Također za utvrđene „površine priuštivog stanovanja“ koje se realiziraju izvan građevinskog područja, nakon njihova utvrđivanja prostornim planovima mora se zabraniti buduće širenje tog građevinskog područja naselja. I) Zauvijek voditi javni registar o realiziranim „površinama priuštivog stanovanja“ sa svim potrebnim podacima, jer jednom kada se „integrira“ u prostorni plan neće se moći pratiti koliko je tih površna realizirano na razini Države. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 569 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | planiranje priuštivog stanovanje u zonama izvan građevinskog područja i u onima kojima nedostaje temljena infrastruktura poput društvene, prometne itd. može imati dalekosežne negativne posljedice na prostor i buduću zajednicu takvih područja. strategije lociranja i dostupnosti svih infrastruktura i društvenog standarda su između ostaloga pitanje interdisciplinarne suradnje meritornih stručnjaka. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 570 | DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | U vezi sa stavkom 3. u kojem se propisuje da na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode mišljenja smo da je u cilju zaštite okoliša i prirode potrebno zadržati obveze provedbe postupaka sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode. Upravo se takvi projekti mogu smatrati zahvatima urbanog razvoja (nove stambene zone) za koje se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš provodi postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Stoga predlažemo brisanje stavka 3. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na članak 50. stavak 3. ovog prijedloga Zakona i odnosi se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te je već pri izradi prostornog plana proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupak Strateške procijene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. |
| 571 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | brisati točke 2.-5 u st. 2, nova točka 2 st 2 glasi: površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja na kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (5) Pri određivanju površina namijenjenih priuštivom stanovanju nužno je na toj površini ili unutar njezinog kontaktnog područja osigurati potrebne prateće sadržaje (zgrade javne i društvene namjene, zelene površine, javni prijevoz i dr.), razmjerno veličini površine te u odnosu na lokalne uvjete. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 572 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Smatramo da kategorija priuštivog stanovanja ne može funkcionirati sama za sebe, već da se osobito u slučajevima opisanim stavcima 2.-5. u kojima priuštivo stanovanje može završiti na udaljenijoj lokaciji, potrebno propisati opremanje zone priuštivog stanovanja svim potrebnim sadržajima za kvalitetno stanovanje…npr. sva potrebna infrastruktura, trgovine, dječja igrališta, sportsko-rekreacijski sadržaji, javni prijevoz, prijevoz ili škola/vrtić u blizini itd. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 573 | TANJA MARTINEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Smatramo nepotrebnim i nelogičnim prostornim planovima određivati površine namijenjene priuštivom stanovanju. Namjena za takvo stanovanje je zapravo već određena u prostornim planovima - to je stambena namjena, pretežito stambena namjena i mješovita namjena unutar koje se omogućava i stambena namjena, i ista se planira i treba planirati u građevinskim područjima naselja, čije je planiranje u nadležnosti JLS-a. Stoga priuštivo stanovanje kao namjenu nije potrebno određivati u prostornim planovima. Bitno je da se unutar planirane stambene ili mješovite namjene racionalno odrede konkretna područja koja su pogodna za provedbu takvog stanovanja u skladu s Programom priuštivog stanovanja JLS-a, te da se drugim mjerama, a ne prostorno planskim, osigura „priuštivost stanovanja“ (subvencijama, pomoćima, kreditiranjem, sufinanciranjem, oslobađanjem plaćanja doprinosa i slično). Smatramo da se ne smije dozvoliti da se projekti priuštivog stanovanja, direktno provode temeljem Zakona na površinama određenim prostornim planovima kao površine ostalog zemljišta (PŠ – nejasno korištenje ove kratice u novom Zakonu), a nejasno je i kako bi se isti provodili na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan građevinskog područja. Mišljenja smo da nema nikakve potrebe formirati nova područja za priuštivo stanovanje na poljoprivrednom tlu ili u okviru posebne namjene (osobito ne u okviru posebne namjene koja je izdvojena u odnosu na građevinsko područje naselja) s obzirom da u prostornim planovima već ima i više nego dovoljno planiranog područja stambene i mješovite namjene unutar građevinskih područja naselja na kojima se mogu provoditi projekti priuštivog stanovanja. Njihovim smještavanjem u poljoprivrednu i posebnu namjenu izvan naselja stvarat će se područja nepotrebno odvojena/izolirana od drugih dijelova naselja koja će inicirati novu problematiku i zahtjeve vezane uz osiguranje kvalitetne komunikacije, mogućnosti komunalnog opremanja, pristupačnosti ostalim javnim, društvenim i drugim potrebnim sadržajima naselja, odnosno dodatnu potrebu izgradnje takvih novih sadržaja, što svakako nije ekonomično i racionalno. S druge strane, građevinska područja naselja u kojima je moguća stambena izgradnja i koja su možda i komunalno opremljena ili ih je lakše, brže i ekonomičnije urediti, ostaju neizgrađena. Iz navedenih razloga smatramo da se površine za priuštivo stanovanje ne bi trebale omogućiti niti u građevinskim područjima izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene. Ukoliko bi se svejedno zadržala mogućnost provođenja projekata priuštivog stanovanja na navedenim područjima/površinama za isto bi svakako trebalo obvezati izdavanje suglasnosti nadležnih javnopravnih tijela koja upravljaju takvim područjima. Potreba provođenja postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode ovisna o konkretnom prostoru/lokaciji, te se takve postupke ne bi smjelo automatski, bez ikakvih kriterija, isključivati Zakonom, uz napomenu da u tom smislu odredba članka 50. stavka 3. nije usklađena s odredbom iz članka 151. stavak 1. Ova primjedba se odnosi i na dio odredbe članka 19. stavak 1. točka nn. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. Odredbe članka 50. stavka 3. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te je već pri izradi prostornog plana proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupak Strateške procijene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. Članak 151. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Za zahvate u prostoru koji se provode kao urbanistički projekti ili infrastrukturni projekti u objedinjenom postupku se provode postupci iz područja zaštite okoliša i prirode, prostornog uređenja i izdavanja lokacijske dozvole, a sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak Vlada propisuje uredbom. (2) Urbanistički projekt može se donijeti za sljedeće zahvate u prostoru: 1. sklop dviju ili više zgrada priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje 2. društvene i športsko-rekreacijske namjene (bolnice, škole, vrtići, športske i višenamjenske dvorane pretežito javne namjene) 3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja 4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija. (3) Infrastrukturni projekt može se donijeti za građevine cestovne, željezničke, vodnogospodarske, energetske (osim proizvodnih) i elektroničke komunikacijske infrastrukture te za građevine obrambene pripravnosti. |
| 574 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Predlaže se brisati u cijelosti. Površine namijenjene priuštivom stanovanju imaju u urbanističkom smislu iste uvjete kao i površine namijenjene stanovanju, dakle za njih je određena stambena ili mješovita namjena, a ne neka druga. Osnove dosadašnje urbanističke prakse su razdvajanje stambene i mješovite namjene od ostalih namjena površina. Izdvajanje priuštivog stanovanja kao zone prvenstveno je getoiziranje budućih stanovnika, a smještaj u neku drugu neprikladnu namjenu (npr. industrijsku, proizvodnu i sl.) rezultirati će smanjenom kvalitetom života jer u takvim namjenama je upitno postojanje sadržaja i infrastrukture potrebne za svakodnevno kvalitetno funkcioniranje naselja. Priuštivo stanovanje ne postoji kao namjena prema Pravilniku. Nadalje, Zakonom je potrebno onemogućiti provedbu nekih tema suprotno prostornim planovima kao i provedbu direktno iz Zakona, odnosno neposrednom provedbom Zakona bez demokratske procedure izrade i donošenja plana - upitna je predložena odredba (neposredna provedba Zakona) da nečija odluka donesena suprotno prostornom planu dobiva legitimitet nalogom da je isto potrebno integrirati u prostorni plan („kod prvih izmjena i dopuna prostornoga plana površine priuštivog stanovanja potrebno je integrirati u prostorni plan“). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 575 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Sukladno Pravilniku o prostornim planovima stanovanje nije omogućeno unutar proizvodne i poslovne namjene. Ukoliko su gospodarske zone u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i/ili nisu opremljene osnovnom infrastrukturom, postavlja se pitanje treba li tu uopće doći stanovanje? Što se događa u ostatku građevinskog područja proizvodne ili poslovne namjene ukoliko se samo jedan njezin dio namijeni za priuštivo stanovanje? Koja kontaktna područja iz točke 5. jesu ili nisu prihvatljiva? Priuštivo stanovanje, kao jedan oblik stanovanja, treba biti omogućeno samo na površinama odgovarajućih namjena, u skladu s Pravilnikom o prostornim planovima. Točka 4. navodi "izvan naselja" bolje navesti građevinskog područja jer nekada je teško odrediti na što se odnosi pojam izvan naselja ili objasniti preciznije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 576 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Hibridni oblici stanovanja su budućnost ali bez jasnih smjernica i posebnih propisa kojima se uređuje priuštivo stanovanje nije moguće predvidjeti kvalitetu tog tipa stanovanja. Da bi se takav inovativan model stanovanja mogao provesti nužno je pravilno propisati uvjete koji moraju biti zadovoljeni imajući na umu da je u članku 19., stavku 1., točci r. izdvojeno građevinsko područje izvan naselja definirano kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja planirana za sve namjene, osim za stambenu. Priuštivo stanovanje je stambena namjena te ga je tako nužno planirati unutar stambene i mješovite namjene. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 577 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Predlaže se brisanje stavka 1. jer je definicija dana pojmovnikom u članku 19. Predlaže se kao površine namijenjene priuštivom stanovanju odrediti one na kojima je slijedom prostornoplanskih rješenja i/ili postojećih sadržaja moguće smjestiti stambene sadržaje bez konflikata u prostoru, odnosno gdje je moguće osigurati odgovarajući javni standard. Predlaže se izmijenjeni tekst stavka 2. kako slijedi: „(2) Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju su površine: 1. unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja na kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja.“ Predlaže se odgovarajuće preformuliranje stavka 4. “(4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog površine iz stavka 2. točke 2. ovog članka je potrebno integrirati u prostorni plan.” Predlaže se dodavanje stavka 5. u svrhu postizanja dugoročne održivosti i odgovarajućeg standarda stanovanja: “(5) Pri određivanju površina namijenjenih priuštivom stanovanju nužno je na toj površini ili unutar njezinog kontaktnog područja osigurati potrebne prateće sadržaje (zgrade javne i društvene namjene, zelene površine, javni prijevoz i dr.), razmjerno veličini površine te u odnosu na lokalne uvjete.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 578 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Prijedlog - izmijeniti: (2) 2. površine drugih namjena unutar građevinskog područja naselja na kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana odnosno izrade novog, površine iz stavka 2. točke 2. ovog članka je potrebno integrirati u prostorni plan. Prijedlog - dodati: (5) Pri određivanju površina namijenjenih priuštivom stanovanju nužno je na toj površini ili unutar njezinog kontaktnog područja osigurati potrebne prateće sadržaje (zgrade javne i društvene namjene, zelene površine, javni prijevoz i dr.), razmjerno veličini površine te u odnosu na lokalne uvjete. Prijedlog - brisanje: (2) točke 3., 4., 5. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 579 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 3. Ova mogućnost možda ima smisla u posebnim okolnostima – primjerice u manjim sredinama ili na otocima, gdje doista postoji potreba za osiguravanjem smještaja zaposlenika u ustanovama javne i društvene namjene (zdravstvo, školstvo i sl.). Međutim, ovakva formulacija de facto omogućuje da se „smještaj zaposlenika“ koristi kao izgovor za gradnju stanova na javnim i društvenim površinama bez ikakve kontrole. Bez ograničenja na specifične situacije ili minimalne uvjete (npr. dokaz stvarne potrebe, ograničenje broja jedinica, obveza urbanističkog plana), ovakva odredba otvara prostor za zlouporabe i može potpuno promijeniti karakter javnih površina. Predlaže se ugraditi jasne kriterije – primjerice primjena samo u sredinama gdje ne postoji tržišna ponuda stanovanja za zaposlenike – ili predvidjeti obveznu provjeru kroz urbanistički plan ili projekt. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Kontrola provedbe programa priuštivog stanovanja vršiti će se u skladu s odredbom članka 50. stavka 4. ovog prijedloga Zakona koji će se izmijeniti i sad glasi: (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 580 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 2. Predlaže se preispitati pogodnost izdvojenih građevinskih područja izvan naselja proizvodne i poslovne namjene za smještaj priuštivog stanovanja. Takve zone su u pravilu komunalno neopremljene i prostorno izolirane, pa njihovo korištenje za stanovanje u praksi potiče prostornu i socijalnu segregaciju, što je u izravnoj suprotnosti s ciljevima Nacionalnog plana stambene politike RH do 2030. Bez jasnih uvjeta i kontrole, odredba se lako može zloupotrijebiti za masovnu gradnju priuštivih stanova na lokacijama neprimjerenim za život, bez planske integracije u okolni prostor. Minimum koji bi se trebao zahtijevati jest da se smještaj priuštivog stanovanja na ovim površinama prethodno preispita kroz urbanistički plan ili urbanistički projekt. Također, preporučuje se uskladiti terminologiju s pojmovnikom – umjesto izraza „građevinska područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene“ koristiti precizni termin „izdvojena građevinska područja izvan naselja proizvodne i poslovne namjene“, čime se izbjegava dodatna terminološka zbrka u ionako složenom sustavu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 581 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Mogućnost smještaja građevina priuštivog stanovanja izvan građevinskog područja naselja, unutar gospodarske i posebne namjene, pa čak i na površinama ostalog zemljišta PŠ, kao i mogućnost izravne provedbe i naknadnog integriranja u prostorni plan, u suprotnosti je s temeljnim načelima prostornog planiranja. Predlaže se utvrđivanje ovih površina unutar građevinskih područja naselja, isključivo u prostornim planovima lokalne razine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 582 | KARMELA MAREN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Kako bi se unutar prostora ograničenja omogućilo korištenje brownfiled područja i građevina za priuštivo stanovanje dopuniti stavak 3.: Površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 2. točke 1. i točke 5 ovog članka. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 583 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Opis mogućnosti priuštivog stanovanja unutar područja javne i društvene namjene (za smještaj zaposlenika) - zašto samo za te zaposlenike?? Prema točki 2, stavka (2) može se tumačiti da se u svakom, do sada još neizgrtađenom GPIN-u poslovne ili proizvodne namjene može umjesto tih namjene planirati ID PPUO/G priuštivo stanovanje.. ALI ŠTO JE TO PRIUŠTIVO STANOVANJE I TKO GA FINANCIRA I GRADI!!!!!???? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam priuštivog stanovanja preuzet je iz Nacionalnog plana stambene politike. |
| 584 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Prema stavku (4) ovog članka, svaka Općina i Grad u Republici Hrvatskoj bi u svom prostornom planu morale imati utvrđene površine namijenjene priuštivom stanovanju. Predlažem da se predmetni stavak nadopuni na način da se površine namijenjene priuštivom stanovanju planiraju u skladu sa stvarnim potrebama jedinice lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavkom 4. predmetnog članka je propisano da je kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana, odnosno izrade novog prostornog plana, potrebno integrirati površine namijenjene priuštivom stanovanju u prostorni plan, pri čemu naravno pojedine jedinice lokalne samouprave određuju vlastite kapacitete i potrebe na svom prostoru u svrhu postizanja ciljeva određenih Nacionalnim planom stambene politike. |
| 585 | MARKO ŠTUHEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Predlaže se u čl.49, stavak 2, linija 2 u tekstu „2. unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene gospodarske proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina..” potrebno je iza riječi “područja”, a ispred riječi “izvan” dodati tekst “unutar i”. Tako bi tekst glasio “2. zone gospodarske namjene (proizvodne, poslovne) unutar građevinskih područja naselja i unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina..itd..” OBJAŠNJENJE: 1. Unutar građevnih područja naselja također postoji veliki broj površina „ proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina....” 2. U gradovima postoje velike površine gospodarske namjene koje čekaju svoju realizaciju više od 30 godina 3. Ne treba zanemaraiti da je došlo do velikih promjena u gospodarstvu u kratkom vremenu, a sve to ne prati planska dokumentacija 4. Većina planova, pa tako i Izmjene i dopune GUP-a Zagreba ne prate i nisu provele transformaciju gospodarstva tako da velike gospodarske površine unutar gradskog područja desetljećima čekaju svoju transformaciju ili su samo parcijalno konzumirane 5. Dio gospodasrkih sadržaja iz naselja seli se u rubna područja zbog lakše dostupnosti i povoljnijih poreza i davanja (Sveta nedelja, Velika gorica, Samobor, Rugvica,..) 6. Kako je za očekivati razdoblje 4-8 godina pripreme i izrade novog GUP-a Zagreba ili pojedinih od velikog brojaUPU-a, a problem „priuštivog stanovanja“ traži brzu reakciju, u prelaznom razdoblju bi trebalo omogućiti i unutar građevnih područja u naselju korištenje desetljećima neaktivnih gospodarskih područja za „priuštivo stanovanje“, a kojih u gradu ima na više lokacija i to značajnih površina (Pešćenica, Žitnjak, Jankomir,...) 7. Uključivanje mogućnosti gradnje „priuštivog stanovanja“ u neaktivnim gospodarskim zonama i unutar građevnih područja naselja ubrzalo bi proces jer ne bi bilo potrebno raditi izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije, a to je dugotrajno i poskupljuje cijeli proces izgradnje „priuštivog stanovanja“ koje bi se trebao relativno brzo realizirati 8. Uvjet da je „priuštivo stanovanje“ prihvatljivo s obzirom na namjenu kontaktnog područja, puno je lakše ostvarivo unutar građevnog područja naselja nego u izdvojenim dijelovima građevinskog područja naselja 9. Korištenje desetljeća neaktivnih gospodarskih površina u naselju za izgradnju „priuštivog stanovanja“ puno je logičnije nego gradnja u izdvojenim dijelovima građevnog područja iz više razloga: ne bi smjelo doći do getoizacije priuštivog stanovanja u izdvojenim dijelovima građevnog područja jer je to suprotno logici i socijalnom uključivanju stanovnika „priuštivog stanovanja“. 10. Unutar građevnih područja naselja desetljećima neaktivirane ili djelomično korištene površine gospodarske namjene ostale nakon transformacije gospodarstva imaju puno bolju zatečenu infrastrukturnu i prometnu opremljenost zemljišta nego izdvojeni dijelovi građevinskog područja, a što pojeftinjuje cijeli proces gradnje „priuštivog stanovanja“. 11. Puno bolje je društveno/socijalno uključivanje stanovnika „priuštivog stanovanja“ unutar građevnog područja naselja, kao i korištenje svih javnih sadržaja, za razliku od izdvojenih građevnih područja naselja Dakle predlaže se tekst u čl.49, stavak 2, linija 2 kako bi trebao glasiti: glasio “2. zone gospodarske namjene (proizvodne, poslovne) unutar građevinskih područja naselja i unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja gospodarske proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina..itd..” | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 586 | SAŠA POLJANEC-BORIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Što je intencija građenja priuštivih stanova izvan naselja? Cf. "unutar građevinskih područja izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene, na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina, ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni"??? Izoliranje mladih obitelji? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 49. Zakona određuje sve površine koje mogu biti namijenjene priuštivom stanovanju u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 587 | GORAN MOROVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | Kod stavka 2. točke 1. bilo bi korisno razmotriti mogućnost proširenja odredbe i na površine društvene namjene (npr. neiskorištene ili prenamijenjene prostore), kako bi se otvorile dodatne mogućnosti za razvoj priuštivog stanovanja. Na taj bi se način izbjeglo pretjerano ograničavanje isključivo na stambenu i mješovitu namjenu, a ujedno bi se omogućila fleksibilnija i učinkovitija uporaba raspoloživih prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 588 | GORAN MOROVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 49. | čl.49. (2)1. unutar građevinskih područja naselja stambene, mješovite i društvene namjene | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. |
| 589 | UDRUGA BIOM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Potrebno je brisati točku 3. članka 50. Krši odredbe Zakona o zaštiti okoliša i Direktivi o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš . Podržavamo priuštivo stanovanje ali ne postoji nikakav opravdan razlog da se za utjecaj izgradnje istih ne provjeri potencijalni utjecaj na okoliš. Ovime se ugrožava pravo nas građana na zdrav okoliš. Ukoliko je ideja iza ovog prijedloga brži postupak, to je potrebno osigurati kroz adekvatne stručne kapacitete i pravovremeno informiranje i uključivanje javnosti, kako projekti ne bi zapinjali u procedurama a ne na način da se preskaču ključne analize. Nedopustivo! | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članka 50. stavka 3. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te je već pri izradi prostornog plana proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupak Strateške procijene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. |
| 590 | GRAD MALI LOŠINJ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Ugraditi odredbu da se priuštivo stanovanje može realizirati unutar područja Nature 2000 te unutar prostora ograničenja za otoke koje su sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije primjereno. |
| 591 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Vezano uz čl. 50. st. 2. : je li odredba koja implicitno dopušta gradnju priuštivog stanovanja u neskladu sa člankom 50. koji određuje gradnju izvan građevinskih područja? Neovisno od sadržajne problematike koju su spomenuli ostali sudionici savjetovanja, smatram da ovako važne teme ne bi trebalo regulirati ovakvim impicitnim formulacijama, već bi trebalo stajati "iznimno od odredbe A, ako je zadovoljen kriterij B, dozvoljeno je C"). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 592 | MIROSLAV ŠTIMAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | • „Priuštivo stanovanje“ koje se realizira kroz socijalnu i fiskalnu politiku, uvrštava se u prostorni plan kao zasebna kategorija. (čl 49 i 50) To nije specifična namjena ni način korištenja i zaštite prostora ili građevina. Ta kategorija sugerira formiranje socijalnih stambenih naselja, što je tema za opću raspravu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 593 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Kako je već navedeno u komentaru na članak 49. površine koje se predlažu za priuštivo stanovanje u ovom članku i članku 49. smatramo neprihvatljivima za stanovanje bez detaljne analize lokacije, a pogotovo bez provedenih procedura vezanih za zaštitu okoliša, s obzirom da se radi o područjima za koja je upitna sigurnost korištenja (npr. kontaminiranost tla napuštenih industrijskih područja). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. |
| 594 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Nije prihvatljivo građevine priuštivog stanovanja smještati izvan građevinskog područja. Za te građevine, kao i za sve ostale stambene građevine, moraju biti osigurani odgovarajući stambeni standardi, poput prometne povezanosti, dostupnosti javnih i društvenih sadržaja i drugih elemenata nužnih za kvalitetu života. Površine za gospodarsku namjenu su s razlogom odvojene od naselja te ih ne treba miješati s površinama predviđenima za stanovanje. Također, kod prenamjene brownfield područja potrebno je voditi računa o mogućoj kontaminaciji prostora, ovisno o prijašnjoj namjeni, te osigurati sanaciju prije nove uporabe. Stvaranje nove kategorije "priuštivo stanovanje" i uvođenje posebnih pravila za gradnju nije potrebno, budući da se radi o stambenim zgradama za koje su već u postojećim prostornim planovima rezervirane lokacije. Umjesto širenja građevinskih područja na temelju dostupnog zemljišta u državnom vlasništvu, država i jedinice lokalne samouprave trebaju planski otkupljivati zemljišta unutar postojećih građevinskih područja za potrebe priuštive stanogradnje. U skladu s prijedlozima za članak 49. predlaže se i izmijenjeni tekst članka 50. „(1) Na površinama iz članka 49. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se u prostor mogu smjestiti na temelju lokacijske dozvole te, na onim površinama za koje je ovim Zakonom propisana izrada urbanističkog plana uređenja, na temelju urbanističkog projekta. (2) Na površinama iz članka 49. stavka 2. točke 2. građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave. (3) Za postupke iz stavka 1. i 2. ovog članka nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se na osnovu zakona o priuštivom stanovanju kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. (5) Na temelju urbanističkog projekta iz ovoga članka provode se svi daljnji postupci.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 595 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Prijedlog teksta: “Priuštivo stanovanje ostvaruje se integrirano u redovne stambene zone unutar građevinskih područja, putem subvencioniranih modela gradnje, javno-neprofitnih programa i poreznih instrumenata. Nije dopušteno formiranje posebnih kategorija zemljišta niti izuzimanje građevina priuštivog stanovanja od postupaka zaštite okoliša i prirode. Prostorni planovi ne mogu uvoditi getoizirane zone, već osigurati prostorne uvjete za priuštivo stanovanje unutar kvalitativno ravnopravnih urbanih cjelina.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 596 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Primjedba: Članak 50. u cijelosti je pogrešno postavljen jer priuštivo stanovanje tretira kao prostornu kategoriju, a ne kao socijalno-ekonomsku mjeru. Time se uvodi praksa formiranja posebnih “površina priuštivog stanovanja” i “ostalog zemljišta (PŠ)” koje služe kao rezervati substandardne gradnje, izuzeti od redovnih procedura (lokacijska dozvola umjesto građevinske, izuzeće od postupaka zaštite okoliša i prirode). Takvo rješenje stvara socijalnu segregaciju, prostornu degradaciju i diskriminaciju ranjivih skupina. Obrazloženje: Socijalna štetnost: Priuštivo stanovanje rješava se putem sustava poticaja, subvencija, poreznih instrumenata i javne gradnje, a ne prostornom getoizacijom. Stavljanje mladih i ranjivih skupina u “zone priuštivog stanovanja” znači institucionaliziranu segregaciju i stigmatizaciju. Prostorna i pravna konfuzija: Uvođenjem novih kategorija zemljišta i ubrzanih procedura (lokacijska dozvola, posebni urbanistički projekti) razara se konzistentnost prostornog uređenja i stvara paralelni sustav pravila. Ekološka diskriminacija: Stavak 3. koji izuzima priuštivo stanovanje od postupaka zaštite okoliša i prirode znači da će najranjivije skupine živjeti u okolišno degradiranim zonama (uz deponije, prometnice, industriju), što je oblik prostorne i zdravstvene diskriminacije. Suprotno EU praksi: U razvijenim zemljama EU (Austrija, Nizozemska, Njemačka) priuštivo stanovanje se provodi unutar redovitih urbanih blokova i naselja kroz socijalne i ekonomske mjere. Loši primjeri (francuske banlieues, istočnoeuropske periferije) pokazuju da getoizacija stvara dugoročne socijalne i prostorne probleme. Priuštivo stanovanje ne smije značiti getoizaciju: mlade i ranjive skupine guraju se u substandardne zone, umjesto da ih uključe u kvalitetna urbana naselja. Mladi ljudi trebaju imati dom u kvalitetnim naseljima, a ne u rezervatima substandardnog stanovanja uz deponije i prometnice“. Licemjerno je vlastitu mladu populaciju stiskati u nezdrava i nekvalitetna područja a vrijedne lokacije čuvati za poticanje nekretninske euforije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 597 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Primjedba: Članak 50. u cijelosti je pogrešno postavljen jer priuštivo stanovanje tretira kao prostornu kategoriju, a ne kao socijalno-ekonomsku mjeru. Time se uvodi praksa formiranja posebnih “površina priuštivog stanovanja” i “ostalog zemljišta (PŠ)” koje služe kao rezervati substandardne gradnje, izuzeti od redovnih procedura (lokacijska dozvola umjesto građevinske, izuzeće od postupaka zaštite okoliša i prirode). Takvo rješenje stvara socijalnu segregaciju, prostornu degradaciju i diskriminaciju ranjivih skupina. Obrazloženje: Socijalna štetnost: Priuštivo stanovanje rješava se putem sustava poticaja, subvencija, poreznih instrumenata i javne gradnje, a ne prostornom getoizacijom. Stavljanje mladih i ranjivih skupina u “zone priuštivog stanovanja” znači institucionaliziranu segregaciju i stigmatizaciju. Prostorna i pravna konfuzija: Uvođenjem novih kategorija zemljišta i ubrzanih procedura (lokacijska dozvola, posebni urbanistički projekti) razara se konzistentnost prostornog uređenja i stvara paralelni sustav pravila. Ekološka diskriminacija: Stavak 3. koji izuzima priuštivo stanovanje od postupaka zaštite okoliša i prirode znači da će najranjivije skupine živjeti u okolišno degradiranim zonama (uz deponije, prometnice, industriju), što je oblik prostorne i zdravstvene diskriminacije. Suprotno EU praksi: U razvijenim zemljama EU (Austrija, Nizozemska, Njemačka) priuštivo stanovanje se provodi unutar redovitih urbanih blokova i naselja kroz socijalne i ekonomske mjere. Loši primjeri (francuske banlieues, istočnoeuropske periferije) pokazuju da getoizacija stvara dugoročne socijalne i prostorne probleme. Priuštivo stanovanje ne smije značiti getoizaciju: mlade i ranjive skupine guraju se u substandardne zone, umjesto da ih uključe u kvalitetna urbana naselja. Mladi ljudi trebaju imati dom u kvalitetnim naseljima, a ne u rezervatima substandardnog stanovanja uz deponije i prometnice“. Licemjerno je vlastitu mladu populaciju stiskati u nezdrava i nekvalitetna područja a vrijedne lokacije čuvati za poticanje nekretninske euforije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 598 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Osim samih građevina namijenjenih priuštivom stanovanju, važno je planirati i naselja koja će osigurati kvalitetu života a što uključuje planiranje prometa, javnih i društvenih sadržaja, sadržaja za rekreaciju, krajobraznih površina i sl. Iz tog razloga predlažemo da se naglasi kako zgrade priuštivog stanovanja ne mogu biti planirane izvan građevinskih područja određenih prostornim planovima. Ako se ovi sadržaji planiraju u zonama koje nisu predviđene za stanovanje, potrebno je uzeti u obzir i planiranje drugih sadržaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 49. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Površine namijenjene priuštivom stanovanju su: 1. površine unutar građevinskih područja naselja stambene i mješovite namjene 2. unutar građevinskih područja proizvodne i poslovne namjene na kojima nije započeta realizacija proizvodnih i poslovnih građevina ili se već postojeće građevine više ne koriste sukladno planiranoj namjeni 3. unutar područja javne i društvene namjene ako se radi o građevinama za smještaj zaposlenika 4. na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan naselja 5. na brownfield područjima i postojećim brownfield građevinama u kojima je priuštivo stanovanje prihvatljivo s obzirom na namjenu i sadržaje kontaktnog područja. (2) Površine namijenjene priuštivom stanovanju unutar prostora ograničenja su površine iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka. (3) Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju uz stambene ili stambeno-poslovne zgrade sadržavati i prateće sadržaje društvene namjene. (4) Kod prvih izmjena i dopuna važećeg prostornog plana lokalne razine, odnosno izrade novog prostornog plana, površine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te površine iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona potrebno je integrirati u prostorni plan. (5) Zgrade stambene i stambeno-poslovne namjene iz stavka 3. ovoga članka grade se prema uvjetima i kriterijima iz propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 599 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sadržaj urbanističkog projekta za građevine namijenjene priuštivom stanovanju propisan je člancima 158. i 159. prijedloga ovog Zakona. |
| 600 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | stavak 3. – Ova odredba je za početak protivna osnovnim zakonima, kojima se regulira zaštita prirode i okoliša, ali i članku 3. Ustava RH. Odredba predstavlja nejednakost u postupanju – za utvrđivanje građevinskih područja naselja se provode postupci zaštite okoliša i prirode, a za površine priuštivog stanovanja ne moraju, ali se onda površine priuštivog stanovanja moraju „integrirati“ u prostorni plan. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članka 50. stavka 3. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te je već pri izradi prostornog plana proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupak Strateške procijene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. |
| 601 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | stavak 2. – „ostalo zemljište (PŠ)“ – ovo je vrlo štetna i pogubna odredba, prostorno planiranje se negira jer se temeljem zakona određuje gdje se grade stambene i njima prateće zgrade – protivno samom meritumu zakona koji glasi „ovim se Zakonom uređuje sustav prostornog uređenja…“ – a ovo nije dio sustava prostornog uređenja već provedba zakona. Ujedno, prostorni plan ne određuje samo namjenu prostora, odnosno „ostalo zemljište (PŠ)“ već i cijeli niz mjera zaštite koje se mogu odnositi i na predmetno ostalo zemljište (PŠ) – zaštita voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, zaštita tla, zaštita od poplava, zaštita od proloma brane…. samo jedan primjer: što ako se na području „ostalo zemljište (PŠ) nalazi I. zona zaštite izvorišta vode za piće, ili npr. zona klizišta? Stoga je neosnovano da zakon bude temelj za dopuštanje smještaja ovih vrsta građevina gdje god. Građevinska područja naselja utvrđena su na način da je provedena sustavna planerska provjera osnovanosti zauzeća naseljem baš tog prostora i uvažavajući sva ograničenja i zabrane u prostoru. Ova odredba u budućnosti može proizvesti značajne štete i po prostor i po te površine priuštivog stanovanja i po korisnike tih prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 602 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | stavci 1. i 2. – Temeljem kojih uvjeta gradnje se na „površinama namijenjenim priuštivom stanovanju“ utvrđuju lokacijski uvjeti u lokacijskoj dozvoli? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe članka 50. stavka 1. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te su uvjeti gradnje određeni prostornim planom ili urbanističkim projektom. Za površine određene prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) građevine priuštivog stanovanja smještaju se u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja. |
| 603 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Stavak 1. u Pravilniku o prostornim planovima s obzirom na značaj i važnost potrebno odrediti namjenu priuštivo stanovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Važeći Pravilnik o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) uskladit će se s ovim Zakonom o prostornom uređenju, nakon što isti stupi na snagu. |
| 604 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se i inzistira na brisanju stavka 3. članka 50. s obzirom da je riječ o nedopustivom derogiranju odredbi Zakona o zaštiti okoliša. Naime, Zakon o zaštiti okoliša jasno propisuje za koje se zahvate provodi koji okolišni postupak i u tom smislu RH je prenijela i implementirala relevantne okolišne direktive. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članka 50. stavka 3. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te je već pri izradi prostornog plana proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupak Strateške procijene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. |
| 605 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Nije prihvatljivo građevine priuštivog stanovanja smještati izvan građevinskog područja. Za te građevine, kao i za sve ostale stambene građevine, moraju biti osigurani odgovarajući stambeni standardi, poput prometne povezanosti, dostupnosti javnih i društvenih sadržaja i drugih elemenata nužnih za kvalitetu života. Površine za gospodarsku namjenu su s razlogom odvojene od naselja te ih ne treba miješati s površinama predviđenima za stanovanje. Također, kod prenamjene brownfield područja potrebno je voditi računa o mogućoj kontaminaciji prostora, ovisno o prijašnjoj namjeni, te osigurati sanaciju prije nove uporabe. Stvaranje nove kategorije "priuštivo stanovanje" i uvođenje posebnih pravila za gradnju nije potrebno, budući da se radi o stambenim zgradama za koje su već u postojećim prostornim planovima rezervirane lokacije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 606 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | U stavku 2. ponovo se navodi kategorija zemljišta koja nije zastupljen u novom Pravilniku o prostornim planovima. Ovoga puta riječ je o oznaci PŠ koja se ne koristi u novom Pravilniku te je i u ovom slučaju, potrebno uskladiti oznake koje se koriste u ovom Zakonu s Pravilnikom o prostornom planiranju, obzirom da kategorija PŠ više ne postoji te je stoga potrebno propisati na kojoj se kategoriji zemljišta prema novom Pravilniku mogu planirati priuštivo stanovanje. S tim u vezi, hoće li se izmjenama Pravilnika o prostornim planovima uvesti kategorija/tema „priuštivo stanovanje“, obzirom da se u članku 49. stavku 4. navodi da se površine priuštivog stanovanja trebaju integrirati u prostorni plan kod prvih izmjena i dopuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Važeći Pravilnik o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) uskladit će se s ovim Zakonom o prostornom uređenju, nakon što isti stupi na snagu. |
| 607 | TANJA MARTINEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Smatramo nepotrebnim i nelogičnim prostornim planovima određivati površine namijenjene priuštivom stanovanju. Namjena za takvo stanovanje je zapravo već određena u prostornim planovima - to je stambena namjena, pretežito stambena namjena i mješovita namjena unutar koje se omogućava i stambena namjena, i ista se planira i treba planirati u građevinskim područjima naselja, čije je planiranje u nadležnosti JLS-a. Stoga priuštivo stanovanje kao namjenu nije potrebno određivati u prostornim planovima. Bitno je da se unutar planirane stambene ili mješovite namjene racionalno odrede konkretna područja koja su pogodna za provedbu takvog stanovanja u skladu s Programom priuštivog stanovanja JLS-a, te da se drugim mjerama, a ne prostorno planskim, osigura „priuštivost stanovanja“ (subvencijama, pomoćima, kreditiranjem, sufinanciranjem, oslobađanjem plaćanja doprinosa i slično). Smatramo da se ne smije dozvoliti da se projekti priuštivog stanovanja, direktno provode temeljem Zakona na površinama određenim prostornim planovima kao površine ostalog zemljišta (PŠ – nejasno korištenje ove kratice u novom Zakonu), a nejasno je i kako bi se isti provodili na površinama posebne namjene unutar i/ili izvan građevinskog područja. Mišljenja smo da nema nikakve potrebe formirati nova područja za priuštivo stanovanje na poljoprivrednom tlu ili u okviru posebne namjene (osobito ne u okviru posebne namjene koja je izdvojena u odnosu na građevinsko područje naselja) s obzirom da u prostornim planovima već ima i više nego dovoljno planiranog područja stambene i mješovite namjene unutar građevinskih područja naselja na kojima se mogu provoditi projekti priuštivog stanovanja. Njihovim smještavanjem u poljoprivrednu i posebnu namjenu izvan naselja stvarat će se područja nepotrebno odvojena/izolirana od drugih dijelova naselja koja će inicirati novu problematiku i zahtjeve vezane uz osiguranje kvalitetne komunikacije, mogućnosti komunalnog opremanja, pristupačnosti ostalim javnim, društvenim i drugim potrebnim sadržajima naselja, odnosno dodatnu potrebu izgradnje takvih novih sadržaja, što svakako nije ekonomično i racionalno. S druge strane, građevinska područja naselja u kojima je moguća stambena izgradnja i koja su možda i komunalno opremljena ili ih je lakše, brže i ekonomičnije urediti, ostaju neizgrađena. Iz navedenih razloga smatramo da se površine za priuštivo stanovanje ne bi trebale omogućiti niti u građevinskim područjima izvan naselja izdvojene proizvodne i poslovne namjene. Ukoliko bi se svejedno zadržala mogućnost provođenja projekata priuštivog stanovanja na navedenim područjima/površinama za isto bi svakako trebalo obvezati izdavanje suglasnosti nadležnih javnopravnih tijela koja upravljaju takvim područjima. Potreba provođenja postupaka iz područja zaštite okoliša i prirode ovisna o konkretnom prostoru/lokaciji, te se takve postupke ne bi smjelo automatski, bez ikakvih kriterija, isključivati Zakonom, uz napomenu da u tom smislu odredba članka 50. stavka 3. nije usklađena s odredbom iz članka 151. stavak 1. Ova primjedba se odnosi i na dio odredbe članka 19. stavak 1. točka nn. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 608 | BARBARA PERUŠKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Osim programa priuštivog stanovanja jedinica lokalne samouprave, država bi kao jedan od najvećih vlasnika zemljišta trebala izraditi krovni državni program priuštivog stanovanja koji bi sagledao nekretnine u vlasništvu države, potencijalne za izgradnju građevina priuštivog stanovanja, a s druge strane utvrdila i određenu kvotu za realizaciju tog programa kroz privatne investicije u stanogradnji kako ne bi došlo do getoizacije korisnika priuštivog stanovanja. Nadležno Ministarstvo bi kod privatnih investicija moralo provoditi dodjelu određenih kvota kako bi spriječilo određene nepravilnosti koje se potencijalno mogu dogoditi na nivou lokalnih građevinskih lobija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nacionalni plan stambene politike naveden je u stavku 1., članku 49. ovog Zakona kao krovni dokument čije se ciljeve ostvaruje gradnjom građevina i planiranjem površina namijenjenih priuštivom stanovanju. |
| 609 | BARBARA PERUŠKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Predlaže se dodati stavak 6. koji bi glasio: (6) Urbanistički projekt, te glavni projekt za potrebe izdavanja akta za gradnju prema posebnom propisu, izrađuju projektanti arhitektonske, građevinske, elektrotehničke i strojarske struke koji su zaposleni u istom projektantskom uredu, koji uz navedene struke ima zaposlenu osobu pravne struke i osobu ovlaštenu za izradu prostornih planova koja minimalno ispunjava uvjete za izradu urbanističkog plana uređenja propisane posebnim zakonom, a po potrebi su dužni osigurati sudjelovanje drugih stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz stavka 2. članka 30. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 610 | NOBILO I DR. - ODVJETNIČKO DRUŠTVO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Predlažemo da se odredba članka 50. st.2 i 4. Zakona dopuni, kao i da se s tim u vezi dodaju novi stavci,na način da budući čl.50 glasi: (2)"Na površinama unutar građevinskog područja koja nisu obuhvaćene odredbom stavka 1. ovoga članka, kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave ili državnom programu priuštivog stanovanja, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona." (3)- (4)"Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se na osnovu zakona o priuštivom stanovanju kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa i mora biti usklađen s Državnim programom priuštivog stanovanja kojeg donosi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u postupku propisanim zakonom o priuštivom stanovanju. Novi stavci: (5)Jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti program priuštivog stanovanja u roku koji je određen posebnim zakonom. (6)U slučaju kada jedinica lokalne samouprave u propisanom roku ne donese program priuštivog stanovanja, ili donese program koji nije usklađen s Državnim programom priuštivog stanovanja, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine može samostalno donijeti program priuštivog stanovanja za područje te jedinice lokalne samouprave ili za dio njezina područja. Obrazloženje: Predlažemo da se st.2. i st.4. ovog članka dopuni na način da se propiše da uz program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave mora postojati i državni program u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao krovnog programa. Naime, treba propisati i mogućnost da država intervenira u slučajevima kada jedinice lokalne samouprave (JLS) izbjegavaju na određenom području donijeti program priuštivog stanovanja, jer građevinska zemljišta predviđaju za druge namjene npr. turizam. Država bi trebala zadržati nadzor sa svojim vlastitim programom kako bi omogućila provođenje programa priuštivog stanovanja, što je u osnovi i državna politika. Trenutna formulacija isključivo ovlašćuje JLS za donošenje programa priuštivog stanovanja. Međutim, postoji realna opasnost da jedinice lokalne samouprave neće biti zainteresirane za donošenje takvih programa, osobito na atraktivnim lokacijama s turističkim potencijalom gdje JLS preferiraju turistički razvoj koji donosi veće prihode od turističke pristojbe i komunalnih naknada. Drugi ključni razlog za državnu nadležnost je sprječavanje getoizacije osoba manjeg imovinskog stanja koje će biti korisnici priuštivog stanovanja. Bez državnog nadzora i mogućnosti intervencije postoji opasnost da JLS koncentriraju priuštivo stanovanje na najneatraktivnijim lokacijama – udaljeno od centra, uz industrijske zone, bez kvalitetne infrastrukture, lošeg prometnog povezivanja. Ministarstvo mora imati mogućnost neposredne intervencije kada lokalna razina ne izvršava svoje obveze. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 50. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 611 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Predlažemo brisati u cijelosti. Obrazloženje kao za članak 49. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Obrazloženje također kao za članak 49. |
| 612 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Urbanistički projekt kao oblik paralelnog prostornog planiranja bez sagledavanja čitavog prostora, već točkasto smještanje ove specifične namjene unutar i izvan građevinskog područja kao posljedicu može imati substandardno stanovanje van građevinskog područja, protivno prostorno planskoj dokumentaciji čime se izravno utječe na segregaciju i marginaliziranje ranjivih skupina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Urbanistički projekt predmet je članka 152. ovog Zakona, a predmetni članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 613 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Površine namijenjene priuštivom stanovanju moraju biti isključivo površine unutar građevinskog područja određene prostornim planom kako bi se ispoštovalo načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje tj. osigurala kvaliteta životnog i radnog okoliša te ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja. Novo uvedeni pojam urbanističkog projekta služi kao zakonski alibi za planiranje i izgradnju građevina priuštivog stanovanja van građevinskog područja i na površinama koje nisu planirane za stambenu namjenu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 614 | MARINKO MARADIN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Ne postoji razlog da bi se građevine priuštivog stanovanja smještale igdje osim unutar građevinskih područja koja su (između ostalog) namijenjena stanovanju. Štoviše, građenje stambenih građevina priuštivog stanovanja na područjima koja su prostornim planovima planirana za drugu namjenu unosi nered u prostor, nešto kao legalizacija zgrada protivno prostornom planu. Sustavom e-planovi omogućena je relativno jednostavnija izmjena prostornih planova u detalju i nema razloga da se površine namijenjene priuštivom stanovanju kroz sustav prostornog planiranja tretiraju različito u odnosu na ostalu stambenu izgradnju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 615 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Nije prihvatljivo građevine priuštivog stanovanja smještati izvan građevinskog područja. Za te građevine, kao i za sve ostale stambene građevine, moraju biti osigurani odgovarajući stambeni standardi, poput prometne povezanosti, dostupnosti javnih i društvenih sadržaja i drugih elemenata nužnih za kvalitetu života. Površine za gospodarsku namjenu su s razlogom odvojene od naselja te ih ne treba miješati s površinama predviđenima za stanovanje. Također, kod prenamjene brownfield područja potrebno je voditi računa o mogućoj kontaminaciji prostora, ovisno o prijašnjoj namjeni, te osigurati sanaciju prije nove uporabe. Stvaranje nove kategorije "priuštivo stanovanje" i uvođenje posebnih pravila za gradnju nije potrebno, budući da se radi o stambenim zgradama za koje su već u postojećim prostornim planovima rezervirane lokacije. Umjesto širenja građevinskih područja na temelju dostupnog zemljišta u državnom vlasništvu, država i jedinice lokalne samouprave trebaju planski otkupljivati zemljišta unutar postojećih građevinskih područja za potrebe priuštive stanogradnje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članaka 49. i 50. ovog prijedloga Zakona određene su u skladu s Nacionalnim planom stambene politike. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 616 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Na površinama iz članka 49. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se u prostor mogu smjestiti na temelju lokacijske dozvole te, na onim površinama za koje je ovim Zakonom propisana izrada urbanističkog plana uređenja, na temelju urbanističkog projekta. (2) Na iz članka 49. stavka 2. točke 2. građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave. (3) Za postupke iz stavka 1. i 2. ovog članka nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (5) Na temelju urbanističkog projekta iz ovoga članka provode se svi daljnji postupci. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 617 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Predmetni stavak je problematičan jer Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva I državne imovine ne može samovoljno odlučiti da određena vrsta građevine ne podliježe propisanim postupcima drugog ministarstva (Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije), reguliranim Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti prirode, nizom uredbi i pravilnika. Posebno je sporna u slučajevima kada se zahvat nalazi na područjima NATURA 2000 čija zaštita ima pravni učinak i koju su dužne poštovati sve države članice EU. Stoga ovakva odredba može biti nezakonita i suprotna obvezama Republike Hrvatske prema EU pravu. Predlaže se brisanje ove odredbe i propisivanje da svi postupci zaštite okoliša ostaju obvezni, uz mogućnost koordiniranog ubrzanog postupka između nadležnih resora, ali bez derogacije materijalnih i proceduralnih zahtjeva zaštite okoliša. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članka 50. stavka 3. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te je već pri izradi prostornog plana proveden postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno postupak Strateške procijene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti prirode. |
| 618 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Predlaže se potpuno ukidanje ovog stavka. Predložena odredba omogućava da se "priuštivo stanovanje" ugura doslovno bilo gdje unutar građevinskog područja – unutar parkova, na površinama za sport i rekreaciju, u turističkim zonama. A ako to nije dovoljno loše - smještanjem na površinama namjene PŠ („ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište“) se legalizira širenje građevinskog područja i potpuno negiraju prethodno propisana načela istog Zakona, uključujući „Načelo očuvanja prostora i obnove prirode“ (čl. 12.) i obveza višekriterijske analize za širenje građevinskih područja (čl. 45.). Urbanistički projekt kao sredstvo kontrole u ovim slučajevima u praksi je potpuno iluzoran – neće spriječiti gradnju na neprimjerenim lokacijama niti osigurati bilo kakvu stvarnu plansku zaštitu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. stavka 2. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te su uvjeti gradnje određeni prostornim planom ili urbanističkim projektom. Za površine određene prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) građevine priuštivog stanovanja smještaju se u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 619 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) U prijedlogu Zakona došlo je do drastičnog odstupanja od onoga što je Ministarstvo prezentiralo javnosti (Zagreb, 5. rujna 2025.). Prezentacija je jasno rekla: lokacijska dozvola za priuštivo stanovanje može se izdavati isključivo u građevinskim područjima stambene i mješovite namjene, dok se na ostalim nabrojanim površinama (proizvodne i poslovne zone, javne i društvene površine, posebne namjene, brownfield područja) gradnja može dopustiti samo nakon što se kroz urbanistički projekt preispita opravdanost i usklađenost s okolnim namjenama. U predmetnom stavku pak piše suprotno: građevine priuštivog stanovanja mogu se smještati u prostor lokacijskom dozvolom i na svim tim drugim površinama, uključujući i javne i društvene namjene ili brownfield lokacije – bez ikakvog planskog preispitivanja. To je potpuno neprihvatljivo i pravno nelogično. Lokacijska dozvola nije i ne može biti instrument kojim se provjerava kompatibilnost namjena, niti referent u postupku izdavanja dozvole može ili smije procjenjivati je li, primjerice, „brownfield prihvatljiv s obzirom na kontaktno područje“. To nije uvjet za lokacijsku dozvolu, to je posao prostornog plana ili barem urbanističkog projekta. Ovakvo rješenje nije samo tehnička pogreška – ono predstavlja potpuno razaranje sustava prostornog planiranja. Ako se ovakva odredba usvoji, otvorit će se vrata kaotičnom i proizvoljnom smještanju stanovanja u područja koja nisu infrastrukturno opremljena niti funkcionalno predviđena za život ljudi. Ne smije se zaboraviti: EU sredstva za priuštivo stanovanje nisu opravdanje za derogiranje osnovnih pravila planiranja. Nije cilj „nagurati stanove gdje god stignemo“, nego osigurati kvalitetno, održivo i planski vođeno stanovanje. Ako se prostorno planiranje pretvori u birokratsku prepreku koju treba zakonski preskočiti, onda se zapravo ukida svaki smisao planiranja. Predlaže se usklađivanje zakonskog teksta s onim što je prezentirano. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te su uvjeti gradnje određeni prostornim planom ili urbanističkim projektom. Za površine određene prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) građevine priuštivog stanovanja smještaju se u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 620 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Mogućnost smještaja građevina priuštivog stanovanja izvan građevinskog područja naselja, unutar gospodarske i posebne namjene, pa čak i na površinama ostalog zemljišta PŠ, kao i mogućnost izravne provedbe i naknadnog integriranja u prostorni plan, u suprotnosti je s temeljnim načelima prostornog planiranja. Predlaže se utvrđivanje ovih površina unutar građevinskih područja naselja, isključivo u prostornim planovima lokalne razine. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Odredbe članka 50. ovog prijedloga Zakona odnose se na površine koje su već prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju ili su unutar površina građevinskih područja te su uvjeti gradnje određeni prostornim planom ili urbanističkim projektom. Za površine određene prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) građevine priuštivog stanovanja smještaju se u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 621 | KARMELA MAREN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Za građevine priuštivog stanovanja navedene u stavku 2. omogućiti da se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladno programu priuštivog stanovanja bez obveze izrade idejnog projekta već da se ostavi mogućnost daljnjih postupaka i bez idejnog projekta koji dodatno usporava i financijski opterećuje sam postupak. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 622 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | Predloženi tekst dopune • U članku 50. dodati stavak 6.: „Urbanistički projekt iz stavka 2. sadrži plan mobilnosti naselja s obveznim kriterijima pristupačnosti javnim prijevozom i pješačenjem te mjerama smanjenja parkirnih normi gdje je dostupnost ostalim oblicima prijevoza zadovoljena.“ Obrazloženje Priuštivost stanovanja zahtijeva i priuštivost mobilnosti. Pristupačnost javnog prijevoza te pratećih sadržaja (škola, vrtića, zdravstvenih usluga, trgovina itd.) i niže parkirne norme smanjuju trošak kućanstvima i rasterećuju mrežu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sadržaj urbanističkog projekta za građevine namijenjene priuštivom stanovanju propisan je člancima 158. i 159. prijedloga ovog Zakona. |
| 623 | ANA RAŠAN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 50. | čl.50., st.(1) - stavak se tumači na način da se lokacijska dozvola veže uz namjenu, neovisno o složenosti zahvata; ukoliko se planira smještaj jedne zgrade priuštivog stanovanja na jednoj čestici koja je imovinsko pravno određena, ima li potrebe da se za istu ishodi prvo lokacijska pa zatim građevinska dozvola? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 50. izmijenit će se na način tako da sada glasi: (1) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, građevine priuštivog stanovanja se mogu smjestiti u prostor na temelju lokacijske dozvole i/ili građevinske dozvole. (2) Na površinama unutar građevinskog područja iz članka 49. stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5., kao i na površinama određenima prostornim planom kao ostalo zemljište (PŠ) koje je infrastrukturno opremljeno, građevine priuštivog stanovanja se smještaju u prostor na temelju urbanističkog projekta sukladnog Programu priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave, uz obvezni sadržaj idejnog projekta propisan u člancima 158. i 159. ovoga Zakona. (3) Na površinama koje su prostornim planom namijenjene priuštivom stanovanju, kao i na površinama iz članka 49. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, za građevine priuštivog stanovanja nije potrebno provoditi postupke iz područja zaštite okoliša i prirode. (4) Program priuštivog stanovanja jedinice lokalne samouprave donosi se uz suglasnost Ministarstva na temelju ovoga Zakona te propisa koji uređuju područje priuštivog stanovanja kojim će se detaljnije definirati način i metodologija izrade predmetnog programa. |
| 624 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 51. | OIEH predlaže dopunu članka 51. stavka 2. na način da se iza veznika „i“ dodaju „/ili“, odnosno da puni stavak glasi: „Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i/ili infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.“ Obrazloženje: Treba ostaviti mogućnost definiranja obuhvata jednim ili drugim aktom. | Prihvaćen | Prihvaćen. Čl.51.st.2. izmijenit će se na način da glasi: „(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i/ili infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.“ |
| 625 | TIHOMIR JUKIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 51. | Da li je uistinu svaka linijska infrastrukturna građevina od interesa za državu i da li se mora rješavati zasebno? To urušava osnovno načelo prostornog planiranja, a to je „integralno planiranje“, a ne „sektorsko planiranje“ koje takvim pristupom ne može sagledati sve posljedice. Takav pristup na neki način urušava dosadašnji sustav planiranja koje je bilo sveobuhvatno i integralno, a ne sektorsko. Ako se to usvoji kao princip, takav „sektorski pristup planiranju“ mogao bi se spustiti i na niže razina planiranje, a što može biti kontraproduktivno i loše u konačnici jer se ne može sektorski rješavati samo jedna infrastrukturna građevina neovisno o okolnom prostoru. Zato i postoji integralni pristup planiranju i sagledavanje, uz uključivanje i usklađivanje svih aktera u prostoru. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 626 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 51. | članak 51. stavak 2. – umjesto „lokacijskom dozvolom i infrastrukturnim projektom“ zamijeniti s „lokacijskom dozvolom temeljem infrastrukturnog projekta“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Čl.51.st.2. izmijenit će se na način da glasi: „(2) Obuhvat zahvata u prostoru, građevna čestica i smještaj linijske infrastrukturne građevine na građevnoj čestici određuju se lokacijskom dozvolom i/ili infrastrukturnim projektom linijske infrastrukturne građevine.“ |
| 627 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 51. | poglavlje 4.3.2. - Nije jasno zašto se, pod naslovom „Interes Republike Hrvatske“, odredbeno određuje interes RH samo za linijske infrastrukturne građevine, a u pojmovniku u točki 17. se navodi cijeli niz koji predstavlja interes Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Podnaslov „Interes Republike Hrvatske“ odnosi se na interes Republike Hrvatske unutar poglavlja o linijskim infrastrukturnim građevinama. |
| 628 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 51. | Molimo pojasniti negdje u Zakonu da li se linijske infrastrukturne građevine, kao i koridori linijske infrastrukture smatraju od interesa za RH na svim nivoima, obzirom da to izrijekom nije navedeno, niti ovdje, a niti u pojmovniku članka 19. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 51. već je određeno je da su koridori linijske infrastrukture, linijske infrastrukturne građevine, prostorno planiranje koridora i linijskih infrastrukturnih građevina, njihov razvoj, gradnja, korištenje i održavanje linijskih infrastrukturnih građevina te njihovo evidentiranje u informacijskom sustavu prostornog uređenja od interesa za Republiku Hrvatsku. |
| 629 | DARKO PODRAVEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 51. | Smatram da bi bilo u interesu Republike Hrvatske iskoristiti postojeće i buduće koridore linijske infrastrukture, koja je zajedno sa zemljištem koje je u državnom vlasništvu, za izgradnju fotonaponskih elektroenergetskih sustava. S obzirom na to da zauzimaju vrlo veliku površinu teritorija Republike Hrvatske, instalacija fotonaponskih elektrana na tim površinama ne bi imala dodatni utjecaj na okoliš i prirodu (koja je sukladno Ustavu od interesa za Republiku Hrvatsku) kao što imaju tako zvane "greenfield investicije". Značajno bi se povećala energetska neovisnost Republike Hrvatske, a prihodi koje bi takav sustav fotonaponskih elektana pružao mogli bi se iskoristiti za podmirivanje troškova održavanja i razvoja linijske infrastrukture. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Površine za gradnju sunčanih elektrana definirane su u članku 19., točci 43. prijedloga ovog Zakona te već uključuju površine koje se nalaze unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina. |
| 630 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | Komentar: Predlažemo da se u Članku 3 (Pojmovi) ovog Zakona navede što se podrazumijeva pod pojmovima: - Javna infrastruktura - Javna sredstva Pojašnjenje: Investitori u OIE sve češće grade VN i SN elektroenergetske vodove i trafostanice, a radi se o privatnim investitorima i privatnim sredstvima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U stavku 1. predmetnog članka 52. definirano je što se podrazumijeva pod javnom infrastrukturom, te je ujedno napomenuto da sredstva za gradnju iste ne moraju nužno biti javna. |
| 631 | MIROSLAV ŠTIMAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | • Infrastruktura se normira deklarativno. Ispušteni su najvažniji uvjeti za planiranje infrastrukture: vrsta, kapacitet, veličina itd. (čl. 52. stav 2) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka propisuje opće parametre za planiranje svih tipova javne infrastrukture, a podaci o infrastrukturi poput vrste, kapaciteta, veličine i drugo, kao uvjeti za planiranje predmet su posebnih propisa i prostornih planova. |
| 632 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 4. predmetnog članka propisuje opće parametre za planiranje svih tipova javne infrastrukture, te nije potrebno niti primjereno ovdje posebno izdvajati promet kao zasebnu vrstu infrastrukture. Za predložene stavke 5., 6. i 7. odgovor je isti kao i za predloženu dopunu stavka 4. predmetnog članka. |
| 633 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | Stavak (2). Dio stavka potrebno je brisati, jer određivanje mjera potrebnih za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje infrastrukture nije predmet prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sadržaji prostornih planova propisani su u poglavlju 5.2.3. ovog Zakona te isti uključuju i planiranje infrastrukturnih građevina. |
| 634 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | stavak 2. – Odredba nepotrebna. Zašto bi se samo za javne infrastrukture propisivalo što uključuje njeno planiranje? Za sve zahvate vrijedi da njihovo planiranje uključuje planiranje novih i rekonstrukciju postojećih. Ujedno, određivanje položaja i „objekata“ (odnosno građevina) pojedinih infrastruktura (novoplaniranih) bez barem idejnog rješenja neće biti moguće u nijednoj razini prostornog plana. Za to nam služe infrastrukturni koridori. U odredbama su ispušteni najvažniji uvjeti za planiranje infrastrukture: vrsta, kapacitet, veličina itd. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sadržaji prostornih planova propisani su u poglavlju 5.2.3. ovog Zakona te isti uključuju i planiranje infrastrukturnih građevina. |
| 635 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | Predlažemo da se u članku 19. definiraju pojmovi koji se spominju u ovom članku: - Javna infrastruktura - Javna sredstva Pojašnjenje: Kod izgradnje obnovljivih izvora energije, sve se češće grade i značajni elektroenergetski objekti (VN, SN vodovi i dalekovodi, te trafostanice), koji se grade privatnim sredstvima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U stavku 1. predmetnog članka 52. definirano je što se podrazumijeva pod javnom infrastrukturom, te je ujedno napomenuto da sredstva za gradnju iste ne moraju nužno biti javna. |
| 636 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 52. | Predloženi tekst dopune: U stavku 4. dodati nove alineje: „ - provodi procjena utjecaja na sigurnost prometa za projekte s bitnim prometnim učincima - u koridorima, gdje je moguće, osigurava prostor za buduće sustave javnog prijevoza visokog kapaciteta“ Dodati stavak 5.: „Pri planiranju javne infrastrukture obvezno se ugrađuju ciljevi sigurnosti prometa i zaštite života korisnika, uključujući mjere smanjenja brzina, odvajanje konfliktnih tokova, sigurne prijelaze i dostupnost za ranjive sudionike prometa. Planovi i rješenja moraju biti usklađeni s nacionalnim planovima sigurnosti cestovnog prometa, Nacionalnom prometnom strategijom i planovima održive urbane mobilnosti.“ Dodati stavak 6.: „Pri planiranju cestovne infrastrukture obvezno se planiraju prioritetni koridori javnog prijevoza te mreža aktivne mobilnosti u istom obuhvatu, gdje je to tehnički i prostorno izvedivo.“ Dodati stavak 7.: „U odredbama za provedbu prostornih planova propisuju se mjerljivi prometni pokazatelji i ciljevi, primjerice modalni udjeli, pragovi zagušenja, standardi pristupačnosti i pokazatelji sigurnosti prometa, koji se prate putem informacijskog sustava prostornog uređenja.“ Obrazloženje Ovaj članak definira javnu infrastrukturu i načela njezina planiranja, no ne spominje izričito sigurnost prometa i zaštitu života korisnika. Ugradnja jasnih sigurnosnih zahtjeva i veza na ključne prometne dokumente osigurava da projekti od početka slijede načela sigurnosti cestovnog prometa i ciljeve održive mobilnosti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 4. predmetnog članka propisuje opće parametre za planiranje svih tipova javne infrastrukture, te nije potrebno niti primjereno ovdje posebno izdvajati promet kao zasebnu vrstu infrastrukture. Za predložene stavke 5., 6. i 7. odgovor je isti kao i za predloženu dopunu stavka 4. predmetnog članka. |
| 637 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 53. | Stavci (2) i (3). Navodi u predmetnim stavcima ne odnose se na izradu prostornih planova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sadržaji prostornih planova propisani su u poglavlju 5.2.3. ovog Zakona te isti uključuju i planiranje infrastrukturnih građevina. |
| 638 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 53. | članak 53. stavci 2. i 3. – Odredbe su predmet zakona o gradnji, a ne ovog zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sadržaji prostornih planova propisani su u poglavlju 5.2.3. ovog Zakona te isti uključuju i planiranje infrastrukturnih građevina. |
| 639 | BARBARA PERUŠKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 53. | Predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: (4) Projekt integrirane infrastrukture te glavne projekte za potrebe izdavanja akata za gradnju prema posebnom propisu izrađuju projektanti građevinske, elektrotehničke i strojarske struke koji su zaposleni u istom projektantskom uredu, koji uz navedene struke ima zaposlenu osobu pravne struke i osobu ovlaštenu za izradu prostornih planova koja minimalno ispunjava uvjete za izradu urbanističkog plana uređenja propisane posebnim zakonom, a po potrebi su dužni osigurati sudjelovanje drugih stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno nije predmet ovog prijedloga Zakona , ali može biti predmet posebnog propisa pri sljedećoj izradi istoga. |
| 640 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak propisuje opće uvjete za planiranje svih koridora linijske infrastrukture, te nije potrebno niti primjereno ovdje posebno izdvajati promet kao samo zasebnu infrastrukture. |
| 641 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | stavak 3. – Odredba podložna vrlo širokom tumačenju cijelog niza izraza, upitno kako se uopće primjenjuje. Koje su to odgovarajuće prostorne norme i prostorni standardi koji se primjenjuju pri određivanju koridora linijske infrastrukture? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je pisana tako da ima široko značenje, budući je usuglašavanje različitih konfliktnih interesa u prostoru jedna od temeljnih zadaća prostornog planiranja. U prostorno-planskim rješenjima mora se, sukladno predmetnoj odredbi Zakona, težiti tome da se planiranjem koridorima linijske infrastrukture što manje osujeti kvaliteta života ljudi u naseljima kad i gdje god je to moguće, a na prostornim planerima i drugim stručnjacima involviranim u planiranju infrastrukture ostaje da pronađu adekvatno alternativno rješenje kada isto ne bude moguće ili isplativo. |
| 642 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | stavak 1. – Ograničavajuća odredba, prostornim planom se ocjenjuje optimalan razvod infrastrukture, ponekad je moguće uvažavati javno vlasništvo, ali ponekad i ne, odredba predstavlja zakonski temelj za prigovore vlasnika drugih nekretnina. Ujedno npr. neki koridori linijske infrastrukture mogu biti široki i 200 m – teško da će biti moguće postići planiranje na javnim nekretninama. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba sadrži riječ „prvenstveno“, te zbog toga nije ograničavajuća. |
| 643 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U stavku 3. članka 54. predlaže iza riječi “ umanji kvaliteta života ljudi” dodati riječi “ i ne naruši stanje u okolišu”. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Linijska infrastruktura planira se primarno prostornim planovima državne i županijske razine, te na lokalnoj razini prostornim planovima gradova odnosno općina. Prilikom izrade ovih vrsta prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, obvezno se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, temeljem članka 113. ovog prijedloga zakona. U postupku pojedine strateške procjene, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, utvrdit će na koji se način linijska infrastruktura može planirati u prostoru a da pritom ne narušava, ili minimalno narušava, stanje u okolišu. |
| 644 | TANJA MARTINEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 1. Smatramo da je predložena odredba da se linijska infrastruktura prvenstveno planira na nekretninama u vlasništvu JLS-a i Republike Hrvatske gotovo nemoguće provediva, s obzirom da Republika Hrvatska ili JLS uglavnom nemaju vlastitog zemljišta za linijsku infrastrukturu koja u pravilu obuhvaća vrlo velik broj katastarskih čestica, kao i s obzirom na odredbe članka 52. Prijedloga Zakona, te da se imovinsko pravni odnosi ne rješavaju u fazi planiranja u prostornom planu, već prije/tijekom izdavanja građevinske dozvole. Postavlja se pitanje zašto se navedena odredba ne odnosi i na vlasništvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno linijsku infrastrukturu županijskog značaja? | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen. Predmetna odredba sadrži riječ „prvenstveno“, te u tom smislu nije nužno, nego poželjno linijsku infrastrukturu u što većoj mjeri smještati na površine u vlasništvu lokalne samouprave i Republika Hrvatska. U predmetnu odredbu unijet će se i pojam jedinica područne (regionalne) samouprave, tako da ista sada glasi: „(1) Koridori linijske infrastrukture, gradnja, odnosno postavljanje i razvoj linijskih infrastrukturnih građevina prvenstveno se planiraju na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Republike Hrvatske.“ |
| 645 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | Predloženi tekst dopune • U stavku 3. iza postojeće rečenice dodati: “Pri određivanju koridora obvezno se provodi procjena učinka na sigurnost prometa i barijerni učinak na naselja, s mjerama za smanjenje konflikata, osiguranje sigurnih prijelaza i upravljanje brzinama u zoni naselja i osjetljivih funkcija.” • Dodati novi stavak 4.: “Koridori cestovne i željezničke infrastrukture planiraju se tako da se prioritetno osigura integracija s javnim prijevozom i aktivnim oblicima kretanja, uz obvezno predviđanje sigurne mreže pješačko-biciklističkih veza preko i uz koridor te zaštitnih mjera od buke i emisija, sukladno nacionalnim prometnim i sigurnosnim dokumentima.” Obrazloženje Članak naglašava prioritet koridora i zaštitu kvalitete života, ali ne propisuje obveznu procjenu sigurnosnih učinaka niti mjere za uklanjanje barijernog učinka. Dodavanjem sigurnosnih i multimodalnih zahtjeva smanjuje se rizik i povećava dostupnost.” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak propisuje opće uvjete za planiranje sve linijske infrastrukture, te nije potrebno niti primjereno ovdje posebno izdvajati promet kao samo zasebnu infrastrukture. |
| 646 | DARKO PODRAVEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | Linijska infrastruktura ne smije se izazvati fragmentaciju staništa ili slobodnu komunikaciju između pojedinih staništa koja je potrebna za nesmetanu dnevnu i sezonsku migraciju divljači i ostalih divljih životinja koja obitavaju na širem području, bez obzira nalaze li se staništa tih životinja unutar zaštićenih područja prirode, Natura 2000 područja ili lovišta, te bez obzira koriste li za migracije kretanje kopnom, vodom ili zrakom. Na taj način se ograničava rizik od šteta koje te životinje mogu izazvati u prometu, na poljoprivrednim kulturama, u opskrbi električnom energijom, te opasnost za život i zdravlje samih građana. Izostanak takve brige i porast broja slučajeva nastanka šteta uzrokovanih od strane divljači posljednjih godina vidljivi su na području Baranje i Istre, ali i drugdje. Korištenja članka 80. predviđenog prijedlogom ovog zakona, a koji se primjenjuje samo na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske je ograničavajući faktor s negativnim utjecajem na kvalitetu života jednog dijela stanovništva, što znači da bi posljedice bile diskriminirajuće ako novi zakon ne bi obuhvatio ovdje predložene mjere na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Linijska infrastruktura planira se primarno prostornim planovima državne i županijske razine, te na lokalnoj razini prostornim planovima gradova odnosno općina. Prilikom izrade ovih vrsta prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, obvezno se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, temeljem članka 113. ovog prijedloga zakona. U postupku pojedine strateške procjene, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, utvrdit će na koji se način linijska infrastruktura može planirati u prostoru uz minimalne ugroze okoliša i prirode. |
| 647 | DARKO PODRAVEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 54. | Ukoliko se linijska infrastruktura planira rasprostiranjem kroz šumsko područje ili područje drugih vrsta staništa značajnih za apsorpciju ugljičnog dioksida iz atmosfere ili za ublažavanje rizika veznih uz poplave (na primjer travnjaci, vlažna staništa, močvare), prostornim planiranjem potrebno je predvidjeti prethodnu ili istovremnu restauraciju takvih staništa istih karakteristika i istih funkcija javne namjene, prenamjenom najbližih građevinskih ili poljoprivrednih površina koje su u državnom vlasništvu, a po potrebi i uz prethodni otkup privatnog zemljišta u državno vlasništvo ili po potrebi uz prethodnu razmjenu privatnog i državnog zemljišta. Korištenja članka 80. predviđenog prijedlogom ovog zakona, a koji se primjenjuje samo na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske je ograničavajući faktor s negativnim utjecajem na kvalitetu života jednog dijela stanovništva, što znači da bi posljedice bile diskriminirajuće ako novi zakon ne bi obuhvatio ovdje predložene mjere na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Linijska infrastruktura planira se primarno prostornim planovima državne i županijske razine, te na lokalnoj razini prostornim planovima gradova odnosno općina. Prilikom izrade ovih vrsta prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna, obvezno se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, temeljem članka 113. ovog prijedloga zakona. U postupku pojedine strateške procjene, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, utvrdit će na koji se način linijska infrastruktura može planirati u prostoru uz minimalne ugroze okoliša i prirode. |
| 648 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 55. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak propisuje upravljanje podacima za sve tipove infrastrukture, te nije potrebno niti primjereno ovdje izdvajati promet kao samo zasebnu infrastrukture. |
| 649 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 55. | Sadržaj predmetnog članka predlažem ugraditi u točku 2. ovog Zakona (ISPU). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Komentar nije jasan. |
| 650 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 55. | Predloženi tekst dopune • U članku 55. dodati stavak 3.: „Za svaku promjenu prometnih koridora dostavlja se i prometno-tehnički opis, uključujući kapacitete, režime prometa i prometno-sigurnosne podatke.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak propisuje upravljanje podacima za sve tipove infrastrukture, te nije potrebno niti primjereno ovdje izdvajati promet kao samo zasebnu infrastrukture. |
| 651 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 56. | Sadržaj predmetnog članka predlažem ugraditi u točku 2. ovog Zakona (ISPU). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Komentar nije jasan. Točka 2. se ne odnosi na informacijski sustav prostornog uređenja. |
| 652 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 56. | Postoji li mogućnost sankcija za javna poduzeća ukoliko isto ne dostave? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sankcije su predmet kaznenih odredbi u poglavlju 11. ovog Zakona, konkretno članka 230. za službene osobe u javnopravnim tijelima. |
| 653 | TIHOMIR JUKIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom | Tko donosi odluku što je od interesa za državu i da li se to mijenja iz godine u godinu kao do sada obzirom na razne lobije? Da li odluku donosi Vlada RH ili svako ministarstvo kroz zakone u svojoj nadležnosti pa tako i Zakon o PU donosi odluku što je MPGI od značaja za državu? Golf i sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom Da li su uistinu sportsko-rekreacijska igrališta na otvorenom od državnog značaja? Isto tako i golf? Može li se to riješiti planom državnog ili županijskog značaja i provedbom kroz planove niže razine? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Uredba o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja (NN, br. 37/14., 154/14., 30/21., 75/22. i 61/23), određuje građevine i površine državnog i područnog (regionalnog) značaja te zahvate u prostoru i površine državnog regionalnog značaja koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem, a koji se prostornim planovima planiraju na teritoriju Republike Hrvatske i u njenom epikontinentalnom pojasu. Državni interes pojedinih građevina i prostora donosi se putem Odluke Vlade Republike Hrvatske, te putem zakona Republike Hrvatske, u odnosu na potrebe i uvjete planiranja prostora. Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom su zasebno poglavlje 4.3.3. prijedloga Zakona, te nisu dio poglavlja 4.3.2. Linijske infrastrukturne građevine određene kao Interes Republike Hrvatske. |
| 654 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje golf-igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih površina na otvorenom | poglavlje 4.3.3. – Zašto golf ima poseban tretman pa se izdvaja zasebno, zašto nisu grupno navedene sportsko-rekreacijske površine na otvorenom, pa se u stavku 1. u zagradi među ostalim navodi i golf, i to posebno kad su svi propisani uvjeti i za golf i za „druge sportsko-rekreacijske površine na otvorenom“ isti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 655 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | stavak 3. – Dovoljno je samo jedno izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, nema potrebe da se sa svih strana igrališta dozvoljava razvoj turizma, već se radi o prirodnom izdvojenom području, turizam treba grupirati na jednom mjestu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Planiranje izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene u funkciji golfa, polo-igrališta i skijališta predmet je pojedinih prostornih planova, a Zakonom se ostavlja mogućnost da to bude jedna ili više raspršenih zona, ovisno o lokaciji. |
| 656 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | stavak 2. – Predložena izgrađenost je prevelika, potrebno je detaljnije propisati, možda preko GBP-a. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 657 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | stavak 1. – Stručno neopravdano da se ovako velike sportske površine grade izvan građevinskih područja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost planiranja golf igrališta izvan građevinskih područja bila je propisana i u važećem Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a člankom 57. ovog Zakona propisani su stroži i detaljniji uvjeti za takve zahvate u prostoru. Samo planiranje golf-igrališta, koja se mogu smještati i unutar građevinskih područja ako se tako odluči, ostaje predmet rješenja pojedinih prostornih planova. |
| 658 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | Stavak 1. točka 2. govori o maksimalnoj izgrađenosti građevina iz točke 3 stavka 1, ali u točki 3. govori se o uređenosti zahvata. Možda se mislilo umjesto točke 3. na stavak 3. ili stavak 1.? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 659 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 3. Predlaže se brojčano definirati "pretežiti dio". (U važećem zakonu je to 40%.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. „Pretežito“ znači većim dijelom, u većem broju, te iz toga proizlazi da mora biti više od 50%. |
| 660 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 2. Predlaže se ispravak točke 2. tako da glasi: "maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijske površine iznosi najviše 2%" Dodatno, predlaže se definirati i maksimalnu iskoristivost ili katnost građevina. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 661 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | kako sada odjednom da se golf može planirati IZVAN građevnog područja. Do sada je za golf trebalo utvrditi područje s odgovarajućom oznakom. Ovako izgleda da se golf može planirati bilo gdje. Da li je to zaštita našeg PROSTORA??? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost planiranja golf igrališta izvan građevinskih područja bila je propisana i u važećem Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a člankom 57. ovog Zakona propisani su stroži i detaljniji uvjeti za takve zahvate u prostoru. Samo planiranje golf-igrališta, koja se mogu smještati i unutar građevinskih područja ako se tako odluči, ostaje predmet rješenja pojedinih prostornih planova. |
| 662 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | U stavku (1) ovog članka, kao i u mnogim ostalim člancima koristi se riječ "PRETEŽITO". Što ona znači u postotku ili u apsolutnoj velićini pojedine mjerne jedinice. Smatram da bi ju trebalo zamijeniti određenim brojem ili opisom (više od --% površine/volumena,...). Ovako je nedorečeno i može se tumačiti po potrebi!! | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. „Pretežito“ znači većim dijelom, u većem broju, te iz toga proizlazi da mora biti više od 50%. |
| 663 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | Nije prihvatljivo (s a stajalište zaštite prostora i okoliša, dozvoliti osnivanje golf igrališta izvan utvrđenih građevnih područja!!!! To znači da se isti mogu planirati bilo gdje! NIKAKO!!! | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost planiranja golf igrališta izvan građevinskih područja bila je propisana i u važećem Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a člankom 57. ovog Zakona propisani su stroži i detaljniji uvjeti za takve zahvate u prostoru. Samo planiranje golf-igrališta, koja se mogu smještati i unutar građevinskih područja ako se tako odluči, ostaje predmet rješenja pojedinih prostornih planova. |
| 664 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | MOLIM PROVJERITI TEKST ČLANKA, STAVKA.... U članku (1), točka 2. piše: "maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 3. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijskog igrališta iznosi najviše 2%". Međutim, u točki 3. ovog stavka i ne spominju se NIKAKVE građevine već samo da "pretežiti dio obuhvata zahvata mora biti uređen kao parkovni nasad i prirodno zelenilo". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 665 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | U stavku (1), točka 2. glasi: "maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 3. ovoga stavka u obuhvatu zahvata sportsko-rekreacijskog igrališta iznosi najviše 2%", dok točka 3. istog stavka glasi "pretežiti dio obuhvata zahvata sportsko-rekreacijske površine mora biti uređen kao parkovni nasad i prirodno zelenilo". U točki 3. na koju se poziva u točki 2. stavka (1) ne navode se građevine koje se uračunavaju u izgrađenost obuhvata područja sportsko-rekreacijske namjene. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 666 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | Predlažu se izmjene odredbi čl. 57. koja se odnosi na sportsko-rekreacijske površine na otvorenom, a koje se redovito nalaze neposredno uz kampove i s njima su funkcionalno povezane. Naime, u važećem Zakonu o prostornom uređenju predviđena su izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene, dok se u prijedlogu novog zakona sportsko-rekreacijske površine na otvorenom spominju isključivo kao površine koje se planiraju izvan građevinskih područja, te se kao primjer navode polo-igrališta, skijališta, konjički centri i sl. Slijedom navedenog, predlaže se unijeti odredba koja će, kao i do sada, predvidjeti izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene te u njima omogućiti gradnju sportskih sadržaja koji su uobičajeni, npr. sportska igrališta (nogomet, košarka, tenis i sl.), bazeni, sportsko-rekreacijski centri itd. Pored navedenih sportskih građevina svakako je potrebno omogućiti gradnju pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke te trgovačke namjene jer su isti uobičajeni i traženi uz sportske sadržaje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 667 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | Članak 57. treba brisati (isto i u članku 48. stavak 1. točka 10.). Prijedlog: Golf igrališta mogu se planirati samo kao izdvojena građevinska područja izvan naselja R1. Ostaviti mogućnost da se golf igrališta mogu graditi izvan građ. područja je neodgovorno planiranje i neodgovoran odnos prema prostoru. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost planiranja golf igrališta izvan građevinskih područja bila je propisana i u važećem Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a člankom 57. ovog Zakona propisani su stroži i detaljniji uvjeti za takve zahvate u prostoru. Samo planiranje golf-igrališta, koja se mogu smještati i unutar građevinskih područja ako se tako odluči, ostaje predmet rješenja pojedinih prostornih planova. |
| 668 | DARKO PODRAVEC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | Ukoliko se golf-igrališta ili sportsko-rekreacijske površine planiraju na šumskom području ili području drugih vrsta staništa značajnih za apsorpciju ugljičnog dioksida iz atmosfere ili za ublažavanje rizika veznih uz poplave (na primjer travnjaci, vlažna staništa, močvare), prostornim planiranjem potrebno je predvidjeti prethodnu ili istovremnu restauraciju takvih staništa istih karakteristika i istih funkcija javne namjene, prenamjenom najbližih građevinskih ili poljoprivrednih površina koje su u državnom vlasništvu, a po potrebi i uz prethodni otkup privatnog zemljišta u državno vlasništvo ili po potrebi uz prethodnu razmjenu privatnog i državnog zemljišta. Korištenja članka 80. predviđenog prijedlogom ovog zakona, a koji se primjenjuje samo na jednom dijelu teritorija Republike Hrvatske je ograničavajući faktor s negativnim utjecajem na kvalitetu života jednog dijela stanovništva, što znači da bi posljedice bile diskriminirajuće ako novi zakon ne bi obuhvatio ovdje predložene mjere na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Golf-igrališta ili sportsko-rekreacijske površine planiraju se u prostornim planovima gradova odnosno općina i prostornim planom Grada Zagreba. Prilikom izrade ovih vrsta prostornih planova, odnosno njihovih izmjena i dopuna pri kojima se planiraju nove namjene površina, obvezno se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš, temeljem članka 113. ovog prijedloga zakona. U postupku pojedine strateške procjene, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, utvrdit će na koji se način golf-igrališta ili sportsko-rekreacijske površine mogu smještati u prostoru uz minimalne ugroze okoliša i prirode. |
| 669 | OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 57. | Člankom zakona 57 se već postojećim Golf terenima/zonama ukida građevinsko zemljište što je izmjena u odnosu na postojeće zakone i dodatno definiranje građevinskih zona sukladno stavku 3 treba jasno navesti da će se novo planirana površina zone za gradnju uz golf teren neće računati koeficienti ukupnog građevinskog zemljišta iz plana jer iste neće biti moguće dodati sukladno ovom zakonu. mišljenja smo da je ovo loše definiran članak zakona jer onemogućava gradnju golf terena a mislim da to nije bila intencija donošenja zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 57. izmijenit će se na način da glasi: (1) Golf, polo-igrališta i skijališta kao zahvati u prostoru na otvorenom planiraju se mogu se planirati izvan građevinskih područja, pod sljedećim uvjetima: 1. unutar njihovog obuhvata može se planirati gradnja građevina nužnih za funkcioniranje takvog igrališta (klupske prostorije, golf klupska kuća, spremišta, svlačionice, staje, parkirališta, infrastruktura itd.) 2. maksimalna izgrađenost građevinama iz točke 1. ovoga stavka iznosi 1% površine obuhvata zahvata u prostoru 3. pretežiti dio obuhvata zahvata uređuje se kao parkovni nasad i prirodno zelenilo. (2) Građevna čestica za pojedine građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka planira se unutar obuhvata zahvata u prostoru te ne može biti veća od površine zemljišta potrebnog za redovnu uporabu te građevine. (3) Unutar obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka i u njegovom kontaktnom području mogu se planirati izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene za gradnju hotela, vila i pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističkih zona. (4) Maksimalna veličina izdvojenog građevinskog područja iz stavka 3. ovog članka iznosi 3% površine obuhvata zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka. |
| 670 | MIRJANA KRSNIK | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Općenito | Prostor ograničenja je relativno novi pojam ( NN 153/13 ). Prije se taj prostor ograničenja nazivao Zaštitnim obalnim pojasom (ZOP). Mogući problem je nastao kad se zakonski pojam dotadašnjeg ZOP-a proširio na područje obalnih jedinica lokalne samouprave, a za uže restriktivnije područje uveo pojam Prostora ograničenja, dok su prostorni planovi zadržali prijašnje pojmove ( samo ZOP ) . Kombiniranjem novih zakonskih pojmova i starih odredbi plana, ispada da nije dopušten pojedini zahvat koji je izvan Prostora ograničenja. Da li se tu nešto može pojasniti ? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prostor ograničenja je pojam koji je preuzet iz Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13) koji je na snazi od konca 2013. te se stoga ne može smatrati novim pojmom koji važeći prostorni planovi još nisu usvojili. |
| 671 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 58. | Je li područje unutar 1000 m od obalne crte u ne-obalnim jedinicama lokalne samouprave također ZOP, odnosno prostor ograničenja? Primjer: Grad Kastav, Općina Matulji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni pojmovi definirani su člankom 19., stavkom 1. točkom 50 i 71. ovog prijedloga Zakona. Članak 19. stavak 1. točka 71 izmijenit će se na način da glasi: 71. zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje obuhvaća jedinice lokalne samouprave čije područje zadire u prostor ograničenja. |
| 672 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 58. | stavak 4. – Odredbu brisati jer je nepotrebna, izdvaja se nešto što je pravilo za svaki prostorni plan, jer se cjeloviti prostorni plan se prikazuje u HTRS96/TM koordinatnom sustavu i sve što mora činiti grafički dio prostornog plana u ZOP-u je kao GML format obvezni sadržaj prostornog plana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba je potrebna zbog prostornih planova za koje je postupak izrade započeo po ranijem Zakonu o prostornom uređenju izvan modula ePlanovi. |
| 673 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 58. | poglavlje 4.4. – Nije jasno zašto je more bitno, a npr. obale rijeka i prirodnih jezera nisu. Npr. obala Vranskog jezera na Cresu, obala uz rijeku Kupu – trenutno su ogromni interesi za gradnju kampova uz obalu rijeke Kupe. Stoga obale prirodnih voda trebaju biti pod istim tretmanom kao i obala mora, možda širina prostora ograničenja voda može biti manji, ali s istim tretmanom ga treba štititi. Predlaže se sustavno dopuniti zakonske odredbe koje utvrđuju i zaštitu obala unutarnjih voda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nije predmet ovog prijedloga Zakona, već drugih podzakonskih propisa i prostornih planova, sukladno odredbama ovog Zakona kojima je određena mogućnost planiranja gradnje izvan građevinskog područja. |
| 674 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 58. | zAŠTO SE POJAM zop-A PONOVO OPISUJE U OVOM ČLANKU, KADA JE NJEGOV OIPIS VEĆ DAN U ČLANKU 19, STAVAK (1), TOČKA 70. | Prihvaćen | Prihvaćen. Izbrisat će se stavak 2. u članku 58. ovog prijedloga Zakona. |
| 675 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 58. | Pojam "zaštićeno obalno područje mora" opisan je u članku 19, stavak (1), točka 70. ovog Prijedloga Zakona o prostornom uređenju pa nema potrebe isto ponavljati u stavku (2) ovog članka. | Prihvaćen | Prihvaćen. Izbrisat će se stavak 2. u članku 58. ovog prijedloga Zakona. |
| 676 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje u ZOP-u | u članku 59. propisati jasne uvjete i kriterije kojima će se postići ciljevi prostornog planiranja u ZOP-u | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 59. propisani su ciljevi prostornog planiranja u ZOP-u, a propisivanje uvjeta i kriterija za pojedine zahvate, temeljem zakonskih odredbi, predmet je pojedinih prostornih planova. |
| 677 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točke 11. i 12.. – „granica pomorskog dobra“ je područje posebnog režima korištenja, a utvrđuje se prema pravilima posebnog propisa, neosnovano da se planiranje prostora referira na „pomorsko dobro“ umjesto na uže obalno područje neposredno uz more te da se ovako temeljem zakona određuje obveza udaljavanja građevine od granice pomorskog dobra (npr. građevina je i prometnica, šetnica kojima se pristupa obali). Potrebno je odredbu doraditi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Komentar se vjerojatno odnosi na članak 61. ovog prijedloga Zakona. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva navedene odredbe jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. |
| 678 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 5. – način i uvjeti korištenja „pomorskog dobra“ regulira se temeljem posebnog propisa, a ne prostornim planom, odredbu propisati u odnosu na obalno područje neposredno uz more | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva navedene odredbe jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. |
| 679 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | Na malim i nenaseljenim otocima ne smiju se planirati ni dopustiti nikakav zahvat u prostoru koji bi imao svojstvo građenja. Na malim i nenaseljenim otocima ne smije se planirati gradnja za potrebe poljoprivrednih djelatnosti trgovačkih društava, obrta ili OPG-ova, niti gradnja zgrada za seoski turizam. U pojmovniku odrediti značenje sintagme ”nenaseljeni” i ”mali” otok. Naime postoje otoci s naseljiuma bez stanovnika i otoci bez naselja ali s fiktivnim stanovništvom. Stoga je nužno u pojmovniku objasniti značenje pojma ”nenaseljeni otok”. Isto tako, nužno je na osnovu zemljopisnih standarda nedvosmisleno utvrditi što je ”mali otok”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni pojmovi će se definirati pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 680 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 11. – Kako se vrši kontrola da se „ograničila“ gradnja izvan građevinskih područja? Odredbu jasno propisati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno je predmet pojedinih prostornih planova u ZOP-u, kroz koje se mora maksimalno ograničiti planiranje i građenje građevina izvan građevinskih područja. |
| 681 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 10. – Odredbu jasno propisati: „zabranjeno je međusobno povezivanje i proširenje... | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno je predmet pojedinih prostornih planova u ZOP-u, kroz koje se mora onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinski područja duž obale. |
| 682 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 9. – Što znači „spriječiti“? Ako se ne može propisati: „zabranjeno je širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja“ onda se ne treba ništa navoditi, ili propisati specifične vrlo ograničavajuće kriterije za širenje. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 683 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 8. – Propisati: „prirodne plaže moraju ostati u izvornom stanju prirodnosti“, dosta se plaža izgradilo, ove prirodne plaže što su još uvijek ostale treba odlučnije zaštititi zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Definicija prirodne plaže dana je u članku 19. Zakona. |
| 684 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 7. – Nenaseljeni otoci se ne čuvaju krajolikom, već se čuva krajolik nenaseljenih otoka. Nakon „poljoprivrednih djelatnosti“ dodati „te u održivom opsegu“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U predmetnu odredbu dodat će se tekst iz primjedbe na predloženom mjestu. |
| 685 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. točka 6. – Odredba se čita da se u užem obalnom području neposredno uz more ne smije planirati „prometna mreža“, možda prerigorozno. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije prerigorozno. |
| 686 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | stavak 1. – Točke 1., 2., 3., 4., 12., 13., 14. – Odredba stavka 1. glasi: „U ZOP-u se prostornim planiranjem mora:“, a onda se nabrajaju i oni uvjeti planiranja prostora koji moraju biti uvaženi na cjelovitom području RH. Kada se ovako nabrajaju ovdje samo za ZOP, proizlazi kao da to nije bitno u području izvan ZOP-a. Nije prostor ZOP-a ništa vrjedniji od preostalog prostora Države, već samo zahtjeva dodatne uvjete planiranja prostora, a koji nisu primjenjivi na ostali prostor. Stoga ovdje treba propisati odredbe specifične samo za ZOP (a univerzalni uvjeti planiranja – točke 1., 2., 3., 4., 12., 13., 14. – , ako se baš hoće, mogu se propisati u uvodnom dijelu poglavlja 4.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 687 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | Prijedlozi se daju u svrhu pojašnjenja ciljeva prostornog planiranja u ZOP-u u odnosu na odredbe Zakona kojima su detaljnije određeni pojedini uvjeti planiranja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 688 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | Prijedlog - izmijeniti: U ZOP-u se prostornim planiranjem mora ostvariti postizanje sljedećih ciljeva odnosno u prostornom planiranju voditi sljedećim načelima: ... 9. spriječiti neopravdano širenje postojećih i neopravdano planiranje novih građevinskih područja 10. onemogućiti kontinuirano zauzimanje obalne crte građevinskim područjima odnosno izgrađenim strukturama | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 59. izmijenit će se na način da glasi: U ZOP-u se prostornim planiranjem mora ostvariti postizanje sljedećih ciljeva: 1. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika 2. osigurati mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito područja zaštite vode namijenjene ljudskoj potrošnji 3. planirati cjelovito uređenje i zaštitu prostora na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina 4. sanirati oštećena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine 5. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju pomorskog dobra 6. prostor pomorskog dobra štititi planiranjem prometne mreže tako da cestovni promet usmjerava izvan tog prostora 7. očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti te u održivom opsegu rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja i bez gradnje građevina osim građevina za potrebe sigurnosti plovidbe 8. očuvati prirodne plaže i šume te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije 9. zabraniti širenje postojećih i planiranje novih građevinskih područja 10. onemogućiti međusobno povezivanje i proširenje postojećih građevinskih područja duž obale 11. ograničiti gradnju izvan građevinskih područja 12. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika 13. planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da se svojom namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem usklade sa postojećim prostornim vrijednostima i obilježjima 14. sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske namjene i društvene namjene. |
| 689 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 59. | U točki 4. ovog članka pojavljuju se pojam kulturna i povijesna baština. U čemu je njihova razlika? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Kulturna baština ne mora ujedno biti i povijesna baština, te je pojmove potrebno razlikovati. |
| 690 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 60. | Prijedlog teksta: U pojmovnik unijeti jasnu definiciju pojma ”prostor ograničenja” odnosno „zaštićeni obalni pojas mora (ZOP)”. Ako se zakonodavac odlučuje na termin „prostor ograničenja”, isti mora biti taksativno nabrojan (ZOP, zone sanitarne zaštite, koridori infrastrukture, zone rizika itd.). Najvrjedniji resurs – obala – ne smije biti skriven iza općeg termina nego mora ostati jasno prepoznat kao ZOP. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Navedeni pojmovi definirani su člankom 19., stavkom 1. točkom 50 i 71. ovog prijedloga Zakona. Članak 19. stavak 1. točka 71 izmijenit će se na način da glasi: 71. zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koje obuhvaća jedinice lokalne samouprave čije područje zadire u prostor ograničenja. |
| 691 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 60. | Primjedba: U tekstu se koristi termin “prostor ograničenja”, a isti nije definiran u pojmovniku. To stvara pravnu nesigurnost i omogućuje proizvoljno tumačenje opsega ograničenja te izbjegavanje obveznih posebnih uvjeta i procedura. Budući da se na taj pojam oslanjaju odredbe o planiranju i izdavanju akata, izostanak definicije je normativni nedostatak koji nužno treba otkloniti. Nije jasno koristi li se termin „prostor ograničenja”, u smislu dosadašnjeg Zaštićenog obalnog pojasa mora (ZOP). Međutim, u pojmovniku zakona nije definirano niti „prostor ograničenja” niti „ZOP”. Time se razvodnjava jasnoća pojma ZOP i oslabljuje njegov zaštitni karakter, a ujedno se narušava pravna sigurnost jer se koristi nedefiniran termin. Obrazloženje: ZOP je bio ključni instrument zaštite hrvatske obale, jasno definiran u važećim zakonima. Zamjena pojma ZOP fluidnim izrazom „prostor ograničenja” bez pojmovničke definicije znači razvodnjavanje i omogućava proizvoljna tumačenja. To je protivno načelima transparentnosti, pravne izvjesnosti i zaštite najvrjednijeg nacionalnog resursa – obale. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojmovi ”prostor ograničenja” odnosno „zaštićeni obalni pojas mora (ZOP)” jasno su definirani člankom 19., stavkom 1. točkom 50 i 71., te člankom 58. ovog prijedloga Zakona. Prostor ograničenja je pojam koji je preuzet iz Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13), a definiran je u tom zakonu kao i u ovom prijedlogu Zakona (članak 19., stavak 1. točka 50.) kao dio ZOP-a. |
| 692 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 60. | stavak 3. – Umjesto „pojasa od 1000 m od obalne crte“ navesti: „prostora ograničenja“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 693 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 60. | stavak 2. – Nakon „osnivati nova naselja“ dodati „temeljem posebnog propisa o naseljima“, jer se to ni inače ne provodi temeljem ovog zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 694 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 60. | stavak 1. – Neprimjeren izričaj, građevinska područja se planiraju, a ne: utvrđuju, šire i „preraspoređuju“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Izričaj je u skladu s člancima 44. do 46. ovog Zakona. |
| 695 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 60. | Ako se primjenjuju uvjeti iz članka 44. - 46. gdje je glavni uvjet izgrađena "osnovna infrastruktura" (po pojmovniku iz članka 19. točka 35. - predstavlja građevina za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice Nadalje na području naše županije u PPUO/G, ne postoji više "neizgrađeno-neuređeno" građevinskog zemljište - već postoje samo izgrađeno gp i neizgrađeno-uređeno gp. Kako su polazišta za određivanje gp ona gp određena važećim PPUO/G (čl. 44. st.2 Prijedloga Zakona), samim tim ispunjeni su uvjeti za primjenu stavka 2. ovog članka. U obalnim/morskim JLS-ovima gdje je ogroman pritisak na širenje građevinskog područja, ova odredba iz stavka 1. dolazi kao "naručena" te će kroz višekriterijalnu analizu (tko će je raditi) lako dokazati potrebu za širenjem GP. Prijedlog: Vratite odredbe iz članka 47. stavka 1. važećeg ZPU-a. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Opremljenost građevinskih područja osnovnom infrastrukturom je preduvjet za širenje građevinskih područja, dok je samo širenje građevinskih područja uvjetovano je višekriterijskom analizom, propisanom u člankom 45., stavku 2. ovog prijedloga Zakona, koja se izrađuje kao stručna podloga za prostorni plan uređenja grada odnosno općine, to jest njihove izmjene i dopune. Metodologija za izradu višekriterijske analize odrediti pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog prijedloga Zakona. |
| 696 | BLAŽENKA CINDRIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavka 2., točke 7 i 8 – precizirati građevine namijenjene za privez plovila kako bi se devastacija okoliša svela na minimum, uvesti definiciju priveza u pojmovnik. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Građevine za privez plovila definirane su posebnim propisom. |
| 697 | GRAD MALI LOŠINJ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | Predlaže se gradnju agrosunčanih elektrana dozvoliti i unutar prostora ograničenja, ali isključivo za potrebe unapređenja postojeće poljoprivredne djelatnosti uz uvjet dokazivanja postojanja određene razine poljoprivredne proizvodnje (propisati parametre) te tako da planirani kapacitet proizvodnje električne energije bude u skladu s realnom potrošnjom. Stavak 1. točku 5. uskladiti s člankom 62. stavkom 1. točkom 2. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Navedenim člankom stavkom 1. točkom 2. izrijekom se u prostoru ograničenja ne mogu planirati niti izdavati akti za zahvate u prostoru za iskorištavanje snage vjetra i sunca za električnu energiju, osim integriranih fotonaponskih panela na zgradama, parkiralištima, a u skladu s prostornim planom, ako njihovo postavljanje ne narušava prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti krajobraz i naselja. Stavak 1. točka 5. uskladiti će se s člankom 62. stavkom 1. točkom 2. na način da se u stavku 2. predmetnog članka doda točka 10. koja glasi: „10. zahvate u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja propisanih u članku 62. ovog Zakona.“ |
| 698 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | Vezano uz čl. 61. st. 1. t. 11. : smisli li se na gradnju bilo kakvih građevina ili zgrada? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Komentar nije jasan. |
| 699 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | Stavak (1) Dopuniti - akt za provedbu? Stavak (1) točka 9. .."pri čemu se ne smije povećavati površina mora” – misli li se pritom na površinu akvatorija luke određenu prostornim planom? Stavak (1) točka 11. Odnosi li se ta odredba i na gradnju infrastrukturnih građevina? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prvu rečenicu stavka 1. nije potrebno nadopuniti, budući je pojam „akt za provedbu zahvata u prostoru“ definiran Zakonom. Stavak 1. točka 9. jasno određuje da se u prostoru ograničenja ne mogu planirati, niti se može izdavati akt za provedbu za zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora i zahvata u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu Vezano uz komentar na stavak 1. točku 11 člankom 69. ovog prijedloga zakona određeni su zahvati koje je dopušteno planirati u prostoru pomorskog dobra. |
| 700 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavak 2. točka 6. – „lukama u skladu s obvezama u vezi gospodarenja otpadom“ zamijeniti s „lučkom području u skladu s obvezama u vezi s gospodarenjem otpadom“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba jasnija je kako je sada napisana. |
| 701 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavak 1. točka 10. – „smještajem zahtijevaju položaj“ – nejasna odredba. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Komentar nije jasan. |
| 702 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavak 1. točka 9. – „pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu“ – nejasna odredba. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 61. stavak 1. točka 9 izmijenit će se na način da glasi: 9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora i zahvata u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu |
| 703 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavak 1. točka 6. – Nije jasno je li se „izvan građevinskog područja“ odnosi samo na zadnje ili sve nabrojano. Jasnije propisati odredbu. | Prihvaćen | Prihvaćen. Predmetna odredba izmijenit će se na način da glasi: „6. privezište i luke nautičkog turizma izvan građevinskog područja te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja“ |
| 704 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavak 1. točka 5. – Uskladiti odredbu s člankom 62. stavkom 1. točkom 2. (tamo je dopuštena gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2). (Ujedno, ispred „vlastite“ dodati „gradnja zgrade za“). | Prihvaćen | Prihvaćen. U stavku 2. predmetnog članka dodat će se točka 10. koja glasi: „10. zahvate u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja propisanih u članku 62. ovog Zakona.“ |
| 705 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | stavak 1. točka 3. – Izraz „osim za potrebe uspostave pretovarnih stanica i reciklažnih dvorišta“ ovdje brisati i propisati kao zasebnu točku u stavku 2. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba jasnija je kako je sada napisana. |
| 706 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U čl. 61. st. 1. t. 11.: Predlaže se predvidjeti prijelazno rješenje do utvrđivanja granice pomorskog dobra, primjerice vezivanjem na obalnu liniji ili crtu srednjih viših visokih voda. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na velikom dijelu obale granica pomorskog dobra nije utvrđena, te se dinamika utvrđivanja granica i dalje kreće sporo, smatramo da će ovo rješenje blokirati investicije na dulje razdoblje, te je potrebno predvidjeti prijelazno rješenje do utvrđivanja granice pomorskog dobra. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva navedene odredbe jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. |
| 707 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U čl. 61. st. 1. t. 12.: Predlaže se definirati zahvate koji nisu u svezi s morem. OBRAZLOŽENJE: Predmetna se odredba može tumačiti vrlo usko ali i vrlo široko, pa smatramo da bi se definiranjem ili određivanjem kriterija uklonila pravna nesigurnost koja iz ove općenite odredbe proizlazi. Isto se ponavlja na više mjesta u prijedlogu zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. Predmetna odredba izmijenit će se na način da glasi: „12. zahvata na pomorskom dobru, osim onih dozvoljenih člankom 69. ovog Zakona“ |
| 708 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 5. Prijedlog Zakona zadržava odredbu važećeg Zakona - da se u prostoru ograničenja ne može planirati/izdavati akt za gradnju spremišta za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl. Predlaže se pojašnjenje - znači li to da se ista mogu planirati/graditi izvan prostora ograničenja? Naime, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je 08.01.2024. izdalo mišljenje Splitsko-dalmatinskoj županiji (KLASA: 350-01/23-02/343; URBROJ: 531-04-1-2-24-3), kojim se tumači da "poljske kućice", definirane županijskim planom kao „građevina za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.)“, NISU ZAKONITE, jer Zakon o prostornom uređenju ne dopušta njihovo planiranje izvan građevinskog područja. Nakon toga je isto Ministarstvo donijelo Odluku o obustavi od primjene dijela općeg akta Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije Odluke o donošenju Ili. izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije („Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije", broj 154/21); KLASA: 040-02/24-01/4; URBROJ: 531-03-2-24-3; Zagreb, 27.02.2024. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 709 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Radi veće preglednosti i razumljivosti, predlaže se spojiti točku 9. ovog stavka s točkom 9. stavka (2), tako da glasi: "9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim: ⦁ unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora i ⦁ u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu." | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 61. stavak 1. točka 9 izmijenit će se na način da glasi: 9. zahvate kojima se mijenja obalna linija osim zahvata unutar lučkih područja radi izgradnje lučke infrastrukture pri čemu se ne smije povećavati površina mora i zahvata u građevinskom području naselja radi planiranja (uređivanja) plaže, rive, šetnice, javne pješačke površine, pri čemu se ne smiju stvarati uvjeti za povećanje izgradnje uz obalu |
| 710 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | Prijedlog zakona na više mjesta koristi termin „zahvata koji nisu u vezi s morem“ kao i „zahvata u vezi s korištenjem mora“ npr. čl. 61. st. 1. al. 12. i čl. 69. st. 3. al. 9. Prijedlog zakona ne definira ove pojmove. Predmetna se odredba može tumačiti vrlo usko ali i vrlo široko, pa bi bilo potrebno definiranjem ovih pojmova ukloniti pravnu nesigurnost koja bi iz predloženog uređenja mogla nastati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U članku 69., stavku 3. nabrojani su zahvati u prostoru u vezi s korištenjem mora. |
| 711 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U čl. 61. st.1 t.11. predlaže se: Predvidjeti prijelazno rješenje do utvrđivanja granice pomorskog dobra, primjerice vezivanjem na obalnu liniji ili crtu srednjih viših visokih voda Obrazloženje: Smatramo da će ovo rješenje blokirati investicije na dulje razdoblje obzirom na procedure i dinamiku utvrđivanja granica pomorskog dobra koja se kreće izuzetno sporo Vezano uz čl. 61. st.1. t12. predlaže se: Definirati zahvate koji nisu u svezi s morem | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva navedene odredbe jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. Zahvati u prostoru u vezi s korištenjem mora nabrojani su u članku 69., stavku 3. |
| 712 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U stavku (1), točka 11. ovog članka pojavljuje se pojam građevni pravac. U Pravilniku o prostornim planovima (NN 152/23) opisani su pojmovi obvezni građevinski pravac i građevinski pravac. Smatram da ukoliko već imamo opisane pojmove u Pravilniku te pojmove treba koristiti i u Zakonu o prostornom uređenju (na isti način napisane: građevni ili građevinski). | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 61., stavku 1., točka 11. izmijenit će se da glasi: „11. gradnju građevina na udaljenosti manjoj od 5 metara od granice pomorskog dobra u građevinskom području naselja te manjoj od 25 metara u izdvojenom građevinskom području izvan naselja osim na već izgrađenim prostorima gdje bi takvo odmicanje remetilo postojeći građevinski pravac odnosno prostorni sklad i kontinuitet izgrađene strukture“ |
| 713 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 61. | U stavku 2. točku 8. (građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima) - treba BRISATI. Sama odredba je donekle u koliziji s točkom 6. stavka 1. ovog članka, kojim se privezište ne može planirati izvan građevinskog područja. Uostalom, što imaju raditi turisti na nenaseljenim otocima i otočićima? Ostavljati smeće? Nadalje, definirati je li "privezište" iz stavka 1. jednako "privezu" iz stavka 2., jer opis nije definiran pojmovnikom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nenaseljeni otoci i otočići dijelovi su nacionalnih parkova i parkova prirode te moraju imati mogućnost gradnje građevina za privez plovila koja prijevoze turista do istih, kao jedne od bitnih djelatnosti nacionalnog parka odnosno parka prirode. „Privezište“ navedeno u točci 6. stavka 1. predmetnog članka nije isto što i „građevine namijenjene za privez plovila koja prevoze turiste na nenaseljenim otocima i otočićima“, budući prvi pojam podrazumijeva stalno privezište, definirano posebnim propisima iz područja pomorstva, koje se kao takvo ne može smještati izvan građevinskih područja, dok drugi pojam podrazumijeva građevinu za privremeni privez u specifične svrhe, koja se ne može koristiti na druge načine (kao npr., luka nautičkog turizma). |
| 714 | DINKO HRŽIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Predlaže se predlagatelju da izmjeni i dopuni Članak 62. u stavku 1. točci 2. Na način da se obuhvati planiranje u dijelu izgradnje građevina za osobne potrebe na poljoprivrednom zemljištu sa trajnim nasadima na zemljištu minimalne površine od 0,5ha (5000m2) građevinu maksimalne površine od 20m2, također i na površini od minimalno 1 ha građevinu maksimalne površine 50m2 kako bi se razvijale i dopunske djelatnosti tipa kušaonice (ulja, vina i sl.). Nadalje da se obje kategorije sastoje od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica sa glavnim predloženim uvjetom da se građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom. Udaljenost građevine bi trebala biti slična ili ista kako je već propisivana prostornim planovima županija, gradova i općina. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna točka predstavlja iznimku za naseljene otoke koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, te nije prihvatljiva dodatna izgradnja. |
| 715 | BLAŽENKA CINDRIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Članak 62. stavka 5. propisati uklanjanje istog nakon isteka koncesije te dovođenje prostora u prvotno stanje, definirati preciznije uvjete za planiranje dozvoljenih zahvata, odnosno što planirana građevina može sadržavati, a što ne sukladno potrebama koncesionara.. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije predmet ovog članka. |
| 716 | GRAD MALI LOŠINJ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | U stavku 1. točki 1. zamijeniti „i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga“ s „uz mogućnost smještaja zaposlenih, kao i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga“. Predlaže se izmijeniti stavak 1. točku 2. tako da glasi: „na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima:…“ Obrazloženje: Gotovo cijelo područje Grada Malog Lošinja, izuzev južnog dijela otoka Lošinja koji je uglavnom širine 2500-3000m, nalazi se u obuhvatu ekološke mreže Natura 2000, što znači da bi bez predložene izmjene od cijelog područja Grada Malog Lošinja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe bilo moguće graditi isključivo na površini duljine oko 5 km i širine 0,5-1,0km na južnom dijelu otoka Lošinja (područje uz vrhove Umpiljak, Sv. Ivan, Grgošćak, Pogled). Zbog očuvanja i poticanja tradicionalne poljoprivrede na malim otocima bez kolnog prometa, koji se cijelom svojom površinom nalaze u prostoru ograničenja i u obuhvatu ekološke mreže Natura 2000 (npr. Unije i Susak), a imaju velik broj katastarskih čestica manjih površina (500-1000m2) i često neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, predlaže se za katastarske čestice minimalne površine 500m2 dozvoli gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe maksimalne površine 5 m2, a za katastarske čestice minimalne površine 1000m2 gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe maksimalne površine 10 m2 (najveća izgrađenost do 1% površine zemljišta). Ne slažemo se da se unutar prostora ograničenja izvan građevinskog područja dozvoli gradnja golf igrališta koji su krajnje invazivni zahvati za okoliš, pogotovo u usporedbi s primjerice predloženim građevinama za vlastite poljoprivredne potrebe malih kvadratura. U stavku 1, točka 4. članka, propisati mogućnost rekonstrukcije i ruševine postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela). Ujedno se predlaže propisati definiciju postojeće zgrade i ruševine postojeće zgrade | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U stavku 1. točki 1. nije prihvatljivo daljnje širenje dozvoljenih djelatnosti. U stavku 1. točka 2. predstavlja iznimku za naseljene otoke koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, te nije prihvatljiva dodatna izgradnja. |
| 717 | OPĆINA SALI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Članak 62. (1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati: 2. na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je svojom širinom manji od 2000 m i izvan je zaštićenih dijelova prirode, gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima: a) minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m2, a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica b) minimalna udaljenost građevina od obalne crte iznosi 200 m c) građevina poljoprivredne namjene ne smije se koristiti protivno odobrenoj namjeni niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona, u protivnom će se ista smatrati bespravno izgrađenom građevinom Predlaže se da se točka 2. izmjeni i glasi: 2. na naseljenim otocima koji se sa 3/4 svoje ukupne površine nalaze u prostoru ograničenja, a na dijelu otoka koji je izvan zaštićenih dijelova prirode, gradnja građevine za vlastite poljoprivredne potrebe, maksimalne površine 20 m2, prema sljedećim uvjetima: | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 718 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Stavak (1) točka 1. Predlažem dopuniti da se to ne odnosi na nenaseljene otoke i otočiće. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 719 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavci 2., 3. i 4. – propisati ih u okviru točke 1. kao a), b) i c) (analogno kako je propisana i točka 2. – „uz sljedeće uvjete:“) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba jasnija je kako je sada napisana. |
| 720 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavak 1. točka 5. – Uvjetovati obvezu uklanjanja zgrade nakon isteka koncesije što mora biti sastavni dio akta za građenje i zabilježbe za katastarsku česticu na kojoj se nalazi zgrada. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije predmet ovog članka. |
| 721 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavak 1. točka 3. Umjesto „građenje“ treba stajati „gradnja“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 722 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavak 1. točke 1. i 2. O ovim zgradama treba voditi javni registar, koji sadrži sve podatke o toj gradnji te obvezu da npr. jednom godišnje korisnik mora podnositi izvještaj o ostvarenoj poljoprivrednoj proizvodnji i priložiti zračni snimak svih površina koje su dio gospodarstva. Po prestanku obavljanja djelatnosti potrebno je uvjetovati uklanjanje zgrade izgrađene temeljem ove odredbe što mora biti sastavni dio akta za građenje i mora se izvršiti zabilježba za katastarsku česticu na kojoj se nalazi zgrada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predloženi javni registar koji sadrži sve podatke o gradnji i obveze vlasnika ovakvih zgrada nije predmet Zakona o prostornom uređenju. |
| 723 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavak 1. točka 2. c) – Dobra namjera, ali nije predmet planiranja, odnosno ovog članka. Nijedna građevina ne može se koristiti protivno namjeni utvrđenoj aktom za građenje pa nije jasno zašto se to ovdje ističe. Izričaj dijelova odredbe je upitan ili nejasan – „odobrenje namjene“, „niti se može prenamijeniti prema odredbama ovoga Zakona“, „smatrati bespravno“, a i pravno je upitno da se pravomoćni akt može negirati jer se građevina počne „smatrati bespravnom“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. O predmetnoj zakonskoj odredbi morat će se voditi računa prilikom izdavanja akata za provedbu ovakvog zahvata u prostoru. |
| 724 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavak 1. točka 2. – Nakon „dijelova prirode“ dodati i „i zaštićenih kulturnih vrijednosti“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 725 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | stavak 1. točka 1. – „s time što“ zamijeniti s „uz uvjet da“, „poljoprivredne djelatnosti i pružanja“ zamijeniti s „poljoprivrede kao osnovne djelatnosti uz mogućnost pružanja i pratećih“. – usmjeriti se na osnovnu djelatnost, a prateća treba biti moguća samo ako je osnovna zadovoljena | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 726 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | 1. zabraniti gradnju građevina iz stavka 1. točka 1. na nenaseljenim otocima i otočićima, a sadnju trajnih nasada omogućiti isključivo na onim otocima i otočićima gdje je takva poljoprivreda tradicijski prisutna radi maksimalnog očuvanja prirodnih obilježja krajobraza. 2. umjesto kriterija maksimalno 1/5 zauzeća obalnog pojasa (zbog nemogućnosti kontrole i provođenja), potrebno je uvesti obvezu određivanja obuhvata za ove površine i građevine kroz PPUO/G. Također, brisati dio koji se odnosi na nemogućnost prenamjene u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine, jer se time ograničava zakonsko pravo nositelja izrade vezano za prostorno planiranje na svom području. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak 1., točka 1. izmijenit će se sukladno prijedlogu. Stavak 2. preformulirat će se tako da sada glasi: „(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se ne mogu prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupne kopnene površine prostora ograničenja izvan građevinskih područja naselja na području jedinice lokalne samouprave.“ Prostorni planovi mogu i sada određivati obuhvate i površine na kojima se ovakve građevine mogu smještati, a kontrola i provođenje predmetne odredbe odgovornost su jedinice lokalne samouprave, odnosno stručnog upravnog tijela koje izdaje akte za provedbu zahvata u prostoru na svom području. |
| 727 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Nejasan je način primjene i kontrole odredbe iz stavka 2. te se ne smatra provedivim. Predlaže se ukidanje mogućnosti gradnje građevina iz stavka 1. točke 1. ili uvjetovanje potrebne površine od 20 ha uz najmanju česticu od 5 ha na koju se smješta zgrada. Vezano na stavak 4. zahvate koji nisu građenje definirani su podzakonskim aktom ili ih treba nanovo definirati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Stavak 1., točka 1. neće se brisati. Stavak 2. preformulirat će se tako da sada glasi: „(2) Površine i građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka se ne mogu prenamijeniti u drugu namjenu prostornim planom bilo koje razine niti mogu zauzimati više od 1/5 ukupne kopnene površine prostora ograničenja izvan građevinskih područja naselja na području jedinice lokalne samouprave.“ |
| 728 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Prijedlog - izmijeniti: (1) 1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 20 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 5 ha, za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede. (4) Unutar obuhvata zahvata iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nije moguće graditi druge građevine niti poduzimati druge zahvate koji nisu građenje. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se djelomično. Točka 1. u stavku 1. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: 1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade izvan nenaseljenih otoka, građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, uz uvjet da građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti uz mogućnost pružanja i pratećih ugostiteljsko-turističkih usluga, osim usluga smještaja u kampu, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede Odredba stavka 4. neće se mijenjati, jer je trenutna formulacija iste nužna radi sprečavanja uređenja kampova izvan građevinskih područja. |
| 729 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 3. Umjesto "sportsko-rekreacijska igrališta" predlaže se usklađenje s člankom 57. stavkom 1., odnosno korištenje izraza "sportsko-rekreacijske površine" | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 62., stavku 1., točka 3. izmijenit će se da glasi: 3. .golf igrališta na otvorenom izvan građevinskog područja i izvan nenaseljenih otoka, ali se u pojasu od najmanje 100 m od obalne crte ne može planirati gradnja građevina, osim građevina infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali |
| 730 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 2. Predložena odredba u praksi je gotovo neprovediva i djeluje apsurdno. Kombinacija uvjeta, odnosno selektivnost prema širini otoka i veličini zemljišta nemaju jasnu prostornoplanersku niti poljoprivrednu logiku, a odredba stvara dojam pravne rupe koja pogoduje rijetkim subjektima, dok formalno deklarira prostor ograničenja kao zaštićen. Stoga se predlaže brisanje stavka ili pojašnjenje svrhe i kriterija primjene ove odredbe, kako bi se izbjegla percepcija pogodovanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba stavka 2. predmetnog članka nužna je za potrebe života i rada domicilnog stanovništvo na duguljastim i uskim otocima |
| 731 | NENAD LIPOVAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | U STAVKU (1), TOČKA 2.a. PIŠE: "minimalna površina poljoprivrednog zemljišta iznosi 5000 m2, a sastoji se od jedne ili više međusobno susjednih katastarskih čestica". NEJASNO što znači "susjednih katastarskih čestica". Predlažem da se obveže vlasnika tih čestica na koje računa da ih objedini u jednu katastarsku česticu jer ovako nije točno razumljivo što znači SUSJEDNA ČESTICA. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prema Hrvatskom jezičnom portalu (https://hjp.znanje.hr/index.php), kao i drugim javno dostupnim rječnicima hrvatskog jezika, pridjev „susjedni“ (ženski rod: „susjedna“) ima značenje: „koji je u neposrednoj blizini nekomu ili nečemu“ |
| 732 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Predlažemo brisanje članka 62. stavak 4. Obrazloženje: Predlaže se izmijeniti članak 62. stavak 1. alineja 1. i izbrisati stavak 4. istog članka. Takve su odredbe u suprotnosti sa smislom članka kojim se dopušta gradnja građevina do čak 400 m2 nadzemno, a s druge strane zabranjuje postavljanje pokretne opreme (šator, mobilna kućica, glamping i sl.). Umjesto potpune zabrane, predlažemo jasno definirati uvjete za postavljanje mobilnih objekata. Na taj bi se način omogućio razvoj turizma uz istovremenu zaštitu prostora. Osim toga, predložena je odredba i u suprotnosti s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (Narodne novine broj 54/2016, 69/2017, 120/2019) prema kojem i kamp može biti jedna od vrsta objekta unutar OPG-a. Predložena odredba bi isključivala tu mogućnost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 4. predmetnog članka nužan je kako bi se spriječilo formiranje kampova izvan građevinskih područja. |
| 733 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | Predlažemo promjenu članka 62. stavak 1. alineja 1. na način da glasi: „(1) U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati: 1. gradnja i rekonstrukcija jedne zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha na području jedne jedinice lokalne samouprave, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljsko-turističkih usluga, u prijavljenom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, obrtu registriranom za obavljanje poljoprivrede ili pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poljoprivrede.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 1. predmetnog članka u važećoj formulaciji nužan je kako bi se spriječilo formiranje kampova izvan građevinskih područja. |
| 734 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 62. | U stavku 1. točki 3. BRISATI "golf igrališta". Planirati golf igrališta u prostoru ograničenja i izvan građevinskog područja je neodgovorno (mogu se planirati samo kao izdvojena građevinska područja izvan naselja). Dodati novi stavak 6. koji glasi: (6) Građevine iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ne mogu se planirati /graditi na nenaseljenim otocima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U stavku 1., točka 3. neće se brisati jer je ovim Zakonom dana mogućnost gradnje golf-igrališta izvan građevinskih područja pod uvjetima propisanim člankom 57., a predmetnom odredbom propisuju se dodatni uvjeti za smještaj golf igrališta u prostoru ograničenja. No, predmetna odredba, kao i odredba točke 1. stavka 1. predmetnog članka, izmijenit će se na način da se ne dopusti planiranje i gradnja ovakvih građevina na nenaseljenim otocima. |
| 735 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 63. | stavci 1., 2. i 3. – u dijelu ili cijelosti isti sadržaj, predlaže se propisati jednu, jasnu odredbu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stavci 1., 2. i 3. zadržat će se odvojeno poradi jasnoće sadržaja. |
| 736 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 64. | točka 3. – Odredba ima dobru namjeru, ali toliko je općenita i načelna da je upitno postizanje primjenjivosti, kao i kontrole usklađenosti s predmetnom odredbom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primjenjivost, provedba i kontrola usklađenosti s predmetom odredbom Zakona odgovornost su nadležnog tijela koje izdaje građevinsku dozvolu na svom području. |
| 737 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 64. | točka 2. – Kako se ocjenjuje da je nešto „manje prirodne i krajobrazne vrijednosti“. Odredba mora biti jasna, u protivnom nije jasno kako se primjenjuje i kako se tumači. Kako se ocjenjuje „pridonošenje cjelokupnoj kvaliteti prostora“ – smisao i namjera je dobra, ali provedbu odredbe je teško kontrolirati, posebice jer je planiranje svedeno na zonsko planiranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Primjenjivost, provedba i kontrola usklađenosti s predmetom odredbom Zakona odgovornost su nositelja izrade i stručnog izrađivača prostornih planova, koji moraju biti izrađeni u skladu s ovim Zakonom. |
| 738 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 64. | stavak 1. točka 1. – Nejasna odredba – što se smatra „kvalitativnom i kvantitativnom dopunom“ – kako se ocjenjuje da je dopuna „kvalitativna i kvantitativna“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ocjenjivanje je li dopuna postojeće turističke ponude adekvatno kvalitativna i kvantitativna zadaća je nositelja izrade i stručnog izrađivača prostornog plana kojima se planira nova gradnja ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u. |
| 739 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 64. | U čl. 64. st. 1. t. 6.: Predlaže se jasno definirati da se ne odnosi na postojeće ugostiteljske objekte (npr. kampove, turistička i apartmanska naselja, hotele i hotelske komplekse), niti se primjenjuje u slučaju rekonstrukcije (samo za greenfield investicije). OBRAZLOŽENJE: Predmetna odredba može se primijeniti kod novih, greenfield objekata, no u slučaju rekonstrukcije postojećih koji ovaj uvjet ne zadovoljavaju, potrebno je zadržati postojeće stanje, kako se ne bi usitnjavale postojeće funkcionalne cjeline koje postoje desetljećima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba preuzeta je iz starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 26/07), te su stoga postojeće prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koje postoje desetljećima morale biti isplanirane, isprojektirane i izgrađene poštujući navedeni uvjet. |
| 740 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 64. | U čl. 64. st.1. t.6. predlaže se: Jasno definirati da se ne odnosi na postojeće ugostiteljske objekte (npr. kampove, turistička i apartmanska naselja, hotele i hotelske komplekse), niti u slučaju rekonstrukcije (samo greenfield). Obrazloženje: Predmetna odredba može se primijeniti kod novih, greenfield objekata, no u slučaju rekonstrukcije postojećih koji ovaj uvjet ne zadovoljavaju, potrebno je zadržati postojeće stanje, kako se ne bi usitnjavale postojeće funkcionalne cjeline koje postoje desetljećima | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba preuzeta je iz starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 26/07), te su stoga postojeće prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene koje postoje desetljećima morale biti isplanirane, isprojektirane i izgrađene poštujući navedeni uvjet. |
| 741 | STELLA ŠIMUNOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene | Nije jasno da li se načela planiranja predviđena člankom 65. odnose samo na brownfield područja (izgrađene strukture) ili obuhvaća planiranja i u odnosu na izdvojena neizgrađena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja | Prihvaćen | Prihvaćen. Predmetna odredba stavka 1., članka 65. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (uključujući i brownfield područja), uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:“ |
| 742 | FILIP ŠRAJER | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | Izbaciti "(brownfield područja)" ili prebaciti zagradu iza riječi "vrijednosti". Predloženi tekst može zvučati kao da se odredba odnosi samo na brownfield područja, a ona se (pretpostavljam) odnosi na sva izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama, neovisno je li riječ o brownfield ili greenfield područjima. | Prihvaćen | Prihvaćen. Predmetna odredba stavka 1., članka 65. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (uključujući i brownfield područja), uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:“ |
| 743 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | Izdvojene turističke zone u području zaštite ne smiju se planirati: a) na područjima primarne ili nedirnute prirode b) na područjima malih i nenaseljenih otoka Pojmove a+b definirati u pojmovniku - čl.19. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni pojmovi će se definirati pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona.. |
| 744 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | (1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) planira u građevinama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da: 1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara 2. smještajne građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m dopušta se smjestiti odnosno razgraničiti isključivo prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene 3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina 4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80% 5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 6. za potrebe Izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati privezišta u cilju omogućavanja pristupa plovilima maksimalnog kapaciteta 10% smještajnog kapaciteta područja 7. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članka 65. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (uključujući i brownfield područja), uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da: 1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase, sanitarne čvorove, uređene plaže, te uređivati površine prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila 3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina 4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80% 5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 6. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne dopusti dodatno približavanje građevina obalnoj liniji, ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka. |
| 745 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U prijedlogu Zakona nisu definirani uvjeti za neizgrađena Izdvojena građevinska podučja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene. Ovaj članak se odnosi na brownfield, članak 66. na naselje, a 67. na kampove. Dopuniti članak s neizgrađenim Izdvojenim građevinskim podučjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članka 65. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (uključujući i brownfield područja), uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da: 1. smještajne građevine i prateći sadržaji (sportski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) moraju uz primjenu mjera zaštite okoliša, biti opremljene infrastrukturom, a položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika i mjerama zaštite kulturnih dobara 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase, sanitarne čvorove, uređene plaže, te uređivati površine prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila 3. vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina 4. najveća izgrađenost pojedine građevne čestice iznosi 30%, a najveća iskoristivost 80% 5. najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 6. odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne dopusti dodatno približavanje građevina obalnoj liniji, ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga članka. |
| 746 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | Stavak (1) točka 2. Predlažem da se ograniči gradnja bazena u pojasu od 100 m od obalne linije, osim onih u javnom korištenju i, eventualno, u sklopu hotela. Ne kampova i ne turističkih naselja. Stavak (2). Predlažem i da se kod rekonstrukcije postojećih građevina ne dopusti približavanje obalnoj liniji, već da se zadrži postojeća udaljenost. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Točka 2. stavka 1. predmetnog članka neće se mijenjati, jer je mogućnost gradnje otvorenih bazena bitan dio svake turističke ponude. Stavak 2. predmetnog članka izmijenit će se sukladno primjedbi. |
| 747 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | stavak 1. točka 6. – „turistička zona“ – jasnije utvrditi, sukladno terminologiji ovog zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Točka 6. stavka 1. predmetnog članka se briše |
| 748 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | stavak 1. točka 4. – Umjesto „iskoristivosti 80%“ zamijeniti s „nadzemne iskoristivosti 80%, pri čemu podzemni dio zgrade tlocrtno nije veći od nadzemnog dijela zgrade“ – jako bitno, jer se zbog ograničenog ukupnog kis-a koji se uglavnom želi iskoristiti nadzemno destimulira gradnja podzemne etaže, npr. za garažu pa se parkirališta rješavaju na čestici, a ne podzemno, što nije primjereno za obalno područje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna točka ovog članka prijedloga Zakona neće se mijenjati kako bi se spriječilo nekontrolirano povećavanje iskoristivosti. |
| 749 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | stavak 1. – Jasno utvrditi da se planiraju kao jedinstvene prostorne cjeline s jedinstvenim upravljanjem, a ne da se realiziraju pojedinačne građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Jedinstvena prostorna cjelina s jedinstvenima upravljanjem isto tako može biti pojedinačna građevna čestica ugostiteljsko-turističke namjene. |
| 750 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U čl. 65. st. 1. t. 2.: Predlaže se dopuniti odredbu na način da se doda mogućnost izgradnje i rekonstrukcije objekata koji nisu smještajni, npr. ugostiteljskih objekata i sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju, u funkciji uređene plaže, otvorenog bazena, otvorene terase, sportskih igrališta ili sl.. OBRAZLOŽENJE: Cilj predmetne dopune je osiguravanje konkurentne ponude za korisnike na samoj plaži odnosno u neposrednijoj blizini plaže, kako bi se korisnicima osigurali potrebni sadržaji, omogućio optimalni razvoj sadržaja te održao korak sa ponudama konkurentskih zemalja. Nadalje, potrebno je osigurati mogućnost rekonstrukcije postojećih objekata i izvan postojećih gabarita (u okviru dozvoljenih koeficijenata iskoristivosti i izgrađenosti čestice predviđenih dokumentima prostornog uređenja), obzirom da je veći broj istih građen i prije više desetljeća tijekom kojeg razdoblja su se standardi na tržištu izmijenili, a sve kako bi proizvod bio konkurentan i omogućio optimizaciju ponude. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 65., stavka 1., točka 2. izmijenit će se da glasi: 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase, sanitarne čvorove, uređene plaže, te uređivati površine prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila |
| 751 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | jasno odrediti da privezište u ugostiteljsko-turističkoj zoni primarno treba imati funkciju priveza i tranzita prvenstveno izletničkih brodova za korisnike zone. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Točka 6. stavka 1. predmetnog članka se briše |
| 752 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | Smatra se potencijalno problematičnim na razini zakona određivati konkretne prateće sadržaje te se predlaže (dodatno) ih definirati Pravilnikom o prostornim planovima vodeći računa o funkcionalnim potrebama ugostiteljsko-turističke namjene te primjerenoj zauzetosti prostora (ograničiti izgrađenost zgradama u 100 m od obalne crte) i sl. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba preuzeta je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 152/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), a Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) prateći sadržaji su detaljnije definirani. |
| 753 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | Predlaže se izmijeniti sljedeće: (1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da: ... 2. smještajne zgrade budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 dopušta se smjestiti odnosno razgraničiti isključivo prateće sadržaje ugostiteljsko-turističke namjene ... 5. najmanje 40% površine svake građevne čestice zgrade bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo 6. za potrebe turističkih zona izvan naselja mogu se planirati privezište u cilju omogućavanja pristupa plovilom ... | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 65. stavku 1., prva alineja izmijenit će se da glasi: (1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (uključujući i brownfield područja), uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da: U članku 65., stavka 1., točka 2. izmijenit će se tako da glasi: 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase, sanitarne čvorove, uređene plaže, te uređivati površine prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila Točke 5. neće se izmijeniti, jer je potrebno osigurati 40% zelenila na svakoj građevnoj čestici. Točka 6. stavka 1. predmetnog članka se briše. |
| 754 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 6. Predlaže se vraćanje ograničenja broja vezova u privezištu. Važeći Zakon propisuje da broj vezova jednog ili više privezišta ne smije prelaziti 20% ukupnog broja smještajnih jedinica. Ako je namjera povećati tu granicu, može se razmotriti, ali je nužno da postoji jasan zakonski limit kako bi se spriječila nekontrolirana izgradnja i prekomjerno opterećenje obale. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Točka 6. stavka 1. predmetnog članka se briše |
| 755 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Dio stavka koji glasi: „u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama (brownfield područja)“ – izgleda kao greška. Nejasno je najprije zašto se izgrađene strukture automatski poistovjećuju s brownfield područjima, a čitava formulacija praktički ograničava primjenu odredbe na zanemariv broj lokacija. Koji su uvjeti za neizgrađene zone?! Predlaže se pojašnjenje odredbe kako bi bila provediva i smisleno primjenjiva. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 65. stavku 1., prva alineja izmijenit će se da glasi: „(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama, planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti (uključujući i brownfield područja), uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da:“ |
| 756 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U čl. 65. st.1 .t.2. predlaže se: Dodati mogućnost izgradnje objekata koji nisu smještajni, npr. ugostiteljskih objekata i sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju, u funkciji uređene plaže, otvorenog bazena, otvorene terase, sportskih igrališta ili sl., Obrazloženje: Cilj predmetne dopune je osiguravanje adekvatne ponude za korisnike i sanitarni čvor bliže samoj plaži što je nužnost. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 65., stavka 1., točka 2. izmijenit će se da glasi: 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase, sanitarne čvorove, uređene plaže, te uređivati površine prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila |
| 757 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | Predlažemo promjenu Članka 65., stavak 1. alineja 2., na način da glasi: (1) „Izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u kojima se osnovna namjena (smještaj) ostvaruje u izgrađenim strukturama (brownfield područja), planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti, uvažavanjem zahtjeva vrsnoće izgrađenog prostora, tako da: 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase i njihov prateći sadržaj (npr. ugostiteljske objekte, sanitarni čvor, objekte za rekreaciju i animaciju) te uređivati površine plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila“ Obrazloženje: Cilj predmetne dopune je osigurati potpunu ponudu za korisnike i sanitarni čvor bliže samoj plaži. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 65., stavka 1., točka 2. izmijenit će se da glasi: 2. građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte, a u pojasu od 100 m je moguće graditi otvorene bazene, sportska igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnice, otvorene terase, sanitarne čvorove, uređene plaže, te uređivati površine prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila |
| 758 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U cijelom tekstu ovog Prijedloga Zakona o prostornom uređenju pojam "turistička zona" korišten je samo u stavku (1), točka 6. ovog članka. Taj pojam je potrebno dodatno pojasniti ili koristiti ranije korišten pojam "izdvojeno građevinsko područje izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Točka 6. stavka 1. predmetnog članka se briše |
| 759 | PETAR MATKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | U stavku 1. točku 6. (za potrebe turističkih zona izvan naselja mogu se planirati privezište u cilju omogućavanja pristupa brodom), potrebno je detaljnije definirati (broj vezova, dužina obalnog pojasa i sl.) ili barem uskladiti opis s "privezištem" iz Pravilnika ili uskladiti s opisom privezišta iz pojmovnika Zakona o pomorsko dobru i morskim lukama. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Točka 6. stavka 1. predmetnog članka se briše |
| 760 | OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 65. | u članku 65 stavak 7 treba definirati kategorije do kojeg ekvivalenta ne treba graditi zatvoreni sustav sa pročistavanjem a nakon kojeg ekvivalenta treba prijedlog za izmjenu članka 65 stavka 7 glasi: sve zone izdvojenog građevinskog područja izvan naselja grade se na način da ukupna zona ili faza jedne zone do izgradnje objekata koje su ispod 250 ljudi ekvivalent mogu se spojiti na sustav odvodnje sukladno lokalnim prilikama (bio rotor i slični9 a nakon 250 ljudi/ekvivalend moraju se spojiti na sustav odvodnje sa proičistavanjem. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem bez obzira na kapacitet. |
| 761 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 66. | stavak 1. točka 2. – Ovdje se navodi obveza odmicanja „smještajne građevine“, a već je člankom 61. stavkom 1. točkom 11. zabranjena gradnja bilo koje građevine na udaljenosti manjoj od 5 m od granice pomorskog dobra, stoga se nakon „obalu“ sve nadalje može brisati | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 762 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 66. | stavak 1. – Uvjetovati da se planiraju kao jedinstvene prostorne cjeline s jedinstvenim upravljanjem, a ne da se realiziraju pojedinačne građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Jedinstvena prostorna cjelina s jedinstvenima upravljanjem isto tako može biti pojedinačna građevna čestica ugostiteljsko-turističke namjene. |
| 763 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 66. | Odredbu stavka 2. potrebno je svakako pojasniti u odnosu na različite planove kojima se utvrđuje namjenu prostora. Uz uvjet primjerenog planiranja preostalih uvjeta gradnje koji će osigurati uklapanje zahvata u kontekst, odredba se čini suvišnom i potencijalno kontraproduktivnom naspram nepostojanja ograničenja ovog zakona za druge vidove turističkih usluga na površinama odnosno u zgradama stambene namjene te se predlaže njezino brisanje. Potrebno je ograničiti turističke smještajne kapacitete unutar zgrada stambene namjene (u domaćinstvu). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba preuzeta je iz prijašnjih propisa o prostornom uređenju i gradnji. |
| 764 | ADRIATIC KAMPOVI D.O.O. ZA USLUGE, TURISTIČKA AGENCIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlaže se izmjena čl.67.,st.2. na način da isti glasi: “(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj pokretne opreme za kampiranje (šatora, kamper, mobilna kućica, glamping šator i glamping kućica), sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.” Obrazloženje: Sukladno čl.14., st. 7. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019) mobilna kućica definirana je kao pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti). Stoga, mobilna kućica ne može se smatrati građevinom, već se radi o pokretnini koja se može u cijelosti ukloniti bez građevinskih radova. Smatramo kako glavni razlog za ovakav potez Ministarstva predstavljaju situacije u kojima se mobilne kućice u kamp postavljaju na način koji kasnije onemogućuje da se te mobilne kućice maknu ili se ne mogu maknuti bez izvođenja građevinskih radova. U tome se potpuno slažemo te smatramo kako je iz navedenog razloga potrebno pobliže objasniti na koji način se mobilne kućice mogu postaviti unutar kampa, a da se na isti način mogu i maknuti, a pritom će imati minimalan utjecaj na tlo, vegetaciju i obalni pojas. Na taj način postigao bi se cilj da se obalni pojas ne devastira građevinskom radovima, već da se koriste isključivo smještajne jedinice koje nisu invazivne za prirodu i okoliš. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 765 | HOTELI NJIVICE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM, TURISTIČKA AGENCIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu članka 67. na način da se isti mijenja i glasi: (1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: U kampovima koji se nalaze u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je omogućiti da se u pojasu od 100 metara od obalne crte - uz površine za smještaj šatora i kampera može planirati i postavljanje kamp kućica, mobilnih kućica i glamping jedinica s pripadajućom infrastrukturom, kao i pratećih ugostiteljskih sadržaja niskog intenziteta (primjerice sanitarnih čvorova, manjih ugostiteljskih objekata, recepcije ili sadržaja za djecu). Navedeni sadržaji ključni su za funkcionalnost, kvalitetu i održivost kampa. Rješenje navedeno u Prijedlogu Zakona predstavlja značajno postroženje u odnosu na važeću regulativu, prema kojoj je minimalna udaljenost smještajnih jedinica i pratećih sadržaja u kampovima iznosila 25 metara od obalne crte. Takvo ograničenje nije utemeljeno na jasno definiranim kriterijima zaštite okoliša, osobito imajući u vidu da mobilne kućice nisu trajno povezane s tlom, ne mijenjaju prirodni reljef i mogu se u cijelosti ukloniti bez trajnog utjecaja na okoliš. Njihova priroda i svrha usklađene su s načelima očuvanja prostora i krajobrazne vrijednosti, uz minimalan ekološki otisak. Prema odredbama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi mobilna kućica je pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, koja nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti). Pravilnik o prostornim planovima (“Narodne novine” 152/2023 152/2023) također navodi da su to smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način, odnosno kao jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za koje nije potrebna građevinska dozvola. Mobilne kućice ne predstavljaju građevinu u smislu odredbi Zakona o gradnji, koja građevinu definira kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Kampovi predstavljaju najodrživiji oblik turizma u Hrvatskoj, s osobitim značajem za razvoj lokalnih zajednica i gospodarstva. Ključni motivi kampista jesu blizina mora, kontakt s prirodom i autentičnost prostora, a stroga zabrana postavljanja sadržaja unutar 100 metara od obale ozbiljno bi ograničila konkurentnost kampova i smanjila njihovu privlačnost. U većini država Europske unije dopušteno je planiranje određenih sadržaja i unutar obalnog pojasa, uz jasno propisane standarde zaštite okoliša i prostorne uređenosti. Dodatno, postojeći pravilnici o kategorizaciji kampova već ograničavaju udio mobilnih kućica u ukupnom kapacitetu, čime se onemogućuje njihovo pretjerano postavljanje i osigurava očuvanje prostorne ravnoteže. Kako bi se očuvala konkurentnost hrvatskih kampova i omogućila ponuda koja odgovara očekivanjima suvremenih gostiju, nužno je dopustiti smještaj sanitarnih i servisnih sadržaja bliže plaži i osnovnim smještajnim jedinicama, čime bi se podigla kvaliteta boravka, ali i standardi higijene i sigurnosti. Radi konzistentnosti i ravnopravnog tretmana svih oblika pokretne opreme, nužno je i omogućavanje planiranja površina i za mobilne kućice te kamp kućice, uz šatore i kampere, u predmetnoj zoni. Posebno je važno osigurati mogućnost rekonstrukcije postojećih objekata, jer su brojni kampovi izgrađeni prije više desetljeća te ne zadovoljavaju današnje standarde tržišta i propise o pristupačnosti, sigurnosti i energetskoj učinkovitosti. Takva bi prilagodba, unutar dopuštenih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti, pridonijela modernizaciji i održivosti turističkog proizvoda uz očuvanje okoliša. Slijedom navedenog, predloženom izmjenom čl. 67. predlažemo uvođenje regulacije koji bi omogućio ograničenu i ekološki prihvatljivu gradnju unutar pojasa od 100 metara od obalne crte, uz stroge ekološke i urbanističke kriterije te jasan popis dopuštenih i nedopuštenih zahvata. Takav bi pristup omogućio razvoj kvalitetnih, funkcionalnih i održivih kampova koji istodobno čuvaju prirodne resurse i doprinose razvoju lokalnog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 766 | AMINESS DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu članka 67. na način da se isti mijenja i glasi: (1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: U kampovima koji se nalaze u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je omogućiti da se u pojasu od 100 metara od obalne crte - uz površine za smještaj šatora i kampera može planirati i postavljanje kamp kućica, mobilnih kućica i glamping jedinica s pripadajućom infrastrukturom, kao i pratećih ugostiteljskih sadržaja niskog intenziteta (primjerice sanitarnih čvorova, manjih ugostiteljskih objekata, recepcije ili sadržaja za djecu). Navedeni sadržaji ključni su za funkcionalnost, kvalitetu i održivost kampa. Rješenje navedeno u Prijedlogu Zakona predstavlja značajno postroženje u odnosu na važeću regulativu, prema kojoj je minimalna udaljenost smještajnih jedinica i pratećih sadržaja u kampovima iznosila 25 metara od obalne crte. Takvo ograničenje nije utemeljeno na jasno definiranim kriterijima zaštite okoliša, osobito imajući u vidu da mobilne kućice nisu trajno povezane s tlom, ne mijenjaju prirodni reljef i mogu se u cijelosti ukloniti bez trajnog utjecaja na okoliš. Njihova priroda i svrha usklađene su s načelima očuvanja prostora i krajobrazne vrijednosti, uz minimalan ekološki otisak. Prema odredbama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi mobilna kućica je pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, koja nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti). Pravilnik o prostornim planovima (“Narodne novine” 152/2023 152/2023) također navodi da su to smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način, odnosno kao jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za koje nije potrebna građevinska dozvola. Mobilne kućice ne predstavljaju građevinu u smislu odredbi Zakona o gradnji, koja građevinu definira kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Kampovi predstavljaju najodrživiji oblik turizma u Hrvatskoj, s osobitim značajem za razvoj lokalnih zajednica i gospodarstva. Ključni motivi kampista jesu blizina mora, kontakt s prirodom i autentičnost prostora, a stroga zabrana postavljanja sadržaja unutar 100 metara od obale ozbiljno bi ograničila konkurentnost kampova i smanjila njihovu privlačnost. U većini država Europske unije dopušteno je planiranje određenih sadržaja i unutar obalnog pojasa, uz jasno propisane standarde zaštite okoliša i prostorne uređenosti. Dodatno, postojeći pravilnici o kategorizaciji kampova već ograničavaju udio mobilnih kućica u ukupnom kapacitetu, čime se onemogućuje njihovo pretjerano postavljanje i osigurava očuvanje prostorne ravnoteže. Kako bi se očuvala konkurentnost hrvatskih kampova i omogućila ponuda koja odgovara očekivanjima suvremenih gostiju, nužno je dopustiti smještaj sanitarnih i servisnih sadržaja bliže plaži i osnovnim smještajnim jedinicama, čime bi se podigla kvaliteta boravka, ali i standardi higijene i sigurnosti. Radi konzistentnosti i ravnopravnog tretmana svih oblika pokretne opreme, nužno je i omogućavanje planiranja površina i za mobilne kućice te kamp kućice, uz šatore i kampere, u predmetnoj zoni. Posebno je važno osigurati mogućnost rekonstrukcije postojećih objekata, jer su brojni kampovi izgrađeni prije više desetljeća te ne zadovoljavaju današnje standarde tržišta i propise o pristupačnosti, sigurnosti i energetskoj učinkovitosti. Takva bi prilagodba, unutar dopuštenih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti, pridonijela modernizaciji i održivosti turističkog proizvoda uz očuvanje okoliša. Slijedom navedenog, predloženom izmjenom čl. 67. predlažemo uvođenje regulacije koji bi omogućio ograničenu i ekološki prihvatljivu gradnju unutar pojasa od 100 metara od obalne crte, uz stroge ekološke i urbanističke kriterije te jasan popis dopuštenih i nedopuštenih zahvata. Takav bi pristup omogućio razvoj kvalitetnih, funkcionalnih i održivih kampova koji istodobno čuvaju prirodne resurse i doprinose razvoju lokalnog gospodarstva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 767 | NOVA CAMPING D.O.O. ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu članka 67. na način da se isti mijenja i glasi: (1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica). ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: U kampovima koji se nalaze u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je omogućiti da se u pojasu od 100 metara od obalne crte - uz površine za smještaj šatora i kampera može planirati i postavljanje kamp kućica, mobilnih kućica i glamping jedinica s pripadajućom infrastrukturom, kao i pratećih ugostiteljskih sadržaja niskog intenziteta (primjerice sanitarnih čvorova, manjih ugostiteljskih objekata, recepcije ili sadržaja za djecu). Navedeni sadržaji ključni su za funkcionalnost, kvalitetu i održivost kampa. Rješenje navedeno u Prijedlogu Zakona predstavlja značajno postroženje u odnosu na važeću regulativu, prema kojoj je minimalna udaljenost smještajnih jedinica i pratećih sadržaja u kampovima iznosila 25 metara od obalne crte. Takvo ograničenje nije utemeljeno na jasno definiranim kriterijima zaštite okoliša, osobito imajući u vidu da mobilne kućice nisu trajno povezane s tlom, ne mijenjaju prirodni reljef i mogu se u cijelosti ukloniti bez trajnog utjecaja na okoliš. Njihova priroda i svrha usklađene su s načelima očuvanja prostora i krajobrazne vrijednosti, uz minimalan ekološki otisak. Prema odredbama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi mobilna kućica je pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, koja nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti). Pravilnik o prostornim planovima (“Narodne novine” 152/2023 152/2023) također navodi da su to smještajne jedinice koje nisu povezane s tlom na čvrsti način, odnosno kao jedinice koje se postavljaju u sklopu jedinstvene funkcionalne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene i za koje nije potrebna građevinska dozvola. Mobilne kućice ne predstavljaju građevinu u smislu odredbi Zakona o gradnji, koja građevinu definira kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Kampovi predstavljaju najodrživiji oblik turizma u Hrvatskoj, s osobitim značajem za razvoj lokalnih zajednica i gospodarstva. Ključni motivi kampista jesu blizina mora, kontakt s prirodom i autentičnost prostora, a stroga zabrana postavljanja sadržaja unutar 100 metara od obale ozbiljno bi ograničila konkurentnost kampova i smanjila njihovu privlačnost. U većini država Europske unije dopušteno je planiranje određenih sadržaja i unutar obalnog pojasa, uz jasno propisane standarde zaštite okoliša i prostorne uređenosti. Dodatno, postojeći pravilnici o kategorizaciji kampova već ograničavaju udio mobilnih kućica u ukupnom kapacitetu, čime se onemogućuje njihovo pretjerano postavljanje i osigurava očuvanje prostorne ravnoteže. Kako bi se očuvala konkurentnost hrvatskih kampova i omogućila ponuda koja odgovara očekivanjima suvremenih gostiju, nužno je dopustiti smještaj sanitarnih i servisnih sadržaja bliže plaži i osnovnim smještajnim jedinicama, čime bi se podigla kvaliteta boravka, ali i standardi higijene i sigurnosti. Radi konzistentnosti i ravnopravnog tretmana svih oblika pokretne opreme, nužno je i omogućavanje planiranja površina i za mobilne kućice te kamp kućice, uz šatore i kampere, u predmetnoj zoni. Posebno je važno osigurati mogućnost rekonstrukcije postojećih objekata, jer su brojni kampovi izgrađeni prije više desetljeća te ne zadovoljavaju današnje standarde tržišta i propise o pristupačnosti, sigurnosti i energetskoj učinkovitosti. Takva bi prilagodba, unutar dopuštenih koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti, pridonijela modernizaciji i održivosti turističkog proizvoda uz očuvanje okoliša. Slijedom navedenog, predloženom izmjenom čl. 67. predlažemo uvođenje regulacije koji bi omogućio ograničenu i ekološki prihvatljivu gradnju unutar pojasa od 100 metara od obalne crte, uz stroge ekološke i urbanističke kriterije te jasan popis dopuštenih i nedopuštenih zahvata. Takav bi pristup omogućio razvoj kvalitetnih, funkcionalnih i održivih kampova koji istodobno čuvaju prirodne resurse i doprinose razvoju lokalnog gospodarstva. Kod kampova smještenih na poluotocima, primjena ograničenja od 100 metara od obalne crte dovela bi do gotovo potpunog onemogućavanja postavljanja mobilnih kućica, budući da bi preostali prostor bio minimalan i nelogično ograničen — često upravo onaj na kojem se već nalaze postojeći čvrsti objekti koji čine središnji, funkcionalni dio kampa. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 768 | KAMP ŠIMUNI DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Kamping je strateški važan i rastući segment hrvatskog turizma, pri čemu gosti traže neposredan kontakt s morem i prirodom kao ključni motiv dolaska. Apsolutna zabrana zahvata u širokom obalnom pojasu, uz dopuštanje tek ograničenog skupa površinskih sadržaja, nije razmjerna cilju zaštite prostora: smanjuje funkcionalnost i tržišnu privlačnost kampova u odnosu na usporedive destinacije u EU te ugrožava ekonomsku održivost proizvoda. U europskoj praksi, uz stroge okolišne i urbanističke uvjete, dopuštaju se zahvati niskog intenziteta u neposrednoj blizini obale. Smatramo da je nužno uskladiti odredbe koje se odnose na udaljenost dopuštenih zahvata od obalne crte u kampovima tako da se propiše jedinstvena udaljenost od 25 metara od obalne crte, neovisno o tome nalazi li se kamp u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ili unutar građevinskog područja naselja; udaljenost od 25 metara predstavlja optimalan i prihvatljiv kompromis između potrebe za očuvanjem obalnog prostora i omogućavanja održivog turističkog razvoja. Slijedom toga, predlažemo precizno i terminološki usklađeno normiranje koje u tom pojasu od 25 m dopušta zahvate niskog intenziteta: postavljanje mobilnih kućica/glampinga s pripadajućom infrastrukturom te nužnih servisnih sadržaja (sanitarni čvorovi, manji ugostiteljski i informativno-uslužni punktovi, recepcije), uz jasne kriterije očuvanja krajobraza, mogućnost uklanjanja bez trajne devastacije i poštovanje načela održivosti. Istodobno, nova ograničenja ne smiju se retroaktivno primjenjivati na postojeće, uređene kampove izvan naselja s dugogodišnjom tradicijom rada, koji su usklađeni s važećim planovima i propisima te se ne mogu izjednačavati s novijim kampovima i kampovima u sustavu OPG-a. Radi provedbene jasnoće, potrebno je u pojmovniku Zakona dosljedno koristiti izraz „osnovna smještajna jedinica kampa”, mobilne kućice/glamping tretirati kao kamp-opremu sukladno pravilnicima o kategorizaciji. Takav, fleksibilan i kontroliran pristup osigurava zaštitu obale i krajobraza, a istodobno čuva konkurentnost i održiv razvoj kamping sektora. Članak 67. mijenja se i glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica, glamping), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica, glamping), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Pojašnjenje: 1. Neproporcionalnost mjere i nepotrebna rigidnost Zabrana je preširoka i ne razlikuje osjetljiva od neosjetljivih područja obale. Ignorira lokalne prostorne planove i specifične uvjete terena. Umjesto zabrane, cilj zaštite obalnog prostora može se ostvariti preciznijim i razmjernijim mjerama (npr. ograničenje gustoće, estetski i ekološki kriteriji, ograničenja po zonama). 2. Povreda pravne sigurnosti i već uloženih sredstava Mnogi su kampovi i investitori razvijali projekte temeljem važećih propisa koji su dopuštali smještajne jedinice na 25 m od obale. U pravilniku o kategorizaciji kampova, prethodno je vrijedilo pravilo 70:30 u korist kamperskih parcela, koje je, u skladu s tržišnim trendovima i razvojem proizvoda, promijenjeno u 60:40, čime se legitimno poticala veća zastupljenost mobilnih kućica, kao i potvrda promjena trendova u turzimu. Ovakva iznenadna promjena pravila povređuje načelo pravne sigurnosti, obeshrabruje daljnja ulaganja te ugrožava poslovne modele koji su nastali u zakonitom okviru. 3. Negativan utjecaj na turizam i lokalno gospodarstvo Mobilne kućice predstavljaju ključan dio moderne ponude kampova i održivog turizma. Njihova zabrana posebno pogađa manje poduzetnike, smanjuje konkurentnost, ograničava turističku raznolikost i umanjuje prihode lokalne zajednice. rizikom izmicanja mobilnih kućica iz zone 25 metara dovodimo do daleko manje konkurentnosti na europskom kamping tržištu. 4. Sukob s načelima decentralizacije i lokalnog planiranja Lokalni i županijski prostorni planovi već propisuju gdje je moguće graditi i postavljati smještajne jedinice. Zakonska zabrana na nacionalnoj razini narušava autonomiju lokalnih jedinica i potcjenjuje kvalitetu lokalnog prostornog planiranja 5. Danas aktivno i uspješno prolaze kampovi koji njeguju okolinu, prirodne otvorene sadržaje. Prepoznatljivost kvalitetnog proizvoda leži u održivosti i spoju prirode i modernih akutalnih trendova u kampingu u kojem mobilne kućice čine identitet kampa i svakako potiču sve ljude da koriste usluge kampova i postaju njihovi stalni gosti. VAŽNO! 6. Kontroliranim postavljanjem mobilnih kućica kampovi su investirali i u mnogobrojne dodatne sadržaje (adrenalinski parkovi, mini golf igrališta, bazeni; vanjski i unutarnji i slično), a sve u svrhu da gosti (osobito oni u mobilnim kućicama), koji su bazično bili gosti i hotela, a navikli na dodatne sadržaje, postanu gosti svih kampova u Hrvatskoj. Ovakvim ograničenjima sve investicije u dodatne sadržaje drastično mogu poremetiti profitabilnost poduzeća. Ovim prijedlozima umanjuje se vrijednost realiziranih investicija u spomenute dodatne sadržaje. Pojavom mobilne kućice kao kamp opreme u kampovima približili smo kao nikad do sada svim gostima kamp. Direktno od svih ulaganja su i klasični kampisti sa kamp prikolicama uživali u porastu kvalitete samog prozivoda. Hrvatska kamping scena je ovakvim sustavnim ulaganjima dovela sebe u sam vrh kampinga u Europi te je izrazito bitno da zadržimo ovu poziciju i pristup održivom i cjelogodišnjem turzimu koji je osnovni cilj nadležnog Ministarstva i svih ozbiljnih dionika koji tako djeluju i do nekoliko deseteljeća već. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 769 | GRAD MALI LOŠINJ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Smatramo da je u članak 67. koji propisuje planiranje kampa potrebno uvrstiti obvezu da smještajne jedinice ne budu povezane s tlom na čvrsti način kako je propisano u važećem Zakonu člankom 49. stavkom 4. točkom 4. Ne slažemo se s predloženim stavkom 1. točkom. 4. iz čega proizlazi da bi u kampu bila omogućena čvrsta gradnja na 30% ukupne površine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 770 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Neprihvatljivo je da se smještajne jedinice (šatori i kamperi) mogu smjestiti na udaljenosti bliže od 25 m od obalne linije, kako je omogućeno stavkom 2. Stavke 2. i 3. nužno je međusobno ujednačiti te: - Propisati kriterije za gradnju u pojasu 25 metara od obalne crte, neovisno o tome nalazi li se kamp u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ili unutar građevinskog područja naselja, - ne nabrajati prateće sadržaje - Brisati različite „vrste“ zelenih površina „parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila“ te ih svesti samo na „zelene površine“ | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 2. izmijenit će se na način da glasi: „(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 771 | ANA KARLOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | GRAD NOVIGRAD-CITTANOVA, Pročelnica UO za komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ana Karlović, dipl.iur.: Smatramo da je nužno uskladiti odredbe koje se odnose na udaljenost dopuštenih zahvata od obalne crte u kampovima, i to na način da se propiše jedinstvena udaljenost od 25 metara od obalne crte, neovisno o tome nalazi li se kamp u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ili unutar građevinskog područja naselja. Udaljenost od 25 metara predstavlja optimalan i prihvatljiv kompromis između potrebe za očuvanjem obalnog prostora i omogućavanja održivog turističkog razvoja. Ovakvo rješenje pridonijelo bi jasnoći i jednoobraznosti propisa te smanjilo mogućnost nerazmjernih posljedica za određene sredine. Također, smatramo da je nužno jasno naglasiti kako se predmetne odredbe trebaju primjenjivati isključivo na buduće zahvate u prostoru, dok bi se zatečeno stanje trebalo poštivati i uvažavati. Miješanje u postojeću prostornu organizaciju može uzrokovati značajne poteškoće u provedbi, uključujući i moguću potrebu uklanjanja već postojećih sadržaja, što bi imalo negativne posljedice na lokalno gospodarstvo, turizam i komunalne prihode. Ovakve izmjene, ukoliko se primjenjuju retroaktivno, predstavljaju ne samo zadiranje u prihode jedinica lokalne samouprave, već i u prihode državnog proračuna, s obzirom na to da prihodi od turizma, koncesija i boravišnih pristojbi čine važan dio javnih financija. Dodatno, to bi moglo stvoriti pravnu nesigurnost i otvoriti prostor za potencijalne sporove s investitorima i korisnicima postojećih turističkih kapaciteta. Zbog svega navedenog, smatramo da pri donošenju ili izmjenama predmetnih odredbi potrebno je voditi računa o načelima pravne sigurnosti, održivog razvoja i fiskalne stabilnosti, te da se: • propiše jedinstvena udaljenost od 25 metara od obalne crte, • odredbe ne primjenjuju retroaktivno, već isključivo na buduće zahvate. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 2. izmijenit će se na način da glasi: „(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 772 | MIA PAVELIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Članak 67. mijenja se i glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Pojašnjenje: OVakvom izmjenom postiže se konkurentnost na tržištu. Zemlje kao Francuska, Italija, Španjolska imaju jednako regulirane uvjete. Postojeći kampovi sa dugogodišnjim uspjehom, pozicijom na europskom turističkom tržištu planski su investirali kako bi zajednički doveli do turizma "365" i održivog turzima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 773 | VALAMAR RIVIERA DIONIČKO DRUŠTVO ZA TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Članak 67. mijenja se i glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: Praksa i poslovanje kampova u Europskoj uniji, te pružanje usluga smještaja u kampovima regulirano je na jednak način u Hrvatskoj te u drugim državama članicama EU: Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, Grčka i ostali. Mobilne kućice i ostalu kamp opremu (šatori, kamperi, kamp kućice, mobilne kućice) dozvoljeno je postavljati isključivo i samo unutar kampova dok je izvan kampova zabranjeno. Narušavanje reda u prostoru na način da se oprema unutar kampova izjednači sa građevinama, te se u jednom dijelu „legalizira kao gradnja“, a u drugom zabrani postavljanje takve opreme, nije dobar smjer razvoja jer će posljedice koje će takve promjene proizvesti biti u suprotnosti sa svim strateškim ciljevima razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj, sa europskom praksom te bi mogli izazvati nered u prostoru. O pravnom statusu mobilne kućice i ostale opreme za kampiranje jasno je, naime, odredio Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019, dalje: Pravilnik o razvrstavanju) kojim je mobilna kućica definirana kao pokretna oprema za kampiranje (čl. 14. st. 7.) Takva pokretna oprema smješta se na kamp mjesto ili kamp parcelu kao osnovne smještajne jedinice unutar kampa (čl. 14. st. 3. i 6. Pravilnika o razvrstavanju). Kamp je pak definiran kao poslovni objekt i funkcionalna cjelina u kojoj ugostitelj obavlja ugostiteljsku djelatnost odnosno pruža ugostiteljske usluge (smještaja, prehrane, pića i napitaka) u ugostiteljskim sadržajima (čl. 2. st. 1.). Mobilna kućica, kao i kamp kućica se, dakle, ni u jednom smislu ne može smatrati „građevinom“ već opremom unutar kampa. Ona se, posljedično, ne može dovoditi u vezu s pojmom „izgrađenosti“ koji se navodi u čl. 65. prijedloga. Značenje pojma „izgrađenost“ jasno je i nema osnove za njegovim širenjem. Izgrađenost nekog prostora po logici stvari određuje se time u kojoj je površini takav prostor pokriven građevinama koje s njime u pravnom smislu čine cjelinu. Uračunavanjem površine ispod takve pokretne opreme u izgrađenost površina ugostiteljsko-turističke namjene ostavlja prostor da se tumačenjem ovakve odredbe stavlja izvan njenog konteksta. Moguće je da bi nespretnim tumačenjem netko mogao doći do zaključka da se mobilna kućica zapravo smatra građevinom. Takvo bi tumačenje moglo dovesti do toga da se u daljnjem procesu legalizacije kampova te mobilne kućice uknjiže i ucrtaju kao građevine u kampovima, što je upravo suprotno ideji očuvanja prostora i obale Republike Hrvatske. Osim navedenog ovakvo bi tumačenje moglo sa sobom povući brojne negativne posljedice i stvoriti pravni nered. To sigurno nije intencija zakonodavca. Eventualnu novu ili precizniju regulaciju postavljanja mobilnih kućica i ostale opreme u kampovima, uključujući postavljanje opreme unutar 100 m, bolju definiciju mobilne kućice i sl. trebalo bi predvidjeti u Pravilniku o razvrstavanju. Dodatno, Pravilnik o razvrstavanju već danas regulira maksimalno mogući udio mobilnih kućica u kampu na 40% i udio glamping šatora na 10%. Drugim riječima, želja Zakonodavca da regulira maksimalnu izgrađenost u kampova te maksimalan broj mobilnih kućica je već ostvarena u Zakonu i pravilnicima u turizmu, te bi se ovaj Zakon trebao pozvati na te akte. Zaključno, mobilne kućice u kampovima su oprema, a kampiranje izvan kampova je zabranjeno. Područje turizma mora moći uređivati Ministarstvo turizma opremom koja trenutno predstavlja trend u tom sektoru, jer se radi o opremi koja se uvijek može ukloniti bez obzira što nije sezonskog karaktera, odnosno ne uklanja se nakon završetka svake turističke sezone (no, važno je da se može što je dokazano i za vrijeme potresa u Petrinji, Sisku, Glini kada je Valamar u samo nekoliko dana tamo odvezao veći broj mobilnih kućica). Tako je to sada regulirano u hrvatskom zakonodavstvu i u zakonodavstvu država Europske unije. Onemogućavanje postavljanja smještajnih jedinica i njihove pokretne opreme u prostoru 100 m od obalne crte u kampu nelogična je, pogotovo imajući u vidu da je moguća i izgradnja fiksnih objekata(građevina) u tom pojasu. Upravo se tim fenomenom bavi i Uredba (EU) 2024/1028 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724, kojom se nedvosmisleno ističu vrijednosti turističkog smještaja na području kampova, a prepoznaju i nastoje suzbiti efekt tzv. apartmanizacije na područjima uz obalu. Kampovi se ukazuju najboljim rješenjem za postizanje uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba korisnika prostora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 67. izmijenit će se tako da sada glasi: (1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. |
| 774 | OPĆINA SALI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Općina Sali pozdravlja nastojanja Ministarstva prostornoga uređenja u pogledu unaprjeđenja zakonskog okvira za prostorno planiranje i održivo upravljanje prostorom, osobito u osjetljivim obalnim područjima. Međutim, uvidom u nacrt novog Zakona o prostornom uređenju, izražavamo zabrinutost zbog predloženog uključivanja mobilnih kućica i drugih prenosivih smještajnih jedinica u izračun izgrađenosti kampova. Smatramo da bi mobilne kućice i slične prenosive jedinice trebale i dalje biti tretirane kao dio opreme kampa, a ne kao građevine, upravo zbog njihove privremene prirode, mogućnosti uklanjanja bez narušavanja prostora te minimalnog utjecaja na vegetaciju i prirodni krajobraz. U kontekstu Općine Sali, kampovi se nalaze u osjetljivom otočnom prostoru, gdje su dosadašnja rješenja omogućavala skladan suživot turizma i očuvanja okoliša. Mobilne kućice, kao element kamping opreme, nisu narušavale prirodni izgled prostora niti ugrožavale obalni pojas, osobito ako se postavljaju na platforme bez temelja i u skladu s pravilima zaštite okoliša. Predloženo novo računanje mobilnih jedinica u izgrađenost: - smanjuje fleksibilnost upravljanja kampovima, - otežava održiv razvoj turizma na otocima, - destimulira ekološki prihvatljive i nisko utjecajne smještajne oblike, te može rezultirati nepotrebnim širenjem kampova u svrhu zadržavanja istog broja smještajnih jedinica. Također, želimo istaknuti da bi kampovima koji se nalaze izvan građevinskog područja naselja trebalo omogućiti postavljanje mobilnih kućica na udaljenosti do 25 metara od obalne crte, a ne 100 metara, kako je predloženo u nacrtu. U praksi se pokazalo da takva postavka, uz poštivanje svih uvjeta zaštite okoliša, ne ugrožava prirodne vrijednosti prostora, a omogućuje održiv i konkurentan razvoj kamping turizma u otočnim sredinama. Stoga predlažemo da se u daljnjoj doradi Zakona: mobilne kućice i druge prenosive jedinice ponovno definiraju kao oprema kampa, pod uvjetom da ne uključuju trajne temelje ni instalacije koje ih čine trajnim građevinama, njihov broj i razmještaj eventualno regulira kroz prostorno-planske dokumente ili podzakonske akte, a ne putem izračuna izgrađenosti, omogući postavljanje mobilnih kućica do 25 metara od obalne crte i za kampove izvan građevinskog područja naselja, uz sve odgovarajuće ekološke i prostorne uvjete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 775 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Stavak (1) točka 2. Predlažem dopuniti na način da se na kosom terenu ne dopusti smještaj mobilnih kućica na "platformama" - metalnim ili drvenim konstrukcijama koje su značajno izdignute iznad kote prirodnog terena, što potencijalno predstavlja iznimnu devastaciju prostora. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Detaljni uvjeti planiranja kampa, kao i načina postavljanja i gradnje pojedinih građevina unutar istog, u skladu s odredbama propisanim ovim Zakonom, predmet su rješenja pojedinih prostornih planova. |
| 776 | NIVES GRZUNOV | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Poštovani, Izražavamo zabrinutost trenutnim prijedlogom reguliranja načina planiranja kampova koji onemogućuje pružanje kvalitetnih turističkih usluga u kampovima, te zadire u stečena prava operatora kampova i njihove dosadašnje investicije u podizanje kvalitete i usluge sadržaja unutar kampa. U potpunosti se pridružujemo prijedlozima i komentarima Kamping udruženja Hrvatske. Nives Grzunov, Country Head Croatia, Dalmatie Group | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odgovori i obrazloženja dani su u prijedlozima i komentarima Kamping udruženja Hrvatske. |
| 777 | NORD MOBIL DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlaže se izmjena čl.67.,st.2. na način da isti glasi: “(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj mobilnih kućica, šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.” Obrazloženje: Mobilna kućica nije građevina niti je za posavljanje iste potreban akt za gradnju. Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i srugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014) mobila kućica je pokretnina budući da nije trajno spojena sa zemljištem na kojem se nalazi već se može premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da se pritom ne povrijedi bit (supstanca). Isto je već prepoznato i čl.14., st. 7. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019) gdje je mobilna kućica definirana kao pokretna oprema za kampiranje od čvrstog materijala, nije čvrsto vezana za tlo (može se maknuti), ima kupaonicu. Kao pokretninu definira je i europska regulativa putem točke 3.6. europske norme EN 13878:2019 - Caravan holiday home – transportable leisure accommodation vehicle that does not meet requirements for construction and use of road vehicles, that retains permanently attached means for mobility and that is for temporary or seasonal occupation. Stoga, svaka mobilna kućica koja izađe iz naše proizvodnje nikako se ne može smatrati građevinom, riječ je o mobilnoj jedinici koja se može u cijelosti ukloniti bez trajne promjene prostora. Prema tome, Hrvatska bi eventualnom zabranom odstupila od uobičajene prakse EU i time narušila svoju konkurentnost u turizmu. U prilog tome ide i činjenica kako se naše mobilne kućice nalaze diljem drugih zemalja Europe (Švedska, Italija, Austrija, Njemačka, Slovenija, Mađarska). Pozdravljamo i podržavamo pokušaj zakonodavca da spriječi korištenje (postavljanje) mobilnih kućica na način koji nije primjeren, ali smatramo kako će potpuna zabrana postavljanja mobilnih kućica u pojasu od 100 metara od obalne crte imati nepopravljive negativne posljedice za ključni segment turističke ponude kampova, osobito u priobalnim područjima. Njihova zabrana dovela bi do značajnog pada potražnje za mobilnim kućicama, smanjenja proizvodnje te mogućeg gubitka velikog broja radnih mjesta, uz značajnu financijsku štetu, u našoj proizvodnoj industriji koja zapošljava više stotina djelatnika u proizvodnji, distribuciji i održavanju. Stoga, naše je mišljenje kako bi zakonodavac putem zakona i/ili pravilnika trebao dodatno pojasniti način postavljanja mobilne kućice na način koji će imati minimalan utjecaj na tlo, vegetaciju i obalni pojas, umjesto potpune zabrane. Stoga smatramo da bi bilo opravdano izuzeti mobilne kućice iz predložene odredbe te ih jasno definirati kao neinvazivne, pokretne jedinice uz upute o pravilnom postavljanju. Na taj način moguće je postići cilj zaštite prostora i okoliša, a istodobno sačuvati radna mjesta, gospodarstvo i konkurentnost hrvatskog turizma. Kao jedan od najrenomiranijih proizvođača mobilnih kućica u regiji, spremni smo i aktivno sudjelovati u pripremi zakonske regulative iz oblasti turizma kojom će se precizno regulirati oblik, sadržaj i način postavljanja mobilne kućice u kampovima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 2. izmijenit će se tako da sada glasi: „(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 778 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | članak 67. stavak 1. točka 4. – Ne postoje „građevine visokogradnje“ koje su „prenosive“. Namjera je dobra, ali odredbu treba jasnije propisati. U pojmovniku utvrditi „mobilne“ ili „pokretne“ kućice. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Definicije pokretnih i mobilnih kućica dane su u posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma te kao takve podložne zasebnim izmjenama tih propisa. Formulacija u Zakonu o prostornom mora biti dovoljno široka da obuhvati sve građevine koje se uračunavaju u postotak izgrađenosti kampa, neovisno o tome jesu li „čvrsto povezane s tlom“. |
| 779 | IRIS ŽARKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Kampovi su u Hrvatskoj jos jedina turistička djelatnost koja održava zelenilo i čuva prostor zbog specifične djelatnisti kojom se bavimo. Prijedlog zakona da se gradjevine ne mogu formirati na cestici udaljenoj 25 m od mora je potpuno Neodrživo ,pogotovo u malim kampovima koji imaju svoje specificnosti zbog limitiranog prostora jer se nalaze unutar naseljenog područja.Udaljenosti od 100 m u kampovima izvan naselja je takodjer neodrživ jer je imate skupocijeno zemljiste koje je praktički neupotrebljivo. Ovim prijedlogim zakona limitirate najbolji i naprofitabilniji segment Hrvatskog turizma koji još uvijek u velikoj mjeri vodi računa o očuvanju prostora i zelenila. Molim uklanjanje ovih rigoroznih zakonskih prijedloga iz novog zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Šatori i kamperi, kao stvarna pokretna oprema unutar kampa, nisu građevine te se kao takvi i dalje mogu postavljati unutar pojasa od 100 m u kampovima u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja, kako je to propisano stavkom 2. predmetnog članka. Zabrana postavljanja svih tipova smještajnih jedinica u kampu unutar 25 m od obale, propisana u stavku 3. predmetnog članka, preuzeta je iz važećih i starijih propisa iz područja prostornog uređenja, te se u tom smislu ovim Zakonom ne uvodi nikakva promjena u odnosu na postojeće stanje. Dakle, jedino što je „rigorozno“ u zakonskim prijedlozima ovog Zakona jest da se sprečava daljnja zlouporaba posebnih propisa iz područja ugostiteljstva i turizma, na način da se pod krinkom „pokretne opreme unutar kampa“ podižu građevine kao što su pokretne kućice (mobilehome) i sl., što je u naravi dovelo do toga da određeni postojeći kampovi imaju realnu izgrađenost i preko 80% , sa izgrađenim strukturama tik do mora. |
| 780 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U čl. 67. st. 3.: Predlaže se dopuniti odredbu na način da se doda mogućnost izgradnje i rekonstrukcije objekata koji nisu smještajni, npr. ugostiteljskih objekata i sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju, u funkciji uređene plaže, otvorenog bazena, otvorene terase, sportskih igrališta ili sl., kao i planiranje površina za smještaj šatora, kampera, kamp kućica i mobilnih kućica. OBRAZLOŽENJE: U skladu s primjedbom na čl. 65. st. 1. t. 2., prilagođeno za kampove i čl. 67. st. 2. Cilj predmetne dopune je osiguravanje konkurentne ponude za korisnike i sanitarni čvor bliže samoj plaži i osnovnim smještajnim jedinicama (parcelama) koje je također potrebno dozvoliti, kako bi se korisnicima osigurali potrebni sadržaji, omogućio optimalni razvoj sadržaja te održao korak sa ponudama konkurentskih zemalja. Nadalje, potrebno je osigurati mogućnost rekonstrukcije postojećih objekata i izvan postojećih gabarita (u okviru dozvoljenih koeficijenata iskoristivosti i izgrađenosti čestice predviđenih dokumentima prostornog uređenja), obzirom da je veći broj istih građen i prije više desetljeća, tijekom kojeg razdoblja su se standardi na tržištu izmijenili, a sve kako bi proizvod bio konkurentan i omogućio optimizaciju ponude. izmijenili, a sve kako bi proizvod bio konkurentan i omogućio optimizaciju ponude. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 3. izmijenit će se na način da glasi: „(3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 781 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U čl. 67. st. 2.: Predlaže se dopuniti odredbu na način da se doda mogućnost izgradnje i rekonstrukcije objekata koji nisu smještajni, npr. ugostiteljskih objekata i sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju, u funkciji uređene plaže, otvorenog bazena, otvorene terase, sportskih igrališta ili sl., kao i površina za smještaj kamp kućica i mobilnih kućica. OBRAZLOŽENJE: U skladu s primjedbom na čl. 65. st. 1. t. 2., prilagođeno za kampove. Cilj predmetne dopune je osiguravanje konkurentne ponude za korisnike i sanitarni čvor bliže samoj plaži i osnovnim smještajnim jedinicama (parcelama) koje su u tom pojasu dozvoljene, kako bi se korisnicima osigurali potrebni sadržaji, omogućio optimalni razvoj sadržaja te održao korak sa ponudama konkurentskih zemalja. Obzirom da šatori i kamperi mogu biti smješteni unutar pojasa od 100 m, nelogično je da sanitarni čvor mora biti udaljen najmanje 100 m, a za napomenuti je i da iste koriste i korisnici plaža koje su dostupne svima. Također, potrebno je dodati mogućnost planiranja površina i za kamp i mobilne kućice, radi konzistentnosti, obzirom da se dopušta planiranje površina za šatore i kampere. Nadalje, potrebno je osigurati mogućnost rekonstrukcije postojećih objekata i izvan postojećih gabarita (u okviru dozvoljenih koeficijenata iskoristivosti i izgrađenosti čestice predviđenih dokumentima prostornog uređenja), obzirom da je veći broj istih građen i prije više desetljeća tijekom kojeg razdoblja su se standardi na tržištu izmijenili, a sve kako bi proizvod bio konkurentan i omogućio optimizaciju ponude. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 2. izmijenit će se na način da glasi: „(2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 782 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U čl. 67. st. 1. predlaže se brisati točku 5. u cijelosti, a ukoliko isto nije prihvatljivo, brisati riječi: „prometne i“. OBRAZLOŽENJE: Nije jasna svrha navedene odredbe, osobito dio koji se odnosi na prometne površine. Upitno je uopće kako bi se iste izračunale i što bi sve obuhvaćale, obzirom na različite kategorije pristupnih puteva u kampovima. Zakon u članku 19. st. 1. t. 48 definira: „48. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice“. Iz navedenog nije jasno da li se svaki nasipani puteljak koji vodi do pojedine parcele smatra prometnom površinom. S druge strane, interes kampa je da ima što više površina namijenjenih smještaju, obzirom da se na istima ostvaruju prihodi. Slijedom navedenog, odredbu smatramo nepotrebnom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Najviše 30% površina za prometne i parkirališne površine proizlazi iz računice da najmanje 40% površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a najviše 30% može biti izgrađenost kampa. Dakle: 40% zelenila i 30% izgrađenosti ostavlja najviše 30% površine za promet i parkirališta. |
| 783 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U čl.67. st. 1. predlaže se izmjena t. 4. na način da se brišu riječi „, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive“, te da odredba t. 4. glasi: „4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje“. OBRAZLOŽENJE: Ono što nije trajno povezano s tlom ne smatra se građevinom prema postojećem tekstu Zakona o gradnji, niti prema prijedlogu koji je trenutno na javnom savjetovanju, a glasi: „građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda s ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem“. I sam prijedlog zakona propisuje da se šatori, mobilne kućice, glamping ne smatraju građenjem (čl. 62. st. 4.), pa je njihovo spominjanje u kontekstu izgrađenosti neprihvatljivo. U izgrađenost se u pravilu uračunavaju samo čvrsti objekti (povezani s tlom), a ista je iznosila 10%, te nije prihvatljivo da se objekti koji nisu trajno povezani s tlom računaju u izgrađenost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 784 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U čl. 67. st. 1. predlaže se izmjena t. 2. na način da se brišu riječi „građevine i“ te riječi „odnosno postavljaju se i koriste sezonski“, te da odredba t. 2. glasi: „2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene,“. OBRAZLOŽENJE: Smatramo neprovedivim trenutni tekst koji predviđa građevinu koja se postavlja (i uklanja sezonski), osobito obzirom na definiciju građevine sukladno Zakonu o gradnji. Nadalje, brisanje posljednjeg dijela rečenice potrebno je i zbog mobilnih kućica, koje je potrebno definirati kao pokretnu opremu za kampiranje po uzoru na Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi. Ne rade svi kampovi sezonski, postavlja se pitanje funkcioniranja kampova s cjelogodišnjom otvorenosti. Uklanjanje i ponovo postavljanje mobilnih kućica i sličnih pokretnih objekata svake sezone (što u praksi znači svakih nekoliko mjeseci, ovisno o otvorenosti) je ekonomski iracionalno, nosi visoke troškove manipulacije a i postavlja se pitanje uopće svrhe takve sezonske manipulacije. Također, otvara pitanje na koju se sve opremu odnosi (primjerice glamping šatora, kamp prikolica korisnika s paušalnim (godišnjim ili višegodišnjim) ugovorom, itd.). Uz navedeno postavlja se i pitanje prostora za smještaj i skladištenje pokretnih objekata izvan sezone. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavku 1., točka 2. izmijenit će se na način da glasi: „2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene“ |
| 785 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U čl. 67. st.1. predlaže se dopuniti t. 1. na način da ista glasi: „1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti“. OBRAZLOŽENJE: Vegetacija je važan dio turističkog proizvoda, te je u interesu turističkih kuća očuvanje, oplemenjivanje i unapređenje postojećeg zelenila. Predlaže se ublažiti odredbu, obzirom da nije životno ni logično očuvati baš svu vegetaciju prilikom zahvata u prostoru. Također, može se predvidjeti i obveza nadomještanja uklonjene vegetacije i sl.. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 67., stavku 1. točka 1. izmijenit će se na način da glasi: „1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti“ |
| 786 | OPĆINA POVLJANA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Općina ovime upozorava da predložene izmjene čl. 67. mogu imati iznimno negativne posljedice na razvoj destinacije i lokalno gospodarstvo. Najsporniji je tretman mobilnih kućica koje su prema trenutno važećim propisima definirane kao pokretna oprema kampa. Njihovo uključivanje u pojam izgrađenosti ili ograničavanje sezonalnošću dovelo bi do pravne nesigurnosti i značajno bi ograničilo ulaganje u kampove. Time se praktično onemogućava održivo poslovanje kampova i ugrožava jedna od najkonkurentnijih grana hrvatskog turizma. Potpuna zabrana postavljanja mobilnih kućica unutar 100 m od obale smanjila bi atraktivnost i gospodarsku održivost kampova te dovela do pada prihoda lokalnih zajednica koje se značajno oslanjaju na turizam. Za razliku od fiksnih objekata, mobilne kućice ne mijenjaju trajno prostor, uklonjive su i u cijelosti u skladu s ciljevima održivog razvoja. Komparativna praksa mediteranskih zemalja pokazuje da se upravo ovakav oblik smještaja potiče jer osigurava ravnotežu između zaštite prostora, potreba turista i ekonomskih učinaka. U pojedinim slučajevima, zbog položaja kampa na poluotoku, mobilne kućice nije moguće smjestiti izvan pojasa od 100 m, čime bi se one praktički u potpunosti izbacile iz kampa i posljedično utjecale na konkurentnost i uspješnost kampa. Slijedom svega navedenog Općina predlaže da se mobilne kućice i dalje tretiraju isključivo kao oprema kampa, a ne građevine, te da se omogući njihovo postavljanje unutar pojasa 100 m od obale. Samo takvim pristupom može se očuvati konkurentnost kampova, osigurati daljnji razvoj destinacije i stabilni prihodi općine koji iz toga proizlaze. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 787 | BARBARA PERUŠKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlaže se: - točka 4. stavka 1. se predlaže da glasi: 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive, osim ako su sve smještajne jedinice unutar kampa glamping kućice/šatori u kojem slučaju izgrađenost može iznositi najviše 45% ukupne površine kampa. Obrazloženje: ako glamping kućice, odnosno šatori ulaze u izgrađenost, treba dopustiti veću izgrađenost - izmjena stavka 2. na način da bi isti glasio: (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: recepcije, sanitarnog bloka, otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj šatora i kampera, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena izmjena točke 4. stavka 1. predmetnog članka imala bi za cilj izuzimanje površina zemljišta pod građevina kao što su pokretne kućice, glamping kućice i sl. iz ukupnog postotka izgrađenosti kampa. Iste se moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). Predložena izmjena stavka 2. predmetnog članka imala bi za cilj smještanje građevina recepcije u pojasu od 100 m od obale, što bi ponovo rezultiralo gradnjom građevina tik uz more i omogućilo upravo kampovima realno veću izgrađenost nego ijednoj drugoj površini ugostiteljsko-turističke namjene u prostoru. |
| 788 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Ovim amandmanom cilj je postići terminološku usklađenost između različitih pozitivnih propisa kojima se regulira ugostiteljska djelatnost od kojih važnim smatramo istaknuti: Pravilnik o prostornim planovima (NN 153/23) Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019) Predloženim zakonskim prijedlogom dostupnim na e-savjetovanju nejasno se određuje način uređenja građevina i zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem. Naime, i prema predmetnom pravilniku kojim se definiraju zahvati koji se ne smatraju građenjem i prema ovom zakonskom rješenju implicira se da su površine za smještaj šatora i kampera zahvati koji su infrastrukturno neopremljeni što nije u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi koji jasno propisuje upravo visok udio infrastrukturno opremljenih osnovnih smještajnih jedinica u kampu (priključenih na elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroenergetsku mrežu, vodoopskrbnu mrežu te priključenu na sustav javne odvodnje) za kampove kategorije 4 i više zvjezdica, pri čemu ističemo kako veću kvaliteta smještaja (4 i više zvjezdica) Vlada Republike Hrvatske ističe kao svoj strateški cilj i potiče zakonskim rješenjima kao što je Zakon o poticanju ulaganja. Imajući u vidu da kamp upravo u svojoj biti čine osnovne smještajne jedinice koje ujedno predstavljaju lokacijski uvjet planiranja kampova - kapacitet - smatramo nužnim zakonski definirati s aspekta prostornog uređenja i gradnje samu narav tih osnovnih smještajnih jedinica, pa se stoga predlaže definicija istih u pojmovniku Zakona. Navedena definicija bi bila usklađena i s posebnim propisima iz sektora turizma te predlažemo izmjenu članka 19. Zakona kao u zahtjevu. Posljedično na naprijed izrečeno, predlaže se i izmjena članka 67., stavka 1., podstavka 2. kako je predloženo, a koja definira način uređenja osnovnih smještajnih jedinica kao jasno utvrđene zakonske kategorije. Predloženim zakonskim prijedlogom na javnom savjetovanju, u članku 67. propisuje se kako najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive. Navedena odredba otvara niz nerazjašnjenih situacija pri čemu ističemo: - kako bi predmetna odredba bila u suprotnosti s pojmom koeficijenta izgrađenosti i pojma zemljišta pod građevinom koji propisuje Pravilnik o prostornim planovima, - pojam „prenosiva građevina visokogradnje“ bio bi i u suprotnosti sa zakonskim definiranim pojmom građevine prema prijedlogu Zakona o gradnji, - izjednačavanje pokretne opreme za kampiranje s građevinama odnosno zgradama otvara pitanje usklađenosti s propisima iz energetske učinkovitosti kao i temeljnim zahtjevima koje zgrade moraju ispunjavati, poreznim propisima te propisima iz područja komunalnog gospodarstva, - nadalje, smatramo lošim i činjenicu kako bi se nacrtom zakonskog rješenja unutar kampova dopustila gradnja „čvrstih“ građevina, odnosno realizacija tipologije turističkih naselja, s obzirom na povećanu izgrađenost kampa s 10 % na 30 %. Stoga se ovim amandmanom predlaže da se u članku 67. Zakona, stavku 1., izmjeni podstavak 4. tako da se ograniči koeficijent izgrađenosti kampa na 10 % (dosadašnje zakonsko rješenje), a da se doda podstavak 5. u kojem bi se dale smjernice za uređenje osnovnih smještajnih jedinica kampa tako da se definira udio istih na koje je moguće postaviti opremu za kampiranje kojom se trajno zauzima tlo za vrijeme rada kampa (mobilhomovi, glampig jedinice, šatori itd.). Ujedno, kao dodatni kontrolni kriterij, se uvodi ograničenje najveće površine pod takvim napravama od 20 % površine kampa. Predlaže se i ograničenje broja osnovnih smještajnih jedinica kampa koje su spojene na odvodnju otpadnih voda od najviše 51 %, a što odgovara uvjetima kategorizacije iz Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi za kategoriju 5 zvjezdica gdje je propisano kako najmanje 50 % plus jedna osnovna smještajna jedinica kampa mora imati priključak na sustav odvodnje. Ovim prijedlogom ujedno bi se ograničilo postavljanje pokretne opreme za kampiranje definirane Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi isključivo na osnovne smještajne jedinice kampa te bi se time onemogućilo postavljanje takve opreme izvan kampova. Dodatno, na ovaj način zadržava se ograničenje izgrađenosti prema dosadašnjoj zakonodavnoj praksi od 10 %, a regulira se smještaj, površina i način postavljanja naprava koje trajno zauzimaju tlo za vrijeme djelatnosti kampa – opreme za kampiranje. Radi usklađivanja s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi i olakšavanje provedbe zahvata u prostoru predlaže se omogućiti i smještaj u građevinama u kampu, pri čemu se građevine moraju graditi na udaljenosti većoj od 100 m od obalne crte i iste se obračunavaju u koeficijent izgrađenosti (10 %). U podstavku 7. predlaže se preciznije utvrditi na kakve površine se odnosi ograničenje od 30 % s obzirom da osnovne smještajne jedinice u kampu predstavljaju ujedno i parkirališne površine za kampere. Ukoliko bi ostalo rješenje kakvo je predloženo na javnom savjetovanju u provedbi bi se moglo dogoditi da se kamp parcele na kojima je omogućeno parkiranje tretiraju kao parkirališne površine što bi dovelo do značajne redukcije smještajnih kapaciteta. Predlaže se izmjena članka 67., stavka 2. na način da se omogući, prije svega, uređenje sanitarnih čvorova u kampovima s obzirom kako je iste nužno osigurati na razumnim udaljenostima od osnovnih smještajnih jedinica kampa, a koje se i prema predloženom zakonskom rješenju na isto mogu realizirati unutar pojasa od 100 m od obalne crte; predmetni sanitarni čvorovi najčešće služe i kao sanitarni čvorovi za korisnike plaža, a navedeno smatramo i higijenskim minimumom uređenja plaža. U skladu s naprijed navedenim terminološkim pojašnjenjem osnovnih smještajnih jedinica u kampu, predlaže se dosljedna terminološka primjena; odnosno zamjena termina „zahvata koji se ne smatraju građenjem“ terminom „osnovna smještajna jedinica kampa“. Konačno, smatramo važnim za komunalno uređenje priobalnih predjela omogućiti i postavljanje informacijskih, ugostiteljskih i uslužnih punktova, veličina kojih se može ograničiti podzakonski, a koji upotpunjuju ponudu plaža. Napominjemo kako su takvi sadržaji u većini slučajeva i postojeći, a onemogućavanje rekonstrukcije istih bi značilo retroaktivnu primjenu zakona i umanjenje vrijednosti bilance poduzeća. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Definicije pokretnih i mobilnih kućica dane su u posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma te kao takve podložne zasebnim izmjenama tih propisa. Formulacija u Zakonu o prostornom uređenju mora biti dovoljno široka da obuhvati sve građevine koje se uračunavaju u postotak izgrađenosti kampa, neovisno o tome jesu li „čvrsto povezane s tlom“. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 789 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlaže se izmijeniti članak 67. koji sada glasi: "(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. osnovne smještajne jedinice kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene; 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 10 % ukupne površine kampa 5. osnovne smještajne jedinice u kampu planiraju se tako da: - na najviše 40 % osnovnih smještajnih jedinica kampa se može postavljati pokretna oprema za kampiranje kojom se za vrijeme djelatnosti kampa trajno zauzima tlo (komercijalnih naziva mobilhomovi, glamping i sl.) pri čemu najveća dopuštena površina zemljišta pod opremom za kampiranje iznosi najviše 20 % površine kampa - najviše 51 % osnovnih smještajnih jedinica kampa može biti spojeno na odvodnju otpadnih voda 6. uz osnovne smještajne jedinice kampa, kamp može sadržavati i smještajne jedinice u građevinama pri čemu se iste moraju planirati na udaljenosti izvan pojasa od 100 m od obalne crte 7. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati isključivo prometne i parkirališne površine; u navedeno se ne uračunavaju osnovne smještajne jedinice kampa na kojima je omogućen smještaj vozila (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, osnovnih smještajnih jedinica kampa, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, punktova za informacije te uslužne i ugostiteljske djelatnosti, te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila." | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 67. izmijenit će se na način tako da glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 790 | ISTARSKA ŽUPANIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Prijedlog novog teksta: Članak 67. Planiranje Kampa (1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene. 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa. 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: Posebni Zakoni i propisi vezano za planiranje Kampa tiču se osobito 2 povezana područja: 1. Sezonalnost (Zakon o turizmu i Nacionalna Strategija razvoja održivog turizma do 2030.) 2. Pojam Visokogradnje i pojam Opreme za kampiranje (Zakon o gradnji i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti) Zbog praćenja trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma, zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska, Francuska uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kao i Republika Hrvatska a to je da se Mobilne kućice smatraju opremom, i to je Europska unija zauzela stav da je za sada dobro regulirano. Područje turizma uređuju posebni propisi koji reguliraju opremanje kampova u skladu s trendovima u opremanju, te način i razmještaj same opreme unutar složenog zahvata u prostoru- kampa. U tom dijelu se slažemo da bi bilo dobro detaljnije regulirati dozvoljeni način postavljanja, međusobni razmak i udaljenost od mora u T3 zonama namijenjenim kampiranju. Budući da su to poslovne zone unutar kojih je jedino i dozvoljeno postavljanje opreme odnosno industrijskih proizvoda, na način kako je to regulirano i u drugim članicama Europske unije, predlažemo da se sve to detaljnije regulira propisima kojima se definira opremanje kampa. Ukoliko težimo cjelogodišnjem turizmu (a na sjevernom Jadranu je klima umjerena i tome se može težiti), nije opravdano inzistirati na sezonskom uklanjanju opreme za kampiranje, niti bi to bilo u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja održivog i cjelogodišnjeg turizma u RH. Budući da se u svim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima propagira cjelogodišnji i uravnoteženiji turizam, predlažemo brisanje odredbe o sezonskom korištenju. Članak 67.stavak (1) točka 4. prijedloga Zakona o prostornom uređenju propisuje: ,,najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive (prenosive građevine visokogradnje). Ova definicija bi mogla još više zakomplicirati i onemogućiti daljnje uklanjanje mobilnih kućica i slične opreme za kampiranje iz prostora od strane komunalnih redara sukladno posebnom propisu. Ukoliko dosadašnja oprema bude proglašena gradnjom, to bi omogućilo trajnu devastaciju obale i legalizaciju mobilki kao građevina unutar kampova 100m od obalne crte, što nije u najboljem interesu zaštite i očuvanja okoliša jer se tada više neće moći vratiti u prvobitno stanje. Osim toga, takvim definicijama otvara se i pitanje buduće legalizacije ilegalno postavljenih mobilnih kućica izvan kampova i njihovog trajnog zadržavanja u prostoru kao građevina „visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane sa tlom ili prenosive“ u području od 5m od granice pomorskog dobra u području naselja i 25m od granice pomorskog dobra izvan naselja. Istarska županija izražava zabrinutost prijedlogom ukoliko mobilne kućice kao industrijski proizvod i oprema za obavljanje poslovne djelatnost postanu bilo kakve građevine koje će biti moguće trajno legalizirati unutar i izvan kampova, te time trajno zadržati u prostoru diljem naše obale, iz razloga što će se time otvoriti put trajnoj devastaciji prostora u našem najvrjednijem području ZOPa: 5m od granice pomorskog dobra unutar građevinskog područja naselja, 25m izvan građevinskog područja naselja i 100m od obalne crte u području kampova (T3). Mobilne kućice se u svim kampovima su posebnim propisima sada definirane kao oprema. MH nikad ne bi smjele moći ostati kao takve trajno u prostoru, kao „građevine“- niti unutar kampova, niti izvan kampova, jer su oprema i jer bi se time mogao otvoriti prostor trajnoj i nepovratnoj devastaciji obale i našeg prirodnog okoliša, kojeg nikad više nikad nećemo moći vratiti u prvobitno stanje i time očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti, a što trenutno u skladu s posebnim propisima još uvijek možemo. Izvan kampova je uklanjanje ilegalno postavljenih MH moguće i putem komunalnih redara, koji su izričito posebnim zakonom (čl. 42. st 4. i st.6. ZUD) ovlašteni protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja. U smislu održivog upravljanja prostorom, očuvanja prostora za buduće generacije i osiguranja uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata na području Istarske županije, važno je što manje trajno zadirati u prostor te uskladiti se sa propisima Europske unije i sa najboljim poslovnim praksama na širem području Europske unije, po pitanju trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma. Zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši najveći konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska, HR uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kako je to uređeno u Republici Hrvatskoj. U Istarskoj županiji je smješteno preko 50% kreveta ukupnih smještajnih kapaciteta u kampovima u RH (121.000 kreveta), i taj broj kreveta se u Istri nije povećavao zadnjih 20 godina već se mijenjala oprema kampova koju je uvijek moguće ukloniti, stoga nam je očuvanje prirode i T3 zona osobito važno. Na drugu stranu postoji dugogodišnji veliki izazov u prostoru po pitanju uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova. Istarskoj županiji je u interesu brzo i efikasno uklanjanje opreme za kampiranje postavljene izvan kampova u obliku mobilnih kućica, kamp kućica, i to je moguće jedino od strane komunalnih redara sukladno posebnim propisima (čl. 42. st.4. i 6. ZUD) uz istodobnu naplatu prekršaja i štete lokalno, u proračune jedinica lokalne samouprave. To je u najboljem interesu zaštite lokalnog prostora i u interesu lokalnog stanovništva koje tu štetu ilegalno postavljenih mobilki u prostoru mora trpjeti. Stoga apeliramo da se u svim zakonima uskladi ta posebna izričito dana nadležnost komunalnih redara za uklanjanje sve opreme koja je ilegalno postavljena u prostoru (šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično, u skladu s posebnim propisima koji to jasno i izričito reguliraju (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 67. izmijenit će se na način tako da glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 791 | ISTARSKA ŽUPANIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Posebni Zakoni i propisi vezano za planiranje Kampa tiču se osobito 2 povezana područja: 1. Sezonalnost (Zakon o turizmu i Nacionalna Strategija razvoja održivog turizma do 2030.) 2. Pojam Visokogradnje i pojam Opreme za kampiranje Zbog praćenja trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma, zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska, Francuska uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kao i Republika Hrvatska a to je da se Mobilne kućice smatraju opremom, i to je Europska unija zauzela stav da je za sada dobro regulirano. Područje turizma uređuju posebni propisi koji reguliraju opremanje kampova u skladu s trendovima u opremanju, te način i razmještaj same opreme unutar složenog zahvata u prostoru- kampa. U tom dijelu se slažemo da bi bilo dobro detaljnije regulirati dozvoljeni način postavljanja, međusobni razmak i udaljenost od mora u T3 zonama namijenjenim kampiranju. Budući da su to poslovne zone unutar kojih je jedino i dozvoljeno postavljanje opreme odnosno industrijskih proizvoda, na način kako je to regulirano i u drugim članicama Europske unije, predlažemo da se sve to detaljnije regulira propisima kojima se definira opremanje kampa. Ukoliko težimo cjelogodišnjem turizmu (a na sjevernom Jadranu je klima umjerena i tome se može težiti), nije opravdano inzistirati na sezonskom uklanjanju opreme za kampiranje, niti bi to bilo u skladu s Nacionalnom strategijom razvoja održivog i cjelogodišnjeg turizma u RH. Budući da se u svim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima propagira cjelogodišnji i uravnoteženiji turizam, predlažemo brisanje odredbe o sezonskom korištenju. Članak 67.stavak (1) točka 4. prijedloga Zakona o prostornom uređenju propisuje: ,,najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive (prenosive građevine visokogradnje). Ova definicija bi mogla još više zakomplicirati i onemogućiti daljnje uklanjanje mobilnih kućica i slične opreme za kampiranje iz prostora od strane komunalnih redara sukladno posebnom propisu. Ukoliko dosadašnja oprema bude proglašena gradnjom, to bi omogućilo trajnu devastaciju obale i legalizaciju mobilki kao građevina unutar kampova 100m od obalne crte, što nije u najboljem interesu zaštite i očuvanja okoliša jer se tada više neće moći vratiti u prvobitno stanje. Osim toga, takvim definicijama otvara se i pitanje buduće legalizacije ilegalno postavljenih mobilnih kućica izvan kampova i njihovog trajnog zadržavanja u prostoru kao građevina „visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane sa tlom ili prenosive“ u području od 5m od granice pomorskog dobra u području naselja i 25m od granice pomorskog dobra izvan naselja. Istarska županija izražava zabrinutost prijedlogom ukoliko mobilne kućice kao industrijski proizvod i oprema za obavljanje poslovne djelatnost postanu bilo kakve građevine koje će biti moguće trajno legalizirati unutar i izvan kampova, te time trajno zadržati u prostoru diljem naše obale, iz razloga što će se time otvoriti put trajnoj devastaciji prostora u našem najvrjednijem području ZOPa: 5m od granice pomorskog dobra unutar građevinskog područja naselja, 25m izvan građevinskog područja naselja i 100m od obalne crte u području kampova (T3). Mobilne kućice se u svim kampovima su posebnim propisima sada definirane kao oprema. MH nikad ne bi smjele moći ostati kao takve trajno u prostoru, kao „građevine“- niti unutar kampova, niti izvan kampova, jer su oprema i jer bi se time mogao otvoriti prostor trajnoj i nepovratnoj devastaciji obale i našeg prirodnog okoliša, kojeg nikad više nikad nećemo moći vratiti u prvobitno stanje- a što trenutno u skladu s posebnim propisima još uvijek možemo. Izvan kampova je uklanjanje ilegalno postavljenih MH moguće i putem komunalnih redara, koji su izričito posebnim zakonom (čl. 42. st 4. i st.6. ZUD) ovlašteni protiv prekršitelja podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog ili naplatiti novčanu kaznu na mjestu izvršenja prekršaja. U smislu održivog upravljanja prostorom, očuvanja prostora za buduće generacije i osiguranja uvjeta za poslovanje gospodarskih subjekata na području Istarske županije, važno je što manje trajno zadirati u prostor te uskladiti se sa propisima Europske unije i sa najboljim poslovnim praksama na širem području Europske unije, po pitanju trendova u opremanju kampova i opremi kampova iz područja turizma. Zemlje u europskom okruženju koje su istodobno i naši najveći konkurenti u turizmu i ugostiteljstvu: Portugal, Italija, Španjolska, HR uređuju poslovne zone i poslovanje kampova na jednak način kako je to uređeno u Republici Hrvatskoj. U Istarskoj županiji je smješteno preko 50% kreveta ukupnih smještajnih kapaciteta u kampovima u RH (121.000 kreveta), i taj broj kreveta se u Istri nije povećavao zadnjih 20 godina već se mijenjala oprema kampova koju je uvijek moguće ukloniti, stoga nam je očuvanje prirode i T3 zona osobito važno. Na drugu stranu postoji dugogodišnji veliki izazov u prostoru po pitanju uklanjanja ilegalno postavljene opreme za kampiranje izvan kampova. Istarskoj županiji je u interesu brzo i efikasno uklanjanje opreme za kampiranje postavljene izvan kampova u obliku mobilnih kućica, kamp kućica, i to je moguće jedino od strane komunalnih redara sukladno posebnim propisima (čl. 42. st.4. i 6. ZUD) uz istodobnu naplatu prekršaja i štete lokalno, u proračune jedinica lokalne samouprave. To je u najboljem interesu zaštite lokalnog prostora i u interesu lokalnog stanovništva koje tu štetu ilegalno postavljenih mobilki u prostoru mora trpjeti. Stoga apeliramo da se u svim zakonima uskladi ta posebna izričito dana nadležnost komunalnih redara za uklanjanje sve opreme koja je ilegalno postavljena u prostoru (šatora, kamp prikolica (kamp kućica, karavan), pokretnih kućica (mobilhome), autodom (kamper), glamping kućica, glamping opreme i slično, u skladu s posebnim propisima koji to jasno i izričito reguliraju (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Vezano uz definiciju pokretnih kućica („mobile home“), iste su dane u posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma te kao takve podložne zasebnim izmjenama tih propisa. Formulacija u Zakonu o prostornom uređenju mora biti dovoljno široka da obuhvati sve građevine koje se uračunavaju u postotak izgrađenosti kampa, neovisno o tome jesu li „čvrsto povezane s tlom“. Vezano uz status mobilnih kućica kao građevina, isto je već potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem“, što svakako odgovara definiciji pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema iz posebnih propisa iz područja ugostiteljstva i turizma. Vezano uz formulaciju točke 4., stavka 1. članka 67. ovog Zakona, napominjemo da je važećim Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definira kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“. Iz navedenog proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. Vezano uz sanaciju prostora postojećih kampova, te uklanjanja građevina koje su u njima moguće postavljene protivno propisima, napominjemo da ovaj Zakon u članku 240., stavku 3. daje postojećim kampovima mogućnost da se zadrže u roku od najduže osam godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem razdoblju je potrebno provesti unapređenje stanja u prostoru na području kampa u skladu s pravilnikom navedenim u članku 79. stavka 3. ovoga Zakona. |
| 792 | MARIN ČAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U ime Općine Starigrad. Predlažemo da se stavak 2. članka 67. izbriše ili barem izmjeni na način da se u pojasu od 100 metara od obalne crte osim navedenog omogući i planiranje objekata poput recepcije te sanitarnih čvorova. Naime, Općina Starigrad kao priobalno područje podno Velebita ima uzak prostor između obalne crte i planinskog dijela. U obalnom području su već sada smješteni kampovi, kao i planirane zone ugostiteljsko-turističke namjene, unutar obalne linije od 100 m. Prema važećoj zakonskoj regulativi izrađeni su urbanistički planovi, na temelju kojih se izrađuje i projektna dokumentacija, te postoje zainteresirani investitori. Donošenjem ovakve odredbe, pojedine zone ili dijelovi zona će postati neupotrebljive, budući da objekti poput recepcije ili sanitarnog čvora, pa i ugostiteljskih objekata ulaze u pojas od 100 m. Smatramo da bi trebalo zadržati postojeće odredbe u smislu planiranja kampova. Čini se nelogično da se ovakve restrikcije uvode za objekte unutar kampova dok se primjerice u građevinskom području mogu graditi zgrade na udaljenosti od 5 metara od granice pomorskog dobra. Ovim prijedlogom se gubi smisao kampova kao dodana vrijednost turističkoj ponudi. Molimo da se ova primjedba sagleda i uvaži. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članak 67., stavak 2. izmijenit će se tako da glasi: (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. |
| 793 | ANA VINKERLIĆ DUJMOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Prijedlog da se građevine čvrsto povezane s tlom ili prenosive (tzv. „mobilne kućice“), a koje su i priključene na infrastrukturu (struju, vodu, odvodnju) ulaze u izgrađenost vrlo je važan za očuvanje prostora u kampovima. Potrebno je jasno i nedvojbeno definirati pojam mobilnih kućica (često nazivanih i „oprema u kampu“, „mobilke“) ne samo u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi, već i u Zakonu o gradnji te u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Ako se takve „građevine“ računaju u izgrađenost, potrebno je uskladiti i sve prostorne planove. Također, nužno je jasno definirati je li za njih potreban akt za gradnju ili će se radovi regulirati u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima Dodatno, otvara se i pitanje treba li se za ovakve građevine („mobilne kućice“, „oprema u kampu“, „mobilke“) obračunavati i naplaćivati komunalni doprinos od strane jedinica lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Komunalni doprinos nije predmet Zakona o prostornom uređenju. |
| 794 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Smatra se potencijalno problematičnim na razini zakona određivati konkretne prateće sadržaje te se predlaže (dodatno) ih definirati Pravilnikom o prostornim planovima vodeći računa o funkcionalnim potrebama ugostiteljsko-turističke namjene te primjerenoj zauzetosti prostora (ograničiti izgrađenost zgradama u 100 m od obalne crte) i sl. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnom je odredbom nužno odrediti prateće sadržaje radi sprečavanja gradnje i očuvanja prostora unutar pojasa od 100 m u kampovima izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene. Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) prateći sadržaji su detaljnije definirani. |
| 795 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Predlaže se da se šatori i kamperi udalje na barem 25 m od obalne crte. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto je već propisano stavkom 3. članka 67., kojom nije dopušteno postavljanje smještajnih jedinica u kampu u pojasu od 25 m od obalne crte. Predmetna odredba preuzeta je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/12, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), gdje također nije bilo dozvoljeno planiranje smještajnih jedinica u kampu u pojasu od 25 m od obale. |
| 796 | GORANA BARBARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 4. Intencija ograničenja izgrađenosti na 30% je jasna, no izraz „građevine visokogradnje“ može biti nejasan – potrebno je možda izričito pojasniti da se pod njim ubrajaju i mobilne kućice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. |
| 797 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo pormjenu Članka 67., stavak 3., na način da glasi: U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: Cilj predmetne dopune je osiguravanje adekvatne ponude za korisnike i sanitarni čvor bliže samoj plaži. Uz to, postojeće sanitarne čvorove potrebno je u skladu s podizanjem kategorije kampa obnoviti i u pravilu dograditi pa je i to potrebno omogućiti. Uz to, držimo da treba omogućiti gradnju ugostiteljskih objekata te objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 3. izmijenit će se da glasi: „(3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 798 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu Članka 67., stavak 2., na način da glasi: U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: Cilj predmetne dopune je omogućavanje smještaja odnosno postavljanje pokretne opreme za kampiranje kako je omogućeno u svim zemljama sjevernog Mediterana (Italija, Francuska, Španjolska, Portugal). Na taj način ne bi doveli u pitanje konkurentnost naše kamping sektora koji je trenutno među najkonkurentnijim u Europi. Osim toga, nužno je osiguravanje adekvatne ponude za korisnike i sanitarni čvor bliže samoj plaži. Uz to, postojeće sanitarne čvorove potrebno je u skladu s podizanjem kategorije kampa obnoviti i u pravilu dograditi pa je i to potrebno omogućiti. Obzirom da šatori i kamperi mogu biti unutar 100 m, nelogično je da sanitarni čvor mora biti udaljen najmanje 100 m. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavak 2. izmijenit će se da glasi: (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. |
| 799 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo brisanje Članka 67., stavak 1. točka 5. Obrazloženje: S obzirom na definiciju prometnih površina iz čl. 19. Prijedloga: vv. prometna površina je površina namijenjena za javni cestovni promet, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice nije jasno na koju točno površinu bi se predmetno ograničenje odnosilo. Primjerice iz predložene odredbe moglo bi se doći do shvaćanja da se svaki nasipani puteljak koji vodi do pojedine kamp parcele smatra prometnom površinom koja ulazi u ukupni izračun prostora kampa koji mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Najviše 30% površina za prometne i parkirališne površine proizlazi iz računice da najmanje 40% površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, a najviše 30% može biti izgrađenost kampa. Dakle: 40% zelenila i 30% izgrađenosti ostavlja najviše 30% površine za promet i parkirališta. |
| 800 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu Članka 67., stavak 1. točka 4., na način da glasi: Najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje. Obrazloženje: Propisi koji se bave temom prostornog uređenja u dijelu kojim propisuju uvjete planiranja prostora koji se koriste za ugostiteljsko-turističke namjene nužno moraju biti usklađeni s propisima koji reguliraju način i uvjete pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati tu djelatnost. Predloženo rješenje ne doprinosi postizanju pravne sređenosti i usklađenosti propisa iz područja prostornog uređenja, gradnje i turizma po pitanju pravnog statusa mobilnih kućica („mobilhome“). O pravnom statusu mobilne kućice jasno se, naime, odredio Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019, dalje: Pravilnik o razvrstavanju) kojim je mobilna kućica definirana kao pokretna oprema za kampiranje (čl. 14. st. 7.) Takva pokretna oprema smješta se na kamp mjesto ili kamp parcelu kao osnovne smještajne jedinice unutar kampa (čl. 14. st. 3. i 6. Pravilnika o razvrstavanju). Kamp je pak definiran kao poslovni objekt i funkcionalna cjelina u kojoj ugostitelj obavlja ugostiteljsku djelatnost odnosno pruža ugostiteljske usluge (smještaja, prehrane, pića i napitaka) u ugostiteljskim sadržajima (čl. 2. st. 1.). Mobilna kućica se, dakle, ni u jednom smislu ne može smatrati „građevinom“ već opremom unutar kampa. Ona se, posljedično, ne može dovoditi u vezu s pojmom „izgrađenosti“ koji se navodi u čl. 65. Nacrta. Značenje pojma „izgrađenost“ jasno je i nema osnove za njegovim širenjem. Izgrađenost nekog prostora po logici stvari određuje se time u kojoj je površini takav prostor pokriven građevinama koje s njime u pravnom smislu čine cjelinu. Uračunavanjem površine ispod takve pokretne opreme u izgrađenost površina ugostiteljsko-turističke namjene ostavlja prostor da se tumačenjem ovakve odredbe izvan njenog konteksta i postavljenog cilja unese i element zabune. Moguće je da bi nespretnim tumačenjem netko mogao doći do zaključka da se mobilna kućica zapravo smatra nekretninom. To nije u skladu s njihovim svojstvom i naravi. Pojam nekretnine jasno je određen odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV). Nekretninama se, prema osnovnoj definiciji, smatraju čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje (čl. 2. st. 3. ZV-a.). Takvim bi se radikalnim tumačenjem ovakve intervencije moglo dovesti do tektonskih poremećaja dosadašnjih shvaćanja temeljnih pitanja stvarno pravnog uređenja građanskog prava. Kad bi se nešto parcijalno shvatilo i protumačilo nekretninom, to bi za sobom vezalo pitanje održivosti cijelog seta drugih pravila kojima se postojano stoljećima uređuje pitanje nekretnina. Ovo je toliko osjetljivo da bi kao i sa sličnim pitanjima – primjerice, oporezivanja koje za sobom povlači nužno brojne implikacije – trebalo pristupiti oprezno jer bi dovelo u pitanje ostvarivanje čitavog seta propisa po kojima se iz stvarnopravne, socijalne, porezne i drugih perspektiva obrađuje nekretnine. I takvo bi tumačenje moglo sa sobom povući brojne negativne posljedice i stvoriti pravni nered. To sigurno nije intencija zakonodavca. Praksa da se prilikom izgradnje kampova pod pojmom mobilne kućice podižu objekti koji to u svojoj naravi nisu može se spriječiti preciznijim definiranjem mobilne kućice u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi. Zbog takvih izoliranih slučajeva ne treba selektivno nametati restrikcije cijeloj kategoriji ovog turističkog proizvoda. Dodatno, Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi već danas regulira maksimalno mogući udio mobilnih kućica u kampu na 40% i udio glamping šatora na 10%. Drugim riječima, želja Zakonodavca da regulira maksimalnu izgrađenost u kampova te maksimalan broj mobilnih kućica je već ostvarena u Zakonu i pravilnicima u turizmu, te bi se ovaj Zakon trebao pozvati na te akte. Zaključno, mobilne kućice u kampovima su oprema, a kampiranje izvan kampova je zabranjeno. Područje turizma mora moći uređivati Ministarstvo turizma opremom koja trenutno predstavlja trend u tom sektoru, jer se radi o opremi koja se uvijek može ukloniti bez obzira što nije sezonskog karaktera, odnosno ne uklanja se nakon završetka svake turističke sezone (no, važno je da može).Tako je to sada regulirano u hrvatskom Zakonodavstvu i u Zakonodavstvu država Europske unije. Na osnovu istraživanja koje je proveo KUH (Kamping udruženje Hrvatske), trenutno sve Mediteranske konkurentske zemlje mobilne kućice, šatore, kampere, glamping šatore smatraju opremom, koja se postavlja na osnovnu smještajnu jedinicu – parcelu u kampu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pokretne ili mobilne kućice, definirane posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma, moraju se smatrati građevinama i uračunavati u izgrađenost građevne čestice kampa. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. Slijedom navedenog, prijedlogom ovog Zakona maksimalna izgrađenost kampova podiže se s prijašnjih 10% na 30% (jednako kao i za sva ostala građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene), no u taj se postotak moraju uračunavati površine pod svim građevinama unutar kampa, neovisno o tome jesu li prenosive ili čvrsto povezane s tlom. Stvarna „pokretna oprema“ unutar kampa, kao što su šatori odnosni kamperi, ne uračunava se u postotak izgrađenosti, te se isti mogu smještati i na zelenim odnosno parkirališnim površinama unutar kampa, na udaljenosti od minimalno 25 m od mora, kako je to bilo propisano i važećim Zakonom o prostornom uređenju gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23). |
| 801 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu Članka 67., stavak 1. točka 2., na način da glasi: (1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene Obrazloženje: Smatramo paradoksalnim trenutni tekst koji predviđa građevinu koja se postavlja (i uklanja sezonski)!!!, osobito obzirom na definiciju građevine sukladno Zakonu o gradnji. Nadalje, brisanje posljednjeg dijela rečenice potrebno je i zbog mobilnih kućica, koje je potrebno definirati kao pokretnu opremu za kampiranje po uzoru na Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi. Ne rade svi kampovi sezonski, postavlja se pitanje funkcioniranja kampova s cjelogodišnjom otvorenosti. Uklanjanja i ponovo postavljanje mobilnih kućica i sličnih pokretnih objekata svake sezone (što u praksi znači svakih nekoliko mjeseci, ovisno o otvorenosti) je ekonomski iracionalno, nosi visoke troškove manipulacije a i postavlja se pitanje uopće svrhe takve sezonske manipulacije. Također, otvara pitanje na koju se sve opremu odnosi (primjerice glamping šatora, kamp prikolica korisnika s paušalnim (godišnjim ili višegodišnjim) ugovorom, itd.). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. U članku 67., stavku 1., točka 2. izmijenit će se da glasi: „2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene“ |
| 802 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu Članka 67., stavak 1. alineja 1., na način da glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti“ Obrazloženje: Predlaže se zadržati postojeću zakonsku formulaciju koja se tiče obveze očuvanja zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale i krajobraznih vrijednosti, obzirom da nije faktično moguće u potpunosti očuvati postojeće stanje prilikom dopuštanja bilo kakvih zahvata u prostoru. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 67., stavku 1. točka 1. izmijenit će se na način da glasi: „1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti“ |
| 803 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | Predlažemo promjenu članka 67. na način da glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, površina za smještaj opreme za kampiranje (šatora, kampera, kamp kućica, mobilnih kućica), ugostiteljskih objekata, gradnje i rekonstrukcije sanitarnih čvorova, objekata za rekreaciju i animaciju u funkciji plaže, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa te uređivanja površina plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. Obrazloženje: a) Predlaže se u čl. 67. st.1. t.1. umetnuti riječi: u što većoj mjeri jer će u praksi biti nemoguće u potpunosti odnosno u cijelosti sačuvati zatečenu vegetaciju. b) Predlaže se iz čl. 67. st. 1. t. 2. izostaviti uvjet sezonskog postavljanja i korištenja zahvata u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa. Potrebno je osigurati nomotehničku konzistentnost kao i usklađenost s propisima koji uređuju ugostiteljsku djelatnost. Inzistiranje na sezonskom karakteru zahvata u prostoru podrazumijevalo bi onemogućavanje instaliranja i opreme čvrsto povezane s tlom. Naime, sam Prijedlog zakona predviđa mogućnost postojanja zahvata čvrsto povezanih s tlom unutar dijela kampa – čl. 67. st. 1. t. 4. Isto propisuju i odredbe čl. 13. st. 2. Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019, dalje: Pravilnik o razvrstavanju) prema kojem kamp može imati dio smještajnih jedinica u građevinama. Nadalje, sezonski karakter turizma je prevladana kategorija barem u smislu po kojem se sezonom smatrao period od lipnja do rujna svake godine. Republika Hrvatska potiče i svojim propisima omogućuje i olakšava pretvorbu Hrvatske u destinaciju cjelogodišnjeg turizma pa se po ovom prevladanom kriteriju ne bi trebalo upuštati u ograničenja vezana za rad kampova. Ovako formulirana odredba praktički bi ukinula i samu mogućnost postojanja građevina kao objekata čvrsto povezanih s tlom unutar kampa, a što je pak neodvojivi dio kampa i prema Prijedlogu i prema Pravilniku o razvrstavanju. Osim toga, karakteristike zahvata koji se ne smatraju građenjem (tako i kampa kao funkcionalne cjeline i njegove pokretne opreme) definirane su propisima koji uređuju ugostiteljsku djelatnost. Neodrživ je, stoga, pristup kojim bi se u okviru ovog Prijedloga uvodila dodatna svojstva takve opreme, a koja nisu obuhvaćena definicijama sadržanima u za to mjerodavnim propisima. Ovim propisom i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima ne bi se trebalo zadirati u definiranje dodatnih karakteristika pokretne opreme (po kriteriju sezonskog postavljanja i korištenja) uređene posebnim zakonskim okvirom. c) brišu se riječi: neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive Propisi koji se bave temom prostornog uređenja u dijelu kojim propisuju uvjete planiranja prostora koji se koriste za ugostiteljsko-turističke namjene nužno moraju biti usklađeni s propisima koji reguliraju način i uvjete pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati tu djelatnost. Predloženo rješenje ne doprinosi postizanju pravne sređenosti i usklađenosti propisa iz područja prostornog uređenja, gradnje i turizma po pitanju pravnog statusa mobilnih kućica („mobilhome“). O pravnom statusu mobilne kućice jasno se, naime, odredio Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine broj 54/2016, 68/2019, 120/2019, dalje: Pravilnik o razvrstavanju) kojim je mobilna kućica definirana kao pokretna oprema za kampiranje (čl. 14. st. 7.) Takva pokretna oprema smješta se na kamp mjesto ili kamp parcelu kao osnovne smještajne jedinice unutar kampa (čl. 14. st. 3. i 6. Pravilnika o razvrstavanju). Kamp je pak definiran kao poslovni objekt i funkcionalna cjelina u kojoj ugostitelj obavlja ugostiteljsku djelatnost odnosno pruža ugostiteljske usluge (smještaja, prehrane, pića i napitaka) u ugostiteljskim sadržajima (čl. 2. st. 1.). Mobilna kućica, kao i kamp kućica se, dakle, ni u jednom smislu ne može smatrati „građevinom“ već opremom unutar kampa. Ona se, posljedično, ne može dovoditi u vezu s pojmom „izgrađenosti“ koji se navodi u čl. 65. Nacrta. Značenje pojma „izgrađenost“ jasno je i nema osnove za njegovim širenjem. Izgrađenost nekog prostora po logici stvari određuje se time u kojoj je površini takav prostor pokriven građevinama koje s njime u pravnom smislu čine cjelinu. Uračunavanjem površine ispod takve pokretne opreme u izgrađenost površina ugostiteljsko-turističke namjene ostavlja prostor da se tumačenjem ovakve odredbe izvan njenog konteksta i postavljenog cilja unese i element zabune. Moguće je da bi nespretnim tumačenjem netko mogao doći do zaključka da se mobilna kućica zapravo smatra nekretninom. To nije u skladu s njihovim svojstvom i naravi. Pojam nekretnine jasno je određen odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV). Nekretninama se, prema osnovnoj definiciji, smatraju čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje (čl. 2. st. 3. ZV-a.). Takvim bi se radikalnim tumačenjem ovakve intervencije moglo dovesti do tektonskih poremećaja dosadašnjih shvaćanja temeljnih pitanja stvarno pravnog uređenja građanskog prava. Kad bi se nešto parcijalno shvatilo i protumačilo nekretninom, to bi za sobom vezalo pitanje održivosti cijelog seta drugih pravila kojima se postojano stoljećima uređuje pitanje nekretnina. Ovo je toliko osjetljivo da bi kao i sa sličnim pitanjima – primjerice, oporezivanja koje za sobom povlači nužno brojne implikacije – trebalo pristupiti oprezno jer bi dovelo u pitanje ostvarivanje čitavog seta propisa po kojima se iz stvarnopravne, socijalne, porezne i drugih perspektiva obrađuje nekretnine. I takvo bi tumačenje moglo sa sobom povući brojne negativne posljedice i stvoriti pravni nered. To sigurno nije intencija zakonodavca. Praksa da se u izdvojenim primjerima prilikom izgradnje kampova pod pojmom mobilne kućice podižu objekti koji to u svojoj naravi nisu može se spriječiti preciznijim definiranjem mobilne kućice u Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (Narodne novine br. 54/2016, 68/2019 i 120/2019). Zbog takvih izoliranih slučajeva ne treba selektivno nametati restrikcije cijeloj kategoriji ovog turističkog proizvoda. Osnovni elementi potrebne dopune odnose se na: precizno definiranje maksimalne dopuštene površine mobilne kućice; jasno utvrđivanje pripadajućih elemenata i infrastrukture (npr. nadstrešnice, terase, podesti, bazeni, roštilji, pomoćni objekti, uređaji i instalacije); propisivanje načina postavljanja bez trajnog spajanja na komunalne instalacije – vodu, struju, kanalizaciju); te obvezu da mobilna kućica ostane uklonjiva bez potrebe za rušenjem. Dodatno, Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi već danas regulira maksimalno mogući udio mobilnih kućica u kampu na 40% i udio glamping šatora na 10%. Drugim riječima, želja Zakonodavca da regulira maksimalnu izgrađenost u kampova te maksimalan broj mobilnih kućica je već ostvarena u Zakonu i pravilnicima u turizmu, te bi se ovaj Zakon trebao pozvati na te akte. Zaključno, mobilne kućice u kampovima su oprema, a kampiranje izvan kampova je zabranjeno. Područje turizma mora moći uređivati Ministarstvo turizma opremom koja trenutno predstavlja trend u tom sektoru, jer se radi o opremi koja se uvijek može ukloniti bez obzira što nije sezonskog karaktera, odnosno ne uklanja se nakon završetka svake turističke sezone (no, važno je da može).Tako je to sada regulirano u hrvatskom Zakonodavstvu i u Zakonodavstvu država Europske unije. Na osnovu istraživanja koje je proveo KUH, trenutno sve Mediteranske konkurentske zemlje mobilne kućice, šatore, kampere, glamping šatore smatraju opremom, koja se postavlja na osnovnu smještajnu jedinicu – parcelu u kampu. „ Promjene u tehnologiji izrade i postavljanja mobilnih kućica rezultat su pojačanih zahtjeva sigurnosti čime se ni na koji način nije promijenila priroda takve vrste turističkog smještaja niti se ona približila kategoriji nekretnine. Predmet restrikcija i zabrana ne bi trebala biti ova kategorija turističkog proizvoda, već tendencije da se pod pojam mobilnih kućica podvedu zahvati koji predstavljaju zlouporabu tog pojma. Takve pojave trebale bi se spriječiti preciznim definiranjem mobilne kućice (i njihovih tehničkih karakteristika) u okviru propisa s područja turizma kojima se uređuje pružanje usluga smještaja u kampovima. Sve nacionalne turističke strukovne udruge (HUT, KUH, UPUHH) snažno podržavaju precizno zakonodavno reguliranje pojma mobilna kućica kao pokretna oprema za kampiranje u kampu kako bi se u budućnosti izbjegle situacije pogrešne interpretacije ili zlouporabe pojma mobilna kućica. Da intencija predlagatelja nije bila mobilne kućice proglasiti građevinom proizlazi i iz čl. 62. st. 4. Prijedloga koji uređuje uvjete planiranja u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja na način da se mobilne kućice egzemplifikativno navode kao zahvat u prostoru koji se ne smatra građenjem. d) Predlaže se dopuniti odredbu čl. 67. st. 2. na način da se osim površina za smještaj šatora i kampera u izuzetak od zabrane predviđene ovom odredbom uključe i kamp kućica i mobilna kućica kao dio pokretne opreme koja se nalazi na osnovnim smještajnim jedinicama kampa, uvažavajući (i) obveze preuzete međunarodnim ugovorima, (ii) komparativnu praksu i (iii) stvarne potrebe turističkog sektora – posebice kampova, a sve u svrhu održavanja gospodarstva i konkurentnosti u odnosu na mediteranske zemlje. Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja uz Konvenciju o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja - tzv. Barcelonska konvencija (dalje: Protokol) u čl. 8. stranke obvezuju onemogućiti „gradnju“ u obalnom području. To sve u svrhu ostvarenja ciljeva Barcelonske konvencije koji su, između ostalog, osiguravanje održivog upravljanja resursima mora i obale, kao i integriranje zaštite okoliša u gospodarsko-ekonomski razvoj. Postavljanje pokretne opreme kampa na osnovnim smještajnim jedinicama unutar kampova upravo je prikladno za zadovoljenje ovih ciljeva i obveza zaštite okoliša i održivog razvoja preuzetih potpisom Barcelonske konvencije. Blizina smještajnih jedinica kampova moru nije samo stvar praktičnosti. Smisao kampa ogleda se upravo u sjedinjenju njegovih posjetitelja s prirodom, a kada su kampovi smješteni u obalnim područjima, blizina morskoj obali ključan je faktor tog doživljaja. Upravo ta činjenica utječe na atraktivnost i ukupni doživljaj boravka korisnika ove vrste smještaja. Osim vizualnog i emocionalnog dojma, blizina moru povećava i funkcionalnu vrijednost kampa jer gosti ne moraju koristiti automobil ni prijevoz da bi stigli do plaže. Zbog svega navedenog, kampovi smješteni bliže moru imaju prednost pri privlačenju gostiju, a njihova lokacija često opravdava i višu cijenu smještaja. Nadalje, čl. 7. Prijedloga određuje ciljeve prostornog uređenja. Oni obuhvaćaju zaštitu i očuvanje prostora kao i prostornu održivost. Oprema za kampiranje upravo pridonosi postizanju spomenutih ciljeva. Ekološki prihvatljiva i održiva oprema omogućuje s jedne strane očuvanje prirode, a s druge strane ne zatvara vrata turističkoj djelatnosti. Onemogućavanje postavljanja smještajnih jedinica kampa i njihove pokretne opreme u prostoru 100 m od obalne crte znatno bi utjecalo na atraktivnost ove vrste smještaja. Time bi nedvojbeno došlo i do smanjenja prihoda u ovom sektoru što se odražava na gospodarstvo u cjelini. Jedina moguća reakcija turističkog tržišta na uvođenje takve restrikcije je pojačana izgradnja fiksnih objekata uz morske obale, što je jedna od stvari koja se svakim smislenim uređenjem prostornog planiranja želi izbjeći. Upravo se tim fenomenom bavi i Uredba (EU) 2024/1028 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724, kojom se nedvosmisleno ističu vrijednosti turističkog smještaja na području kampova, a prepoznaju i nastoje suzbiti efekt tzv. apartmanizacije na područjima uz obalu. Kampovi se ukazuju najboljim rješenjem za postizanje uravnoteženosti razvoja, prirode, zaštite okoliša, krajobraza, kulturnih dobara i potreba korisnika prostora. Informacije dobivene posredstvom Kamping udruge Hrvatske od nacionalnih kamping udruga mediteranskih zemalja ukazuju na činjenicu da mediteranske zemlje i to Italija, Francuska, Portugal i Španjolska dozvoljavaju postavljanje pokretne opreme kampa unutar prostora od 100 m od obalne crte. Sve te zemlje imaju izrazito razvijenu legislativu kada je riječ o ovom području. U svim tim državama dozvoljeno je obavljanje kamping djelatnosti i postavljanje pokretne opreme kampa unutar navedenog obalnog pojasa. U pokretnu opremu kampa spadaju u svim navedenim zemljama i mobilne kućice. Eventualni drugačiji tretman mobilnih kućica u hrvatskom zakonodavstvu bio bi ozbiljan udarac na njegovu međunarodnu konkurentnost gdje je hrvatski kamping među vodećima u Europi zahvaljujući značajnim investicijama proteklih godina. Budući da Zakon predviđa mogućnost planiranja površina za smještaj dijela pokretne opreme kampa u pojasu od 100m od obalne crte potrebno je omogućiti i planiranje nužnog pratećeg sadržaja takvih smještajnih jedinica – sanitarnih čvorova te rekonstrukciju i dogradnju postojećih sanitarnih čvorova. Bez toga ne bi bilo moguće funkcionalno koristiti prostor za namjenu za koju je predviđen. Uz to, predlažemo da se omogući gradnja ugostiteljskih objekata, objekata za rekreaciju i animaciju, u funkciji uređene plaže. Sličan prijedlog odnosi se i na pojas od 25m od obalne crte u kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 67. izmijenit će se na način tako da glasi: „(1) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene prema slijedećim općim uvjetima: 1. obvezno je u što većoj mjeri očuvati zatečenu vegetaciju, prirodne dijelove obale i krajobrazne vrijednosti 2. građevine i zahvati u prostoru koji se ne smatraju građenjem u obuhvatu kampa ne smiju svojim izgledom, veličinom i smještajem narušavati zatečeni prirodni krajobraz te se moraju moći ukloniti bez trajne devastacije prostora u kojem su smještene, odnosno postavljaju se i koriste sezonski 3. najmanje 40% ukupne površine kampa mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo 4. najveća dopuštena izgrađenost iznosi 30% ukupne površine kampa, u koju površinu se uračunavaju građevine visokogradnje, neovisno o tome jesu li čvrsto povezane s tlom ili prenosive 5. najviše 30% površine kampa mogu zauzimati prometne i parkirališne površine. (2) U kampu u izdvojenom građevinskom području izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu od 100 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: površina za smještaj šatora i kampera (koje moraju biti udaljene minimalno 25 metara od obalne crte), te otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila. (3) U kampu u građevinskom području unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene, u pojasu 25 metara od obalne crte nije moguće planirati građevine niti poduzimati zahvate u prostoru osim: otvorenih bazena, sportskih igrališta na otvorenom, sunčališta, šetnica, otvorenih terasa, sanitarnih čvorova, uređenih plaža, te uređivanja površina prirodnih plaža, parkova, perivoja, javnog i zaštitnog zelenila.“ |
| 804 | LUCIJA ANTON | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U stavku (1), točka 4. ovog članka korišten je pojam "prenosive" građevine. Taj pojam nije opisan drugim Zakonima i Pravilnicima. Jesu li to pokretne kućice opisane Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN 54/16, 68/19, 120/19)? Dodatno, smatram da je potrebno propisati uvjete postavljanja mobilnih ili pokretnih kućica u kampovima. Mobilnu kućicu moguće je planirati u kampovima iako je ona čvrsto vezana uz tlo preko instalacije vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, a pri tome moraju biti i točkasto temeljene. Prema stavku (2) ovog članka unutar 100 m od obalne crte unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja - kampa nije moguće planirati mobilne kućice. Prema članku 49, stavku (4) Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) smještajne jedinice za potrebe kampa mogu se planirati izvan pojasa 25 metara od obalne crte. Prema važećim prostornim planovima, velik broj kampova planiran je cijelom svojom površinom unutar pojasa 100 m od obalne crte te se za te kampove izrađuju urbanistički planovi uređenja. Urbanistički planovi uređenja koji su trenutno u izradi postavljat će uvjete za uređenje kampa na način da će se i mobilne kućice moći postavljati unutar 100 m od obalne crte, a što po ovom Prijedlogu Zakona neće biti moguće. Isto tako, ti kampovi više unutar svog obuhvata ne bi mogli imati planiran ugostiteljski objekt - restoran, već isključivo u građevini izvan kampa. Hoće li se ti Urbanistički planovi uređenja od trenutka stupanja na snagu ovog Zakona smatrati neusklađenima sa Zakonom i uređenje kampa bit će moguće na način da se unutar istih mogu planirati samo šatori i kamp parcele za kampere? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Definicije pokretnih ili mobilnih kućica, dane su u posebnim propisima iz područja ugostiteljstva i turizma te kao takve podložne zasebnim izmjenama tih propisa. Formulacija u Zakonu o prostornom uređenju mora biti dovoljno široka da obuhvati sve građevine koje se uračunavaju u postotak izgrađenosti kampa, neovisno o tome jesu li „čvrsto povezane s tlom“. Naime, u Zakonu o gradnji („Narodne novine“, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19, 145/24), u članku 3., stavku 1., točci 11., definicija građevina ne podrazumijeva nužno da je ista „čvrsto povezana s tlom“, već građevina može biti i samo „sklop s unutarnjim postrojenjem, što pokretne kućice (mobilehome), glamping kućice i glamping oprema bez sumnje jesu. Isto je potvrđeno i presudom Visokog upravnog suda u Zagrebu br. Usž-2027/21-2, od 04.11.2021., kojom je utvrđeno da mobilna kućica – „mobilehome“ definitivno jest građevina. Isto tako, budući je Pravilnikom o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23), u članku 4., stavku 1., točci 3. koeficijent izgrađenosti definiran je kao „odnos površine zemljišta pod građevinama i površine građevne čestice“, iz toga proizlazi da se u izgrađenost građevne čestice kampa moraju uračunavati površine svih zemljišta pod građevinama, neovisno o tome jesu li te građevine čvrsto povezane s tlom ili samo „sklopovi s unutarnjim postrojenjem“. U tom smislu, upitno je koliko bi postojećih kampova sa smještajnim jedinicama u mobilnim kućicama moglo udovoljiti trenutno važećoj zakonskoj odredbi o maksimalnoj izgrađenosti od 10%. |
| 805 | IVAN TOŠIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 67. | U većini kampova se pod krinkom ''mobilnih kućica'' ugrađuju objekti čvrsto povezani s tlom i spojeni na infrastrukturu odnosno radi se o građevinama. Ti objekti često imaju terasu s nadstrešnicom i bazen, nisu mobilni i nije ih moguće ukloniti bez mehanizacije i građevinskih radova. Ministarstvo i inspektorat su upoznati s ovom situacijom, ali se ništa ne poduzima. Stoga je potrebno u predloženom zakonu dodati obvezu uklanjanja ''mobilnih kućica'' iz kampa nakon završetka sezone. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto je već propisano člankom 67. stavkom 1. točkom 2. ovog prijedloga Zakona. |
| 806 | HOTELI NJIVICE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM, TURISTIČKA AGENCIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Smatramo da je nužno jasno i detaljno propisati uvjete pod kojima će se dopustiti etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina, kako bi se istodobno osigurala pravna sigurnost investitora, spriječila pretvorba turističkih objekata u stambene i poticala izgradnja visokokvalitetnih turističkih resorta. Trenutni pristup Prijedloga Zakona, kojim se etažiranje u T zonama u potpunosti zabranjuje, nije optimalno rješenje jer ne prepoznaje prostorne, tržišne i investicijske razlike među destinacijama. Postojeće zakonodavstvo, koje odluku o dopuštenju etažiranja prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz prostorne planove, pokazalo se znatno primjerenijim lokalnim uvjetima. Takav model omogućava prilagodbu konkretnim prostornim i gospodarskim okolnostima, osobito na lokacijama izdvojenima od stambenih zona, gdje se provedbom etažiranja ne narušava prostorni ni društveni kontekst. Podržavamo ideju da se u okviru novog zakona odrede strogi kriteriji za etažiranje, primjerice: da ono bude dopušteno isključivo za objekte visoke kategorizacije (najmanje četiri zvjezdice), da se zadrži turistička namjena i uvede obveza jedinstvenog upravljanja i tržišnog predstavljanja. Takav pristup bi osigurao red, transparentnost i zaštitu javnog interesa, a ujedno omogućio razvoj visokovrijednih turističkih kompleksa koji doprinose konkurentnosti hrvatskog turizma. Također, takvo rješenje je u skladu s praksom drugih europskih zemalja (npr. Španjolske, Austrije, Italije), koje dopuštaju etažiranje turističkih objekata, ali uz obvezu zajedničkog upravljanja i očuvanja integriteta turističke funkcije. Na taj se način stvara jasan i siguran okvir za ulaganja, uz istodobno očuvanje kvalitete destinacije i sprječavanje stihijske apartmanizacije. Primjeri iz prakse na komparativnim inozemnim tržištima pokazuju da se ovakva pitanja uglavnom reguliraju lokalnim prostornim planovima, jer su prostorni i investicijski uvjeti specifični za svako područje. Dodatno, etažiranje je u praksi gotovo nerazdvojno povezano s konceptom brended residence, koji je etabliran na međunarodnoj razini, zbog čega je radi osiguravanja investicijske atraktivnosti i očuvanja konkurentnosti nužno predvidjeti odgovarajuće normativno rješenje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 807 | AMINESS DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Smatramo da je nužno jasno i detaljno propisati uvjete pod kojima će se dopustiti etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina, kako bi se istodobno osigurala pravna sigurnost investitora, spriječila pretvorba turističkih objekata u stambene i poticala izgradnja visokokvalitetnih turističkih resorta. Trenutni pristup Prijedloga Zakona, kojim se etažiranje u T zonama u potpunosti zabranjuje, nije optimalno rješenje jer ne prepoznaje prostorne, tržišne i investicijske razlike među destinacijama. Postojeće zakonodavstvo, koje odluku o dopuštenju etažiranja prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz prostorne planove, pokazalo se znatno primjerenijim lokalnim uvjetima. Takav model omogućava prilagodbu konkretnim prostornim i gospodarskim okolnostima, osobito na lokacijama izdvojenima od stambenih zona, gdje se provedbom etažiranja ne narušava prostorni ni društveni kontekst. Podržavamo ideju da se u okviru novog zakona odrede strogi kriteriji za etažiranje, primjerice: da ono bude dopušteno isključivo za objekte visoke kategorizacije (najmanje četiri zvjezdice), da se zadrži turistička namjena i uvede obveza jedinstvenog upravljanja i tržišnog predstavljanja. Takav pristup bi osigurao red, transparentnost i zaštitu javnog interesa, a ujedno omogućio razvoj visokovrijednih turističkih kompleksa koji doprinose konkurentnosti hrvatskog turizma. Također, takvo rješenje je u skladu s praksom drugih europskih zemalja (npr. Španjolske, Austrije, Italije), koje dopuštaju etažiranje turističkih objekata, ali uz obvezu zajedničkog upravljanja i očuvanja integriteta turističke funkcije. Na taj se način stvara jasan i siguran okvir za ulaganja, uz istodobno očuvanje kvalitete destinacije i sprječavanje stihijske apartmanizacije. Primjeri iz prakse na komparativnim inozemnim tržištima pokazuju da se ovakva pitanja uglavnom reguliraju lokalnim prostornim planovima, jer su prostorni i investicijski uvjeti specifični za svako područje. Dodatno, etažiranje je u praksi gotovo nerazdvojno povezano s konceptom brended residence, koji je etabliran na međunarodnoj razini, zbog čega je radi osiguravanja investicijske atraktivnosti i očuvanja konkurentnosti nužno predvidjeti odgovarajuće normativno rješenje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 808 | ONYX D.O.O. ZA TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | (1) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene mogu se etažirati isključivo pod uvjetima utvrđenima ovim Zakonom, na način kojim se osigurava očuvanje njihove turističke funkcije i kategorizacije. (2) Etažiranje je dopušteno samo za hotele visoke kategorizacije (pet zvjezdica) koji posluju kao jedinstvena hotelska cjelina pod upravljanjem pravne osobe registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. (3) Etažiranjem se ne smije mijenjati turistička namjena građevine, niti se pojedine etažne jedinice mogu koristiti u stambene svrhe, prijavljivati prebivalište, niti otuđiti izvan sustava hotelskog upravljanja. (4) Vlasnici posebnih dijelova građevine dužni su ugovorom o upravljanju povjeriti upravljanje hotelskom operateru koji vodi objekt kao jedinstvenu hotelsku i turističku cjelinu. (5) Ugovor iz stavka 4. mora osigurati: centralizirano upravljanje hotelskim kompleksom, jedinstveno tržišno predstavljanje, održavanje propisanih standarda kvalitete i kategorizacije, te neprekidno pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga najmanje deset mjeseci godišnje. (6) Nadležno ministarstvo provodi nadzor nad poštivanjem uvjeta iz ovog članka i može naložiti ukidanje ili ograničenje poslovanja u slučaju kršenja turističke namjene, gubitka kategorizacije ili nepoštivanja uvjeta centraliziranog upravljanja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 809 | ONYX D.O.O. ZA TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Podržava se namjera zakonodavca da se očuva turistička funkcija ugostiteljsko-turističkih građevina i spriječe zloupotrebe, no smatra se da bi potpuna zabrana etažiranja mogla imati neželjene posljedice na razvoj održivih i visokokvalitetnih hotelskih projekata te na dugoročnu konkurentnost hrvatskog turizma. Takva zabrana onemogućila bi razvoj kapitalno zahtjevnih hotela visoke kategorije (pet zvjezdica) koji se u većini europskih i svjetskih destinacija financiraju kombinacijom institucionalnog i privatnog kapitala kroz modele suvlasništva, uz zadržavanje jedinstvene hotelske funkcije i upravljanja. Etažiranje u strogo kontroliranim uvjetima omogućuje realizaciju projekata koji su financijski održivi, doprinose razvoju destinacija i otvaranju novih radnih mjesta, te povećavaju prihod države i lokalnih zajednica. Usporedna praksa razvijenih mediteranskih zemalja pokazuje da regulirano etažiranje nije prijetnja turizmu, već poticaj njegovu razvoju: Španjolska omogućuje condo hotel modele uz centralizirano upravljanje i minimalno godišnje razdoblje iznajmljivanja; Portugal primjenjuje sustav touristic resorts s jasno definiranim uvjetima upravljanja i zabranom trajnog stanovanja; Grčka dopušta etažiranje isključivo za hotele s pet zvjezdica pod jedinstvenim upravljanjem; Italija razvija koncept albergo diffuso i condo hotela, pri čemu se zadržava jedinstveno tržišno predstavljanje i kategorizacija. Svi ovi primjeri potvrđuju da se ciljevi zaštite turističke namjene mogu postići kroz jasno propisane uvjete i nadzor, bez potpune zabrane. Hrvatska bi, u suprotnom, izgubila mogućnost razvoja projekata visoke dodane vrijednosti te zaostala za konkurentskim mediteranskim tržištima. Stoga se predlaže da se umjesto zabrane propišu uvjeti pod kojima je etažiranje dopušteno, uz naglasak na visoku kategorizaciju, profesionalno upravljanje i trajno očuvanje hotelske funkcije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 810 | IGOR MARKOTA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Podržavamo namjeru zakonodavca da osigura očuvanje turističke funkcije ugostiteljsko–turističkih zona i spriječi zlouporabe kroz prenamjenu tih prostora. Međutim, u tekstu članka 68. Prijedloga Zakona predviđena je potpuna zabrana etažiranja ugostiteljsko–turističkih građevina unutar građevinskih područja turističke namjene. Smatramo da bi ovakvo rješenje bilo pravno i gospodarski problematično, te da se cilj zaštite može ostvariti na daleko razmjerniji način. Prije svega, zabrana etažiranja u cijelosti bila bi u neskladu s ustavno zajamčenim pravom vlasništva, jer bi nametnula nerazmjeran teret investitorima i vlasnicima nekretnina te im u praksi onemogućila korištenje legitimnih instrumenata za financiranje i razvoj turističkih projekata. Umjesto balansiranog rješenja, predviđa se generalna zabrana koja ne razlikuje između neuređenih privatnih najmove i suvremenih, profesionalno upravljanih modela turističkih resorta. Takva mjera teško bi izdržala test razmjernosti, a otvorila bi i rizik od imovinsko-pravnih zahtjeva zbog štete koju bi pretrpjeli postojeći projekti. Osim pravnog aspekta, zabrana bi proizvela ozbiljne negativne posljedice na gospodarskoj i investicijskoj razini. Hotelski projekti visoke kategorizacije, posebice oni strukturirani kao „branded residences“ pod upravljanjem međunarodnih hotelskih lanaca, već su etablirani proizvod suvremenog turizma. Oni kombiniraju hotelsku funkciju s prodajom luksuznih rezidencija, pri čemu je hotelska kuća ovlaštena i obvezna osigurati centralizirano upravljanje i održavanje standarda. Time se postiže upravo ono što je cilj zakonodavca – očuvanje turističke namjene, profesionalno upravljanje i transparentnost u poslovanju. Zabrana takvog modela značila bi onemogućavanje razvoja proizvoda najviše razine, i to u trenutku kada su hrvatske destinacije u snažnoj konkurenciji s mediteranskim tržištima koja ovakve koncepte aktivno podupiru. Nadalje, zabrana bi imala neposredan učinak na tzv. greenfield projekte. Isključivo hotelski modeli nakon pandemije teško pronalaze financiranje jer je povrat na uloženi kapital nesiguran ukoliko ne postoji mogućnost uključivanja rezidencijalne komponente. Brisanjem mogućnosti etažiranja, mnogi bi projekti ostali bez izvora financiranja, a planirana ulaganja i otvaranje radnih mjesta bila bi izgubljena. Usto, investitori koji su već započeli projekte na temelju važećih prostornih planova i važeće zakonske prakse našli bi se u pravnoj nesigurnosti i riziku sudskih postupaka zbog povrede legitimnih očekivanja. Uvjereni smo da je zakonodavni cilj moguće postići na razumniji način – preciznim uvjetovanjem, a ne potpunom zabranom. U normativni tekst članka 68. bilo bi nužno ugraditi jasne kriterije, primjerice: da se etažiranje može odobriti samo u zonama u kojima je prethodno realiziran centralni hotelski objekt s pratećim sadržajima, da je dopušteno isključivo u projektima minimalne kategorizacije od četiri zvjezdice, da hotelske sobe ne mogu biti predmet etažiranja, da je obvezno centralizirano upravljanje kroz ugovor s hotelskim operaterom, te da vlasnici posebnih dijelova imaju ugovornu obvezu sudjelovati u troškovima održavanja i pridržavati se uvjeta turističke namjene. Takvo rješenje štitilo bi javni interes, osiguravalo pravnu sigurnost i omogućilo razvoj visokokvalitetnih projekata. Zaključno, predložena opća zabrana etažiranja iz članka 68. je neprimjerena svrsi koja se njome želi postići te bi nametnula nesrazmjerna ograničenja za high-end hotelijesku industriju i suvremni koncept poslovanja brandiranih resorta. Ona bi istodobno povrijedila ustavna prava, izazvala značajnu gospodarsku i pravnu nesigurnost, spriječila ulaganja i umanjila konkurentnost hrvatskog turizma. Umjesto toga, predlažemo izmjenu članka na način da se etažiranje dopusti, ali isključivo uz jasno propisane i strogo nadzirane uvjete, kako bi se očuvala turistička funkcija i spriječile zlouporabe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 811 | NIVES GRZUNOV | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Poštovani, podržavamo inicijativu zakonodavca da se regulira iznajmljivanje turističkog smještaja i smanji tzv. „apartmanizacija“. Međutim, smatramo kako se ovom odredbom ne postiže navedeno, već se onemogućuje primjena koncepta branded residences pod hotelskim upravljanjem – modela koji je danas standard u svijetu luksuznog turizma i često presudan za financijsku održivost hotela više kategorije. S obzirom na činjenicu da hotelski smještaj čini svega 14% ukupnih turističkih kapaciteta u Hrvatskoj, ovakva restriktivna odredba stvara rizik od zaustavljanje ulaganja, smanjenje konkurentnosti destinacija te gubitak prilika za razvoj visokokvalitetnih turističkih proizvoda prepoznatih na globalnom tržištu. U tom kontekstu, potrebno je omogućiti etažiranje u T – zonama pod jasno definiranim uvjetima kao što su primjerice mogućnost etažiranja za projekte koji ostaju pod zajedničkim upraviteljem, tj. hotelskim upravljanjem. Smisao pojedinih ugostiteljstvo – turističkih zona upravo je da one predstavljaju cjelinu za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti te bi se brisanjem zabrane etažiranja, podredno propisivanjem opisanih iznimki omogućila usklađenost s najboljim svjetskim praksama, a istovremeno zaštitio interese lokalne zajednice i dugoročnog razvoja destinacije. Nives Grzunov, Country Head Croatia, Dalmatie Group | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 812 | HOTEL SPLIT DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO, TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, TURISTIČKA AGENCIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA IZMJENE ČLANKA 68. ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU 1. Uvodno obrazloženje Članak 68. Zakona o prostornom uređenju trenutno u potpunosti zabranjuje etažiranje ugostiteljsko–turističkih građevina. Svrha te odredbe bila je spriječiti gubitak turističke funkcije, širenje sive ekonomije i nekontrolirano korištenje objekata. Međutim, potpuno restriktivan pristup stavlja Hrvatsku u nepovoljan položaj u odnosu na druge mediteranske zemlje, poput Španjolske, Italije, Portugala i Grčke, koje već desetljećima uspješno primjenjuju regulirane modele etažiranja (Branded Residences, condo hoteli, apart-hoteli). 2. Razlozi za donošenje izmjena Potpuna zabrana etažiranja ograničava investicijske mogućnosti i usporava razvoj hrvatskog turizma. Regulirani model omogućio bi usklađivanje s europskom praksom, privlačenje privatnog kapitala i rasterećenje državnog proračuna. Investitori i banke preferiraju mješovite koncepte zbog njihove bolje bankabilnosti, budući da takvi modeli osiguravaju stabilnost poslovanja i dugoročnu održivost hotelskih projekata. Hrvatska bez takvog okvira riskira značajan gubitak konkurentnosti u odnosu na usporedive mediteranske destinacije. Osim toga, regulacijom bi se osiguralo očuvanje turističke namjene, kroz obvezno centralizirano upravljanje, minimalne standarde kvalitete i obveznu komercijalnu upotrebu većeg dijela godine. Time bi se spriječila prenamjena objekata u stambene, smanjila siva ekonomija te osigurala kvaliteta i kontinuitet turističke funkcije. Smatramo da ne bi bilo svrsishodno i eventualno pravljenje razlika unutar T-zone ugostiteljsko turističke namjene, u smislu dopuštanja/nedopuštanja etažiranja pojedinih objekta T1 ili T2 zone, naglasak treba staviti na uvjetima koje onemogućuju stanovanje u T zonama, odnosno održavanja turističke namjene istih. Uvođenje etažiranja pod jasno propisanim uvjetima pridonijelo bi jačanju konkurentnosti destinacije, privlačenju gostiju veće platežne moći, smanjenju sezonalnosti i većoj prosječnoj potrošnji. Istodobno bi ovakav model imao multiplikativni učinak na lokalne zajednice – nova radna mjesta, razvoj infrastrukture i rast vrijednosti lokalnog gospodarstva. 3. Predloženi tekst članka 68. Zakona Predlaže se da članak 68. Zakona o prostornom uređenju glasi: (1) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati. (2) Odredba stavka 1. ovog Članka ne odnosi se na turističke građevine koje ispunjavaju uvjete propisane slijedećim stavcima ovog članka: (3) Etažiranje građevina iz stavka 1. ovoga članka moguće je samo u odnosu na Ugostiteljsko-turističke građevine visoke kategorizacije od najmanje četiri zvjezdice. (4) Etažiranjem turističke građevine ne mijenja se njezina turistička namjena, niti se može prenamijeniti u stambenu ili drugu svrhu (5) Vlasnici posebnih dijelova turističke građevine obvezni su, u svrhu iznajmljivanja, ugovorom povjeriti upravljanje svojim posebnim dijelom osobi registriranoj za obavljanje turističke djelatnosti, koja upravlja Ugostiteljsko-turističkom građevinom kao jedinstvenim turističkim kompleksom u skladu s lokacijskim uvjetima prema kojima je građevina izgrađena. (6) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka mora osigurati centralizirano upravljanje, jedinstveno tržišno predstavljanje i održavanje minimalnih standarda kvalitete, kao i zabranu samostalnog komercijalnog upravljanja pojedinim etažnim jedinicama izvan sustava operatera. (7) Iznajmljivanje iz stavka 5. ovoga članka ne može trajati kraće od deset (10) mjeseci godišnje, radi osiguranja kontinuiteta turističke funkcije. (8) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati i odredbu o zabrani prodaje ili korištenja posebnog dijela turističke građevine u slučaju gubitka odobrenja za obavljanje turističke djelatnosti ili potrebne kategorizacije. (9) Nadležno ministarstvo ovlašteno je provoditi nadzor nad izvršavanjem ugovora i poštivanjem obveza iz ovoga članka. 4. Zaključak Smatramo da se našim prijedlogom da Članak 68. Zakona o prostornom uređenju postiže: 1. Očuvanje turističke namjene – etažirane jedinice ne mogu se prenamijeniti u stambeni prostor niti koristiti izvan ugostiteljsko–turističke djelatnosti. 2. Kvaliteta ponude – etažiranje je dopušteno isključivo u odnosu na turističke građevine visoke kategorizacije (najmanje četiri zvjezdice), čime se potiče razvoj kvalitetnog i održivog turizma. 3. Jedinstveno upravljanje – vlasnici su obvezni povjeriti upravljanje etažiranim dijelovima ovlaštenom operateru, čime se osigurava kontinuitet usluge, jedinstven tržišni nastup i sprječava pojava sive ekonomije. 4. Funkcionalna cjelovitost – turistički kompleks ostaje pod centraliziranim upravljanjem, bez fragmentacije zajedničkih sadržaja i infrastrukture. 5. Kontinuitet turističke funkcije – obveza iznajmljivanja kroz minimalno deset mjeseci godišnje sprječava zloporabu i održava gospodarsku isplativost zone. 6. Pravna sigurnost – propisuje se zabrana raspolaganja ili korištenja etažiranih jedinica u slučaju gubitka odobrenja ili kategorizacije, čime se štite i investitori i korisnici usluga. 7. Nadzor države – omogućava se aktivna uloga nadležnog ministarstva u praćenju provedbe uvjeta. Ovim rješenjem postiže se ravnoteža između zaštite javnog interesa (očuvanja prostora i turističke funkcije) i poticanja privatnih ulaganja, čime se osigurava daljnji razvoj hrvatskog turizma u skladu s najvišim standardima. Za Hotel Split d.d., Radisson Blu Resort & SPA, Split; Hotel Split rezidencije d.d. i Memento Spalato d.d. Nevena Antonini, direktorica | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 813 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Umjesto „građevinskim područjima“ treba stajati „izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja“. Podržava se odredba. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 814 | ANTE MARIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Poštovani, u ime društva Atellior d.o.o. predlažemo da se članak 68. izmijeni na način da se jasno propišu uvjeti i procedure za provedbu etažiranja na ugostiteljsko-turističkim građevinama u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene. Smatramo da bi potpuna zabrana etažiranja ugostiteljsko–turističkih građevina, kako je predloženo člankom 68. Zakona o prostornom uređenju, dugoročno imala negativan učinak na konkurentnost i razvoj hrvatskog turizma. Iskustva europskih mediteranskih zemalja jasno potvrđuju da regulirani modeli etažiranja (tzv. Branded Residences) omogućuju održivi razvoj, privlače kapital te istodobno osiguravaju očuvanje turističke funkcije objekata. Umjesto potpune zabrane etažiranja, smatramo da bi jasno definirani, zakonski propisani i strogo nadzirani uvjeti mogli postići istu svrhu tj. sprječavanje zlouporaba i „apartmanizacije“ obale. Naglašavamo da se etažiranje treba dopustiti isključivo uz uvjete kojima bi se zajamčilo očuvanje turističke namjene, bez mogućnosti prenamjene ugostiteljsko–turističkih objekata u stambene jedinice te bez mogućnosti prijave prebivališta u njima. Nastavno na to predlažemo sljedeću formulaciju članka 68. kojima se određuju uvjeti i procedura etažiranja: "(1) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržaji ma trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene mogu se etažirati ukoliko su zadovoljeni sljedeći uvjeti: 1. Etažiranje građevina moguće je samo u odnosu na ugostiteljsko-turističke građevine visoke kategorizacije od najmanje četiri zvjezdice; 2. Etažiranjem ugostiteljsko-turističke građevine ne mijenja se njezina turistička namjena, niti se može prenamijeniti u stambenu ili drugu svrhu; 3. U građevinama ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljeno stalno stanovanje niti prijava prebivališta u takvim jedinicama; 4. Za potrebe etažiranja potrebno je izraditi plan posebnih dijelova nekretnine; 5. Etažiranje ugostiteljsko- turističkih građevina moguća je samo nakon što je građevina izgrađena i ishođena je uporabna dozvola; 6. Vlasnici posebnih dijelova nekretnine, tj. ugostiteljsko - turističke građevine obvezni su, u svrhu iznajmljivanja, ugovorom povjeriti upravljanje svojim posebnim dijelom osobi registriranoj za obavljanje turističke djelatnosti, koja upravlja ugostiteljsko-turističkom građevinom kao jedinstvenim turističkim kompleksom u skladu s lokacijskim uvjetima prema kojima je građevina izgrađena. 7. Nadležno ministarstvo ovlašteno je provoditi nadzor nad izvršavanjem ugovora i poštivanjem obveza iz ovoga članka. 8. Na projekte za koje je prije stupanja na snagu ovoga Zakona predan zahtjev za ishođenjem lokacijske dozvole ili zahtjev za akt za gradnju građevine, te za sve dozvole i akte koji se na njih vežu, odredbe ovoga članka neće se primjenjivati, već će se primjenjivati propisi, procedure i postupci važeći u trenutku predaje zahtjeva, osim ukoliko podnositelj zahtjeva ili investitor izričito ne zatraže provedbu postupka po ovom Zakonu." Također kako bi se razriješile sve dvojbe predlažemo da se u pojmovnik tj. članak 19. ugradi i službena definicija etažiranja – izrada plana posebnih dijelova nekretnine te na temelju toga provedba upisa vlasništva u zemljišnim knjigama, budući da u postojećem zakonodavnom okviru pojam etažiranja nigdje nije jasno i nedvosmisleno definiran. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 815 | LEA RAKAR | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Ovim zakonom se ne rješava pitanje situacija kada su ljudi već ishodili dozvole za takvu gradnju ili potvrde etažnih elaborata. Ako se to ne regulira na način da ovaj zakon ne utječe na ovakve situacija, nastala bi im šteta za koju će sigurno očekivati da ju sanira država. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 816 | JURE MAROVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Potpuna zabrana etažiranja u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene tj. turističkim (T) zonama nedvojbeno bi dovela do negativnih učinaka na razvoj turističkih projekata, osobito onih koji osim smještajnih kapaciteta uključuju i prateće sadržaje poput ugostiteljskih, uslužnih ili rekreacijskih. Pritom, navedena zabrana ni na koji način ne bi dovela do uvođenja „reda“ u apartmanizaciju obale, s obzirom na to da je zapravo usmjerena na onemogućavanje, odnosno otežavanje razvoja kapitalnih projekata u turističkim zonama. Prostorni planovi propisuju broj smještajnih jedinica i pravila izgradnje u turističkim zonama, kao i obvezu postojanja jedinstvenog upravitelja za cijelu zonu. Time je spriječena apartmanizacija i onemogućeno samostalno izdvojeno korištenje pojedinih jedinica od strane fizičkih ili pravnih osoba. Mogućnost etažiranja i prodaje posebnih dijelova investitorima, uz povrat u zakup jedinstvenom upravitelju, zapravo je instrument financiranja i izgradnje održivijih turističkih projekata. Zakonodavac uvođenje reda u apartmanizaciju obale može postići na drugačije načine, primjerice, uvođenjem zabrane kratkoročnog najma u pojedinim zonama stambene ili druge, npr. mješovite namjene. Posebno je problematično što ova zabrana ima retroaktivni učinak. Mnogi su projekti pokrenuti upravo na modelu etažiranja, a dio investitora već je prodao ili se obvezao na prodaju etažiranih jedinica temeljem etažnih elaborata, dozvola i planova koji su do sada bili pravno valjani. U pojedinim slučajevima njihove pravomoćne lokacijske i/ili građevinske dozvole izričito predviđaju etažiranje kao preduvjet realizacije projekta, a ovakvim bi se prijedlogom ta stečena prava poništila. Nemogućnosti ispunjenja dozvola, ovih predugovora i/ili ugovora o kupoprodaji do siječnja 2026. očigledno će imati negativne posljedice za takve projekte u izgradnji i predmetne investitore. Ako se prihvati ovakav zakonski prijedlog, nastat će pravna nesigurnost i još veća neusklađenost: dio projekata više se neće moći provoditi, dio je već u tijeku temeljem postojećeg režima, a dio je već izgrađen i etažiran. Time se ugrožava razvoj i stabilnost turističkog sektora te se zadire u pravnu sigurnost i stečena prava investitora. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 817 | JANJA ŽIC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Komentar na prijedlog Zakona o prostornom uređenju Prijedlog Zakona o prostornom uređenju u čl. 68. propisuje sljedeće: Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati. Navedena odredba je nedorečena, paušalno određena te ovako propisana onemogućava razvoj turističke ponude i proizvoda najviše dodatne vrijednosi kojih nedostaje u hrvatskom turizmu i to upravo proizvoda koji su brendirani i predstavljaju najluksuzniji tip smještaja. Posljednjih godina na tržištu se razvio turistički proizvod hotela s pratećim rezidencijama koji čine cjelinu s hotelom, jednako su uređeni, nude iste usluge kao hotel te na tržištu nastupaju pod istim brendom, a cijeli kompleks je unificiran. Takve rezidencije se prodaju privatnim vlasnicima, s time da se istovremeno s kupnjom takve rezidencije obvezno sklapaju odgovarajući ugovori kojima se vlasnik hotela - nositelj brenda obvezuje na gospodarsko iskorištavanje rezidencije u turističke svrhe i koji garantira da će rezidencije činiti jedinstvenu unificiranu cjelinu s hotelom. Budući vlasnici takve rezidencije kupuju kao investicijsku kupnju te je moraju koristiti za turistički smještaj unutar hotela/hotelskog naselja i takve smještajne jedinice u pravilu predstavaljaju kvalitetniji i skuplji tip smještaja unutar samog kompleksa. Ovako paušalno određena odredba onemogućavala bi ponudu ovakvog proizvoda na tržištu, što bi znatno umanjilo turistički razvoj posebno high-end hotela koji imaju dulju sezonu, a čemu deklarativno težimo. Slijedom navedenog, potrebno je propisati iznimke od ovakve općenite zabrane, koja bi predviđala mogućnost ponude opisanog turističkog proizvoda, primjerice propisati iznimku zabrane etažiranja u slučaju: - da se radi o rezidencijama koji se nalaze uz hotel te koji uz hotel čine sadržaju cjelinu turističke ponude pod jednim brandom - da se radi o rezidencijama koje predstavljaju nedjeljivu urbanističku cjelinu te su povezane zajedničkim prostorima i sadržajima koji očito služe u turističke svrhe (npr. zajednička recepcija, bazen, sportski sadržaj) koji su u vlasništvu osobe koja je registrirana za obavljanje turističke djelatnosti Dapače, postoje drugi propisi kojima se može izbjeći opasnost da se turistička zona pretvori u stambenu, a to je npr. zabrana prijave boravišta i prebivališta u takvim zonama i slično. Tržište je razvilo model investicijske kupnje apartmana koji su dio određenog brenda, što je kao trend u high-end ponudi prisutno u Europi i svijetu. Ovakva bi odredba onemogućila ponudu opisanog proizvoda što bi oštetilo i osobe koji žele uložiti vlastiti novac u turistički razvoj i osobe koje se bave turističkom djelatnošću. Ovakav model poslovanja, već duže je poznat u svijetu (u novije vrijeme je u porastu posebno u Europi) i u pravilu ga prakticiraju veliki hotelski lanci poput Four Seasonsa, Ritz Carltona, kao i boutique ultra high-end brandovi poput Amana, Six Senses i sl. Ugovori i pravila koji kupci takvih rezidencija potpisuju s operaterom (upraviteljem hotela odnosno nositeljem branda) jasno propisuju pravila i obveze obje strane te osiguravaju da se ista rezidencija koristi u turističke svrhe identično kao hotel. Koliko je takva praksa uvriježena u svijetu te se ne radi o klasičnom nekretninskom poslu, najbolje svjedoči činjenica da se u Velikoj Britaniji prodajom takvih rezidencija ne bave agencije za prodaju nekretnina. Upravo bi se omogućavanjem etažiranja izbjegla parcelacija turističkog područja iz razloga što bi se omogućilo vlasništvo posebnog dijela nekretnine (jedne etažirane cjeline – rezidencije) bez potrebe stvaranja nove nekretnine (parcelacije). Etažiranje takvih turističkih područja uvelo bi red i pojačalo bi povezanost zajedničkih prostora s rezidencijama. Slijedom navedenog predlaže se da odredba čl. 68. Zakona o prostornom uređenju glasi: Članak 68. Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati. Iznimno, ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene mogu se etažirati ako: - se radi o građevinama koje se nalaze uz hotel te koje uz hotel čine sadržaju cjelinu turističke ponude pod jednim brandom - se radi o građevinama koje predstavljaju nedjeljivu urbanističku cjelinu te su povezane zajedničkim prostorima i sadržajima koji očito služe u turističke svrhe (npr. zajednička recepcija, bazen, sportski sadržaj) koji su u vlasništvu osobe koja je registrirana za obavljanje turističke djelatnosti | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 818 | IVANA LONČAR | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Prijedlog i obrazloženje u vezi s člankom 68. Nacrta Zakona o prostornom uređenju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predložilo je u Nacrtu Zakona o prostornom uređenju sljedeći članak: Članak 68. „Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati.“ Smatramo da navedenu odredbu nije opravdano uvrstiti u zakonski tekst. Predlažemo da se ugostiteljsko-turističkim građevinama omogući etažiranje, ali isključivo pod jasno definiranim i strogo kontroliranim uvjetima kojima bi se zajamčilo očuvanje njihove turističke namjene. Obrazloženje: Etažiranje ugostiteljsko–turističkih građevina jako je vrijedan instrument za održivi razvoj hrvatskog turizma. Namjera zakonodavca da spriječi negativne posljedice nekontroliranog etažiranja može se razumijeti, ali se potpunim isključenjem neće postići željeno. Dok je još bio na snazi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/2007), ovakva zabrana je bila uvrštena u taj zakon. Naime, u članku 71. stavku 4. tog zakona je stajalo: „Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja ne mogu se etažirati.“ Tada je tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdalo mišljenje klasa: 360-01/11-02/84 u kojem je obrazložilo navedenu zakonsku odredbu i naglasilo da se zabrana etažiranja ne odnos na građevine u kojima se pružaju samo usluge smještaja (npr. vile i apartmani) te da se takve građevine mogu etažirati. Već se samo nekoliko godina kasnije utvrdila neadekvatnost tog pristupa pa je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnju (NN 90/11) napravila izmjena te je u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama koji je upućen Vladi RH Ministarstvo pojasnio: „Odredbama ovoga članka predmetni Zakon usklađuje se sa Zakonom o zaštiti okoliša, te se dopušta fleksibilnost u planiranju T1 i T2 zona u području ugostiteljskoturističke namjene izvan naselja u pogledu omjera hotela i vila, te se u svrhu zaštite određenih turističkih građevina u navedenim zonama propisuju uvjeti za njihovo održavanje te uvjeti pod kojima se iste mogu etažirati.“ Zakon o prostornom uređenju i gradnji je kasnije zamijenjen zasebnim Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/2013) i zasebnim Zakonom o gradnji (NN 153/2013), koji su kasnije doživjeli određene izmjene i dopune, ali je suština ostala, a to je da je zabrana iz gore citiranog članka 71. stavka 4. Zakona o prostornom uređenju i gradnji maknuta jer je prepoznato da koči investicije, a ne otežava brigu za turističku zonu. Sada se opet uvodi gotovo ista odredba koja je prije 12 godina ocijenjena kao neadekvatna i nepotrebna. Ovakvom odredbom neće se postići potrebna zaštita T zone jer će se pronaći drugi načini korištenja pojedinih dijelova T zone, a dodatno će se zakomplicirati mogućnost ulaganja u visokokvalitetne smještajne kapacitete. Pri tome eventualno pojašnjenje da se kod T zona radi o funkcionalnim i uporabnim cjelinama s jedinstvenim upravljanjem ne mora priječiti etažiranje jer je etažiranje pitanje eventualnog vlasništva, a ne samog upravljanja. U zadnjih desetak godina se iskristaliziralo nekoliko svijetlih primjera T zona s raznovrsnom vlasničkom strukturom, a pod jedinstvenim upravljanjem koje jako dobro funkcionira. Prijedlog novog teksta članka 68.: 1. Ugostiteljsko-turističke građevine u kojima se, uz smještajne sadržaje, nalaze i drugi sadržaji (trgovački, uslužni, ugostiteljski, športski, rekreacijski, zabavni i sl.) u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati. 2. Iznimno, odredba stavka 1. ne odnosi se na turističke građevine koje ispunjavaju uvjete propisane daljnjim stavcima ovog članka. 3. Etažiranje građevina iz stavka 2. dopušteno je isključivo u objektima visoke kategorizacije (najmanje četiri zvjezdice). 4. Etažiranjem turističke građevine ne mijenja se njezina turistička namjena te nije dopuštena prenamjena u stambenu ili bilo koju drugu svrhu. Nije dozvoljeno stalno stanovanje niti prijava prebivališta u takvim jedinicama. 5. Vlasnici posebnih dijelova turističke građevine obvezni su, u svrhu iznajmljivanja, povjeriti upravljanje svojim jedinicama pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje turističke djelatnosti, koja upravlja građevinom kao jedinstvenim turističkim kompleksom, u skladu s lokacijskim uvjetima temeljem kojih je građevina izgrađena. 6. Ugovor iz stavka 5. mora osigurati centralizirano upravljanje, jedinstveno tržišno predstavljanje, održavanje minimalnih standarda kvalitete te zabranu samostalnog komercijalnog upravljanja pojedinim etažnim jedinicama izvan sustava operatera. 7. Nadležno ministarstvo ovlašteno je provoditi nadzor nad izvršavanjem ugovora i poštivanjem obveza propisanih ovim člankom. 8. Na projekte za koje je prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdana pravomoćna građevinska dozvola ili drugi adekvatni akt za gradnju građevine, odredbe ovoga članka neće se primjenjivati, već će se primjenjivati propisi i praksa važeći u trenutku izdavanja dozvole. 1 | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 819 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Odredba je nejasna, odnosno je slična odredba već bila predmet prijepora. Etažiranje je na predmetnim područjima potrebno ili zabraniti ili dopustiti u ograničenom postotku u odnosu na ukupni smještajni kapacitet. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 820 | IVAN RIBIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Članak 68 po Prijedlogu ID Zakona je poguban za stvaranje kvalitetnog sadržaja u zonama gdje se smiju graditi ugostiteljsko-turistički sadržaji, nebitno o namjeni građevina T1,T2 ili T3. Klasična "apartmanizacija" na zapadu znači betoniranje obale i krčenje zelenila. Smatram da su naši prostorni planovi dovoljno rigorozni u tom smislu gdje je postavljen ZOP, nema gradnje 100 metara od linije obale, propisane su u većini planova primorskih županija oko 30% izgrađenosti, 40-50% zelenila, tako da "apartmanizacija" u smislu betonizacije u našem Hrvatskom slučaju otpada. Pravi problem koji se pojavljuje u današnje vrijeme jest dozvola stambenim jedinicama (kuće za stanovanje, stanovi u neboderima, manji obiteljski smještaj generalno) koji pretrpava ponudu sa nekvalitetnom uslugom. I na kraju ispada da je obala puna apartmana, a realno pravih ugostiteljskih zona, pravih aparthotela, turističkih naselja u pravom smislu riječi ima vrlo malo. Privatni smještaj, koji je generalno vrlo nekvalitetan (pogotovo u stanovima po centru gradova, neboderi i slično), ruši ugled i stvara krivu sliku o pravim turističkim naseljima i građevinama koje djeluju kao kompleks svih usluga na jednom mjestu. Stoga osobno ne vidim razloga da se zabrana etažiranja implementira u Zakon koji, uz prostorno plansku dokumentaciju nije donio toliko "apartmanizacije" odnosno štete Hrvatskom turizmu, koliko i drugi Zakoni koji omogućavaju privatnom smještaju (u praksi vrlo loše kvalitete) nabijati statistiku u vidu brojka apartmana i sličnog. Smatram da bi se trebali regulirati privatni smještaji, a građevine u sklopu Ugostiteljsko turističkih područja dopustiti da se postigne zavidan nivo kvalitete unutar takvih zona. Nisu svi Investitori "zlonamjerni" koji žele sagraditi pa prodati smještajnu jedinicu unutar hotela, ali činjenica je da su uz današnju inflaciju investicije ogromne stoga Investitori traže način da uz mogućnost sufinanciranja od trećih strana sagrade turističku građevinu u kojoj će se jasno znati (etažiranjem) tko čime raspolaže, uz naravno jasno definirano zajedničko upravljanje pojedine građevine ili turističkog kompleksa. Predlažem da se članak 68. Prijedloga Zakona ne uvrsti u ID Zakona odnosno da se napravi neka alternativa za mogućnost etažiranja takvih građevina kao što je i dosad bio slučaj. Smatram da bi ovaj članak, ako se implementira u Zakon, znatno srozao mogućnost za stvaranjem novih prijekopotrebnih ugostiteljsko smještajnih kvalitetnih sadržaja kojih u Hrvatskoj ima vrlo malo. Hrvatska se treba riješiti "raka" koji se nalazi u privatnom smještaju i koji metastazira svakim danim sve dublje, dok ispada da su pomno planirane ugostiteljsko turističke zone problem našeg turizma. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 821 | GUSTAV ČERVAR | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Obzirom na sadašnje stanje u etažiranju općenito (potpuno nedefinirano i neuređeno područje) potrebno je propisati da će se posebnim Pravilnikom urediti izrada plana posebnih dijelova nekretnine (elaborata etažiranja) i njihova provedba. Pravilnikom treba detaljno propisati tko izrađuje i na koji način etažne elaborate, kako bi praksa bila ujednačena na cijelom području RH, te kako bi se izbjegla tumačenja "kako kome paše". Obzirom da se radi o dokumentu koji se provodi u zemljišnim knjigama, pretpostavljam da je potrebna međuresorna suradnja s Ministarstvom pravosuđa. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 822 | GUSTAV ČERVAR | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Etažiranje predstavlja pravni institut uređen Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96 i dr.), kojim se uspostavlja vlasništvo posebnog dijela nekretnine. U turističkom kontekstu etažiranje se pojavljuje kao instrument razvoja i financiranja hotelskih i apartmanskih naselja, posebice na jadranskoj obali. No, zbog specifične namjene turističkih zona, etažiranje zahtijeva dodatna pravna tumačenja i usklađivanje s prostorno-planskom dokumentacijom. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon omogućuje uspostavu etažnog vlasništva nad posebnim dijelovima zgrade, uz uvjet da se jasno definiraju zajednički dijelovi te prava i obveze suvlasnika. Prostorno-planska dokumentacija Prostorni planovi jedinica lokalne samouprave određuju namjenu turističkih zona, pri čemu se razlikuju: zone hotela, zone turističkih naselja, zone kampova i pratećih sadržaja. Etažiranje se u tim zonama može provoditi samo ukoliko je u skladu s namjenom određenom planom. Ograničenja uporabe Nadležna tijela i upravitelji često propisuju: obveznu turističku namjenu etažiranih jedinica, zabranu trajnog stanovanja, obvezu ugovornog uključivanja u sustav zajedničkog upravljanja. Etažiranje je instrument kojim investitori mogu financirati izgradnju prodajom posebnih dijelova (apartmana) pojedinačnim kupcima. Kupci stječu vlasništvo, a kompleks zadržava jedinstvenu funkciju putem ugovornih odnosa s hotelskom kućom ili upraviteljem. Poseban izazov predstavlja održavanje i upravljanje zajedničkim dijelovima poput bazena, recepcije i parkirališta. U praksi se ugovara profesionalni upravitelj, čime se osigurava standard usluge i sprječavaju konflikti među suvlasnicima. Model etažiranja doprinosi smanjenju financijskog opterećenja investitora, širenju vlasničke baze i uključivanju privatnog kapitala, povećanju smještajnih kapaciteta u destinaciji. Etažiranje u turističkim zonama predstavlja važan pravni i gospodarski institut, ali i izazov za prostorno planiranje i upravljanje destinacijama. Da bi se izbjegle negativne posljedice, nužno je: dosljedno provoditi prostorno-planske dokumente, osigurati pravnu sigurnost investitora i vlasnika, razvijati modele profesionalnog upravljanja. Uspješna implementacija etažiranja zahtijeva ravnotežu između privatnog vlasništva i javnog interesa, kako bi se očuvala dugoročna održivost turističkih zona. Stoga, mišljenja sam da treba omogućiti etažiranje ugostiteljsko-turističkih građevina, uz uređivanje i propisivanje učinkovitog praćenja i kontrolu stvarnog stanja, kako ne bi bilo izigravanja zakona i kroz etažiranje izvršena "promjena namjene". | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 823 | PAVO NOVOKMET | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Poštovani, pozdravljamo zakonodavni cilj da se zaštiti kvaliteta hrvatskog turizma i ograniče neželjene pojave u području nereguliranog iznajmljivanja smještaja. Međutim, čvrsto smo uvjereni da članak 68. Prijedloga Zakona o prostornom uređenju (dalje u tekstu: „Prijedlog Zakona“), u sadržaju predviđenome trenutnim Prijedlogom Zakona, ne postiže taj cilj. Naprotiv, opća zabrana uspostave etažnog vlasništva nad ugostiteljsko turističkim građevinama unutar građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene dovela bi do znatnih gospodarskih i strukturnih negativnih učinaka za Republiku Hrvatsku te bi ozbiljno omela daljnji razvoj turističkog sektora. 1. Trenutno stanje: Turističke zone nisu uzrok nedostatka stambenog smještaja • Pritisak na tržište stambenog smještaja nastaje pretežito u gradskim središtima i povijesnim jezgrama, gdje se stambene jedinice povlače s tržišta stambenog smještaja zbog nereguliranog kratkoročnog najma. • Turističke zone, naprotiv, izričito su određene za turističke svrhe i ne smiju se poistovjećivati s uobičajenim stambenim područjima. • Nekontrolirani kratkoročni najam objekata za odmor izvan resorta ili hotelske infrastrukture u rezultira prazninom te neiskorištenošću smještaja, što umanjuje atraktivnost odredišta. • Profesionalno upravljani resorti s brendiranim rezidencijama, naprotiv, dokazano doprinose pozitivnom turističkom razvoju određene regije. 2. Međunarodna praksa: Mješoviti modeli s brendiranim rezidencijama kao dokazani uspjeh • Brendirane rezidencije temelje se na ugovorima o uslugama i upravljanju koji osiguravaju visoku razinu kvalitete, profesionalnosti i pružanja usluga. • Vlasnici mogu sudjelovati u dobrovoljnim ili obveznim programima najma, koji istodobno jamče fiskalnu transparentnost i uredno plaćanje svih poreza i davanja. • U cijelom svijetu, između 70 i 80 % novih projekata izgradnje resorta strukturirano je kao kombinacija hotela i brendiranih rezidencija. Ovaj model uklanja nedostatak sredstava financiranja, osigurava bankabilnost i omogućuje izgradnju visokokvalitetne turističke infrastrukture. • U drugim zemljama takvi modeli značajno doprinose produljenju sezone, otvaranju radnih mjesta i povećanju prosječne potrošnje gostiju. 3. Rizici za Republiku Hrvatsku ako članak 68. ostane u Prijedlogu Zakona te stupi na snagu • Od pandemije COVID-19, postalo je teško financirati samostalne hotelske projekte. Bez mogućnosti modela, banke i investitori više neće biti voljni ulagati u turističke projekte u Hrvatskoj. • Zadržavanje odredbe članka 68. uzrokovalo bi migraciju ulaganja u visokokvalitetne turističke projekte prema odredištima koja su već prepoznala potencijal mješovitih modela poput brendiranih rezidencija i aktivno podupiru njihov razvoj. • U nekoliko europskih regija – uključujući južnu Italiju i istočnu Njemačku - takvi su projekti čak podržani od strane države. Ciljanom potporom uspostavljena su nova premium turistička odredišta te su privučeni međunarodno priznati brendovi i visokokvalitetna poduzeća. • Članak 68. također bi stvorio značajnu pravnu nesigurnost u turističkim zonama koje već imaju razvijenu infrastrukturu, odobrene prostorne planove i drugu dokumentaciju te planove parcelacije, s građevinskim dozvolama u pripremi. Provedba odredbe članka 68. naglo bi prekinula tekuće i planirane projekte, izložila investitore značajnim pravnim rizicima i potencijalno uzrokovala utužive štete. • Bez usporedivog regulatornog i poticajnog okvira, Hrvatska bi znatno zaostala za konkurentskim mediteranskim odredištima i izgubila prilike za premium investicije, cjelogodišnje zapošljavanje, moderniziranu infrastrukturu, gospodarski rast i povećane porezne prihode. • Izostanak visokokvalitetnih ulaganja neminovno bi pomaknuo turističku ponudu prema niskobudžetnom i masovnom turizmu. Takav bi razvoj nepovratno narušio ugled Hrvatske kao kvalitetnog odredišta i izravno proturječio cilju izgradnje strukturiranog i konkurentnog turističkog sektora. • Nagla zabrana bez odredaba koje reguliraju prijelazno razdoblje dodatno bi ugrozila tekuće projekte, stvorila pravnu nesigurnost i ozbiljno narušila povjerenje investitora i financijera. 4. Prilike za Hrvatsku kroz regulirane mješovite resorte Pravilno regulirani mješoviti resorti s brendiranim rezidencijama omogućili bi Hrvatskoj: • Privlačenje međunarodnih gostiju visokog kapaciteta potrošnje, što bi značajno povećalo prosječnu dnevnu turističku potrošnju. • Promicanje kvalitetnog turizma i jačanje položaja Republike Hrvatske kao premium odredišta. • Produljenje turističke sezone kroz profesionalne programe najma. • Osiguranje kontinuiranih ulaganja u hotele, gastronomiju i infrastrukturu, stvarajući dodatne pozitivne učinke prelijevanja na cijeli turistički sektor (restorani, maloprodaja, usluge itd.) – domino efekt koji povećava neizravnu profitabilnost. • Stvaranje održivih i kvalificiranih radnih mjesta te napredovanje stručnih kadrova u turističkom sektoru. • Više fiskalne prihode, između ostalog od PDV-a, poreza na dohodak i turističkih pristojbi. • Sprječavanje nereguliranih zona objekata za odmor kroz jasne pravne okvire, uključujući ugovore o uslugama, centralizirane modele najma i obveznu namjenu za turističko korištenje. 5. Naš prijedlog Slijedom navedenog, naša je preporuka: 1. Neposredno, brisanje članka 68. iz Prijedloga Zakona. 2. Naknadni razvoj jasnog, diferenciranog regulatornog okvira za turističke zone, koji će jasno razlikovati neregulirane privatne najmove i profesionalno upravljane brendirane rezidencije. 3. Uvođenje mješovitih koncepata, uključujući: o kombinaciju hotela i brendiranih rezidencija, o uspostavu reguliranog modela upravljanja, o obvezne ugovore o uslugama s ovlaštenim ugostiteljskim subjektima. 4. Odobravanje etažiranja u turističkim zonama, ali tek nakon što bude odobren razvoj hotelskog projekta u odgovarajućoj zoni. 5. Zabranu kratkoročnog privatnog najma u korist obveznog sudjelovanja u centraliziranom programu najma kojim upravlja ovlašteni pružatelj usluga iz ugostiteljskog sektora, budući da: o Omogućavanje vlasnicima da samostalno iznajmljuju jedinice putem internetskih platformi bi onemogućilo pouzdanu registraciju gostiju i prijenos podataka nadležnim javnim tijelima. o To stvara značajne sigurnosne rizike i potkopava poštivanje zakonskih obveza u pogledu registracije i nadzora. 6. Usvajanje jasnih prostorno-planskih kriterija za razvoj turističkih zona. 7. Uvođenje prijelaznih odredaba za tekuće projekte kako bi se postigla sigurnost investicija i očuvalo povjerenje investitora. 6. Zaključak Opća zabrana etažiranja unutar turističkih zona uskratila bi Republici Hrvatskoj ulaganja, zapošljavanje, gospodarski rast, razvoj infrastrukture i porezne prihode. Nasuprot tome, brisanje članka 68. Prijedloga Zakona popraćeno naknadnim uvođenjem jasno regulirane strategije mješovitih modela omogućilo bi: • održiva ulaganja u hrvatski turizam, • povećanu kvalitetu i konkurentnost, • svrhovito i održivo korištenje turističkih zona, • dugoročnu atraktivnost Hrvatske na međunarodnom tržištu. Stoga pozivamo zakonodavca da ukloni članak 68. iz Prijedloga Zakona i usvoji moderan, pravno utemeljen i budućnosti okrenut okvir za mješovite resorte s brendiranim rezidencijama. S poštovanjem, Pavo Novokmet, odvjetnik | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 824 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Stav članova Hrvatske gospodarske komore koji se bave ugostiteljsko turističkim djelatnostima je da bi potpuna zabrana etažiranja ugostiteljsko–turističkih građevina, kako je predloženo člankom 68. Zakona o prostornom uređenju, dugoročno negativno utjecala na konkurentnost hrvatskog turizma i privlačnost investicija. U praksi europskih mediteranskih zemalja jasno je potvrđeno da regulirani modeli etažiranja (Branded Residences, condo hoteli i apart-hoteli) omogućuju održivi razvoj, privlače kapital i istodobno osiguravaju očuvanje turističke funkcije objekata. Umjesto potpunog ograničenja, jasno definirani, propisani i nadzirani uvjeti postigli bi istovjetnu svrhu odnosno cilj sprječavanja zlouporaba, a istodobno potaknulo ulaganje u kvalitetne turističke projekte. Takav pristup jamčio bi usklađenost s europskom praksom, zaštitu javnog interesa te dugoročni razvoj turizma visoke dodane vrijednosti. Stoga je stav naših članica da bi se etažiranje ugostiteljsko-turističkim građevinama trebalo dopustiti ali isključivo uz jasno propisane i strogo kontrolirane uvjete kojima bi se zajamčilo očuvanje njihove turističke namjene. U tom smislu ne bi smjela biti dopuštena prenamjena ugostiteljsko - turističkih objekata u stambene jedinice te prijava prebivališta na istima. Članice stoga predlažu da se članak 68 izmjeni i glasi: "(1) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati. (2) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na turističke građevine koje ispunjavaju uvjete propisane ovim člankom. (3) Etažiranje građevina iz stavka 2. ovoga članka moguće je samo u odnosu na ugostiteljsko-turističke građevine visoke kategorizacije od najmanje četiri zvjezdice. (4) Etažiranjem ugostiteljsko-turističke građevine ne mijenja se njezina turistička namjena, niti se može prenamijeniti u stambenu ili drugu svrhu. (5) Etažiranje ugostiteljsko- turističkih objekata moguće je samo nakon što je građevina izgrađena i ishođena je uporabna dozvola s time da se zabranjuje etažiranje hotelskih soba. (6) Vlasnici posebnih dijelova ugostiteljsko - turističke građevine obvezni su, u svrhu iznajmljivanja, ugovorom povjeriti upravljanje svojim posebnim dijelom osobi registriranoj za obavljanje turističke djelatnosti, koja upravlja ugostiteljsko-turističkom građevinom kao jedinstvenim turističkim kompleksom u skladu s lokacijskim uvjetima prema kojima je građevina izgrađena. (7) Ugovor iz stavka 6. ovoga članka mora osigurati centralizirano upravljanje, jedinstveno tržišno predstavljanje i održavanje minimalnih standarda kvalitete, kao i zabranu samostalnog komercijalnog upravljanja pojedinim etažnim jedinicama izvan sustava operatera. (8) Iznajmljivanje iz stavka 6. ovoga članka ne može trajati kraće od deset (10) mjeseci godišnje, radi osiguranja kontinuiteta turističke funkcije. (8) Ugovor iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati i odredbu o zabrani prodaje ili korištenja posebnog dijela turističke građevine u slučaju gubitka odobrenja za obavljanje turističke djelatnosti ili potrebne kategorizacije. (10) Nadležno ministarstvo ovlašteno je provoditi nadzor nad izvršavanjem ugovora i poštivanjem obveza iz ovoga članka." Mišljenja smo kako u Republici Hrvatskoj za ugostiteljsko - turističke građevine treba predvidjeti jasno reguliran model etažiranja koji će osigurati: - očuvanje turističke namjene, - privlačenje kapitala, - povećanje konkurentnosti, - održivi razvoj turizma visoke dodane vrijednosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 825 | SIMEONE UKOTIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Članak 68. prijedlog teksta: Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene (T2) i (T3) namijenjene gradnji apartmani, vile, bungalovi i kuće za odmor i kamp mogu se etažirati unutar svojih zona obuhvata. Ne mogu se etažirati zone (T1) koje su namijenjene gradnji skupine hoteli i aparthoteli. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 826 | SIMEONE UKOTIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Poštovani, nije problem u etažiranju u ugostiteljsko-turističkom području, ona i onako čine cjelinu i moraju se koristiti kao zone koja imaju i zajedničku recepciju i zajedničke prateće objekte. U toj se zoni ljudi mogu baviti samo turizmom i nije namijenjena trajnom stanovanju ili zasnivanju obiteljskih domova. Te su zone isključivo visokih standarda i kategorizacije sa 4* i 5*. Mislim da je problem samo u zonama T1, prvenstveno u aparthotelima koji se mogu etažiranjem prodavati kao zasebni stanovi te kao takvi " mastodonti" pridonose betonizaciji obale i pretjeranoj apartmanizaciji. Njih su odgovorne lokalne samouprave već izbacile iz svojih prostornih planova. Zone T2 nisu problem ako se i mogu etažirati, one sa svojom visokom kategorizacijom i definiranim gabaritima, naime ograničeni su i tlocrtno u dimenzijama pojedinačnih građevina i visinom, ne mogu nikako doprinijeti velikoj apartmanizaciji ili betonizaciji obale. Zone turističko-ugostiteljske namjene su površinom jako velikih dimenzija i sa visokim standardima ne mogu narušiti krajobraz niti ugroziti već postojeće turističke kapacitete. Svakako treba uzeti u obzir investitore koji ulažu u takve zone i posluju na principu prodaje pojedinačnih objekata unutar tih zona, a znajući da se ne mogu odvojiti ili namijeniti stanovanju. To su sve redom ozbiljne tvrtke koje ulažu ne mali novac i posluju na europskim i svjetskim tržištima i tim ljudima nije važno imati svoju nekretninu odvojenu od cjeline, a tako i tako je nemogu izdvojiti sa svojom zasebnom okućnicom. Njima je samo bitno da unutar tih zona svaki investitor zna kojom vilom ili kojom kućom za odmor raspolaže. Zato ne vidim da je taj članak, sada nakon šta je etažiranje bilo dozvoljeno uz obavezno mišljenje resornog ministarstva potrebno implementirati. Dosad je to jako dobro funkcioniralo, barem kod nas u Istarskoj županiji. Eventualno se to može odnositi na zone T1, koju čine hoteli i aparthoteli i nije ih logično etažirati ali zone T2 koje čine apartmani samo unutar jednog objekta, vile, bungalovi i kuće za odmor se i dalje mogu izuzeti iz tog prijedloga članka. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 827 | ADELA LEKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | 7. Prijedlogom članka 68. je određeno: Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene ne mogu se etažirati. Predlaže se promijeniti članak 68. na način da isti glasi: Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i/ili pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene za koje su akti za gradnju izdani temeljem ovog Zakona ne mogu se etažirati. Ili podredno da glasi: Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i/ili pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene za koje je akt za gradnju izdan nakon stupanja na snagu ovog Zakona se ne mogu etažirati. Obrazloženje: Do sada nije bilo zabrane etažiranja predmetnih građevina. Predložena izmjena rješava situacije u tijeku - međuprostoru između dosadašnjeg i novog zakona i kada su već izdani akti za gradnju opisanih građevina (koje su trenutno u različitom stupnju dovršenosti) i kada su investitori već zaključili predugovore i ugovore o kupoprodaji etažnih dijelova zgrade. Nepredviđanje iznimke bi dovelo u potunu pravnu neizvjesnost i investitore, a i kupce etažnih dijelova i dovelo bi do brojnih sudskih postupaka. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 828 | IVAN TOŠIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Ovo je prava mjera za očuvanje prostora kao našeg najvrijednijeg resursa, što je i temeljni cilj ovog zakona. Etažiranje turističkih zona mora biti STROGO ZABRANJENO kako bi se sprječila apartmanizacija i betonizacija obale, gdje se pod krinkom ''gradnje hotela'' zapravo odvija nekretninski biznis prodaje apartmana i vila, te daljnje rentanje istih samostalno ili kroz centralizirani sustav. Ukoliko hoteli nisu financijski održivi, uz sve pogodnosti, olakšice i poticaje koje uživaju, onda ih ne treba ni graditi. Čestitam ministru i njegovom timu koji su osujetili prave namjere hotelijera ''velikih investitora'', te da će se znati oduprijeti pritiscima ''hotelskog lobija'' koji će zasigurno pokušati da se ovaj članak ukine ili naprave izuzetci. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 829 | MARINA RESORT CAVTAT D.O.O. ZA TURIZAM I USLUGE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Poštovani, Podržavamo intenciju zakonodavca da očuva gospodarsku funkciju turizma i spriječi negativne posljedice fragmentacije turističkih zona. Međutim, smatramo da bi potpuna zabrana etažiranja u turističkim zonama mogla imati neželjene posljedice na razvoj održivih i inovativnih turističkih projekata, kao i na dugoročnu konkurentnost hrvatskog turizma. Dosadašnja praksa pokazuje da nedostatak regulacije minimalne veličine građevinskih parcela i funkcionalnih cjelina omogućuje investitorima realizaciju manjih, fragmentiranih projekata, prodaju jedinica i povlačenje iz daljnjeg upravljanja. Novi vlasnici potom individualno organiziraju iznajmljivanje i korištenje svojih jedinica, što rezultira lošim urbanističkim i arhitektonskim rješenjima, padom kvalitete usluge, neodržavanjem zajedničkih dijelova i smanjenjem atraktivnosti destinacije. Stoga predlažemo sljedeće: 1. Etažiranje nije dopušteno u turističkim zonama koje se planiraju i koriste isključivo za izgradnju apartmana ili drugih smještajnih jedinica namijenjenih prodaji, bez zajedničkih sadržaja i bez jasno definiranog, centraliziranog modela upravljanja. o Ovakav pristup, gdje se nakon dovršetka projekta investitor povlači, a novi vlasnici samostalno upravljaju i eventualno iznajmljuju svoje jedinice, dovodi do fragmentacije prostora, smanjenja kvalitete turističke ponude, neadekvatnog održavanja zajedničkih dijelova i degradacije ukupnog ugleda destinacije. 2. Potrebno je kroz prostorne planove jasno definirati uvjete razvoja turističkih zona, uključujući: o Obvezu formiranja funkcionalnih cjelina unutar turističkih zona (koje mogu obuhvatiti dio ili cijelu zonu); o Propisivanje minimalne veličine građevinskih parcela unutar turističkih zona, koja može, ali ne mora odgovarati veličini funkcionalne cjeline; o Obvezu izrade sveobuhvatnog idejnog rješenja za svaku funkcionalnu cjelinu, kojim se utvrđuje faznost izgradnje (prioritetno hotel i zajednički sadržaji, a tek potom etažirani dijelovi); o Obvezno uspostavljanje centraliziranog modela upravljanja najmom i održavanjem svih smještajnih jedinica i zajedničkih prostora unutar funkcionalne cjeline, putem hotelskog operatera ili ovlaštene upravljačke strukture; o Zabranu individualnog kratkoročnog najma od strane vlasnika, osim kroz centralizirani sustav; o Jasno definirane kriterije i transparentne uvjete razvoja zone, poznate prije početka upravnog postupka (izrada idejnog projekta, mišljenja županijskih odjela, elaborat usklađenosti, lokacijska dozvola). 3. Ove mjere omogućit će: o Omogućavanje kontinuiranih investicija u hrvatski turizam; o Očuvanje hrvatske obale kao vrijednog resursa; o Sprječavanje fragmentiranog razvoja; o Dugoročno podizanje kvalitete i održivosti hrvatskog turizma; o Privlačenje investicija i međunarodnih brendova; o Osiguranje visokih standarda usluge i iskustva gosta; o Podršku lokalnom zapošljavanju i poreznoj osnovici. ________________________________________ Međunarodne i europske prakse: • Španjolska (Andaluzija, Katalonija, Balearsko otočje): U resort zonama dopušteno je etažiranje dijela smještajnih jedinica, ali samo uz uvjet centraliziranog hotelskog upravljanja i obvezujućih ugovora o održavanju i najmu. Primjerice, u Mediteranskom selu El Toyo (Almeria) kombiniraju se hotelski kapaciteti i privatne rezidencije, ali svi vlasnici moraju sudjelovati u zajedničkom upravljanju i održavanju, a kratkoročni najam moguć je isključivo putem centralnog operatera. • Italija (Toskana, Sardinija): Resortni kompleksi često uključuju privatne rezidencije kao dio etažiranih struktura, ali lokalno zakonodavstvo propisuje stroga pravila upravljanja i održavanja putem centraliziranih operatera. U Toskani, primjerice, etažiranje je dopušteno samo ako postoji hotelski objekt i zajednički sadržaji, a svi vlasnici su obvezni sudjelovati u zajedničkom upravljanju. • Monako: U elitnim destinacijama poput Monaka, model privatnog vlasništva unutar hotelskih kompleksa standardna je praksa. Investitori kupuju apartmane unutar resorta, ali hotelski operater upravlja objektom i pruža usluge gostima, čime se osigurava visoka razina usluge i sigurnosti te očuvanje turističke funkcije. • Francuska (Côte d’Azur): U luksuznim resortima na Azurnoj obali, etažiranje je dopušteno samo uz centralizirano upravljanje i obvezujuće ugovore o održavanju, a lokalne vlasti strogo nadziru provedbu kako bi se spriječila apartmanizacija i pad kvalitete destinacije. • Europska komisija – EDEN i European Capital of Smart Tourism: Europska komisija kroz EDEN inicijativu i program European Capital of Smart Tourism ističe održive modele upravljanja turističkim kapacitetima, gdje se kombiniraju hotelske usluge s privatnim vlasništvom, ali uz stroge uvjete održivosti, digitalna rješenja za upravljanje i očuvanje lokalne zajednice i okoliša. • Znanstvena literatura: Prema studiji objavljenoj u časopisu Sustainability (MDPI), suvremeni urbanistički pristupi u turističkom planiranju tretiraju hotelske jedinice i servisirane apartmane kao dio jedinstvenog sustava smještaja, uz fleksibilnost vlasničke strukture, ali uz uvjet očuvanja funkcionalnosti zone i centraliziranog upravljanja (“Urban Zoning for Sustainable Tourism: A Continuum of Accommodation to Enhance City Resilience”). ________________________________________ Prijedlog konkretne zakonske odredbe Članak 68. – Prijedlog izmijenjenog teksta: "Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene mogu se etažirati isključivo ako: • zona uključuje hotelski objekt s pratećim sadržajima za goste (ugostiteljski, wellness, sportski, kulturni i drugi sadržaji), • funkcionira kao jedinstvena funkcionalna cjelina s jasno definiranim i pravno obvezujućim centraliziranim modelom upravljanja održavanjem i najmom svih jedinica putem hotelskog operatera ili ovlaštene upravljačke strukture, • postoji obveza izrade sveobuhvatnog idejnog rješenja za funkcionalnu cjelinu, kojim se utvrđuje faznost izgradnje (prioritetno hotel i zajednički sadržaji), • individualno kratkoročno iznajmljivanje od strane vlasnika nije dopušteno, osim kroz centralizirani sustav upravljanja, • etažiranje nije dopušteno u zonama koje se koriste isključivo za izgradnju apartmana namijenjenih prodaji, bez zajedničkih sadržaja i bez integriranog upravljanja, • minimalna veličina građevinskih parcela i uvjeti razvoja zone moraju biti definirani prostornim planom prije početka upravnog postupka." "Nadležna tijela dužna su kroz prostorno-plansku dokumentaciju osigurati da se turističke zone planiraju i razvijaju u skladu s ovim načelima, uz mogućnost etažiranja određenog postotka jedinica, pod uvjetom da se osigura koordinirano funkcioniranje svih dijelova zone." ________________________________________ Zaključak: Predložene mjere i zakonska formulacija omogućuju kontinuirane investicije, očuvanje gospodarske funkcije turizma, podizanje kvalitete ponude i održivosti, te dugoročnu zaštitu hrvatske obale i turističkog prostora, u skladu s najboljom europskom praksom. S poštovanjem, MARINA RESORT CAVTAT d.o.o. Lukša Luko Glavinja p.p. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 830 | FRANCO PERUZA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Ovime bi se onemogućio jedan moderni hotelski proizvod najviših standarda, brendirane rezidencije = luksuzni stanovi ili vile unutar hotelskog kompleksa, pod upravljanjem i brendom svjetskih hotelskih lanaca, s hotelskim uslugama, koje se koriste za manji udio za privatni boravak individualnih vlasnika i (ugovorom uvjetovano) većinom za turistički najam. Time bi se također onemogućio razvoj i realizacija velikog broja novih tzv. greenfield hotelskih projekata jer je povrat investicije jedino na bazi hotelskih operacija u većini slučajeva nemoguć. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 831 | OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Ovaj članak 68 unosi ogromnu pomutnju u već započete turističke zone koje imaju riješenu infrastrukturu,upu,parcelaciju i master planove kao i pripremljene akte za građenje i donošenjem istog prouzročila bi se nemjerljiva i utuživa šteta za brojne investitore. Predlažemo da se etažiranje i parcelacija u zonama dozvoli ali samo nakon što se u turističkim zonama kao prva izda dozvola za centralni objekat (hotel) a nakon toga u fazi 2 da se mogu izdavati dozvole za rezidencije i vile koje se onda mogu etažirati i parcelirati kao funkcionalne i zasebne jedinice. Znači propisati kako se može a ne zabranjivati razvoj vrhunskih turističkih proizvoda na Jadranu kojih nažalost nasušno nedostaje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 832 | PETRA KRMEK | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 68. | Poštovani, ukoliko je građevinska dozvola iznada prije stupanja na snagu novog zakona o prostornom uređenju u području T2 namjene, a uporabna nije ishođena još uvijek. Hoće li se isti moći etažirati? Unaprijed zahvaljujem na povratnom odgovoru. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Članak 68. izmijenit će se na način tako da glasi: (1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene nije dopušteno etažiranje. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u zonama ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije od 5 zvjezdica u kojima minimalno 70% smještajnih kapaciteta zone pripada hotelskom smještaju, mogu se etažirati vile i apartmani, uz uvjet prethodno izdane uporabne dozvole za hotel i centralne sadržaje. (3) Ugostiteljsko-turističke zone iz stavka 2. ovoga članka moraju funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja, održavanja i najma tih etažnih jedinica putem osobe zajedničkog upravitelja zone kao cjeline. (4) Vila ili apartman iz stavka 2. ovoga članka može se otuđiti samo stjecatelju koji upravljanje tim dijelom ugovorom povjeri osobi zajedničkog upravitelja u svrhu obavljanja ugostiteljsko-turističke djelatnosti. (5) Stjecatelj se ugovorom iz stavka 4. ovoga članka mora obvezati sudjelovati u podmirivanju troškova održavanja sadržaja u funkciji ugostiteljsko-turističke zone u kojoj se građevina nalazi, a razmjerno veličini posebnog dijela. (6) Ugovor sklopljen protivno odredbama ovoga članka je ništetan. |
| 833 | TIHOMIR JUKIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | Ne treba smetnuti s uma da pomorsko dobro nije uvijek neizgrađeno i da u pomorskom dobru u nekim naseljima nalaze i postojeće stambene kuće stare sto i više godina koje sigurno trebaju dodatne sadržaje vezane na podizanje kvalitete života: pomoćne prostorije, pergole ogradne zidove i sl.. Stoga je upitna sugestija da se u prostoru ograničenja se ne mogu planirati, niti se može izdavati akt za provedbu određenih zahvata u prostoru vezano na vlastite gospodarske potrebe i podizanje kvalitete života. Dakle iz navedenog teksta potrebno je isključiti „postojeću izgradnju unutar pomorskog dobra“ jer zahvati mogu biti nužni u takvim slučajevima, a da nisu direktno vezani s morem. Ne treba smanjivati postojeća prava mještana nego takve izuzetke uskladiti s novim odredbama i isključiti iz „područja ograničenja“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prema posebnim propisima kojima se određuje pomorsko dobro prilikom utvrđivanja granica pomorskog dobra iznimno, granica pomorskog dobra može se predložiti tako da obuhvaća pojas kopna uz more u širini manjoj od minimuma propisanog posebnim zakonom na način da se izuzmu zakonito izgrađene građevine koja prema obilježjima, vremenu, načinu i svrsi gradnje predstavlja povijesnu, kulturnu ili vjersku građevinu. |
| 834 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavak 7. – Proizlazi kao da preostali prostor nije potrebno planirati i na njima provoditi „sukladno najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja, urbanističke izvrsnosti te načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i očuvanja javnog interesa“. Ovo je opći uvjet planiranja prostora, a ne specifičan uvjet za pomorsko dobro. To što je pomorsko dobro pod većim pritiskom razvoja ne znači da zaslužuje veću kvalitetu izgradnje i uređenja od preostalog prostora. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 835 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavak 5. – Što je s rekonstrukcijom postojećih zahvata? Možda „zahvata“ zamijeniti s „novih zahvata“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prema posebnim propisima kojima se određuje pomorsko dobro prilikom utvrđivanja granica pomorskog dobra iznimno, granica pomorskog dobra može se predložiti tako da obuhvaća pojas kopna uz more u širini manjoj od minimuma propisanog posebnim zakonom na način da se izuzmu zakonito izgrađene građevine koja prema obilježjima, vremenu, načinu i svrsi gradnje predstavlja povijesnu, kulturnu ili vjersku građevinu. |
| 836 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavak 4. – „ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu“ – nejasno, što znači „posebno planiranje“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedenim stavkom jasno su navedeni zahvati koji se uobičajeno ne prikazuju u prostornim planovima, te za iste nije propisana obveza izrade prostornog plana. |
| 837 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavak 3. – Ne planira se pomorsko dobro, već priobalni pojas. Pomorsko dobro je prostor specifičnog režima korištenja na dijelu priobalnog područja koji se utvrđuje prema posebnom propisu (a ne prostornim planom) i to temeljem namjena i uvjeta određenih prostornim planom. Sukladno navedenom normiranju planiranja na obali treba pristupiti uzimajući u obzir navedenu činjenicu. Tek će po donošenju prostornog plana neke od planiranih namjena na obali dobiti status, obuhvat i obilježja pomorskog dobra, pa je upitno kako se, post festum, prema predloženim uvjetima misli planirati prostor pomorskog dobra, koji se utvrđuje tek po donošenju prostornog plana, a ne prije njegove izrade? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva odredbi ovog prijedloga Zakona jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. |
| 838 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavci 1. i 2. Predmet resornog propisa, a ne Zakona o prostornom uređenju | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva odredbi ovog prijedloga Zakona jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. |
| 839 | VALAMAR RIVIERA DIONIČKO DRUŠTVO ZA TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | U st. 6. prijedloga propisuje da se na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra. Ova odredba mogla bi izazvati određene poteškoće u praksi i usporavati investicije. Postupak službenog utvrđivanja granice pomorskog dobra složen je i vremenski zahtjevan. Reguliran je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 83/2023) te uključuje niz koraka: izradu geodetskog snimka, prijedlog granice, rad Povjerenstva za utvrđivanje granice, potvrdu nadležnog ministarstva, a potom i evidentiranje granice u zemljišnim knjigama. Zbog financijskih i vremenskih ograničenja, u praksi su se granice do sada utvrđivale prvenstveno na vrjednijim, korisnijim i dostupnijim dijelovima obale. Iskustva iz teritorijalno velikih i geomorfološki raznolikih područja, kao što je primjer Primorsko-goranske županije, pokazuju da čak i u županijama s najviše do sada utvrđenih granica pomorskog dobra, velik dio obale, osobito nepristupačni i stjenoviti dijelovi, još uvijek nema službeno utvrđenu granicu. To se posebno odnosi na lokalne samouprave koje imaju dugačku i teško pristupačnu obalu. Za očekivati je da će u njima postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra biti dugotrajan. Slijedom navedenog, odgovarajućim sredstvima bilo bi potrebno apelirati na nadležne institucije da nalože prioritetno postupanje u postupcima utvrđivanja granica pomorskog dobra. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Utvrđivanje pomorskog dobra postupak je koji se provodi temeljem posebnih propisa, a jedan od ciljeva odredbi ovog prijedloga Zakona jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi tamo gdje još nije. |
| 840 | ROKO STELLUTI | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | Uređenje pomorskog dobra mora se provoditi temeljem UPU-a. Ne mogu se opisom u jednom članku zakona sagledati sve aktivnosti i utvrditi regulacija u prostorima različite topografske, maritimne i druge posebitosti koje se zatiću u području pojedinih zona ili lokaliteta na pomorskom dobru. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 106. ovog prijedloga Zakona određeno je da se urbanistički plan uređenja obavezno donosi za dijelove građevinskih područja koji se nalaze na području pomorskog dobra. |
| 841 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | U čl. 69. st. 6.: Predlaže se predvidjeti prijelazno rješenje do utvrđivanja granice pomorskog dobra, primjerice vezivanjem na obalnu liniji ili crtu srednjih viših visokih voda. OBRAZLOŽENJE: Obzirom da na velikom dijelu obale granica pomorskog dobra nije utvrđena, te se dinamika utvrđivanja granica i dalje kreće sporo, smatramo da će ovo rješenje blokirati investicije na dulje razdoblje, te je potrebno predvidjeti prijelazno rješenje do utvrđivanja granice pomorskog dobra. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Jedan od ciljeva navedene odredbe jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi temeljem posebnih propisa kojima je to područje regulirano. |
| 842 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | U čl. 69. st. 3.: Predlaže se dopuniti odredbu te dodati mogućnost gradnje otvorenih bazena. OBRAZLOŽENJE: Smatramo da bi se time dopunila ponuda pomorskog dobra, doprinijelo uređenju, a sve u svezi s morem i aktivnostima koje se uobičajeno odvijaju na pomorsko dobru, otvoreno za korištenje svima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Gradnja otvorenih bazena uz more u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene regulirana je člancima 65. i 67. prijedloga ovog Zakona. |
| 843 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U članku 69. stavak 3. predlaže se iza riječi “u vezi s korištenjem mora” dodati riječi “u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nema potrebe zasebno ovdje navoditi posebne propise kojima je regulirano pomorsko dobro. |
| 844 | DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | U vezi sa stavkom 3. alinejom - potapanje pomorskih objekata u moru u turističke svrhe, s obzirom na to da pojam pomorskog objekta obuhvaća sve plovne, plutajuće i nepomične odobalne objekte, potrebno je precizirati koji su to objekti koje je dozvoljeno potopiti (npr. plovila) da se bi tumačilo da je dozvoljeno potapanje npr. naftne platforme. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Potapanje plovila određeno je posebnim propisima kojima je regulirano pomorsko dobro, a ovim prijedlogom zakona daje se načelna mogućnost u turističke svrhe. |
| 845 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | Prijedlog zakona na više mjesta koristi termin „zahvata koji nisu u vezi s morem“ kao i „zahvata u vezi s korištenjem mora“ npr. čl. 61. st. 1. al. 12. i čl. 69. st. 3. al. 9. Prijedlog zakona ne definira ove pojmove. Predmetna se odredba može tumačiti vrlo usko ali i vrlo široko, pa bi bilo potrebno definiranjem ovih pojmova ukloniti pravnu nesigurnost koja bi iz predloženog uređenja mogla nastati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U članku 69., stavku 3. nabrojani su zahvati u prostoru u vezi s korištenjem mora. |
| 846 | KAMPING UDRUŽENJE HRVATSKE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | Predlažemo pormjenu Članka 69., stavak 3., na način da se dodaje alineja XX koja glasi: „U prostoru pomorskog dobra dopušteno je planiranje i provedba sljedećih zahvata u prostoru u vezi s korištenjem mora: - otvorenih bazena“ Obrazloženje: Uključivanjem mogućnosti izgradnje otvorenih bazena u ovom pojasu proširila bi ponuda aktivnosti na pomorskom dobru, doprinijelo bi se uređenju, a sve u svezi s morem i aktivnostima koje se uobičajeno odvijaju na pomorskom dobru, otvorenom za korištenje svima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Gradnja otvorenih bazena uz more u funkciji ugostiteljsko-turističke namjene regulirana je člancima 65. i 67. prijedloga ovog Zakona. |
| 847 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | Čl. 69. st. 6. Prijedloga propisuje da se na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra. Ova odredba mogla bi izazvati određene poteškoće u praksi i usporavati investicije. Postupak službenog utvrđivanja granice pomorskog dobra složen je i vremenski zahtjevan. Reguliran je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 83/2023) te uključuje niz koraka: izradu geodetskog snimka, prijedlog granice, rad Povjerenstva za utvrđivanje granice, potvrdu nadležnog ministarstva, a potom i evidentiranje granice u zemljišnim knjigama. Zbog financijskih i vremenskih ograničenja, u praksi su se granice do sada utvrđivale prvenstveno na vrjednijim, korisnijim i dostupnijim dijelovima obale. Iskustva iz teritorijalno velikih i geomorfološki raznolikih područja, kao što je primjer Primorsko-goranske županije, pokazuju da čak i u županijama s najviše do sada utvrđenih granica pomorskog dobra, velik dio obale, osobito nepristupačni i stjenoviti dijelovi, još uvijek nema službeno utvrđenu granicu. To se posebno odnosi na lokalne samouprave koje imaju dugačku i teško pristupačnu obalu. Za očekivati je da će u njima postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra biti dugotrajan. Slijedom navedenog, odgovarajućim sredstvima bilo bi potrebno da nadležne institucije nalože prioritet kako ne bi došlo do zastoja u investicijama koje su nužno potrebne za podizanje | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Jedan od ciljeva navedene odredbe jest da se granica pomorskog dobra što prije utvrdi gdje još nije, temeljem posebnih propisa kojima je to područje regulirano. |
| 848 | ADELA LEKO | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | 8. Predloženi stavak 6. članka 69. glasi: (6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra. Predlaže se da glasi: (6) Na kontaktnom području s pomorskim dobrom ne može se izdati akt za provedbu zahvata u prostoru prije nego što je utvrđena granica pomorskog dobra, osim ako po popisima iz oblasti pomorskog dobra i morskih luka nema dvojbe da se ne radi o pomorskom dobru. Obrazloženje: ako granica pomorskog dobra nije utvrđena, sve kopneno područje je kontaktno područje, bez obzira na njegovu udaljenost od obale. Rješenja su sadržana u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji određuje što se smatra pomorskim dobrom kada granica pomorskog dobra nije utvrđena te se u predloženom samo obrće pretpostavka o postojanju, odnosno nepostojanju pomorskog dobra | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pomorsko dobro utvrđuje se u zasebnom postupku temeljem posebnih propisa i nema potrebe iste ovdje posebno navoditi. |
| 849 | SABINA PETKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavak (7) Bez definiranja tko i na koji način se evaluiraju najviši arhitektonski standardi, urbanistička izvrsnost i sl., članak je bespredmetan. Prijedlog novog teksta: Planiranje i provedba svih zahvata u prostoru na pomorskom dobru provodi se u skladu s najvišim standardima arhitektonskog oblikovanja i urbanističke izvrsnosti, ŠTO UKLJUČUJE OBVEZNU PROVEDBU JAVNIH ARHITEKTONSKIH ILI URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKIH NATJEČAJA ZA ZNAČAJNE ZAHVATE, osiguranje kvalitete javnih prostora, održivo korištenje resursa, zaštitu okoliša te očuvanje i dostupnost pomorskog dobra svim građanima pod jednakim uvjetima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je propisano člankom 89. stavkom 2. ovog Zakona. |
| 850 | SABINA PETKOVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 69. | stavak (2) Pomorsko dobro mora ostati dostupno svim građanima pod jednakim uvjetima. Na dijelovima pomorskog dobra koji su dani u koncesiju, u posebnu upotrebu, na privremeno gospodarsko korištenje (uključujući turističke namjene), na kojima je dana luka otvorena za javni promet na upravljanje lučkoj upravi te na vojnim područjima, obvezno je osigurati javni pristup pomorskom dobru u najvećoj mogućoj mjeri, BEZ ISKLJUČIVANJA GRAĐANA IZ NJEGOVA KORIŠTENJA, OSIM KADA JE TO NUŽNO ZBOG SIGURNOSNIH RAZLOGA ILI ZAŠTITE JAVNOG INTERESA. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je propisano člankom 89. stavkom 2. ovog Zakona. |
| 851 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Planiranje morskog područja | naslov – „Planiranje vodnog područja“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Propisivanje pravnih normi za planiranje specifično morskog područja obveza je Republike Hrvatske Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.), kao što je to navedeno u članku 2. ovog Zakona. |
| 852 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 70. | članak 70 stavak 1. – Nabrajanje kojim prostornim planovima se planira more je nepotrebno. Cjelovito poglavlje prebaciti kao novo poglavlje 4.4., a ZOP staviti u 4.5. Stavak 1. u cijelosti zamijeniti (sukladno i naslovu Planiranje vodnih područja): „Vodne površine razgraničuju se na: more, vodotoke te jezera, akumulacije i retencije. Vodne površine se određuju u odnosu na kopneni dio obalnom crtom. Namjena i način korištenja obale i vodne površine je nadopunjujuća i razgraničenje vodne površine mora biti u skladu s razgraničenjem namjene pripadajuće kopnene površine. Razgraničenje namjene vodne površine provodi se po istim kriterijima kao i za kopneni dio. Namjena prostora koja se proteže s kopna na vodnu površinu i obratno formira jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe Namjena vodnih površina odredit će se prostornim planom prema kriterijima propisanim ovim Zakonom.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Propisivanje pravnih normi za planiranje specifično morskog područja obveza je Republike Hrvatske Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.), kao što je to navedeno u članku 2. ovog Zakona. |
| 853 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 70. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U članku 70. predlaže se propisati hijerarhiju u primjeni navedenih planova na način da se doda stavak 3. Koji će urediti međuovisnosti planova iz stavka 1. u primjeni navednih planova da se vrednije posebna zaštita i inters RH glede zaštićenih područja tako što će se u numeričkom i sadražajnom smislu prostorni planovi nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje prioritizirati u odnosu na prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Hijerarhija i sustav prostornih planova definirani su u poglavlju 5. ovog Zakona. |
| 854 | MIROSLAV ŠTIMAC | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Izrada i donošenje prostornih planova morskog područja | • Obalni pojas mora regulira se nizom zbrkanih normi koje su parcijalne i selektivne (čl. 59 i 61). Pomiješani su pojmovi: prostor ograničenja i pomorsko dobro. (čl 69 i 70) Pomorsko dobro nije namjena prostora, nego način korištenja prostora (vidi Zakon o pomorskom dobru). Namjena prostora se određuje prostornim planom, a pomorskim dobrom način upravljanja i korištenja tim prostorom. To znači da se prostornim planom prvo određuju uvjeti i kriteriji uređenja, zaštite i namjene prostora obalnog pojasa mora, a nakon toga se formira granica pomorskog dobra sa kriterijima upravljanja tim prostorom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje Odredbe ovog prijedloga Zakona usklađene su s posebnim propisima kojima je regulirano pomorsko dobro. |
| 855 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 71. | Stavak (4). Navedena obveza (analiza prostorne i vremenske raspodjele postojećih i budućih značajnih djelatnosti) nije predmet prostornog planiranja, niti je predviđena i omogućena Pravilnikom o izradi prostornih planova. Potrebno je pojasniti, kako ne bi došlo do nedoumica, odnosi li se ova odredba na prostorne planove svih razina i je li potrebno definirati da predmetna analiza treba biti stručna podloga za izradu plana? Je li riječ samo o gospodarskim djelatnostima, ili i demografskim i socijalnim pokazateljima? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedena analiza jest predmet prostornog planiranja morskog područja, koje ima svoje specifičnosti u odnosu na prostorne planove na kopnu. Važeći Pravilnik o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) uskladit će se s odredbama ovog Zakona, nakon što isti stupi na snagu. |
| 856 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 71. | članak 71. – Cjelovito poglavlje brisati. ne propisuje se ni jedna smjernica ili norma razine zakona, kao ni smjernice koja nije standardna u izradi prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Propisivanje pravnih normi za planiranje morskog područja obveza je Republike Hrvatske Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.), kao što je to navedeno u članku 2. ovog Zakona. |
| 857 | KARMELA MAREN | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 71. | Na kraju stavka 4. dodati da će se navedeno detaljnije propisati Pravilnikom kojeg donosi ministar. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 858 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 73. | stavak 2. – Nije jasno što su „kopije prostorne planove“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje Odredba članka 73. stavka 2. je brisana.“ |
| 859 | SAŠA POLJANEC-BORIĆ | 4. UVJETI PLANIRANJA PROSTORA, Članak 73. | Što znači sintagma "prostorni planovi državne razine"? Koliko državnih prostorni planova Hrvatska ima? Navedite taksativno na koje državne prostorne planove ciljate. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prostorni planovi državne razine definirani su u poglavlju 5.2.3. ovog Zakona. |
| 860 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 75. | Dopuniti smjernicama demografskog, energetskog, gospodarskog razvitka. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se podrazumijeva pod točkom 2. članka 75. |
| 861 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 75. | stavak. 4. – S obzirom na obvezu propisanu u stavku 3., mišljenje nije dovoljno, potrebna je suglasnost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno nije predmet članka 75., koji propisuje sadržaj Strategije. |
| 862 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 75. | stavak 3. – „ne mogu biti u suprotnosti“ zamijeniti s „moraju biti usklađeni“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno nije predmet članka 75., koji propisuje sadržaj Strategije. |
| 863 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Izrada, donošenje i objava Strategije | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Kako bi se ispoštovale odredbe Aarhuške konvencije, smatramo kako je nužno potrebno propisati način izrade i donošenja Strategije koji uključuje odredbe glede obveznog sudjelovanja javnosti i provedbe odgovarajućih postupaka propisanih Zakonom o zaštiti okoliša. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto je već načelno određeno u točci 6. članka 75. |
| 864 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 77. | stavak 6. – Ispred „planom“ dodati „prostornim“. Tako svugdje u tekstu zakona, gdje su se pojavili izrazi „plan“ (na više mjesta zakona), koristiti uvijek uvriježenu sintagmu „prostorni plan“ (jer plan može biti i neki drugi sektorski dokument). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto će se korigirati u cjelokupnom tekstu Zakona. |
| 865 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 77. | stavak 5. – Upitna provedivost odredbe – kako se utvrđuje podatak o „pretežitosti„ ozakonjenih zgrada. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. „Pretežito“ znači većim dijelom, u većem broju, te iz toga proizlazi da zgrada ozakonjenih na temelju posebnog zakona mora biti više od 50%. Određivanje ovih područja upravo je predmet pojedinih prostornih planova, a ne Zakona o prostornom uređenju kao takvog. |
| 866 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 77. | stavak 4. – Odredba nije točna, prostornim planom županije se ne propisuju svi zahvati u prostoru unutar obuhvata toga prostornog plana jer se sve što je lokalnog značaja propisuje se prostornim planovima lokalne razine. Stoga umjesto „za sve zahvate u prostoru“ treba stajati „za zahvate u prostoru od značaja koja odgovara razini prostornog plana“. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 77., stavak 4. izmijenit će se tako da glasi: „(4) Prostorni plan unutar svoga obuhvata propisuje uvjete provedbe svih zahvata u prostoru od značaja (državnog, područnog (regionalnog) ili lokalnog) ekvivalentnog razini tog prostornog plana, osim na onim područjima za koja taj prostorni plan sukladno ovom Zakonu određuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja.“ |
| 867 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 77. | stavak 3. – A) Zadatak prostornog plana nije samo utvrditi uvjete za gradnju građevina i smjernice za izradu prostornih planova užih područja. Jasnije propisati odredbu (sukladno definiciji za prostorni plan): „Prostornim planom se u odnosu na razinu, značaj i detaljnost planiranja u okviru obuhvata za koji se prostorni plan izrađuje, svrhovito planira prostor i propisuju mjere zaštite i uvjeti za izdavanje akata za njegovu provedbu te se propisuju smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 77., stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Prostornim planovima se, sukladno o njihovoj razini i obuhvatu, propisuju uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: uvjeti provedbe zahvata u prostoru), smjernice za izradu prostornih planova užih područja kada je to propisano ovim Zakonom i mjere za urbanu sanaciju, urbanu preobrazbu i urbanu komasaciju ako su potrebne.“ |
| 868 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 77. | stavak 1. – „sukladno načelima“ zamijeniti s „uvažavajući načela“, a nakon „županija,“ dodati „Grada Zagreba,“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 77., stavak 1. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Prostornim planovima se u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog uređenja i sukladno načelima prostornog uređenja uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina.“ |
| 869 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 77. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 5. Potrebno je jasno odrediti koja su to „područja na kojima se pretežito nalaze zgrade ozakonjene na temelju posebnog zakona“ - površinom ili brojem ozakonjenih zgrada ili na neki drugi način, kako bi bilo jasno za koja se područja propisuju uvjeti provedbe zahvata, a za koja se ne propisuju. Iz odredbe nije jasno kakvim bi se područjima smatrale ozakonjene pojedinačne građevine raštrkane izvan građevinskog područja (kakvih ima dosta u brežnim dijelovima Varaždinske županije), odnosno kako bi se u prostornim planovima moglo odrediti prema takvoj izgradnji u smislu eventualne sanacije? Odredba ovog članka nije u potpunosti u skladu s pojmom „urbana sanacija“ iz članka 19. stavka 1. točka iii. Vezano uz problematiku ozakonjenja nezakonitih građevina smatramo da u budućnosti više ne bi smjelo biti nikakvih ozakonjenja, jer to daje lošu poruku i osnažuje bespravnu gradnju (već je nekoliko puta bilo ozakonjenje bespravne gradnje, inspekcijski nadzor nije učinkovit, a mjere značajnijeg uklanjanja bespravne gradnje nisu nikada provedene, pa ispada da se isplati graditi bespravno), a s druge strane se pokušava osigurati vrsnoća gradnje i izgrađenog prostora. Bespravne graditelje treba značajnije sankcionirati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. „Pretežito“ znači većim dijelom, u većem broju, te iz toga proizlazi da zgrada ozakonjenih na temelju posebnog zakona mora biti više od 50%. Određivanje ovih područja upravo je predmet pojedinih prostornih planova, a ne Zakona o prostornom uređenju kao takvog. |
| 870 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | Zabrinjava kako se kroz ovaj zakon umanjuje značaj obrazloženja prostornog plana, pa čak i krivo shvaća njegova svrha i sadržaj. Obrazloženje je tekstualni dio prostornog plana, a kartografski prikazi grafički dio koji zajedno čine prostorni plan dok su odredbe za provedbu samo gola normativna izvedenica planskog rješenja u tekstualnom obliku. Odredbe za provedbu nemoguće je napisati i sastaviti bez obrazloženja prostornog plana, odredbe proizlaze iz dijela obrazloženja u kojemu je sustavno i sveobuhvatno razloženo plansko rješenje. U odredbama za provedbu ne vide se uzroci i razlozi planiranja nekog prostora već se njima samo upućuje na to po kojim uvjetima se pojedini zahvat provodi i sl. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim člankom jasno je propisano da je obrazloženje integralni dio prostornog plana. |
| 871 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | stavak 4. – Odredbu konkretnije utvrditi, „analiza“ čega. Slijed u odredbi je pobrkan, treba biti: na temelju analize postojećeg stanja se izrađuje ocjena stanja (potrebe, mogućnosti i ograničenja), a iz ocjene stanja utvrđuju se ciljevi prostornog razvoja u skladu s kojima se onda izrađuje cjelovito plansko rješenje. Sve zajedno čini obrazloženje prostornog plana, a iz dijela obrazloženja planskog rješenja izvodi se normativni dio – odredbe za provedbu prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Podjela obrazloženja prostornog plana na tri dijela, naime polazišta, ciljeve i samo obrazloženje definirana je posebnim propisima te ustaljena u prostorno-planerskoj praksi već dugi niz godina, te nema potrebe istu mijenjati ovim Zakonom. |
| 872 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | stavak 3. – Navod o obvezi usklađenosti je notoran, stoga nepotreban, navod brisati. Ujedno kartografski prikazi moraju biti usklađeni i s obrazloženjem, a ne samo odredbama za provedbu prostornog plana. Odnosno točnije je reći da obrazloženje i kartografski prikazi moraju međusobno biti usklađeni, a iz kojih se izvodi normativni dio prostornog plana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 78., stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Kartografski prikazi prostornog plana sastoje se od tematskih karata i na njih vezanih tumača znakova (legendi) koji moraju biti usklađeni međusobno, kao i s odredbama za provedbu i obrazloženjem.“ |
| 873 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | stavak 2. – Uvodno u stavku treba dodati: „Odredbe za provedbu prostornog plana normativna su izvedenica prostornog plana.“. Sama odredba je krnja, nedostaje da se odredbama za provedbu propisuju i: uvjeti razgraničenja prostora, mjere očuvanja i zaštite prirodnih područja i kulturnih vrijednosti, postupanje s otpadom, mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš, mjere provedbe itd. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Detaljan sadržaj odredbi za provedbu propisat će se pravilnikom iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 874 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | stavak 1. – Obrazloženje kao tekstualni dio i kartografski prikazi kao grafički dio su prostorni plan, a odredbe za provedbu su samo normativna izvedenica obrazloženja u tekstualnom obliku s korelacijom na kartografske prikaze. Stoga treba propisati: „obrazloženje, kartografske prikaze i odredbe za provedbu prostornog plana“. Sukladno navedenom treba uskladiti poredak narednih stavaka. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sukladno članku 82. ovog Zakona, prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa, te se u tom smislu ne može niti zanemarivati niti isključivati odredbe za provedbu, kao „normativnu izvedenicu“, iz samog sadržaja prostornog plana. |
| 875 | MIROSLAV ŠTIMAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | • Prostorni plan je dokument kojim se analizira, ocjenjuje, planira, određuje način uređenja, korištenja i zaštite prostora. Odredbe za provođenje izrađuju se u normativnoj formi temeljem Prostornog plana Pomiješani su razine i struktura prostornog plana. Prostorni plan nisu odredbe za provođenje! (čl 78) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sukladno članku 82. ovog Zakona, prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa, te se u tom smislu ne može niti zanemarivati niti isključivati odredbe za provedbu, kao „normativnu izvedenicu“, iz samog sadržaja prostornog plana. |
| 876 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | Stavak (3). Dopuniti. Sastavni dio kartografskih prikaza mogu biti i prilozi koji upotpunjuju plansko rješenje, a nije ih moguće iskazati kroz kartografske prikaze definirane Pravilnikom (detaljnija razrada pojedinih dijelova unutar obuhvata prostornog plana, pojašnjenje planskog rješenja, provjera/dokaz usklađenosti sa Zakonom ili planom više razine ili šireg područja). Prilozi trebaju imati istu pravnu snagu kao kartografski prikaz kojeg dopunjuju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Grafički prilozi koji upotpunjuju, pojašnjavaju ili detaljnije obrazlažu kartografske prikaze dio su obrazloženja plana. |
| 877 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | Navedeno nije usklađeno s Pravilnikom o prostornim planovima. Potrebno je prilagoditi novonastalom načinu prostornog planiranja odnosno načinu na koji funkcioniraju moduli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Važeći Pravilnik o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) uskladit će se s ovim Zakonom, nakon što potonji stupi na snagu. |
| 878 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | Predlaže se na kraju stavka 4. zamjena teksta „obrazloženje cjelovitog stručnog rješenja prostornog plana“ tekstom „cjelovito stručno rješenje prostornog plana“ s obzirom na metodologiju izrade prostornih planova pri čemu su provedbene odredbe normativna izvedenica prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam „obrazloženje“ ustaljen je u prostorno-planerskoj praksi već dugi niz godina i nema potreba mijenjati ga u ovom prijedlogu Zakona. |
| 879 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | Prijedlog - izmijeniti: (4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu) na temelju kojih se izrađuje prostorni plan, ciljeve prostornog uređenja koji se postižu prostornim planom i cjelovito stručno rješenje prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam „obrazloženje“ ustaljen je u prostorno-planerskoj praksi već dugi niz godina i nema potreba mijenjati ga u ovom prijedlogu Zakona. |
| 880 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | U ovom članku koristi se pojam "odredbe za provedbu" dok se na više mjesta u zakonu koristi pojam "odredbe za provođenje". Molim za usklađenje pisanja tog često korištenog pojma. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sintagma „odredbe za provedbu“ će se konzistentno koristiti kroz cijeli tekst ovog Zakona. |
| 881 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 78. | U javnim raspravama o prijedlozima prostornih planova nove generacije (izrađenim u ISPU sustavu ePlanovi-Editor) neprestano dobivamo primjedbe u smislu da se na kartografskim prikazima ne vide pojedini planirani elementi ili pripadajuće oznake i da u tom smislu kartografski prikaz, legenda i odredbe nisu međusobno usklađeni. Također na generiranje kartografskih prikaza kroz Editor stručni izrađivač niti nema utjecaja, tako da bi bilo primjerenije da se za novu generaciju prostornih planova odustane od dosadašnje definicije prostornog plana prema kojoj se plan sastoji od kartografskih prikaza, odredbi za provedbu i obrazloženja. Predlažem da se u Zakonu utvrdi neki primjereniji opis sadržaja prostornog plana – primjerice da je prostorni plan skup grafičkih podataka s pridodanim atributima i pridruženim odredbama za provedbu objedinjenim u GIS modulu ePlanovi/Editor ili neka slična definicija koja bi bolje odgovarala načinu izrade i korištenja prostornih planova nove generacije. Za planove stare generacije je i dalje moguće zadržati dosadašnji sadržaj prostornog plana, ali za novu generaciju prostornih planova bi bilo primjerenije da se za kartografske prikaze odredi drugačija, više pomoćna namjena, a ne da ih se i dalje tretira osnovnim elementom prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Kartografski prikazi, odnosno grafički dijelovi prostornog plana integralni su dio istog bez obzira izrađuje li se prostorni plan u digitalnom ili analognom obliku. |
| 882 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Pobliži sadržaj prostornih planova, uredba i pravilnik | Naslov nejasan, što bi trebalo značiti „uredba i pravilnik“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto je objašnjeno u stavku 2. i 3. članka 79. |
| 883 | ROKO STELLUTI | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 79. | Pravilnici bi trebali služiti proceduralnoj provedbi zakona, ali se ponajviše koriste kao paraplanski dokument, pa se pravilnikom, koji se donosi izvan parlamentarne procedure, nerijetko uvodi na mala vrata drugačija prostorna regulacija od one koja je utvrđena Zakonom, pa Ministar znade ponekad derogirati vlastiti Zakon, a ponekad se dogodi da pravilnik počme regulirati i područja drugih zakona. Ne kaže se uzalud da vrag čući u podzakonskim aktima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Važeći Pravilnik o prostornim planovima („Narodne novine“ br. 152/23) uskladit će se s ovim Zakonom u potpunosti čim potonji stupi na snagu. |
| 884 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 79. | Stavak (1). Umjesto „razinu uređenosti naselja“ pisati „opremljenost komunalnom infrastrukturom“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Riječi „opremljenost komunalnom infrastrukturom“ dodat će se u predmetni stavak nakon riječi „razinu uređenosti naselja“. |
| 885 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 79. | stavak 1. – Potrebno brisati jer je sve navedeno u stavku 3. koji treba doraditi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka propisuje sadržaj pravilnika, a stavak 1. općenito sadržaj prostornih planova. |
| 886 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 79. | Predlažemo promjenu članka 79. stavak 3. na način da glasi: (3) Pobliži sadržaj prostornih planova, zahvate u prostoru za koje se prostornim planovima obvezno propisuju uvjeti provedbe zahvata u prostoru, prostorne slojeve te njihov sadržaj i strukturu, način propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru, sadržaj namjena pojedinih zona i koridora koje se planiraju u prostornim planovima i namjena građevina koje se u njima mogu graditi, obvezne prostorne pokazatelje, obvezne prostorne standarde, pojmovnik prostornog uređenja, mjerila kartografskih prikaza prostornih planova, standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova propisuje, odnosno određuje ministar pravilnikom pri čemu se pravilnikom neće dirati u prava subjekata u pogledu vrste i broja zahvata u prostoru u obuhvatu kampova kakvi su postojali na dan stupanja na snagu ovog pravilnika, što će se utvrđivati geodetskim snimkom, izrađenim od ovlaštene osobe, u mjerilu koje omogućava prepoznavanje svih karakteristika kampa (prometnica, građevina, smještajnih jedinica, opreme za kampiranje i drugog), a kojega se subjekti obvezuju izraditi u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Obrazloženje: Isto kao i obrazloženje uz prijedlog izmjena čl.240. U okviru ovog stavka potrebno je osigurati poštivanje načela zaštite stečenih prava, odnosno zabrane retroaktivnosti koja bi se odnosila na kampove koji su započeli s radom do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Posebnu pak kategoriju kampova predstavljaju kampovi uređeni ZNGZ-om. Svi propisi dosad dosljedno su poštivali koncept zadržavanja kampa kao funkcionalne cjeline zatečene 1991. godine uspostavljen ZNGZ-om pa je za očekivati da će isti primjer slijediti i ovaj zakon. ZNGZ uspostavlja režim za kampove izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118//99). U skladu s člankom 15. ZNGZ-a, za tu se kategoriju kampova smatra da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je za njih izdana uporabna dozvola. Stupanjem na snagu ZNGZ-a za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet tog zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, smatra se da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana radi zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene. Društva na koja se primjenjuje ZNGZ obilježena su mnogobrojnim specifičnostima koja su rezultat naslijeđene prošlosti. Te su specifičnosti kroz prošlost ovim društvima nametnule i brojne hendikepe (pogotovo u pogledu pitanja definiranja prostora podobnog za korištenje u kampovima) što ih je stavljalo u neravnopravnu početnu poziciju s konkurentskim društvima koja su se kasnije počela baviti istom djelatnošću. ZNGZ je imao za misiju ujednačiti i osigurati poziciju turističkih društava nastalih pretvorbom društvenog kapitala i sada se taj balansirani pristup zakonodavca toj kategoriji društava ne bi smio zanemariti ni dovesti u pitanje. Potrebno je jasno artikulirati da se ovim Zakonom u cjelini ne dira u stečena prava koja se odnose na kampove za koje je uspostavljen poseban pravni režim na temelju posebnog propisa, odnosno ZNGZ-a. Time bi se otklonile sve moguće dvojbe vezano uz mogućnost daljnjeg rada ove kategorije kampova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložena izmjena nije predmet stavka 3. članka 79., koji propisuje obvezu izrade pravilnika o sadržaju prostornih planova, a ne načela zaštite stečenih prava. |
| 887 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 81. | članak 81. – Ovdje je lijepo rečeno da je u nekim slučajevima potrebno utvrditi i zabranu gradnje – a temeljem ove odredbe moraju se onda moći mijenjati postojeća planska rješenja, posebice u odnosu na do sada utvrđena građevinska područja jer ako je gradnja zabranjena, onda je neosnovano zadržavanje građevinskog područja. Stoga u skladu s ovom odredbom treba prilagoditi odredbe poglavlja 4.2. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe poglavlja 4.2. nigdje ne isključuju mogućnost ukidanja pojedinih građevinskih područja ili njihovih dijelova, kao niti ograničavanje ili zabranu gradnje u svrhu smanjenja rizika. |
| 888 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 82. | stavak 2. – „nacrtima“ zamijeniti s „kartografskim prikazima“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni pojam „nacrti“ odnosi se na nacrte prijedloga prostornih planova, a ne na kartografske prikaze. Stavak 2. predmetnog članka preformulirat će se tako da jasnije glasi: „(2) Na prostornim planovima, njihovim nacrtima prijedloga i prostorno-planskim rješenjima ne mogu se stjecati autorska prava.“ |
| 889 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 82. | Ako će se inzistirati na ostavljanju urbanističkog projekta u Zakonu, trebalo bi precizirati mogu li se na urbanističkom projektu stjecati autorska prava? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno nije predmet ovog članka, budući je urbanistički projekt propisan u člancima 151. i 152. ovog Zakona. |
| 890 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 82. | Ovakvi navodi su iz razdoblja kad je plan bio „na papiru“. Predlažemo rađe propisati pravnu prirodu preuzimanja plana, podataka, teksta i slično i način na koji se ti podaci dalje koriste za druge svrhe. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prostorni plan je jedinstveni dokument koji ima svoji zakonom propisani oblik, neovisno o tome je li rađen „na papiru“ ili u elektroničkom sustavu. |
| 891 | MIROSLAV ŠTIMAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 83. | • Izrada prostornog plana u zadanom informacijskom sustavu je neostvariva. (čl. 83) Prostorni plan je unikatni proizvod čije se planska rješenja, mjere, norme i standardi petaču u operativnu formu primjerenu provedbi plana – odredbe za provođenje. Jedan od tih operativnih alata je Informacijski sustav koji je zbir i niz digitalnih operacijskih sustava (programi). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zakon ne priječi da se mnogi elementi stručnog rješenja prostornog plana, ili to rješenje u cjelini, izrade i pomoću drugih operativnih alata i izvan modula navedenih u predmetnom članku, a onda se unesu u njih kao „gotov proizvod“. No, obzirom na pravnu prirodu prostornih planova kao podzakonskih propisa, definiranih člankom 82. ovog Zakona, postupak izrade i donošenja prostornih planova nužno mora biti u cijelosti zakonski reguliran, na način kako je to propisano u poglavlju 5.2.6. ovog Zakona. Navedeni postupak vodi se kroz informacijski sustav prostornog uređenja putem modula ePlanovi, a stručno rješenje prostornog plana unosi se u isti sustav putem modula ePlanovi editor. |
| 892 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 83. | Prostorni planovi niti se izrađuju, niti donose u informacijskom sustavu, izrada prostornog plana nije samo korištenje modula ePlanovi editor, a i donošenje se odnosi i na objavu u službenim novinama. Prostorni plan je unikatan proizvod čija se planska rješenja, mjere, norme i standardi pretaču u operativnu formu primjerenu provedbi plana – odredbe za provedbu, a izrađuje se cijelim nizom metoda i primjenom raznih alata, gdje je samo jedan od alata i računalni program za „crtanje“ – ePlanovi editor. Propisivati stoga da se prostorni plan „izrađuje“ u informacijskom sustavu prostornoga uređenja je netočan i neostvariv. Treba stajati: „Svi sastavni dijelovi prostornog plana svake faze izrade prostornog plana propisane ovim Zakonom kao i svi sastavni dijelovi prostornog plana na snazi doneseni temeljem ovog Zakona prikazuju se u modulu ePlanovi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zakon ne priječi da se mnogi elementi stručnog rješenja prostornog plana, ili to rješenje u cjelini, izrade i pomoću drugih operativnih alata i izvan modula navedenih u predmetnom članku, a onda se unesu u njih kao „gotov proizvod“. No, obzirom na pravnu prirodu prostornih planova kao podzakonskih propisa, definiranih člankom 82. ovog Zakona, postupak izrade i donošenja prostornih planova nužno mora biti u cijelosti zakonski reguliran, na način kako je to propisano u poglavlju 5.2.6. ovog Zakona. Navedeni postupak vodi se kroz informacijski sustav prostornog uređenja putem modula ePlanovi, a stručno rješenje prostornog plana unosi se u isti sustav putem modula ePlanovi editor. |
| 893 | TIHOMIR JUKIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 84. | Neophodno je promijeniti koncept sustava planiranja u prijedlogu novog Zakona. Potrebno je ići u SMJERU RAZDVAJANJA STRATEŠKE I PROVEDBENE RAZINE PLANIRANJA te odvojiti strateško prostorno planiranje od provedbenog na razini lokalne zajednice, jer to rezultira nizom nesporazuma u prostoru. Niti jedan europsku sustav planiranja nema takvo nešto neusklađeno. - Sa planerskog stanovišta neprihvatljivo je da se isti provedbeni plan UPU koristi na svim razinama (državnoj, županijskoj i lokalnoj razini) i da su svi planovi provedbeni - Radi postizanja vrsnosti građenja, na lokalnoj razini su uistinu potrebni provedbeni planovi (tipa detaljnih urbanističkih planova ili sl.), a ne kvazi provedbeni UPU koji odvaja zone pojedinih namjena od javne namjene (ulice, prometnice, trgovi) i u konačnici rezultiraju nekvalitetnom gradnjom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovaj Zakon se donosi upravo zato da se promijeni koncept sustava planiranja, te su zato između ostaloga strateška i provedbena razina planiranja i razdvojene u istom. |
| 894 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 84. | stavak 5. – Odredba nije u skladu sa stavcima 2. i 3., brisati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 84. izmijenit će se na način da glasi: „(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. (2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, i prostorni planovi područja posebnih obilježja i urbanistički plan uređenja državnog značaja. (3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, i Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja županijskog značaja. (4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.“ |
| 895 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 84. | stavak 4. – Sve planove u množinu, na kraju dodati „i urbanistički planovi uređenja županijske razine, ako se donose“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U ostatku članka i Zakona nazivi pojedinih prostornih planova navode se u jednini, te će tako ostati i u stavku 4. |
| 896 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 84. | stavak 3. – „plan županije“ zamijeniti s „planovi županija“, na kraju dodati „i urbanistički planovi uređenja državne razine, ako se donose“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U ostatku članka i Zakona nazivi pojedinih prostornih planova navode se u jednini, te će tako ostati i u stavku 3. „Urbanistički plan uređenja državne razine“ nije predmet stavka 3. ovog članka. |
| 897 | MIROSLAV ŠTIMAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Usklađenost prostornih planova | • Razina prostornih planova je pomiješan u odnosu na njihovu vrstu.(čl. 84) Urbanistički plan uređenja određuje se za neprimjerene razine, kao i Urbanistički projekt. • Vrste prostornog plana su ograničene i nejasnog sadržaja. Ne razlikuju se strateški od provedbenih planova. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 84. izmijenit će se na način da glasi: „(1) Prostorni planovi donose se na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. (2) Prostorni planovi državne razine su Državni plan prostornog razvoja, i prostorni planovi područja posebnih obilježja i urbanistički plan uređenja državnog značaja. (3) Prostorni planovi područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, i Prostorni plan Grada Zagreba i urbanistički plan uređenja županijskog značaja. (4) Prostorni planovi lokalne razine su prostorni plan uređenja grada odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.“ |
| 898 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 85. | stavak 4. – iza „planovi“ dodati „užih područja“, jer je obveza usklađenosti užeg sa širim već utvrđena u stavku 3. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Svi prostorni planovi pojedine razine moraju biti međusobno usklađeni. |
| 899 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 85. | vratiti mogućnost propisivanja strožih kvantitativnih i kvalitativnih uvjeta i mjera za provedbu zahvata u prostoru prostornim planom lokalne razine užeg područja, odnosno viši prostorni standard od onog propisanog prostornim planom lokalne razine šireg područja (prema čl. 62. važećeg Zakona) | Prihvaćen | Prihvaćen. U stavku 85. dodat će se stavak 5. koji glasi: „(5) Prostornim planom lokalne razine užeg područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine šireg područja, što se ne smatra neusklađenošću između prostornih planova.“ |
| 900 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 85. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se ponovno uvođenje odredbe iz važećeg Zakona koja je izostavljena u prijedlogu: „Stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi u prostornom planu lokalne razine užeg područja, ne smatraju se neusklađenošću.“ Bez ove odredbe svaka detaljnija razrada važećeg prostornog plana užeg područja će se tumačiti kao neusklađenost s planom šireg područja! | Prihvaćen | Prihvaćen. U stavku 85. dodat će se stavak 5. koji glasi: „(5) Prostornim planom lokalne razine užeg područja mogu se propisati stroži kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru, odnosno viši prostorni standardi od onih propisanih prostornim planom lokalne razine šireg područja, što se ne smatra neusklađenošću između prostornih planova.“ |
| 901 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 85. | Članovi Udruženja telekomunikacijskih i poštanskih usluga HGK predlažu izmjenu i dopuni članka 85. stavka 1. na način da isti glasi: "„(1) Prostorni plan mora biti u skladu s ovim Zakonom i međunarodnim obvezama Republike Hrvatske koje se odnose na prostorno uređenje kao i s drugim zakonskim i podzakonskim propisima, a osobito s Uredbom Vlade o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ("Narodne novine" broj 42/2025).“. Članovi Udruženja ističu kako neusklađenost s navedenom Uredbom predstavlja osobito velik problem pri izgradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture. Naime, Uredba izrijekom propisuje da pokretni antenski stupovi (tzv. “COW”) i antenski prihvati i nosači nisu prostorno planska kategorija te se ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja. Unatoč tome, pri izradi prostornih planova jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne poštuju odredbe Uredbe i u prostornim planovima predviđaju smještaj EKI, i to ne samo smještaj samostojećih antenskih stupova što je u skladu sa Uredbom, već i pokretnih stupova, antenskih prihvata i nosača, a predviđaju i različita ograničenja pri njihovom smještaju. Navedeno uvelike otežava postupke ishođenja dozvola i dokumentacije u izgradnji (posebni uvjeti, potvrde na GP, uporabne dozvole itd.). Osim toga, prostornim planovima ponekad se uvode različita ograničenja u pogledu razine zračenja, a što je u isključivoj nadležnosti Ministarstva zdravstva. Naime, Ministarstvo zdravstva izdaje Suglasnost za postavljanje stacionarnih izvora elektromagnetskih polja ukoliko su vrijednosti zračenja ispod graničnih razina propisanih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije potrebno navoditi posebne propise i sektorske dokumenta iz samog jednog područja prostornog uređenja prilikom propisivanja obveze usklađenosti prostornih planova. |
| 902 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 85. | u stavku (3) ovog članka, konačno pojasniti što su to planovi "šireg područja iste razine". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Razine prostornih planova definirane su u članku 84. prijedloga ovog Zakona, a pojam „prostorni plan šireg područja iste razine“ preuzet je iz važećih propisa o prostornom uređenju. |
| 903 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 85. | Primjenu načela obavezne međusobne usklađenosti prostornih planova raznih razina planiranja (državna/regionalna/lokalna), kao i međusobne usklađenosti prostornih planova iste razine (širih i užih područja) potrebno je primijeniti i na sustav provedbe urbanističkih natječaja, sve radi otklanjanja mogućnosti odabira natječajnog rješenja koje nije sukladno prostornom planu (bilo koje razine). Naime, ukoliko se provjera međusobne usklađenosti rješenja urbanističkog natječaja s odgovarajućim prostornim planovima ne utvrdi u startu, kasnija integracija odabranog rješenja u prostorni plan (UPU ili PPUO/G) može biti čak i nemoguća, radi odstupanja samog rješenja od uvjeta određenih prostornim planovima šireg područja ili više razine. Vezano na to je i pitanje autorstva natječajnog rješenja, posebno u situacijama ukoliko odabrano natječajno rješenje neće biti moguće integrirati u prostorni plan radi neusklađenosti s prostornim planom više razine. Jednako tako je lako moguće da se u postupku izrade prostornog plana čiju stručnu podlogu čini odabrano natječajno rješenje urbanističkog natječaja, dogodi situacija da se (primjerice radi neslaganja vlasnika zemljišta ili javnosti općenito) u zaključku s javne rasprave o UPU, utvrdi da se odustaje od dijela i čak i cijelog koncepta odabranog rješenja iz natječaja. U tom smislu bi se na odabrano natječajno rješenje trebalo primijeniti isti kriterij nepostojanja autorstva kao što se primjenjuje i na prostorne planove, naprosto iz razloga da se izbjegnu situacije problematiziranja autorstva u situaciji kada je odustajanje od rješenja urbanističkog natječaja posljedica neusklađenosti s prostornim planovima ili je odustajanja rezultat zaključka s javne rasprave o prostornom planu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno nije predmet ovog članka Zakona. Urbanistički i arhitektonski natječaji propisani su u poglavlju 5.2.2. ovog Zakona, a autorska prava regulirana su posebnim propisima iz tog područja. |
| 904 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | Rok za donošenje Plana je nerealan s obzirom na vrijeme potrebno za provođenje procedure izrade Plana. Predlažemo da se rok ili produži ili da se u roku 90 dana mora donijeti Odluka o izradi Plana. Ovakva odredba o "obustavi od primjene" proizvodi izrazitu pravnu nesigurnost jer odredbe Zakona i plana više razine ne utvrđuju sve uvjete za provedbu zahvata utvrđenih planom lokalne razine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 905 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | Stavak (1). Moguća je i neusklađenost planova državne razine, pa bi u tom slučaju trebalo dopuniti stavak navođenjem Ministarstva. Stavci (2) i (3). Predviđeni rok od 90 dana je prekratak za provođenje procedure. Stavak (4). Dopuniti/izmijeniti, s obzirom da postoji mogućnost da niti Zakonom, niti odredbama plana više razine odnosno šireg područja nisu propisani uvjeti gradnje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vezano uz primjedbu na stavak 1., Ministarstvo je temeljem članka 21. ovog Zakona dužno osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova svih razina, pa tako i državne. Vezano uz primjedbe na stavke 2. i 3., rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. Vezano uz primjedbu na stavak 4., u navedenom slučaju primjenjivat će se direktno odredbe ovog Zakona, kako je to već navedeno u predmetnom stavku. |
| 906 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | stavak 4. – Brisati: „a prilikom izdavanja akata za provedbu zahvata u prostoru primijeniti će se odredbe ovoga Zakona i odredbe plana više razine odnosno šireg područja“ jer niti Zakon niti prostorni planovi više razine odnosno šireg područja ne sadrže uvjete gradnje temeljem kojih se mogu utvrditi lokacijski uvjeti u aktu za provedbu zahvata u prostoru. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ministarstvo je temeljem članka 21. ovog Zakona dužno osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova svih razina. Predmetni članak, kao i odredba stavka 4. navedena u primjedbi, imaju za cilj otkloniti pravnu nesigurnost kod provedbe zahvata u prostoru u slučajevima međusobne neusklađenosti pojedinih prostornih planova, te isto tako prisiliti tijela i osobe odgovorne za to da se takve neusklađenosti što prije isprave. |
| 907 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | stavak 2. Rok je prekratak za „izmjene i dopune“ u odnosu na propisanu proceduru. Proceduru nazvati „usklađenje“, bez obveze provedbe prethodnih postupaka u vezi sa zaštitom okoliša, bez potrebe donošenja odluke o izradi već je rješenje Ministarstva svojevrsna odluka o izradi u kojemu je već jasno utvrđeno što točno treba uskladiti, bez provođenja stručnih i javne rasprave, samo mišljenje i, ako se radi o ZOP-u, suglasnosti Ministarstva. Na prostorne planove kojima u postupku izrade Ministarstvo izdaje Suglasnost ne bi trebalo biti primjenjivo, ako se nisu promijenile okolnosti u prostornim planovima viših razina – ne može Ministarstvo izdati Suglasnost o usklađenosti s ovim Zakonom (pa onda i sa cjelovitim člankom 85.), a naknadno rješenjem utvrđivati neusklađenost sa Zakonom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 908 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | stavak 1. – Dodati i Ministarstvo jer teoretski se može dogoditi i da se za urbanistički plan uređenja državne razine naknadno utvrdi da je u dijelu nesukladan s Državnim planom prostornog razvoja, a i izgledno je da će se u nekom trenutku DPPR izmijeniti/dopuniti kada će se uvjetovati obvezno usklađenje UPU-a državne razine s DPPR-om. (sukladno tome prilagoditi stavak 2.). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ministarstvo je temeljem članka 21. ovog Zakona dužno osigurati međusobnu usklađenost prostornih planova svih razina, pa tako i državne. |
| 909 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se pojasniti i revidirati stavak 3. članka 86. jer se iz navedene konstrukcije predloženog teksta ne može nedvojbeno zaključiti o kakvoj je presudi riječ. Moli se pojašnjenje/raazrada. | Prihvaćen | Prihvaćen. Stavak 3. revidirat će se tako da se nejasnoće uklone. |
| 910 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se u članku 86. dodati stavak 3) iza stavka 2) u kojem će se propisati na koji način Ministarstvo inicira postupak utvrđenja neusklađenosti prostornih planova, a koji glasi “3) Postupak neusklađenosti prostornih planova Ministarstvo pokreće po službenoj dužnosti, odnosno temeljem predstavke građana.” Na predloženi način osiguralo bi se da građani i druga javnopravna tijela mogu inicirati postupak revizije primjene prostornih planova u postupku koji je efikasniji i brži od postupka ocjene zakonitosti općih akata koji je propisan člankom 3. Zakona o upravnim sporovima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Podrazumijeva se da će Ministarstvo djelovati na način propisan u stavku 2. ovog članka po službenoj dužnosti, što naravno podrazumijeva i zaprimanje predstavki građana, te isto nije potrebno posebno navoditi. |
| 911 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 3. Predlaže se veći rok od 90 dana za usklađenje neusklađenih prostornih planova. Vrijeme potrebno za usklađenje prostornih planova ovisi o karakteru i obimu neusklađenosti prostornih planova, a donošenje usklađenih prostornih planova ovisi o mogućnosti sazivanja sjednica predstavničkog tijela, te smatramo da je ukupni rok od 90 dana prekratak. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 912 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | Potrebno je odrediti po kojim kriterijima se određuje koja JLS treba otkloniti neusklađenost prostornih planova. Što kad su u pitanju susjedne JLS iz različitih županija? I što u slučaju da je npr. javnopravno tijelo dalo različite zahtjeve prilikom izmjena planova susjednih JLS? Znači li to da su ti planovi sada neusklađeni i koji od njih mora otkloniti „neusklađenost“? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prihvaćanje zahtjeva javnopravnih tijela u postupku izrade i donošenja prostornih planova, kao i nadležnost za izradu pojedinih prostornih planova, propisani su drugdje u ovom Zakonu i nisu predmet ovog članka. |
| 913 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | U ovom članku navodi se rok od 90 dana. Smatramo da je ovo neprovedivo, s obzirom na propisanu proceduru pokretanja izrade izmjena i dopuna prostornih planova, gotovo je nemoguće izmijeniti prostorni plan u ovom roku. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 914 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | Rok za donošenje Plana iz stavka 2. i 3. je prekratak s obzirom na vrijeme potrebno za provođenje procedure izrade Plana. Predlažemo da se rok ili produži ili da se u roku 90 dana mora donijeti Odluka o izradi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 915 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Čitav predloženi članak je problematičan iz više razloga. Prije svega, rok od 90 dana za donošenje izmjena i dopuna prostornih planova potpuno je nerealan i neprovediv, s obzirom na složenost postupka izrade i donošenja, obvezu javne rasprave, sve propisane procedure, a za planove koji podliježu suglasnosti Ministarstva potrebno je još u prosjeku 7 mjeseci za ishođenje iste. Nadalje, nije jasno zašto bi Ministarstvo imalo ovlast obustaviti primjenu cijelog plana, umjesto da obustavi samo sporne, neusklađene odredbe. Trenutna formulacija stvara rizik od nepotrebnih štetnih posljedica za cijelo plansko područje. Dodatno, odredba o podnošenju zahtjeva Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske izuzetno je nejasna – ako Ministarstvo već utvrdi da je plan neusklađen s člankom 85., tada je očito da je plan nezakonit, pa nije jasno što bi sud tu uopće „ocjenjivao“ niti postoji li mogućnost da sud zaključi suprotno. Još je problematičnije što se uopće ne precizira koje pravne učinke ima odluka Visokog upravnog suda nakon što ocijeni (ne)zakonitost: ostaje nepoznato poništava li sud cijeli plan, samo spornu odredbu ili tek daje deklaratornu ocjenu bez neposrednog učinka. Predlaže se temeljito preispitivanje članka, uz razmatranje realnijeg roka (iz kojeg se isključuje vrijeme čekanja na suglasnost Ministarstva), ograničenja obustave samo na sporne dijelove i jasnog definiranja pravnih posljedica sudske odluke. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 916 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | Članovi Udruženja telekomunikacijskih i poštanskih usluga HGK predlažu u članku 86, nakon stavka 5. dodati novi stavak koji glasi: "(6) U slučaju međusobne neusklađenosti prostornih planova s odredbama Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, neposredno se primjenjuje ista Uredba.“ Naime, smatraju da bi se ovime jasno propisala obveza poštivanja odredaba Uredbe pri izradi prostornih planova svake razine te olakšao gore opisani proces izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nije potrebno navoditi posebne propise i sektorske dokumenta iz samog jednog područja prostornog uređenja prilikom propisivanja obveze usklađenosti prostornih planova. |
| 917 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 86. | U stavku (3) ovog članka navodi se rok od 90 dana za donošenje izmjene i dopune prostornog plana prema rješenju Ministarstva. Za svaku izmjenu i dopunu prostornog plana potrebno je provesti prethodni postupak sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, potrebno je usvojiti Odluku o izradi, provesti postupak javne rasprave te sastaviti Izvješće o provedenoj javnoj raspravi te ishoditi Mišljenje nadležnog Zavoda za prostorno uređenje Županije i Suglasnost Ministarstva. Propisani rok od 90 dana je prekratak za provesti cijeli postupak, a u ovom Prijedlogu Zakona o prostornom uređenju ne navodi se iznimka da taj postupak nije potrebno provoditi u slučaju izrade izmjene i dopune prostornog plana radi otklanjanja neusklađenosti prostornog plana sa Zakonom ili drugim propisima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rok od 90 dana u predmetnom članku propisan je na temelju roka od 90 dana iz članka 108., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23), u kojem se morao korigirati konačni prijedlog prostornog plana na temelju odbijanja suglasnosti Ministarstva. Dakle, ako se postupak usklađenja prostornog plana sa zahtjevima ovog Ministarstva do sada mogao provesti u roku od 90 dana, može se u istom roku provesti i postupak usklađenja prostornog plana s prostornim planom šireg područja, odnosno više razine. |
| 918 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 88. | stavak 2. – Doraditi jer predstavlja diskriminaciju, ne koriste se svi računalom, a niti nemaju svi računalo. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Tehnologija izrade, donošenja i provedbe prostornih planova danas je u potpunosti u digitalnom (računalnom) obliku, te kao takva mora biti regulirana i predmetnim Zakonom. Na nositeljima izrade pojedinih prostornih planova ostaje odgovornost da omoguće uvid i upute svekoliku javnosti u sve faze izrade i stručna rješenja svih prostornih planova pod svojom ingerencijom; i to ne samo osobama koji nemaju ili ne koriste računalo, nego i osobama koje, npr., ne mogu vidjeti ili ne mogu razumjeti prostorne planove ili određene dijelova njihovih rješenja i u „starom“, isprintanom obliku. |
| 919 | MARTINA ŠEKUTOR | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Potrebno je naslov dopuniti u „Urbanistički, arhitektonski i krajobrazni natječaji“ te omogućiti raspisivanje krajobraznih natječaja, uz arhitektonske i urbanističke. Za zadatke vezane uz vanjske prostore potrebno je obavezno uključiti krajobrazne arhitekte kao ravnopravne autore kako bi se osigurala kvaliteta rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 920 | INES HRDALO | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Molim nadopunu naslova s krajobraznim i krajobrazno arhitektonskim natječajima, te uvođenje dodatnog članka koji omogućuje raspisivanja krajobraznih natječaja (ravnopravno s arhitektonskim i urbanističkim natječajima). Za sve natječajne zadatke koji uključuju vanjski prostor, molim propisati obvezu sudjelovanja krajobraznih arhitekata kao ravnopravnih sudionika i autora, te obvezu uvođenja pojam “krajobrazni” u njihov naslov. Ukoliko se ovo ne primjeni otvara se pitanje provedbe "zelenih politika" te usklađenost sa suvremenim tendencijama u Europskoj uniji i Vijeću Europe. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 921 | KAJA ŠPRLJAN BUŠIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Predlaže se naslov dopuniti u „Urbanistički, arhitektonski i krajobrazni natječaji“ te uvesti članak koji omogućuje raspisivanje krajobraznih natječaja uz arhitektonske i urbanističke. Za zadatke vezane uz vanjske prostore obvezno je uključiti ovlaštene krajobrazne arhitekte kao ravnopravne autore, a naziv natječaja mora sadržavati riječ „krajobrazni“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 922 | MARGARETA BLAŽIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Zakonom je potrebno omogućiti raspisivanje krajobrazno-arhitektonskih natječaja, te u raspisu istih propisati obvezu sudjelovanja krajobraznog arhitekta kao autora. Potrebno je omogućiti sudjelovanje krajobraznih arhitekata kao autora i na urbanističkim i arhitektonskim natječajima, u dijelu gdje se oni odnose na oblikovanje i planiranje vanjskog prostora. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 923 | ANA STAMIČAR | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Predlaže se uvođenje mogućnosti raspisivanja krajobrazno-arhitektonskih natječaja, ravnopravno s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Za sve natječaje, za zadatke koji uključuju vanjski prostor, u raspisu propisati obvezu sudjelovanja krajobraznih arhitekata kao ravnopravnih sudionika i autora. Takav pristup osigurao bi transparentnost, kvalitetu i inovativnost rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 924 | HRVATSKO DRUŠTVO KRAJOBRAZNIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Dopuniti naslov: “Urbanistički, arhitektonski i krajobrazni natječaji” i uvesti dodatni članak koji omogućuje raspisivanja krajobraznih natječaja, ravnopravno s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Za sve natječaje, za zadatke koji uključuju vanjski prostor, u raspisu propisati obvezu sudjelovanja krajobraznih arhitekata kao ravnopravnih sudionika i autora. Takvi natječaji u naziv obvezno trebaju sadržavati pojam “krajobrazni”. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 925 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Neosnovano da je poglavlje „Urbanistički i arhitektonski natječaji“ sastavni dio poglavlja prostorni planovi, odnosno dokumenti prostornog uređenja. Urbanističke natječaje treba propisati u poglavlju „Stručne podloge“, a arhitektonske natječaje u provedbi prostornih planova, osim članka 90. stavka 1. gdje se utvrđuje obveza propisivanja natječaja kroz odredbe za provedbu prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). |
| 926 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Hrvatska ima dva stoljeća tradicije arhitektonskih i urbanističkih natječaja, koji su ključni za oblikovanje prostornog identiteta i osiguravanje kvalitete izgrađenog okoliša. Natječaji su u našoj povijesti bili glavni mehanizam realizacije ključnih projekata u prostoru i temelj artikuliranja našeg prostornog identiteta. Postupci uspješne provedbe, ali i njihova važnost potvrđeni su u europskim dokumentima, poput Deklaracije iz Davosa, smjernicama Vijeća arhitekata Europe (ACE) i Međunarodnog udruženja arhitekata (UIA), te u EU direktivi o javnoj nabavi. U hrvatskoj praksi, natječaji su prepoznati i u prvom dokumentu Arhitektonske politike RH što je u skladu s aktualnim europskim arhitektonskim politikama. Oni u svojoj najboljoj verziji provedbe osiguravaju transparentnost, kvalitetu i stručnu evaluaciju projekata. Strukovna i znanstvena zajednica Hrvatske je uz podršku međunarodnih organizacija u nekoliko navrata pozivala na njihovu afirmaciju, odnosno na neograničavanje, ujedinjena u uvjerenju da su arhitektonski natječaji ključni za osiguranje dugoročne kvalitete prostora. Iz predloženih članaka proizlazi da se provedba natječaja ograničava, politizira i izuzima od stručne i neovisne prosudbe. U nadopunama teksta dan je prijedlog reformuliranih članaka, a u pojedinim člancima obrazloženje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni članci od 89. do 92. preformulirat će se tako da sada glase: „Općenito Članak 89. (1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 927 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Provedba urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 89. (1) Urbanistički i/ili arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja urbanističkog i/ili arhitektonskog natječaja sukladno dokazanom pravnom interesu. (2) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja propisuje ministar Pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine može se propisati obveza provedbe javnog urbanističkog natječaja za odabir stručnog rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine (u daljnjem tekstu: javni urbanistički natječaj). (2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, provodi se javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine može se propisati obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene, uređenja javnog prostora, infrastrukture i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog i urbanističkog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz sredstava drugih naručitelja. (2) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članci od 89. do 92. preformulirani su tako da sada glase: „Općenito Članak 89. (1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 928 | LANA JURIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Predlažem uvođenje mogućnosti raspisivanja krajobrazno-arhitektonskih natječaja, ravnopravno s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Time bi se omogućilo da se krajobrazna rješenja razvijaju kroz otvorene i stručne postupke, uz sudjelovanje krajobraznih arhitekata kao ravnopravnih sudionika. Takav pristup osigurao bi transparentnost, kvalitetu i inovativnost rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 929 | LOVRO ĆUK | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Smatram potrebnim da zakon prepozna i omogući provođenje krajobrazno-arhitektonskih natječaja, ravnopravno s arhitektonskim i urbanističkim. Time bi se osiguralo da se krajobrazna rješenja razvijaju kroz transparentne i stručne postupke, u kojima bi krajobrazni arhitekti sudjelovali ravnopravno s drugim projektantskim disciplinama. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 930 | DANKA GRBAC NIKOLAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Predvidjeti i krajobrazno-arhitektonski natječaj odnosno natječaj uređenja krajobraza sukladno Pravilniku o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza Hrvatske komore arhitekata. Također, omogućiti samostalno sudjelovanje krajobraznih arhitekata upisanih u imenik komore bilo u svojstvu izrađivača programa, bilo natjecatelja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 931 | NIKOLINA JURIČ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Predlaže se da se u Zakon uvede mogućnost raspisivanja krajobrazno-arhitektonskih natječaja, ravnopravno s arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Time bi se omogućilo da se krajobrazna rješenja razvijaju kroz otvorene i stručne postupke, uz ravnopravno sudjelovanje krajobraznih arhitekata. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom natječaji su podijeljeni na urbanističke i arhitektonske ovisno o tome izrađuju li se kao stručno rješenje za izradu prostornog plana (urbanistički), ili kao stručno rješenje za provedbu zahvata u prostoru temeljem prostornog plana (arhitektonski). Krajobrazno uređenje može biti predmet i jednog i drugog tipa natječaja, te bi u tom smislu uvođenje posebnog pojma „krajobrazni natječaji“ unijelo nepotrebnu pomutnju između ove dvije kategorije koje Zakon definira. |
| 932 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | Pravilnike o natječajima iz područja arhitekture i urbanizma donosi arhitektonska struka, pa je tako 1997. godine Pravilnik o organizaciji i provođenju natječaja s područja arhitekture i urbanizma donijelo Udruženje hrvatskih arhitekata, 2006. godine Pravilnik o natječajima s područja arhitekture i urbanizma (NN 112/06) zajednički je donijelo Udruženje hrvatskih arhitekata i Odbor Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, a važeći Pravilnik o natječajima s područja arhitekture, urbanizma, unutarnjeg uređenja i uređenja krajobraza (NN 85/14) donijela je Hrvatska komora arhitekata uz suglasnost Udruženja hrvatskih arhitekata. Struka kontinuirano organizira i provodi natječaje iz arhitekture i urbanizma, a svaka nova verzija pravilnika unaprijeđena je na temelju opsežnog iskustva u njihovom provođenju. Bitno je napomenuti da pravilnici prate i međunarodnu strukovnu praksu u organizaciji i provođenju natječaja te integriraju smjernice Međunarodne unije arhitekata (UIA) i Vijeća arhitekata Europe (ACE). Predlaže se zadržati i dograditi zakonski okvir u skladu s tradicijom provedbe natječaja na području RH, s neospornim rezultatima u izgrađenom okolišu i kulturnoj baštini te odredbama Arhitektonskih politika RH. Smatra se, s obzirom na njihovu brojnost, ali i činjenicu da su bile osnovnim predmetom natječaja odnosno važnih realizacija, zadržati mogućnost propisivanja obveze natječaja za sve javne investicije pa i za zgrade nacionalne kritične infrastrukture koje obuhvaćaju cijeli niz javnih i infrastrukturnih zgrada odnosno predstavljaju značajne javne investicije za koje je presudno osigurati arhitektonsku izvrsnost. U nacionalnu kritičnu infrastrukturu ulaze npr. bolnice, zračne luke i sl. i za njih bi trebao biti obvezna provedba natječaja. EU direktiva o javnoj nabavi iz postupka arhitektonsko-urbanističkog natječaja isključuje samo građevine sigurnosno- obavještajnog sustava „Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava“ (čl. 17 2014/24/EU). Država stoga mora biti također obveznik provedbe natječaja za javnu i društvenu namjenu, kao i nacionalnu kritičnu infrastrukturu. Suvišno je propisivati s čim rješenja trebaju biti usklađena, podrazumijeva se a određuje se vrstom i programom natječaja. Program uključuje odredbe prostornog plana i zahtjeve naručitelja. Faze koje slijede provedbu natječaja, uključujući gradnju, provode se temeljem idejnog rješenja u cijelosti i ne odnose se samo na oblikovanje. Čl 32 Direktive 2014/24/EU opisuje ugovaranje pregovaračkim postupkom bez prethodne objave koje se provodi isključivo s pobjednikom projektnog natječaja. Nepotrebno je dodatno to opisivati ili razdvajati oblikovanje i pojedine faze idejnog rješenja i građenja – podrazumijeva se. Autorska prava ostaju autorova i to je određeno Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21). Ovlašteni inženjer građevinarstva ne može raditi program natječaja iz područja arhitekture i urbanizma jer programiranje prostora ne spada u njegove obrazovne kvalifikacije niti u stručne zadaće. Svi sudionici u provedbi stručnih poslova natječaja, moraju biti stručnjaci u području arhitekture i urbanizma, s kvalifikacijama prema EU direktivi o reguliranim profesijama. Eventualno, po potrebi, u slučaju specifičnih zadataka, suradnici mogu biti i stručnjaci iz drugih područja, (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kiparstvo, dizajn i sl.). Natpolovičnu većinu u ocjenjivačkom sudu ne mogu činiti predstavnici tijela lokalne samouprave (načelo stručne neovisnosti, većine meritornih stručnjaka itd. (prema EU 2014/24/EU, UIA, ACE itd.). Većina u ocjenjivačkom sudu ne smije biti ni na koji način politizirana. Broj sudjelovanja pojedinog člana u ocjenjivačkom sudu ne smije biti zakonom ograničena, već je isključivi kriterij uža specijalnost za pojedini zadatak i osobne reference. Administrativno-tehničke poslove mogu provoditi isključivo stručna tijela provoditelja natječaja registriranih pri HKA, pri čemu odgovaraju za svoj rad stegovnim tijelima HKA. Naknade pripadaju svim sudionicima u natječaju, sukladno EU direktivi, a ne samo članovima ocjenjivačkog suda. Rokovi za provedbu natječaja uređuju se Pravilnikom o natječajima a ne zakonom, s obzirom da ovise o složenosti natječajnog zadatka i drugim uvjetima. Obveza provedbe natječaja ne može biti ukinuta ni pod kojim uvjetima jer je ona propisana prostornim planom. Predlaže se ukidanje predloženih članaka 89, 90, 91, 92 i drugačija formulacija. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članci 89., 90., 91. i 92. neće se ukidati, ali će se izmijeniti na način da sada glase: „Općenito Članak 89. (1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 933 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.2. URBANISTIČKI I ARHITEKTONSKI NATJEČAJI | prijedlog - promijeniti naslov: 5.2.2. NATJEČAJI IZ PODRUČJA ARHITEKTURE I URBANIZMA | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da postojeći naslov više odgovara predmetnoj tematici. |
| 934 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Urbanistički natječaji | Predlažemo brisanje podnaslova "Urbanistički natječaji" | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Urbanistički natječaj definiran je kao natječaj za stručno rješenje prostornog plana lokalne razine koji predstavlja stručnu podlogu za izradu plana, te u tom smislu natječajno rješenje mora biti u skladu s važećim prostornim planom više razine, odnosno šireg područja. |
| 935 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Urbanistički natječaji | Jadnako kao i kod članka 85. Primjenu načela obavezne međusobne usklađenosti prostornih planova raznih razina planiranja (državna/regionalna/lokalna), kao i međusobne usklađenosti prostornih planova iste razine (širih i užih područja) potrebno je primijeniti i na sustav provedbe urbanističkih natječaja, sve radi otklanjanja mogućnosti odabira natječajnog rješenja koje nije sukladno prostornom planu (bilo koje razine). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Urbanistički natječaj definiran je kao natječaj za stručno rješenje prostornog plana lokalne razine koji predstavlja stručnu podlogu za izradu plana, te u tom smislu natječajno rješenje mora biti u skladu s važećim prostornim planom više razine, odnosno šireg područja. |
| 936 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | Slažem se s komentarom Zavoda za prostorno uređenje PGŽ: nije jasno radi li se o postojećem ili planiranom stanju pomorskog dobra, te uopće njegovom stanju utvrđenosti, a često su zahvati na pomorskom dobru koji se planiraju UPU-om potpuno nepostojeći (rješava se nešto izvan pomorskog dobra), nevazani uz arhitektonsko-urbanističko oblikovanje (manje proširenje komunalne lučice) ili pak svojim obuhvatom prezahtjevni za (jedan) urbanistički natječaj (UPU cijelog naselja koje obuhvaća javne površine uz obalu, luke, itd.). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 937 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | Stavke brisati i zamijeniti stavcima: (1) Natječaji iz područja arhitekture i urbanizma provode se na zahtjev naručitelja natječaja. (2) Postupak provedbe natječaja iz st. 1, propisuje ministar Pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 938 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | stavak 2. – Odredba planerski potpuno neopravdana i nelogična. Miješa se postojeće i planirano stanje. Područje pomorskog dobra je područje posebnog režima korištenja i utvrđeno je temeljem pravila propisanih posebnim propisom. S druge strane planiranje prostora provodi se neovisno od postojeće utvrđene granice pomorskog dobra, jer se sama granica pomorskog dobra možda mora mijenjati sukladno nekoj novoplaniranoj namjeni u prostorom planu na uskom obalnom području neposredno uz more. Određivati da se javni urbanistički natječaj izrađuje za područje unutar postojeće granice pomorskog dobra, a za potrebe budućeg planskog rješenja urbanističkog plana uređenja kojim će se drugačije planirati uže obalno područje neposredno uz obalu, temeljem čijih će se namjena površina možda i granica pomorskog dobra konačno morati promijeniti je nelogično. Ujedno, ova odredba obvezuje provedbu javnog urbanističkog natječaja i ako se treba izvesti npr. vodoopskrbu unutar postojeće obalne šetnice, ali i za područja industrijskih postrojenja kojima su dijelovi obuhvaćeni pomorskim dobrom značajnih veličina (npr. brodogradilišta državnog značaja). Stoga treba odredbu brisati ili je suvislo propisati obvezu provedbe javnog urbanističkog natječaja (a u ZOP-u ili uz unutarnje vode u odnosu na „usko obalno područje neposredno uz vode/more“, a ne u odnosu na "područje pomorskog dobra"). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 939 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | Nejasno je zašto se zakonom razrađuje provedba javnog arhitektonskog natječaja dok se urbanistički natječaji samo navode uz obvezu donošenja dodatnog pravilnika? Predlažemo objediniti i osigurati adekvatno sudjelovanje arhitektonske struke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 940 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | Prijedlog - brisati postojeće stavke (1), (2), (3) i umjesto njih dodati: (1) Natječaji iz područja arhitekture i urbanizma provode se na zahtjev naručitelja natječaja. (2) Postupak provedbe natječaja iz st. 1, propisuje ministar Pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 941 | GUSTAV ČERVAR | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | Člankom 89. prijedloga ZOPU propisuje se da je za izradu urbanističkih planova uređenja na pomorskom dobru (osim onih koji obuhvaćaju luke) obvezna provedba javnog urbanističkog natječaja kao stručne podloge. Iako je jasno da planiranje u zoni pomorskog dobra obuhvaća elemente urbanizma, isto se ne može svesti samo na urbanističko planiranje. Naime, kod planiranja zahvata na pomorskom dobru (kupališnih obala / plaža, šetnica i sl.) nezaobilazna je analiza vjetrovalne klime, odnosno analiza utjecaja mora na sve planirane zahvate. Ova analiza ne smije biti provedena u kasnijim fazama izrade projektne dokumentacije (npr. idejnom projektu), jer se lako mogu dogoditi situacije u kojima je u urbanistički plan uređenja ugrađeno rješenje iz urbanističkog natječaja koje je urbanistički ispravno, ali je tehnički neodrživo (nestabilne plaže, velika erozija obale i sl.). Stoga je u bilo kakvu izradu stručnih podloga za urbanističke planove uređenja (ali poželjno i u sve druge planove) potrebno uključiti i projektante specijalizirane za pomorsku gradnju. Dakle, izrada stručnih podloga za urbanističke planove uređenja je pohvalna, ali ta stručna podloga nikako ne može biti rezultat javnog urbanističkog natječaja, već detaljne analize vjetrovalne klime te stručnog projekitranja od strane educiranih projektanata s iskustvom u ovakvim zahvatima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 942 | KARMELA MAREN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 89. | Definirati provode li se obvezno urbanistički natječaji i u slučaju izmjene i dopune UPU na području pomorskog dobra. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 89. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata.“ |
| 943 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Arhitektonski natječaji | - St 1 i 2: sve javne investicije grade se temeljem provedenog javnog arhitektonskog natječaja, bez obzira na vlasništvo zemljišta. Ukoliko to ostaje, treba proširiti na zemljišta u državnom vlasništvu. - U nacionalnu kritičnu infrastrukturu ulaze npr. bolnice, zračne luke i sl., i za njih bi trebao biti obavezan natječaj. EU direktiva o javnoj nabavi iz postupka arhitektonsko-urbanističkog natječaja isključuje samo građevine sigurnosno-obavještajnog sustava „Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava“ (čl. 17 2014/24/EU). Uz to prema Ustavu RH čl. 129a: Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje(...) Prijedlog – ukinuti st. 2 – država mora biti također obveznik provedbe natječaja za javnu i društvenu namjenu, kao i nacionalnu kritičnu infrastrukturu - St 3: suvišno je ovdje propisivati s čim rješenja trebaju biti usklađena, podrazumijeva se te se određuje programom i vrstom natječaja. Program uključuje odredbe plana i zahtjeve naručitelja pa je nepotrebno razdvajati program od prostornog plana i zahtjeva podnositelja prijedloga. Predlaže se micanje cijelog stavka. - St 4: Faze koje slijede natječaj, uključujući gradnju, rade se prema idejnom rješenju u cijelosti i ne odnose se samo na oblikovanje. čl. 32 2014/24/EU direktive opisuje ugovaranje pregovaračkim postupkom bez prethodne objave koje se provodi isključivo s pobjednikom (pobjednicima) projektnog natječaja. Nepotrebno je dodatno to opisivati ili razdvajati oblikovanje i pojedine faze između idejnog rješenja i građenja – podrazumijeva se. Predlaže se ukidanje st 2,3,4 i preformulirati st 1. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članci 91. i 92. izmijenit će se tako da sada glase: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog do-prinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 944 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Arhitektonski natječaji | Predlažemo brisanje podnaslova "Arhitektonski natječaji" | Nije prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članci 91. i 92. izmijenit će se tako da sada glase: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen pros-tornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako pro-stornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni os-novni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtje-va. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj odre-đuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog do-prinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ Nije prihvaćen. Predmetni je naslov u redu. |
| 945 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | Stavke brisati i zamijeniti stavkom: "Prostornim planom može se propisati obveza provedbe javnog urbanističkog natječaja za odabir stručnog rješenja koje je podloga za izradu urbanističkog plana uređenja (u daljnjem tekstu: javni urbanistički natječaj)." | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 946 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | U stavku 1. trebalo bi ostaviti mogućnost propisivanja obveze provedbe javnog arhitektonskog natječaja i za zgrade/zahvate u prostoru koji su u privatnom vlasništvu ukoliko se radi o prostorima visoke ambijentalne i prostorne vrijednosti ili prostorima od značaja za lokalnu zajednicu. U stavku 2. nije jasno koje su sve zgrade kritične arhitekture - odnosno u kojim uvjetima postaju kritična arhitektura. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 947 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | stavak 2. Jasno utvrditi na što se odnosi „nacionalna kritična infrastruktura“ – u protivnom je odredbu moguće proizvoljno tumačiti. Ako se npr. zgrade javne i društvene namjene od značaja za državu smatraju nacionalnom kritičnom infrastrukturom onda se odredbom sve te građevine obvezno izostavljaju od obvezne provedbe arhitektonskog natječaja – a upravo te zgrade trebaju biti odraz iznimnog arhitektonskog izričaja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 948 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | stavak 1. – Što znači „po potrebi“? Država se kroz zakonski okvir mora opredijeliti želi li obvezati ili ne vrsnoću izgrađenog okoliša najvažnijih zgrada u prostoru – a to mora onda jasno biti utvrđeno u zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 949 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Smatra se svrhovitim i predlaže se omogućiti da se obveza provedbe urbanističkih i arhitektonskih javnih natječaja propisuje i prostornim planovima područne (regionalne) razine, s obzirom da se županijskim prostornim planovima planiraju zahvati u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja za koja se također može tražiti odgovarajuća kvaliteta/vrsnoća izgradnje, odnosno prostornog rješenja (za neposrednu provedbu ili kao podloga za izradu urbanističkog plana uređenja županijskog značaja). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 950 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | Nije jasno zašto se u stavku 1. spominje krajobraz? Planom bi se trebalo moći propisati obvezu provođenja javnog arhitektonskog natječaja za zgrade odnosno zahvate u prostoru koji imaju utjecaja na krajobraz ali i prvenstveno na urbani prostor nekog grada/mjesta, za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina koje utječu na urbanu strukturu i sliku grada. Dodatno, pravno je članak nejasno formuliran pa nije jasno što točno mora biti određeno prostornim planom? Krajobraz ili zahvat? | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 951 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | Predlažemo da se provedba javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja oblikovanja zgrade ili drugog zahvata u prostoru javne i društvene namjene na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave koji je od javnog interesa za građane propiše kao obavezno, a ne po potrebi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 952 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 1. Smatra se svrhovitim i predlaže se omogućiti da se obveza provedbe urbanističkih i arhitektonskih javnih natječaja propisuje i prostornim planovima područne (regionalne) razine, s obzirom da se županijskim prostornim planovima planiraju zahvati u prostoru i izdvojena građevinska područja izvan naselja županijskog značaja za koja se također može tražiti odgovarajuća kvaliteta/vrsnoća izgradnje, odnosno prostornog rješenja (za neposrednu provedbu ili kao podloga za izradu urbanističkog plana uređenja županijskog značaja). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 953 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | Propisivanje obaveze usklađenja idejnog natječajnog rješenja s prostornim planom potpuno negira mogućnost anketnog natječaja, koji je u praksi služio kao alat za preispitivanje prostornih mogućnosti na nekom području. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 954 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | Prijedlog - brisati postojeće stavke (1), (2), (3), (4) i umjesto njih dodati: Prostornim planom može se propisati obveza provedbe javnog urbanističkog natječaja za odabir stručnog rješenja koje je podloga za izradu urbanističkog plana uređenja (u daljnjem tekstu: javni urbanistički natječaj). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 955 | KARMELA MAREN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 90. | U stavku 1. navesti dodatne slučajeve u kojima je moguće propisati obvezu arhitektonskog natječaja za druge zahvate u prostoru od posebne važnosti primjerice za ambijentalnu vrijednost specifičnih područja (npr. kulturna baština) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 90. izmijenit će se tako da sada glasi: „Urbanistički natječaji (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu među-sobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja.“ |
| 956 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Postupak javnog arhitektonskog natječaja | Predlažemo brisanje podnaslova "Postupak javnog arhitektonskog natječaja" | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 957 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | Stavke brisati i zamijeniti stavcima: (1) Prostornim planom može se propisati obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene, uređenja javnog prostora, infrastrukture te drugih zahvata u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja i/ili krajobraz. (2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 958 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | Natpolovičnu većinu u ocjenjivačkom sudu ne mogu činiti predstavnici tijela lokalne samouprave (načelo stručne neovisnosti, većine meritornih stručnjaka itd., prema EU 2014/24/EU, UIA, ACE itd). Većina u OS ne smije biti ni na koji način politizirana. Broj sudjelovanja pojedinog žiratora u radu OS nije ograničen, isključivi kriterij je uža specijalnost za pojedini zadatak i osobne reference. Ovlašteni inženjer građevinarstva ne može raditi program natječaja jer programiranje prostora ne spada u njegove kvalifikacije. Svi sudionici u provedbi stručnih aspekata natječaja, kao sastavnog dijela naručivanja usluge projektiranja, moraju biti stručnjaci u području arhitekture, s kvalifikacijama opisanim u EU direktivi o reguliranim profesijama. Administrativno-tehničke poslove provode isključivo stručna tijela registrirana u registru provoditelja HKA. Naknada pripada svim sudionicima u natječaju (OS, administrativno-tehnički poslovi, nagrađeni natjecatelji, savjetnici koji za pojedini aspekt pišu pisana izvješća, izrađivač programa itd – EU direktiva) Sredstva za provedbu natječaja može snositi i podnositelj prijedloga ukoliko se radi o natječaju za zahvate u prostoru koji nisu javne investicije a propisani su prostornim planom, ili zahvate koji su javne investicije na državnom zemljištu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 959 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | stavci 3., 5. i 8. – Nije realno očekivati da će svi gradovi i općine moći ustrojiti povjerenstvo koje je stručno i operativno. Nema tolikog broja raspoloživih kadrova i sredstava za provođenje ovakve odredbe. Povjerenstvo treba formirati na npr. razini županije ili Države (ili stručna komora - Hrvatska komora arhitekata). Doraditi odredbe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 960 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | - Natpolovičnu većinu u ocjenjivačkom sudu ne mogu činiti predstavnici tijela lokalne samouprave (načelo stručne neovisnosti, većine meritornih stručnjaka itd., prema EU 2014/24/EU, UIA, ACE itd). Većina u OS ne smije biti ni na koji način politizirana. Broj sudjelovanja pojedinog žiratora u radu OS nije ograničen, isključivi kriterij je uža specijalnost za pojedini zadatak i osobne reference. - ovlašteni inženjer građevinarstva ne može raditi program natječaja jer programiranje prostora ne spada u njegove kvalifikacije. Svi sudionici u provedbi stručnih aspekata natječaja, kao sastavnog dijela naručivanja usluge projektiranja, moraju biti stručnjaci u području arhitekture, s kvalifikacijama opisanim u EU direktivi o reguliranim profesijama. - Administrativno-tehničke poslove provode isključivo stručna tijela registrirana u registru provoditelja HKA. - Naknada pripada svim sudionicima u natječaju (OS, administrativno-tehnički poslovi, nagrađeni natjecatelji, savjetnici koji za pojedini aspekt pišu pisana izvješća, izrađivač programa itd – EU direktiva) - Sredstva za provedbu natječaja može snositi i podnositelj prijedloga ukoliko se radi o natječaju za zahvate u prostoru koji nisu javne investicije a propisani su prostornim planom, ili zahvate koji su javne investicije na državnom zemljištu. Predlaže se brisanje cijelog članka 91., a al.8 st.2 eventualno preformulirano prebaciti u čl. 90 | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 961 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Iz odredbe stavka 3. proizlazi da se Povjerenstvo za natječaje osniva kao neko stalno povjerenstvo na dvije godine, za što smatramo da nema potrebe (možda se u tom razdoblju neće pokretati postupci javnih natječaja), već da se isto osniva u slučaju pokretanja postupka pojedinog konkretnog javnog natječaja i za taj natječaj. Nije racionalno da su za različite vrste natječaja određeni isti članovi povjerenstva, te bi u tom slučaju barem dio članova trebao biti promjenjiv, odnosno određivati se zasebno za svaki pojedini natječaj ovisno o vrsti i karakteru natječaja, te prostora za koji se provodi i drugim relevantnim elementima, a u Povjerenstvo bi trebalo imenovati i druge stručnjake osim navedenih u stavku 5. ovog članka kako bi se osigurao odabir najkvalitetnijeg rješenja. U zakonskim, odnosno podzakonskim rješenjima (u novom Pravilniku) treba koristiti kvalitetna stručna rješenja i iskustva Hrvatske komore arhitekata i Udruge hrvatskih arhitekata, koje imaju već dugu tradiciju provođenja javnih urbanističkih, arhitektonskih, krajobraznih i sličnih natječaja i odgovarajući interni propis. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 962 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | postupak javnog arhitektonskog natječaja provodi se u skladu s Pravilnikom o natječajima s područja arhitekture i urbanizma | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 963 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | Članak je suprotan pravilima arhitektonske i urbanističke struke, predloženim postupkom ne osigurava se stručno utemeljen odabir najkvalitetnijeg arhitektonskog rješenja što je u suprotnosti i s Vladinim dokumentima o kvaliteti izgrađenog prostora. Predlaže se bitno promijeniti cijeli članak te omogućiti adekvatno sudjelovanje arhitektonske struke u provedbi arhitektonskih natječaja. Zašto bi se sredstva za provedbu arhitektonskog natječaja osiguravala iz proračuna jedinica lokalne samouprave i zašto troškove ne bi snosio podnositelj prijedloga? Što ako je podnositelj prijedloga neka pravna osoba ili fizička osoba koja nema nikakve poveznice s jedinicom lokalne samouprave? Zašto ta osoba ne bi podmirila troškove provedbe javnog natječaja na način da pri ostvarenju svojeg privatnog interesa (gradnja/ulaganje) financira propisanu proceduru kojom se ostvaruje javni interes (kvaliteta i sklad izgrađenog prostora)? | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 964 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | Postupak provedbe natječaja mora biti reguliran pravilnikom koji je izrađen na najvišoj stručnoj razini sukladno tradicionalnoj praksi provedbe natječaja u Hrvatskoj. Propisivanje postupka u Zakonu, a kasnije pozivanje na pravilnik anulira potrebu za pravilnikom. Svi elementi propisani u ovom članku su suvišni i tema su pravilnika. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 965 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | Prijedlog - brisati postojeće sve stavke (1)-(8) i umjesto njih dodati: (1) Prostornim planom može se propisati obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene, uređenja javnog prostora, infrastrukture te drugih zahvata u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja i/ili krajobraz. (2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 966 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Dopuštenje izrade programa ARHITEKTONSKOG natječaja „po ovlaštenom inženjeru građevinarstva“ je problematično jer zadire u okvire zadaća pojedinih struka. Program javnog arhitektonskog natječaja definira prostorne, oblikovne, funkcionalne i urbanističke kriterije, uključujući urbanističko-arhitektonske uvjete, oblikovne i estetske zahtjeve, odnose prema krajobrazu i javnom prostoru te prostorni koncept i funkcionalne potrebe. Takve zadatke kompetentno može obavljati samo ovlašteni arhitekt. Ovlašteni inženjer građevinarstva nije osposobljen niti zakonski ovlašten za definiranje arhitektonskih koncepata, budući da je njegov fokus na statici, konstrukciji i izvedbi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 91. izmijenit će se tako da sada glasi: „Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i grafičke kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava.“ |
| 967 | KARMELA MAREN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 91. | Definirati u prijelaznim odredbama kako postupati u već započetim postupcima (donesena Odluka o uvjetima i načinu provedbe natječaja prema važećem Zakonu) i kako postupati u periodu do donošenja Pravilnika. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Postupci natječaja započeti prema trenutno važećim propisima iz područja prostornog uređenja dovršit će se na temelju tih propisa. |
| 968 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Idejno rješenje | Predlažemo brisanje podnaslova "Idejno rješenje". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 969 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | Provedba urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 89. (1) Urbanistički i/ili arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja urbanističkog i/ili arhitektonskog natječaja sukladno dokazanom pravnom interesu. (2) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja propisuje ministar Pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine može se propisati obveza provedbe javnog urbanističkog natječaja za odabir stručnog rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine (u daljnjem tekstu: javni urbanistički natječaj). (2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, provodi se javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine može se propisati obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene, uređenja javnog prostora, infrastrukture i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog i urbanističkog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz sredstava drugih naručitelja. (2) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Navedeni članci 89., 90., 91. i 92. izmijeniti će se tako da sada glase: „Općenito Članak 89. (1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 970 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | Brisati stavke i zamijeniti stavcima: (1) Sredstva za provedbu javnog natječaja iz područja arhitekture i urbanizma, osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz sredstava drugih naručitelja. (2) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni natječaj iz područja arhitekture i urbanizma, tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole, umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 92. izmijenit će se tako da sada glasi: „Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 971 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | St 1: određeno pravilnikom o provedbi natječaja kojeg donose HKA i UHA (ili Ministar na prijedlog HKA) St 2: 30 dana, i ne donosi ga povjerenstvo nego Ocjenjivački sud nakon potvrde povjerenstva JN. To ne određuje zakon nego pravilnik o natječajima. St 3: Obveza provedbe natječaja ne može biti ukinuta ni pod kojim uvjetima ako je ona propisana prostornim planom. Veže se na st 4 – tko bi bio izrađivač idejnog projekta ukoliko je ukinuta obveza provedbe natječaja? Predlaže se ukidanje st. 3 i 4., ili cijelog čl. 92 jer su i st. 1 i 2 propisane pravilnikom. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 92. izmijenit će se tako da sada glasi: „Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 972 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | Provedba urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 89. (1) Urbanistički i/ili arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja urbanističkog i/ili arhitektonskog natječaja sukladno dokazanom pravnom interesu. (2) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja propisuje ministar Pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine može se propisati obveza provedbe javnog urbanističkog natječaja za odabir stručnog rješenja za izradu prostornog plana lokalne razine (u daljnjem tekstu: javni urbanistički natječaj). (2) Za urbanistički plan uređenja na području pomorskog dobra, osim lučkog područja, provodi se javni urbanistički natječaj u svrhu postizanja ciljeva zaštite i uređenja pomorskog dobra prema ovom Zakonu. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Odredbama za provedbu prostornog plana lokalne razine može se propisati obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja za odabir idejnog rješenja zgrade ili drugog zahvata u prostoru (u daljnjem tekstu: javni arhitektonski natječaj) javne i društvene namjene, uređenja javnog prostora, infrastrukture i/ili drugog zahvata u prostoru od osobite važnosti za krajobraz određen tim prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Sredstva za provedbu javnog arhitektonskog i urbanističkog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz sredstava drugih naručitelja. (2) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni arhitektonski i/ili urbanistički natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog arhitektonskog i/ili urbanističkog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Navedeni članci 89., 90., 91. i 92. izmijeniti će se tako da sada glase: „Općenito Članak 89. (1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 973 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | - St 1: određeno pravilnikom o provedbi natječaja kojeg donose HKA i UHA (ili Ministar na prijedlog HKA) - St 2: 30 dana, i ne donosi ga povjerenstvo nego Ocjenjivački sud nakon potvrde povjerenstva JN. To ne određuje zakon nego pravilnik o natječajima. - St 3: Obveza provedbe natječaja ne može biti ukinuta ni pod kojim uvjetima ako je ona propisana prostornim planom. Veže se na st 4 – tko bi bio izrađivač idejnog projekta ukoliko je ukinuta obveza provedbe natječaja? Predlaže se ukidanje st. 3 i 4., ev cijelog čl. 92 jer su i st. 1 i 2 propisane pravilnikom. Dan je prijedlog nove formulacije članaka koji se tiču javnih arhiteketonskih i urbanističkih natječaja | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Navedeni članci 89., 90., 91. i 92. izmijeniti će se tako da sada glase: „Općenito Članak 89. (1) Urbanistički i arhitektonski natječaji provode se na zahtjev naručitelja. (2) Kada se natječaj provodi za zahvate u prostoru državnog značaja, nadležno tijelo za provedbu natječaja je Zavod za prostorni razvoj. (3) Postupak provedbe javnih urbanističkih i arhitektonskih natječaja, provoditelja natječaja, vrste natječaja, sadržaj programa natječaja, način ocjenjivanja i rangiranja odabranih natječajnih rješenja i druge uvjete za provedbu natječaja propisuje ministar pravilnikom na prijedlog Hrvatske komore arhitekata. Urbanistički natječaji Članak 90. (1) Nositelj izrade prostornog plana može za izradu prostornog plana pribaviti stručna rješenja putem javnog urbanističkog natječaja koji predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornog plana. (2) Nositelj izrade prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka je naručitelj javnog urbanističkog natječaja. (3) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača tako da se mogu međusobno usporediti. (4) Uvjete i način provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka propisuje izvršno tijelo naručitelja javnog urbanističkog natječaja. Arhitektonski natječaji Članak 91. (1) Obveza provedbe javnog arhitektonskog natječaja propisuje se, po potrebi, kroz odredbe za provedbu i kartografske prikaze prostornog plana i to za: 1. zgrade javne i društvene namjene 2. druge zahvate u prostoru od osobite važnosti za sliku naselja ili krajobraz određen prostornim planom. (2) Javni arhitektonski natječaj iz stavka 1. ovog članka ne može se raspisati ako prostornim planom lokalne razine za područje za koje se provodi taj natječaj nisu određeni osnovni prostorni pokazatelji (kig, kis, visina i dr.). (3) Javni arhitektonski natječaj ne mora se provoditi za građevine nacionalne kritične infrastrukture te za građevine sigurnosno-obavještajnog sustava. Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 974 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | stavak 3 - brisati: obaveza provedbe javnog natječaja proizlazi iz odredbi za provedbu prostornog plana lokalne razine, ne može administrativni ili strukovni neuspjeh otkloniti obvezu provedbe natječaja propisanu prostornim planom lokalne razine. Predlažemo da se ukinu članci 91. i 92. te da se sve propiše Pravilnikom kojega je potrebno izraditi u konzultacijama sa strukovnim udrugama i jedinicama lokalne samouprave. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 92. izmijenit će se tako da sada glasi: „Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 975 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 92. | Prijedlog - brisati postojeće sve stavke (1)-(5) i umjesto njih dodati: (1) Sredstva za provedbu javnog natječaja iz područja arhitekture i urbanizma, osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili iz sredstava drugih naručitelja. (2) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni natječaj iz područja arhitekture i urbanizma, tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole, umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni članak 92. izmijenit će se tako da sada glasi: „Rokovi i sredstva za provedbu urbanističkih i arhitektonskih natječaja Članak 92. (1) Natječaj se mora raspisati u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. (2) Rok za izradu idejnih rješenja za javni urbanistički i arhitektonski natječaj određuje povjerenstvo, a iznosi najmanje 60, a najviše 120 dana od raspisivanja javnog natječaja. (3) Odabir idejnog rješenja donosi povjerenstvo u roku od 60 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. (4) Smatra se da obveze provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja nema ako povjerenstvo ne raspiše natječaj u roku iz stavka 1. ovog članka ili ako ne odabere idejno rješenje u roku iz stavka 3. ovoga članka. (5) Sredstva za provedbu javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja osiguravaju se iz sredstava proračuna jedinica lokalne samouprave ili sredstava drugih naručitelja. (6) Drugim naručiteljima u čije ime se provodi javni urbanistički i arhitektonski natječaj tijekom postupka izdavanja građevinske dozvole umanjuje se iznos komunalnog doprinosa u visini troška provedbe javnog urbanističkog i arhitektonskog natječaja, a koji su isti dužni platiti za gradnju svojih građevina ili zahvata u prostoru.“ |
| 976 | TIHOMIR JUKIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Neophodno je cjelovito planiranje na razini države, tj. cjelovito i integralno treba planirati prostor usklađujući sve interese i učesnike u prostoru, a ne cjepkati prostor i raditi iznimke u Zakonu na način da država preko MPGI može provesti što želi u prostoru, kao npr. izrada Državnog plana prostornog razvoja za pojedinačne građevine i zahvate (što je suprotno cjelovitom sagledavanju prostora), ili kao Urbanistički plan uređenja državne razine u čiju provedbu nije adekvatno uključena lokalna zajednica iako se radi o njihovom ili susjednom prostoru za koji su po Ustavu RH odgovorni. To je sve suprotno načelima integralnog i odgovornog planiranja prostora. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Cjelovito planiranje na razini države ne isključuje, već naprotiv uključuje mogućnost da država može efikasno planirati i realizirati zahvate u prostoru državnog značaja, a ne da državni i javni interesi trpe zbog samovolje ili neefikasnosti pojedinih jedinica lokalne i/ili područne(regionalne samouprave) u planiranju prostora ili provedbi prostornih planova. Kako je za postupak izrade i donošenja prostornih planova svih razina obvezno provođenje javne rasprave, tako lokalne zajednice uvijek imaju priliku očitovati se i o prostornim planovima državne razine, temeljem kojih će se planirati i provoditi određeni zahvati na njihovom prostoru. |
| 977 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Podjela prostornih planova na strateške i provedbene nešto je za što se planerska struka kontinuirano zalagala. Međutim, ta podjela zahtjeva potpuno novi sustav, što očigledno nije i neće biti prihvaćeno. U tom kontekstu donekle začuđuje da je ovim člankom DPPR određen samo kao strateški plan, te se postavlja pitanje kojim će se planom odrediti i propisati uvjeti za gradnju građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru državnog značaja. Mogućnost donošenja DPPR-a u dijelovima (po županijama i/ili pojedinačnim zahvatima u prostoru) u protivnosti je s načelom integralnog planiranja. Ukoliko takav plan nije u mogućnosti izraditi Zavod za prostorno planiranje, mišljenja sam da ga, po pojedinim dijelovima, ne mogu izraditi niti županijski zavodi, odnosno Zavod Grada Zagreba. Stoga se postavlja pitanje njegovog smisla, kao prostornog plana, uz postojanje Strategije prostornog razvoja RH. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 978 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | stavak 3. Planiranje prostornog plana u „dijelovima“ po županijama protivno je propisanom ili je nemoguće postići propisano u članku 1. stavku 2., članku 7. stavku 1. točkama 3., 6., 9., 13., 17. i 18., članku 9. te članku 19. stavku 1. točki 53.. Nemoguće je pojedine sustave koji se planiraju unutar obuhvata prostornog plana RH sustavno i cjelovito planirati zasebno po pojedinom zavodu i u okviru jedne županije, na prostornom planu imati 21 stručnog izrađivača, odnosno 21 voditelja izrade, a onda i isto toliko radnih timova – banalizira se složenost zadatka te potrebe iznimnih i vrlo specifičnih kompetencija za njegovo obavljanje. Ujedno županijski zavodi su nerijetko potkapacitirani za obaviti ovaj zadatak u vidu sastavljanja stručnog radnog tima svih potrebnih struka i/ili uopće s kompetencijama za izradu Državnog plana prostornog razvoja. Izrada DPPR-a i planiranje cjelovitog područja RH nije preuzimanje dijelova planskih rješenja iz prostornih planova na snazi niti je to prikupljanje zahtjeva javnopravnih tijela i njihovo „integriranje“ u DPPR kako se ovim zakonom upućuje, kao da više ništa novo nije potrebno planirati, a kamoli strateški planirati, i kao da se planiranje prostora Države svodi na provedbu pojedinačnih zahvata. Do sada se ovaj i ovakav prostorni plan još nije izrađivao, a tijekom godina su se od Programa prostornog uređenja RH još značajno promijenile potrebe, trendovi, pa onda zasigurno i budući ciljevi prostornoga razvoja Države. Kada bi se DPPR izrađivao u dijelovima, po županijama zaista je upitno kako će se provoditi npr. analiza postojećeg stanja cjelovitog područja RH, utvrđivati potrebe, mogućnosti i ograničenja, odnosno ocjena stanja i pritisaka na prostor za cjelovito područje Države, temeljem kojih se trebaju utvrditi ciljevi prostornog razvoja cjelovitog područja Države (stanovništvo, razvoj urbanih/ruralnih područja, gospodarski razvoj, infrastrukturni razvoj, da bi se konačno uopće pristupilo izradi planskog rješenja državnog prostornog razvoja s mjerama i aktivnostima za razinu cijele Države. Ovakvom metodom izrade DPPR-a u dijelovima rezultat će biti zasebni prostorni planovi na županijskoj razini, međusobno različiti u metodi izrade, opsegu i detaljnosti razrade, neusklađenim ciljevima prostornog razvoja Države, temeljeni samo na pojedinom županijskom području i u konačnici izostat će sustavno cjelovito sagledavanje prostora Države. I time će se dobiti problem, a ne prostorni plan. Rezultat će biti: 1. loša kvaliteta planiranja radi djelomičnog sagledavanja cijelog prostora, 2. područja izvan prostornog plana prepušteni stihiji (nered i konflikti svih razina i vrsta), 3. narušena prava korisnika prostora s neujednačenim tretmanom (Ustavna odredba koja se ovime krši). Konačno, planiranje dijela DPPR-a na razini županije i planiranje županijskog prostornog plana, oba kao strateških prostornih planova, rezultirat će u načelu identičnim prostornim planovima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 979 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | stavak 2. Odredba protivna stavku 1. – stavak 1. utvrđuje što je obuhvat DPPR-a – cjelokupni teritorij RH, a ovom odredbom se kaže da je obuhvat DPPR područje pojedine županije ili da je DPPR provedbeni plan za provedbu jedne ili više građevina državnog značaja – znači više nije ni strateški prostorni plan. Odredba izričajem uopće ne upućuje da je jedan DPPR, izrađen za cijelo područje RH, i u skladu sa stavkom 1., da je to strateški prostorni plan. Ujedno, odredba je protivna i članku 94. stavku 2. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 980 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Smatramo da se Državni plan ne može niti planirati, niti donositi segmentno, niti se može donositi Odluka za različite izrađivače. Ukoliko se već dijelove izrade Državnog plana želi povjeriti Županijskim zavodima na područjima njihovih županija, to mora biti objedinjeno jednom Odlukom o izradi, i jednom Odlukom o donošenju, i jednim glavnim stručnim izrađivačem. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 981 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Predlaže se brisanje odredbi stavaka 2. i 3. ovog članka iz razloga navedenih u primjedbi na članak 27. Prijedloga Zakona (osobito vezano uz dodavanje obveza županijskim zavodima, te svrhovitost cjelovitosti Državnog plana prostornog razvoja kao krovnog prostornog plana Republike Hrvatske). Smatramo da se ovim odredbama ne vraća strateška komponenta i karakter Državnog plana prostornog razvoja kako je to navedeno u uvodnom Obrazloženju – točka II. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 982 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Predlažemo brisati stavke 2. i 3 jer nisu usklađeni sa stavkom 1 istoga članka. Neprihvatljiva je izrada Državnog plana prostornoga razvoja kao zbroja rascjepkanih županijskih prostornih planova, bez jasnog koncepta i vizije razvoja Države i integriranog pristupa i kao provedbenog plana za jednu ili više građevina državnog značaja, urbanistički projekt, kao detaljnija provedbena razina planiranja, ne bi smio biti dio strateške, državne razine planiranja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 983 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | DPPR trebao bi biti jedinstven i cjelovit dokument izrađen ili koordiniran od strane Zavoda za prostorni razvoj RH, a ne skup dijelova državnog plana izrađenih na županijskoj razini. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 984 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Županijski zavodi nemaju dovoljnu ljudskih kapaciteta (uz sve poslove koji su im dodijeljeni ovim Zakonom članci. 27., 93., 108., 130. i 235.) da preuzmu i izradu dijela DPPR koji se odnosi na njihovo područje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Moguća podkapacitiranost pojedinih županijskih zavoda nije predmet ovog Zakona. |
| 985 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | S obzirom na trenutne kapacitete i obveze koje imaju Zavodi za prostorno uređenje županija /Grada Zagreba smatramo da nema prostora da se obveze županijskih zavoda još povećavaju. Izrada DPPR-a treba ostati u nadležnosti resornog ministarstva odnosno Zavoda za prostorni razvoj. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Moguća podkapacitiranost pojedinih županijskih zavoda nije predmet ovog Zakona. |
| 986 | MARINKO MARADIN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | DPPR treba biti isključivo strateški, a ne provedbeni prostorni plan, čime bi se konačno Zakon u tome dijelu uskladio sa Ustavom RH. Isto tako, DPPR treba donijeti za cijelo područje RH, bilo kao jedinstveni dokument, bilo za pojedine teme/prostorne cjeline državnog značaja, primarno iz razloga jedinstvenog sagledavanja prostora i prostorno planskih rješenja od važnosti za RH. Parcijalno prostorno planiranje dovodi do neujednačenosti sagledavanja prostora i neujednačenosti planskih rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Državni prostorni plan definiran je kao strateški prostorni plan u stavku 1. predmetnog članka. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 987 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Odredba kojom se omogućuje da temeljni strateški dokument za prostorni razvoj Republike Hrvatske izrađuju županijski zavodi za prostorno uređenje je krajnje nelogična. Državni plan je osnovna zadaća Državnog zavoda za prostorni razvoj, a upravo taj Zavod već kasni više od deset godina s njegovom izradom. Umjesto da država konačno preuzme odgovornost i osigura jedinstvenu, stručnu i koordiniranu izradu plana, ovakvim rješenjem se posao dodatno delegira županijama, čime se riskira da dokument od državne važnosti nastane kao svojevrsna puzzla parcijalnih rješenja, bez jasne vizije i koherentnosti. Državni plan mora biti jedinstven, cjelovit i vođen od strane državne razine, a ne skup regionalnih fragmenata. Već imamo županijske planove – zar nam treba državni u istim tim dijelovima? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 988 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Nelogično je da se Državni plan prostornog razvoja može donositi za područje pojedine županije ili Grada Zagreba. Državni plan, kako mu ime kaže, trebao bi pokrivati cjelokupnu državu i strateške interese Republike Hrvatske, a ne dijelove koji su već u nadležnosti županijskih tijela. Ovako formulirano, čini se kao da država želi izdati „državni plan za jednu županiju“ - potpuno zbunjujuće. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da se Državni plana prostornog razvoja izrađuje i za područje pojedine županije. |
| 989 | PETAR MATKOVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Stavak 3. (članka 93.) treba brisati. Županijski zavodi Prijedlogom Zakona dobivaju nove obveze: izradu PPUO/G, GUP-a, UPU-a i DPR-a za područje županije; obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode JLS-e (čl. 130), zatim mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108.), a posebno kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (članci 235.). To jednostavno nije moguće niti realno ostvarivo - jer bi zahtijevalo znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog uređenja u županijskim zavodima kojih doslovce na tržištu rada nema. Nadalje, to u prvom redu predstavlja značajan financijski problem za osnivača (što je i sada teško ostvarivo) uz ograničavajući prostorni kapacitet. Prijedlog: Zadržati djelatnosti zavoda iz postojećeg Zakona, uz eventualnu mogućnost dodatnih poslova (kao i do sada) ako to zatraži Ministarstvo ili Župan | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 990 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 93. | Uvećanje obuhvata poslova županijskim zavodima, kroz obveznu izradu prostornih planova uređenja gradova i općina, generalnih urbanističkih planova, dijelom i Državnog plana prostornog razvoja za područje svake županije, kao i kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (članci 27., 93., 235. i dr.), kao i kroz mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108) te kroz obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode jedinice lokalne samouprave (čl. 130), zahtijevalo bi znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog planiranja u županijskim zavodima, što predstavlja značajan stručni, prostorni, organizacijski i financijski izazov. Predlaže se zadržavanje djelatnosti županijskih zavoda iz postojećeg Zakona, uz eventualnu mogućnost dodatnih poslova (kao i do sada) ako to zatraži Ministarstvo ili Župan. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 93. ne propisuje obvezu, već daje mogućnost da i županijski zavodi sudjeluju u izradi dijela Državnog plana prostornog razvoja. |
| 991 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | U skladu s prijedlogom definiranja "površina pogodnih za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije" OIEH predlaže dopunu članka 94. stavka 3. novom točkom u kojoj će biti propisano da Državni plan prostornog razvoja određuje i „zone pogodne za brži razvoj projekata iz obnovljivih izvora energije". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se već podrazumijeva u točci 7. i 8. stavka 3. predmetnog članka. |
| 992 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | OIEH predlaže da se u članku 94. stavku 3. točki 3. predvide potencijalne lokacije za smještaj samostalnih baterijskih postrojenja za skladištenje energije, tako da bi dopunjeni tekst te točke glasio: (3) …koridore infrastrukture državnog značaja i njihov spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja, te potencijalne lokacije za smještaj samostalnih baterijskih postrojenja za skladištenje energije. Obrazloženje: Mišljenja smo da potencijalne lokacije samostalnih postrojenja za skladištenje energije treba odrediti prostornim planom najviše razine tj. Državnim planom prostornog razvoja jer se radi o zahvatima u prostoru čije će lokacije definirati operatori sustava radi potrebe uravnoteženja sustava. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se već podrazumijeva u točci 7. i 8. stavka 3. predmetnog članka. |
| 993 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | Predlažemo dodavanje točaka 11. i 12. 11. zone namijenjene za izgradnju baznih elektrana 12. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata građevina iz točke 11. Pojašnjenje: Uočljive su zone namijenjene obnovljivim izvorima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se već podrazumijeva u točci 7. i 8. stavka 3. predmetnog članka. |
| 994 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | Navedeni sadržaj plana u značajnom dijelu ne odgovara strateškom karakteru ovog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateški karakter Državnog plana prostornog razvoja propisan je u stavku 2. predmetnog članka 94. Definiranje osnovnih tema koje Državni plan prostornog razvoja određuje nije u suprotnosti s tim strateškim karakterom. |
| 995 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | stavak 3. Sukladno ovako raspisanom sadržaju državnog plana i detaljnosti razrade iluzorno je propisivati da će se Državni plan prostornog razvoja usvojiti u Hrvatskom saboru RH do konca 2026. Ujedno, u odnosu na određenje DPPR-a kao strateškog prostornog plana čak ni Pravilnik o prostornim planovima koji je na snazi, a sukladno kojemu se izrađuje DPPR, vjerojatno nije još uvijek prilagođen izradi DPPR-a sukladno ovom zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Rokovi za donošenje prostornih planova čija je izrada započela temeljem prijašnjih propisa iz područja prostornog uređenja propisani su u prijelaznim odredbama. Strateški karakter Državnog plana prostornog razvoja propisan je u stavku 2. predmetnog članka 94. Definiranje osnovnih tema koje Državni plan prostornog razvoja određuje nije u suprotnosti s tim strateškim karakterom. |
| 996 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | stavak 3. točka 8. – Trenutno nije sagledivo jer tek treba vidjeti što će uredba propisati kao površine državnog značaja koji se ne smatraju građenjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedena uredba uskladit će se s ovim Zakonom, nakon što isti stupi na snagu. |
| 997 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | stavak 3. točka 7. – Kako se određuju površine državnog značaja propisane člankom 3. „Uredbe o određivanju građevina, drugih zahvata u prostoru i površina državnog i područnog (regionalnog) značaja“ („Narodne novine“ br. 37/14, 154/14, 30/21, 75/22, 61/23)? Dok nema odgovora na to pitanje nemoguće je odrediti i „izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedena uredba uskladit će se s ovim Zakonom, nakon što isti stupi na snagu. |
| 998 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | stavak 3. točka 4. – Kako se može planirati spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja kada se svi ti koridori tek planiraju prostornim planovima niže razine. Ovo je rezultat kada se kao planiranje podrazumijeva primjena postojećeg planiranog sustava na svim razinama, a ne uzima se u obzir da je prostornim planom moguće planirati nove sustave, na svim razinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetna točka 3. ovog stavka izmijenit će se na način da glasi: „3. koridore infrastrukture državnog značaja“ |
| 999 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | stavak 3. – Odredbe protivne članku 93. stavku 1. Ovo ovdje propisano nisu elementi strateškog prostornog plana. Ako je nešto strateške razine onda taj prostorni plan strateški upućuje na planiranje nižih razina, a ne da se strateškim prostornim planom do razine točne površine (građevne čestice) određuju obuhvati pojedinih namjena/zona/zahvata. Državnim planom prostornog razvoja kao strateškim prostornim planom se ne mogu odrediti razgraničenja područja, prvenstveno radi mjerila razmatranja i opće razine spoznaja o uređenju prostora. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateški karakter Državnog plana prostornog razvoja propisan je u stavku 2. predmetnog članka 94. Definiranje osnovnih tema koje Državni plan prostornog razvoja određuje nije u suprotnosti s tim strateškim karakterom. |
| 1000 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | dodati st: 11. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornih planova županija | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 94., stavku 3. dodat će se točka 11. koja glasi: „11. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja“ |
| 1001 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | Potrebno je jasno definirati što su to ZONE namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina. Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (NN 52/18, 52/19, 30/21) propisuje uvjete i način iskorištavanja istih te prepoznaje istražne prostore i eksploatacijska polja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1002 | MARINKO MARADIN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | Stavak 3 treba prilagoditi čl. 93. st. 1. koji određuje da je DPPR strateški dokument (DPPR planira!). Sukladno tome, treba dodati st. 4 koji određuje da se kroz DPPR određuju smjernice za izradu prostornih planova županija i prostornih planova područja posebnih obilježja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Strateški karakter Državnog plana prostornog razvoja propisan je u stavku 2. predmetnog članka 94. Definiranje osnovnih tema koje Državni plan prostornog razvoja određuje nije u suprotnosti s tim strateškim karakterom. U članku 94., stavku 3. dodat će se točka 11. koja glasi: „11. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja“ |
| 1003 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | Sadržaj stavka 3. u značajnom dijelu ne odgovara navedenom strateškom karakteru ovog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateški karakter Državnog plana prostornog razvoja propisan je u stavku 2. predmetnog članka 94. Definiranje osnovnih tema koje Državni plan prostornog razvoja određuje nije u suprotnosti s tim strateškim karakterom. |
| 1004 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | Prijedlog - izmijeniti sljedeće u st. (3): 1. temeljnu organizaciju osobito vrijednog zemljišta namijenjeno poljoprivredi 2. temeljnu organizaciju zemljišta namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja 3. koridore infrastrukture državnog značaja ... 11. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja i prostornih planova županija | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 94., stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Državni plan prostornog razvoja određuje: 1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi državnog značaja 2. zemljišta namijenjena šumi i šumsko zemljište državnog značaja 3. koridore infrastrukture državnog značaja 4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina 5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina 6. područja posebne namjene 7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja 8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona. 9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja 10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja 11. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja“ |
| 1005 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 94. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: U stavku 3. nije navedeno da Državni plan prostornog razvoja određuje smjernice za izradu “PPPPO-ova” | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 94., stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Državni plan prostornog razvoja određuje: 1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi državnog značaja 2. zemljišta namijenjena šumi i šumsko zemljište državnog značaja 3. koridore infrastrukture državnog značaja 4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina 5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina 6. područja posebne namjene 7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja 8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona. 9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja 10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja 11. smjernice za izradu prostornih planova područja posebnih obilježja“ |
| 1006 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 95. | Stavak (1). S obzirom da su, sukladno ovom Zakonu, svi prostorni planovi provedbeni s obzirom na njihov sadržaj navođenje pojma „strateški“ je samo stvar izričaja. Struka je predlagala uspostavu novog sustava u kojemu svi planovi nemaju sadržaj kojim se planira provedba zahvata u prostoru. Stavak (2). Stavak je općenit i može se odnositi i na druge prostorne planove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Budući je moguće jednim prostornim planom na jednom dijelu njegova obuhvata propisati samo smjernice za izradu prostornih planova užeg područja ili niže razine, dok na drugom dijelu svog obuhvata taj isti prostorni plan može propisati uvjete za direktnu provedbu pojedinih zahvata u prostoru, tako je moguće da prostorni plan istovremeno ima i strateški i provedbeni karakter. Strateška i provedbena razina prostornih planove razdvojene su u odredbama ovog Zakona, te je za pojedine planove propisano u kojem segmentu su strateški a u kojem provedbeni. |
| 1007 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 95. | stavak 1. – Jasnije utvrditi koji su prostorni planovi područja posebnih obilježja strateški, a koji su provedbeni. Ili se misli da su oni istovremeno i strateški i provedbeni – onda je to samo sebi kontradiktorno – strateški prostorni plan daje uputu prostornom planu niže razine (ili užeg područja) što i kako se nešto obvezno treba planirati, a što je od značaja za taj strateški prostorni plan. Ako se prostornim planom već propisuje provedba, onda nema strateškog planiranja jer je taj plan sve od značaja za tu razinu već propisao kako se provodi. Prostorne planove u množinu: „prostorni planovi nacionalnih parkova, prostorni planovi parkova prirode i prostorni planovi područja posebnih obilježja određeni“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Budući je moguće jednim prostornim planom na jednom dijelu njegova obuhvata propisati samo smjernice za izradu prostornih planova užeg područja ili niže razine, dok na drugom dijelu svog obuhvata taj isti prostorni plan može propisati uvjete za direktnu provedbu pojedinih zahvata u prostoru, tako je moguće da prostorni plan istovremeno ima i strateški i provedbeni karakter. Strateška i provedbena razina prostornih planove razdvojene su u odredbama ovog Zakona, te je za pojedine planove propisano u kojem segmentu su strateški a u kojem provedbeni. |
| 1008 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 96. | stavak 2. – Nisu utvrđeni elementi razrade strateškog prostornog plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Smatramo da je strateška komponenta predmetnog plana zadovoljavajuće obrađena kroz odredbe ovoga članka. |
| 1009 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 96. | dodati: (4) Prostornim planom područja posebnih obilježja može se odrediti nadležnost prostornog plana lokalne razine za pojedine tematske cjeline i/ili područja iz stavka 3. (5) Do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja na njegovom području primjenjuju se prostorni planovi regionalne i lokalne razine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nadležnost prostornih planova lokalne razine propisana je člancima ovog Zakona kojima se uređuju ti prostorni planovi. |
| 1010 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 96. | Prijedlog - dodati: (4) Prostornim planom područja posebnih obilježja može se odrediti nadležnost prostornog plana lokalne razine za pojedine tematske cjeline i/ili područja iz stavka 3. (5) Do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja na njegovom području primjenjuju se prostorni planovi regionalne i lokalne razine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nadležnost prostornih planova lokalne razine propisana je člancima ovog Zakona kojima se uređuju ti prostorni planovi. |
| 1011 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 96. | Predlaže se dodavanje stavaka kojima se uređuje status i osigurava kontinuitet rješenja pojedinih važećih prostornih planova posebnih obilježja odnosno razjašnjava pitanje nadležnosti do donošenja novih. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno nije predmet ovog članka, već prijelaznih i završnih odredbi ovog Zakona. |
| 1012 | TIHOMIR JUKIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 97. | Ppotrebno je razdvojiti dvije vrste planiranja: stratešku razinu od provedbene razine. (detaljno obrazloženje i posljedice obrazložene su u prethodnom očitovanju na I. Prezentaciju održanu u MPGI): - Neophodno je promijeniti koncept sustava planiranja u prijedlogu novog Zakona. Potrebno je ići u SMJERU RAZDVAJANJA STRATEŠKE I PROVEDBENE RAZINE PLANIRANJA te odvojiti strateško prostorno planiranje od provedbenog na razini lokalne zajednice, jer to rezultira nizom nesporazuma u prostoru. Niti jedan europsku sustav planiranja nema takvo nešto neusklađeno. - Sa planerskog stanovišta neprihvatljivo je da se isti provedbeni plan UPU koristi na svim razinama (državnoj, županijskoj i lokalnoj razini) i da su svi planovi provedbeni - Radi postizanja vrsnosti građenja, na lokalnoj razini su uistinu potrebni provedbeni planovi (tipa detaljnih urbanističkih planova ili sl.), a ne kvazi provedbeni UPU koji odvaja zone pojedinih namjena od javne namjene (ulice, prometnice, trgovi) i u konačnici rezultiraju nekvalitetnom gradnjom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Strateška i provedbena razina razdvojene su u odredbama ovog Zakona, te je za pojedine planove propisano u kojem segmentu su strateški a u kojem provedbeni. Provedbenoj je komponenti dana veća težina, budući se u novom digitalnom sustavu prostornog planiranja svi prostorni planovi mogu i trebaju raditi s većom razinom detaljnosti nego u starome sustavu, koji je naslijeđen iz vremena kada se prostorne planove crtalo rukom na kartama, te je takva razina tehnike nužno ograničavala nivo detaljnosti pojedinog prostorno-planskog rješenja, odnosno zahtijevala delegiranje značajnih komponenti tog rješenja na prostorne planove niže razine i razvidnijeg mjerila. S planerskog je stajališta apsolutno prihvatljivo da se isti provedbeni plan – urbanistički plan uređenja – koristi na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, budući na sve tri razine postoji potreba za detaljnim planom uskog obuhvata na temelju kojega će se, unutar tog obuhvata, moći direktno provoditi zahvati u prostoru te razine. Iz istih razloga je svim planovima dana i provedbena komponenta, koja je uostalom uvijek i postojala u njima (čak i u „dobrim starim vremenima“ prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju iz 2013., bilo je zahvata u prostoru državnog i županijskog značaja koji su se provodili direktno na temelju tadašnjih županijskih i državnih planova). Radi postizanja vrsnosti građenja, ovim je Zakonom uvelike povećana razina detaljnosti urbanističkog plana uređenja, te su u njegov obvezni sadržaj integrirani mnogi elementi iz starijih detaljnih planova uređenja i provedbenih urbanističkih planova koji su važili na temelju prijašnjih propisa iz područja prostornog uređenja, a sve u cilju kako bi se urbanističkim planom uređenja (svih razina!), za obuhvate za koje se donosi, osiguralo što kvalitetnije prostorno uređenje. |
| 1013 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 97. | stavak 1. – Utvrditi jasno za koja područja se DPPR-om utvrđuje obveza donošenja UPU-a državnog značaja te što je urbanistički plan uređenja državnog značaja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno je predmet samog Državnog plana prostornog razvoja, a ne ovog Zakona. |
| 1014 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 97. | U članku dodati i odredbu kako je propisano u članku 106. stavku 6. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se podrazumijeva iz odredbe članka 106., stavka 6. |
| 1015 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 97. | stavak 2. – Iza: „značaja“ dodati: „detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina za obuhvat za koji se izrađuje te“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1016 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 98. | članak 98. stavak 1. – Jasnije propisati: „Prostorni plan županije donosi se obvezno za područje županije, a Prostorni plan Grada Zagreba donosi se obvezno za područje Grada Zagreba.“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1017 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | OIEH predlaže dopunu članka 99., stavka 3., novom točkom 6. koja bi glasila: "uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja i projekte od interesa za Republiku Hrvatsku“ Obrazloženje: Navedeno predlažemo s ciljem olakšavanja realizacije projekata od interesa za RH, kao što je linijska infrastruktura (dalekovodi, plinovodi, naftovodi, telekomunikacije), željeznica i druga infrastruktura od interesa za Republiku Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zahvati u prostoru državnog značaja predmet su prostornih planova državne razine. |
| 1018 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | OIEH predlaže dopuniti članak 99. stavak 3. novom točkom u kojoj će biti propisano da Prostorni planovi županija određuju i "zone za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se podrazumijeva pod točkama 1., 2. i 3. predmetnog članka. |
| 1019 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | Nedostaje jasno napisan najbitniji dio: imaju li i u kojoj mjeri prostorni planovi županija mandat određivati obavezujuće smjernice za planiranje građevinskih područja te propisivanje uvjeta za zahvate lokalne razine (primjerice gradnju izvan GP i slično)? To je potrebno vrlo jasno napisati jer je do Zakona iz 2013. to bio praktički ključni sadržaj županijskih planova, a i nakon toga se nastavio primjenjivati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Građevinska područja određuju se prostornim planovima uređenja općina i gradova, osim građevinskih područja županijskog odnosno državnog značaja koja određuju prostorni planovi županije, odnosno prostorni planovi državne razine. Smjernice koje prostorni plan županije određuje propisane su u stavku 2. predmetnog članka. |
| 1020 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | Navedeni sadržaj plana u značajnom dijelu ne odgovara strateškom karakteru ovog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da sadržaj odgovara strateškom karakteru ovog plana. |
| 1021 | MARIJAN MERČEP | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | Predlažemo dopunu članka 99., stavka 3., na način da se doda novi podstavak koji bi glasilo: „uvjete provedbe zahvata u prostoru državnog značaja i projekte od interesa za Republiku Hrvatsku“ Obrazloženje: Obzirom da se odredbama prostornih planova županija definiraju i projekti od interesa za Republiku Hrvatsku, predlažemo citiranu odredbu kako bi olakšala realizacija projekata od interesa za RH kao što su prometnice, linijske infrastrukture (dalekovodi, plinovodi, naftovodi, telekomunikacije), željeznica i druge infrastrukture, pomorski objekti i drugi projekti od interesa za Republiku Hrvatsku. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zahvati u prostoru državnog značaja predmet su prostornih planova državne razine. |
| 1022 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | stavak 3. točka 5. – Županijski kao strateški prostorni plan mora dati i opće smjernice za prostorne planove lokalne razine – u protivnom čega je onda on strateški. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Isto se podrazumijeva pod točkama nabrojanim u stavku 2. predmetnog članka. |
| 1023 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | stavak 3. točka 4. – sukladno „Pravilniku o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola“ („Narodne novine“, br. 105/17, 108/17, 118/25) nije jasno temeljem čega se može odrediti koji zahvati predstavljaju „zahvate u prostoru područnog (regionalnog) značaja“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni pravilnik uskladit će se s ovim Zakonom, nakon što isti stupi na snagu. |
| 1024 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | stavak 3. točka 2. – vrlo teško provedivo jer „površine i zahvate u prostoru županijskog značaja“ koji se tek planiraju nije moguće prostorno točno odrediti bez barem idejnih rješenja, a čega nema za većinu planiranih građevina, površina i zahvata. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1025 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | stavak 3. točka 1. – Kako se to određuju „površine svih namjena područnog (regionalnog) značaja (šume, poljoprivredno tlo, vode, zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode)“? Zakonska odredba mora biti jasna te rezultirati istim opsegom razrade u svim županijskim prostornim planovima. Ujedno, u odnosu na „zaštićena područja prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita prirode“ – ta područja se tim propisom raspoređuju u razrede državnog značenja i lokalnog značenja, što znači da nema županijskog značenja pa onda nema ni površina zaštićenih područja područnog (regionalnog) značaja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Točka 1. predmetnog stavka korigirat će se u skladu s primjedbom. |
| 1026 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | stavak 1. – prostorni plan županije treba biti samo strateški prostorni plan. Stručno je neopravdano formirati odredbe za neposrednu provedbu na toj razini, već se trebaju propisati samo smjernice za posrednu provedbu za prostorne planove lokalne razine. Odredbe za provedbu, odnosno uvjeti gradnje utvrđuju se za pojedinačne građevine i imaju sadržaj s detaljnim odredbama (vidi čl. 174.) koje se nakon nekoliko godina u pravilu pokazuju neprimjerene. U trenutku realizacije planirane građevine od županijskog značaja tada će u pravilu trebati mijenjati cijeli prostorni plan županije zbog i najmanje neadekvatne odredbe u detalju (kig, visina, točna površina građevne čestice), radi usklađenja odredbi za provedbu s programima gradnje i propisima, što je sporo i skupo, iziskivat će stalne i brze izmjene koje neće biti moguće. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1027 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 2. Predlaže se u okviru strateškog dijela Prostornog plana županije omogućiti (uz navedene elemente u ovoj odredbi) i propisivanje obvezujućih smjernica ili obveznih mjera/uvjeta za planiranje u prostornim planovima lokalne razine, a koje se odnose na relevantne elemente i način planiranja u cilju osiguranja ujednačenog razvoja prostora Županije i prepoznatljivog identiteta, te njegovanja i razvijanja regionalnih prostornih osobitosti. Nejasno je što na se u točki 2. strateškog dijela plana odnosi „sustav središnjih naselja regionalnog značaja“. Predlaže se u točki 4. strateškog dijela plana dodati „i druge infrastrukture“ županijskog značaja ili brisati riječ „prometne“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 99., stavku 2. točka 2. izmijenit će se tako da glasi: „2. osnovu sustava središnjih naselja regionalnog značaja i po potrebi smjernice za izradu prostornog plana uređenja općine i/ili grada“ |
| 1028 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 99. | Sadržaj stavka 3. u značajnom dijelu ne odgovara (gotovo u potpunosti) strateškom karakteru kakav bi ovaj Plan trebao imati. Predlaže se propisati da prostorni plan može sadržavati provedbeni dio za infrastrukturne građevine državnog i regionalnog značaja izvan građevinskih područja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim člankom je propisano da se prostorni plan županije sastoji od strateškog i provedbenog dijela. Zahvati u prostoru državnog značaja predmet su prostornih planova državne razine. |
| 1029 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 100. | OIEH predlaže dopuniti članak članak 100. stavak 2. novom točkom u kojoj će biti propisano da Prostorni plan Grada Zagreba određuje i "zone za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se već podrazumijeva pod točkama 1., 2. i 3. i 4. stavka 3. predmetnog članka. |
| 1030 | TIHOMIR JUKIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | Potrebno je razdvojiti dvije vrste planiranja: stratešku razinu od provedbene razine. (detaljno obrazloženje i posljedice obrazložene su u prethodnom očitovanju na I. Prezentaciju održanu u MPGI): - Neophodno je promijeniti koncept sustava planiranja u prijedlogu novog Zakona. Potrebno je ići u SMJERU RAZDVAJANJA STRATEŠKE I PROVEDBENE RAZINE PLANIRANJA te odvojiti strateško prostorno planiranje od provedbenog na razini lokalne zajednice, jer to rezultira nizom nesporazuma u prostoru. Niti jedan europsku sustav planiranja nema takvo nešto neusklađeno. - Sa planerskog stanovišta neprihvatljivo je da se isti provedbeni plan UPU koristi na svim razinama (državnoj, županijskoj i lokalnoj razini) i da su svi planovi provedbeni - Radi postizanja vrsnosti građenja, na lokalnoj razini su uistinu potrebni provedbeni planovi (tipa detaljnih urbanističkih planova ili sl.), a ne kvazi provedbeni UPU koji odvaja zone pojedinih namjena od javne namjene (ulice, prometnice, trgovi) i u konačnici rezultiraju nekvalitetnom gradnjom | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1031 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | stavak 1. – utvrditi jasno za koja područja se županijskim prostornim planom utvrđuje obveza donošenja UPU-a županijskog značaja i što je urbanistički plan uređenja županijskog značaja | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obveza izrade urbanističkih planova uređenja propisana je člankom 106. ovog Zakona i na isti način primjenjuje se na urbanističke planove svih razina. |
| 1032 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | U članku dodati i odredbu kako je propisano u članku 106. stavku 6. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se podrazumijeva iz odredbe članka 106., stavka 6. |
| 1033 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | Članak 101. stavak 2. – iza: „značaja“ dodati: „detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina za obuhvat za koji se izrađuje te“. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1034 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | dodati: (4) Urbanistički plan uređenja donesen za područje za koje je propisana obveza izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja državnog odnosno županijskog značaja, smatra se urbanističkim planom uređenja državnog odnosno županijskog značaja. (5) Odlukom župana nadležnost za izradu i donošenje urbanističkog plana uređenja županijskog značaja može se prenijeti na jedinicu lokalne samouprave na čijem je području određen obuhvat tog plana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predloženi stavak 5. dodat će se u tekst članka kao stavak 4., dok je predloženi stavak 4. sam po sebi jasan te ga nije potrebno propisivati u Zakonu. |
| 1035 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | Predlaže se dodavanje stavaka kojima se uređuje status i osigurava kontinuitet rješenja pojedinih važećih prostornih planova odnosno razjašnjava pitanje nadležnosti do donošenja novih, kao i mogućnost potencijalno dinamičnijeg okvir za njihovo usvajanje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno nije predmet ovog članka, već prijelaznih i završnih odredbi ovog Zakona. |
| 1036 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 101. | Prijedlog - dodati: (4) Urbanistički plan uređenja donesen za područje za koje je propisana obveza izrade i donošenja urbanističkog plana uređenja državnog odnosno županijskog značaja, smatra se urbanističkim planom uređenja državnog odnosno županijskog značaja. (5) Odlukom župana nadležnost za izradu i donošenje urbanističkog plana uređenja županijskog značaja može se prenijeti na jedinicu lokalne samouprave na čijem je području određen obuhvat tog plana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predloženi stavak 5. dodat će se u tekst članka kao stavak 4., dok je predloženi stavak 4. sam po sebi jasan te ga nije potrebno propisivati u Zakonu. |
| 1037 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | Stavak (3). S obzirom na primjere kako se provodi propisivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za UPU (vrlo često, propisivanjem istih uvjeta kao i za neposrednu provedbu te određivanjem načelnih koridora/trasa planiranih prometnica), predlažem brisati ovaj stavak kako bi se mogla dosljedno provesti hijerarhija i nadležnost prostornih planova. Za sva područja za koja je potrebna detaljnija razrada treba propisati obvezu izrade UPU-a i definirati smjernice za njegovu izradu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ukoliko se određeno područje može isplanirati s adekvatnom detaljnošću provedbe u prostornom planu šireg područja, nema potrebe nametati obvezu izrade prostornog plana užeg područja. Na nositeljima izrade i stručnim izrađivačima ostaje da, prilikom izrade pojedinih prostornih planova, a na temelju zakonskih odredbi, procjene u kolikoj mjeri određenim planom mogu isplanirati direktnu provedbu, a u kolikoj mjeri je istu potrebno delegirati na planove užih područja. |
| 1038 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | Stavak 1. i 2. je potrebno uskladiti s člankom 78., odnosno u sadržaj dodati i određivanje područja na kojima se predlaže provedba urbane komasacije, odnosno mjera za provedbu urbane komasacije osim za područja unutar generalnog urbanističkog plana (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). Predlaže se sve obveze, mogućnosti i uvjete koji se odnose na veliki grad predvidjeti i za grad, osiguravajući kontinuitet rješenja važećih planova, ali uvažavajući promjenjivost statusa velikih gradova. Također, s obzirom na česte diskontinuitete građevinskog područja u obuhvatu generalnih urbanističkih planova, a unutar kojih je planirana infrastrukturna mreža i drugi bitni elementi planskog rješenja, predlaže se preformulirati odgovarajuće odredbe. Sukladno navedenom predlaže se sljedeći tekst točaka 2. i 5. 2. stavka. “t.2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja te unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana “t.5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana” | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Točka 2. stavka 2. predmetnog članka neće se mijenjati jer generalni urbanistički plan se prema ovom Zakonu donosi za građevinsko područje središnjeg naselja grada. Točka 5. stavka 2. predmetnog članka izmijenit će se sukladno primjedbi. |
| 1039 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | stavak 3. – Odredbu treba brisati. Izostalo je kvalitetno planiranje prostora kada se planira „s detaljnošću…“, a i razrada je nerijetko završila samo na uvjetima gradnje u odredbama za provedbu, bez pratećeg kartografskog prikaza s detaljnijom urbanističkom razinom. Kvalitetan urbanistički razvoj moguće je postići samo detaljnijim urbanističkim planiranjem, a parcijalna rješenja u okviru već zahtjevnog zadatka planiranja cjelovite jedinice lokalne samouprave ne mogu to osigurati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ukoliko se određeno područje može isplanirati s adekvatnom detaljnošću provedbe u prostornom planu šireg područja, nema potrebe nametati obvezu izrade prostornog plana užeg područja. Na nositeljima izrade i stručnim izrađivačima ostaje da, prilikom izrade pojedinih prostornih planova, a na temelju zakonskih odredbi, procjene u kolikoj mjeri određenim planom mogu isplanirati direktnu provedbu, a u kolikoj mjeri je istu potrebno delegirati na planove užih područja. |
| 1040 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | stavak 2. točka 1. – Unutar građevinskog područja nalaze se i zahvati županijskog značaja, stoga odredba predstavlja obvezu planiranja uvjeta provedbe za iste zahvate kroz dva različita prostorna plana – i kroz županijski prostorni plan i kroz gradski/općinski prostorni plan (a možda i kroz DPPR). Doraditi odredbu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1041 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | stavak 1. točka 2. – osnovna namjena korištenja unutar građevinskih područja primjerena je za utvrđivati samo urbanističkim planom uređenja, a dok god smo na razini planiranja cijelog grada/općine nemoguće je bez urbanističke detaljnosti razrade uopće navedeno određivati ni razgraničavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U mnogim važećim prostornim planovima uređenja gradova i općina, već je isplanirana osnovna namjena površina unutar građevinskih područja. Ukoliko se određeno područje može isplanirati s adekvatnom detaljnošću provedbe u prostornom planu šireg područja, nema potrebe nametati obvezu izrade prostornog plana užeg područja. |
| 1042 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | stavak 1. točka 1. – „infrastrukturne namjene izvan naselja“ zamijeniti s „infrastrukturne namjene izvan građevinskih područja“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1043 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | dodati i određivanje područja na kojima se predlaže provedba urbane komasacije, odnosno mjera za provedbu urbane komasacije osim za područja unutar generalnog urbanističkog plana (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Urbana komasacija predmet je urbanističkog plana uređenja, kako je to propisano u članku 106. ovog Zakona. |
| 1044 | URBANISTICA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA, ZAŠTITU OKOLIŠA I ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | U izradi planova nove generacije dolazi do raznih tumačenja i pristupa vezano za definiranje i način prikazivanja infrastrukture (poligon ili linija). Potrebno je jasno definirati koji se elementi određuju površinski (poligonom). Pri tome predlažemo da se linijska infrastruktura koja se određuje PPUG/O-om u pravilu prikazuje linijom, u tematskoj skupini 2. Infrastrukturni sustavi. Iznimno, površine linijske infrastrukture od državnog značaja, za koje postoji utvrđena katastarska čestica, mogu se prikazati poligonom u karti 1.1. Namjena prostora. Stoga predlažemo: - jasnije definirati pojam površine infrastrukturne namjene iz stavka 1. točke 1. - nije jasno obuhvaća li pojam i linijsku infrastrukturu i koje namjene, - jasnije definirati pojam prometne mreže iz stavka 1. točke 3. - radi li se o postojećim i/ili planiranim prometnicama, njihovim zaštitnim prostorima ili koridorima, - jasnije definirati pojam infrastrukturnih koridora iz stavka 1. točke 4. - nije jasno u kontekstu točke 3. obuhvaća li pojam i prometne koridore (planirane dijelove prometne mreže iz točke 3.). Ako se odnosi i na planirane prometnice, ne treba se obvezno određivati unutar obuhvata UPU-a. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Urbana komasacija predmet je urbanističkog plana uređenja, kako je to propisano u članku 106. ovog Zakona. |
| 1045 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | U stavku 1. točka 1. – „infrastrukturne namjene izvan naselja“ zamijeniti s „infrastrukturne namjene izvan građevinskih područja“. Pojam "izvan naselja" nije dovoljno jasan. Predlaže se brisanje stavka 3., u dosadašnjoj provedbi te odredbe utvrđeno je da nije moguće "detaljnost UPU-a" kvalitetno razraditi u PPUO/G-u. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U stavku 1., točka 1. izmijenit će se sukladno primjedbi, a stavak 3. predmetnog članka neće se brisati. |
| 1046 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | potrebno je odrediti da PPUO/G obvezno određuje podjelu GP na izgrađeni i neizgrađeni dio te njegov neuređeni dio. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojmovi „izgrađeni/neizgrađeni dio“ te „uređeni/neuređeni dio“ ne koriste se za građevinska područja u ovome Zakonu. |
| 1047 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | U stavku (1), točki 2. predlažemo da se briše "urbanistički plan uređenja", pogotovo ako se radi o UPU-u koji nije isplaniran GUP-om. Planom višeg reda bi već trebala biti usmjerena namjena prostora unutar UPU-a jer je taj prostor dio šireg konteksta. Odnosno trebalo bi biti već određeno hoće li tu biti stanovanje, gospodarstvo, turizam, rekreacija ili nešto drugo. U stavku (1) točki 3. upitno je isključivanje prometnih rješenja iz područja užih obuhvata. Prometna mreža trebala bi biti cjelovito isplanirana, barem što se tiče javnih cesta. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim člankom propisano je da prostorni plan uređenja grada, odnosno općine određuje uvjete za provedbu svih zahvata u prostoru na svom području, osim na mjestima gdje propisuje smjernice za izradu prostornih planova užih područja. Dakle, područja za koja PPUO/G odredi obvezu izrade UPU-a, u skladu s odredbama ovog Zakona, područja su na kojima taj plan ne planira ništa direktno, već propisuje smjernice za izradu detaljnije plana. |
| 1048 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | Stavak 1. i 2. je potrebno uskladiti s člankom 78., odnosno u sadržaj dodati i određivanje područja na kojima se predlaže provedba urbane komasacije, odnosno mjera za provedbu urbane komasacije osim za područja unutar generalnog urbanističkog plana (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). Predlaže se sve obveze, mogućnosti i uvjete koji se odnose na veliki grad predvidjeti i za grad, osiguravajući kontinuitet rješenja važećih planova, ali uvažavajući promjenjivost statusa velikih gradova. Također, s obzirom na česte diskontinuitete građevinskog područja u obuhvatu generalnih urbanističkih planova, a unutar kojih je planirana infrastrukturna mreža i drugi bitni elementi planskog rješenja, predlaže se preformulirati odgovarajuće odredbe. Sukladno navedenom predlaže se sljedeći tekst točaka 2. i 5. 2. stavka. “t.2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja te unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana “t.5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana” | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Točka 2. stavka 2. predmetnog članka neće se mijenjati jer generalni urbanistički plan se prema ovom Zakonu donosi za građevinsko područje središnjeg naselja grada. Točka 5. stavka 2. predmetnog članka izmijenit će se sukladno primjedbi. |
| 1049 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 103. | Prijedlog - izmijeniti: (1) 7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje grada (1) 9. obuhvate područja na kojima se predlaže provedba urbane komasacije, osim za područja unutar generalnog urbanističkog plana (primarno područja planirana za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). (2) 2. uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i županijskog značaja te unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana (2) 5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana (2) mjere za provedbu urbane komasacije osim za područja unutar generalnog urbanističkog plana (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 103., stavku 1., točka 7. izmijenit će se na način da glasi: „7. obuhvat generalnog urbanističkog plana za središnje naselje grada“ Točka 9. u istom stavku neće se dodavati, jer urbana komasacija i provođenje iste nije predmet prostornog plana uređenja grada, odnosno općine. U članku 103., stavku 2., točka neće se mijenjati, jer generalni urbanistički plan sukladno ovom Zakona ne obuhvaća prostore izvan građevinskih područja. Točka 5. u istom stavku izmijenit će se na način da glasi: „5. smjernice za izradu generalnog urbanističkog plana“ Završna predložena alineja neće se unositi u ovaj članak, jer urbana komasacija i provođenje iste nije predmet prostornog plana uređenja grada, odnosno općine. |
| 1050 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Stavak (3). U danas važećim GUP-ovima postoji značajan udio površina izvan građevinskog područja naselja. Primjerice, unutar obuhvata GUP-a grada Dubrovnika čak 62% površine obuhvata (bez mora!) odnosi se na površine izvan građevinskog područja. Kod GUP-a Pazina taj je postotak 64%. Ukoliko se kroz izmjene i dopune nekog PPUG-a obuhvat GUP-a odredi samo za građevinsko područja naselja, upitno je može li se na taj način kvalitetno sagledati razvoj grada, s obzirom da je riječ o prostornoj i funkcionalnoj cjelini. Stoga predlažem razmotriti posljedice eventualnog određivanja građevinskog područja unutar obuhvata (današnjih) GUP-ova. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak će se korigirati da se napravi iznimka za gradove na obalama mora, no generalno gledajući, postojeći GUP-ovi morat će se izmijeniti na način da se iz njih isključe površine izvan građevinskog područja središnjeg naselja grada. Uključivanje takvih površina u obuhvat GUP-a do sada je u praksi pokazalo tendenciju stvaranja neusklađenost između pojedinih prostornih planova različitih razina ili obuhvata na istom području (najčešće: između PPUG-a i GUP-a), te rezultiralo konfuzijom oko nadležnosti pojedinih prostornih planova kod provedbe pojedinih zahvata u prostoru. |
| 1051 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Predlaže se sve obveze, mogućnosti i uvjete koji se odnose na veliki grad predvidjeti i za grad, osiguravajući kontinuitet rješenja važećih planova, ali uvažavajući promjenjivost statusa velikih gradova. Također, s obzirom na česte diskontinuitete građevinskog područja u obuhvatu generalnih urbanističkih planova, a unutar kojih je planirana infrastrukturna mreža i drugi bitni elementi planskog rješenja, predlaže se preformulirati odgovarajuće odredbe. Napominje se i da su obuhvati pojedinih važećih generalnih urbanističkih planova razgraničeni preko više administrativnih naselja. Sukladno navedenom predlaže se sljedeći tekst članka. “(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje gradskog područja, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada te, ako je tako određeno prostornim planom uređenja grada, za središnje naselje drugog grada. (3) Generalni urbanistički plan može se donijeti i za drugo kontaktno područje koje s područjem iz stavka 2. čini funkcionalnu i prostornu cjelinu.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje velikog grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1052 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Slažem se s primjedbom i prijedlogom HKA. Pogotovo nije jasno zašto bi se pojedna izdvojena građevinska područja izvan naselja, a koja su prostorno i funkcionalno u kontaktu s naseljem, po novome morala izdvajati iz obuhvata GUP-ova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uključivanje površina izvan građevinskog područja središnjeg naselja grada u obuhvat GUP-a u praksi ima tendenciju stvarati neusklađenost između pojedinih prostornih planova različitih razina ili obuhvata na istom području (najčešće: između PPUG-a i GUP-a), te rezultira konfuzijom oko nadležnosti pojedinih prostornih planova kod provedbe zahvata u prostoru. |
| 1053 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | članak 104. stavci 2. i 3. – Odredbe utvrđuju jedno te isto samo drugačijim izričajem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1054 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | “(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje gradskog područja, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada te, ako je tako određeno prostornim planom uređenja grada, za središnje naselje drugog grada. (3) Generalni urbanistički plan može se donijeti i za drugo kontaktno područje koje s područjem iz stavka 2. čini funkcionalnu i prostornu cjelinu.” | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1055 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Potrebno je jasnije definirati obuhvat GUP-a. Obuhvaća li on cjelokupno građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada ili samo njegovo građevinsko područje naselja? Stavak (2) i (3) su po tome kontradiktorni. Obuhvat GUP-a trebao bi imati određenu mogućnost promjene ukoliko dođe do opravdane izmjene građevinskog područja. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1056 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Predlažemo redefinirati stavak 2. na način da se omogući i prošireni obuhvat generalnog urbanističkog plana ili dodatni generalni urbanistički plan za građevinsko područje sekundarnog urbanog naselja (primjer: GUP Sesveta u Gradu Zagrebu, koji se ovakvom definicijom de facto ukida). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1057 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Predlaže se sve obveze, mogućnosti i uvjete koji se odnose na veliki grad predvidjeti i za grad, osiguravajući kontinuitet rješenja važećih planova, ali uvažavajući promjenjivost statusa velikih gradova. Također, s obzirom na česte diskontinuitete građevinskog područja u obuhvatu generalnih urbanističkih planova, a unutar kojih je planirana infrastrukturna mreža i drugi bitni elementi planskog rješenja, predlaže se preformulirati odgovarajuće odredbe. Napominje se i da su obuhvati pojedinih važećih generalnih urbanističkih planova razgraničeni preko više administrativnih naselja. Sukladno navedenom predlaže se izmjena teksta članka. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1058 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 104. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada i drugog grada, ako je tako određeno prostornim planom uređenja grada. (3) Generalni urbanistički plan može se donijeti i za drugo kontaktno područje koje s područjem iz stavka 2. čini funkcionalnu i prostornu cjelinu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 104. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Generalni urbanistički plan daje osnovu za razvoj i uređenje grada, korištenje i namjenu površina, razmještaj djelatnosti u gradskom prostoru, te uvjete za očuvanje i unapređenje kvalitete urbanog prostora i kulturno-povijesnih vrijednosti koje čine identitet tog grada. (2) Generalni urbanistički plan se donosi obvezno za građevinsko područje središnjeg naselja velikog grada, a za građevinska područja naselja drugih gradova ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. (3) Unutar obuhvata generalnog urbanističkog plana ne planiraju se površine izvan građevinskih područja naselja, osim za gradove u prostoru ograničenja, gdje je u obuhvat generalnog urbanističkog plana, definiran prostornim planom uređenja grada, nužno uključiti i kontaktno područje mora.“ |
| 1059 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | Stavak (3). S obzirom na primjere kako se provodi propisivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za UPU (vrlo često, propisivanjem istih uvjeta kao i za neposrednu provedbu te određivanjem načelnih koridora/trasa planiranih prometnica), predlažem brisati ovaj stavak kako bi se mogla dosljedno provesti hijerarhija i nadležnost prostornih planova. Za sva područja za koja je potrebna detaljnija razrada treba propisati obvezu izrade UPU-a i definirati smjernice za njegovu izradu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ukoliko se određeno područje može isplanirati s adekvatnom detaljnošću provedbe u prostornom planu šireg područja, nema potrebe nametati obvezu izrade prostornog plana užeg područja. Na nositeljima izrade i stručnim izrađivačima ostaje da, prilikom izrade pojedinih prostornih planova, a na temelju zakonskih odredbi, procjene u kolikoj mjeri određenim planom mogu isplanirati direktnu provedbu, a u kolikoj mjeri je istu potrebno delegirati na planove užih područja. |
| 1060 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | Stavak 1. i 2. je potrebno uskladiti s člankom 78., odnosno u sadržaj dodati i određivanje područja za koja se predlaže provedba urbane komasacije odnosno mjera za provedbu urbane komasacije (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). Predlaže se u stavku 2. točki 2. brisati tekst „na području velikog grada“ u skladu s obrazloženjima danima za prethodne članke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Urbana komasacija predmet je urbanističkog plana uređenja, kako je to propisano člankom 106. ovog Zakona. U stavku 2 predmetnog članka, točka 2. izmijenit će se sukladno primjedbi. |
| 1061 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | Stavak 1. i 2. je potrebno uskladiti s člankom 78., odnosno u sadržaj dodati i određivanje područja za koja se predlaže provedba urbane komasacije odnosno mjera za provedbu urbane komasacije (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Urbana komasacija predmet je urbanističkog plana uređenja, kako je to propisano člankom 106. ovog Zakona. |
| 1062 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | Predlaže se u stavku 1. točki 2. brisati tekst o određivanju karakterističnih presjeka prometnica. Generalni urbanistički plan trebao bi zadržati prvenstveno strateški karakter, ovo je prevelika razina detaljnosti za ovaj tip plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U točci 2. propisano je da je riječ o prometnicama od značaja za grad, te se isto ne smatra prevelikom razinom detaljnosti. |
| 1063 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | U stavku (1) točki 4. i stavku (2) točki 2. i 3. dodati "unutar svog obuhvata" s obzirom da se on izrađuje samo za središnje naselje velikog grada, a ne za cijeli veliki grad. Stavak 1. točka 2. - Objasniti kako prikazati karakteristične presjeke prometnica jer Pravilnik o prostornim planovima na podražava ovakav prikaz. Stavak 1. točke 1.,2., 3., što sa postojećim i planiranim obuhvatima UPU-a? Prikazivati točke 1., 2., 3. ili osim planiranih UPU-a? Stavak 2. točka 3.opisati što su prijelazne mjere te povezati s člankom 106. gdje je to opisano. Stavak 3. bilo bi dobro opisati kako treba izgledati odnosno od kojih dijelova treba se sastojati - grafičkih i tekstualnih - uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za UPU kada su dio GUP-a ili PPU-a. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U stavku 1., točka 4., kao i u stavku 2. točke 2. i 3. neće se mijenjati, jer se podrazumijeva da GUP ne određuje ništa izvan svog obuhvata. U stavku 1. točka 2. neće se mijenjati, već će se izmijeniti navedeni Pravilnik o prostornim planovima sukladno ovom Zakonu, nakon što potonji stupi na snagu. U tom smislu, istim Pravilnikom će se utvrditi i detaljniji uvjeti odnosno mjere, za koje se traži tumačenje u ostatku ovog komentara. |
| 1064 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | Stavak 1. i 2. je potrebno uskladiti s člankom 78., odnosno u sadržaj dodati i određivanje područja za koja se predlaže provedba urbane komasacije odnosno mjera za provedbu urbane komasacije (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). Predlaže se u stavku 2. točki 2. brisati tekst „na području velikog grada“ u skladu s obrazloženjima danima za prethodne članke. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 105., stavku 2., točka 2. promijenit će se tako da sada glasi: „2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine“ Urbana komasacija i provođenje iste nije predmet generalnog urbanističkog plana. |
| 1065 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 105. | Prijedlog - izmijeniti / dodati: (1) 5. obuhvate područja na kojima se predlaže provedba urbane komasacije (primarno područja za nova naselja, područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene). (2) 2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine (2) 7. mjere za provedbu urbane komasacije osim za područja za urbanu preobrazbu i/ili sanaciju, područja namijenjena izgradnji sadržaja od javnog interesa i/ili javne i društvene namjene. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 105., stavku 2., točka 2. promijenit će se tako da sada glasi: „2. mjere zaštite i unapređenja okoliša, zelene infrastrukture, prirodne i kulturno-povijesne baštine“ Urbana komasacija i provođenje iste nije predmet generalnog urbanističkog plana, te se shodno tome neće mijenjati stavci 1. i 2. predmetnog članka. |
| 1066 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | OIEH predlaže predlaže dopunu članka 106. stavka 6., na način da glasi: „Urbanistički plan uređenja ne može se planirati samo za jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina niti za područja koja ne predstavljaju funkcionalnu cjelinu s građevinskim područjem." Obrazloženje: Predloženom dopunom izbjeći će se situacija da se za zahvate planirane izvan Građevinskog područja naselja odredbama prostornih planova propisuje obveza izrade UPU-a i za građevinsko područje naselja unutar čijih administrativnih, odnosno katastarskih granica se planira zahvat. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Područja za koja se izrađuje urbanistički plan uređenja propisana su u stavku 2. predmetnog članka. |
| 1067 | TIHOMIR JUKIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Sa planerskog stanovišta neprihvatljivo je da se isti provedbeni plan UPU koristi na svim razinama (državnoj, županijskoj i lokalnoj razini) i da su svi planovi provedbeni - Radi postizanja vrsnosti građenja, na lokalnoj razini su uistinu potrebni provedbeni planovi (tipa detaljnih urbanističkih planova ili sl.), a ne kvazi provedbeni UPU koji odvaja zone pojedinih namjena od javne namjene (ulice, prometnice, trgovi) i u konačnici rezultiraju nekvalitetnom gradnjom | Primljeno na znanje | Nije prihvaćen. Područja za koja se izrađuje urbanistički plan uređenja propisana su u stavku 2. predmetnog članka. Primljeno na znanje. S planerskog je stajališta apsolutno prihvatljivo da se isti provedbeni plan – urbanistički plan uređenja – koristi na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini, budući na sve tri razine postoji potreba za prostornim planom kojim bi se propisali detaljni uvjeti provedbe zahvata u prostoru te razine. Iz istih razloga je svim planovima dana i provedbena komponenta, koja je uostalom uvijek i postojala u njima (čak i u „dobrim starim vremenima“ prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju iz 2013., bilo je zahvata u prostoru državnog i županijskog značaja koji su se provodili direktno na temelju tadašnjih županijskih i državnih planova). Radi postizanja vrsnosti građenja, ovim je Zakonom uvelike povećana razina detaljnosti urbanističkog plana uređenja, te su u njegov obvezni sadržaj integrirani mnogi elementi propisani za detaljne planova uređenja i provedbene urbanističke planova u prijašnjim propisima iz područja prostornog uređenja, a sve u cilju kako bi se urbanističkim planom uređenja (svih razina!), za obuhvate za koje se donosi, osiguralo što kvalitetnije prostorno uređenje. |
| 1068 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Predlaže se brisanje točke 4. uslijed nedostatka kapaciteta, ali i upitne opravdanosti izrade i donošenja UPU-a za izuzetno veliko područje. Primjeren dio područja pomorskog dobra smatra se nužno obuhvaćenim kategorijama iz preostalih točaka istog stavka. Predlaže se propisivanje obveze UPU-a za kulturno-povijesne cjeline isključivo izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana koji može propisati prikladan sustav mjera zaštite “područja zajedničkih obilježja” odnosno detaljnije planove sukladno lokalnim uvjetima. Predlaže se dodavanje stavka kojim se određuje mogućnost propisivanja obveze UPU-a i za dio kontaktnog područja u odnosu na površine iz stavka 2., kada je to potrebno u svrhu infrastrukturnog opremanja zemljišta. “(7) Obveza iz stavka 2. ovog članka određena prostornim planom šireg područja može obuhvatiti i drugo kontaktno područje koje s područjem iz stavka 2. čini prostornu i/ili funkcionalnu cjelinu te čime se osigurava infrastrukturno opremanje te cjeline.” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nedostatak kapaciteta nije predmet ovog Zakona. |
| 1069 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Omogućiti izradu urbanističkog plana uređenja i za područja koja nisu obvezna prema ovom zakonu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Multiplikacija urbanističkih planova uređenja izvan područja za koja je propisana zakonska obveza, u praksi se već pokazala da ima tendenciju stvarati neusklađenost između pojedinih prostornih planova različitih razina ili obuhvata na istom području (najčešće: između PPUG-a i/ili GUP-a i UPU-a), te rezultira konfuzijom oko nadležnosti pojedinih prostornih planova kod provedbe zahvata u prostoru. |
| 1070 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | nakon stavka 5.dodati nove stavke 6. i 7.: „(6) Osim urbanističkih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka koji se obvezno donose temeljem ovoga zakona, mogu se donositi urbanistički planovi uređenja i za druge prostorne cjeline građevinskih područja na području jedinice lokane samouprave, ako takvu odluku donese jedinica lokalne samouprave. (7) Urbanistički plan uređenja može se donositi i za obuhvat prostora kojim se objedinjeno obuhvaćaju područja utvrđena u stavcima 1. i 6. ovog članka.“ Naime, mora se omogućiti da jedinica lokalne samouprave može donositi urbanistički plan uređenja i za područja koja nisu obvezna prema ovom zakonu, jer sada proizlazi iz odredbi da takva mogućnost nije dopuštena. Navedeno bi bilo iznimno štetno jer ne bi omogućilo prijenos svih izrađenih urbanističkih planova uređenja izrađenih npr. za cjelovita središnja naselja u novi sustav." | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 6. neće se dodavati. Multiplikacija urbanističkih planova uređenja izvan područja za koja je propisana zakonska obveza, u praksi se već pokazala da ima tendenciju stvarati neusklađenost između pojedinih prostornih planova različitih razina ili obuhvata na istom području (najčešće: između PPUG-a i/ili GUP-a i UPU-a), te rezultira konfuzijom oko nadležnosti pojedinih prostornih planova kod provedbe zahvata u prostoru. Stavak 7. neće se dodavati, jer se podrazumijeva da je isto moguće na temelju članka 103., stavka 1., točke 8., odnosno članka 105., stavka 1., točke 4. |
| 1071 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | stavak 5. – Brisati odredbu (primjedba kao na članak 103. stavak 3.). (Ako se ipak zadrži, onda na kraju dodati da se urbanistička razina planiranja prikazuje i u tekstualnom i u grafičkom dijelu prostornog plana jer se nerijetko koristi ova odredba kroz prostorni plan uređenja, ali izostaje grafički prikaz urbanističkog planiranja prostora.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odgovor isti kao na članak 103., stavak 3. |
| 1072 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | stavak 4. – Brisati odredbu. Naime, konačno donošenje urbanističkog plana uređenja nije izvjesno, a propisivanje uvjeta gradnje kroz planiranje šireg područja nije adekvatno. Propisani uvjeti gradnje omogućit će gradnju, a pokretanje izrade urbanističkog plana uređenja može izostati. Slijedom navedenog, bez urbanističke razine planiranja gradnja će se u načelu zakonito provoditi stihijski. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 4. predmetnog članka propisuje provođenje zahvata u prostoru do donošenja UPU-a na područjima koja su stavkom 2. ovog članka definirana kao pretežito izgrađena, te se u tom smislu mora omogućiti rekonstrukcija i zamjenska gradnja na građevnim česticama s već postojećim građevinama. U protivnom, samo planiranje UPU-a (koji se, kako primjedba navodi, možda i nikad neće donijeti) rezultiralo bi apsolutnom i dugotrajnom zabranom bilo kakvih građevinskih radova na dobrom dijelu građevinskih područja na teritoriju određene jedinice lokalne samouprave. |
| 1073 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | stavak 2. točka 3. MOLIMO ZASEBAN ODGOVOR PO SVAKOJ TOČKI A) pojedini gradovi i općine već godinama izbjegavaju izradu ili izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja kojima će se uvažiti u međuvremenu izrađena konzervatorska podloga (ili je, još gore, provedba zahvata u kulturno-povijesnoj cjelini temeljem prostornog plana uređenja grada/općine). Time se nepovratno narušava vrijedna kulturna baština. Ovim zakonom potrebno je obvezati pokretanje izrade urbanističkih planova uređenja za sve kulturno-povijesne cjeline čije konzervatorske podloge nisu uvažene u urbanističkom planu uređenja, ako takav postoji, odnosno za sve cjeline za koje nije donesen urbanistički plan uređenja. B) Do donošenja toga urbanističkog plana uređenja se već ovim zakonom mora propisati moratorij na zaprimanje zahtjeva za izdavanje lokacijske ili građevinske dozvole. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. A) Obveza izrade UPU-a za dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske propisana je u točci 3. stavka 2. predmetnog članka, a obveza izrade prostornih planova u skladu s ovim Zakonom u određenom vremenskom periodu propisana je u prijelaznim i završnim odredbama. B) Stavak 4. predmetnog članka propisuje provođenje zahvata u prostoru do donošenja UPU-a na područjima koja su stavkom 2. ovog članka definirana kao pretežito izgrađena, te se u tom smislu mora omogućiti rekonstrukcija i zamjenska gradnja na građevnim česticama s već postojećim građevinama. |
| 1074 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | članak 106. stavak 2. točka 1. MOLIMO ZASEBAN ODGOVOR PO SVAKOJ TOČKI A) Građevinsko područje formira se po kriterijima i načelima struke. U pravilu to je zaokružena homogena cjelina te se kao takva i razmatra u daljnjem planiranju. Sukladno navedenom izrada urbanističkog plana uređenja za građevinsko područje treba obuhvatiti cijelo građevinsko područje jer se samo tako cjelovito i ravnomjerno tretira i planira cjelovito područje, bez obzira na izgrađenost zgrada ili infrastrukture. UPU za dio građevinskog područja dovodi do segregacije korisnika u pogledu uređenosti naselja (infrastruktura, komunalna građevine, javne građevine, uslužne djelatnosti, itd.) i mogućnosti gradnje. Neosnovano je obvezu izrade UPU-a ograničiti samo na neizgrađene neopremljene dijelove naselja, već treba planerski utvrđivati obuhvat. B) Obvezati izradu urbanističkog plana uređenja za cijelo građevinsko područje središnjeg naselja kao i za izdvojena građevinska područja izvan naselja. Ti dijelovi jedinica lokalne samouprave predstavljaju važnija potručja koja je nužno razmatrati na detaljnijoj urbanističkoj razini, a prostorni plan šireg područja to ne može osigurati. C) U kontekstu predmetne odredbe obvezno definiciju pojma „osnovna infrastruktura“ utvrditi kako je predloženo za točku 35. članka 19.: „osnovna infrastruktura predstavlja jednu ili više infrastruktura u javnom sustavu na koju se sukladno prostornom planu građevna čestica obvezno mora priključiti sukladno uvjetima propisanim tim prostornim planom“. U protivnom je ova odredba vrlo opasna, isključuje značajan dio područja koji je po stručnim pravilima potrebno obvezno urbanistički planirati, a ako se ne prihvati onda je zapravo zakonski dopuštena stihijska izgradnja. Unatoč tome što se ovim zakonom propisuje obveza uvažavanja načela prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće građenja i cijeli niz drugih odredbi kojima se naglašava značaj postizanja održivosti i vrsnoće izgrađenog okoliša, ako se i dalje kroz zakonski okvir nastavi podupirati stihijska izgradnja (iako je zakonita), onda je sve zajedno u kontradikciji. Nemoguće je u zakonu poštivati i jedno i drugo jer je međusobno oprečno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. A) Obveza izrade UPU-a za dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske propisana je u točci 3. stavka 2. predmetnog članka, a obveza izrade prostornih planova u skladu s ovim Zakonom u određenom vremenskom periodu propisana je u prijelaznim i završnim odredbama. B) Stavak 4. predmetnog članka propisuje provođenje zahvata u prostoru do donošenja UPU-a na područjima koja su stavkom 2. ovog članka definirana kao pretežito izgrađena, te se u tom smislu mora omogućiti rekonstrukcija i zamjenska gradnja na građevnim česticama s već postojećim građevinama. |
| 1075 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Stavak 4. predlažemo koristiti pojam zamjenska građevina koji se vraća u Zakon o gradnji za dugi opis "postojećih građevina i građenja nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice" koji sada koristite. Predlaže se vratiti mogućnost donošenja Odluke o izradi UPU-a bez da je ucrtan obuhvat u prostornom planu - doprinosilo je fleksibilnosti izrade planova. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Dodat će se pojam zamjenska građevina da se pojednostavi tekst stavka. Mogućnost donošenja UPU-a za bilo koju lokaciju u prostoru mimo obveza iz prostornih planova širih područja neće se vraćati u ovaj Zakon. |
| 1076 | URBANISTICA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA, ZAŠTITU OKOLIŠA I ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Nakon stavka 2. predlažemo nove stavke 3. i 4. koji bi glasili: (3) Obuhvat urbanističkog plana uređenja, odnosno prostorne cjeline iz stavka 1. ovog članka određuje se na temelju stručne procjene izrađivača prostornog plana šireg područja. Obuhvat, osim područja iz stavka 2. točaka1. do 5., može uključivati i kontaktne površine s kojima ta područja čine logičnu prostorno-funkcionalnu cjelinu. (4) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen planom šireg područja moguće je podijeliti na manje cjeline, ako je tako određeno u smjernicama za izradu UPU-a, na temelju stručne podloge* kojom će se odrediti granice svih podcjelina i specifične smjernice. * U članku 24. stavku 4. točki 11. Pravilnika o prostornim planovima dana je mogućnost propisivanja obveze izrade stručnog rješenja i/ili stručnih podloga. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 6. neće se dodavati. Multiplikacija urbanističkih planova uređenja izvan područja za koja je propisana zakonska obveza, u praksi se već pokazala da ima tendenciju stvarati neusklađenost između pojedinih prostornih planova različitih razina ili obuhvata na istom području (najčešće: između PPUG-a i/ili GUP-a i UPU-a), te rezultira konfuzijom oko nadležnosti pojedinih prostornih planova kod provedbe zahvata u prostoru. |
| 1077 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Stavak 3 je stručno opravdan i korektan, ali i neusklađen sa člankom 180. stavkom 2. točkama 2. i 3. PREDLAŽE SE BRISATI FORMULACIJE U ČLANKU 180. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka usklađen je s člankom 180., stavkom 2. i 3. Naime, stavak 3. članka 106. navodi da se ne može izdati građevinska ni lokacijska dozvola na području iz točke 1., stavka 2. istog članka, tj. na „dijelovima građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom.“ Ovo automatski isključuje mogućnost rekonstrukcije ili zamjenske gradnje propisane u stavku 2. članka 180., kao i mogućnost priključenja građevne čestice odnosno zgrade na osnovnu infrastrukturu propisane u stavku 3. članka 180. |
| 1078 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Potrebno je naglasiti da ova odredba nije apsolutna, već postoje iznimke predviđene člankom 180. stavcima 2. i 3., unatoč višestrukim upozorenjima struke o štetnosti takvog rješenja, od kojeg zakonodavac očito ne odustaje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba je apsolutna i ne postoje iznimke predviđene člankom 180., stavkom 2. i 3. Naime, stavak 3. članka 106. navodi da se ne može izdati građevinska ni lokacijska dozvola na području iz točke 1., stavka 2. istog članka, tj. na „dijelovima građevinskih područja koji nisu izgrađeni i opremljeni osnovnom infrastrukturom.“ Ovo automatski isključuje mogućnost rekonstrukcije ili zamjenske gradnje propisane u stavku 2. članka 180., kao i mogućnost priključenja građevne čestice odnosno zgrade na osnovnu infrastrukturu propisane u stavku 3. članka 180. |
| 1079 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2), točka 4. Odredba sugerira da je obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja za sve dijelove građevinskih područja na pomorskom dobru. Međutim, članak 69. stavak 4. propisuje zahvate u prostoru pomorskog dobra za koje ne postoji obveza posebnog planiranja u prostornom planu, dok članak 151. stavak 2. predviđa donošenje urbanističkog projekta za zahvate u prostoru na pomorskom dobru gdje nije propisana obveza donošenja UPU-a. Potrebno jasno precizirati za koje dijelove pomorskog dobra je obvezno donošenje UPU-a, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 151. propisuje izradu urbanističkog projekta za zahvate u prostoru na pomorskom dobru gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja; dakle, za zahvate u prostoru na pomorskom dobru izvan građevinskih područja. |
| 1080 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Predlaže se brisanje točke 4. uslijed nedostatka kapaciteta, ali i upitne opravdanosti izrade i donošenja UPU-a za izuzetno veliko područje. Primjeren dio područja pomorskog dobra smatra se nužno obuhvaćenim kategorijama iz preostalih točaka istog stavka. Predlaže se propisivanje obveze UPU-a za kulturno-povijesne cjeline isključivo izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana koji može propisati prikladan sustav mjera zaštite “područja zajedničkih obilježja” odnosno detaljnije planove sukladno lokalnim uvjetima. Predlaže se dodavanje stavka kojim se određuje mogućnost propisivanja obveze UPU-a i za dio kontaktnog područja u odnosu na površine iz stavka 2., kada je to potrebno u svrhu infrastrukturnog opremanja zemljišta. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pomorsko dobro je od osobitog značaja za RH , jednako kao i kulturno povijesne cjeline. Isto tako, urbanistički plan uređenja je obvezno izraditi za područje pomorskog dobra obzirom da je pomorsko dobro zahtijeva osobitu pažnju pri planiranju a što je određeno ovim zakonom i posebnim propisima. |
| 1081 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Prijedlog - izmijeniti: (2) 3. dijelove građevinskih područja koja predstavljaju kulturno povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske izvan obuhvata generalnog urbanističkog plana Prijedlog - brisati: (2) 4. Prijedlog - dodati: (7) Obveza iz stavka 2. ovog članka određena prostornim planom šireg područja može obuhvatiti i drugo kontaktno područje koje s područjem iz stavka 2. čini prostornu i/ili funkcionalnu cjelinu te čime se osigurava infrastrukturno opremanje te cjeline. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pomorsko dobro je od osobitog značaja za RH , jednako kao i kulturno povijesne cjeline. Isto tako, urbanistički plan uređenja je obvezno izraditi za područje pomorskog dobra obzirom da je pomorsko dobro zahtijeva osobitu pažnju pri planiranju a što je određeno ovim zakonom i posebnim propisima. Dodavanje stavka 7. nije prihvatljivo obzirom da prometno rješenje kojim je omogućen pristup područjima iz stavka 2. u prostornom planu šireg područja već treba biti riješeno obzirom da se u suprotnom onemogućuje za kontaktna područja provedba temeljem plana šireg područja za prostore koji nisu u obvezi izrade UPU-a. Naime, urbanističkim planom se ne mogu mijenjati namjene iz prostornog plana šireg područja i više razine, pa se stoga uvjeti za mogućnost pristupa cjelini odnosno preduvjeti za infrastrukturno opremanje izvan obuhvata prostorne cjeline moraju riješiti već u tim prostornim planovima, dok je urbanističkim planom uređenja potrebno detaljnije razraditi infrastrukturu i način opremanja zemljišta potrebnom infrastrukturom unutar samog obuhvata izrade tog UPU-a. |
| 1082 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (6) Stavak ostavlja ozbiljnu nejasnoću u pogledu tumačenja. Konkretno, nije jasno znači li to da se UPU ne može izrađivati npr. za izdvojena građevinska područja izvan naselja isključivo ugostiteljsko-turističke namjene? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Glavna svrha urbanističkog plana uređenja, i prema postojećim i starim propisima iz područja prostornog uređenja, kao i prema članku 107. stavka 2. prijedloga ovog Zakona, jest detaljna podjela područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja. Iz navedenog proizlazi da je urbanistički plan uređenja bespredmetan ako se donosi na području gdje je planirana samo jedna namjena površina i gdje se provodi samo jedan zahvat u prostoru. |
| 1083 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Prema stavku (6) nije jasno što je to "jedan zahvat u prostoru s jednom primarnom namjenom površina"!!, odnosno opis tog pojma ne odgovara opisu "zahvata" iz čl. 19 | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Glavna svrha urbanističkog plana uređenja, i prema postojećim i starim propisima iz područja prostornog uređenja, kao i prema članku 107. stavku 2. prijedloga ovog Zakona, jest detaljna podjela područja na posebne prostorne cjeline ovisno o njihovoj namjeni i načinu korištenja. Iz navedenog proizlazi da je urbanistički plan uređenja bespredmetan ako se donosi na području gdje je planirana samo jedna namjena površina i gdje se provodi samo jedan zahvat u prostoru. |
| 1084 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Zašto je brisana odredba članka 43, stavak (6) Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23)? Pod kojim uvjetima je moguće brisati neko građevinsko područje? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba nije predmet ovog članka. Određivanje građevinskih područja regulirano je člancima 43. do 46. prijedloga ovog Zakona. |
| 1085 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Zašto je brisan pojam "neuređeno građevinsko područje" ako se za ta područja i dalje propisuje obveza izrade Urbanističkog plana uređenja prema stavku (2), točka 1. ovog članka? Nadalje, Pravilnikom o prostornim planovima (NN 152/23) predviđeno je označavanje neuređenih građevinskih područja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Budući je pojam „neuređeno građevinsko područje“ iz važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 153/12, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) bio definiran kao građevinsko područje koje nije opremljeno osnovnom infrastrukturom, nema potrebe za multiplikacijom pojmova koji isto znače u novom prijedlogu Zakona. |
| 1086 | ANA RAŠAN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 106. | Potrebno je propisati rokove donošenja urbanističkog plana uređenja, odnosno rokove pokretanja izrade urbanističkog plana uređenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Postupak izrade i donošenja prostornih planova propisan je u poglavlju 5.2.6. ovog Zakona, a rokovi za donošenje prostornih planova svih razina propisani su u člancima 233. i 235. prijedloga ovog Zakona. |
| 1087 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | članak 107. stavak 2. točka 3. – Odredbu doraditi jer je neprovediva. Urbanističkim planom uređenja nije moguće odrediti obvezni građevni i regulacijski pravac za planirane građevine kojima nije određena točna građevinska čestica. Nadalje, 3D prikaz planirane izgradnje? – nemoguće proizvesti jer ste ukinuli detaljni plan uređenja, a za urbanistički plan uređenja imamo određivanje samo zona, unutar kojih se tek trebaju formirati građevne čestice sukladno uvjetima prostornog plana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 107., stavku 2., točka 3. izmijenit će se tako da glasi: „3. regulacijska linija, građevinski pravac i/ili obvezni građevinski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi sadrži prostorne prikaze najvećih ostvarivih volumena izgrađenih struktura“ |
| 1088 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Stavak 2.: točka 2., 3., 4. - uskladiti s Pravilnikom o izradi prostornih planova jer sada se ovo ne može prikazati | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni Pravilnik uskladit će se s ovim Zakonom nakon što potonji stupi na snagu. |
| 1089 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Stavak 2. propisuje predetaljan sadržaj UPU-a. Točka 3: Kako UPU može prikazati 3D prikaz? Pod ovim se valjda pretpostavlja 3D prikaz maksimalnih gabarita jer bi ovo navedeno značilo da imamo gotove projekte prije izrade samog UPU-a? Točka 9: Kako UPU može odrediti "dinamiku realizacije i provođenja zahvata u prostoru, a po potrebi i etapa i/ili faza gradnje pojedinih građevnih cjelina“?? Ovo ovisi o investitoru bez obzira tko on bio. Nije jasno na koji način urbanistički plan uređenja to može odrediti. Točka 4: ucrtavanje „stajališta za javni prijevoz“ kao točnih lokacija mogla bi dovesti do problema u provedbi. U praksi su se do sada ucrtavale načelne pozicije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovaj Zakon bitno povećava detaljnost i nivo razrađenosti urbanističkog plana uređenja s ciljem povećavanja kvalitete prostorno-planskih rješenja. Međutim, uzima se u obzir da se pojedini elementi zakonski propisanog sadržaja neće moći odrediti za sve UPU-e na svim područjima. Stoga je prvom rečenicom predmetnog stavka 2. jasno rečeno kako „ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje…“ |
| 1090 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 9. Etapnost i faznost gradnje u smislu prostorno-funkcionalne logike (npr. najprije infrastruktura, zatim pojedine cjeline) je razumna i provediva, ali „dinamika realizacije“ sugerira određivanje vremenskog slijeda i rokova gradnje, što prostorni plan ne može regulirati. Izrađivač plana ne može predvidjeti niti propisati kada će pojedini investitor pristupiti gradnji, jer to ovisi o vlasničkim, financijskim i tržišnim okolnostima koje su izvan dohvata prostornog planiranja . | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smisao navedene odredbe nije da stručni izrađivač plana predviđa kada će pojedini investitor pristupiti gradnji, nego da se osigura provedivost urbanističkog plana uređenja, na način da se odredi koji su zahvati u prostoru i/ili prostorne cjeline na njegovom području prioritetni i moraju se realizirati prije drugih. |
| 1091 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 7. Predlaže se preformulacija točke 7. na sljedeći način: “načine rekonstrukcije i nove gradnje unutar područja urbane preobrazbe i/ili sanacije određenih planom šireg područja, s ciljem povećanja kvalitete prostora “. Područja urbane preobrazbe i/ili sanacije utvrđuje PPUG/O ili GUP, čime se ujedno definira i obveza izrade UPU-a. Dakle, UPU ne bi trebao određivati ta područja, već isključivo razrađivati načine rekonstrukcije i nove gradnje unutar već određenih granica. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim člankom su propisani potrebni parametri koje urbanistički plan uređenja određuje, a koji ovise o području za koje se taj plan donosi. |
| 1092 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 5. Potrebno je precizirati što se podrazumijeva pod pojmom „zelena arhitektura“ te na koji način se ona treba prikazivati u UPU-u. Formulacija je preopćenita i ostavlja prostor za različita tumačenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno će se definirat kroz pravilnik iz članka 79., stavka 3. ovog Zakona. |
| 1093 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Predlaže se na kraju stavka 2. točke 2. brisanje teksta “planiranih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene”. Urbanistički plan uređenja bi na jednakoj razini trebao obraditi cijeli svoj obuhvat pa tako ovisno o mjerilu, veličini obuhvata i planiranim namjenama odnosno građevinama on treba razgraničiti građevne čestice za cijeli obuhvat ili planirati površine / prostorne cjeline / blokove po namjenama uz uvjete razgraničenja građevnih čestica. Predlaže se brisati na kraju stavka 2. točke 2. brisati tekst “, a po potrebi i 3D prikaze planirane izgradnje“ ili ga preformulirati na sljedeći način: „a po potrebi sadrži prostorne prikaze najvećih ostvarivih volumena izgrađenih struktura“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Odredba u točci 2. stavka 2. predmetnog članka preuzeta je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju te se neće mijenjati. Točka 3. stavka 2. preformulirat će se tako da glasi: „3. regulacijska linija, građevinski pravac i/ili obvezni građevinski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi sadrži prostorne prikaze najvećih ostvarivih volumena izgrađenih struktura“ |
| 1094 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Prijedlog - izmijeniti: (2) 2. prikaz građevnih čestica (2) 3. obvezni građevni i regulacijski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Odredba u točci 2. stavka 2. predmetnog članka preuzeta je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju te se neće mijenjati. Točka 3. stavka 2. preformulirat će se tako da glasi: „3. regulacijska linija, građevinski pravac i/ili obvezni građevinski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi sadrži prostorne prikaze najvećih ostvarivih volumena izgrađenih struktura“ |
| 1095 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Sugeriram da se broj parametara koji se obavezno trebaju propisivati u planu svede na nužne. Uočeno je da se planere obvezuje na propisivanje prevelikog broja uvjeta u prostornim planovima, što može dovesti do nerazumijevanja koji je od njih presudni, posebno ukoliko se u primjeni kod projektiranja radi o međuzavisnim varijablama. Primjerice vrijednost građevinske (bruto) površine /GBP/ se kod izrade projekta izračunava samo s jednim jedinim ciljem - radi izračuna vrijednosti stvarnog koeficijenta iskoristivosti (kis). Vrijednost kis-a se obračunava kao omjer građevinske (bruto) površine i površine građevne čestice (kis=GBP/PGČ). Dakle kod kis-a i GBP-a se radi o međusobno zavisnim vrijednostima i ukoliko je planom utvrđen maksimalni kis i maksimalna etažnost, određivanje GBP-a je suvišno, odnosno ako se planski i utvrdi najveći GBP uz već prethodno utvrđen najveći kis i najveću etažnost, ta dva međusobno zavisna parametra (kis i GBP) vrlo teško mogu jednako odrediti najveći volumen zgrade. Posebno jer je GBP određen posebnim propisom kojima se vrijednosti stvarne površine poda za određene etaže i dijelove zgrade umanjuju ili ne obračunavaju. Tako da je propisivanje maksimalnog GBP-a u prostornom/urbanističkom planu u većini slučajeva nepotrebno, osim ukoliko se radi o situacijama kada je površina namijenjena za gradnju toliko minorna u odnosu na površinu zahvata u prostoru da vrijednost kig-a i kis-a teže nuli, pa je iz tog razloga jednostavnije propisati GBP nego ova dva parametra (primjerice ukoliko se na 1,0 ha površine zahvata dozvoljava gradnja čiji maksimalni GBP = 200,0 m2, što bi dalo kis=0,02). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovaj Zakon bitno povećava detaljnost i nivo razrađenosti urbanističkog plana uređenja s ciljem povećavanja kvalitete prostorno-planskih rješenja. Međutim, uzima se u obzir da se pojedini elementi zakonski propisanog sadržaja neće moći odrediti za sve UPU-e na svim područjima. Stoga je prvom rečenicom predmetnog stavka 2. jasno rečeno kako „ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje…“ |
| 1096 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Stavak 2. točka 5. Za sada još uvijek ne postoje službene evidencije zelene infrastrukture, tako da je provedba ove točke u urbanističkim planovima uređenja nemoguća zbog nedostatka podataka. Osim toga, evidencija podataka o zelenoj infrastrukturi je sadržaj zasebnih evidencija, prema posebnim sektorskim propisima. Dugoročno je možda moguće integrirati obje ove evidencije u jednu ali sugeriram da se ovaj element u urbanističkim planovima uređenja ne utvrđuje kao obavezni, između ostalog jer nije ni primjeren u svim situacijama (primjerice poduzetničke zone, mali UPU-ovi od nekoliko građevnih čestica i slično). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 106. Zakona, urbanistički plan uređenja detaljno određuje prostorni razvoj, funkcionalna rješenja i uvjete oblikovanja pojedinih prostornih cjelina koje nisu s dovoljnom detaljnošću obrađene u prostornim planovima šireg područja, a samim tim to obuhvaća i prikaz zelene infrastrukture propisan člankom 107. Zakona, na područjima gdje ista postoji. |
| 1097 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Stavak 2. točka 4. - Karakteristični presjek kroz prometnicu (ulični koridor) je kao izrazito tehnički element svojstven projektu nepotrebno predetaljan za urbanističke planove i može u provedbi plana prouzročiti neprovedivost. Predlažem da se izrada karakterističnog presjeka kroz prometnicu u urbanističkim planovima uređenja ili u potpunosti ukine ili ostavi kao neobvezujuća opcija, a da se umjesto toga utvrdi obaveza (tekstualnog) određivanja minimalne širine uličnog (cestovnog) koridora i minimalnih obaveznih prometnih elemenata unutar koridora (primjerice: kolnik za dvosmjerni promet, najmanje jednostrano pješačko-biciklistička staza i zelena površina s drvoredom najmanje širine pojasa 2,5 m i slično). Takav način je primjereniji za urbanistički plan čija svrha je utvrđivanje uvjeta za projektiranje, a ne izrade projektnog rješenja. Samo projektno rješenje koje svakako uključuje i karakteristični presjek, bi trebalo prepustiti specijalistu projektantu, koji će obavezne propisane elemente iz urbanističkog plana uređenja ugraditi u projektno rješenje. Naime, prema višedesetljetnom iskustvu u planiranju, mogu posvjedočiti da je vrlo malo uličnih koridora izvedeno dosljedno po presjeku iz urbanističkog plana uređenja i to ne radi intencije da se smanji razina uređenja, već upravo obrnuto. Urbanistički planovi uređenja se često primjenjuju u dugom vremenskom periodu, kroz koji se sektorski propisi za projektiranje prometnica i općenito prometne i druge infrastrukture poboljšavaju, kroz sektorske propise se uvode novi kriteriji i najčešće veće dimenzije pojedinih prometnih elemenata u uličnom koridoru, tako da gledajući unatrag značajni broj urbanističkih planova ima u presjeku utvrđenu manju širinu ceste, manju širinu biciklističkih staza (koji više ni ne odgovaraju današnjim propisima), nema površine za specijalne vrste prometa kao što su mala elektrovozila, uvode se nove vrste prometnih elemenata tipa dijeljena prometna površina i drugo. Sa svime time su najviše upoznati upravo specijalizirani projektanti, kojima bi trebalo omogućiti projektiranje prema propisima, a urbanistički plan bi trebalo kao i za druge građevine utvrditi samo minimalne uvjete. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovaj Zakon bitno povećava detaljnost i nivo razrađenosti urbanističkog plana uređenja s ciljem povećavanja kvalitete prostorno-planskih rješenja, što podrazumijeva i detaljnije planiranje prometne i infrastrukturne mreže. Međutim, uzima se u obzir da se pojedini elementi zakonski propisanog sadržaja neće moći odrediti za sve UPU-e na svim područjima. Stoga je prvom rečenicom predmetnog stavka 2. jasno rečeno kako „ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje…“ |
| 1098 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Predlažem da stavak 2. točka 3. glasi: građevinski pravac, regulacijsku liniju i prostorne pokazatelje kojima se utvrđuju maksimalni gabariti i volumeni građevina, a po potrebi obavezni građevinski pravac i 3D prikaze. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prijedlogom ovog zakona bitno se povećava detaljnost i nivo razrađenosti urbanističkog plana uređenja s ciljem povećavanja kvalitete prostorno-planskih rješenja, što između ostalog podrazumijeva i planiranje površina za smještaj građevina u prostoru. Međutim, uzima se u obzir da se pojedini elementi zakonski propisanog sadržaja neće moći odrediti za sve UPU-e na svim područjima. Stoga je prvom rečenicom predmetnog stavka 2. jasno rečeno kako „ovisno o području za koje se donosi, urbanistički plan uređenja osobito određuje…“ |
| 1099 | VESNA MAKOVEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 107. | Stavak 2. točka 3. Pojmovi koji se koriste u Zakonu ne poklapaju se s pojmovima iz Pravilnika o prostornim planovima (NN br. 152/23). Bilo bi uputno da se koriste isti pojmovi kakvi su utvrđeni Pravilnikom. Pravilnik je utvrdio nazive pojmova (dva pojma) kao „građevinski pravac“ i „obvezni građevinski pravac“ svaki sa svojim specifičnim značenjem. Umjesto pojma „regulacijski pravac“ se u Pravilniku koristi pojam „regulacijska linija“. Obvezni građevinski pravac nikako ne bi trebao biti obavezni sadržaj urbanističkog plana jer njegovo određivanje nije primjereno svim situacijama. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 107., stavak 2., točka 3. izmijenit će se da glasi: „3. regulacijska linija, građevinski pravac i/ili obvezni građevinski pravac, površine za smještaj građevina u prostoru, njihove maksimalne gabarite i volumene, a po potrebi sadrži prostorne prikaze najvećih ostvarivih volumena izgrađenih struktura“ |
| 1100 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, 5.2.6. POSTUPAK IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNIH PLANOVA | Obzirom na činjenicu kako u praksi postupci izrade i donošenja prostornih planova traju izuzetno dugo, nerjetko i po nekoliko godina, smatramo vrlo bitnim propisati konkretne i razumne rokove za pojedinu fazu cijelog postupka. Kako je prostorni plan prva "stepenica" u procesu pripreme izgradnje (prihvatljivost zahvata za okoliš, posebni uvjeti, lokacijska dozvola...), vrlo često zapnemo već na njoj pa se time i cijeli daljnji proces pripreme izgradnje zaustavlja. Ovo je posebno izraženo kod pripreme izgradnje linijskih infrastrukturnih građevina koje se protežu područjem više jedinica lokalne samouprave ili područjem više županija. U praksi, ovi postupci donošenja prostornih planova traju i više od 5 godina. Bez propisivanja konkretnih i razumnih rokova novim Zakonom se neće bitno ubrzati proces pripreme izgradnje, odnosno u konkretnom slučaju ishođenja lokacijske dozvole. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rokovi za donošenje prostornih planova sukladno ovom prijedlogu Zakona propisani su u prijelaznim i završnim odredbama. |
| 1101 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 108. | stavak 3. – Odredbu doraditi. Nositelj izrade prostornog plana može „imenovati“ zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje velikog grada samo ako prethodno zavod pristane biti koordinator. U protivnom se nameće obveza koju zavod zbog radnog opterećenja i kadra kojim raspolaže možda nije u mogućnosti ni ispuniti. Npr. u PGŽ-u bi prema najgorem scenariju zavod mogao biti koordinator za 36 gradova i općina, odnosno za oko 400 prostornih planova koji su sada na snazi. Ujedno provedba ove odredbe kako je propisano može dovesti do kolizije s člankom 27. stavkom 1. točkom 1. te s člankom 235. stavkom 2. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna odredba u skladu je s propisanim obvezama zavoda za prostorno uređenje županija iz članka 27. ovog Zakona. |
| 1102 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 108. | Smatramo da je prilikom stavljanja novih zadataka Zavodima za prostorno uređenje potrebno obratiti pozornost na nemogućnost zapošljavanja dovoljnog broja ovlaštenih arhitekata u Zavode za prostorno uređenje te da će se u dogledno vrijeme taj broj još dodatno smanjiti zbog starije dobi sadašnjih djelatnika. Novih zainteresiranih arhitekata urbanista nema, a dodatni je problem što je ukoliko arhitekt radi u Zavodu potrebno imati 10 godina staža u Zavodu da bi se steklo pravo upisa u imenik ovlaštenih arhitekata urbanista, što je previše, osobito jer Zavodi danas rade kao i sve druge tvrtke na izradi prostornih planova i svih drugih stručnih poslova prostornog uređenje. Potrebno je dodatnim afirmativnim mjerama kao i usuglašavanjem s drugim zakonima i podzakonskim aktima omogućiti i privući nove arhitekte u Zavode i u urbanističku struku općenito kroz zakonske i druge mjere te vratiti dignitet Zavodima i cijeloj urbanističkoj struci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Nemogućnost zapošljavanja dovoljnog broja ovlaštenih arhitekata u Zavode za prostorno uređenje nije predmet ovog Zakona. |
| 1103 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 108. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 3. Ova odredba i odredbe članka 27. stavka 1. nisu usklađene vezano uz izradu prostornih planova uređenja općina i gradova, pa se na istu također odnosi primjedba i prijedlog dan na članak 27. stavak 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni članci usklađeni su sukladno ovoj odredbi. |
| 1104 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 108. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Potrebno je brisati riječ “velikog” zbog usklađenja sa člankom 28. Zakona. Dodatno, odredbom stavka 3. uloga koordinatora izrade plana se svodi tek na tehničku ispomoć u administrativnim poslovima. Međutim, sama funkcija koordinatora trebala bi prvenstveno imati stručnu komponentu – pružanje stručne podrške i osiguravanje kvalitete procesa planiranja. Ako se uloga koordinatora svede na formalno-administrativnu razinu, gubi se smisao uključivanja zavoda kao institucija s ekspertizom u prostornom uređenju. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 108., stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Nositelj izrade prostornog plana može kao koordinatora izrade prostornog plana imenovati Zavod, zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba ili zavod za prostorno uređenje grada, kojem se u tom svojstvu povjerava obavljanje jednog ili više poslova iz stavka 1. ovoga članka. Koordinator izrade ne može ujedno biti i stručni izrađivač prostornog plana.“ |
| 1105 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 108. | Uvećanje obuhvata poslova županijskim zavodima, kroz obveznu izradu prostornih planova uređenja gradova i općina, generalnih urbanističkih planova, dijelom i Državnog plana prostornog razvoja za područje svake županije, kao i kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (članci 27., 93., 235. i dr.), kao i kroz mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108) te kroz obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode jedinice lokalne samouprave (čl. 130), zahtijevalo bi znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog planiranja u županijskim zavodima, što predstavlja značajan stručni, prostorni, organizacijski i financijski izazov. Predlaže se zadržavanje djelatnosti županijskih zavoda iz postojećeg Zakona, uz eventualnu mogućnost dodatnih poslova (kao i do sada) ako to zatraži Ministarstvo ili Župan. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba nije predmet ovog članka. |
| 1106 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Odgovorni voditelj mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima prostornoga uređenja. Međutim, s obzirom na izražen nedostatak ovlaštenih urbanista, potrebno je omogućiti da odgovorni voditelj može biti i ovlašteni arhitekt-urbanist s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci. U praksi se pokazuje da je teško osigurati dovoljan broj ovlaštenih arhitekata – urbanista posebno u Zavodima. Takvo rješenje nije praktično i dodatno otežava rad ustanova za prostorno uređenje. Predlažemo da se članak 109., stavak 4. izmijeni na način da se uvjet od najmanje 5 godina radnog iskustva odnosi na rad u struci. Predlaže se u svrhu jasnoće u stavku 4. ispred teksta “s najmanje pet godina” dodati tekst “ovlašteni arhitekt urbanist”. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane su posebnim zakonom. |
| 1107 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Predlažem vraćanje uvjeta da odgovorni voditelj mora biti ovlašteni arhitekt urbanist ili arhitekt s pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1108 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | stavak 4. – nakon „Odgovorni voditelj je“ dodati „ovlašteni arhitekt urbanist koji je“. – Iznimno bitno da odgovorni voditelj prostornog plana može biti samo ovlašteni arhitekt urbanist jer jedini posjeduje kompetencije temeljem školovanja, stručnog ispita za obavljanje poslovna prostornog uređenja i stručnog rada (a što odgovara uvjetu za članstvo u strukovnom tijelu), stoga je navedeno potrebno propisati kako je i do sada u zakonu bilo propisano. (Ako se u odgovoru navede da će se to urediti drugim posebnim propisom onda molimo potvrdu da će se tim propisom navedeno samo na ovdje traženi način propisati.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane su posebnim zakonom. |
| 1109 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | stavak 2. – riječi „zavod“ zamijeniti sa „zavodi“, ispred riječi „grada“ navesti „velikoga“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ovim Zakonom omogućava se svim gradovima da osnuju vlastiti zavod za prostorno uređenje. |
| 1110 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | stavak 1. – Umjesto „izrađuje stručno rješenje prostornog plana te“ navesti „ je ovlaštena osoba sukladno članku 30. ovoga Zakona koja izrađuje stručno rješenje prostornog plana i“ – Potrebno je napraviti vezu s odredbama tko može biti ovlaštena osoba za izradu prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je navedeno u stavku 2. predmetnog članka. |
| 1111 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Odgovorni voditelj mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima prostornoga uređenja. Međutim, s obzirom na izražen nedostatak ovlaštenih urbanista, potrebno je omogućiti da odgovorni voditelj može biti i ovlašteni arhitekt-urbanist s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci. U praksi se pokazuje da je teško osigurati dovoljan broj ovlaštenih arhitekata – urbanista posebno u Zavodima. Takvo rješenje nije praktično i dodatno otežava rad ustanova za prostorno uređenje. Predlažemo da se članak 109., stavak 4. izmijeni na način da se uvjet od najmanje 5 godina radnog iskustva odnosi na rad u struci. Predlaže se u svrhu jasnoće u stavku 4. ispred teksta “s najmanje pet godina” dodati tekst “ovlašteni arhitekt urbanist”. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane su posebnim zakonom. |
| 1112 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | U kontekstu nedostatka arhitekata urbanista općenito, a osobito u Zavodima za prostorno uređenje te u kontekstu primjedbe na prethodni članak, smatramo da je ova odredba preoštra te da je ovlašteni arhitekt urbanist već stekao minimalno potrebno iskustvo dok je sukladno Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstva i prostornom uređenju stekao pravo na upis u komoru te da je sama činjenica da je ovlašteni arhitekt urbanist, dovoljna. Ponovo napominjemo da smatramo da spomenutim Zakonom propisana odrednica da je potrebno 10 godina iskustva rada u Zavodu za prostorno uređenje za upis u Komoru, nepotrebno preduga jer Zavodi rade jednake, čak i mnogostruko obimnije poslove, stručne poslove prostornog uređenja, izrade planova, koordinacije, mišljenja i drugo. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. |
| 1113 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (4) Napominje se da nisu svi zaposlenici zavoda službenici. Predlaže se da stavak glasi: “Odgovorni voditelj je službenik/zaposlenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, koji je završio sveučilišni diplomski studij arhitekture (titula dipl.ing,arh., mag.ing.arch. ili ekvivalent) i upisan je u imenik ovlaštenih arhitekata urbanista Hrvatske komore arhitekata". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1114 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (4) Predlaže se vraćanje uvjeta da odgovorni voditelj mora imati ovlaštenje arhitekta-urbanista. Ova se odredba vjerojatno uvodi pod izlikom nedostatka urbanista, no treba naglasiti kako je taj problem vezan uz dugogodišnje sustavno zanemarivanje sustava prostornog uređenja. Izrada prostornih planova danas je izrazito zahtjevan, dugotrajan i potplaćen proces, što mladim arhitektima ne daje nikakav poticaj da se specijaliziraju u tom području. Umjesto da se stručni standardi održavaju i unapređuju, predloženim rješenjem oni se još dodatno snižavaju – pa se tako otvara mogućnost da odgovorni voditelj izrade prostornog plana postane bilo tko s „pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja“, bez jasnih kriterija kako se to iskustvo zapravo dokazuje. Poznato je da samo navođenje na sastavnicama prostornih planova često ne znači i stvarno, aktivno sudjelovanje u njihovoj izradi. Usporedimo li to s drugim deficitarnim strukama, bilo bi nezamislivo da netko postane logoped samo na temelju 5 godina „komunikacije/rada s djecom“, ili kirurg temeljem 5 godina „sudjelovanja u izvođenju operativnih zahvata“. Prostorno planiranje je također složena i odgovorna struka koja zaslužuje isti stupanj profesionalne zaštite. Rješenje, stoga, nije u daljnjem snižavanju kriterija i otvaranju prostora za improvizaciju, već u jačanju struke: stimuliranju studenata arhitekture i postojećih ovlaštenih arhitekata da se specijaliziraju za prostorno planiranje, polaganju stručnih ispita i sustavnom osiguravanju uvjeta za kvalitetan rad. Samo na taj način moguće je očuvati profesionalne standarde, vjerodostojnost struke i kvalitetu prostornih planova koji u konačnici oblikuju prostor i život svih građana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane su posebnim zakonom. |
| 1115 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se iza stavka 2. dodati stavak s formulacijom približno sljedećeg sadržaja: “Način predaje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za obavljanje poslova prostornog uređenja ovlaštenim osobama, dokumentacija koja se predaje uz zahtjev, dokumentacija koja se predaje godišnje kao dokaz ispunjavanja uvjeta izdane suglasnosti, sadržaj suglasnosti i sadržaj evidencije izdanih suglasnosti za obavljanje poslova prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.” | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja regulirano je posebnim zakonom. |
| 1116 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 4. Odredbu je potrebno jasnije propisati s obzirom da proizlazi da odgovorni voditelj izrade prostornog plana ne treba biti ovlašteni arhitekt urbanist, već može biti i bilo koji drugi zaposlenik zavoda ili pravne osobe, što vjerujemo da se ne predlaže (u Obrazloženju uz Zakon je to jasnije navedeno, pa bi isto trebalo navesti i u samom članku Zakona). Predlaže se za županijski zavod koristiti riječ „zaposlenik“, a ne riječ „službenik“, s obzirom da su županijski zavodi za prostorno uređenje županija javne ustanove koje posluju prema Zakonu o javnim ustanovama i Zakonu o radu (prema kojem posluju i pravne osobe), a ne prema propisima o službenicima i namještenicima (lokalnim, područnim (regionalnim) ili državnim). Službenik se može odnositi samo na odgovornog voditelja izrade prostornog plana državnog značaja u Državnom zavodu za prostorni razvoj, koji se međutim uopće ne spominje u ovoj odredbi, a trebalo bi ga dodati. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane su posebnim zakonom. Uz riječ „službenik“ u predmetnom stavku dodat će se riječi „odnosno zaposlenik“ |
| 1117 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Potrebno je navesti da odgovorni voditelj izrade prostornog plana može biti ovlašteni arhitekt urbanist ili navesti pravilnike kojima je to određeno. S obzirom da je za polaganje stručnog ispita za poslove prostornog uređenja potrebno 2 godine rada na tim poslovima, isto bi trebalo biti usklađeno s funkcijom odgovornog voditelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane su posebnim zakonom. |
| 1118 | ANDREA DESNICA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisani su uvjeti stjecanja statusa ovlaštenog arhitekta urbanista i voditelja izrade prostornih planova. Novim prijedlogom Zakon predlaže se da odgovorni voditelj izrade prostornih planova može biti službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe s najmanje 5 godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja. Što je s ovlaštenim arhitektima s 5 ili više godina rada u struci koji nakon navedenih 5 ili više godina rada kao ovlašteni arhitekti, te dvije godine rada na prostornom uređenju polože i stručni ispit za ovlaštenog arhitekata urbanista? Nakon dvije godine rada u prostornom uređenju stječu uvjete za polaganje stručnog ispita za ovlaštenog arhitekta urbanista i postaju članovi Komore ovlaštenih arhitekata urbanista, a nemaju sve ovlasti jer ne mogu biti voditelj izrade prostornih planova. Prema novom prijedlogu Zakona nakon što postanu ovlašteni arhitekti urbanisti još 3 godine moraju raditi na poslovima prostornog uređenja da bi mogli biti voditelji izrade prostornih planova. Prijedlog: (4) Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, ovlašteni arhitekt urbanist s najmanje pet godina radnog staža u struci. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. Ostalo navedeno nije predmet ovog Zakona, budući su ovlaštene osobe za izradu prostornih planova regulirane posebnim propisom. |
| 1119 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Predlažemo u stavku 4. dodati da odgovorni voditelj mora zadovoljavati i osnovne kriterije iz posebnog propisa o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se podrazumijeva. |
| 1120 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Predlažemo da stavak (4) glasi : Odgovoreni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka koji ima stručni naziv ovlašteni arhitekt urbanist s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 4. predmetnog članka izmijenit će se tako da glasi: „(4) Odgovorni voditelj je službenik odnosno zaposlenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.“ |
| 1121 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) U trenutnoj formulaciji ovog članka i članaka 20. i 30. stvara se nejasnoća u vezi tko točno može biti stručni izrađivač prostornih planova i tko osigurava stručnu utemeljenost planova. Pojmovi „ovlaštene osobe koje samostalno obavljaju stručne poslove prostornog planiranja“, „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“ i „pravne osobe koje imaju suglasnost Ministarstva“ se preklapaju, te nije jasno tko može izrađivati prostorne planove. Ako je intencija Zakona da „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“ (osim zavoda) budu isključivo pravne osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom, osiguraju sudjelovanje potrebnih stručnjaka i imaju suglasnost Ministarstva za obavljanje poslova prostornog uređenja, tada je u članku 109. stavku 2. zamijeniti „pravne osobe“ s „ovlaštene osobe za izradu prostornih planova“, (koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova prostornog uređenja propisane posebnim zakonom te osiguraju sudjelovanje potrebnih stručnjaka). Ako to nije intencija, moli se zakonodavac da međusobno uskladi članke kako bi njihova primjena bila koherentna i jasno definiralo tko može izrađivati prostorne planove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Primjedba je predmet Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“. br. 78/15, 118/18 i 110/19) |
| 1122 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Odgovorni voditelj mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima prostornoga uređenja. Međutim, s obzirom na izražen nedostatak ovlaštenih urbanista, potrebno je omogućiti da odgovorni voditelj može biti i ovlašteni arhitekt-urbanist s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci. U praksi se pokazuje da je teško osigurati dovoljan broj ovlaštenih arhitekata – urbanista posebno u Zavodima. Takvo rješenje nije praktično i dodatno otežava rad ustanova za prostorno uređenje. Predlažemo da se članak 109., stavak 4. izmijeni na način da se uvjet od najmanje 5 godina radnog iskustva odnosi na rad u struci. Predlaže se u svrhu jasnoće u stavku 4. ispred teksta “s najmanje pet godina” dodati tekst “ovlašteni arhitekt urbanist”. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 109., stavak 4. promijenit će se na način da glasi: „(4) Odgovorni voditelj je službenik odnosno zaposlenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.“ Tekst „ovlašteni arhitekt urbanist“ neće se dodavati, budući je isto već regulirano Zakonom o djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15, 118/11, 110/19). |
| 1123 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Prijedlog - izmijeniti: (4) Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, ovlašteni arhitekt urbanist s najmanje pet godina radnog iskustva u struci. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 109., stavak 4. promijenit će se na način da glasi: „(4) Odgovorni voditelj je službenik odnosno zaposlenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.“ |
| 1124 | PETAR MATKOVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | U stavku 3. ispred zagrade dodati riječi: "koji ima strukovni naziv ovlašteni arhitekt urbanist" U stavku 4. riječi: "pet godina", zamijeniti riječima: "dvije godine" (eventualno; tri godine). Posebnim zakonima (Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju), propisani su uvjeti stjecanja statusa ovlaštenog urbanista i ovlaštenog voditelja. U praksi se pokazuje veliki deficit ovlaštenih urbanista, što znači da osobe koje već imaju položen stručni ispit (ovlašteni arhitekt-urbanist) te su već bile odgovorni voditelj na izradi pojedinih prostornih planova, a imaju manje od pet godina radnog staža, više to ne bi mogli biti (prije ispunjenja roka od 5 godina). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 109., stavak 4. promijenit će se na način da glasi: „(4) Odgovorni voditelj je službenik odnosno zaposlenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.“ Tekst „ovlašteni arhitekt urbanist“ neće se dodavati, budući je isto već regulirano Zakonom o djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15, 118/11, 110/19). |
| 1125 | IVAN CINGEL | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Odredbu o najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja kao uvjet za odgovornog voditelja nepotrebno se uvodi. Suprotna je načinu na koji je uvjet reguliran Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te logički i pravno nesuvisla, propisivanjem dodatne obaveze u odnosu na uvjete stjecanja statusa ovlaštenog voditelja prema Zakonu o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Nesuvislost će se manifestirati bizarnošću da osobe koje su već bile odgovorni voditelji - zadovoljavajući sve potrebne uvjete prema navedenim zakonima koji reguliraju pitanje - više to ne mogu biti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. |
| 1126 | MARGITA MALNAR | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Odgovorni voditelj mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima prostornoga uređenja. Međutim, s obzirom na izražen nedostatak ovlaštenih urbanista, potrebno je omogućiti da odgovorni voditelj može biti i ovlašteni urbanist s najmanje 5 godina radnog iskustva u struci . U praksi se pokazuje da je teško osigurati dovoljan broj ovlaštenih urbanista. Primjerice, u našem Zavodu tek smo uspjeli privući ovlaštenu arhitekticu s 12 godina radnog staža. Sljedeće godine steći će uvjet za polaganje ispita za ovlaštenog urbanista, no prema zakonskom prijedlogu, nakon toga bi trebala odraditi dodatne tri godine rada u Zavodu da bi mogla biti odgovorni voditelj plana. Takvo rješenje nije praktično i dodatno otežava rad ustanova za prostorno uređenje. Predlažemo da se članak 109., stavak 4. izmijeni na način da se uvjet od najmanje 5 godina radnog iskustva odnosi na rad u struci. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. |
| 1127 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 109. | Stručni ispit za poslove prostornog uređenja može se polagati nakon dvije godine radnog staža. To znači da ovlašteni arhitekt-urbanist s dvije godine staža ne može biti odgovorni voditelj još tri godine nakon polaganja stručnog ispita, a mora biti član i plaćati članarinu komori te tri godine? Koje je obrazloženje za ovaj prijedlog i zašto se mijenja odredba članka 82, stavak (2) Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23)? Što je s osobama koje već imaju položen stručni ispit (ovlašteni arhitekt-urbanist) te su već bile odgovorni voditelj na izradi pojedinih prostornih planova, a imaju manje od pet godina radnog staža? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Vođenje izrade prostornih planova izuzetno je kompleksan postupak koji zahtjeva određeni broj godina iskustva na takvim poslovima kako bi se osigurala kvaliteta stručnog rješenja prostornog plana. Ostalo navedeno nije predmet ovog Zakona, Zakona o djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, br. 78/15, 118/11, 110/19). |
| 1128 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 110. | Komentar na stavak 2. : Predlažemo da se prilikom donošenja posebnih propisa za uvjete koje moraju ispunjavati stručnjaci elektrotehničke struke, konzultira HKIE (uvjetovati npr. da stručnjak elektrotehničke struke mora biti ovlašteni inženjer elektrotehnike s minimalno 5 godina iskustva na polju projektiranja SN i/ili VN elektroenergetskih objekata) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1129 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 111. | Iskustva su i da su nerijetko javnopravna tijela imala zahtjeve protivne Zakonu, a posebice protivne ciljevima odluke o izradi prostornog plana. Nerijetko tada i svojim očitovanjima (opetovano) daju i negativna mišljenja u javnoj raspravi. Stoga treba utvrditi postupak i u tom slučaju jer takvim postupanjem javnopravna tijela opterećuju postupak jer se (opetovano) mora službeno obrazlagati neprihvatljivost njihova zahtjeva ili očitovanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nositelj izrade i stručni izrađivač zajedno odlučuju o prihvaćanju zahtjeva javnopravnih tijela, a kako je nositelj izrade u konačnici odgovora da postupak izrade i donošenja prostornog plana bude u skladu sa Zakonom, na njemu je teret eventualnog nezakonitog postupanja u tom postupku. |
| 1130 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | Stavak (2) Hvale vrijedna inicijativa, ali izražavam bojazan da neće zaživjeti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1131 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) Predlažemo u članku 112.: - u stavku 2. riječi „prijedloge“ i „zahtjeve“ zamijeniti jednim izrazom „inicijative“, što proizlazi iz naslova članka i sadašnjeg stavka 3. - dodati novi stavak (3) u kojemu će se odrediti tko izrađuje stručnu analizu te navesti i ostale prikupljene inicijative, budući da izradu može inicirati „svatko“, - predloženi stavak (3) postao bi stavak (4). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 2. neće se mijenjati, a stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) U svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna, nadležno stručno upravno tijelo koje obavlja poslove nositelja izrade prostornih planova na svom području dužno je jednom godišnje napraviti stručnu analizu zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, te o zaključcima iste obavijestiti župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika kao i predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ |
| 1132 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | stavak 2. – Umjesto „inicijativama“ – „zahtjevima“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U stavku 1. predmetnog članka govori se o iniciranju izrade prostornog plana. |
| 1133 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | stavak 1. MOLIMO ZASEBAN ODGOVOR PO SVAKOJ TOČKI A) Brisati „odnosno područne (regionalne) razine“ ili ograničiti na javnopravna tijela. Dopustiti da izradu može „inicirati svatko“ nije opravdano jer su predmet županijskog prostornog plana površine i zahvati županijskog značaja. Recentno je i sve više zahtjeva koji se predaju za izmjene i dopune županijskog prostornog plana jer ne uspijevaju postići da zahtjev bude prihvaćen na lokalnoj razini, pa ovakva procedura, ali i količina zahtjeva značajno opterećuje i administrativno i stručno jedinicu područne (regionalne) samouprave. B) Ujedno, u usporedbi s državnom razinom, nema razloga u različitom tretmanu prema kojemu se inicijative/zahtjevi od svih moraju prikupljati na županijskoj razini (na kojoj se planiraju građevine, površine od značaja za županiju), ali ne moraju na državnoj razini (na kojoj se planiraju građevine, površine od značaja za državu). C) Propisati obvezu da se uz inicijativu/zahtjev dostavlja i analiza i stručno obrazloženje predmetnog zahtjeva. Inicijativa koja se podnosi mora sadržavati stručno-analitički prikaz opravdanosti zahtjeva. Ujedno, umjesto „inicirati“ – „zatražiti“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. A) Navedene riječi neće se brisati, budući upravo kao što se u primjedbi navodi, postoji sve više i više zahtjeva za izmjene i dopune i županijskog prostornog plana. Administrativno i stručno i upravno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave nije dužno pokretati izmjene i dopune prostornog plana županije na temelju svake pa čak niti na temelju više pristiglih inicijativa, ali je dužno iste evidentirati u okviru svog djelokruga. B) Različiti tretman u odnosu na prostorne planove državne razine proizlazi iz toga da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalne u odlučivanju o poslovima prostornog uređenja na svom području, te da se temeljem toga najveći dio teritorija Republike Hrvatske uređuje i najveći broj zahvata u prostoru provodi upravo temeljem tih prostornih planova. Shodno tome, upravo su lokalna i područna (regionalna) razina one na kojima se zainteresiranoj javnosti mora omogućiti da daju inicijative za izradu, odnosno izmjene i dopune, prostornih planova. C) Stručnu analizu pristiglih zahtjeva provodi stručno upravno tijelo koje obavlja poslove nositelja izrade prostornih planova na svom području, kako je to propisano u stavku 3. predmetnog članka. Ujedno, kako se u stavku 1. predmetnog članka govori o iniciranju izrade prostornog plana, izraz „inicirati“ neće se mijenjati. |
| 1134 | RADOJKA PETANOVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | Treba se ograničiti broj mogućih izmjena i dopuna prostornih planova, prije obveze donošenja novih. Trenutno imamo prostorne planove koji imaju 20 i više izmjena i dopuna, te je gotovo nemoguće snaći se u tome. Naročito su loše "točkaste izmjene" koje naručuju i plaćaju privatni investitori, čime se prostorni planovi dovode do apsurda, a u prostor se uvodi nered i pogodovanje naručiteljima izmjena. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nije dužna započeti izradu prostornih planova na temelju inicijativa i zahtjeva iz stavka 1. i 2. predmetnog članka, ali je dužna analizirati sukladno stavku 3. predmetnog članka. |
| 1135 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Praksa pokazuje da veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovu zakonsku obvezu ne izvršava. Razlog tomu jest činjenica da Zakon ne propisuje nikakve posljedice za propuštanje navedene obveze, zbog čega je odredba u praksi često “mrtvo slovo na papiru”. Predlaže se, radi jačanja transparentnosti i odgovornosti, razmatranje uvođenja sankcija ili barem nadzornog mehanizma kojim bi se osiguralo dosljedno poštivanje zakonske odredbe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Posljedice za nepoštivanje ovog Zakona od strane različitih sudionika u postupku izrade i donošenja prostornih planova propisane su u poglavlju o kaznenim i prekršajnim odredbama. |
| 1136 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 112. | Ukoliko se za prostorne planove lokalne razine decidirano propisuje tko inicira izradu, mišljenja smo kako bi decidirano trebalo propisati tko inicira izradu/izmjenu/dopunu i prostornih planova viših razina. Iz konteksta Zakona se ove informacije mogu izvući, ali smatramo da bi Zakon trebao biti nedvojben. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 1. predmetnog članka jasno propisuje: „(1) Izradu prostornog plana lokalne odnosno područne (regionalne) razine, kao i njegovih izmjena i dopuna može inicirati svatko.“ |
| 1137 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | Odredbu stavka (2) i stavka (3) potrebno je ugraditi i u propise kojima se uređuje zaštita okoliša, s obzirom da u postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja prostornog plana na okoliš nadležno tijelo (Ministarstvo ili upravno tijelo u županiji odnosno u Gradu Zagrebu) postupa na temelju tih propisa, a ne Zakona o prostornom uređenju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1138 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | Kako će se provoditi strateška procjena za dijelove PPU kojima će se namjena naknadno određivati UPU-om? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Člankom 103., stavkom 2., točkom 6. određeno je da PPUG/O propisuje smjernice za izradu UPU-a na svom području, a iste će se definirati na temelju mjera i ograničenja utvrđenih u postupku strateške procjene utjecaja predmetnog PPUG/O-a na okoliš. |
| 1139 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | ... (2) Stratešku procjenu nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja, uključivo i prostorni plan uređenja grada odnosno općine iz prethodnog stavka, ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja ili više razine. (3) Stratešku procjenu niti postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene ili se planiraju namjene za koje nije potrebno provođenje procedura vezanih za zaštitu okoliša i prirode. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Predmetni stavci 2. i 3. izmijenit će se tako da glase: „(2) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja. (3) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.“ |
| 1140 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) Predlažemo u Članku 113: - u stavku 1. iza riječi „zaštita okoliša“ dodati riječi „i zaštita prirode“, - u stavku 3. konkretnije napisati što znači izraz da se „ne planiraju nove namjene“ – ako se ne planiraju nove namjene, koji bi bili razlozi izrade izmjena i dopuna? - dodati nove stavke 4., 5., 6. i 7. koji bi glasili: (4) Za izmjene i dopune plana kojima se planiraju novi zahvati u prostoru za koje se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i/ili zahvati koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu, provodi se postupak ocjene o potrebi strateške procjene odnosno postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. (5) Nositelj izrade izmjena i dopuna prostornog plana kojima se planiraju zahvati iz stavka 4. ovog članka dužan je ishoditi mišljenje nadležnog tijela za zaštitu okoliša o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi strateške procjene i/ili prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. (6) Ukoliko je prema mišljenju iz stavka 5. ovog članka za izmjene i dopune prostornog plana potrebno provesti postupak ocjene o potrebi strateške procjene, taj se postupak provodi tijekom izrade nacrta izmjena i dopuna prostornog plana sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode, a o ishodu postupka nadležno tijelo donosi odluku. (7) Ukoliko je prema mišljenju iz stavka 5. ovog članka za izmjene i dopune prostornog plana potrebno provesti samostalni postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, taj postupak na zahtjev nositelja izrade provodi tijelo nadležno za zaštitu prirode donošenjem rješenja o prihvatljivosti za ekološku mrežu. Objašnjenje: Ukoliko se npr. izmjenama i dopunama prostornog plana planiraju novi zahvati u prostoru za koje se sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša provodi procjena ili ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, provodi se i postupak ocjene o potrebi strateške procjene, koji može rezultirati potrebom strateške procjene. Nadalje, u postupku izmjena i dopuna prostornog plana za koje nije potrebno provesti ocjenu o potrebi strateške procjene sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (ZZO), svejedno nije sigurno je li isključena mogućnost značajnog negativnog utjecaja provedbe plana na ekološku mrežu. U tom slučaju na zahtjev nositelja izrade tijelo nadležno za zaštitu prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (ZZP) provodi prethodnu ocjenu, o zahtjevu odlučuje rješenjem, a ishod postupka može biti: - izmjene i dopune prihvatljive su za ekološku mrežu, u kojem slučaju rješenje sadrži uvjete zaštite prirode, ako se u obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže (Članak 48., stavci 5., 7. i 8. ZZP) ili - za izmjene i dopune potrebno je provesti Glavnu ocjenu (Članak 48. stavak 6. ZZP), u kojem slučaju je strateška procjena obvezna (Članak 63. stavak 1. podstavak 2. ZZO). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Stavak 1. predmetnog članka izmijenit će se sukladno primjedbi. Vezano uz pitanje zašto bi se radile izmjene i dopune prostornog plana ako se ne planiraju nove namjene u prostoru, odgovor na isto nije predmet ovog Zakona, već odluke o izradi kojom se pokreće postupak izmjena i dopuna za svaki pojedinačni prostorni plan. Predloženi novi stavci neće se dodavati, ali stavci 2. i 3. predmetnog članka izmijenit će se tako da glase: „(2) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja. (3) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.“ |
| 1141 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | stavak 3. – Umjesto „Stratešku procjenu nije potrebno provoditi“ navesti: „Strateška procjena ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene ne provode se“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1142 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | stavak 2. –Zamijeniti odredbom „Strateška procjena ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene ne provode se za prostorni plan užeg područja ako je strateška procjena provedena za prostorni plan šireg područja“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1143 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | stavak 1. U nastavku odredbe staviti zarez i dodati: „a za izmjene i dopune navedenih prostornih planova obvezno se provodi ocjena o potrebi provedbe strateške procjene“. Nakon riječi: „prema“ dodati: „posebnim“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeno je riješeno stavkom 3. predmetnog članka. |
| 1144 | DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | Predlažemo u stavku 1.) umjesto „prostorni plan uređenja grada ili općine“ staviti „prostorne planove na lokalnoj razini“. Naime, Zakonom o zaštiti okoliša je definirano za koje se planove provodi strateška procjena, odnosno ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš te je provedeno niz strateških procjena i za Urbanističke planove uređenja, koji su u predloženom stavku izostavljeni. Izuzimanje urbanističkih planova uređenja iz postupaka strateške procjene predstavlja rizik za okoliš i ispuštanje specifičnih mjera zaštite okoliša proizišlih iz postupka strateške procjene utjecaja na okoliš, koje je moguće utvrditi tek na razini razmatranja urbanističkog plana uređenja. Predlažemo brisanje stavka 2.) jer je isto već definirano člankom 69. Zakona o zaštiti okoliša. U vezi sa stavkom 3.) za istaknuti je da obveza strateške procjene, odnosno ocjene o potrebi strateške procjene, sukladno članku 63., odnosno članku 64. Zakonu o zaštiti okoliša, postoji i za Izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nužno nove namjene, već se npr. povećava kapacitet, ako se • prethodnom ocjenom prihvatljivosti plana za ekološku mrežu ocijeni da je za plan obvezna glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, • ako zbog npr. povećanja kapaciteta zahvata planiranih tim planom plan daje okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš odnosno ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš te bi odredba stavka 3.) bila u suprotnosti s odredbama Zakonom o zaštiti okoliša. Potreba strateške procjene će se procijeniti kroz postupak Ocjene o potrebi strateške procjene ako se radi o manjim izmjenama plana i/ili Ocjenom prihvatljivosti plana za ekološku mrežu. Stoga predlažemo brisanje stavka 3.) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 113. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode (u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine. (2) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja. (3) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.“ |
| 1145 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | U svrhu jasnoće predlaže se dodavanje teksta „niti postupak ocjene o potrebi strateške procjene“ nakon teksta „Stratešku procjenu“ u stavcima 2. i 3. U svrhu racionalizacije postupaka predlaže se na kraju 3. stavka dodati tekst „odnosno namjene evidentno manjeg ili jednakog utjecaja na okoliš od prethodno planirane“. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 113. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode (u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine. (2) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja. (3) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.“ |
| 1146 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 113. | Prijedlog - izmijeniti: (2) Stratešku procjenu niti postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja. (3) Stratešku procjenu niti postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana odnosno namjene evidentno manjeg ili jednakog utjecaja na okoliš od prethodno planirane. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 113. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Strateška procjena utjecaja na okoliš prema propisima kojima se uređuje zaštita okoliša i zaštita prirode (u daljnjem tekstu: strateška procjena) obvezno se provodi za Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba, prostorni plan uređenja grada odnosno općine. (2) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za prostorne planove užeg područja ako je ista provedena za prostorni plan šireg područja. (3) Stratešku procjenu kao ni postupak ocjene o potrebi strateške procjene nije potrebno provoditi za izmjene i dopune prostornog plana kojima se ne planiraju nove namjene unutar obuhvata tog prostornog plana.“ |
| 1147 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | stavak 5. Umjesto „stavljati“ treba stajati „staviti“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1148 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | stavak 4. –Postupak traženja zahtjeva javnopravnih tijela, dostave njihovih zahtjeva, podnošenja prijedloga, primjedbi i mišljenja u javnoj i ponovnim javnim raspravama, dostave konačnog prijedloga prostornog plana na mišljenje, odnosno suglasnost i davanje mišljenja, odnosno suglasnosti i dr. se do sada i za nove prostorne planove obavljao izvan „elektroničkog sustava ePlanovi“. Ako se navedeni elektronički sustav ne unaprijedi da se sve navedeno zaista vodi u njemu u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona onda je odredbu u tom smislu potrebno doraditi (ili propisati prijelaznu odredbu koja će utvrditi vođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana izvan „elektroničkog sustava ePlanovi“). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni elektronički sustav unaprijedit će se. |
| 1149 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | stavak 1. – „Donošenje“ je neprecizno u smislu utvrđivanja točnog dana, odnosno datuma. „Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“ („Narodne novine“, br. 74/15), a koja se primjenjuju i na druge propise i akte, utvrđeno je da se „u pravnom sustavu Republike Hrvatske poštuje pravilo prema kojemu je dan stupanja na snagu propisa istodobno i dan početka njegove primjene“. Ujedno, dok god odluka o izradi nije stupila na snagu ne može se krenuti u daljnji postupak izrade i donošenja prostornog plana. Stoga treba umjesto „donošenjem“ navesti: „danom stupanja na snagu“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1150 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Potrebno je dodati postupak koji prethodi donošenju Odluke o izradi na način da se provede savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (predavanja, radionice, različiti komunikacijski kanali i participativni modeli) kojima će se provjeriti interes šireg raspona dionika o njihovim potrebama te prikupiti prijedlozi. Tako prikupljene informacije će se razmotriti te na temelju javnih potreba i prihvaćenih prijedloga izraditi prijedlog Odluke o izradi prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stručni, analitički, administrativni i drugi poslovi koji prethode donošenju Odluke o izradi prostornog plana nije predmet zakonski reguliranog postupka izrade i donošenja prostornog plana. |
| 1151 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Mislim da je u Zakonu potrebno eksplicitnije odrediti ingerenciju i proceduru za određivanje i korekciju obuhvata UPU (Odluka, GUP, PPU itd?). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1152 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Predlažemo da i dalje predstavničko tijelo JLS/JRS donosi Odluku o izradi prostornog plana, radi osiguravanja transparentnosti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1153 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Predlažem da i dalje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi Odluku o izradi prostornog plana , na prijedlog načelnika/gradonačelnika, budući ga ono i usvaja, a čime se osigurava transparentnost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1154 | DRUŠTVO ARHITEKATA ISTRE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | U proces izrade prostornih planova uključiti i predvidjeti participativne postupke koji će prethoditi izradi planova i pratiti izradu planova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stručni, analitički, administrativni i drugi poslovi koji prethode donošenju Odluke o izradi prostornog plana nije predmet zakonski reguliranog postupka izrade i donošenja prostornog plana. |
| 1155 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Predlaže se da odluku o izradi plana i dalje donosi predstavničko tijelo jer je to logična odredba i dosadašnja praksa koju nije potrebno mijenjati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1156 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Predlaže se da odluka gradonačelnika o pokretanju izrade prostornog plana bude utemeljena na stručnoj analizi zaprimljenih inicijativa i prijedloga javnopravnih tijela iz članka 112. stavka 3., čime se osigurava transparentnost i sprječava pogodovanje privatnim interesima. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stručni, analitički, administrativni i drugi poslovi koji prethode donošenju Odluke o izradi prostornog plana nije predmet zakonski reguliranog postupka izrade i donošenja prostornog plana. |
| 1157 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Smatramo da odluke o izradi prostorno-planske dokumentacije i dalje treba donositi predstavničko tijelo JLP(R)S-a | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1158 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | U stavku 4. izmijeniti riječi "u elektroničkom sustavu ePlanovi" u "u informacijskom sustavu prostornog uređenja ePlanovi". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1159 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Ovako važnu odluku, na temelju analize inicijativa ili potreba usklađivanja sa zakonskim propisima, treba i dalje donositi predstavničko tijelo regionalne i lokalne samouprave, s obzirom i na odredbe članka 112. stavka 3. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 112., stavka 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) U svrhu utvrđivanja osnovanosti pokretanja postupka za izradu i donošenje prostornog plana odnosno njegovih izmjena i dopuna, nadležno stručno upravno tijelo koje obavlja poslove nositelja izrade prostornih planova na svom području dužno je jednom godišnje napraviti stručnu analizu zaprimljenih inicijativa iz stavka 1. ovoga članka, kao i prijedloga javnopravnih tijela iz stavka 2. ovoga članka, te o zaključcima iste obavijestiti župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika kao i predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.“ |
| 1160 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Potrebno je zadržati odredbu da predstavničko tijelo regionalne odnosno lokalne razine donosi Odluku o izradi odnosno izmjeni i dopuni prostornih planova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1161 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Smatramo da Odluke o izradi odnosno izmjeni i dopuni prostornih planova područne (regionalne) razine i lokalne razine trebaju donositi predstavnička tijela kao i do sada. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1162 | MARINKO MARADIN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Treba zadržati logičnu odredbu da Odluku o izradi donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne ili regionalne samouprave, dok izvršno tijelo sa službama istu provodi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetni članak 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1163 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Potrebno je dodati postupak koji prethodi donošenju Odluke o izradi na način da se provede savjetovanje sa zainteresiranom javnošću (predavanja, radionice, različiti komunikacijski kanali i participativni modeli) kojima će se provjeriti interes šireg raspona dionika o njihovim potrebama te prikupiti prijedlozi. Tako prikupljene informacije će se razmotriti te na temelju javnih potreba i prihvaćenih prijedloga izraditi prijedlog Odluke o izradi prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zakonski reguliran postupak izrade i donošenja prostornog plana započinje na temelju odluke o izradi, a sve radnje koje prethode istoj pripadaju redovnim djelatnostima stručnih upravnih tijela nadležnih za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. |
| 1164 | MLADEN BAŠIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Predlažem da odreba stavka (2) članka 114. glasi: (2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi Vlada Republike Hrvatske, odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne) razine donosi županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba, a odluku o izradi prostornog plana lokalne razine gradsko odnosno općinsko vijeće. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odluku o izradi prostornog plana državne razine i prema važećem Zakonu o prostornom uređenju („Narodne novine“, br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) donosi ministar nadležan za prostorno uređenje, kao predstavnik izvršne vlasti na državnoj razini. Poradi ubrzavanja postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačavanja procedura za prostorne planove svih razina, prijedlogom ovog zakona propisano je da odluke o izradi prostornih planova područne (regionalne) i lokalne razine donose župan, odnosno gradonačelnik ili općinski načelnik, kao predstavnici izvršne vlasti na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. |
| 1165 | MLADEN BAŠIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 114. | Dajem primjedbu na stavak (2) članka 114. Ovim stavkom se donosi značajna promjena u ovlastima i odgovornostima subjekata u procesu donošenja prostornih planova. Umjesto predstavničkih tjela jedinica lokalne/područne samouprave Odluke o izradi prostornog plana lokalne/područne (regionalne) razine bi ubuduće donosili gradonačelnici odnosno načelnici i župani. Ovom odredbom se predstavnička tjela u potpunosti isključuju iz vođenja urbanističke politike na svom području jer ne mogu utjecati na ciljeve i zadatke donošenja plana odnosno izmjena i dopuna plana koji se određuju upravo Odlukom o izradi plana. Iz cjelog predloženog postupka donošenja plana jasno je da predstavničko tijelo može samo prihvatiti ili odbiti plan Odlukom o donošenju ili nedonošenju plana. Cijeli postupak inicira i vodi izvršno tjelo jedinice loklne/područne samouprave. Mislim da je puno bolje bilo rješenje u postojećem Zakonu kojim je propisano da Odluku o izradi plana donosi prestavničko tjelo na prijedlog gradonačelnika/načelnika. Takvom odredbom osigurana je obavezno usklađivanje ciljeva i zadataka predloženih izmjena i dopuna planova između glavnih subjekata u procesu donošenja planova. Upravo sudjelovanje predstavničkog tijela u određivanju ciljeva budućih izmjena plana osigurava se potrebna širina i sveobuhvatnost u provođenju urbanističke politike na određenom području. predloženom odredbom značajno se sužava krug osoba uključenih u urbanističko planiranje. Ovakvo reduciranje sudjelovanja javnosti (kroz predstavnička tijela) u kreiranju urbanističke politika ne može se nadomjestiti provođenjem javnih rasprava jer na javnu raspravu stiže već uobličeni i u stručnim krugovima usuglašeni prijedlog plana koji se ne može značajnije mjenjati primjedbama na javnoj raspravi. Ukoliko bi se isti značajno mjenjao primjedbama s javne rasprave znači da bi se zapravo morao ponovno izraditi odnosno vratiti u fazu donošenja izmjena i dopuna odluke o izradi plana i na taj način značajno usporio proces donošenja plana umjesto ubrzao. Stoga apeliram da predlagatelja da odustane od predloženog načina donošenja Odluke o izradi plana iz stavka (2) članka 114. Predlažem da odreba stavka (2) članka 114. glasi: (2) Odluku o izradi prostornog plana državne razine donosi Vlada Republike Hrvatske, odluku o izradi prostornog plana područne (regionalne) razine donosi županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba, a odluku o izradi prostornog plana lokalne razine gradsko odnosno općinsko vijeće. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 2. predmetnog članka 114. ima za cilj ubrzati postupak izrade i donošenja prostornih planova te ujednačiti procedure za prostorne planove svih razina, tako da sada odluke o izradi prostornih planova svih razina donose predstavnici izvršne vlasti: ministar nadležan za prostorno uređenje na državnoj razini, župan na područnoj (regionalnoj) razini, a gradonačelnici odnosno općinski načelnici na lokalnoj razini. Odluke o donošenju prostornih planova svih razina i dalje donose tijela predstavničke vlasti, sukladno članku 132. prijedloga ovog Zakona: Hrvatski sabor za prostorne planove državne razine (osim urbanističkog plana uređenja državnog značaja, koji donosi Vlada RH), županijska skupština odnosno skupština Grada Zagreba za prostorne planove područne (regionalne) razine, te skupština Grada Zagreba, gradsko ili općinsko vijeće za prostorne planove lokalne razine. |
| 1166 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | stavak 2. – Ako se pokaže potreba za promjenom obuhvata, a to se želi dopustiti, nema smisla da se onda ograničava nekim postotkom, ako se dopušta izmjena nebitno je radi li se o 10 ili 20 % obuhvata. Stoga se predlaže izmijeniti odredbu: „toga prostornog plana po potrebi izmijeniti, na način da se obuhvati funkcionalno smislenija prostorna cjelina na području za koje se prostorni plan izrađuje i donosi. Promijenjen obuhvat urbanističkog plana uređenja objavljuje se u službenom glasilu, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.“ Objava se predlaže kako bi se vlasnici zemljišta obavijestili o novom obuhvatu. Načelno se može i odluka o izradi izmijeniti jer utvrđivanjem da je sada donose ministar, župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik promjena odluke u svrhu prilagodbe obuhvata sada bi trebala biti samo formalnost. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1167 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | stavak 1. – Umjesto „novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage“ treba stajati: „novog prostornog plana, izmjena i/ili dopuna prostornog plana, odnosno zasebno stavljanje prostornog plana izvan snage“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1168 | URBANISTICA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA, ZAŠTITU OKOLIŠA I ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | S obzirom na to da se prema prijedlogu novog Zakona obuhvat obvezne izrade UPU-a određen planom šireg područja više ne može mijenjati Odlukom o izradi - a intencija je omogućiti da se područja obavezne izrade UPU-a mogu podijeliti na manje dijelove i donositi fazno - nakon stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Iznimno od članka 103. stavka 1. točke 8., obuhvati urbanističkih planova uređenja iz članka 106. stavka (4)* određuju se Odlukom o izradi. * Predloženi stavak 4. članka 106: (4) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen planom šireg područja moguće je podijeliti na manje cjeline, ako je tako određeno u smjernicama za izradu UPU-a, na temelju stručne podloge kojom će se odrediti granice svih podcjelina i specifične smjernice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1169 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | U stavku (2) mogućnost izmjene obuhvata treba postojati i za Generalni urbanistički plan. Stavak 2. Potrebno jasnije objasniti treba li doći do promjene Odluke ili se samo obuhvat mijenja u sustavu te ta promjena ostaje zabilježena u sustavu kao promjena obuhvata. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1170 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | Predlažemo stavak 3. dopuniti na način da se isto omogući i Gradu Zagrebu u odnosu na usklađenost s Prostornim planom Grada Zagreba koji spada u prostorne planove područne (regionalne) razine tj u plan „više razine“ a ne u plan šireg područja (iste razine). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1171 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | U svrhu jasnoće predlaže se dodavanje teksta „bez obveze izmjene i dopune odluke o izradi“ nakon teksta „tog plana“ u stavku 2. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1172 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 115. | Prijedlog - izmijeniti: (2) Obuhvat urbanističkog plana uređenja određen odlukom o izradi može se u postupku izrade i donošenja nacrta prijedloga tog plana bez obveze izmjene i dopune odluke o izradi korigirati do 10% svoje površine, ako se utvrdi da će se na taj način ostvariti smislenija i funkcionalnija prostorna cjelina na području za koje se takav plan donosi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. Članak 115. izmijenjen je tako da sada glasi: „(1) Odluka o izradi prostornog plana sadrži ciljeve i programska polazišta za donošenje prostornog plana, obuhvat prostornog plana, popis javnopravnih tijela te drugih sudionika korisnika prostora koji sudjeluju u izrade prostornog plana, te ostale elemente ovisno o vrsti prostornog plana i postupku njegove izrade (izrada novog plana, njegovih izmjena i/ili dopuna, odnosno zasebno stavljanje izvan snage), koji će se odrediti pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona. (2) Postupak izrade i donošenja izmjena i dopuna prostornog plana užeg područja i s time povezanih izmjena i dopuna prostornog plana šireg područja mogu se provoditi istodobno, pri čemu se donose vezane odluke o izradi izmjena i dopuna ta dva prostorna plana.“ |
| 1173 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Objava i dostava odluke o izradi prostornog plana | U naslovu umjesto: „Objava i dostava“ navesti „Dostava“ jer je objava obrađena u članku 114. ovog zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. |
| 1174 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 116. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U skladu s Člankom 8. stavkom 5. Uredbe o strateškoj procjeni strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17), u članku 116. dodati novi stavak (3) koji bi glasio: (3) Za prostorne planove odnosno za izmjene i dopune prostornih planova za koje se obvezno provodi strateška procjena ili je obveza provedbe strateške procjene utvrđena u postupku iz članka 113. stavka 6. ili 7. ovog Zakona, zahtjevi iz članka 2. ovog članka sadrže i mišljenje o sadržaju strateške studije. Napomena: Navedeno se poziva na naš prijedlog za dodavanje stavaka 4., 5., 6. i 7. članka 113. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetno pitanje regulirano je člankom 113. ovog Zakona. |
| 1175 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 116. | stavak 2. – Nije ispravno dostaviti odluku o izradi po objavi, odnosno prije njenog stupanja na snagu. Stoga se predlaže izmijeniti odredbu: „Nositelj izrade prostornog plana odluku o izradi prostornog plana nakon njenog stupanja na snagu dostavlja elektroničkim putem javnopravnim…“ | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1176 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 116. | stavak 1. – Nepotrebna odredba, u članku 114. propisan je početak izrade te obveza i način objave odluke o izradi. Nema osnove da nakon objave na mrežnim stranicama nositelja izrade i Ministarstva te u službenom glasilu mora dodatno obavještavati javnost o izradi prostornog plana ponovno na mrežnim stranicama nositelja izrade i Ministarstva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sudjelovanja javnosti u prostornom uređenju jedno je od temeljnih načela ovog Zakona, te je u tom smislu nužno osigurati obavještavanje javnosti o započinjanju postupka izrade i donošenja prostornog plana. |
| 1177 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 116. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 2. Predlaže se Zakonom propisati minimalni rok u kojem se dostavljaju zahtjevi za izradu prostornog plana (za koji smatramo da bi trebao biti barem 15 ili 20 dana), s obzirom da se Odlukom o izradi može propisati nerealno kratki rok. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zakonom propisan rok jest onaj koji se navede u samoj odluci o izradi. |
| 1178 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | Stavak (6). Brisati drugu rečenicu. Obveza javnopravnog tijela je dostaviti zahtjeve. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Važeći posebni propisi i sektorski dokumenti moraju se poštivati prilikom izrade pojedinog prostornog plana i ta obveza mora biti jasno navedena u Zakonu. |
| 1179 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | ... (6) Ako javnopravno tijelo ne dostavi svoje zahtjeve za izradu prostornog plana nositelju izrade u roku navedenom u odluci o izradi tog prostornog plana, smatra se da takvih zahtjeva nema. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Važeći posebni propisi i sektorski dokumenti moraju se poštivati prilikom izrade pojedinog prostornog plana i ta obveza mora biti jasno navedena u Zakonu. |
| 1180 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | Predlaže se brisanje druge rečenice u stavku 6. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Važeći posebni propisi i sektorski dokumenti moraju se poštivati prilikom izrade pojedinog prostornog plana i ta obveza mora biti jasno navedena u Zakonu. |
| 1181 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | stavak 6., druga rečenica – Navedeno je pravno neosnovano. Ne može se zakonski propisati da javnopravno tijelo mora u zahtjevima obaviti sve utvrđeno u stavku 1., a onda utvrđivati da ako javnopravno tijelo svoju obvezu ne izvrši ona postaje obveza nositelja izrade ili stručnog izrađivača. Javnopravna tijela su nadležna za resorna područja te raspolažu sa svim potrebnim znanjima da brzo i efikasno osiguraju podatke koje su dužni dostaviti. Zakonom prebacivati njihovu obvezu nositeljima izrade ili stručnim izrađivačima (koji onda moraju tražiti, a onda i identificirati „odgovarajuće“ dokumente, te potom proučavati i utvrđivati njihovu relevantnost za prostorni plan) proizvodi nepotrebno opterećenje izrade prostornog plana (protivno načelu ekonomičnosti). Time odredba pravno može imati iznimno štetan učinak za nositelja izrade ili stručnog izrađivača. Stoga drugu rečenicu obvezno treba brisati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Važeći posebni propisi i sektorski dokumenti moraju se poštivati prilikom izrade pojedinog prostornog plana i ta obveza mora biti jasno navedena u Zakonu. |
| 1182 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | stavak 6., prva rečenica – Neosnovano je da se javnopravno tijelo ne odazove na poziv za dostavu zahtjeva. Njihova nadležnost nad upravljanjem nekog dobra relevantnog za prostorno planiranje obvezuje ih da sudjeluju u postupcima prostornog uređenja stoga oni moraju imati obvezu dati zahtjeve ili obavezno dopisom utvrditi da zahtjeva nemaju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sankcije za javnopravna tijela koje se neosnovano ne odazovu u postupku izrade i donošenja prostornog plana propisana su drugdje u ovom Zakonu. |
| 1183 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 6. Predlaže se brisati drugu rečenicu ove odredbe, osobito u dijelu obveze poštivanja uvjeta iz dokumenata koji nisu dostavljeni kao zahtjevi javnopravnih tijela. S obzirom da se ne zna od kojih eventualno javnopravnih tijela neće biti dostavljeni zahtjevi, navedeno od stručnog izrađivača zahtijeva ekspertno poznavanje ili proučavanje svih posebnih propisa i svih dokumenta donesenih temeljem posebnih propisa za sva područja djelatnosti, kako bi mogao utvrditi koji su uvjeti relevantni za sadržaj prostornog plana, što stručni izrađivač realno ne može osigurati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Važeći posebni propisi i sektorski dokumenti moraju se poštivati prilikom izrade pojedinog prostornog plana i ta obveza mora biti jasno navedena u Zakonu. |
| 1184 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | Predlaže se brisanje teksta „i dokumenti“ na kraju stavka 6. s obzirom na pravnu nesigurnost koju otvara taj stavak, odnosno na množinu slabo ili nikako normiranih sektorskih dokumenata koje bi trebalo identificirati i uvažiti. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedena formulacija preuzeta je iz članka 90., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 152/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) |
| 1185 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 117. | Prijedlog - izmijeniti: (6) Ako javnopravno tijelo ne dostavi svoje zahtjeve za izradu prostornog plana nositelju izrade u roku navedenom u odluci o izradi tog prostornog plana, smatra se da takvih zahtjeva nema. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetna formulacija preuzeta je iz članka 90., stavka 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ br. 152/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) |
| 1186 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Stručna rasprava | Predlažemo vratiti stari naziv PRETHODNA RASPRAVA jer ovako kako je zamišljeno ne radi se o STRUČNOJ raspravi u području prostornog planiranja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Radi se upravo o stručnoj raspravi na kojoj se definira stručno rješenje prostornog plana. |
| 1187 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U Članku 118. dodati novi stavak (3) koji bi glasio: (3) Stručna rasprava u tijeku izrade nacrta prijedloga prostornog plana po potrebi se provodi za izmjene i dopune prostornog plana iz članka 113. stavka 6. ili 7. ovog Zakona. - predloženi stavak 3. postao bi stavak 4 | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je već navedeno u postojećem stavku 2. |
| 1188 | ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE, DIONIČKO DRUŠTVO | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | Stručna rasprava ne bi trebala biti obveza već mogućnost, a o njenoj provedbi bi trebali odlučiti stručni izrađivač i nositelj izrade. Trebali bi navesti detaljnije rok za pozive na stučnu raspravu i vremenski period u kojima se mogu očitovati sudionici, jer je bitan za rok završetka izrade prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Mogućnost provođenja stručne rasprava za sve prostorne lanove dana je na kraju stavka 2. predmetnog članka, no isto tako je bilo potrebno propisati za koje je prostorne planove ista obvezna. |
| 1189 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | stavak 2. – Umjesto: „ako se tako odredi odlukom o izradi istih“ predlaže se propisati: „ako se u tijeku izrade nacrta prijedloga urbanističkog plana uređenja utvrdi potreba uslijed složenosti razrade planskog rješenja“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto već mora biti razmotreno i odlučeno prilikom pisanja prijedloga odluke o izradi pojedinog prostornog plana. |
| 1190 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Potrebno je jasno definirati kriterije koji određuju kada izmjena ili dopuna prostornog plana zaista bitno mijenja stručno rješenje, kako bi se odredilo kada je obavezna stručna rasprava. Bez toga, odluka o izostanku rasprave ostaje subjektivna i netransparentna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Stručna rasprava ne provodi se prilikom izmjena i/ili dopuna prostornog plana iz stavka 2. ovog članka kojima se ne povećava granica građevinskog područja, ne planiraju nove namjene površina ili u bitnome ne mijenja stručno rješenje tog prostornog plana.“ |
| 1191 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | Na temelju kojih kriterija se procjenjuje što to u bitnome mijenja stručno rješenje prostornog plana? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stavak 3. izmijenit će se tako da glasi: „(3) Stručna rasprava ne provodi se prilikom izmjena i/ili dopuna prostornog plana iz stavka 2. ovog članka kojima se ne povećava granica građevinskog područja, ne planiraju nove namjene površina ili u bitnome ne mijenja stručno rješenje tog prostornog plana.“ |
| 1192 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | Da li se za vrijeme Stručne rasprave vodi Zapisnik i gdje se on treba objaviti?? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je propisano u članku 120. ovog Zakona. |
| 1193 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | U Pravilniku o izradi PP ne spominje se Stručna rasprava već se spominju "Posebni uvjeti". Možemo li smatrati da se radi o istom, ili će ipak doći do Izmjene i dopune Pravilnika? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stručna rasprava nova je faza u postupku izrade prostornih planova definirana prijedlogom ovog Zakona, a podzakonski akti i posebni propisi iz područja prostornog uređenja uskladit će se s istim kada stupi na snagu. |
| 1194 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | Tko određuje da li se planiranim izmjenama Plana BITNO mijenja ili ne mijenja stručno rješenje PP-a? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odgovorne osobe za provođenje postupka izrade i donošenja prostornog plana definirane su člancima 108., 109., i 110. ovog Zakona. |
| 1195 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 118. | Nigdje nije propisano trajanje pojedine stručne rasprave, a o tome ovise rokovi za izradu prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Procedura održavanja i trajanje jedne ili više stručnih rasprava propisani su u članku 120., stavcima 2. i 3. ovog Zakona. |
| 1196 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 119. | Ponekad je plan, odnosno njegova izmjena, toliko trivijalna da stručna rasprava sa svim JPT nema prevelikog smisla (u odlukama o izradi se iz opreza ili straha u postupke izrade prostornih planova poziva daleko više JPT nego što bi trebalo). Negdje bi trebalo naglasiti da treba (na dostavu zahtjeva ili na na stručnu raspravu) zvati samo ona JPT koja imaju neku ingerenciju u odnosu na predmet (izmjena) plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Javnopravna tijela koja su dužna sudjelovati u postupku izrade i donošenja pojedinog prostornog plana definiraju se u odluci o izradi tog prostornog plana. |
| 1197 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 119. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) Dodati novi stavak 3. koji bi glasio: (3) Kad se za izmjene i dopune prostornog plana iz članka 113. stavka 6. ovog Zakona provodi postupak ocjene o potrebi strateške procjene, na stručnu raspravu pozivaju se javnopravna tijela koja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita okoliša sudjeluju u postupku ocjene davanjem mišljenja. - stavak 3. postao bi stavak 4. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Javnopravna tijela koja su dužna sudjelovati u postupku izrade i donošenja pojedinog prostornog plana definiraju se u odluci o izradi tog prostornog plana. |
| 1198 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 119. | Omogućiti održavanje stručne rasprave i elektroničkim putem, posebice zbog možebitne potrebe ponavljanja stručne rasprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Format održavanja stručne rasprave nije propisan ovim Zakonom, te ništa ne priječi nositelja izrade da je održi elektroničkim putem. |
| 1199 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 119. | stavak 3. – Umjesto: „2. i 3.“ treba navesti: „1. i 2.“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1200 | DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 119. | Povjerenstvo za stratešku procjenu, kao tijelo koje natpolovičnom odlučuje o cjelovitosti i stručnoj utemeljenosti Strateške studije u odnosu na Plan i donosi mišljenje u kojem je navedene sve mjere koje bi Plan trebao usvojiti. Mišljenja sam da za obveznim sudjelovanjem svih članova Povjerenstva, i to moguće više puta tijekom izrade Plana, na stručnoj raspravi ne vidim potrebu, jer o toj istoj problematici (utjecajima Plana na okoliš) uz obvezno prisustvo nositelja izrade Plana i izrađivača Plana i Studije, članovi Povjerenstva raspravljaju na sjednicama Povjerenstva. Teške povrede službene dužnosti su definirane posebnim Zakonom i mišljenja smo da toj odredbi nije ovdje mjesto. Pitanje je i definiranja prava na naknadu članova Povjerenstva za sudjelovanje na stručnoj raspravi članova Povjerenstva, budući da isto pravo sukladno Zakonu o zaštiti okoliša imaju u postupku strateške procjene. Stoga predlažem brisanje stavaka 2. i 3. članka 119. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Upravo poradi ubrzavanja i ujednačavanja procedura izrade i donošenja prostornog plana i strateške procjene utjecaja istog na okoliš, potrebno je osigurati da predstavnici povjerenstva za stratešku procjenu budu involivirani u postupku utvrđivanja stručnog rješenja nacrta prijedloga tog prostornog plana. |
| 1201 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 119. | Stavak 1. A šira javnost odnosno stanovnici područja? Možda nisu u samom startu određeni odlukom o izradi. Može li se dopisati sljedeće: ...javnopravna tijela i osobe određene odlukom o izradi prostornog plana te druge sudionike i korisnike prostora koje nositelj izrade smatra potrebnim obavijestiti i uključiti u izradu prostornog plana elektroničkim putem. Je li potrebno odrediti koliko dana prije mora se poslati poziv na stručnu raspravu kako bi se svi mogli pripremiti ili javiti da ne mogu stići? Napisati , odrediti kakav materijal treba poslati za stručnu raspravu, nacrt prijedloga? Vrijeme za očitovanje nije određeno ili se sve određuje u dopisu ili odlukom? Malo objasniti detaljnije proceduru s obzirom na stavak 3. Potrebno vođenje zapisnika i slično? Možda je način odvijanja stručne rasprave na nositelju izrade te je i to potrebno napisati. Stavak 3. Možda dopisati: I ne mogu sudjelovati u daljnjoj izradi prostornog plana sa svojim dodatnim zahtjevima tijekom izrade prostornog plana koji utječu na ponovnu javnu raspravu.?! U stavku 3. ispraviti riječi "iz stavaka 2. i 3." u "iz stavaka "1. i 2." | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Šira javnost i stanovnici sudionici su i korisnici prostora za koje se odlukom o izradi prostornog plana može odrediti da imaju isti status pri sudjelovanju u izradi prostornog plana kao i javnopravna tijela određena posebnim propisima. |
| 1202 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi | U naslovu umjesto „javnoj“ treba stajati „stručnoj“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1203 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: S obzirom da se radi o postupku koji prethodi javnoj raspravi predlaže se u naslovu pred članak 120. “Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi” izvršiti promjenu riječi iz “javna rasprava” u “stručna rasprava”. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1204 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi | Prijedlog - izmijeniti: Zapisnik, zaključak i izvješće o stručnoj raspravi | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Procedura održavanja i trajanje jedne ili više stručnih rasprava propisani su u članku 120., stavcima 2. i 3. ovog Zakona. Modul ePlanova uskladit će se s novim Zakonom o prostornom uređenju nakon što isti stupi na snagu. |
| 1205 | ADELA LEKO | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Zapisnik, zaključak i izvješće o javnoj raspravi | 9. Naslov iznad članka 120. treba glasiti: ZAPISNIK, ZAKLJUČAK I IZVJEŠĆE O STRUČNOJ RASPRAVI (greškom upisano „javnoj raspravi“) | Prihvaćen | Prihvaćen. Greška u naslovu korigirat će se sukladno primjedbi, tako da naslova sada glasi: „ZAPISNIK, ZAKLJUČAK I IZVJEŠĆE O STRUČNOJ RASPRAVI“ |
| 1206 | DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | u odnosu na stavak (2): Iako dodatak stručne rasprave može biti koristan korak kvalitetu budućeg plana, njegovo izglasavanje i to dvotrećinskom većinom nikako ne može biti uvjet za donošenje plana. Izrađivač i nositelj izrade snose odgovornost za prihvaćanje ili neprihvaćanje primjedbi sa svojim stručnim sudom, i već na taj način u javnoj raspravi adresiraju primjedbe, mišljenja ili zahtjeve javnopravnih tijela. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Bez uvjetovanja kriterija na temelju kojih se stručno rješenje prostornog plana prihvaća ili mijenja, stručna rasprava kao takva u konačnici nema smisla. |
| 1207 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U članku 120. dodati novi stavak 5. koji bi glasio: (5) Sastavni dio izvješća o stručnoj raspravi je mišljenje povjerenstva za stratešku procjenu o cjelovitosti i stručnoj utemeljenosti strateške studije u odnosu na nacrt prijedloga prostornog plana odnosno izmjena i dopuna prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. |
| 1208 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | Uputno je onu stručnu raspravu na kojoj je donesen zaključak nazivati „zaključenom stručnom raspravom“ (ili zaključnom, konačnom) kako bi bilo jasno na što se odnose odredbe u članku 126. kada se referira na provedenu „stručnu raspravu“. (stavak 3. – Umjesto „korigirati“ – „doraditi“. – jer vjerojatno nije potreban ispravak rješenja već stručne dorade, unaprjeđenja.) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1209 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | stavak 2. – Odredba glasi: „Stručna rasprava okončava se zaključkom kojim se utvrđuje da je dvotrećinska većina sudionika stručne rasprave suglasna sa stručnim rješenjem nacrta prijedloga prostornog plana.“ - Smisao nije jasan. Cilj prostornog planiranja je uskladiti sve potrebe, ali uz očuvanje i zaštitu najvrjednijih resursa, kojima su nadležna pojedina javnopravna tijela zadužena da se to ostvari. Kako nastavak postupka može biti u tom slučaju opravdan ako nije zadovoljen barem jedan uvjet jednog javnopravnog tijela. Taj uvjet može se odnositi i na zakonom propisan uvjet resornog javnopravnog tijela. Primjera radi, što ako sa stručnim rješenjem nije suglasan konzervator zbog nezadovoljavajuće obrađenog načina zaštite i očuvanja nekog zaštićenog kulturnog dobra, ali ga u glasanju preglasaju druga javnopravna tijela jer su teme iz njihove nadležnosti sve zadovoljavajuće obrađene u stručnom rješenju. Zaključenje stručne rasprave ne smije se svoditi na demokratski provedeno glasanje. Glavni cilj stručne rasprave se ovim prijedlogom zakona izgubio jer se pretočio u zadovoljenje krnje proceduralne forme, a ne iznalaženje najboljeg rješenja za prostor, zaista usklađen s obvezama koja proizlaze iz nadležnih dokumenata. Stručna rasprava je nužna kako bi se, prije nego uopće prostorni plan dođe na javnu raspravu, stručno rješenje usmjerilo na odabir najprihvatljivije koncepcije daljnjeg razvoja te (koliko je moguće) uskladilo s posebnim propisima i drugim dokumentima pojedinih sektorskih područja, ali i integralno riješilo u odnosu na neminovno i oprečna traženja pojedinih javnopravnih tijela. U proceduri izrade prostornog plana rok izrade mora biti izvjestan, stoga propisana procedura ne smije obvezivati opetovano ponavljanje stručne rasprave jer to predstavlja pravnu nesigurnost (nemoguće procijeniti isplativost izrade ili rok donošenja prostornog plana). Sve navedeno pokazuje da bi se ovime kako je predloženo značajno opteretila procedura izrade prostornog plana (što ne odgovara načelu ekonomičnosti propisano ovim Zakonom), a bez suštinskog doprinosa izradi kvalitetnijih planskih rješenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Bez uvjetovanja kriterija na temelju kojih se stručno rješenje prostornog plana prihvaća ili mijenja, stručna rasprava kao takva u konačnici nema smisla. |
| 1210 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | Sukladno važećem Zakonu i prijedlogu novog, odgovorni voditelj odgovoran je da je nacrt prijedloga plana izrađen u skladu sa Zakonom i posebnim propisima te da su određene dijelove izradili stručnjaci odgovarajućih struka koji prema posebnom propisu mogu obavljati poslove prostornog uređenja. Smatramo da sudionici stručne rasprave nisu stručnjaci u području prostornog planiranja i kao takvi ne mogu donositi odluke o planskim rješenjima koje potpisuje stručni izrađivač. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sudionici stručne rasprave, sukladno članku 119., stabku 1., uključuju stručnog izrađivača, javnopravna tijela te druge sudionike i korisnike prostora određene odlukom o izradi tog prostornog plana. Na nositelju izrade je, dakle, da prilikom pisanja odluke o izradi prostornog plana za koji se provodi stručna rasprava odredi i stručnjake u području prostornog uređenja kao sudionike i korisnike prostora koji će moći donositi odluke o planskim rješenjima. |
| 1211 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | Predlaže se članak bitno preformulirati a stavak 2. brisati. Dok je uvođenje stručne rasprave za složenije prostorno-planske dokumente za pozdraviti, prijedlog provedbe je dubiozan. Naime, prijedlogom se ne osigurava STRUČNA UTEMELJENOST donošenja odluka niti se osigurava integritet PROSTORNIH PLANERA u postupku izrade prostornog plana. Smatramo nedopustivim i stručno neutemeljenim da dvotrećinska većina partikularno pozvanih sudionika koji nemaju dovoljna stručna znanja o prostornom planiranju donosi odluke (daje suglasnost) na stručna rješenja prostornog plana. Na ovaj način se Zakonom dodatno degradira planerska profesija. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Sudionici stručne rasprave, sukladno članku 119., stavku 1., uključuju stručnog izrađivača, javnopravna tijela te druge sudionike i korisnike prostora određene odlukom o izradi tog prostornog plana. Na nositelju izrade je, dakle, da prilikom pisanja odluke o izradi prostornog plana za koji se provodi stručna rasprava odredi i stručnjake u području prostornog uređenja kao sudionike i korisnike prostora koji će imati dovoljno stručnih znanja o prostornom planiranju da donose odluke o stručnim rješenjima tog prostornog plana. |
| 1212 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 120. | Još jednom: da li se ovaj Zapisnik mora spremiti i objaviti u modulu ePlanovi ili ? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Procedura održavanja i trajanje jedne ili više stručnih rasprava propisani su u članku 120., stavcima 2. i 3. ovog Zakona. Modul ePlanova uskladit će se s novim Zakonom o prostornom uređenju nakon što isti stupi na snagu. |
| 1213 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 121. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U članku 121. dodati novi stavak 3. koji bi glasio: (3) Prijedlogu prostornog plana prilaže se strateška studija. - stavak 3. postao bi stavak 4. Napomena: (Čl. 68. ZZO) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateška studija nije obvezna za svaki prostorni plan, a javna rasprava u postupku strateške procjene provodi se prema posebnim propisima iz zaštite okoliša. |
| 1214 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 121. | stavak 2. – Poredak: „obrazloženje, kartografske prikaze, odredbe za provedbu i sažetak za javnost“. Prostorni plan je tekstualni i grafički dio – obrazloženje i kartografski prikazi, a odredbe za provedbu su samo normativna izvedenica prostornog plana u tekstualnom obliku. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe za provedbu sastavni su dio prostornog plana prema ovom Zakonu. |
| 1215 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 121. | stavak 1. – Umjesto „Nakon provedene jedne ili više stručnih rasprava“ navesti „Nakon provedene stručne rasprave o nacrtu prijedloga prostornog plana koja je okončana zaključkom kako je propisano u članku 120 stavku 2. ovoga Zakona“. (ili "Nakon zaključene stručne rasprave") | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1216 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 121. | Prijedlog - izmijeniti: (2) Prijedlog prostornog plana obvezno sadrži odredbe za provedbu, grafički dio - kartografske prikaze, obrazloženje i sažetak za javnost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pojam „grafički dio“ uklonjen je iz ovog Zakona budući isti nema drugog značenja osim pojma „kartografski prikazi.“ |
| 1217 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 122. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) Članak 122. dopuniti da glasi: (1) O prijedlogu prostornog plana odnosno izmjena i dopuna za koje se provodi strateška procjena i strateškoj studiji provodi se javna rasprava u kojoj može sudjelovati svatko. (2) Javna rasprava sastoji se od javnog uvida, tijekom kojeg je prijedlog plana dostupan javnosti, te jednog ili više javnih izlaganja na kojima nositelj izrade i stručni izrađivač prezentiraju prijedlog prostornog plana i stratešku studiju javnosti. (3) Sudionici u javnoj raspravi daju mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana i stratešku studiju u roku i na način propisan ovim Zakonom i propisima kojima se regulira zaštita prirode i zaštita okoliša. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložene izmjene članka 122. predmet su posebnih propisa iz područja zaštite okoliša i prirode, a ne Zakona o prostornom uređenju. |
| 1218 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 122. | Omogućiti kao i do sada provedbu usklađenja bez javne rasprave. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1219 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 122. | stavak 3. – Nepotrebna odredba jer je isto propisano u članku 125. ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1220 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 122. | stavak 1. – Umjesto „Stručni izrađivač“ navesti „odgovorni voditelj i prema potrebi drugi stručnjaci koji sudjeluju u izradi prostornog plana“. – Odgovorni voditelj kao glavna odgovorna osoba izrade prostornog plana (upoznata s cjelovitim prostornim planom kojeg vod) mora obvezno biti na izlaganju. Nespretno je navesti stručni izrađivač jer često pojedini stručnjaci koji sudjeluju na izradi prostornog plana, a za koje je nužno da sudjeluju na javnom izlaganju, nisu zaposlenici kod stručnog izrađivača već sudjeluju kao vanjski suradnici. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odgovorni voditelj definiran je u članku 109., stavku 4., kao zaposlenik stručnog izrađivača, te se prema tome sudjelovanje istog na javnoj raspravi podrazumijeva. |
| 1221 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 122. | Nedostaje odredba kojom se utvrđuje tko je odgovorna osoba za provođenje javne rasprave. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je propisano u članku 108., stavku 1. prijedloga ovog Zakona. |
| 1222 | UDRUGA BIOM | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | Točku 3. Članka 123. potrebno je nadopuniti na način: (3) Nositelj izrade osim objave iz stavka 1. ovoga članka, a u roku iz stavka 2. ovoga članka obvezno dostavlja i posebnu obavijest o javnoj raspravi putem elektroničkog sustava ePlanovi: 1. javnopravnim tijelima određenim odlukom o izradi prostornog plana 2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja koji su zajedno s jedinicom lokalne samouprave odgovorni o istome obavijestiti građane na predmetnom području. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odgovornost mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti za informiranje javnosti i općenito obavljanje drugih dužnosti iz svog djelokruga nije predmet ovog Zakona. |
| 1223 | DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | U odnosu na stavak (3), točku 2. predlažemo: 2. mjesnim odborima, odnosno gradskim četvrtima za područje obuhvata prijedloga generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja, te lokalnom društvu arhitekata i područnom odboru hrvatske komore arhitekata koji djeluju na području obuhvata plana | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Lokalno društvo arhitekata i područni odbor hrvatske komore arhitekata stručnjaci su iz područja prostornog uređenja koji moraju biti angažirani u svim postupcima izrade i donošenja prostornih planova na svom području, te pratiti objave javnih rasprava a bez potrebe da ih se o tome posebno obavještava. |
| 1224 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U stavku 1. Članka 123. iza riječi plana dodati "i strateškoj studiji". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateška studija nije obvezna za svaki prostorni plan, a javna rasprava u postupku strateške procjene provodi se prema posebnim propisima iz zaštite okoliša. |
| 1225 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | stavak 3. točka 2. – Umjesto „i urbanističkog“ navesti „ili prijedloga urbanističkog“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1226 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | Kako će dostava putem elektroničkog sustava funkcionirati prema javnopravnim tijelima koji ne koriste isti sustav te osobito prema mjesnim odborima i gradskim četvrtima koje sigurno nikada neće niti koristiti isti? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Elektronički sustav ePlanovi kontinuirano se nadograđuje, a sankcije za javnopravna tijela koja ne sudjeluju u postupku izrade i donošenja prostornih planova unutar svog djelokruga propisane su drugdje u ovom Zakonu. |
| 1227 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Postavlja se pitanje potrebe objave javne rasprave u službenom glasilu s obzirom da se javnost uglavnom ne informira čitajući službena glasila, te da dostupnost službenih glasila u pravilu dosta kasni u odnosu na datum službenog glasila (ponekad i dva do tri tjedna), u kom razdoblju javna rasprava već može biti i završena? Možda je svrhovitije da se ista objavljuje, osim na mrežnim stranicama nositelja izrade i Ministarstva, na neki od lokalnih načina informiranja. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 123., stavak 1. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana objavljuje se u dnevnom tisku, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.“ |
| 1228 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 123. | Predlažemo zadržati dosadašnje odredbe o objavi javne rasprave, posebno za lokalnu razinu jer će javnost biti bolje obavještena preko dnevnog tiska nego službenog glasila. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 123., stavak 1. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Javna rasprava o prijedlogu prostornog plana objavljuje se u dnevnom tisku, na mrežnim stranicama nositelja izrade i na mrežnim stranicama Ministarstva.“ |
| 1229 | UDRUGA BIOM | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Potrebno je dodati točku (5) Zapisnik iz stavka 4. ovog članka objavljuje se na oglasnu ploču, na mrežne stranice nositelja izrade prostornog plana i u informacijski sustav prostornog uređenja prije donošenja Konačnog prijedloga plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Izrada izvješća o javnoj raspravi, koje obvezno sadrži i zapisnik s javnog izlaganja, propisana je u članku 127. ovog Zakona. |
| 1230 | UDRUGA BIOM | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Člankom 124. potrebno je naglasiti da se izbjegava javni uvid i izlaganje kada se zna da većina građana nije u mogćnosti sudjelovati - kao što je vrijeme blagdana i intenzivnih sezonskih poslova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Održavanje javnih uvida i javnih izlaganja ne može se kalendarski ograničiti Zakonom. |
| 1231 | UDRUGA BIOM | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Točku 2. Članka 124. potrebno je izmijeniti na način: (2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana kao i prijedlog izmjena i dopuna traje minimalno 30 dana, a prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana 15 dana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Člankom 135. ovog Zakona propisano je da se odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje izvan snage. |
| 1232 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Stavak (2). Ukoliko se za izmjene i dopune prostornog plana izrađuje strateška studija, javni uvid treba biti također 30 dana. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članak 124., stavak 2. izmijenit će se tako da glasi: „(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana najviše 30, a najmanje 15 dana.“ |
| 1233 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Stavljanje "prijedloga" na oglasnu ploču je anakronizam i tehnički nemoguće ako se striktno tumači od čega se prijedlog plana sastoji, te predstavlja temelj za osporavanje zakonitosti postupka. Potrebno je jasno napisati što se stavlja na oglasnu ploču. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1234 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U članku 124.: - u stavku 1. iza riječi „prijedlog prostornog plana“ dodati riječi „i strateška studija“, - u stavku 2. iza riječi „prijedlog prostornog plana“ dodati riječi „i izmjene i dopune prostornog plana za koji se provodi strateška procjena“, a iza riječi „prijedlog“ u nastavku dodati riječ „ostalih“ - u stavku 3. iza riječi „prostornog plana“ dodati riječi „i strateške studije“, - u stavku 4. broj 1. zamijeniti brojem 3. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateška studija nije obvezna za svaki prostorni plan, a javna rasprava u postupku strateške procjene provodi se prema posebnim propisima iz zaštite okoliša. |
| 1235 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | stavak 1. – Umjesto „stručni izrađivač“ navesti „odgovorni voditelj“. – Navesti stručnog izrađivača je preširoko jer možda, odnosno vrlo vjerojatno, nisu svi djelatnici kod stručnog izrađivača suradnici na izradi prostornog plana. Prijedlog prostornog plana mogu izlagati samo odgovorni voditelj i članovi stručnog tima na izradi prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odgovorni voditelj definiran je u članku 109., stavku 4., kao zaposlenik stručnog izrađivača, te se prema tome sudjelovanje istog na javnoj raspravi podrazumijeva. |
| 1236 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Kako će se točno provoditi javna rasprava kroz sustav ePlanovi? Hoće li se primjedbe u ePlanovima moći davati elektroničkim putem? Nejasno kako se plan stavlja u javnu raspravu u fizičkom (analognom) obliku i o kakvoj oglasnoj ploči je riječ. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1237 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Kako bi se osigurala dobra praksa uključivanja javnosti, omogućilo javnosti efektivno i pravovremeno sudjelovanje smatramo kako sve javne rasprave vezane uz prostorne planove, uključujući izmjene i dopune te stavljanja izvan snage trebaju trajati 30 dana. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članak 124., stavak 2. izmijenit će se tako da glasi: „(2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana najviše 30, a najmanje 15 dana.“ |
| 1238 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | U stavku 4. izmijeniti riječi "iz stavka 1." u "iz stavka 3.". | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1239 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | Na koji način se prostorni plan može staviti na javni uvid na oglasnu ploču ukoliko eEditor nije prilagođen za njegov ispis? | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1240 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 124. | (2) Javni uvid u prijedlog prostornog plana traje 30 dana, a u prijedlog izmjena i dopuna ili prijedlog stavljanja izvan snage prostornog plana NAJMANJE 15 dana. -- Predlaže se u stavku 2. omogućiti da javna rasprava o izmjenama i dopunama prostornog plana traje NAJMANJE 15 dana, odnosno omogućiti i duže trajanje javne rasprave za slučajeve kada se radi o sveobuhvatnim izmjenama važnih prostornih planova. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1241 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 125. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš). U stavku 1., točki 1. Članka 125. iza riječi plana dodati "i stratešku studiju". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Strateška studija nije obvezna za svaki prostorni plan, a javna rasprava u postupku strateške procjene provodi se prema posebnim propisima iz zaštite okoliša. |
| 1242 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 126. | stavci 2. i 3. – Prema članku 120. može se provoditi i više stručnih rasprava. U stavcima 2. i 3. ovog članka ne razlikuje se stručna rasprava na kojoj nije donesen zaključak od stručne rasprave na kojoj je donesen zaključak, a pravo davanja mišljenja dano je javnopravnom tijelu koje je „sudjelovalo u stručnoj raspravi“. Zbog postavljenih uvjeta tko i kako može postupati, odredbe su konfuzne za tumačiti (npr. javnopravno tijelo je bilo na prvoj stručnoj raspravi i izjašnjavalo se, a na drugoj, zaključenoj nije – može li ili ne sudjelovati u javnoj raspravi?) Odredbe cjelovito treba doraditi. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 126. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva. (2) Kad se u postupku izrade prostornog plana prethodno provela stručna rasprava okončana zaključkom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, javnopravno tijelo u javnoj raspravi može dati svoje mišljenje na prijedlog plana samo ako je isti bitno izmijenjen u odnosu na nacrt prijedloga plana iz izvješća o stručnoj raspravi iz članka 120. stavka 4. ovoga Zakona. (3) Mišljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prijedlog prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela odnosno ako je promijenjen u odnosu na stručno rješenje nacrta prijedloga plana iz izvješća o stručnoj raspravi okončanoj zaključkom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona javnopravno tijelo mora obrazložiti navodeći u čemu se sastoji neusklađenost prijedloga prostornog plana u javnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti. (4) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka javnopravno tijelo ne može postavljati nove ili drugačije zahtjeve od onih koje je već prethodno dalo u postupku izrade i donošenja prostornog plana. (5) Mišljenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu dostavljena u roku nositelj izrade nije dužan uvažiti.“ |
| 1243 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 126. | stavak 2. – Iz odredbe su izostala javnopravna tijela koja u zaključenoj stručnoj raspravi nisu bila suglasna sa stručnim rješenjem nacrta prijedloga prostornog plana kao ni ona koja ipak nisu sudjelovala u zaključenoj stručnoj raspravi (a čak su možda sudjelovala u stručnim raspravama prije zadnje održane). Tako odredba daje legitimitet za davanje mišljenja samo onim javnopravnim tijelima koji su bili suglasni u stručnoj raspravi. Smatramo da je neosnovano ograničavanje sudjelovanja pojedinih javnopravnih tijela kao i uvjetovanje kada mogu sudjelovati jer je to protivno odluci o izradi. Javna rasprava, nakon stručne rasprave, mora biti krajnji kontrolni mehanizam za provjeru usvojenosti traženih zahtjeva svih javnopravnih tijela stoga je jedino osnovano dopustiti svim javnopravnim tijelima sudjelovanje na javnoj raspravi. Sve ove odredbe dodatno su problematične ako se npr. održi ponovna javna rasprava, a pojedini usvojeni prijedlog ili primjedba javnosti je možda imao utjecaj na uvaženost zahtjeva nekog javnopravnog tijela. Stoga je i iz tog razloga opravdano dopustiti i da sva javnopravna tijela sudjeluju i na ponovnoj javnoj raspravi. | Prihvaćen | Prihvaćen. Članak 126. izmijenit će se tako da glasi: „(1) Ako se u postupku izrade prostornog plana prethodno nije provodila stručna rasprava, javnopravno tijelo koje je dalo svoje zahtjeve za izradu prostornog plana u javnoj raspravi sudjeluje davanjem mišljenja o prihvaćanju tih zahtjeva. (2) Kad se u postupku izrade prostornog plana prethodno provela stručna rasprava okončana zaključkom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, javnopravno tijelo u javnoj raspravi može dati svoje mišljenje na prijedlog plana samo ako je isti bitno izmijenjen u odnosu na nacrt prijedloga plana iz izvješća o stručnoj raspravi iz članka 120. stavka 4. ovoga Zakona. (3) Mišljenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako prijedlog prostornog plana nije u skladu sa zahtjevima javnopravnog tijela odnosno ako je promijenjen u odnosu na stručno rješenje nacrta prijedloga plana iz izvješća o stručnoj raspravi okončanoj zaključkom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona javnopravno tijelo mora obrazložiti navodeći u čemu se sastoji neusklađenost prijedloga prostornog plana u javnoj raspravi. U protivnom nositelj izrade takvo mišljenje nije dužan uvažiti. (4) U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka javnopravno tijelo ne može postavljati nove ili drugačije zahtjeve od onih koje je već prethodno dalo u postupku izrade i donošenja prostornog plana. (5) Mišljenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja nisu dostavljena u roku nositelj izrade nije dužan uvažiti.“ |
| 1244 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 126. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Iz odredbi članka 118. proizlazi da je stručna rasprava obvezna u postupku izrade prostornog plana. Stoga se predlaže članak 126. Stavak 1. brisati. Shodno navedenom predlaže se uskladiti numeraciju i sadržaj ostalih stavaka predmetnog članka. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stručna rasprava propisana je kao obveza samo za određene prostorne planove u članku 118. ovog Zakona. |
| 1245 | UDRUGA BIOM | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | Stavak (2) Članka 127. potrebno je nadopuniti na način: (2) Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana lokalne razine predstavničkom tijelu na donošenje, izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je već propisano u stavku 5. predmetnog članka. |
| 1246 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | Stavak (5). Predlaže se prebaciti u zaseban članak, kao u danas važećem Zakonu (čl. 106.) “Obavijest sudionicima javne rasprave". | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obavijest sudionicima javne rasprave vezana je uz izradu i objavu izvješća. |
| 1247 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | stavak 5. – Nakon „njihovih“ treba dodati „mišljenja,“ – jer se i javnopravna tijela treba obavijestiti zašto nije prihvatljivo dano mišljenje (nije rijetkost da javnopravno tijelo traži nešto npr. protivno planu višeg reda ili protivno programskim polazištima i ciljevima odluke o izradi - ali i na njihovo mišljenje se mora odgovoriti). | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1248 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | stavci 3. i 5. – Nije jasno zašto „lokalne razine“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1249 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | stavak 3. točka 4. – na kraju dodati zarez i: „odnosno djelomičnog neprihvaćanja“ | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1250 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | stavak 2. – Umjesto: „objedinjuje mišljenja, prijedloge i primjedbe iznesene „ predlaže se: „razmatra i donosi ocjenu o prihvatljivosti ili djelomičnoj prihvatljivosti mišljenja, prijedloga i primjedbi iznesenih“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1251 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (5) Predlaže se brisanje obveze dostave pisanih obavijesti podnositeljima primjedbi, budući da je u uvjetima potpune digitalizacije izrade prostornih planova ova praksa zastarjela i neučinkovita. U postupcima javne rasprave velikih gradova zaprima se i na tisuće primjedbi, pa slanje pojedinačnih pisanih odgovora predstavlja nerazmjeran administrativni i financijski teret. Istodobno, izvješća o javnoj raspravi danas su dostupna na mrežnim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Ministarstva, te su svima javno i lako dostupna. Na taj se način transparentnost i dostupnost informacija u potpunosti osigurava, bez potrebe za paralelnim „papirnatim“ obavještavanjem. Predlaže se dostava pisane obavijesti poštom samo u iznimnim slučajevima kada je, zbog mišljenja županijskog zavoda ili uvjeta Ministarstva za izdavanje suglasnosti, potrebno odustati od prihvaćanja određene primjedbe ili izmijeniti već objavljeni odgovor. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obavještavanje sudionika javna rasprave o neprihvaćanju njihovih primjedbi proizlazi iz temeljnog načela prostornog uređenja o sudjelovanju javnosti u istom. |
| 1252 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | Prijedlog - izmijeniti: (2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu. | Prihvaćen | Prihvaćen. Predmetni stavak 2. izmijenit će se tako da glasi: „(2) Izvješće o javnoj raspravi objavljuje se na mrežnim stranicama nositelja izrade prostornog plana i u informacijskom sustavu.“ |
| 1253 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | Nedostaje odredba kojom se određuje tko potpisuje i ovjerava Izvješće o provedenoj javnoj raspravi. Odgovorni voditelj i/ili odgovorna osoba Nositelja izrade? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predmetnim člankom propisano je da stručni izrađivač i nositelj izrade zajedno izrađuju izvješće o javnoj raspravi. |
| 1254 | ANA RAŠAN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | Članak dopuniti na način da se propisuje obvezna objava Izvješća o javnoj raspravi prije ponovljene javne rasprave. | Prihvaćen | Prihvaćen. U predmetnom članku 127. dodat će se stavak 6 koji glasi: „(6) Ako se u postupku izrade i donošenja prostornog plana javna rasprava ponavlja, izvješće o provedenoj javnoj raspravi mora se objaviti prije utvrđivanja prijedloga plana za ponovnu javnu raspravu.“ |
| 1255 | ANA RAŠAN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 127. | U izvješću o javnoj raspravi moraju jasno i vidljivo biti dostupni svva mišljenja, prijedlozi i primjedbe koji su dostavljeni u roku, kao i odgovori na iste, neovisno o načinu dostave mišljenja, prijedloga i primjedbi. Odnosno, u slučaju dostave mišljenja, prijedloga i primjedbi pisanim putem (poštom), na svaku točku je potrebno dati povratnu informaciju o prihvaćanju, neprihvaćanju ili djelomičnom prihvaćanju, a ne kao objedinjen odgovor ukoliko se dostavljeno odnosi na više članaka prostornog plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženo je već propisano obveznim sadržajem izvješća o javnoj raspravi, navedenim u stavka 3. predmetnog članka 127. |
| 1256 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | Stavak (1) točka 3. Potrebno je definirati što znači “bitna” promjena namjene površina. St. (1) točka 4. Pojam stečenih prava u ovom Zakonu spominje se u nekoliko članaka. Je li, primjerice, smanjenje visine, broja stambenih jedinica ili pak promjena namjene površina u odnosu na važeći plan također utjecaj na stečena prava….? Predlaže se definirati da prije ponovne javne rasprave mora biti objavljeno Izvješće o javnoj raspravi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 128., stavku 1., točka 3. izmijenit će se tako da glasi: „2. novim rješenjem planiraju nove namjene površina“ Stečena prava pojam su iz opće pravne prakse u Republici Hrvatskoj te nije predmet ovog Zakona da ista definira. Obveza objave izvješća o javnoj raspravi prije održavanja ponovne javne rasprave propisat će se u članku 127., novom stavku 6., koji glasi: „(6) Ako se u postupku izrade i donošenja prostornog plana javna rasprava ponavlja, izvješće o provedenoj javnoj raspravi mora se objaviti prije utvrđivanja prijedloga plana za ponovnu javnu raspravu.“ |
| 1257 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | stavak 5. Nije osnovano da se zakonom obvezuje donošenje nove odluke o izradi i provedbe novog postupka izrade, već eventualno da se utvrdi obustava postupka. U tom smislu doraditi odredbu. Ujedno, u nastavku dodati: „U najveći dopušteni broj provedbe ponovne javne rasprave propisan ovim stavkom ne ubraja se obveza provedbe ponovne javne rasprave kada se provodi temeljem članka 130. odnosno članka 131. ovoga Zakona." – a odnosi se kada se javna rasprava mora ponoviti temeljem negativnog mišljenja ili suglasnosti (predložili smo i dopunu tih članaka 130. i 131.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stavak 5. preuzet je iz važećeg Zakona o prostornom uređenju te već ustaljene prakse da se nakon maksimalno četiri javne rasprave mora započeti nova izrada prostornog plana na temelju ove odluke o izradi, jer je stručno rješenje prostornog plana u takvom slučaju ili toliko neadekvatno, ili toliko izmijenjeno kroz sam postupak izrade i donošenja, da je potrebno revidirati same ciljevi i programska polazišta na temelju kojih se taj plan izrađuje; te ujedno, kako ne bi imali postupke izrade i donošenja prostornih planova koji traju u nedogled. Iz istih razloga, predloženi tekst neće se dodati u nastavku ovog članka. |
| 1258 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | stavak 1. točka 4. – Prostorni plan ne utječe ni na vlasničke odnose ni na stečena prava (nije ni jasno na što se to točno odnosi) jer to nije predmet prostornog plana. I vlasnički odnosi i stečeno pravo ostaju isti i prije i nakon donošenja prostornog plana. Planirana namjena nije ni vlasništvo ni pravo već tek jedna mogućnost razvoja prostora u budućnosti, koja se može ili ne mora ostvariti. Tumačenje da je planiranje ograničeno sukladno postojećem stanju temeljem ostvarenih „vlasničkih odnosa“ odnosno „stečenih prava“ na nekom području onda dovodi u pitanje mogućnost planiranja suprotno od postojećeg stanja na bilo kojem području. Onda zbog „vlasničkih odnosa i stečenog prava“ više nema planiranja. Odredba neprimjenjiva stoga nepotrebna. Brisati odredbu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stečena prava pojam su iz opće pravne prakse u Republici Hrvatskoj te nije predmet ovog Zakona da ista definira, kao ni da ih ignorira. |
| 1259 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | stavak 1. točka 3. „bitno promjeni namjena površina“ – bitno promjeni? po količini, po veličini, po vrsti namjene? – nejasna odredba, brisati „bitno“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 128., stavku 1., točka 3. izmijenit će se tako da glasi: „2. novim rješenjem planiraju nove namjene površina“ |
| 1260 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | stavak 1. točka 1. Ako „nova rješenja nisu u skladu s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana“ onda novo rješenje nije u skladu s odlukom o izradi, što je protivno ovom Zakonu. Stoga točku treba brisati. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smisao predmetne odredbe jest upravo u tome da se na temelju javne rasprave stručno rješenje prostornog plana ne mijenja na način koji bi doveo do neusklađenosti s ciljevima i sadržajima te programskim polazištima iz odluke o izradi prostornog plana. |
| 1261 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | stavak 1. – Nakon: „prihvaćenih„ predlaže se dodati zarez i: „odnosno djelomično prihvaćenih“. Izraz: „ili iz drugih razloga promijeni“ vrlo nejasno u tumačenju, odredba je do sada izazivala značajne nedoumice, jasnije propisati odredbu na što se odnose drugi razlozi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. „Djelomično prihvaćenih“ se podrazumijeva pod izrazom „prihvaćenih“, a izraz „ili iz drugih razloga“ nužan je kako bi se spriječilo da nositelj izrade i/ili stručni izrađivač samovoljno mijenjaju prijedlog prostornog plana nakon javne rasprave a bez održavanja ponovne javne rasprave. |
| 1262 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 4. Odredba predstavlja problem zbog nejasnoće pojma „stečena prava“. Zakon ga ne definira, pa se može tumačiti vrlo široko – uključujući prava vlasnika zemljišta, investitora, korisnika prostora i druge. Takva neodređenost će otežati donošenje planova u razumnom roku, a može i prisiliti izrađivače planova da odbijaju primjedbe koje bi inače usvojili, jer bi i najmanja promjena mogla zahtijevati novu javnu raspravu i odgoditi donošenje plana. Stoga se predlaže da se pojam „stečena prava“ jasno definira i uvedu kriteriji za obvezu ponovne javne rasprave. Alternativno, mogla bi se uvesti obveza prethodnog upita Ministarstvu, u skladu s primjedbom na prethodnu točku istog stavka. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Stečena prava pojam su iz opće pravne prakse u Republici Hrvatskoj te nije predmet ovog Zakona da ista definira, kao ni da ih ignorira. |
| 1263 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 3. Predlaže se da se jasno definiraju kriteriji koji određuju kada promjena namjene površina predstavlja „bitnu“ promjenu i obvezno zahtijeva ponovnu javnu raspravu, kako bi se osigurala transparentnost i pravna sigurnost te spriječila proizvoljna tumačenja. Alternativno, predlaže se uvođenje obveze prethodnog upita Ministarstvu kada postoji nejasnoća da li je promjena namjene površina „bitna“. Ministarstvo bi u utvrđenom roku pismeno trebalo odlučiti radi li se o bitnoj ili nebitnoj promjeni, a sva tumačenja moraju biti javno objavljena, kako bi se osigurala transparentnost, mogućnost usporedbe i spriječilo ponavljanje istih upita Ministarstvu, budući da će svi zainteresirani moći provjeriti već donesene odgovore. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 128., stavku 1., točka 3. izmijenit će se tako da glasi: „2. novim rješenjem planiraju nove namjene površina“ |
| 1264 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 128. | U stavku 1. točki 3. riječ “bitno” je podložna različitim tumačenjima, kao i pojam u točki 4. “stečeno pravo” . Ovo je potencijalni problem pri donošenju odluke o potrebi ponavljanja javne rasprave u konkretnim situacijama. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 128., stavku 1., točka 3. izmijenit će se tako da glasi: „2. novim rješenjem planiraju nove namjene površina“ Stečena prava pojam su iz opće pravne prakse u Republici Hrvatskoj te nije predmet ovog Zakona da ista definira, kao ni da ih ignorira. |
| 1265 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 129. | stavak 3. Ako je sve u informacijskom sustavu prostornog uređenja kako se „dostavlja“. Predlaže se izmijeniti odredbu: „Na temelju nacrta konačnog prijedloga prostornog plana, izrađenog u skladu s izvješćem o javnoj raspravi, utvrđuje se konačni prijedlog prostornog plana. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1266 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 129. | stavak 2. Izraz: „plana i konačni“ zamijeniti s: „plana, odnosno konačni“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1267 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 129. | stavak 1. Umjesto „nakon što je provedena javna rasprava i izrađeno“ predlaže se: „nakon što temeljem članka 128. stavka 1. ovog Zakona nije potrebno provoditi ponovnu javnu raspravu i izrađeno je“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obveza provedbe ponovne javne rasprave može se pojaviti i nakon utvrđivanja konačnog prijedloga prostornog plana. |
| 1268 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Stavak (1). Predlažem da za prostorne planove na koje Ministarstvo izdaje suglasnost nije potrebno pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana sa Zakonom – navedeno predstavlja dvostruku proceduru i produžuje vrijeme izrade plana. Stavak (3). U sustavu ePlanovi zavodi mogu kontinuirano pratiti izradu plana kroz sve njegove faze, nije potrebno da ih nositelji izrade redovito obavještavaju (kako?). Umjesto toga, obvezati da zavod bude prisutan na stručnoj raspravi i da se očituje na prijedlog plana na javnoj raspravi.. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložene izmjene stavka 1. bi za rezultat imali da zavodi za prostorno uređenje županija u prostoru ograničenja ZOP-a ne bi praktički više uopće davali mišljenje niti kontrolirali izradu velikog dijela prostornih planova na svom području, nasuprot zavodima na kopnu. |
| 1269 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Potrebno je jasno napisati je li pozitivno mišljenje uvjet za donošenje plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Usklađenost prostornih planova obveza je propisana člancima 85. i 86. ovog Zakona, te u tom smislu nositelj izrade ne može donijeti prostorni plan za koji je nadležni županijski zavod prethodno izdao mišljenje o neusklađenosti s planom više razine. |
| 1270 | FILIP ŠRAJER | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Mislim da mišljenja na sve planove jako kapacitiraju zavode i sam postupak, a uvođenje obveze da se zavode obavještava o svim koracima dodatno pogoršava admionistraciju i zavodima i nositeljima izrade, pogotovo u okolnostima da je SVE dostupno kroz sustav ePlanovi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zavodi za prostorno uređenja županija izdavali su mišljenja za konačne prijedloga svih prostornih planova na svom području i prema važećem te prijašnjim zakonima iz područja prostornog uređenja. Odredba podrazumijeva da će se obavještavanje i dostava sve relevantne dokumentacije vršiti kroz sustav ePlanovi, kroz koji se i vodi cijeli postupak izrade i donošenja prostornih planova. |
| 1271 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Neosnovano je provoditi dvostruku provjeru usklađenosti sa Zakonom i kroz mišljenje Zavoda i kroz suglasnost Ministarstva, jer nepotrebno produžuje postupak. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Osnovano je i potrebno provoditi dvostruku provjeru za prostorne planove u prostoru ograničenja, odnosno u ZOP-u, koji je prostor od posebnog interesa za državu. Uz navedeno, ukidanjem ove dvostruke kontrole, zavodi za prostorno uređenje županija koji se nalaze u prostoru ograničenja, odnosno u ZOP-u, ne bi praktički više uopće davali mišljenje niti kontrolirali izradu velikog dijela prostornih planova na svom području, nasuprot zavodima na kopnu. |
| 1272 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | stavak 3. Nije jasna namjera, već je utvrđeno u članku 27. stavku 1. točki 7. ovog Zakona da zavod „pruža stručnu savjetodavnu pomoć u izradi prostornih planova lokalne razine“, a za „nadzor“ iz odredbe nije jasno što podrazumijeva. „Obavještavanje o svakoj pojedinoj fazi“ i „dostava sve relevantne dokumentacije“ značajno opterećuje postupak izrade i donošenja i čini se potpuno nepotreban, ali i neekonomičan. Stavak brisati. (Pored svega odredba nije ni predmet poglavlja „Mišljenje zavoda“) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba podrazumijeva da će se obavještavanje i dostava sve relevantne dokumentacije vršiti kroz sustav ePlanovi, kroz koji se i vodi cijeli postupak izrade i donošenja prostornih planova. |
| 1273 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | iza stavka 2. dodati novi stavak: „Ako se uslijed otklanjanja utvrđenih neusklađenosti mišljenjem zavoda konačni prijedlog prostornog plana tako promjeni da se mora ponoviti javna rasprava temeljem članka 128. stavka 1., utvrđuje se prijedlog prostornog plana za ponovnu javnu raspravu.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto je već propisano u članku 128., stavku 1., te se podrazumijeva u primjeni odredbe predmetnog članka. |
| 1274 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | stavak 1. U nastavku treba dodati: „Iznimno, za prostorne planove za koje Ministarstvo izdaje suglasnost nije potrebno pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s ovim Zakonom.“ – Neosnovano je provoditi dvostruku provjeru usklađenosti sa Zakonom – i kroz mišljenje i kroz suglasnost jer nepotrebno produžuje postupak (protivno načelu ekonomičnosti). | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložene izmjene imale bi za rezultat da zavodi za prostorno uređenje županija u prostoru ograničenja ZOP-a ne bi praktički više uopće davali mišljenje niti kontrolirali izradu velikog dijela prostornih planova na svom području, nasuprot zavodima na kopnu. |
| 1275 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Nije jasno zašto zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ne mora mišljenjem provjeravati usklađenost prostornih planova užih područja (kada on nije stručni izrađivač tih prostornih planova). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1276 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Predlaže se ukidanje dvostruke provjere usklađenosti plana sa Zakonom. U postupku pribavljanja suglasnosti Ministarstva provjerava se usklađenost plana sa Zakonom pa nije nužno da se i prilikom davanja mišljenja županijskog zavoda na taj plan isto provjerava. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložene izmjene imale bi za rezultat da zavodi za prostorno uređenje županija u prostoru ograničenja ZOP-a ne bi praktički više uopće davali mišljenje niti kontrolirali izradu velikog dijela prostornih planova na svom području, nasuprot zavodima na kopnu. |
| 1277 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Vezano na stavak 3. ovog članka, smatramo da je prilikom stavljanja novih zadataka Zavodima za prostorno uređenje potrebno obratiti pozornost ne nemogućnost zapošljavanja dovoljnog broja ovlaštenih arhitekata u Zavode za prostorno uređenje te da će se u dogledno vrijeme taj broj dodatno smanjiti zbog starije dobi djelatnika. Ostatak primjedbe kao pod člankom 108. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Mogućnosti ili nemogućnosti zapošljavanja dovoljnog broja ovlaštenih arhitekata nisu predmet ovog Zakona. |
| 1278 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Odredba nije dovoljno precizna, jer nije jasno što se podrazumijeva pod pojmom „redovito obavještavati“ niti na koji način obavještavanje treba provoditi. Takva neodređenost može stvarati nepotreban administrativni teret. S obzirom na to da su sve faze izrade plana već transparentno vidljive u sustavu ePlanovi, uključujući nacrte, primjedbe i konačne verzije, predlaže se da se odredba precizira i formalizira korištenjem ePlanova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba podrazumijeva da će se obavještavanje i dostava sve relevantne dokumentacije vršiti upravo kroz sustav ePlanovi. |
| 1279 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Usklađenost prostornih planova sa Zakonom, za koje je sukladno članku 131. stavku 1. potrebno pribaviti suglasnost Ministarstva, već se provjerava u postupku izdavanja te suglasnosti. Stoga se predlaže razmotriti ukidanje dvostruke provjere usklađenosti (pribavljanje mišljenja županijskog zavoda i suglasnosti Ministarstva), te dogovoriti da kontrolu provodi jedno nadležno tijelo. Takvim pristupom pojednostavio bi se postupak i smanjilo administrativno opterećenje. (Frustrirajuće je pritom što se, unatoč dvostrukoj provjeri, prekršajne odredbe odnose isključivo na stručnog izrađivača i odgovornog voditelja, a kazne propisane u ZOP-u su pritom i do pet puta veće!!) Predlaže se dopuna stavka tako da glasi: Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine, generalnog urbanističkog plana i urbanističkog plana uređenja mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije, a za prostorne planove koji ne podliježu ishođenju suglasnosti Ministarstva, i u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom." | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predložene izmjene stavka 1. za rezultat bi imale da zavodi za prostorno uređenje županija u prostoru ograničenja ZOP-a ne bi praktički više uopće davali mišljenje niti kontrolirali izradu velikog dijela prostornih planova na svom području, nasuprot zavodima na kopnu. |
| 1280 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 3. Smatramo da nije potrebno nadziranje cjelokupnog postupka izrade i donošenja prostornih planova lokalne razine od strane županijskih zavoda (koje je obimna dodatna obveza županijskih zavoda i vjerojatno bi iziskivalo formiranje nadzorne/inspekcijske službe za koje ne mogu imati dovoljno stručnih resursa) s obzirom na uspostavljeni sustav ePlanovi u okviru ISPU-a, koji je osmišljen za lakše i zakonito provođenje propisanih postupaka, kao i s obzirom na uspostavu Informacijskog sustava prostornog uređenja eInspekcija prema članku 225. Prijedloga Zakona. Predlaže se Zakonom regulirati postupanje županijskih zavoda u postupku izdavanja mišljenja na prostorne planove u slučaju potrebe dorade i usklađenja prostornog plana (uključivo kako se u takvom slučaju primjenjuje rok donošenja mišljenja), izdavanju negativnog mišljenja, odnosno da li je samo mišljenje obvezujuće za donošenje prostornog plana (nije propisano da ono mora biti pozitivno, a trebalo bi). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1281 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | što točno uključuje nadzor zavoda nad postupkom izrade i donošenja prostornih planova? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Sukladno članku 130., osiguravanje da su prostorni planovi na njegovom području usklađeni s prostornim planom županije i s ovim Zakonom. |
| 1282 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Mišljenje o usklađenosti UPU-a lokalne razine s planom višeg reda može davati i zavod za prostorno uređenje grada/velikog grada za UPU-e unutar svoje nadležnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1283 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Predlažemo da nakon negativnog mišljenja zavoda nositelj izrade mora zatražiti mišljenje Ministarstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Usklađenost prostornih planova obveza je propisana člancima 85. i 86. ovog Zakona, te u tom smislu nositelj izrade ne može donijeti prostorni plan za koji je nadležni županijski zavod prethodno izdao mišljenje o neusklađenosti s planom više razine. |
| 1284 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Smatramo da treba korigirati članak na način da se propiše obveza ishođenja pozitivnog mišljenja zavoda za prostorno uređenje županije. U slučaju negativnog mišljenja nadležnog zavoda za prostorno uređenje županije, nositelj izrade mora zatražiti i ishoditi pozitivno mišljenje ministarstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Usklađenost prostornih planova obveza je propisana člancima 85. i 86. ovog Zakona, te u tom smislu nositelj izrade ne može donijeti prostorni plan za koji je nadležni županijski zavod prethodno izdao mišljenje o neusklađenosti s planom više razine. |
| 1285 | MARINKO MARADIN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Mišljenje zavoda se tretira kao neobvezujuće. Predlaže se dodati st. 5. koji određuje da se ne može donijeti prostorni plan za koga je mišljenjem zavoda utvrđeno da nije usklađen sa prostornim planom županije ili Zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Usklađenost prostornih planova obveza je propisana člancima 85. i 86. ovog Zakona, te u tom smislu nositelj izrade ne može donijeti prostorni plan za koji je nadležni županijski zavod prethodno izdao mišljenje o neusklađenosti s planom više razine. |
| 1286 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Zbog različitih tumačenja u praksi pojma „mišljenje“, u smislu da isto nije obvezujuće, predlažemo da se ovim člankom definira da se prije donošenja prostornog plana mora pribaviti pozitivno mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije i dodatno, koja je procedura u slučaju kad zavodi izdaju negativno mišljenje na prostorni plan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Usklađenost prostornih planova obveza je propisana člancima 85. i 86. ovog Zakona, te u tom smislu nositelj izrade ne može donijeti prostorni plan za koji je nadležni županijski zavod prethodno izdao mišljenje o neusklađenosti s planom više razine. |
| 1287 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 130. | Uvećanje obuhvata poslova županijskim zavodima, kroz obveznu izradu prostornih planova uređenja gradova i općina, generalnih urbanističkih planova, dijelom i Državnog plana prostornog razvoja za područje svake županije, kao i kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (članci 27., 93., 235. i dr.), kao i kroz mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108) te kroz obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode jedinice lokalne samouprave (čl. 130), zahtijevalo bi znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog planiranja u županijskim zavodima, što predstavlja značajan stručni, prostorni, organizacijski i financijski izazov. Predlaže se zadržavanje djelatnosti županijskih zavoda iz postojećeg Zakona, uz eventualnu mogućnost dodatnih poslova (kao i do sada) ako to zatraži Ministarstvo ili Župan. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedena primjedba nije predmet ovog članka, a mišljenja na prostorne planove lokalne razine na svom području županijski zavodi za prostorno uređenje izdavali su i temeljem važećih i prijašnjih propisa iz područja prostornog uređenja. |
| 1288 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Suglasnost Ministarstva | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Kako bi se osigurala u potpunosti primjena zakonodavstva u zaštiti okoliša te horizontalna suradnja među nadležnim Mnistarstvima po pitanju zaštite okoliša, smatramo kako je potrebno uvrstiti obvezu pribavljanja suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša u postupcima propisanim stavkom 1 ovog članka, a prije donošenja prostornog plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1289 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Suglasnost Ministarstva | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Predlaže se odrediti rok za izdavanje suglasnosti Ministarstva na prostorne planove. Predlaže se da Ministarstvo izdaje suglasnost i u pogledu usklađenosti s Državnim planom prostornog razvoja, odnosno drugim relevantnim prostornim planovima državne razine čija obvezna izrada je propisana Zakonom. stavak 1. Iz formulacije odredbe ovog stavka nije jasno da li Ministarstvo izdaje suglasnost na generalne urbanističke planove svih velikih gradova, pa je u tom smislu odredbu potrebno jasno definirati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1290 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Predlaže se odrediti rok za izdavanje suglasnosti Ministarstva na prostorne planove. Stavak (2). Razmotriti je li zaista potreban. Na što se misli pod pojmom "relevantna dokumentacija"? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1291 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Predlaže se uvođenje roka za izdavanje suglasnosti usporedivo s rokovima za druge sudionike odnosno radnje u postupku, da bi se moglo procijeniti vrijeme trajanja donošenja plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1292 | DRUŠTVO ARHITEKATA SPLITA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | U odnosu na stavak (1) napominjemo da ako ministarstvo ubuduće planira davati suglasnost na sve ove planove, kako se ne bi usporavali procesi, mora postojati rok unutar kojeg ministarstvo daje odgovor. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1293 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | stavak 4. Brisati stavak. Nije ekonomičan i nikad se nije koristio. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1294 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | stavak 3. – U nastavku dodati: „Ako se uslijed otklanjanja utvrđenih neusklađenosti konačni prijedlog prostornog plana tako promjeni da se mora ponoviti javna rasprava temeljem članka 128. stavka 1., utvrđuje se prijedlog prostornog plana za ponovnu javnu raspravu, a u tom slučaju ne primjenjuje se rok za ispravak konačnog prijedloga prostornog plana utvrđen u ovom stavku.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1295 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | stavak 2. Nije jasna namjera, te za „nadzor“ iz odredbe nije jasno što podrazumijeva. „Obavještavanje o svakoj pojedinoj fazi“ i „dostava sve relevantne dokumentacije“ značajno opterećuje postupak izrade i donošenja i čini se potpuno nepotreban, ali i neekonomičan. Ujedno sve navedeno je propisano i u odnosu na nadležan zavod pa predstavlja duplu proceduru za prostorne planove unutar ZOP-a. Stavak brisati. (Pored svega odredba nije ni predmet poglavlja „Suglasnost Ministarstva“). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1296 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | iza stavka 1. dodati novi stavak 2. – „Ministarstvo je dužno suglasnost iz stavka 1. ovoga članka izdati i dostaviti ga nositelju izrade najkasnije u roku od xx dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje suglasnosti.“. – Iznimno bitno utvrditi rok kako bi trajanje izrade i donošenja prostornog plana bilo izvjesno, posebno u odnosu na obveze propisane u članku 208. stavku 2. te u člancima 233. i 235. ovoga Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1297 | UDRUŽENJE HRVATSKIH ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Predlaže se uvođenje roka za izdavanje suglasnosti usporedivo s rokovima za druge sudionike odnosno radnje u postupku, na način da se na kraju stavka 1. doda tekst: “najkasnije u roku od devedeset dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje suglasnosti, nakon isteka kojeg roka se smatra da je suglasnost izdana”. Predlaže se u svrhu promicanja digitalizacije i dinamiziranja postupaka izrade i donošenja planova u toku postupka dostava dokumentacije isključivo putem sustava ePlanovi na način da se na kraju stavka 2. doda tekst “putem sustava ePlanovi”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1298 | TANJA MARTINEC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Iz formulacije odredbe ovog stavka nije jasno da li Ministarstvo izdaje suglasnost na generalne urbanističke planove svih velikih gradova, pa je u tom smislu odredbu potrebno jasno definirati. Predlaže se odrediti rok za izdavanje suglasnosti Ministarstva na prostorne planove. Predlaže se da Ministarstvo izdaje suglasnost i u pogledu usklađenosti s Državnim planom prostornog razvoja, odnosno drugim relevantnim prostornim planovima državne razine čija obvezna izrada je propisana Zakonom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1299 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Obzirom da se generalni urbanistički plan prema ovom Zakonu izrađuje samo za veliki grad, je li potrebno navoditi ga i u ovom i u prethodnom članku, odnosno je li za njega potrebno i ishoditi mišljenje Zavoda i suglasnost Ministarstva? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Izmjenama članka 104., stavka 2. ovog Zakona, omogućeno je da se generalni urbanistički plan donosi za svaki grad, ako je tako određeno prostornim planom uređenja tog grada. |
| 1300 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Zakon propisuje čitav niz novih rokova jedinicama lokalne samouprave za izradu i donošenje prostornih planova, no Ministarstvo i dalje nema propisan rok za davanje suglasnosti. Takva situacija stvara pravnu nesigurnost i faktički blokira planerske ovlasti jedinica lokalne samouprave, jer nadležno tijelo ima neograničenu slobodu u tumačenju i primjeni, što izaziva značajnu frustraciju i otežava pravovremeno i predvidivo provođenje postupaka. Posebno je problematično za jedinice u zaštićenom obalnom pojasu, gdje svi planovi, uključujući urbanističke planove uređenja, moraju ići na suglasnost Ministarstva. S obzirom na to da je na jednoj press konferenciji u travnju 2025. Ministarstvo javno objavilo kako je u prosjeku potrebno više od šest mjeseci za očitovanje, predlaže se uvođenje primjerenog, jasno propisanog roka – primjerice osam mjeseci, pa i dužeg ako je potrebno, ali samo da rok bude jasno propisan. Nužno je napomenuti da se pod pojmom „očitovanje“ ne podrazumijeva izdavanje suglasnosti. U pravilu se radi o traženju dopune konačnog prijedloga, vraćanju postupka na izmjenu odluke o izradi ili provođenju ponovljene javne rasprave zbog uočenih proceduralnih grešaka. Prema priloženom grafikonu iz prezentacije sa spomenute press konferencije, prosječno vrijeme za konačno ishođenje suglasnosti iznosi gotovo 14 mjeseci! Alternativno, ukoliko se zakonodavac odluči i dalje ne propisivati konkretan rok, nužno je barem izuzeti vrijeme provedeno na čekanju suglasnosti iz ukupnih rokova koji su ovim Zakonom propisani jedinicama lokalne samouprave za izradu i donošenje prostornih planova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1301 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Uistinu je nejasno inzistiranje zakonodavca u nerazmjernom tretiranju važnosti planova unutar ZOP-a, uključujući i UPU-e, u odnosu na prostorne planove kontinentalnih područja, pri čemu se čini da se dodatna pažnja i administrativno opterećenje pridaju planovima manjeg lokalnog značaja, dok su ključni prostorni planovi velikih gradova i općina izvan fokusa. Predlaže se izmjena stavka tako da glasi: „Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornog plana uređenja grada ili općine, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom.“ Kao alternativna, i znatno manje poželjna opcija, ukoliko zakonodavac ustraje na kontroli samo Grada Zagreba i područja ZOP-a, predlaže se da Ministarstvo u tom slučaju, za prostorne planove u ZOP-u (odnosno UPU-e u prostornu ograničenja) provjerava isključivo "da je konačni prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana izrađen u skladu s odredbama Zakona kojima se uređuje ZOP", što se izrijekom zapravo i navodi u dokumentu kojim se izdaje suglasnost za planove u ZOP-u. U tom bi slučaju predmetni stavak glasio: „Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom, a prije donošenja prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s odredbama Zakona kojima se uređuje ZOP.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1302 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Stavak 1. – Predlaže se brisati obvezu ishođenja suglasnosti Ministarstva na planove lokalne razine (Generalni urbanistički plan Grada Zagreba ili drugog velikog grada). Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi definira samoupravni djelokrug općina i gradova na način da jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na (između ostalog) prostorno i urbanističko planiranje. Ako se Zakonom uvode i prekršajne odredbe za stručnog izrađivača, smatramo da je dovoljno da stručni izrađivač jamči za usklađenost prostornog plana sa zakonom. Stavak 3. - Predlaže se odrediti rok (30 dana) u kojem je Ministarstvo dužno izdati suglasnost. Naime, izmjene zakonodavnog okvira u području prostornog uređenja kontinuirano su uvodile skraćivanja rokova i faza izrade (sjetimo se samo vremena kada je cijeli zakon bio podređen pomicanju na opskurnoj ljestvici „doing business“). Pritom faza ishođenja suglasnosti Ministarstva ostaje jedina faza koja nema definiran rok i gdje postoje i recentni slučajevi da se na suglasnost Ministarstva čeka mjesecima što se nepovoljno odražava na mogućnost planiranja i vođenja postupka izrade i poslovanje stručnih izrađivača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1303 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Predlaže se uvođenje roka za izdavanje suglasnosti usporedivo s rokovima za druge sudionike odnosno radnje u postupku, na način da se na kraju stavka 1. doda tekst: “najkasnije u roku od devedeset dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje suglasnosti, nakon isteka kojeg roka se smatra da je suglasnost izdana”. Predlaže se u svrhu promicanja digitalizacije i dinamiziranja postupaka izrade i donošenja planova u toku postupka dostava dokumentacije isključivo putem sustava ePlanovi na način da se na kraju stavka 2. doda tekst “putem sustava ePlanovi”. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1304 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom najkasnije u roku od devedeset dana od dana primitka zahtjeva nositelja izrade za davanje suglasnosti. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju putem sustava ePlanovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1305 | KARMELA MAREN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | Zbog roka definiranog u čl. 208. stavak 2. propisati rok u kojem je potrebno izdati suglasnost ili dopis o potrebi usklađenosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Članak 131. izmijenit će se tako da sada glasi: „(1) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba ili drugog velikog grada, prostornog plana uređenja grada ili općine unutar ZOP-a, te urbanističkog plana uređenja unutar prostora ograničenja, pribavlja se suglasnost Ministarstva u pogledu usklađenosti s ovim Zakonom. (2) Ministarstvo nadzire cjelokupni postupak izrade i donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka, te je nositelj izrade istih dužan Ministarstvo redovito obavještavati o svakoj pojedinoj fazi izrade i donošenja prostornog plana, kao i redovito dostavljati svu relevantnu dokumentaciju. (3) Ako Ministarstvo u konačnom prijedlogu prostornog plana utvrdi neusklađenosti s ovim Zakonom, obavijestit će dopisom nositelja izrade i zatražiti da se u roku od 90 dana ispravi konačni prijedlog prostornog plana prije nego li se izda suglasnost iz stavka 1. ovoga članka. (4) Ako nositelj izrade u roku iz stavka 3. ovoga članka ne postupi po traženju Ministarstva, Ministarstvo će odbiti izdati suglasnost, a postupak izrade i donošenja prostornog plana se obustavlja te se odluka o izradi prostornog plana stavlja izvan snage. (5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva. (6) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 126. ovoga Zakona. (7) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 6. ovoga članka je 15 dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi.“ |
| 1306 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 131. | U stavku (2) ovog članka koristi se pojam "relevantna dokumentacija"? Koju to dokumentaciju je potrebno dostaviti Ministarstvu kada će se svi planovi raditi u sustavu ePlanovi i sva zaprimljena dokumentacija u postupku izrade pojedinog prostornog plana će biti javno dostupna? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obzirom da će se svi prostorni planovi rađeni prema ovom Zakonu donositi u sustavu ePlanovi, podrazumijeva se da se kroz isti sustav dostavlja sva relavantna dokumentacija. |
| 1307 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 132. | Dodati stavak 5. koji glasi: „U postupku donošenja prostornog plana na predstavničkom tijelu nije dopušteno na konačni prijedlog prostornog plana podnositi amandmane.“. – Naime ponekad su se konačni prijedlozi mijenjali u postupku donošenja na predstavničkom, a nerijetko se ponesenim amandmanom uzrokovala i kontradiktornost u planu. Ako ovaj prijedlog odredbe nije prihvatljiv, onda treba utvrditi da se u slučaju usvajanja amandmana mora prije donošenja prostornog plana ponovno provesti javna rasprava o izmijenjenim amandmanima. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 131. dodat će se novi stavak koji glasi: „(5) Ako se u postupku donošenja prostornog plana iz stavka 1. ovoga članka konačni prijedlog prostornog plana dopunjava i/ili mijenja amandmanima predstavničkog tijela, donošenju tog prostornog plana pristupa se nakon što nositelj izrade pribavi suglasnost Ministarstva.“ |
| 1308 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 132. | stavak 1. Umjesto: „prostorne planove“ navesti: „prostorni plan“ – analogno stavcima 2., 3. i 4. ovog članka. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženom izmjenom ništa se suštinski ne mijenja u predmetnom stavku. |
| 1309 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Objava i sadržaj odluke o donošenju prostornog plana | U naslovu brisati: „i sadržaj“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1310 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 133. | Što u slučaju kada jedinica lokalne samouprave nema svoje službeno glasilo? Nedostaje odredba članka 110, stavak (3) iz Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23) kojom je omogućeno da u slučaju da jedinica lokalne samouprave nema službeno glasilo Odluku o donošenju prostornog plana može objaviti u Službenom glasilu područne samouprave. | Prihvaćen | Prihvaćen. U članku 133., stavak 1. promijenit će se da glasi: „(1) Odluka o donošenju prostornog plana državne razine objavljuje se u »Narodnim novinama«, odluka o donošenju prostornog plana koji donosi županijska skupština, odnosno skupština Grada Zagreba objavljuje se u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave koja je odluku donijela, a odluka o donošenju prostornog plana koji donosi gradsko, odnosno općinsko vijeće objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, a ako tog glasila nema, tada u službenom glasilu područne (regionalne) samouprave.“ |
| 1311 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | Predlaže se cjelovito doraditi članak sukladno članku 4. (i nadalje) „Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“ („Narodne novine“, br. 74/15), a koji se mogu primijeniti i na druge propise. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1312 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | Dodati novu točku nakon sadašnje točke 6. – „odredbu o objavi u službenom glasilu“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se već podrazumijeva u sadašnjoj točci 6. ovog članka. |
| 1313 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | Dodati novu točku nakon sadašnje točke 4. – „prijelazne odredbe, ako postoje“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Isto se već podrazumijeva u sadašnjoj točci 3. ovog članka. |
| 1314 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | Dodati novu točku nakon novododane točke 3. – „odredbu o dostupnosti svih dijelova prostornog plana u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornoga uređenja“. (Ako je moguće dodati i pristupne podatke za elektronički oblik prostornog plana.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prostorni plan prema ovom Zakon jest dokument koji je u cijelosti izrađen u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornoga uređenja, te isto nije potrebno propisivati zasebnom odredbom u odluci o donošenju istog. |
| 1315 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | Dodati novu točku 3. – „odredbu kojom se utvrđuju sastavni dijelovi prostornog plana, uz navod da obrazloženje i kartografski prikazi prostornog plana nisu predmet objave odluke o donošenju prostornog plana“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obrazloženje i kartografski prikazi sastavni su dio prostornog plana kako je to definirano ovim Zakonom. |
| 1316 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | stavak 1. točka 2. – Umjesto: „naziv, tvrtku, odnosno ime stručnog izrađivača“ – „naziv, odnosno ime stručnog izrađivača“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženom izmjenom ništa se suštinski ne mijenja u predmetnom stavku. |
| 1317 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 134. | stavak 1. točka 1. – Umjesto „izreku“ – „preambulu“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženom izmjenom ništa se suštinski ne mijenja u predmetnom stavku. |
| 1318 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavak 4. Odredbe za provedbu su gola normativna izvedenica obrazloženja prostornog plana s korelacijom na grafički dio prostornog plana. Obrazloženje prostornog plana je PROSTORNI PLAN u kojemu se jasno obrazlaže analiza postojećeg stanja, ocjena stanja o prostoru i ciljevi prostornog uređenja utvrđeni za specifični obuhvat koji se razmatra i planira tim obuhvatom. Tek temeljem svega prethodno navedenog se planira prostor te se plansko rješenje obrazlaže u „obrazloženju“ prostornog plana. Potpuno krivo je utvrđivati da obrazloženje služi za prikaz koje izmjene i dopune u odredbama za provedbu i u kartografskim prikazima su se provodile. Nepotrebno je izrađivati „obrazloženje izmjena i dopuna“ (to je sažetak za javnost) već treba prikazati izmjene i dopune obrazloženja prostornog plana! Potpuno krivo shvaćanje da obrazloženje služi obrazlaganju samo učinjenih promjena (izmjena i dopuna) pa čak da obrazloženje služi obrazlaganju kako je nešto učinjeno i koja su ograničenja u izradi izmjena i dopuna bila (npr. navodi se koji su se kodovi koristili u „transformaciji“ prostornog plana, koje dijelove nije bilo moguće transformirati zbog digitalnog ograničenja, kao i to da se daje prikaz odredbi „u bojama“ što je u koji dio i kako „transformiran“ u nove odredbe? – to nije obrazloženje prostornog plana! – ovo je ekvivalentno tome da se kaže: koristilo se vozilo marke Toyota C-HR za obilazak terena). Obrazloženje prostornog plana je cjelina planskog rješenja i prikaza kako se do njega došlo (analiza postojećeg stanja, ocjena stanja, ciljevi prostornog uređenja i prikaz planskog rješenja). Ako se osnovni prostorni plan mijenja onda u obrazloženju prostornog plana mora biti obrađena/ispitana takva promjena (npr. ako odluka o izradi izmjena i dopuna kaže da je potrebno preispitati prenamjenu zelenih površina u mješovitu namjenu – onda u obrazloženju prostornog plana treba kroz analizu ispitati postojeće stanje i je li zadovoljavajuće, možda cilj prostornog uređenja izmijeniti da on više nije da naselje ima 10% zelenila već tek 6%, te se onda to provodi kao izmjena i u prikazu konačnog planskog rješenja). Već duže vrijeme se obrazloženje prostornog plana zanemaruje, a ponekad ga ni nema! Tome ne doprinosi ni novi sustav – kojim se uvjetuje da se prvo utvrđuje grafičko rješenje – koje kroz sustav onda „samo“ utvrđuje odredbe – mogućnost realizacije po pojedinim namjenama, a tek potom je onda moguće izraditi obrazloženje – potpuno krivo i neprihvatljivo. Stoga je nužno da se u Pravilniku o prostornim planovima jasno i sustavno obradi sadržaj obrazloženja prostornog plana kako smo ga imali prije. Jer bez toga nema prostornog plana. Samo odredbe za provedbu to nisu! | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe za provedbu sastavni su dio prostornog plana kako je to definirano ovim Zakonom, zajedno s kartografskim prikazima i obrazloženjem. U tom smislu, obrazloženje prostornog plana koji je prošao kroz postupak izmjena i dopuna – drugim riječima, mijenjano je stručno rješenje prostornog plana – mora sadržavati detaljan i jasan opis na koji je način i zašto stručno rješenje izmijenjeno. |
| 1319 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavka 3. – Vrlo rijetko je u prostornom planu samo jedna izmjena i jedna dopuna pa je ispravnije navesti: „Nakon svakih izmjena i/ili dopuna prostornog plana… (vidi članak 50. „Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“ („Narodne novine“, br. 74/15), a koji se primjenjuju i na druge propise). Kartografski prikazi prostornog plana ne objavljuju se u službenom glasilu pa se predlaže odredbu izmijeniti „…prostornog plana se pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave kao i u elektroničkom obliku u Informacijskom sustavu, dok se kartografski prikazi prostornog plana objavljuju samo u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja.“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni stavak 3. izmijenjen je tako da sada glasi: „(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana, nositelj izrade dužan je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana, kartografskih prikaza i obrazloženja u elektroničkom obliku na svojim mrežnim stranicama i u informacijskom sustavu prostornog uređenja u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o donošenju izmjena i/ili dopuna prostornog plana“ |
| 1320 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavak 2. – predlaže se prvo navesti razinu, a onda širi/uži obuhvat: „različite razine i/ili obuhvata“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženom izmjenom ništa se suštinski ne mijenja u predmetnom stavku. |
| 1321 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavak 1. – Umjesto „njihovo zasebno stavljanje izvan snage“ može se tumačiti da se odnosi na zasebno stavljanje izvan snage prethodno navedenih izmjena i dopuna, a ne prostornog plana. Ujedno preporuča se propisati u jednini jer se svaki postupak izrade i donošenja prostornog plana provodi samostalno. Stoga umjesto: „prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje“ treba navesti „prostornog plana te zasebno stavljanje prostornog plana“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1322 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavka 3. – Vrlo rijetko je u prostornom planu samo jedna izmjena i jedna dopuna pa je ispravnije navesti: „Nakon svakih izmjena i/ili dopuna prostornog plana… (vidi članak 50. „Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“ („Narodne novine“, br. 74/15), a koji se primjenjuju i na druge propise). Kartografski prikazi prostornog plana ne objavljuju se u službenom glasilu pa se predlaže odredbu izmijeniti „…prostornog plana se pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave kao i u elektroničkom obliku u Informacijskom sustavu, dok se kartografski prikazi prostornog plana objavljuju samo u elektroničkom obliku u informacijskom sustavu prostornog uređenja.“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Predmetni stavak 3. izmijenjen je tako da sada glasi: „(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana, nositelj izrade dužan je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana, kartografskih prikaza i obrazloženja u elektroničkom obliku na svojim mrežnim stranicama i u informacijskom sustavu prostornog uređenja u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o donošenju izmjena i/ili dopuna prostornog plana“ |
| 1323 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavak 2. – predlaže se prvo navesti razinu, a onda širi/uži obuhvat: „različite razine i/ili obuhvata“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Predloženom izmjenom ništa se suštinski ne mijenja u predmetnom stavku. |
| 1324 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | stavak 1. – Umjesto „njihovo zasebno stavljanje izvan snage“ može se tumačiti da se odnosi na zasebno stavljanje izvan snage prethodno navedenih izmjena i dopuna, a ne prostornog plana. Ujedno preporuča se propisati u jednini jer se svaki postupak izrade i donošenja prostornog plana provodi samostalno. Stoga umjesto: „prostornih planova te njihovo zasebno stavljanje“ treba navesti „prostornog plana te zasebno stavljanje prostornog plana“. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1325 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | Što znači izrada pročišćenog teksta u sustavu ePlanovi editor, odnosno da li je pročišćeni tekst nužno izrađivati ako je Plan u cijelosti izrađen u Editoru? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Stavak 3. predmetnog članka izmijenjen je tako da sada glasi: „(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana, nositelj izrade dužan je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana, kartografskih prikaza i obrazloženja u elektroničkom obliku na svojim mrežnim stranicama i u informacijskom sustavu prostornog uređenja u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o donošenju izmjena i/ili dopuna prostornog plana“ |
| 1326 | GORANA BARBARIĆ | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Potrebno je naglasiti da se kartografski prikazi ne objavljuju u "Narodnim novinama" odnosno službenom glasilu. | Prihvaćen | Prihvaćen. Stavak 3. predmetnog članka izmijenjen je tako da sada glasi: „(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana, nositelj izrade dužan je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana, kartografskih prikaza i obrazloženja u elektroničkom obliku na svojim mrežnim stranicama i u informacijskom sustavu prostornog uređenja u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o donošenju izmjena i/ili dopuna prostornog plana“ |
| 1327 | BARBARA PERUŠKO | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | U članku 135. koji između ostalog govori o stavljanju izvan snage prostornih planova predlaže se potrebno sagledavanje mogućih nepravilnosti kod stavljanja izvan snage posebice detaljnih i urbanističkih planova koji ne proizlaze iz prostornih planova, prvenstveno priključenja na javnu i komunalnu infrastrukturu već političkih razloga kao iskazivanje trenutne moći u odnosu na svoje političke neistomišljenike ili iz nekog sličnog razloga. Stavljanje plana izvan snage zasigurno ne bi trebalo dozvoliti za ono područje koje je do svog obuhvata opremljeno infrastrukturom jer upravo je ta infrastruktura financirana iz javnih davanja kako bi se to područje realiziralo i kako bi se kroz buduće komunalne doprinose od izgrađenih objekata na tom području mogla izgraditi neka druga infrastruktura na području građevinskog područja tog naselja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeno potpada pod odgovornost nositelja izrade pojedinih prostornih planova, odnosno jedinica lokalne samouprave koje su dužne osigurati pravilno funkcioniranje sustava prostornog uređenja na svom području. |
| 1328 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | Predlaže se u svrhu jasnoće brisanje riječi “zasebno” u stavku 1. jer implicira i mogućnost stavljanja izvan snage prostornog plana i drugim postupcima. Predlaže se zamijeniti navedenu riječ tekstom “djelomično ili za cijeli obuhvat”, s obzirom na mogućnost odnosno potrebu stavljanja dijela obuhvata plana izvan snage. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 135., stavak 1. promijenit će se tako da sada glasi: „(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.“ |
| 1329 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo stavljanje izvan snage djelomično ili za cijeli obuhvat, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 135., stavak 1. promijenit će se tako da sada glasi: „(1) Odredbe ovoga Zakona kojima je uređena izrada i donošenje prostornih planova na odgovarajući se način primjenjuju na izradu i donošenje izmjena i dopuna prostornih planova te njihovo stavljanje izvan snage, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.“ |
| 1330 | NENAD LIPOVAC | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | U kojem formatu trebaju biti prikazane izvršene Izmjene i dopune odredbi za provođenje i kartografskih prikaza? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Format u kojem se izrađuju prostorni planovi propisan je u članku 83. ovog Zakona. |
| 1331 | LUCIJA ANTON | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | U stavku (4) ovog članka navodi se da je prikaz izmjena i dopuna prostornog plana sastavni dio Obrazloženja. Zašto se taj postupak vrši izvan sustava ePlanovi Editor? Zašto prikaz izvršenih izmjena i dopuna ne bi mogao biti vidljiv u sustavu ePlanovi Editor u odjeljku Analiza prostornog plana te da se ti podaci koriste i dodatno opisuju u Obrazloženju? Kako je zamišljeno da se izrađuje traženi prikaz izmjena i dopuna? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prikaz izmjena i dopuna mora biti jasno obrazložen i vidljiv u samom obrazloženju prostornog plana, a detaljan opis načina izrade obrazloženja nije predmet ovog članka. |
| 1332 | ANA RAŠAN | 5. DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA, Članak 135. | Potrebno je propisati rok za objavu pročišćenog teksta odredbi za provedbu, npr. 90 dana od odluke o donošenju prostornog plana. Nedefiniranjem roka u kojem je potrebno objaviti pročišćeni tekst ostavlja se prostor da se događaju i trenutni slučajevi gdje neki prostorni plan ima 4-5 izmjena i dopuna bez da postoji ikakav pročišćeni tekst, odnosno sve izmjene i dopune se referiraju na osnovni prostorni plan. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen. U članku 135. stavak 3. će se izmijeniti tako da glasi: „(3) Nakon svake izmjene i/ili dopune prostornog plana, nositelj izrade dužan je objaviti pročišćeni tekst odredbi za provedbu prostornog plana, kartografskih prikaza i obrazloženja u elektroničkom obliku na svojim mrežnim stranicama i u informacijskom sustavu prostornog uređenja u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o donošenju izmjena i/ili dopuna prostornog plana.“ |
| 1333 | TIHOMIR JUKIĆ | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 136. | Konstatacija da se urbana komasacija „Može se provesti na području na kojem je donesen UPU ili urbanistički projekt - nije provediva. Nije moguće provesti urbanu komasaciju temeljem UPU-a jer UPU-om se ne prikazuju katastarske čestice nego određene namjene odvojene od javnih koridora prometnica i javnih površina. Urbana komasacija je moguća samo uz planove koje detaljno prikazuju katastarske čestice (nekadašnji PUP ili DPU) jer se tim postupkom okrupnjavanja rješavaju i vlasnički odnosi, a sve to nije moguće temeljem UPU-a, a urbanistički projekt još ne znamo da li će biti i kakvih određenja u Novom zakonu. Upitno je kako će se to rješavati navedenom „Uredbom“, ako UPU ne prikazuje katastarske čestice ( k.č.)? Dodavanjem posebnog sloja katastarskih čestica UPU-u tj. Urbanističkom planu uređenja, još jednom dobivamo nekakav hibrid. Poštenije je uvesti kategoriju detaljnog plana koji bi poslužio za provođenje postupka komasacije i vlasničkog sređivanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prema odredbi članka 107. stavka 2. ovoga Prijedloga Zakona, urbanistički plan uređenja određuje i prikaz građevnih čestica planiranih za građenje, odnosno uređenje površina javne namjene. |
| 1334 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 136. | Potrebno je revidirati definiciju urbane komasacije kako bi se uvažilo sljedeće: Urbana komasacija preparcelacijom uređuje građevinsko zemljište, a s ciljem postizanja kvalitete prostornog rješenja i ravnomjerne raspodjele opterećenja opremanja građevinskog zemljišta prometnom, komunalnom it javnom i društvenom infrastrukturom, kao i racionalnim planiranjem nove parcelacije u skladu s principima urbanističkog planiranja. Urbana komasacija usklađuje privatni i javni interes vodeći računa o pojedinim vlasničkim udjelima. - Osim toga potrebno je dopuniti stavak 2. na način da se urbana komasacija bude obavezna za neizgrađene neuređene dijelove GP. Dodatno urbana komasacija se planira na područjima pretežito naglašeno nepravilne parcelacije koja je posljedica drugačijeg korištenja prostora (npr. poljoprivredna parcelacija) i drugačijih prometnih sredstava (npr. parcelacije prilagođena kretanju životinjske zaprege), posebno na topografski zahtjevnim područjima. -Potrebno je dopuniti članak općim kriterijima za planiranje urbane komasacije. - Predlaže se ne opteretiti proces urbane komasacije rješavanjem imovinsko pravnih odnosa koji su imanentni vlasničkim česticama koje ulaze u komasacijsko područje. - Predlaže se onemogućavanje izmjena I dopuna UPU-a ili urbanističkog projekta koji su temelj za provedbu urbane komasascije nakon započinjanja postupka komasacije osim u slučaju kada je to prijedlog povjerenstva komasacijskog procesa. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pobliži sadržaj postupka komasacije, troškove postupka i geodetskih radova te sastav, rad i financiranje povjerenstva za urbanu komasaciju propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Na taj će se način detaljno urediti provedbeni aspekti bez potrebe za izmjenom zakonske definicije i drugih uvjeta komasacije u Prijedlogu Zakona. |
| 1335 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 136. | U članku 106. ovog Zakona navodi se da je urbanistički plan obvezno donijeti, između ostalog, za dijelove građevinskih područja na kojima se planira urbana komasacija. U ovom članku rečeno je da se za urbanu komasaciju može donijeti urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt. Bilo bi dobro uskladiti ovaj članak i članak 106. međusobno, te u članku 106. ne koristiti riječ 'obvezno' za urbanu komasaciju. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe članka 106. i članka kojima se uređuje urbana komasacija međusobno su usklađene. Urbana se komasacija može provoditi na temelju urbanističkog plana uređenja (UPU) ili urbanističkog projekta, ovisno o tome je li UPU donesen te o opsegu i složenosti zahvata. Riječ „obvezno“ se odnosi na slučaj u kojem se u prostornom planu određuje komasacija u kojem slučaju je obvezno donijeti UPU. |
| 1336 | GORANA BARBARIĆ | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 136. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Odredba predviđa komasaciju istodobno s izradom i donošenjem UPU-a, no nije jasno na temelju kojih kriterija se provodi dok UPU još nije donesen. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Detaljniji postupak i kriteriji bit će određeni uredbom iz članka 138. stavka 4. Zakona. |
| 1337 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 136. | Potrebno je revidirati definiciju urbane komasacije kako bi se uvažilo sljedeće: Urbana komasacija preparcelacijom uređuje građevinsko zemljište, a s ciljem postizanja kvalitete prostornog rješenja i ravnomjerne raspodjele opterećenja opremanja građevinskog zemljišta prometnom, komunalnom it javnom i društvenom infrastrukturom, kao i racionalnim planiranjem nove parcelacije u skladu s principima urbanističkog planiranja. Urbana komasacija usklađuje privatni i javni interes vodeći računa o pojedinim vlasničkim udjelima. - Osim toga potrebno je dopuniti stavak 2. na način da se urbana komasacija bude obavezna za neizgrađene neuređene dijelove GP. Dodatno urbana komasacija se planira na područjima pretežito naglašeno nepravilne parcelacije koja je posljedica drugačijeg korištenja prostora (npr. poljoprivredna parcelacija) i drugačijih prometnih sredstava (npr. parcelacije prilagođena kretanju životinjske zaprege), posebno na topografski zahtjevnim područjima. -Potrebno je dopuniti članak općim kriterijima za planiranje urbane komasacije. - Predlaže se ne opteretiti proces urbane komasacije rješavanjem imovinsko pravnih odnosa koji su imanentni vlasničkim česticama koje ulaze u komasacijsko područje. - Predlaže se onemogućavanje izmjena I dopuna UPU-a ili urbanističkog projekta koji su temelj za provedbu urbane komasascije nakon započinjanja postupka komasacije osim u slučaju kada je to prijedlog povjerenstva komasacijskog procesa. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pobliži sadržaj postupka komasacije, troškove postupka i geodetskih radova te sastav, rad i financiranje povjerenstva za urbanu komasaciju propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Na taj će se način detaljno urediti provedbeni aspekti bez potrebe za izmjenom zakonske definicije i drugih uvjeta komasacije u Prijedlogu Zakona. |
| 1338 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 136. | Prijedlog - izmijeniti: mjesto (a)- (1) Urbana komasacija je postupak spajanja čestica građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i njezina podjela na građevne i katastarske čestice vodeći računa o pojedinim vlasničkim udjelima na području komasacije za koje je u tu svrhu donesen urbanistički plan uređenja ili urbanistički projekt u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta uz istodobno rješavanje imovinsko pravnih odnosa. To je prostorna mjera koja uključuje okrupnjavanje čestica i njihovu preraspodjelu na način da se omogući provedba prostorno-provedbenih akata jedinice lokalne samouprave s ciljem postizanja kvalitete prostornog rješenja i ravnomjerne raspodjele opterećenja opremanja građevinskog zemljišta prometnom, komunalnom te javnom i društvenom infrastrukturom, kao i racionalnim planiranjem nove parcelacije u skladu s principima urbanističkog planiranja. Urbana komasacija usklađuje privatni i javni interes. (2) Komasacija se provodi za one čestice zemljišta koje se zbog svoje površine, oblika, položaja, neodgovarajućeg pristupa na javnu prometnu površinu ili drugih razloga ne mogu racionalno urediti (neizgrađene neuređeni dijelovi građevinskog područja pretežito naglašeno nepravilne parcelacije koja je posljedica drugačijeg korištenja prostora (npr. poljoprivredna parcelacija) i drugačijih prometnih sredstava.) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pobliži sadržaj postupka komasacije, troškove postupka i geodetskih radova te sastav, rad i financiranje povjerenstva za urbanu komasaciju propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Na taj će se način detaljno urediti provedbeni aspekti bez potrebe za izmjenom zakonske definicije i drugih uvjeta komasacije u Prijedlogu Zakona. |
| 1339 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 137. | Brisati točku 3., stavka 2. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je potrebna jer jasno propisuje koje se čestice ne obuhvaćaju urbanom komasacijom. Izgrađene čestice koje se već mogu uskladiti s urbanističkim planom uređenja nije potrebno uključivati u komasaciju, budući da se njihovo uređenje može provesti redovitim postupcima parcelacije ili drugim prostorno-planskim rješenjima. |
| 1340 | GORANA BARBARIĆ | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 137. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Točka 3. izdvaja iz predmeta komasacije izgrađene čestice koje se „mogu uskladiti“ s UPU-om, no nije jasno zašto su posebno izuzete, budući da bi logično bilo da se tim planom i usklade. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je potrebna jer jasno propisuje koje se čestice ne obuhvaćaju urbanom komasacijom. Izgrađene čestice koje se već mogu uskladiti s urbanističkim planom uređenja nije potrebno uključivati u komasaciju, budući da se njihovo uređenje može provesti redovitim postupcima parcelacije ili drugim prostorno-planskim rješenjima. |
| 1341 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 137. | Stavak 2. Upitno je da predmetom urbane komasacije ne mogu biti i neizgrađene čestice koje imaju oblik i površinu određenu UPU-om, pri čemu se ne navodi preduvjet da imaju osnovnu infrastrukturu, te izgrađene čestice koje se mogu prilagoditi UPU pri čemu se ne uzima u obzir utjecaj na susjedne čestice koje su predmet komasacije. Cilj komasacije je kvalitetna preparcelacija te bolja funkcionalnost cjelokupnog prostora. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba jasno propisuje da se urbanom komasacijom obuhvaćaju samo zemljišta za koja je takav postupak nužan radi nove prostorne organizacije. Neizgrađene ili izgrađene čestice koje se već mogu uskladiti s urbanističkim planom mogu se urediti redovitim parcelacijskim postupcima, pa njihovo uključivanje u komasaciju nije potrebno. |
| 1342 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 137. | Potrebno je brisati točku 3. stavka 2. jer upravo promjena oblika i površine i jest zadaća urbane komasacije, čak i u slučajevima kada su građevne čestice izgrađene. Potrebno je omogućiti planiranje područja za komasaciju prostornim planovima lokalne razine. Urbanistički planovi uređenja ili urbanistički projekti u skladu s kojim se komasacija provodi moraju definirati građevne čestice unutar komasacijskog područja. Predlaže se omogućiti izmjenu obuhvata planiranog komasacijskog područja planom šireg područja do 20% obuhvata tijekom izrade UPU-a/urbanističkog projekta, odnsono provedbe postupka ako to omogućava racionalniju provedbu komasacije. Predlaže se omogući da komasacijsko područje bude sastavljeno od više prostornih cjelina koje nisu nužno u prostornom kontinuitetu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba stavka 2. točke 3. je potrebna jer jasno propisuje koje se čestice ne obuhvaćaju urbanom komasacijom. Izgrađene čestice koje se već mogu uskladiti s urbanističkim planom uređenja nije potrebno uključivati u komasaciju, budući da se njihovo uređenje može provesti redovitim postupcima parcelacije ili drugim prostorno-planskim rješenjima. Ostali predloženi uvjeti komasacije razmotrit će se pri donošenju uredbe iz članka 138. stavka 4. |
| 1343 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 138. | Komentar na čl. 136. – 138. Pozdravljam vraćanje urbane komasacije u zakonodavni okvir, ali mišljenja sam da bi ovaj imovinsko-pravni instrument uređenja građevinskog zemljišta trebalo detaljnije i konkretnije sagledati, možda u sklopu točke 9. ovog Zakona – Imovinski institut uređenja građevinskog zemljišta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Pobliži sadržaj postupka komasacije, troškove postupka i geodetskih radova te sastav, rad i financiranje povjerenstva za urbanu komasaciju propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske. Na taj će se način detaljno urediti provedbeni aspekti bez potrebe dodatnog normiranja u drugim poglavljima ovoga Prtijedloga Zakona. |
| 1344 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 6. URBANA KOMASACIJA, Članak 138. | Urbanu komasaciju je UPUTNO propisati kroz ZPU. Dosadašnje iskustvo nam govori da se uredbe ne donose unutar predviđenih rokova, a vrlo često se ne donesu nikada. Ako nema drugog način već da se postupak urbane komasacije treba detaljnije uredi drugim dokumentom onda se predlaže da to bude Pravilnik u čijoj izradi će sudjelovati stručna i opća javnost. Potrebno je osim tzv. upravne komasacije omogućiti i tzv. ugovornu komasaciju kao i složenije oblike komasacije koji uključuju prijenos prava građenja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1345 | MIROSLAV ŠTIMAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU | • Prostorni plan se potiskuje sve do potpune eliminacije, a dokaz je: Favoriziranje Odredbi za provođenje (čl 78) Miješanje razina i vrsta (čl 84) Način izrade PP (čl. 83) Gradnja bez PP (čl. 49, 51, 59) Obilje normi koje isključuju PP (čl 61) Izbjegavanje izrade Državnog plana (čl 93) | Nije prihvaćen | Smatramo kako navedene odredbe ne dovode do eliminacije prostornog plana. |
| 1346 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | U članku 139. OIEH predlaže izmjenu i dopunu stavaka 4. i 7. te dodavanje novog stavka 8. kako bi se propisali uvjeti smještaja odvojeno za „baterijska postrojenja za skladištenje energije“ i za „samostalna baterijska postrojenja za skladištenje energije“ čime bi se ujedno postiglo usklađenje terminologije sa ZOIEVUK i ZoTEE, sve na način kako slijedi: (4) Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske prijenosne, distribucijske i transportne sustave i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu moguće je graditi unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih građevina, unutar svih koridora planirane ili izgrađene linijske infrastrukture sukladno tehničkim zahtjevima građevine i/ili u skladu s tehničkim rješenjem sustava odobrenim od strane operatora sustava. Obrazloženje: Ovakvo rješenje nužno je radi osiguranja učinkovite i pravovremene realizacije infrastrukturnih projekata, osobito u dijelu koji se odnosi na priključne vodove i tehnička rješenja odobrena u postupku priključenja na mrežu. Bez takve mogućnosti, provedba projekata bila bi otežana jer bi svaka izmjena tehničkog rješenja ili trasa, proizašla iz postupka s operatorom sustava, zahtijevala i izmjenu važećih prostornih planova. Takav postupak bio bi dugotrajan i administrativno opterećujući, čime bi se bitno usporila realizacija projekata i smanjila njihova provedivost. Budući da operator sustava u postupku priključenja provodi detaljne tehničke analize i donosi rješenja koja osiguravaju sigurnost, pouzdanost i stabilnost sustava, opravdano je da prostorno-plansku fleksibilnost prate tehnička rješenja koja taj operator odobrava. Na taj način omogućuje se koordinirani razvoj infrastrukture bez potrebe za čestim izmjenama prostornih planova, čime se ubrzava provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, uz istodobno poštivanje svih tehničkih i sigurnosnih zahtjeva. (7) Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije i površinama za gradnju proizvodnih postrojenja iz obnovljivih izvora energije iz ovog Zakona, mogu se unutar obuhvata zahvata izgrađenih ili planiranih postrojenja, na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini priključnog postrojenja postavljati baterijska postrojenja za skladištenje energije. Obrazloženje: S obzirom da u predloženoj formulaciji članka 139. stavka 7. nije korištena terminologija iz članka 31.b ZOIEVUK, potrebno je isto uskladiti na način da se umjesto pojma „transformatorske stanice“ koristi isti prostor obuhvata kao i u spomenutom članku ZOIEVUK, a koji se odnosi na baterijska postrojenja koja čine jedinstvenu energetsku cijelinu zajedno s proizvodnim postrojenjem. Nadalje, ograničenja propisana za obvezu smještaja postrojenja za skladištenje energije uz transformatorsku stanicu, pri čemu nije jasno odnosi li se to na lokaciju vlastite transformatorske stanice ili one koja je u vlasništvu operatora sustava, nemaju nikakvo prostorno niti tehničko opravdanje. Naime, baterijsko postrojenje za skladištenje energije u koje se može pohraniti otprilike 1 MW električne energije zauzima površinu od oko 100 m2, što u smislu prostornog zauzeća nije značajno. Glede predloženog ograničenja snage baterijskog postrojenja za skladištenje energije, smatramo da isto također nema smisla niti je u prostorno-planskoj domeni iz razloga što o tome odlučuju operatori sustava putem uvjeta priključne snage pojedinog proizvodnog postrojenja. (8) Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije, na površinama gospodarske i poslovne namjene te na površinama koje se nalaze unutar građevinske čestice postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina, uz suglasnost tijela koje upravlja predmetnim infrastrukturnim sustavom i građevinom, mogu se postavljati samostalna baterijska postrojenja za skladištenje energije. Obrazloženje: U postojećim zakonskim odredbama propisa koji uređuju područje energetike ne spominje se specifičan pojam samostalnog baterijskog skladišta. Članak 3. stavak 1. točka 82. Zakona o tržištu električne energije definira pojam „postrojenje za skladištenje energije“ kao svaki objekt u kojem se skladišti energija. Za očekivati je kako će izmjene ZoTEE, koje su najavljene do kraja 2025. godine jasno razlikovati vrste baterijskih spremnika. Radi njihovog jasnog razlikovanja u Zakonu predlažemo da se koristi pojam „samostalno baterijsko postrojenje za skladištenje energije“ te da se odrede stroži uvjeti za njihov smještaj u prostoru nego što je to određeno za smještaj postrojenja za skladištenje energije unutar koja čine jedinstvenu cjelinu s proizvodnim postrojenjem. Naime, u Republici Hrvatskoj je do sada izdano nekoliko energetskih odobrenja za samostalna postrojenja za skladištenje energije, od kojih je najveće ono snage 150 MW za čiji smještaj je potrebno otprilike 15.000 m2 (odnosno 1,5 ha), što je u smislu prostornog zauzeća bitno značajnije nego u slučaju postrojenja za skladištenje energije unutar obuhvata proizvodnog postrojenja. Iz tog razloga naš je prijedlog da se smještaj ovakvih postrojenja ograniči na ona područja koja su planirana ili izgrađena i u funkciji su OIE, gospodarske i poslovne namjene te na površinama koje se nalaze unutar građevinske čestice postojećih infrastrukturnih i vodnih građevina. U konačnici točne lokacije ovakvih postrojenja bit će tamo gdje postoji potreba za uravnoteženjem mreže, a to će definirati operatori sustava i zbog toga potencijalne lokacije trebaju biti fleksibilne i višenamjenske. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen je prijedlog za izmjenu stavka 4. tako da isti sada glasi: „Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, energetske prijenosne, distribucijske i transportne sustave i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu moguće je graditi unutar građevnih čestica postojećih infrastrukturnih građevina i unutar svih koridora planirane ili izgrađene linijske infrastrukture sukladno tehničkim zahtjevima građevine i/ili u skladu s tehničkim rješenjem sustava odobrenim od strane operatora sustava.“ Djelomično je prihvaćen prijedlog za izmjenu stavka 7. tako da isti sada glasi: „Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se unutar obuhvata zahvata izgrađenih ili planiranih proizvodnih postrojenja, na njihovoj građevnoj čestici ili građevnoj čestici priključnog postrojenja, postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane.“ Nazivna snaga baterijskog postrojenja nije mijenjana kako ne bi proizlazilo da se ovdje uređuju samostalna baterijska postrojenja koja nisu predmet uređenja ovog zakona. Nije prihvaćen prijedlog za dodavanje stavka 8. koji se odnosi na samostalna baterijska postrojenja s obzirom na to da ona nisu predmet uređenja ovog zakona. |
| 1347 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | Komentar na stavak 5.: Potrebno je bolje pojasniti, kako sada glasi bilo bi moguće tumačiti da se u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane uvedu druga goriva npr. lož ulje, disel, plin itd.: | Prihvaćen | Stavak 5. je izmijenjen na način da sada glasi: „Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva od onih koja su određena prostornim planom, a koja imaju manju emisiju CO2, te su ukupno manje štetna za okoliš u odnosu na goriva određena prostornim planom.“ |
| 1348 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | Stavcima (3) do (7) omogućava se gradnja građevina neovisno o prostornim planovima, što nije u skladu s načelima planerske struke. Dodatno, ukoliko će se zadržati takav stav, te bi odredbe trebale biti dio čl. 19. jer nisu povezane sa stavcima (1) i (2). | Nije prihvaćen | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. bilo je potrebno omogućiti što više površina za realizaciju takvih energetskih zahvata. Člankom 19. Prijedloga Zakona se određuju definicije pojedinih pojmova dok se u članku 139. Prijedloga Zakona navode zajedničke odredbe od značaja za provedbu zahvata u prostoru što uključuje i navedene odredbe. |
| 1349 | MARIJAN MERČEP | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | Predlažemo izmjenu članka 139., stavka 7., na način da glasi: „Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se uz transformatorske stanice na udaljenosti sukladno konfiguraciji terena i propisanoj udaljenosti uvjetovanoj sigurnosti transformatorske trafostanice, a koju izdaje operator prijenosnog ili distribucijskog sustava, postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj priključnoj snazi elektrane, uvećanoj za 25% sukladno zakonu kojim se uređuje tržište električne energije.“ Obrazloženje: Članak 16., stavak 3., točka 2. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21, 83/23, 17/25) propisuje mogućnost povećanja snage proizvodnog postrojenja do 25%. | Nije prihvaćen | Odredba je izmijenjena u skladu s drugim komentarima koji su ponudili konceptualno bolje rješenje tako da ista sada glasi: „Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se unutar obuhvata zahvata izgrađenih ili planiranih proizvodnih postrojenja, na njihovoj građevnoj čestici ili građevnoj čestici priključnog postrojenja, postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane.“ |
| 1350 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Među aktima za provedbu zahvata u prostoru nije uvršteno rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine. | Prihvaćen | Stavak 2. je izmijenjen na način da sada glasi: „Akti za provedbu zahvata u prostoru su: urbanistički projekt, infrastrukturni projekt, lokacijska dozvola, dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, dozvola za uporabu zahvata u prostoru koji nisu građenje, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine, potvrda parcelacijskog elaborata, potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom te građevinska dozvola izdana na temelju posebnog zakona kojoj ne prethodi postupak izdavanja lokacijske dozvole.“ |
| 1351 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | vezano za st. 6. tko odlučuje da li se provedbom ovakvih zahvata u prostoru ugrožava provedba prostorno-planskih rješenja i u kojoj fazi provedbe zahvata? | Nije prihvaćen | To prije svega procjenjuje projektant. |
| 1352 | NIKOLA PLETIKOSA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | Predlažemo da se stavak 7 izmijeni tako da glasi: Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se unutar obuhvata zahvata izgrađenih ili planiranih proizvodnih postrojenja, na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini priključnog postrojenja, postavljati baterijska postrojenja za skladištenje električne energije u istoj snazi kao i izgrađeno, odnosno planirano proizvodno postrojenje. Obrazloženje: Predlaže se proširiti lokacije za smještaj baterijskih postrojenja. Smještaj samo uz transformatorske stanice je prerestriktivan jer brojne elektrane niti nemaju transfromatorsku stanicu već samo priključni vod koji se priključuje u transformatorsku stanicu Operatora sustava. Takve elektrane uopće neće moći postaviti skladišta elektrine energije u svoje postrojenje, nego samo uz transformatorsku stanicu priključka koja je u vlasništvu i nadležnosti Operatora sustava. Upitno je da li u toj transformatorskoj stanici uopće ima mjesta za takav zahvat i da li će Operator sustava dati potrebnu suglasnost kao vlasnik. Osim toga, člankom 31.b Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji je mogućnost postavljanja baterija za odgođenu isporuku predviđena puno šire, upravo na način kako se predlaže ovom izmjenom - unutar obuhvata zahvata, te uz priključno postrojenje. U tom smislu predlažemo da se Zakon o prostornom uređenju i ZOIEVK harmoniziraju. S tehničke strane, treba imati na umu da sama proizvodna postrojenja već imaju potrebne instalacije i opremu na koju se vrlo lako može priključiti baterijski spremnik bez dogradnje transformatorske stanice. Isto se predlaže da se Zakonom o prostornom uređenju ne ograničava funkcija takvih baterijskih spremnika samo na odgođenu isporuku. I prema postojećem i prema predloženom ZOPU prednost treba dati korištenju izgrađenog pred neizgrađenim prostorom. Ako se funkcija baterijskih postrojenja integriranih uz postojeća postrojenja ograniči samo na odgođenu isporuku, tada će funkcionalnost izgrađenog baterijskog spremnika biti znatno ograničena i onemogućit će se efikasno pružanje pomoćnih usluga sustavu. S aspekta prostornog uređenja nema razlike u korištenju prostora (usklađenosti s prostorno-planskim uvjetima) kod baterijskog spremnika za odgođenu isporuku i za samostalnog baterijskog spremnika - obje varijante su ista oprema i rade na isti način. Reguliranje operativnog režima baterijskog spremnika bi trebalo ostaviti u nadležnosti energetskih propisa i to ne bi trebalo ograničavati propisima o prostornom uređenju budući da se u u obje varijante radi o istom ospegu i modalitetu zauzeća prostora. | Djelomično prihvaćen | Dio odredbe je promijenjen u skladu s ovim komentarom, a ostatak u skladu s ostalim komentarima tako da stavak 7. sada glasi: „Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se unutar obuhvata zahvata izgrađenih ili planiranih proizvodnih postrojenja, na njihovoj građevnoj čestici ili građevnoj čestici priključnog postrojenja, postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije u istoj snazi elektrane.“ Samostalna baterijska postrojenja nisu predmet uređenja ovog zakona pa stoga nisu obuhvaćena ovom odredbom. |
| 1353 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | Predlažemo brisati stavke 4. i 5. Smatramo neprihvatljivim da Zakon o prostornom uređenju derogira sustav prostornog uređenja na način da Zakon omogućuje provedbu zahvata u prostoru neovisno o uvjetima iz prostornog plana. | Nije prihvaćen | U svrhu dostizanja ciljeva iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. bilo je potrebno omogućiti što više površina za realizaciju takvih energetskih zahvata. |
| 1354 | MATEJ CVITANOVIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | U stavku (7) predlažemo izmjenu teksta na način da se ograničenje veličine postrojenja za skaldištenje ne veže uz snagu, već uz energiju, kako je slično izvedeno kod Programa dodjele državnih potpora za postrojenja za skladištenje vlastite proizvodnje električne energije za potrebe odgođene isporuke energije u mrežu. Prijedlog novog teksta stavka: ''(7) Na područjima planiranim prostornim planom za proizvodna postrojenja iz obnovljivih izvora energije mogu se uz transformatorske stanice postavljati baterijska postrojenja za skladištenje vlastito proizvedene energije, na način da nazivni kapacitet baterijskog postrojenja za skladištenje ne prelazi planiranu ukupnu godišnju proizvodnju energije svedenu na jedan dan.'' | Nije prihvaćen | Nazivna snaga baterijskog postrojenja nije mijenjana kako ne bi proizlazilo da se ovdje uređuju samostalna baterijska postrojenja koja nisu predmet uređenja ovog zakona. |
| 1355 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 139. | Predlaže se tekst novog stavka 5 koji glasi: "5) Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva od onih koji su određeni prostornim planom, a koja imaju manju emisiju CO2, te su ukupno manje štetna za okoliš u odnosu na goriva određena prostornim planom." Pojašnjenje: Potrebno je pojasniti te osigurati da se ne uvedu „prljave“ tehnologije. Potrebno je osigurati da se ne mogu koristiti: npr. lož ulje, disel, ugljen, itd. | Prihvaćen | Stavak 5. je izmijenjen na način da sada glasi: „Neovisno o uvjetima iz prostornog plana, u postojeće i planirane proizvodne građevine i elektrane/energane moguće je uvođenje i drugih goriva od onih koja su određena prostornim planom, a koja imaju manju emisiju CO2, te su ukupno manje štetna za okoliš u odnosu na goriva određena prostornim planom.“ |
| 1356 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 140. | OIEH predlaže dodavanje novog stavka 7. u članku 140. (7) Na površinama planiranim za energetske građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energija na kojima je za postojeće građevine izdana uporabna dozvola omogućava se obnova kapaciteta sukladno stečenim pravima, odnosno prostorno-planskim uvjetima važećim u trenutku izdavanja osnovnog akta za provedbu zahvata u prostoru. Obrazloženje: Nastavno na promjene predložene u drugim odredbama Zakona koje se tiču mehanizma obnove kapaciteta (članak 19. (pojmovnik), novi članak 58. koji se tiče obnove kapaciteta vjetroelektrana i dr.), ovim dodatnim stavkom reguliralo bi se usklađivanje s prostorno-planskim uvjetima kod tog postupka. Obnovu kapaciteta treba gledati kao postupak koji je u tehničko-funkcionalnom smislu isti kao obnova proizvodnih pogona u bilo kojem drugom tvorničkom pogonu, ali uz specifičnost koju donosi činjenica da strojevi za proizvodnju (vjetroagregati) u tom specifičnom slučaju nisu smješteni unutar nekog proizvodnog (tvorničkog) prostora, već sami predstavljaju građevinski objekt za koji se izdaju dozvole. Stoga je postupak koji kod obnove svojih proizvodnih strojeva prolazi vjetroelektrana složeniji nego ekvivalentan postupak u tvornici. Bilo koja druga tvornica jednostavno može instalirati nove strojeve u proizvodne prostore, bez da to postane postupak za koji se mora provjeravati usklađenost s prostornim uvjetima, jer su strojevi u zatvorenom prostoru. Kada se naručuju novi vjetroagregati, oni dolaze zajedno sa novim vjetrostupovima kao integralna cjelina, te ih treba nanovo postaviti umjesto starih vjetroagregata i stupova. Zbog toga bi taj postupak trebalo tretirati kao rekonstrukciju objekta za koju se primjenjuju prostorno-planski uvjeti važeći u trenutku postavljanja prvotnih objekata, a ne kao građenje novih građevina, što se pokušava postići sa predloženom odredbom. | Nije prihvaćen | Obnova kapaciteta će se ocjenjivati prema prostorno-planskim uvjetima važećim u vrijeme obnove. |
| 1357 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 140. | vezano za stavak 5., izmjena prostornog plana nije od utjecaja na važeću koncesiju. Ograničavanjem predmeta izmjena prostornih planova i određivanjem najranijeg roka za podnošenje zahtjeva za izmjenu plana utječe se na ustavna i zakonska prava nositelja izrade vezana za prostorno planiranje na svom području. | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom se štiti nositelj koncesije. |
| 1358 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 141. | 10. U članku 141. stavku 3. je greška u pisanju, trebao bi glasiti: (3) Rješenje o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru donosi tijelo koje je nadležno za izdavanje akta za provedbu prema propisima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni, odnosno tijelo koje je donijelo akt za provedbu zahvata u prostoru na koje je odlukom iz članka 142. stavka 2. ovoga Zakona prenesena nadležnost. | Prihvaćen | Stavak 3. je izmijenjen na način da isti sada glasi: „Rješenje o izmjeni i/ili dopuni akta za provedbu zahvata u prostoru donosi tijelo koje je nadležno za izdavanje akta za provedbu prema propisima koji su na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja o izmjeni i/ili dopuni, odnosno tijelo koje je donijelo akt za provedbu zahvata u prostoru na koje je odlukom iz članka 142. stavka 2. ovoga Zakona prenesena nadležnost.“ |
| 1359 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 148. | OIEH predlaže članak 148. stavak 7. dopuniti na način kako slijedi: „Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevinu sunčane elektrane i agrosunčane elektrane s priključnom infrastrukturom te geotermalne bušotine za poljoprivredne i industrijske svrhe izdaje u skladu sa stavkom 1.ovoga članka i na površinama određenim člankom 19. stavkom 1. podstavcima 43., 44. i 45. ovoga Zakona.“ Obrazloženje: Potrebno je uskladiti izričaj s odredbom iz važećeg Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima u kojoj se osim proizvodnog postrojenja sunčane odnosno agrosunčane elektrane uključuje i priključna infrastruktura kao sastavni dio građevine jer bez riješenog priključka nije ni moguće ishoditi akte za provedbu zahvata u prostoru. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 157. stavka 3. Prijedloga Zakona je propisano kako se dokazom pravnog interesa za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije smatraju energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak te se isti prilažu uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole. |
| 1360 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 148. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (6) Preporuča se preispitati da li je ova iznimka primjenjiva baš u svim slučajevima. (Npr. na zaštićenim kulturnim dobrima). | Nije prihvaćen | Iznimka se odnosi samo na odredbe prostornih planova, a ne i na odredbe posebnih propisa kojima se posebno regulira ugradnja na zaštićenim kulturnim dobrima, primjerice Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine“, 12/23) koji predviđa iznimku od osiguranja elemenata pristupačnosti u slučaju pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra. |
| 1361 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 148. | Predlaže se brisati stavak 4. Prostorni planovi su stručni dokumenti kod kojih su i grafički i tekstualni dio podjednako važni. I u provedbi planova trebalo bi osigurati stručnu utemeljenost donošenja odluka. Ako se uoči „očita protivnost grafičkog dijela i tekstualnih odredbi prostornog plana“ onda bi procjena trebala biti stručno utemeljena, a ne zakonski propisana na način da se zakonski određuje koji dio plana je manje a koji više važan. | Nije prihvaćen | Zbog zahtjeva pravne sigurnosti bilo je potrebno na jasan i nedvojben način propisati način tumačenja u slučaju neusklađenosti tekstualnog i grafičkog dijela. |
| 1362 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 148. | 11. U članku 148. je potrebno dopuniti stavak 8. na način da glasi: (8) Akt za provedbu zahvata u prostoru za građevine priuštivog stanovanja izdaje se na površinama određenim člankom 49. ovoga Zakona te na površinama za koje se izrađuje urbanistički projekt. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 151. stavka 2. Prijedloga Zakona propisano je da se urbanistički projekt donosi i za druge zahvate koji se ne odnose na priuštivo stanovanje te predložena formulacija ne bi bila ispravna. |
| 1363 | ANA RAŠAN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 148. | čl.148., st.(6) - stavak je potrebno dopuniti na način "omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu u svrhu osiguranja uvjeta pristupačnosti, neovisno o odredbama prostornog plana, ali uz uvjet poštivanja požarnih udaljenosti ili osiguranja vatrootpornosti u slučaju premale udaljenosti. Dogradnja dizala ne smije ugroziti temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara predmetne zgrade." | Nije prihvaćen | Zaštita od požara se ne uređuje samo kroz odredbe prostornih planova, već posebnih propisa kao što je to primjerice Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara („Narodne novine“, br. 29/13 i 87/15). Predmetna odredba ne isključuje primjenu posebnih propisa usmjerenih na zaštitu od požara. |
| 1364 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 149. | OEIH predlaže dopunu članka 149. novim stavkom: “Sadržaj Lokacijske informacije koja se prilaže zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka propisuje članak 37. stavak 5. i stavak 6. ovoga Zakona." | Nije prihvaćen | S obzirom da nije prihvaćen prijedlog za prilaganje lokacijske informacije umjesto elaborata o usklađenosti zahvata s prostornim planom, ova odredba nije potrebna. |
| 1365 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 149. | OIEH predlaže članak 149. stavak 2. dopuniti na sljedeći način: (2) Zahtjevu za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka prilaže elaborat o usklađenosti zahvata s prostornim planom ili lokacijska informacija za područje za koje je donesen prostorni plan nove generacije a koji određuje uvjete provedbe zahvata u prostoru. Obrazloženje: Prostorni planovi nove generacije, izrađeni u digitalnom i unificiranom obliku te dostupni kroz ISPU sustav, osiguravaju da podaci o namjeni i uvjetima korištenja prostora budu jasni, ažurni i lako dostupni. Time Lokacijska informacija, koja se temelji na tim planovima, postaje pouzdana i jednoznačna ulazna podloga za planiranje zahvata u prostoru. Na osnovi tako pripremljene projektne dokumentacije, usklađene s važećom prostorno-planskom dokumentacijom, stvaraju se uvjeti za izdavanje Potvrde da je zahvat usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom, čime se stvara i osnova za pokretanje postupka Procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO), a u kojem se provodi se detaljna prostorno-planska analiza, u okviru koje se dublje razmatra prihvatljivost planiranog zahvata u odnosu na prostorni kontekst, okolišne aspekte i moguće kumulativne utjecaje. Važno je naglasiti da je takva provjera u određenoj mjeri već provedena u fazi izmjene i dopune prostornih planova, kroz Stratešku procjene utjecaja plana na okoliš (SPUO), kojom se unaprijed ocjenjuje prihvatljivost potencijalnih zahvata predloženih kroz izmjene i dopune prostornog plana. Prihvaćanjem ovakvog rješenja postiže se smanjenje opterećenja javnopravnih tijela i ubrzanje postupaka provjere usklađenosti zahvata, uz zadržavanje kvalitete stručne ocjene budući da bi on već prolazio kroz kontinuitet višerazinske provjere – od strateške razine planiranja (SPUO), preko izdavanja lokacijske informacije i potvrde o usklađenosti, pa sve do pojedinačne procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO). | Nije prihvaćen | Opisana lokacijska informacija ne može zamijeniti elaborat o usklađenosti zahvata s prostornim planom. |
| 1366 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 149. | Člankom 149. se obrađuje namjena, postupak i rokovi koje se odnose na izdavanje Potvrde o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom, te ovim putem OIEH iznosi prijedlog izmjene stavka 1., kako slijedi: „(1) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje potvrdu o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom na zahtjev zainteresirane stranke, ako je to propisano propisom kojim se uređuje izdavanje lokacijske dozvole, odnosno u slučaju projekta od interesa za Republiku, nadležno upravno tijelo izdaje lokacijsku informaciju u svrhu dobivanja podataka o namjeni i uvjetima provedbe zahvata na konkretnom zemljištu kako su oni određeni u važećim planovima svih razina.“ Obrazloženje: Predloženom izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju i to citirane odredbe se određuje da Ministarstvo izdaje predmetnu Potvrdu u svrhu postupka kojim se uređuje zaštita okoliša. Spomenuta Potvrda se izdaje kao preduvjet za pokretanje PUO postupka (Procjena utjecaja zahvata na okoliš) kojim postupkom se utvrđuje prihvatljivost zahvata na okoliš, a u kojem se postupku između ostaloga utvrđuju i postojanje potencijalnih arheoloških lokaliteta na području zahvata, migracijski koridori šišmiša, ptica i krupnih zvijeri, područje zaštićenih vrsta biljnih vrsta, speleološki objekti, postojanje poljskih i/ili šumskih puteva, gnijezda zaštićenih vrsta ptica i drugih lokacija čije se postojanje ne može utvrditi iz prostorno-planske dokumentacije jer točne lokacije istih se ne utvrđuju niti se mogu utvrditi prostornim planovima lokalne (općina i grad)niti regionalne (županijske) razine, te se stoga niti Potvrdom o usklađenosti ne može utvrditi postojanje navedenih lokacija na području obuhvata. Postojanje spomenutih lokacija se utvrđuje terenskim izvidima (monitoring) koji se moraju provesti u trajanju ne manjem od 1 (jedne) godine, kao preduvjet da bi se konačno definirao obuhvat zahvata. Naime, vrlo je izgledna i u praksi uobičajena situacija u kojoj se izda Potvrda o usklađenost zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom, dok se kroz PUO postupak, temeljem terenskih izvida, naknadno utvrdi da se određeni zahvat/građevina (prometnice, industrijske zone, centara za gospodarenje otpadom, linijske infrastrukture (dalekovodi, plinovodi, naftovodi, telekomunikacije), željeznica i druge infrastrukture), vjetroelektrana, solarnih elektrana, baterijskih postrojenja, pomorski objekti-luke/marine i sl.) ne može realizirati/graditi na određenoj lokaciji unatoč činjenici da je za određeni zahvat izdana predmetna potvrda. Nadalje, sama usklađenost zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom se nesporno utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, a temeljem članka 127., stavka 2., točke 1. u kojem se navodi da se zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže Idejni projekt i sažetak. Nadalje, temeljem članka 128., stavka 2. u kojem se propisuje da Idejni projekt mora biti izrađen na način iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehničko rješenja u skladu s propisima iz područja prostornog uređenja, odnosno temeljem idejnog projekta, Ministarstvo utvrđuje usklađenost zahvata s propisima iz prostornog uređenja, odnosno usklađenost zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom. Obzirom na sve gore navedeno, nedvojbeno proizlaze slijedeće činjenice: i. da Potvrda o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom, koja se izdaje za obuhvat zahvata kao preduvjet za pokretanje PUO postupka, ne mora u konačnici odgovarati obuhvatu zahvata nakon provedbe PUO postupka, koji može na odgovarajući način utvrditi drugačiji obuhvat zahvata nego za koji je izdana Potvrda, a u slučaju utvrđivanja postojanja arheoloških lokaliteta na području zahvata, migracijski koridori šišmiša, ptica i krupnih zvijeri, područje zaštićenih vrsta biljnih vrsta, speleološki objekti, postojanje poljskih i/ili šumskih puteva, gnijezda zaštićenih vrsta ptica i drugih lokacija, a sve temeljem terenskih izvida (monitoringa), te samim time obuhvat zahvata neće odgovarati izdanoj Potvrdi ii. lokacijskom informacijom bi se zadovoljili uvjeti utvrđivanja namjene prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na određenom zemljištu, te bi bilo omogućena provedba PUO postupka dok bi se usklađenost obuhvata zahvata i dalje provodila u postupku izdavanja lokacijske dozvole, koja je ionako već propisano odredbom članka 148., stavka 1. i stavka 2., članka 158., stavka 2., članka 160., stavka 2., te članka 164. Također bi se osigurala primjena načela ekonomičnosti, odnosno postizanje što većeg ukupnog rezultata uz što nižu ukupnu cijenu i opterećenje javne uprave, na način da se izbjegavaju dvostruki postupci koji se opetovano primjenjuju kod istog obuhvata zahvata. Nadalje, predloženom izmjenom zadovoljio bi se uvjet implementacije Uredbe (EU) 2022/2577 o utvrđivanju okvira za ubrzavanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora, REPowerEU plana, Direktive (EU) 2018/2001 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, a koje je Republika Hrvatska obvezna implementirati u svoje zakonodavne okvire, kao članica EU. Potrebno je izmijeniti i ostale odredbe ovog Zakona u kojima se spominje i/ili uređuje svrha i izdavanje Potvrde o usklađenosti zahvata u prostoru s prostorno-planskom dokumentacijom. | Nije prihvaćen | S obzirom da nije prihvaćen prijedlog za prilaganje lokacijske informacije umjesto elaborata o usklađenosti zahvata s prostornim planom, ova izmjena nije potrebna. |
| 1367 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 149. | Primjedba se odnosi na stavak 4. ovog članka. Naime, u stavku 4. zakonodavac propisuje kako će sadržaj elaborata o usklađenosti zahvata s prostornim planom biti propisan pravilnikom iz članka 164. ovog Zakona. Članak 164. propisuje opseg i sadržaj idejnog projekta te način izrade BIM modela građevine, pa iz ovakve odredbe proizlazi da će se potvrda o usklađenosti zahvata s prostornim planom moći zatražiti isključivo pomoću idejnog projekta i BIM modela. Kako se ova potvrda najčešće traži prije negoli je izrađen idejni projekt planirane građevine, evidentno je kako se radi o pretjeranom zahtjevu. Predlažemo da Ministar zasebnim pravilnikom propiše obvezni izgled i sadržaj ovog elaborata. | Primljeno na znanje | Prilikom donošenja pravilnika iz članka 164. Prijedloga Zakona će se razmotriti opseg sadržaja elaborata o usklađenosti zahvata s prostornim planom. |
| 1368 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | Predlaže se izmijenjeni tekst točke 2. koji preciznije definira mogućnost donošenja urbanističkog projekta: “(2) Urbanistički projekt može se donijeti za sljedeće zahvate u prostoru: 1. sklop dviju ili više građevina priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje 2. složene građevine i/ili složene investicijske zahvate i/ili sklopove građevina odnosno zahvata u prostoru prevladavajuće javne i društvene namjene 3. na pomorskom dobru 4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija 5. za rekonstrukciju kulturnog dobra s njegovim kontaktnim područjem i/ili za dio područja kulturno-povijesne cjeline, ako je tako određeno generalnim urbanističkim planom ili urbanističkim planom uređenja.“ | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da sada glasi: „Urbanistički projekt može se donijeti za sljedeće zahvate u prostoru: 1. sklop dviju ili više zgrada priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje 2. društvene i športsko-rekreacijske namjene (bolnice, škole, vrtići, športske i višenamjenske dvorane pretežito javne namjene) 3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja 4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija.“ |
| 1369 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | Dopuniti stavak 2. složenim zahvatima u prostoru svih namjena. Omogućiti propisivanje urbanističkog projekta prostornim planom. | Nije prihvaćen | Smatramo kako se složeni zahvati u prostoru mogu dovoljno kvalitetno realizirati i kroz donošenje drugih akata za provedbu prostornog plana. Mogućnost propisivanja urbanističkog projekta kroz odredbe prostornog plana ne bi trebala biti moguća za slučajeve koji nisu predviđeni odredbama Zakona. |
| 1370 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | propisati tko je izrađivač urbanističkog projekta | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog projekta |
| 1371 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | Predlaže se izmijenjeni tekst točke 2. koji preciznije definira mogućnost donošenja urbanističkog projekta. | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da sada glasi: „Urbanistički projekt može se donijeti za sljedeće zahvate u prostoru: 1. sklop dviju ili više zgrada priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje 2. društvene i športsko-rekreacijske namjene (bolnice, škole, vrtići, športske i višenamjenske dvorane pretežito javne namjene) 3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja 4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija.“ |
| 1372 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | Prijedlog - izmijeniti: (2) Urbanistički projekt može se donijeti za sljedeće zahvate u prostoru: 1. sklop dviju ili više građevina odnosno zahvata u prostoru priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje 2. složene građevine i/ili složene investicijske zahvatei/ili sklopove građevina odnosno zahvata u prostoru prevladavajuće javne i društvene namjene 3. na pomorskom dobru ... 5. za rekonstrukciju kulturnog dobra s njegovim kontaktnim područjem i/ili za dio područja kulturno-povijesne cjeline, ako je tako određeno generalnim urbanističkim planom ili urbanističkim planom uređenja. (3) Infrastrukturni projekt donosi se za građevine cestovne, željezničke, vodnogospodarske, energetske i elektroničke komunikacijske infrastrukture. | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da sada glasi: „Urbanistički projekt može se donijeti za sljedeće zahvate u prostoru: 1. sklop dviju ili više zgrada priuštivog stanovanja uključivo njihove prateće sadržaje 2. društvene i športsko-rekreacijske namjene (bolnice, škole, vrtići, športske i višenamjenske dvorane pretežito javne namjene) 3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja 4. na područjima na kojima se planira provesti urbana komasacija.“ |
| 1373 | LUCIJA ANTON | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | Potrebno je utvrditi tko može biti izrađivač (i odgovorna osoba) urbanističkog i infrastrukturnog projekta. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog i infrastrukturnog projekta. |
| 1374 | ANA RAŠAN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak. 151. | čl.151., st.(2) - za sve navedeno bi daleko kvalitetnije bilo provesti arhitektonsko urbanistički natječaj kojim bi se potom odabralo najkvalitetnije rješenje. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba ne isključuje primjenu odredbi Prijedloga Zakona kojima se uređuje mogućnost provođenja javnog arhitektonskog natječaja. |
| 1375 | IVAN CINGEL | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Urbanistički projekt | "Urbanistički projekt" je napose na slučaju "Beograda na vodi" oproban kao urbanistički trojanski konj, metoda zaobilaženja sustava prostornog planiranja u korist regresivnih interesa. Načinom na koji zakonodavac uvodi taj provedbeni instrument - s ostavljanjem prostora za proceduralni i sadržajni lov u mutnom - ukazuje da se odlučio ugledati na loš primjer svih loših primjera raspolaganja prostorom. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona je propisano kako će sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak u odnosu na urbanistički projekt Vlada propisati uredbom. |
| 1376 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Urbanistički projekt | Temu i osnovnu ideju uvođenja urbanističkog projekta izrađivač prijedloga Zakona nije shvatio niti adekvatno razradio te predlažemo da se isto briše iz prijedloga zakona. Popis zahvata za koje se izrađuje urbanistički projekt je nejasan i nedovoljan, nije jasno tko izrađuje stručne podloge, nije jasno kako se osigurava stručna utemeljenost odluke o odabiru varijantnog rješenja niti stručna utemeljenost prosudbe o prihvatljivosti urbanističkog projekta, nije jasno razrađen postupak javne rasprave (a to je ključni element ideje uvođenja urbanističkog projekta). Kako je cijeli postupak uvođenja urbanostičkog projekta nedovoljno promišljen i razrađen predlaže se brisati ga u potpunosti. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona je propisano kako će sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak u odnosu na urbanistički projekt Vlada propisati uredbom. |
| 1377 | UDRUGA BIOM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Stavak 7. članka 152. potrebnoje izmijeniti na način: (7) Ministarstvo odnosno nadležno upravno tijelo izdaje suglasnost na predloženi projekt i upućuje ga na javnu raspravu u trajanju minimalno 30 dana. | Prihvaćen | Navedena odredba je izmijenjena na način da sada glasi: „Ministarstvo izdaje suglasnost na predloženi urbanistički projekt te ga upućuje na javnu raspravu u trajanju od 30 dana.“ |
| 1378 | UDRUGA BIOM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Stavak 5. članka 152. potrebno je brisati s obzirom da predstavlja veliku ugrozu za okoliš i građane i protivno je postojećim propisima vezanim za okoliš. Okoliš i građani ne smiju biti žrtve neučinkovite administracije i nekvalitetnih studija zbog kojih se ovi procesi oduljuju. Adresirani problem je potrebno riješavati podizanjem kvalitete i kapaciteta rada administracije . | Djelomično prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da ista sada glasi: „Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode odnosno nadležno upravno tijelo iz područja zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti odgovarajući akt sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša i prirode.“ |
| 1379 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Dodati: “(11) Elaborat urbanističkog projekta zajednički izrađuju ovlašteni arhitekt urbanist i ovlašteni arhitekt.” | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog projekta. |
| 1380 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Predlaže se izmjena stavka 2 i novi stavak 11 koji glase: (2) Uz zahtjev se prilaže: opis zahvata, najmanje dva varijantna idejna rješenja, analiza lokacije, uz obvezu usklađenosti zahvata s prostornim planovima. (11) Elaborat urbanističkog projekta izrađuje ovlašteni arhitekt urbanist. | Nije prihvaćen | U odnosu na prijedlog za izmjenu stavka 2, naglašavamo kako urbanistički projekt može ponuditi nova prostorno-planska rješenja. Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog i infrastrukturnog projekta. |
| 1381 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se u članku 152. stavak 5. brisanje rečenice “Ako se u ostavljenom roku ne donese rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš smatra se da je doneseno.” Naime, zakonska presumpcija pozitivnog rješenja u postupku čiji je cilj procijeniti utjecaj zahvata na okoliš u skladu s načelom predostrožnosti nije predviđena Zakonom o zaštiti okoliša, stoga istu nije moguće predvidjeti odredbom ovog zakona. Sama svrha provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš nije puki formalizam kojeg bi trebalo “preskočiti” presumpcijom usvojenog zahtjeva jer je već sada poznato u praksi da nadležna tijela ne donose rješenja u navedenim psotupcima u rokovima propisanim Zakonom o zaštiti okoliša. Na ovaj način osiguralo bi se apsolutno marginaliziranje okolišnih postupaka za zahvate koji svojim kapacitetom mogu imati značajne posljedice na okoliš. | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da ista sada glasi: „Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode odnosno nadležno upravno tijelo iz područja zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti odgovarajući akt sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša i prirode.“ |
| 1382 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: Predlaže se da se u članku 152. stavku 7. izmijeni broj 8 u broj 30. Naime javna rasprava u trajanju od 8 dana, uz mogućnost neprovođenja okolišnih postupaka, sužava prostor utjecaja javnosti na zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš. Praksa pokazuje kako je rok od 8 dana prekratak za efektivno sudjelovanje javnosti te se predlaže rok od 30 dana. | Prihvaćen | Navedena odredba je izmijenjena na način da sada glasi: „Ministarstvo izdaje suglasnost na predloženi urbanistički projekt te ga upućuje na javnu raspravu u trajanju od 30 dana.“ |
| 1383 | DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U vezi sa stavkom 5., s obzirom na to da i nadležno upravno tijelo iz područja zaštite okoliša provodi postupke procjene utjecaja na okoliš potrebno je u stavku 5.) iza „Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode“ dodati „i nadležno upravno tijelo iz područja zaštite okoliša“ Postupak procjene utjecaja na okoliš može završiti na način da se zahtjev odbija zbog nepodnošenja dokaza u smislu dopune studije, da studiju nije moguće dopuniti u roku od 30 dana ili da je zahvat prihvatljiv za okoliš. U prva dva slučaja se ne donosi rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš te odredba „Ako se u ostavljenom roku ne donese rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš smatra se da je doneseno.“ nema smisla. Ponekad je potrebno studiju dopuniti podacima za koje se moraju provesti dugotrajnija istraživanja. Podrazumijevanje da je neki zahvat prihvatljiv ako se prekorači taj rok može uzrokovati nepopravljivu štetu za okoliš te smo mišljenja da je potrebno: • brisati dio teksta stavka 5.) „Ako se u ostavljenom roku ne donese rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš smatra se da je doneseno.“ | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da ista sada glasi: „Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode odnosno nadležno upravno tijelo iz područja zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti odgovarajući akt sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša i prirode.“ |
| 1384 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (10) Nije razvidno odnosi li se rok od šest godina na cjelokupnu realizaciju projekta ili samo na podnošenje zahtjeva za građevinsku dozvolu, pa se predlaže preciziranje formulacije. | Prihvaćen | Stavak je izmijenjen na način da isti sada glasi: „Najkasnije u roku od šest godina od objave u »Narodnim novinama« urbanističkog projekta državnog značaja, odnosno najkasnije u roku od četiri godine od objave u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave urbanističkog projekta područnog (regionalnog) ili lokalnog značaja, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, u protivnom urbanistički projekt prestaje važiti.“ |
| 1385 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (5) Podržava se nastojanje da se postupci provedbe ubrzaju, no odredba kojom se šutnja Ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša izjednačava s pozitivnim rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš smatra se spornom. Time se umanjuje važnost stručne procjene, zaobilazi nadležnost resora i otvara prostor za pravne rizike. Postavlja se i pitanje zakonitosti takvog rješenja: kako jedno ministarstvo može pravnom fikcijom odlučivati o postupku koji je u isključivoj nadležnosti drugog ministarstva? Takva logika bi mogla implicirati da i druga tijela mogu smatrati da je građevinska dozvola izdana ako se ne donese u roku, što izaziva ozbiljnu pravnu nesigurnost. Predlaže se da se cilj ubrzanja postupaka postigne drugačijim rješenjima, poput preciznijeg definiranja rokova i odgovornosti, a ne pravnom fikcijom pozitivnog akta. | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena na način da ista sada glasi: „Ministarstvo nadležno za područje zaštite okoliša i prirode odnosno nadležno upravno tijelo iz područja zaštite okoliša i prirode dužno je donijeti odgovarajući akt sukladno rokovima određenim propisom iz područja zaštite okoliša i prirode.“ |
| 1386 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Potrebno je pojasniti da li "prostorno planska ograničenja" impliciraju protivnost prostornom planu? | Nije prihvaćen | Naglašavamo kako urbanistički projekt može ponuditi nova prostorno-planska rješenja. |
| 1387 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) U stavku 2. je nejasno je na koji način se pribavljaju, odnosno tko izrađuje varijantna rješenja. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona je propisano kako će sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak u odnosu na urbanistički projekt Vlada propisati uredbom. |
| 1388 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: U skladu s primjedbom na definiciju "urbanističkog projekta" iz čl. 19. st. 1., predlaže se da se i u predmetnom članku izričito razjasni da li urbanistički projekt mora biti u skladu s važećim prostornim planom. U uvodnom dijelu Prijedloga Zakona, poglavlje II., podnaslov "Ocjena stanja" navodi se: "... uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, u skladu s prostornim planom i drugim odredbama novog prijedloga Zakona…” | Nije prihvaćen | Naglašavamo kako urbanistički projekt može ponuditi nova prostorno-planska rješenja. |
| 1389 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Predlaže se dodavanje stavka koji određuje odgovarajuće stručne osobe koje izrađuju urbanistički projekt. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog projekta. |
| 1390 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Prijedlog - dodati: (11) Elaborat urbanističkog projekta zajednički izrađuju ovlašteni arhitekt urbanist i ovlašteni arhitekt. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog projekta. |
| 1391 | GUSTAV ČERVAR | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Dodatnu zbrku unose članci 151. i 152. prijedloga ZOPU koji propisuju izradu urbanističkog projekta za zahvate na pomorskom dobru na područjima na kojima nije propisana obveza urbanističkih planova uređenja. Kao i kod članka 89., planiranje zahvata na pomorskom dobru sadrži elemente urbanizma, ali se ne svodi samo na urbanističko planiranje već je potrebno izraditi analizu vjetrovalne klime paralelno s izradom projektne dokumentacije zahvata na pomorskom dobru. Ovdje nije teško zamisliti situaciju da se namjerno počne izbjegavati propisivanje izrade urbanističkih planova uređenja, a u zamjenu da se počnu raditi alibi urbanistički projekti koji će u svemu zadovoljiti formalne zakonske odredbe, ali će biti prostorni i tehnički upitni / neupotrebljivi. Čini mi se da su navedene odredbe neloš pokušaj da se nešto promijeni nabolje u planiranju na pomorskom dobru. Međutim, već sada je jasno da će ovaj pokušaj u praksi završti potpunim fijaskom. Naime, sada imamo situaciju u kojoj se Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (s pravom) ograničava dohrana plaža (propisivanjem učestalosti nasipanja i količine materijala), odnosno onemogućava se dosadašnje stihijsko nasipanje neprimjerenog kamenog materijala u more pod krinkom "dohrane", a istovremeno se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju daju odriješene ruke planerima / urbanistima i drugim dionicima koji nemaju adekvatna znanja u pomorskoj gradnji da planiraju zahvate na pomorskom dobru. Stoga smatram da bi trebalo ili u potpunosti ukloniti navedene članke ili ih u potpunosti preraditi na način da se osigura ono što je svima cilj - planiranje kvalitetnih i suvislih zahvata na pomorskom dobru. | Nije prihvaćen | Prema članku 152. stavku 1. Prijedloga Zakona za zahvate u prostoru koji se provode kao urbanistički projekt, sadržaj potrebne dokumentacije i detaljan postupak Vlada propisuje uredbom te će njome biti detaljnije uređen i opseg urbanističkog projekta koji se odnosi na zahvate na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja. |
| 1392 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | Postavlja se pitanje da li urbanistički projekt treba biti u skladu s prostornim planom? Ako da, onda možemo primijetiti da primjerice zahvati i zone priuštivog stanovanja za sada uopće ne postoje u Pravilniku o prostornim planovima, time ni u postojećim prostornim planovima, dakle trebati će mijenjati ovaj Pravilnik, prilagoditi ga ovakvom prijedlogu ovog članka ZPU-a. U načelu ideju ovakvog prijedloga uvjetno (!) podržavamo upravo za ovu novoplaniranu namjenu, pa i za pod: 3. na pomorskom dobru na područjima gdje nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja, međutim vraćamo se na pitanje koleracije da li se ovo provodi ili ne provodi u skladu s prostornim planom, te ako je moguće donositi odluke predstavničkog tijela i raditi mimo prostornog plana (i drugih propisa, npr. Planova upravljanja pomorskih dobrom), da li je u nekom trenutku potrebno ovakav urbanistički projekt implementirati u prostorni plan (primjerice prije podnošenja zahtjeva za građevinsku dozvolu)? Obzirom na složenost ovdje obrazložene procedure (donošenje odluka + procedure zaštite okoliša koje opet zakonski možda treba prilagoditi, itd.) postavlja se pitanje krajnje racionalnosti u odnosu na današnju proceduru kad je moguće primjerice napraviti studiju u cilju iniciranja izmjena i dopuna prostornog plana i ići na proceduru implementacije u prostorni plan, pa dalje uhodanim procedurama zaštite okoliša, ishođenja lokacijske i građevinske dozvole. Uz sve nepoznanice i eventualno pozitivne stvari i benefite koji bi mogle stati iza ove ideje, držimo da jedinicama lokalne i regionalne samouprave po pitanju implementacije ovog koncepta u prostorne planove, ZPU-om treba dozvoliti visoku razinu fleksibilnosti prilikom donošenja prostornih planova, a ona podrazumijeva prvenstveno primjenu i čuvanje instituta arhitektonsko- urbanističkog natječaja kao najpouzdanijeg jamca kvalitetne urbanističko- arhitektonske produkcije. Osim toga, ovako složena (i za sada prilično nejasna) procedura iz svega gore rečenog, između ostalog može posljedično zakomplicirati realizaciju projekata te možebitno utjecati na prijavu istih na fondove EU. | Primljeno na znanje | Urbanistički projekt može ponuditi nova prostorno-planska rješenja. Prema članku 244. stavku 3. Prijedloga Zakona se propisuje obveza donošenja novog pravilnika kojim se uređuje sadržaj prostornih planova te će se on uskladiti s novim zakonskim odredbama. |
| 1393 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | 12. U članku 152. je predloženo da stavak 10. glasi: (10) Projekt se mora realizirati u roku od šest godina od objave u »Narodnim novinama« odnosno službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i najkasnije u tom roku je potrebno podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Ne može biti isti rok za podnošenje građevinske dozvole i za realizaciju projekta (ako realizacija podrazumijeva izgradnju građevina). Iz navedenog, predlaže se da stavak 10. glasi: (10) Najkasnije u roku od 6 godina od objave u »Narodnim novinama« urbanističkog projekta državnog značaja, odnosno najkasnije u roku od 4 godine od objave u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave urbanističkog projekta područnog (regionalnog) ili lokalnog značaja, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, u protivnom urbanistički projekt prestaje važiti. | Prihvaćen | Stavak je izmijenjen na način da sada glasi: „Najkasnije u roku od šest godina od objave u »Narodnim novinama« urbanističkog projekta državnog značaja, odnosno najkasnije u roku od četiri godine od objave u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave urbanističkog projekta područnog (regionalnog) ili lokalnog značaja, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, u protivnom urbanistički projekt prestaje važiti.“ |
| 1394 | ANA RAŠAN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 152. | čl.152., st.(1) - potrebno je definirati tko može biti izrađivač urbanističkog projekta. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač urbanističkog projekta. |
| 1395 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | OIEH predlaže dopunu članka 153. novim stavkom kojim će biti propisano da infrastrukturni projekt ne mora biti usklađen s prostorno-planskom dokumentacijom. Obrazloženje: S obzirom da se infrastrukturni projekti zahvati u prostoru čija dužina može iznositi više stotina kilometra, u samom postupku izrade prostornih planova nije moguće utvrditi da li će u konačnici biti moguće izvesti infrastrukturne projekte (plinska, prometna, energetska, telekomunikacijska i dr. infrastruktura), te bi bilo svrsishodnije da se linijska infrastruktura uključuje u grafički dio PP nakon ishođenja lokacijske dozvole. Također, uzevši u obzir rokove trajanja izmjena i dopuna PP-ova, te činjenicu da su infrastrukturni projekti od izuzetnog interesa za RH, te je moguće osigurati financiranje izgradnje infrastrukturnih projekata iz EU i drugih povoljnih izvora financiranja, upravo uvjet nužnosti donošenja izmjena i dopuna PP-ova, a također i nužnost izrađivanja Strateških studija utjecaja na okoliš u postupku izrade PP-ova, činjenicu da infrastrukturni projekti s protežu na području više općina, gradova i županije, gotovo je nemoguće uskladiti sve PP-ove s prihvatljivom trasom projekata. Uključivanjem predložene izmjene bi se znatno olakšala realizacija infrastrukturnih projekata kao strateškog interesa RH (PLINACRO, JANAF, HOPS, HEP-ODS, HŽ, HC, HAC i druga društva u vlasništvu RH) kao i mogućnost korištenja EU fondova koji uobičajeno traže kratke rokove za realizaciju predmetnih projekata, a što uključuje ishođenje provedbenih dokumenata (lokacijske i građevinske dozvole). Također bi se osigurala kud i kamo veća ekonomičnost postupaka ishođenja projektne dokumentacije i opterećenost lokalne, regionalne i državne uprave. Također je potrebno uskladiti i ostale odredbe Zakona o prostornom uređenju kojima se uređuju infrastrukturni projekti. | Nije prihvaćen | Infrastrukturni projekt može ponuditi nova prostorno-planska rješenja. Pitanje (ne)usklađenosti s prostornim planom je već riješeno kroz odredbu kojom je propisano kako Ministarstvo donosi odluku o prihvatljivosti idejnog projekta s obzirom na prostorno planska ograničenja. |
| 1396 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | Dodati: (13) Elaborat infrastrukturnog projekta zajednički izrađuju ovlašteni projektant ili više njih, odgovarajućih struka, te ovlašteni arhitekt urbanist. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač infrastrukturnog projekta. |
| 1397 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | HKITPT je suglasna s prijedlogom Fakulteta prometnih znanosti za izmjenu teksta ovog članka | Nije prihvaćen | Predloženo normiranje nije potrebno jer pitanja integracije prometnih analiza i strateških prometnih dokumenata već pripadaju okviru stručnih podloga za izradu prostornih planova određenog područja, kako je propisano člankom 42. Prijedloga Zakona. |
| 1398 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | Predlaže se dodavanje stavka koji određuje odgovarajuće stručne osobe koje izrađuju infrastrukturni projekt. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač infrastrukturnog projekta. |
| 1399 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | Prijedlog - dodati. (13) Elaborat infrastrukturnog projekta zajednički izrađuju ovlašteni projektant ili više njih, odgovarajućih struka, te ovlašteni arhitekt urbanist. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač infrastrukturnog projekta. |
| 1400 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | 13. u članku 153. predlaže se da se stavak 12. dopuni i da glasi: (12) Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole na temelju državnog infrastrukturnog projekta podnosi se najkasnije u roku od šest godina od njegove objave u »Narodnim novinama«, u protivnom državni infrastrukturni projekt prestaje važiti. | Prihvaćen | Stavak 12. je izmijenjen na način da sada glasi: „Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole na temelju državnog infrastrukturnog projekta podnosi se najkasnije u roku od šest godina od njegove objave u »Narodnim novinama“ u protivnom državni infrastrukturni projekt prestaje važiti.“ |
| 1401 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | Predloženi tekst dopune: • U stavku 2. dopuniti popis priloga, iza “studija izvedivosti (cost benefit analiza)” dodati nove alineje: – "analiza učinka na sigurnost prometa na razini strateške procjene, s varijantnim rješenjima i mjerama ublažavanja rizika – analiza učinaka na održivu mobilnost i pristupačnost, uključujući modalni split, prometnu potražnju, razinu usluge i emisije – okvirni plan upravljanja prometom u fazi građenja i eksploatacije, s mjerama za zaštitu ranjivih sudionika" Obrazloženje Tekst članka zahtijeva varijantna idejna rješenja i analizu lokacija, ali ne traži obveznu analizu sigurnosnih učinaka ni učinaka na održivu mobilnost. Ugradnja ovih priloga standardizira razinu dokaza prije odluke o javnom interesu i usklađuje prometne ishode s ciljevima sigurnosti i održive mobilnosti. | Nije prihvaćen | Predloženo normiranje nije potrebno jer pitanja integracije prometnih analiza i strateških prometnih dokumenata već pripadaju okviru stručnih podloga za izradu prostornih planova određenog područja, kako je propisano člankom 42. Prijedloga Zakona. |
| 1402 | ANA RAŠAN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 153. | čl.153., st.(1) - potrebno je definirati tko može biti izrađivač infrastrukturnog projekta. | Nije prihvaćen | Uredbom iz članka 151. stavka 1. Prijedloga Zakona će biti uređeno tko je izrađivač infrastrukturnog projekta. |
| 1403 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, 7.3. LOKACIJSKA DOZVOLA | Utvrditi u pojmovniku što je lokacijska dozvola | Nije prihvaćen | Odredbama Prijedloga zakona se u dovoljnoj mjeri utvrđuje što je lokacijska dozvola. Tako se primjerice u članku 174. stavku 1. Prijedloga Zakona navodi kako se lokacijskom dozvolom, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, u skladu s dokumentima prostornog uređenja tog područja i/ili odredbama ovoga Zakona određuju osnovni lokacijski uvjeti. Prema članku 139. stavku 2. Prijedloga Zakona, ista predstavlja akt za provedbu zahvata u prostoru. |
| 1404 | VLADO KLARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 154. | Točku 10. trebalo bi ispraviti na način da piše "građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili građenje na zemljištu na kojem je potrebno provesti postupak izvlaštenja". Trebalo bi odvojiti ove dvije situacije. Izvlaštenje je poseban slučaj a u mnogim slučajevima potencijalni investitor prije kupnje nekretnine odnosno zemljišta želi kroz pojednostavljenu proceduru i smanjeni trošak izrade projektne dokumentacije doći do akta koji će mu jasno dati do znanja da li može graditi onako kako je planirao unutar granica vlastitog budgeta a to mu upravo dozvoljava idejni projekt i u konačnici ishođena lokacijska dozvola. Treba obavezno odvojiti dakle situaciju izvlaštenja od neriješene imovinskopravne situacije. Podnositelj zahtjeva za lokacijsku dozvolu može dakle biti i investitor koji nije upisan kao vlasnik u zemljišnoknjižnom izvatku jer upravo taj investitor tek nakon izdavanja lokacijske dozvole možda odluči kupiti nekretninu i krenuti u konkretnu investiciju u izradu glavnog projekta. Pretpostavljam da točkom 13. koja glasi "građenje građevina ako to stranka zatraži" spada ovaj slučaj koji sam opisao kada investitor nije upisan kao vlasnik u zemljišnoknjižnom izvatku? | Nije prihvaćen | Odredba članka 154. stavka 1. točke 10. se odnosi isključivo na one slučajeve u kojima je potrebno provesti postupak izvlaštenja jer je tada lokacijska dozvola obavezna. Na slučaj kad osoba koja nije vlasnik nekretnine na kojoj planira provođenje određenog zahvata podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole može se primijeniti odredba članka 154. stavka 1. točke 13. Prijedloga Zakona. |
| 1405 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 154. | Brisati dio točke 10. koji glasi: „a za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja„. Navedeni dio u praksi stvara nejasnoće te zbunjuje. Naime, definicija je do tog dijela ( "za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose" ) te dovoljno dobro formulira intenciju Zakona. | Nije prihvaćen | Odredba članka 154. stavka 1. točke 10. se odnosi isključivo na one slučajeve u kojima je potrebno provesti postupak izvlaštenja jer je tada lokacijska dozvola obavezna. Na slučaj kad osoba koja nije vlasnik nekretnine na kojoj planira provođenje određenog zahvata podnosi zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole može se primijeniti odredba članka 154. stavka 1. točke 13. Prijedloga Zakona. |
| 1406 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 156. | OIEH predlaže izmjenu članka 156. stavka 2. točaka 2. i 3. na način da glase: 2. "...pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru koji su definirani kao interes za Republiku Hrvatsku." 3. "…pravomoćno rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru koji su definirani kao interes za Republiku Hrvatsku." Obrazloženje: U članku 156., stavku 2. točkama 2. i 3. propisano je da se zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode uz iznimku prema kojoj se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija (HAC, HC, HV, Plinacro i dr.), što predstavlja povredu temeljnih ustavnih prava, zajamčenih člankom 49. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14, i to stavaka 1. i 2. članka 49., koji glase: "Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom." Ustav Republike Hrvatske, osobito Članak 3., određuje da je Hrvatska pravna država i štiti tržišnu utakmicu te zabranu zloupotrebe gospodarske moći. Članak 14. ustava jamči da je tržišna utakmica održiva i pravična, a zakon zabranjuje zloupotrebu tržišnog položaja. Ukratko, svaki zakon ili odredba koji bi omogućila zloupotrebu monopolskog položaja bila bi u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja zabranjuje zloupotrebu monopolskog i dominantnog položaja (članci 14. i 15.). Svaka odredba zakona koja bi eksplicitno ili implicitno dopuštala zloupotrebu bila bi neusklađena s ovim zakonodavstvom. Uredba (EU) br. 330/2010 o primjeni konkurenata i zabrani zloupotrebe monopolskog položaja, kao i Direktiva 2019/1 Europskog parlamenta i Vijeća (EU Merger Regulation), štite tržišta od zloupotrebe. Europske direktive i uredbe također zabranjuju zloupotrebu tržišnog položaja, te država članica mora osigurati njihovu provedbu. Uključivanje odredbi koje bi dopuštale zloupotrebu monopolskog položaja bilo bi u suprotnosti s EU pravom i moglo bi rezultirati sankcijama ili kaznenim/administrativnim postupcima. Temeljem citiranih ustavnih i zakonskih odredbi, kao i Europskih Uredbi i Direktiva, jasno proizlazi da u građanskom i europskom pravu, zakonodavstvo Hrvatske ne smije sadržavati odredbe koje omogućuju ili dopuštaju zloupotrebu monopolskog položaja. Takve odredbe bilo bi moguće smatrati neustavnima, protivnim europskom pravu, te bi se protiv njih mogle pokrenuti ustavne postupke ili postupci pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Ukoliko zakon sadrži takve odredbe, one bi bile ništavne i u suprotnosti s postojećim zakonodavstvom. | Djelomično prihvaćen | Iz odredbi su izostavljene iznimke koje se odnose na zahvate određenih osoba tako da stavak 2. sada glasi: „Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: 1. idejni projekt i sažetak 2. pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija 3. pravomoćno rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija 4. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa ako se radi o zahvatima iz članka 157. ovoga Zakona.“ |
| 1407 | UDRUGA BIOM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 156. | Stavke 2. i 3. članka 156. potrebno je izmijeniti na način da se briše druga rečenica: Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija (HAC, HC, HV, Plinacro, Janaf i dr.) . S obzirom da ovakva iznimka nije postojala do sada i objašnjenjem nije razjašnjeno zašto se uvodi, mišljenja smo da se radi o vrlo opasnoj iznmici koja bi omogućila da potecijalno projekti sa značajnim utjecajem na okoliš dobiju lokacijske dozvole. Rješenja koja se tiču utjecaja na okoliš propisuju i vrlo bitno mjere ublažavanja utjecaja koji bi se ovime potencijalno zanemarila. Javne investicije često su veliki i invazivni projekti i nužno je da budu predmet studija utjecaj na okoliš čija je pozitivna ocjena preduvjet lokacijske dozvole. Ove iznimke protivne su Zakonu o zaštiti okoliša i Direktivi o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. | Djelomično prihvaćen | Iz odredbi su izostavljene iznimke koje se odnose na zahvate određenih osoba tako da stavak 2. sada glasi: „Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se: 1. idejni projekt i sažetak 2. pravomoćno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njihova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija 3. pravomoćno rješenje o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji postoji obveza njegova donošenja sukladno posebnim propisima iz područja zaštite okoliša i prirode. Iznimno, zahtjevu se može priložiti izvršno rješenje za zahvate u prostoru javnih investicija 4. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima 5. dokaz pravnog interesa ako se radi o zahvatima iz članka 157. ovoga Zakona.“ Napominjemo da su prema postojećem zakonskom uređenju u svim slučajevima bila dovoljna samo izvršna rješenja, ali u cilju sprječavanja nastanka štete koja može nastati u slučaju ukidanja ili poništavanja predmetnih rješenja po pravnim lijekovima, postojeće uređenje je zadržano samo u odnosu na zahvate u prostoru javnih investicija gdje Republika Hrvatska snosi taj rizik. |
| 1408 | SILVIA ILIJANIĆ FERENČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 156. | U ime Karlovačke županije (Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš) U članku 156., stavku 2. točki 3. riječi „o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš“ zamijeniti preciznijim izrazom: „da za zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu“ Napomena – rješenjem „o ocjeni potrebe procjene utjecaja na okoliš“ može se odrediti obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš i/ili glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. | Nije prihvaćen | Navedena formulacija je dovoljno jasna. |
| 1409 | VLADO KLARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 156. | Zamolio bih za pojašnjenje u vezi članka 156. stavka (1). Na zahtjev zainteresirane stranke znači i za investitora koji nije vlasnik zemljišta odnosno koji nije upisan kao vlasnik u zemljišnoknjižnom ulošku? | Primljeno na znanje | Zainteresirana stranka može u određenim slučajevima biti i investitor koji nije vlasnik zemljišta. |
| 1410 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 156. | Dodati stavak 5. u kojem će biti propisano kako je rok za izdavanje lokacijske dozvole 90 dana od dana predaje urednog zahtjeva. | Nije prihvaćen | Na postupanje upravnog tijela odnosno Ministarstva primjenjuje se općeniti rok od 30 odnosno 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21). |
| 1411 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 156. | U članku 156. koji govori o zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole u stavku 2. točka 5. propisao je da se zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže i dokaz pravnog interesa ako se radi o zahvatima iz članka 157. ovoga Zakona. Ista je formulacija i u sadašnjem ZPU koji propisuje da se dokaz pravnog interesa prilaže samo ako se radi o zahvatu u prostoru iz članka 127.a. Predlaže se dodati stavak 5. koji glasi: „Postupak iz stavka 1. se smatra pokrenutim kada su priloženi svi prilozi iz stavka 2. ovog članka.“ S tim u vezi u članku 155. samo je navedeno što se smatra dokazom pravnog interesa u posebnim slučajevima, dok se ne navodi što se inače smatra dokazom pravnog interesa u ostalim slučajevima odnosno ne navodi se koji bi to zahvati u prostoru bili za koje se traži dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole. Predlaže se to malo jasnije definirati kako ne bi bilo problema i zlouporabe u praksi i kako bi službena osoba koja izdaje dozvolu nedvojbeno znala kako postupati. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 73. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21) je propisana procedura za postupanje sa zahtjevima koji nisu potpuni. Osim toga, prema članku 169. stavku 2. Prijedloga Zakona, javnopravna tijela se pozivaju na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja najkasnije u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole. Formulacija „urednog zahtjeva“ podrazumijeva prilaganje svih propisanih priloga. Odredbom članka 157. Prijedloga Zakona je propisano što se smatra dokazom pravnog interesa u različitim vrstama postupaka na dovoljno određen način. |
| 1412 | GRUNTEXPERT DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GEODETSKE DJELATNOSTI I DRUGE USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole | S obzirom na mogućnost ishođenja lokacijske dozvole i za manje složene ili višestambene zgrade ili pak druge jednostavne građevine preporučuje se zakonodavcu dodati kao dokaz pravnog interesa: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, ugovor o uporabi sklopljen sukladno zakonu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske 3. odluka nadležnog tijela na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja 4. ugovor o ortaštvu sklopljen s vlasnikom nekretnine čiji je cilj zajedničko građenje 5. suglasnost suvlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno 6. suglasnost tijela nadležnog za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 7. suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor 8. uredno predani zahtjevi za potpuno i nepotpuno izvlaštenje (npr. za linijsku infrastrukturu ili ceste) i drugi slični slučajevi koji nisu navedeni donjim člancima. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 157. Prijedloga Zakona je izričito propisano za koje zahvate je potrebno priložiti dokaz pravnog interesa pri čemu zahtjevi za izdavanje lokacijske dozvole za „manje složene ili višestambene zgrade ili pak druge jednostavne građevine“ kao takvi nisu obuhvaćeni predmetnim člankom. |
| 1413 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 157. | OIEH predlaže izmjenu u članku 157. stavku 3. na način da se riječ „smatraju“ zamijeni riječi „smatra“ te da se brišu riječi „i ugovor o priključenju s operatorom sustava koji je obvezan izgraditi priključak“, odnosno da stavak glasi: (3) Dokazom pravnog interesa za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije smatra se energetsko odobrenje izdano prema posebnim propisima iz područja energetike. | Nije prihvaćen | Ugovor o priključenju je također bitan dokaz pravnog interesa za građevine za proizvodnju i/ili skladištenje električne energije. |
| 1414 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 157. | U st.4 se govori „zahvat se planira na zemljištu koje je u natpolovičnom vlasništvu RH, dokazom pravnog interesa smata se suglasnsot ministarstva koje upravlja tim zemljištem“, te je isti u u koliziji s čl.219 st.1, gdje se se navodi „ako taj dio ne prelazi 30% površine planirane građevne čestice“. Ova praska je samo iz razloga da se u čl.219. st.1 izvrši promjena, na 50%, kako je i bilo u sadašnjem Zakonu o Prostornom uređenju | Prihvaćen | Odredba članka 219. Prijedloga Zakona je izmijenjena na način da glasi: „Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na zahtjev vlasnika zemljišta, i/ili građevine odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodaju bez provedbe javnog natječaja, ako na zemljištu za to ne postoje stvarnopravne ili druge slične zapreke: 1. dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice. 2. dio zemljišta potrebnog za formiranje izgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru 3. zemljište koje čini građevnu česticu zgrade odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade za koju je na temelju posebnog zakona kojim se uređuje ozakonjenje nezakonitih zgrada doneseno rješenje o izvedenom stanju.“ |
| 1415 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 157. | smatramo kako je u postupku ishođenja lokacijske dozvole u situacijama kada je nekretnina u vlasništvu RH kao dokaz pravnog interesa UVIJEK potrebno ishoditi suglasnost ministarstva koje upravlja tim zemljištem, a ne samo ako se radi o zemljištu koje je u natpolovičnom vlasništvu Republike Hrvatske. Također predlažemo da se navedena suglasnost, kao dokaz pravnog interesa traži i ako se radi o zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave. Stoga predlažemo da odredba stavka 4. članka 157. glasi: “Ako se ne radi o zahvatu u prostoru iz ovoga članka, a zahvat se planira na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave, dokazom pravnog interesa smatra se suglasnost nadležnog tijela koje upravlja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno suglasnost jedinice lokalne samopurave ili ugovor o pravu građenja odnosno služnosti”. Dana 30.12.2023. stupio je na snagu Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kojim se uređuje nadležnost i ovlasti nadležnih tijela (Ministarstvo, županije, gradovi sjedišta županija, veliki gradovi, društvo Državne nekretnine d. o. o., javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode) u upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske. Iako članak 175. stavak 1. propisuje tko je stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole, pa je to i vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola te bi JLS kao straka trebala biti upoznata s tim postupkom, nerijetko se dešava da JLS za takve postupke niti ne znaju, jer pošta „luta“ od odjela do odjela, pa se ne mogu usprotiviti izdavanju lokacijske dozvole. Ovakvom odredbom bi se spriječila mogućnost „šumova u komunikaciji“ jer se lokacijska dozvola ne bi mogla izdati bez izričite suglasnosti JLS ukoliko se zahvat planira i na njihovom zemljištu. | Djelomično prihvaćen | Ovom odredbom se ne zamjenjuje potreba rješavanja pravnih odnosa koje će biti potrebno riješiti neovisno o postotku vlasništva, već samo dokaz pravnog interesa za izdavanje lokacijske dozvole pa stoga se ne mijenja dio odredbe vezan za natpolovičnost, ali se prijedlog prihvaća u ostalom dijelu tako da odredba sada glasi: „Ako se ne radi o zahvatu u prostoru iz ovoga članka, a zahvat se planira na zemljištu koje je u natpolovičnom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne samouprave, dokazom pravnog interesa smatra se suglasnost nadležnog tijela koje upravlja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno suglasnost jedinice lokalne samouprave koja upravlja tim zemljištem ili ugovor o pravu građenja odnosno služnosti za poduzimanje zahvata.“ |
| 1416 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 158. | U članku 158. stavku 3. i članku 168. potrebno je pojasniti u kojoj proceduri ili postupku u sustavu eDozvola projektant može zatražiti utvrđivanje smještaja i osnovnih tehničkih parametara postojeće infrastrukture u zoni zahvata. Obrazloženje: OIEH predlaže uvođenje novog mehanizma utvrđivanja posebnih uvjeta prije pokretanja postupka ishođenja lokacijske dozvole, čak i prije provedbe odgovarajuće procedure u odnosu na utjecaj zahvata na okoliš jer će se na takav način moći izraditi bolje tehničko rješenje i u ranoj fazi razrade isključiti određene elemente koji se u sadašnjoj proceduri najčešće saznaju u poodmakloj fazi razvoja projekata. Prijedlog je otvaranje nove aktivnosti u eDozvoli samo za projektante i direktna komunikacija projektanata s javnopravnim tijelima, bez dodatnih poslova za nadležna tijela graditeljstva. | Nije prihvaćen | Prilikom programiranja odgovarajućeg aplikativnog rješenja u eDozvoli, vodit će se računa o tome da procedura bude jasna. |
| 1417 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 158. | U članku 158. stavku 1. točki 1. potrebno je detaljnije propisati što sadrži „idejno-tehničko rješenje“ posebno u dijelu koji se odnosi na definiranje obuhvata zahvata koji treba biti obuhvaćen tim idejno-tehničkim rješenjem. | Nije prihvaćen | Prema odredbi članka 164. Prijedloga Zakona, podrobniji obvezni sadržaj i elemente idejnog projekta propisuje ministar pravilnikom |
| 1418 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 158. | Stavkom 3. ovog članka projektant se upućuje na obvezu pribavljanja određenih podataka od javnopravnih tijela koja upravljaju infrastrukturom u zoni zahvata. Međutim, nejasno je na koji način će projektant zaključiti od kojih sve JPT je dužan zatražiti ove podatke kako bi se izbjegla mogućnost da se određeno JPT previdi. Poseban problem su JPT koja upravljaju podzemnom infrastrukturom koju nije moguće utvrditi očevidom na terenu. Problem se multiplicira u slučaju izrade linijskih infrastrukturnih građevina znatnijih duljina. Rješenje bi moglo biti u samom programu eDozvola koji bi na temelju učitanog obuhvata zahvata (gml) sam gererirao listu JPT i uputio pozive za dostavu podataka. Također, člankom nije propisano na temelju kakvih podloga će projektant zatražiti podatke od JPT, što bi svakako trebalo propisati. U protivnom, otvara se mogućnost da će JPT tražiti dostavu podloga visokog nivoa razrađenosti građevine. Primjerice, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta prema sadašnjoj regulativi traži nivo tehničke razrade koji znatno premašuje sadržaj idejnog projekta, odnosno nivo razrade koji sadržava znatne elemente glavnog projekta. | Primljeno na znanje | Prilikom programiranja odgovarajućeg aplikativnog rješenja u eDozvoli, razmotrit ćemo mogućnost da se kroz nju generira lista javnopravnih tijela od kojih će se pribavljati podaci. Prema članku 159. stavku 1. Prijedloga Zakona, idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata, sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 154. stavka 2. Prijedloga Zakona te u skladu s tim se i prilikom traženja podataka od javnopravnih tijela, trebaju koristiti te podloge. |
| 1419 | GUSTAV ČERVAR | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 158. | Posebna tema je potpuno uvođenje nereda u postupak ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Dosadašnjim Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji imali smo poprilično dobro uređenu situaciju koja se mogla svesti na sljedeći tok: (1) podnošenje zahtjeva nadležnom uredu za utvrđivanjem posebnih uvjeta i uvjeta priključenja, (2) utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja od strane javno - pravnih tijela, (3) dostava posebnih uvjeta i uvjeta priključenja projektantu, (4) izrada projektne dokumentacije (idejnog ili glavnog projekta) u skladu s uvjetima. Ova situacija je logična i ispravna te osigurava visoku kvalitetu izrađenih projekata. Iz nekog nerazumljivog razloga se u prijedlogu ZOPU u članku 158. navodi projektante idejnog projekta da traže podatke o postojećoj infrastrukturi od javno - pravnih tijela, ali ne i posebne uvjete. Posebni uvjeti se ishoduju tek nakon izrade idejnog projekta (!) i nakon podnošenja zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole (!!!!). Dakle, izradit će se idejni projekt koji će ispravno tretirati i spajati se na infrastrukturu (vodu, odvodnju, elektroenergetsku mrežu), ali koji neće uvažiti nijedan jedini posebni uvjet. Ovakvi, felerični idejni projekti će se dignuti na ishođenje lokacijske dozvole, tek tada će se ishoditi posebni uvjeti i onda će projektant biti obvezan izmijeniti idejne projekte po posebnim uvjetima i ponovno ga predati na ishođenje lokacijske dozvole. Ove promjene mogu biti formalnog karaktera (npr. postava lučkog svjetla na lukobranu i sl.), a mogu u potpunosti izmijeniti oblikovno i tehničko rješenje dano u idejnom projektu (npr. obveza planiranja kamenih poklopnica i obložnica ili drugi bitni uvjeti koje propisuju nadležni konzervatorski uredi i sl.). Dakle, umjesto da se zadrži postojeći jednostavan i logičan postupak, uvodi se potpuno nelogičan i neprimjeren postupak koji će opteretiti, ne samo projektante, nego i referente koji su ionako preopterećeni. Dodatnu komplikaciju unosi prijedlog Zakona u gradnji u kojem se u člancima 48. - 51. propisuje postupak da projektant od javno - pravnih tijela ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja. Ovaj postupak, iako mu je svrha ista, je u potpunosti suprotan od postupka koji propisuje prijedlog ZOPU. Stoga smatram da bi trebalo ujednačiti postupke, odnosno da postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja ostane jedan dosadašnjem ili da se eventualno uredi da projektanti direktno od javno - pravnih tijela (bez posredovanja ureda) ishoduju posebne uvjete i uvjete priključenja. Ponovno napominjem da je jedino logično rješenje da ovi postupci budu ujednačeni neovisno radi li se o uvjetima za izradu idejnog projekta ili glavnog projekta. | Nije prihvaćen | Bez podataka o smještaju i osnovnim tehničkim parametrima postojeće infrastrukture u zoni zahvata je teško izraditi idejni projekt te je stoga odredbom članka 158. stavka 3. Prijedloga Zakona propisan način na koji se oni pribavljaju. Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate od državnog značaja je u praksi dao jako dobre rezultate te je stoga ovo rješenje prošireno na sve zahvate. |
| 1420 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 158. | U odnosu na članak 158. i ostale članke koji govore o idejnom projektu navodi se kako se Nacrtom prijedloga Zakona o gradnji uvodi termin idejnog projekta, a ono što se tamo opisuje kao idejni projekt nije isto kao u ovom Prijedlogu zakona, pa bi to trebalo uskladiti Mišljenja smo da je bolji koncept idejnog projekta kao što je u ovom Prijedlogu zakona, odnosno jako slično kao u sada važećem ZPU. Na temelju IP se ishoduje lokacijska dozvola. Dakle, po tom pitanju smo mišljenja da bi trebalo izmijeniti odredbu u nacrtu prijedloga ZoG. U svakom slučaju trebalo bi imati isto značenje. | Primljeno na znanje | Ističemo kako je istovremeno s Prijedlogom ovog Zakona na javnom savjetovanju bio i Prijedlog novog Zakona o gradnji u sklopu kojeg je komentator mogao ostaviti ovaj komentar. |
| 1421 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 159. | Čemu popis koordinata lomnih točaka? Sve potrebne informacije su dane poligonom ili polilinijom i nema nikakve potrebe ispisivati koordinate. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 159. stavku 2., ne traži se „popis“ koordinata, već „elektronički zapis“ u GML formatu. |
| 1422 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 160. | u stavku 1. dodati tekst "u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. | Nije prihvaćen | Primjena Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje se podrazumijeva. |
| 1423 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 160. | U članku 160. predlaže se u stavku 2. dodati tekst „Koji ne snazi u trenutku izrade idejnog projekta“ tako da isti glasi: „Projektant je odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom predmetnog područja, koji ne snazi u trenutku izrade idejnog projekta, posebnim propisima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni.„ | Nije prihvaćen | Prema odredbi članka 239. stavka 2. Prijedloga Zakona je moguće da u određenim slučajevima idejni projekt bude sastavljen prema posebnim uvjetima i uvjetima priključenja utvrđenim u skladu s odredbama ranije važećeg Zakona. |
| 1424 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 160. | Obzirom da gotovi svi infrastrukturni projekti imaju veći broj projektanata i razina razrade idejnog projekta je visoka, predlaže se uvesti pojam glavnog projektanta koji bi bio odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekta. | Nije prihvaćen | Svi projektanti su odgovorni te stoga nije opravdano uvođenje instituta glavnog projektanta. |
| 1425 | ODAŠILJAČI I VEZE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU, ZA PRIJENOS I ODAŠILJANJE RADIJSKIH I TELEVIZIJSKIH PROGRAMA ZA RAČUN DRUGIH | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 162. | Predlažemo dopuniti stavak 1: Projekti se izrađuju u BIM modelu za sve građevine, osim za manje složene zgrade i linijske infrastrukturne objekte. | Nije prihvaćen | Prema članku 164. Prijedloga Zakona ministar propisuje pravilnikom zahvate u prostoru za koje se izrađuje BIM model idejnog projekta. |
| 1426 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 168. | Predlažemo da ovlašteni projektant može samostalno zatražiti sve posebne uvjete umjesto referenta, kao kada npr. prema zahtjevu investitora ili projektanta u postupku, kada se izrijekom navede da se ne kontroliraju urbanistički parametri. Smatramo bitnim uvesti mogućnost da projektant sam u ime investitora zatraži Posebne uvjete čime bi se uštedilo na vremenu. | Nije prihvaćen | Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate od državnog značaja je u praksi dao jako dobre rezultate te je stoga ovo rješenje prošireno na sve zahvate. |
| 1427 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 168. | Ovaj članak je u određenoj koliziji s člankom 158. Člankom 158. projektant se upućuje na obvezu pribavljanja određenih podataka, pa tako i položaja infrastrukture, od javnopravnih tijela koja upravljaju infrastrukturom u zoni zahvata. Članak 168. ovo ne tretira kao obvezu, nego tek mogućnost. Vezano uz pribavljanje potrebnih podataka, nejasno je na koji način će projektant zaključiti od kojih sve JPT je dužan zatražiti ove podatke kako bi se izbjegla mogućnost da se određeno JPT previdi. Poseban problem su JPT koja upravljaju podzemnom infrastrukturom koju nije moguće utvrditi očevidom na terenu. Problem se multiplicira u slučaju izrade linijskih infrastrukturnih građevina znatnijih duljina. Rješenje bi moglo biti u samom programu eDozvola koji bi na temelju učitanog obuhvata zahvata (gml) sam gererirao listu JPT i uputio pozive za dostavu podataka. Također, člankom nije propisano na temelju kakvih podloga će projektant zatražiti podatke od JPT, što bi svakako trebalo propisati. U protivnom, otvara se mogućnost da će JPT tražiti dostavu podloga visokog nivoa razrađenosti građevine. Primjerice, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta prema sadašnjoj regulativi traži nivo tehničke razrade koji znatno premašuje sadržaj idejnog projekta, odnosno nivo razrade koji sadržava znatne elemente glavnog projekta. | Nije prihvaćen | Članak 168. Prijedloga Zakona daje projektantu samo mogućnost da zatraži informacije o položaju infrastrukture s obzirom na to da će se položaj infrastrukture u svakom slučaju od strane javnopravnih tijela još provjeravati prilikom izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. U odnosu na druge komentare, prilikom programiranja odgovarajućeg aplikativnog rješenja u eDozvoli, razmotrit ćemo mogućnost da se kroz nju generira lista javnopravnih tijela od kojih će se pribavljati podaci. Prema članku 159. stavku 1. Prijedloga Zakona, idejni projekt za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice, odnosno obuhvat zahvata u prostoru te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, odnosno obuhvatu zahvata, sadrži situaciju građevine i/ili zahvata u prostoru na geodetskim podlogama propisanim pravilnikom iz članka 154. stavka 2. Prijedloga Zakona te u skladu s tim se i prilikom traženja podataka od javnopravnih tijela, trebaju koristiti te podloge. |
| 1428 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 168. | 14. predlaže se da članak 168. glasi: Prije pokretanja postupka izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru, projektant će u svrhu izrade idejnog projekta, infrastrukturnog projekta ili urbanističkog projekta putem elektroničkog programa eDozvola od javnopravnih tijela zatražiti informacije o položaju infrastrukture. Obrazloženje: traženje informacije o položaju unfrastrukture treba biti obveza, a ne samo mogućnost, za projektanta. | Nije prihvaćen | Članak 168. Prijedloga Zakona daje projektantu samo mogućnost da zatraži informacije o položaju infrastrukture s obzirom na to da će se položaj infrastrukture u svakom slučaju od strane javnopravnih tijela još provjeravati prilikom izdavanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. |
| 1429 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Utvrđivanje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja | Prije članka 169. treba dodati članak koji se odnosi na Obavijest o načinu provedbe Zakona i drugih propisa (odgovara članku 134. važećeg Zakona), odnosno članak bi glasio: (1) Projektant može u svrhu izrade idejnog projekta od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatražiti da ga obavijesti o načinu provedbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. (2) Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo dužno je na upit iz stavka 1. ovoga članka odgovoriti u roku od 15 dana od dana njegova zaprimanja Obrazloženje: vrlo često službenici unutar istog odjela različito tumače primjenu i zakona, a osobito prostornog plana - pisanim mišljenjem bi isti bili vezani u kasnijem postupku izdavanja dozvola | Nije prihvaćen | Neusvajanjem predložene odredbe se osigurava da ona osoba kod koje je konkretan predmet u radu daje sve potrebne obavijesti projektantu kako ne bi došlo do razmimoilaženja u stavovima. Ujedno, odredbom članka 4. stavka 1. Prijedloga Zakona je propisano kako je Ministarstvo ovlašteno na pisani zahtjev stranke donijeti obvezujuće mišljenje o primjeni propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje koja su dužna uvažavati upravna tijela i tijela državne vlasti čime se postiže svrha koju ima predložena odredba. |
| 1430 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 169. | Mišljenja smo da je postupak izrade idejnog projekta i ishođenja lokacijske dozvole kako je uređen trenutno važećim Zakonom (za zahvate za koje LD izdaje upravno tijelo, a ne Ministarstvo) daleko bolji od ovog iterativnog postupka te omogućuje investitorima brže ishođenje lokacijske dozvole. Naime, bez posebnih uvjeta JPT projektant nema dovoljno informacija i podataka da bi razradio planiranu građevinu i za nju izradio idejni projekt koji će biti usklađen s naknadno ishođenim posebnim uvjetima. Dakle, neminovno je da će projektant morati možda i u nekoliko iterativnih postupaka mijenjati idejni projekt kako bi se uskladio sa svim posebnim uvjetima. Ovako izmijenjeni idejni projekt ponovno odlazi kod svih JPT na pregled i utvrđivanje usklađenosti, što dodatno opterećuje i javnopravna tijela. Sukus ovakvog postupka je daleko veći angažman i projektanata i javnopravnih tijela i Ministarstva/upravnih tijela uz značajno produljenje rokova ishođenja lokacijske dozvole. | Nije prihvaćen | Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate od državnog značaja je u praksi dao jako dobre rezultate te je stoga ovo rješenje prošireno na sve zahvate. |
| 1431 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 169. | Zašto ovakva promjena ? Zašto se ne bi uvela potvrda na idejni projekt, analogno potvrdi na glavni projekt, a da utvrđivanje posebnih uvjeta i dalje ostane isto ? | Nije prihvaćen | Postupak utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja u okviru postupka izdavanja lokacijske dozvole za zahvate od državnog značaja je u praksi dao jako dobre rezultate te je stoga ovo rješenje prošireno na sve zahvate. |
| 1432 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 169. | Rok od 30 dana za utvrđivanje posebnih uvjeta nema praktične vrijednosti ako se ne definira rok u kojem se treba odrediti je li zahtjev uredno primljen ili ne. Naime, praksa je pokazala da je taj rok u nemalom broju slučajeva izuzetno dug, iako je dokumetacija bila potpuna. Stoga se predlaže da se definira rok od 5 dana u kojem se treba odrediti je li zahtjev uredno primljen ili ne. | Nije prihvaćen | Čim je predan uredan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole počinje teći rok od 30 dana u kojem upravno tijelo odnosno Ministarstvo poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na idejni projekt. Za taj rok nije relevantno u koje vrijeme će službenik utvrditi da je zahtjev uredan. |
| 1433 | SABINA PETKOVIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 169. | stavak (2) Potrebno je definirati rok u kojem je upravno tijelo ili Ministarstvo dužno donijeti obavijest o urednom zahtjevu ili zaključak o dopuni jer se ponekad obavijest o urednom zahtjevu donosi tek nakon nekoliko mjeseci iako je dokumentacija bila potpuna od dana podnošenja zahtjeva. | Nije prihvaćen | Na postupanje upravnog tijela odnosno Ministarstva primjenjuje se općeniti rok od 30 odnosno 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21), u kojem roku je potrebno donijeti rješenje i dostaviti ga stranci. |
| 1434 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 170. | Komentar na stavak 1.: Potrebno je uskladiti s novim prijedlogom Zakona o gradnji te definirati unificirani rok od 30 dana. Građevine za koje se izdaje LD su u pravilu složenije od onih za koje se LD ne izdaje te nije logično da je za složenije zahvate definiran kraći rok | Prihvaćen | Stavak 1. je izmijenjen na način da isti sada glasi: „Javnopravna tijela dužna su se očitovati o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta.“ |
| 1435 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 170. | 1) Predlaže se u stavku (3) nakon "ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana" dodati "ili posebnim propisima" jer se događa da se u posebnim uvjetima traže uvjeti koji nisu u skladu s posebnim propisima 2) Predlaže se dodatni stavak sljedećeg sadržaja: "Izdavanje posebnih uvjeta koji nisu u skladu s posebnim propisima smatra se teškom povredom službene dužnosti službene osobe javnopravnog tijela, za što je prekršajno odgovoran čelnik toga tijela." | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se dio vezan za stavak 3. tako da isti sada glasi: „Ako su u posebnim uvjetima, odnosno uvjetima priključenja navedeni uvjeti za koje nije nadležno javnopravno tijelo koje ih je izdalo, ili ako su ti uvjeti protivni odredbama prostornog plana ili posebnim propisima, ne smatraju se važećim dijelovima posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja.“ Ne prihvaća se prijedlog za uvođenje prekršajne odgovornosti za izdavanje posebnih uvjeta koji nisu u skladu s posebnim propisima. Smatramo kako se kroz mogućnost ulaganja pravnih lijekova na odluku javnopravnog tijela o tome da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti odnosno da nisu ispoštovani posebni uvjeti ishođeni od tog javnopravnog tijela u dovoljnoj mjeri osigurava zakonito postupanje javnopravnog tijela. |
| 1436 | DRAŽEN FLANJAK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 170. | Radi usklađenosti sa Zakonom o Gradnji predlažem da se u čl.170.st.4. zamjeni na način: Javnopravno tijelo od upravnog tijela odnosno Ministarstva ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja, niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata i ne smiju sadržavati obvezu investitoru da izgradi pojedine dijelove infrastrukture (npr. trafostanicu, vodovod i sl.). | Prihvaćen | Stavak 4. je izmijenjen na način da isti sada glasi: „Javnopravno tijelo od upravnog tijela odnosno Ministarstva ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja tražiti plaćanje predujma troškova, troškova utvrđivanja posebnih uvjeta, odnosno uvjeta priključenja niti za dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata i ne smiju sadržavati obvezu investitoru da izgradi pojedine dijelove infrastrukture (npr. trafostanicu, vodovod i sl.).“ |
| 1437 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 171. | Predlaže se dio teksta stavka 1. koji glasi: „u roku od 15 dana“, zamijeniti s tekstom: „u roku od 30 dana“. Pojašnjenje: Potrebno je uskladiti s novim prijedlogom Zakona o gradnji te definirati unificirani rok od 30 dana. Građevine za koje se izdaje LD su u pravilu složenije od onih za koje se LD ne izdaje te nije logično da je za složenije zahvate definiran kraći rok. | Prihvaćen | Primjedba se odnosi na odredbu članka 170. stavka 1. Prijedloga Zakona koja je izmijenjena na način da sada glasi: „Javnopravna tijela dužna su se očitovati o tome je li idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti te dostaviti posebne uvjete odnosno uvjete priključenja na idejni projekt u roku od 30 dana od dana poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta.“ |
| 1438 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 171. | 15. U članku 171. je predviđeno da u postupku izdavanja lokacijske dozvole, u dijelu utvrđivanja posebnih uvjeta, upravno tijelo odnosno Ministarstvo, zaključkom poziva podnositelja na ispravak idejnog projekta ako je se neko od pozvanih javnopravnih tijela izjasnilo da idejni projekt nije usklađen s propisima iz njihove nadležnosti, a stavkom 4. je predviđena mogućnost žalbe tek ako i nakon ispravljenog idejnog projekta JPT rješenjem utvrdi da ni ispravljeni idejni projekt nije u skladu s propisima iz njihove nadležnosti. Nije predviđena mogućnost da se rješenjem odmah, bez ispravka idejnog projekta, odluči (negativno) o zahtjevu, a to je svakako potrebno u situacijama kada je očito da se kroz ispravak idejnog projekta nedostatak ne može otkloniti (u pravilu se takva situacija veže za posebne uvjete priključenja na prometnu površinu ili na nepostojanje javne odvodnje otpadnih voda ako prostornim planom nije dopuštena odvodnja u sabirnu jamu). Ovim člankom je potrebno odrediti i važenje posebnih vujeta i uvjeta priključenja Stoga se predlaže da članak 171. glasi: (1) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona očituju da je idejni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti, dostave utvrđene posebne uvjete odnosno uvjete priključenja ili se očituju da nemaju posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, upravno tijelo odnosno Ministarstvo u roku od osam dana od isteka roka iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona poziva stranke na uvid u spis predmeta lokacijske dozvole. (2) Ako se javnopravna tijela u roku iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona očituju da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti, upravno tijelo odnosno Ministarstvo će u roku od osam dana od isteka roka iz članka 170. stavka 1. ovoga Zakona zaključkom podnositelju zahtjeva odrediti primjereni rok za ispravak idejnog projekta, a ako isti ne postupi po tom zaključku, zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole se odbija. (3) Iznimno od stavka 2., ako pozvano javnopravno tijelo utvrdi da ne postoji mogućnost priključenja i da stoga ne postoji mogućnost da bi se izmijenjeni idejni projekt mogao izradi na način da bi bio usklađen s propisima iz nadležnosti tog javnopravnog tijela, umjesto očitovanja iz stavka 2. će odmah rješenjem odlučiti o zahtjevu i dostaviti ga na način opisan stavkom 5. (4) Nakon što podnositelj zahtjeva dostavi ispravljeni idejni projekt u danom roku, upravno tijelo odnosno Ministarstvo najkasnije u roku od osam dana od dostave ispravljenog idejnog projekta ponovno poziva javnopravna tijela na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja, u kojem se slučaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 170. ovoga Zakona. (5) Ako javnopravno tijelo u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja na ispravljeni idejni projekt ponovno utvrdi da idejni projekt nije izrađen u skladu s posebnim propisima iz njihove nadležnosti odnosno da nisu ispoštovani posebni uvjeti ishođeni od tog javnopravnog tijela, dužno je o tome izdati rješenje u upravnom postupku te ga dostaviti podnositelju zahtjeva i upravnom tijelu odnosno Ministarstvu u roku od 15 odnosno 30 dana od dana ponovljenog poziva na utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno uvjeta priključenja. (6) Posebni uvjeti i uvjeti priključenja pribavljeni u postupku izdavanja lokacijske dozvole prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole. Obrazloženje: ako JPT utvrdi primjerice da nema izgrađene mreže odvodnje otpadnih voda i prostornim planom nije dana mogućnost odvodnje u sabirnu jamu, ili prometne površine…., tu činjenicu se ne može otkloniti izmjenom idejnog projekta – treba dati mogućnost da se odmah rješenjem odluči o zahtjevu, čime se postiže ekonomičnost i efikasnost. | Nije prihvaćen | Mogućnost ispravka idejnog projekta je potrebno uvijek osigurati. U članku 169. stavku 4. Prijedloga Zakona je već propisano da su posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja utvrđeni na idejni projekt sastavni dio lokacijske dozvole te prestaju važiti s danom prestanka važenja lokacijske dozvole. |
| 1439 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 172. | 16. Ako se prihvati navedeno pod točkom 15., potrebno je radi usklađenja promijeniti stavak 1. i 2. članka 172. te bi isti glasili: (1) Protiv rješenja javnopravnog tijela iz članka 171. stavka 3. i 5. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako žalba nije dopuštena, o čemu tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi odnosno upravni sud rješava u hitnom postupku. (2) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora pred nadležnim upravnim sudom protiv rješenja iz članka 171. stavka 3. i 5. ovoga Zakona podnositelj zahtjeva dužan je u roku od 15, odnosno 30 dana od dana primitka tog rješenja dostaviti upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja lokacijske dozvole prekida do pravomoćnosti odluke o žalbi, odnosno tužbi. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da nije prihvaćen prijedlog kojim se ograničava mogućnost izmjene idejnog projekta u članku 171. Prijedloga Zakona, nije potrebno mijenjati odredbe članka 172. Prijedloga Zakona. |
| 1440 | UDRUGA BIOM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | Točku 11. stavka (1) članka 174. potrebno je nadopuniti na način: 11. mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom i Rješenjem zahvata o prihvatljivosti na okoliš | Nije prihvaćen | Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš se prilaže uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole te se u skladu s njim izrađuje i idejni projekt koji čini dio lokacijske dozvole pa stoga nije potrebno s mjerama koje su navedene u njemu dodatno opterećivati tekst lokacijske dozvole. |
| 1441 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | stavak 1. – Odredba nije u cijelosti provediva. „U skladu s dokumentima prostornog uređenja“ zaista se mogu lokacijskom dozvolom utvrditi lokacijski uvjeti jer sve ono što je potrebno odrediti lokacijskim uvjetima je u prostornom planu propisano kao granični uvjeti gradnje pojedinog zahvata. S druge strane, (kada bi se primijenio: „ili“) „u skladu s odredbama ovoga Zakona“ nije moguće lokacijskom dozvolom utvrditi lokacijske uvjete jer granični uvjeti gradnje predmetnog zahvata nisu ni propisani ovim Zakonom. Temeljem kojih uvjeta bi se zahvat mogao graditi? | Nije prihvaćen | Postojeća formulacija omogućava da lokacijski uvjeti budu određeni u skladu s dokumentima prostornog uređenja tog područja i/ili odredbama ovoga Zakona, a zahvat se onda provodi prema lokacijskim uvjetima iz lokacijske dozvole. |
| 1442 | IVAN MILARDOVIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | Predloženi tekst dopune za: Stavak (1), točka 15. iza teksta kompenzacijski uvjeti, uvrstiti tekst: “ postupanje s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, zbrinjavanja otpada nastalog izvođenjem zahvata“ | Prihvaćen | Odredba članka 174. stavka 1. točke 15. Prijedloga Zakona je izmijenjena na način da ista sada glasi: „uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti, postupanje s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu, zbrinjavanje otpada nastalog izvođenjem zahvata i dr.). |
| 1443 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1), točka 3. Umjesto neodređene riječi „okvirni“, predlaže se da se dopušteno odstupanje broja posebnih dijelova nekretnine i funkcionalnih jedinica u lokacijskim uvjetima definira jasnim postotkom, čime bi se osigurala pravna sigurnost i predvidljivost. | Nije prihvaćen | Postojeća formulacija omogućava fleksibilnost u izvedbi projekta |
| 1444 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) U stvarnosti lokacijski uvjeti ne osiguravaju navedeno, pa je tvrdnja više retorička nego praktična. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1445 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | 17. U članku 174. stavku 1. se određuju osnovni lokacijski uvjeti, predlaže se da: - točka 3. glasi: namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.) – briše se riječ „okvirnim“ - točka 5. glasi: smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru (brišu se riječi „površina za mogući“) - točka 6. glasi: veličina građevine (minimalni i maksimalni vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima) (briše se riječ „minimalni“) Obrazloženje: o broju posebnih dijelova najčešće ovisi i broj parkirnih mjesta, a planovi imaju ograničenja o mogućem broju posebnih dijelova unutar zgrade na pojedinim područjima (zonama), kao i ograničenje broja ležajeva u hotelskim sobama i apartmanima, ovisno o dopuštenoj gustoći. Uz to, idejni projekt sadrži GML građevina te se ne može određivati površina za mogući smještaj građevina, već upravo točan i konkretan smještaaj svake od građevina. Iz navedenog se niti ne utvrđuje minimalna veličina građevine, već njeni maksimalni gabariti prikazani u idejnom projektu (a idejni projekt je i sastavni dio lokacijske dozvole) | Nije prihvaćen | Komentari vezani za točku 3. i 5. se ne prihvaćaju s obzirom na to da oni omogućavaju fleksibilnost u izvedbi projekta. Komentar vezan za točku 6. se ne prihvaća iz razloga što se pojedinim prostornim planovima propisuje i minimalna visina građevine kako ne bi došlo do odstupanja od susjednih građevina. |
| 1446 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | Predloženi tekst dopune: • U stavku 1. dopuniti popis lokacijskih uvjeta dodavanjem novih točaka 16. do 19.: "16. uvjeti sigurnosti prometa i zaštite života korisnika, s naglaskom na ranjive sudionike i upravljanje brzinama 17. obveza izrade prometnog elaborata koji dokazuje zadovoljenje propusne moći i standarda pristupačnosti javnom prijevozu te pješačko-biciklističkim koridorima 18. plan upravljanja mobilnošću za zahvate koji generiraju značajne prometne tokove, s mjerama smanjenja korištenja osobnih automobila i poticanja održivih oblika kretanja 19. mjere za smanjenje barijernog učinka i osiguranje sigurnih i kontinuiranih prijelaza pješačko-biciklističke mreže preko i uz zahvat" Obrazloženje Popis lokacijskih uvjeta detaljno propisuje pristup i priključenje, pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti i sl., ali ne navodi eksplicitno uvjete sigurnosti prometa, upravljanje brzinama i planove upravljanja mobilnošću. Predložene točke zatvaraju tu prazninu i osiguravaju dokazivanje prometnih i sigurnosnih standarda prije izdavanja dozvole. | Nije prihvaćen | Predloženi uvjeti predstavljaju velikim dijelom zahtjeve za izradu posebnih dokumenata koji nisu dio prostornog uređenja te im stoga nije mjesto u lokacijskoj dozvoli. Osim toga, kroz odredbu članka 174. stavka 1. točke 9. i 10. Prijedloga Zakona se u dovoljnoj mjeri uključuju podaci od važnosti za promet, pristupačnost i mobilnost s obzirom da se njima kao lokacijski uvjeti propisuju: 9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti 10. način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu. |
| 1447 | TANJA FRANKOVIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 174. | tu se treba navesti da je potrebno zadržati postojeće zatečeno stanje odnosno da se idejni projekt treba prilagoditi zatečenim prirodnim resursima (autohtonim sortama stabala) a ne da se omogući nesmetano i neopravdano rezanje na štetu okoliša. | Nije prihvaćen | Prema članku 174. stavku 1. točki 8. Prijedloga Zakona, lokacijski uvjeti već uključuju uvjete za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina, a isti uvjeti se utvrđuju posebno u svakom slučaju. |
| 1448 | MELITA BESTVINA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 175. | Članak 175 potrebno je dodati stavak 4. koji glasi: Pozvane stranke u postupku izdavanja lokacijske dozvole moraju biti upozorene na naknadu štete i izmakle koristi za investitore ukoliko daju primjedbe koje nisu utemeljene na konkretnim odredbama prostornog plana koji je poštovan u dokumentaciji koju je ovlašteni projektant izradio. To je vrlo važno zbog brojnih obijesnog parničenja. Događa se da investitori trpe velike štete zbog gubljenja 2 i više godina na upravnim sporovima radi ishođenja lokacijske dozvole. Naime, susjedi koriste svoja prava sudjelovanja u izjašnjenju na projekt buduće građevine da daju i nestručne primjedbe, neargumentirane i protivne svim važećim propisima. Često puta se radi o ucjenama bilo radi traženja novčane naknade ili drugih zahtjeva tipa uređenja fasade ili krovišta susjeda, izgradnje skupe ograde na međi sa susjedima, i niz drugih bizarnih zahtjeva. Po uzoru na uređene države, investitori moraju imati pravo na naplatu štete kada se utvrdi da je prvostupanjsko tijelo – referent uredno pregledao projekt i njegovu usklađenost s odredbama plana, ali je vlasnik susjedne čestice usprkos tome uložio žalbu na nadležno Ministarstvo i pored odbacivanja neargumentirane žalbe također, pokreće se upravni spor na Upravnom i Visokom upravnom sudu. Posljedice obijesno parničenje navode na upitnost odgovornosti referentskih mjesta u jedinicama lokalne samouprave i nadležnog Ministarstva pa da susjedi preuzmu posao izdavanja (ne) odobrenja i izdavanja akata za gradnju nekretnina ili se k o n a č n o mora uvesti striktno poštovanje rokova izdavanja akata kao u Austriji i Njemačkoj. U njihovom postupku izdavanja akata nadležno tijelo provjerava je li projekt u skladu sa svim građevinskim i pratećim propisima. Osim toga, zajednica i susjedni stanovnici imaju mogućnost iznijeti samo konkretne primjedbe na investitorski projekt. Na kraju se izda dozvola i nova građevina ubuduće će uživati postojeću zaštitu, pod uvjetom da se sve provodi u skladu s dozvolom. Nikome ne pada na pamet da ulaže prigovore koji nisu opravdani jer u protivnom moraju platiti štetu za kašnjenje izdavanja akata, i kašnjenje cijelog projekta investitora. Ustavni sud je u Odluci U-III-5095/2017 od 3. prosinca 2019.g. naglasio da su „sva državna i ina tijela s javnim ovlastima dužna u svom djelovanju paziti da ne dovedu pitanje najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske propisane člankom 3. Ustava, od kojih je u konkretnom slučaju mjerodavna nepovredivost vlasništva, čiji se sadržaj, opseg i doseg detaljnije razrađuju člankom 16., člankom 48. stavcima 1. i 2. i člankom 50. Ustava.“ U istoj Odluci, Ustavni je sud iznosi četiri pravila temeljem kojih su javnopravna tijela i sudovi dužna postupiti kada se u postupcima pred njima postavi pitanje zaštite prava vlasništva: prije svega radi li se u konkretnom slučaju o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48.stavkom 1.Ustava i potom je li zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu, zatim teži li se zahtijevanim miješanjem ostvariti legitimni cilj, te je li cilj koji se nastoji ostvariti razmjeran predloženom sredstvu miješanja. Racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora, razumno korištenje i zaštita prirodnih dobra, okoliša i prirode te organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, koji su između ostalog propisani među ciljevima prostornog uređenja, utječu da se socijalna vezanost vlasništva u prostornom uređenju ispoljava snažnije nego u drugim društvenim odnosima. To je potvrdio i Europski sud za ljudska prava priznajući državama ugovornicama u prostornom uređenju po pitanju prava na mirno uživanje vlasništva širu slobodu prosudbe nego u čisto privatnopravnim odnosima. Smatra se stoga da vlasnici susjednih nekretnina u svezi sa standardom i kvalitetom života i stanovanja kao što su pogled, privatnost, tišina, mir i slično, nemaju i ne mogu steći nikakva prava na temelju kojih bi druge mogli spriječiti da pod istim uvjetima grade u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom i mjerodavnim propisima. Visina i broj etaža građevine, udaljenost građevine od međa, najveća dopuštena izgrađenost i iskoristivost građevne čestice i drugi lokacijski uvjeti, su propisani prostornim planovima, a skučenost prostora, odnosno veličina građevne čestice kojom raspolaže investitor u pravilu mu ne ostavljaju veliku slobodu u određivanju dimenzija i smještaja građevine. Smatra se da bi, kada bi se jednom investitoru omogućilo da maksimalno iskoristi zadane parametre lokacijskih uvjeta, te mu se potom dopustilo da pozivom na stečena prava u svezi s kvalitetom i standardom stanovanja onemogući kasnijem investitoru da gradi pod istim uvjetima, povrijedila prava kasnijeg investitora i narušilo načelo socijalne vezanosti vlasništva. Naknadu štete zbog takvih obijesnih parničenja treba obvezno ugraditi u Zakon o obveznim odnosima što bi svakako dalo veću pravnu sigurnost svim investitorima koji žele ulagati u RH. | Nije prihvaćen | Smatramo kako odredbe o naknadi štete nisu predmet ovog Zakona, već kao što to i sama komentatorica utvrđuje - Zakona o obveznim odnosima. |
| 1449 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 175. | Predlažemo brisati dio odredbe „i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje akt za provedbu.“ | Nije prihvaćen | Nositelji drugih stvarnih prava na nekretnini zaslužuju jednaku zaštitu kao i vlasnici prema ovoj odredbi. |
| 1450 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 175. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: S obzirom da su prostorni planovi dokumenti na kojima se de facto zasnivaju razne intervencije u okolišu te instrumenti zaštite okoliša sukladno Zakonu o zaštiti okoliša, ovakvim se zakonodavnim uređenjem zainteresiranoj javnosti ograničava pristup pravosuđu te se propušta osigurati djelotvorna i pravovremena zaštita okoliša. U ovoj fazi realizacije zahvata - u postupku izdavanja lokacijske dozvole mogućnost sudjelovanja predviđena je isključivo za usko definirane stranke u postupku. S obzirom na to da javnost vrlo često za zahvate sazna tek po izdavanju predmetne dozvole kada može iznijeti valjane argumente po pitanju utjecaja planiranog zahvata na okoliš, preporučljivo je za zahvate za koje je obvezno provođenje postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš osigurati mogućnost sudjelovanja javnosti i u postupku izdavanja lokacijske dozvole pod određenim uvjetima. Stoga se predlaže izmjena članka 175. stavka 1. na način da se stavak 1. nadopuni riječima“ te osobe zainteresirane javnosti koje ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i koje mogu dokazati da su sudjelovale u postupku procjene utjecaja predmetnog zahvata na okoliš. | Nije prihvaćen | Kroz postupke koji se provode iz područja zaštite okoliša i prirode se u dovoljnoj mjeri osigurava sudjelovanje javnosti te isto nije potrebno i u postupku ishođenja lokacijske dozvole. |
| 1451 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 175. | U članku 175. stavak 1. predlaže se propisati da je jedinica lokalne samouprave ma čijem području se planira zahvat u prostoru uvijek stranka u postupku izdavanja LD, pa se predlaže da navedena odredba glasi: “Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, koncesionar i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje akt za provedbu te jedinica lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u porostoru.” | Nije prihvaćen | Jedinica lokalne samouprave može biti stranka u postupku samo ako je vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola, koncesionar ili nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, a u određenim slučajevima vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje akt za provedbu. |
| 1452 | MARINKO MARADIN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 176. | Predlažem da se u stavku 1., na kraju prve rečenice doda - "kao i pozivom stranki koja u zemljišnoj knjizi ima upisan OIB i aktivan korisnički pretinac u korisnički pretinac povezan na državnu informacijsku infrastrukturu". Naime, time bi se iskoristile mogućnosti koje daje državna informacijska infrastruktura, a postupak se može u cijelosti automatizirati, odnosno (bez dodatnog opterećenja referenta). | Nije prihvaćen | Navedena odredba zahtijeva unos stranaka u sustav eDozvole te na taj način ipak predstavlja dodatno opterećenje koje se željelo izbjeći kroz predloženu odredbu. |
| 1453 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 176. | ( 1 ) ...10 dana pa 8 dana..., teoretski, stranka ima samo dva 2 dana od dana zaprimljenog poziva do uvida u spis ? Ako se stranka ne odazove, treba li čekati JOŠ 8 dana nakon datuma određenog za uvid u spis ? ( 2 ) ...poziv se dostavlja najmanje 8 dana prije, ali ako se dostava vrši putem pošte, tko zna kad će poziv stići, možda i nakon datuma određenog za uvid ? Ako se stranka ne odazove, treba li čekati JOŠ 8 dana nakon datuma određenog za uvid u spis, ili od zadnjeg datuma kad je stranka primila poziv, ukoliko pošta kasni ? | Nije prihvaćen | Odredbom članka 176. stavka 1. Prijedloga Zakona se uređuje pozivanje stranaka na uvid u spis putem javnog poziva kad se lokacijska dozvola izdaje u postupku u kojem sudjeluje više od deset stranaka. Prema članku 179. stavku 1. Prijedloga Zakona, stranci koja se odazvala pozivu za uvid u spis, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je pisanim putem dužna izjasniti se o namjeravanom zahvatu u prostoru. Stranci koja se nije odazvala na uvid u spis se ne određuje dodatan rok za izjašnjenje te se s tim u vezi nije potrebno čekati da prođe osam dana od datuma određenog za uvid. Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo nije u mogućnosti utjecati na izvršavanje poštanskih usluga, ali u svakom slučaju stranka koja smatra da joj protivno zakonskim odredbama nije omogućeno sudjelovanje u postupku, može koristiti pravne lijekove predviđene za rješenje doneseno u postupku. |
| 1454 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 177. | U članku 180. koji govori o uvjetima za izdavanje lokacijske dozvole u stavku 2. propisuje da se lokacijska dozvola može izdati za gradnju nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i ako nije donesen urbanistički plan, iako je propisana obveza njegovog donošenja. Predlaže se brisati navedenu odredbu točku 3. stavka 2. članka 180., jer smatramo kako se propisivanjem ovakve iznimke ograničava JLS u planiranju prostora za koji još nije donesen urbanistički plan uređenja, a osim toga ista je u suprotnosti s odredbom članka 106. stavak 3. koja glasi: (3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2., točke 1. i 4. ovog članka, ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine na tom području. Podredno, predlaže se da odredba članka 177. stavak 2. točka 3. glasi: “građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom, samo u odnosu na postojeće i izgrađene dijelove naselja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija te područja kulturno povijesnih cjelina koja su upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, za koje je propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja iz članka 106. stavak 2. točke 2. i 3. Također se u stavku 1. članka 180. predlaže da točka 4. glasi: „4. da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja ili je obveza njegova donošenja propisana prostornim planom.“ U protivnom, bez ovog dodatka, događati će se da se ovakvom „rupom“ u Zakonu može odobriti ishođenje akata i izgradnja na područjima gdje JLS odrede da postoji obveza donošenja UPU-a, primjerice prostornim planom općine/grada, a zadovoljenjem navedenog članka zakona (u sadašnjem obliku prijedloga) se može izdati akt za gradnju bez obzira što tako propisana obveza donošenja UPU-a nije zadovoljena. Da ne govorimo o hipotetskoj mogućnosti da se negdje istovremeno izda akt za gradnju paralelno s procesom izrade UPU-a i negativnim reperkusijama takvih i sličnih mogućnosti koje ova zakonska nedorečenost može generirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. i izmjene stavka 3. Prijedloga Zakona, protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. U odnosu na članak 180. stavak 1. točka 4. Prijedloga Zakona, prostorni planovi trebaju biti usklađeni s odredbama Zakona o prostornom uređenju te se stoga ne bi trebala događati situacija da prostorni plan određuje obvezu izrade urbanističkog plana uređenja u slučajevima u kojima to ne predviđa sam Zakon o prostornom uređenju. |
| 1455 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 178. | U ime Zelenog foruma mreže okolišnih organizacija RH: U članku 178. stavak 1. predlaže se stavak nadopuniti, odnosno precizirati kojim se dokazima dokazuje svojstvo stranke. | Nije prihvaćen | Vrsta dokaza o statusu stranke će ovisiti o okolnosti na kojoj se temelji status stranke. |
| 1456 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 179. | Ako se stranka NE ODAZOVE, treba li čekati JOŠ 8 dana nakon datuma određenog za uvid u spis, ili od zadnjeg datuma kad je stranka primila poziv, ukoliko pošta kasni ? Takav stav je imalo Ministarstvo prilikom jednog upravnog nadzora: Uspoređivali su datum određen za uvid u spis i datum izdane dozvole ( analogno i građevinske ). Ukoliko razlika između tih datuma nije bila NAJMANJE 8 dana, nije bilo dobro. Iz Zakona se ne iščitava tako, rok od dodatnih 8 dana potreban je samo ukoliko ga stranka zatraži, kroz prethodno očitovanje ??? | Nije prihvaćen | Prema članku 179. stavku 1. Prijedloga Zakona, stranci koja se odazvala pozivu za uvid u spis, tijelo nadležno za izdavanje lokacijske dozvole može na njezin zahtjev odrediti rok od najviše osam dana u kojemu je pisanim putem dužna izjasniti se o namjeravanom zahvatu u prostoru. Stranci koja se nije odazvala na uvid u spis se ne određuje dodatan rok za izjašnjenje te se s tim u vezi nije potrebno čekati da prođe osam dana od datuma određenog za uvid. |
| 1457 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | OIEH predlaže dopunu članka 180. novim stavkom 4. koji glasi: (4) Lokacijska dozvola za obnovu kapaciteta može se izdati nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da se obnova kapaciteta traži na prostoru koji je unutar obuhvata zahvata postojeće energetske građevine određenog lokacijskom dozvolom i/ili energetskim odobrenjem. Obrazloženje: Nastavno na promjene predložene u drugim odredbama Zakona koje se tiču mehanizma obnove kapaciteta (članak 19. (pojmovnik), novi članak 58. koji se tiče obnove kapaciteta vjetroelektrana i dr.), ovim dodatnim stavkom regulirao bi se specifičan postupak kada se traži izdavanje lokacijske dozvole za obnovu kapaciteta. Kako je vodeći princip kod obnove kapaciteta da se isti dopusti dok god se provodi unutar obuhvata postojećeg postrojenja, tada bi ispitivanje uvjeta za izdavanje lokacijske dozvole trebalo ograničiti na provjeru da li takva obnova kapaciteta doista prati okvir postojećeg obuhvata zahvata. | Nije prihvaćen | Obnova kapaciteta će se ocjenjivati prema prostorno-planskim uvjetima važećim u vrijeme obnove te stoga navedena odredba nije od značaja za postupak izdavanja lokacijske dozvole. |
| 1458 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | U skladu s prijedlogom dopune članka 180. stavka 2. točke 1., OIEH predlaže dopunu članka 180. stavka 2. točke 2 riječima „uključujući obnovu kapaciteta“ na način da točka glasi: "2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine, uključujući obnovu kapaciteta" | Nije prihvaćen | Obnova kapaciteta će se ocjenjivati prema prostorno-planskim uvjetima važećim u vrijeme obnove te stoga predložena dopuna nije od značaja za postupak izdavanja lokacijske dozvole prema ovoj odredbi. |
| 1459 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | OIEH predlaže dopunu članka 180. stavka 2. točke 1. riječima „i obnovu kapaciteta“ na način da točka glasi: 1. rekonstrukciju postojeće građevine i obnovu kapaciteta, | Nije prihvaćen | Obnova kapaciteta će se ocjenjivati prema prostorno-planskim uvjetima važećim u vrijeme obnove te stoga predložena dopuna nije od značaja za postupak izdavanja lokacijske dozvole prema ovoj odredbi. |
| 1460 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Predlaže se brisanje stavka 2. točke 3. u skladu s prijedlozima za odredbe članka 106. te, neovisno o članku 106. vezano na potrebu za pravnom sigurnošću u smislu jednoznačnosti prostornog plana po pitanju načina njegove provedbe (posredne ili neposredne). Nastavno na navedeno predlaže se izmijenjeni tekst stavka 3.: “(3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno: 1. da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka 2. da je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade: na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine) 3. da je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i 4. da je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da je projektiran autonomni sustav opskrbom električnom energijom. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. i izmjene stavka 3. Prijedloga Zakona, protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1461 | DAVOR VILUPEK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Iza stavka 1., točke 2., dodati točku koja glasi "Da je idejni projekt projekt višestambene zgrade izrađen u skladu sa smjernicama iz članka 31. točke 6. Zakona o gradnji." | Nije prihvaćen | Obvezan sadržaj idejnog projekta se propisuje u skladu s pravilnikom iz članka 164. Prijedloga Zakona. |
| 1462 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | stavak 2. točka 3. – Odredbu brisati. Odredba je primjer zakonite provedbe stihijske izgradnje! | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1463 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | stavak 2. točka 2. – „bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine“ zamijeniti s „ne mijenja namjena te ne povećava veličina dotadašnje građevine ni utjecaj koji je dotadašnja građevina imala na okoliš“. Potrebno je ne navoditi „bitno“ jer je podložno interpretaciji, dok se promjene u veličini mogu dopustiti ali samo na manje, a izgled ne treba uvjetovati, jer u načelu možda je izgled dotadašnje građevine bio neprihvatljiv, cilj je težiti arhitektonskoj izvrsnosti i usklađenosti s odlikama prostora. | Nije prihvaćen | Svrha predmetne odredbe se u dovoljnoj mjeri postiže s postojećom formulacijom. |
| 1464 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA TEHNOLOGIJE PROMETA I TRANSPORTA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Prijedlog izmjene: U članku 180. potrebno je dodati novi stavak (4) koji glasi: „(4) Utvrđivanje načina i uvjeta priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu prometnu mrežu provodi se kroz idejni prometni projekt, koji je sastavni dio idejnog projekta na temelju kojega se izdaje lokacijska dozvola.“ Obrazloženje: Sukladno temeljnim zahtjevima ovoga Zakona, građevina mora biti ne samo tehnički ispravna i zakonito izgrađena, nego i funkcionalna u širem kontekstu prostora i infrastrukture u koju se smješta. Funkcionalnost građevine u velikoj mjeri ovisi o načinu na koji je prometno priključena na mrežu javnih prometnih površina. Ako je taj aspekt nedovoljno razrađen, posljedice su izravne i dugoročne: pogoršanje sigurnosti prometa, smanjenje propusnosti i narušavanje održivosti prometnog sustava. U sadašnjem prijedlogu ovog članka priključenje na prometne površine spominje se kao uvjet, ali se ne definira alat kojim se ono utvrđuje niti razina stručne obrade potrebna da bi se osiguralo ispunjavanje načela zakona. Upravo zato predlaže se dopuna kojom se uvodi idejni prometni projekt kao sastavni dio idejnog projekta na temelju kojega se izdaje lokacijska dozvola. Idejni prometni projekt omogućuje: • sustavno utvrđivanje uvjeta priključenja građevine na javnu prometnu mrežu, • procjenu sigurnosnih i kapacitetnih učinaka zahvata, • usklađenje građevine s načelima održivog razvoja i mobilnosti, • smanjenje rizika od naknadnih intervencija i dodatnih troškova zbog nedostatno riješenih priključaka. Time se lokacijska dozvola pretvara u pravno i tehnički potpun instrument kojim se potvrđuje da građevina ne samo formalno zadovoljava prostorne i građevinske uvjete, već i da se uklapa u prometni sustav na siguran, funkcionalan i održiv način. Predložena dopuna izravno podupire svrhu i načela zakona te doprinosi zaštiti javnog interesa. | Nije prihvaćen | Posebni uvjeti i uvjeti priključenja se prema Prijedlogu Zakona utvrđuju u postupku izdavanja lokacijske dozvole. Obvezni sadržaj idejnog projekta će biti propisan pravilnikom iz članka 164. Prijedloga Zakona pa se prilikom njegovog donošenja može razmotriti i obveza uključivanja idejnog prometnog projekta u isti. |
| 1465 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Stavak 3., točka 2. podtočke a i b: predlažemo da se opiše pojam "privatna prometnica" - kako bismo izbjegli razna tumačenja. Opisati pojam obiteljska kuća koji se ovdje pojavljuje. Učestaliji je pojam stambena zgrada. | Nije prihvaćen | Privatna prometnica je cesta koja nije javna cesta i nalazi se u vlasništvu pravne ili fizičke osobe. Obiteljska kuća prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, br. 21/23) je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan. |
| 1466 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | U stavku 3. točki 2b dodati „ i stambene zgrade“ iza obiteljske kuće. Obzirom na situaciju u našim prostornim planovima, nužno je omogućiti prilaz preko služnosti prolaza i za izgradnju stambenih zgrada. | Nije prihvaćen | U pravilu stambena zgrada ima puno više stanara nego obiteljska kuća te stoga nije primjereno da je priključenje u smislu ove odredbe osigurano putem prava služnosti. |
| 1467 | URBANISTICA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA STRUČNE POSLOVE PROSTORNOG UREĐENJA, ZAŠTITU OKOLIŠA I ARHITEKTONSKO PROJEKTIRANJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Navesti da je građenje nove zgrade unutar područja obavezne izrade UPU-a moguće samo ako su za konkretno područje propisane prijelazne mjere provedbe u planu šireg područja. Obrazloženje: Nije jasno prema kojim uvjetima provedbe se gradi zgrada iz članka 180. stavka (2) podstavka 3.? Naime, u novom sustavu jasno su razdvojena područja neposredne provedbe prostornog plana od područja unutar obuhvata UPU-a. Nove građevine na neizgrađenom GP unutar obuhvata UPU-a neće se moći graditi ako u planu šireg područja nisu dane i prijelazne mjere provedbe zahvata u prostoru do njegovog donošenja. Prema članku 106. prijelazne mjere moraju se dati samo za rekonstrukciju postojećih građevina i građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, a kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine - i to bi trebalo tako i ostati. No, kako bi se iskoristila mogućnost gradnje nove zgrade unutar područja obuhvata UPU-a iz članka 180. Zakona - trebalo bi omogućiti (u Editoru) definiranje prijelaznih mjera provedbe i na neizgrađenim dijelovima GP unutar obuhvata UPU-a. Na taj bi se način postiglo da do donošenja UPU-a može i ne mora biti blokade nove gradnje, ovisno o tome kako se propiše u planu šireg područja. Zaključno, nove bi se građevine na neizgrađenom GP do donošenja UPU-a mogle graditi samo na područjima za koja je u planu šireg područja procijenjeno da je gradnja moguća pa su stoga dane i prijelazne mjere provedbe. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju ograničavanja primjene članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1468 | VODOVOD I ODVODNJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA VODOOPSKRBU, TE ODVODNJU I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Čl.180, stavak (3) , točka 3. spominje se mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, a nigdje se ne spominje sustav javne vodoopskrbe - molimo pojašnjenje | Nije prihvaćen | Navedenom odredbom se osigurava osnovna infrastruktura koja prema zakonskoj definiciji uključuje građevine za odvodnju otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i prometnu površinu preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade. |
| 1469 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3), točka 2. Predlaže se dopuna na način da točka glasi: "a) neposredno na prometnu površinu izvedenu u skladu s prostornim planom (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine) ili b) na prometnu površinu putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću ili putem privatne prometnice vlasnika ili suvlasnika nekretnine na koju se odnosi zahtjev, izvedene u skladu s prostornim planom." | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju prihvaćanja protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1470 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2), točka 3. Struka već godinama upozorava na štetan učinak ove odredbe na prostor, no zakonodavac ne samo da od nje ne odustaje, nego je dodatno potencira. Iako su dosadašnji apeli očito bili uzaludni, ponovno se ističe nužnost njezina brisanja – zajedno sa stavkom 3., koji predstavlja njezinu izravnu nadopunu. Ova odredba otvara mogućnost podizanja zgrada uz bilo kakav neuvjetni put, bez osnovne infrastrukture (osim septičke jame), čime se prostor nepovratno fragmentira i onemogućuje kasnije smisleno planiranje. Time se ruši koncept planske cjeline i potiče stihijsko, neintegrirano širenje naselja temeljeno isključivo na interesu pojedinačnih investitora, umjesto na javnom interesu. Alternativno, ako se neće brisati onda se predlaže dopuna na način da točka glasi: "građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu izvedenu u skladu s prostornim planom te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom." | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1471 | TANJA MARTINEC | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 2. Smatramo nužnim brisati odredbu točke 3., odnosno onemogućiti izdavanje lokacijske dozvole za građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom, na području na kojem nije donesen urbanistički plan uređenja, a za koji je Zakonom propisana obveza njegova donošenja, ili je obveza propisana prostornim planom šireg područja. Omogućavanjem izgradnje novih zgrada na takvim područjima može se izgubiti mogućnost pristupa području za koje je propisana izrada urbanističkog plana, kao i kvaliteta urbanističkog rješenja, pa i sama svrha njegove izrade. Navedena odredba ujedno je u suprotnosti s odredbama članka 106. stavaka 3. i 4. kojima su utvrđeni zahvati koji se mogu provoditi do donošenja urbanističkog plana na područjima za koje je isti propisan, odnosno izdavati lokacijske i građevinske dozvole. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1472 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Predlaže se brisati stavak 2. točku 3. zbog neusklađenosti s načelom prostornog uređenja koje glasi „uvažavanje znanstvenih i stručnih činjenica“. Naime, ovaj je stavak u suprotnosti s osnovama planerske struke i rezultira potpunim urušavanjem sustava prostornog planiranja i neredom u prostoru. Upozoravamo kako je prilikom donošenja izmjena i dopuna Zakona 2019. godine ova odredba brisana u dijelu u kojem se definiraju urbanistički planovi uređenja, ali je ostala u dijelu kojim se definira lokacijska dozvola. U postupku 2019. godine navedeno je mijenjano u postupku usvajanja izmjena i dopuna Zakona, amandmanom tada vladajućih stranaka u Saboru. Navodimo obrazloženje koje je tada potpisao tadašnji predsjednik kluba Hrvatske demokratske zajednice zastupnik Branko Bačić: „Ovim amandmanom, odnosno brisanjem predložene izmjene stavka 4. ostaju na snazi odredbe članka 79., stavka 4. trenutno važećeg Zakona o prostornom uređenju. Predlaže se brisati izmjene stavka 4. koji otvara mogućnost da pojedinačni zahvat naruši prostomu cjelinu koju je potrebno integralno riješiti urbanističkim planom uređenja ili u bitnome utječe na buduće plansko rješenje.“ i nadalje „Uvođenjem predložene iznimke omogućava se izdavanje akata za provedbu prostornog plana koji je izrađen na temelju iznimke predložene u članku 17. ovoga Zakona, čime se narušava hijerarhija prostornih planova na kojoj je utemeljen sustav prostornog uređenja, odnosno načela i ciljevi prostornog uređenja u Zakonu i u Strategiji prostornog razvoja, a naročito načelo integralnog pristupa prostornom planiranju.“ U potpunosti se slažemo s tadašnjim stavovima današnjeg potpredsjednika Vlade i ministra Bačića te se predlaže brisanje ove odredbe u ovom članku. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1473 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3), točka 2., podtočka b) Formulacija je nejasna. Nije eksplicitno razjašnjeno da li se ograničenje „preko najviše jedne građevne čestice“ odnosi samo na obiteljsku kuću, dok se putem privatne prometnice pravilo može primijeniti i na druge zgrade. Predlaže se preciznije razdvojiti ove dvije mogućnosti kako bi se izbjegle dvojbe u tumačenju. Nadalje, potrebno je definirati pojam „obiteljska kuća“, budući da se on u čitavom prijedlogu Zakona spominje samo u ovoj odredbi. | Nije prihvaćen | Ograničenje „preko jedne građevinske čestice“ se odnosi samo na obiteljsku kuću. Obiteljska kuća prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, br. 21/23) je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan. |
| 1474 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Predlaže se brisanje stavka 2. točke 3. u skladu s prijedlozima za odredbe članka 106. te, neovisno o članku 106. vezano na potrebu za pravnom sigurnošću u smislu jednoznačnosti prostornog plana po pitanju načina njegove provedbe (posredne ili neposredne). Nastavno na navedeno predlaže se izmijenjeni tekst stavka 3. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. i izmjene stavka 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1475 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Prijedlog - brisati: (2) 3. (3) 2. a) i b) Prijedlog - izmijeniti: (3) Lokacijska dozvola za građenje nove zgrade se izdaje nakon što je u provedenom postupku utvrđeno: 1. da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka 2. da je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine) 3. da je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i 4. da je osigurano priključenje građevne čestice odnosno zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. i izmjene stavka 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1476 | IVAN CINGEL | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Članak zadržava odredbu iz vaćeg zakona (čl. 146. st. 2. točka 3.), unešenu prilikom izmjena i dopuna 2019., predloženu u paketu s izmjenom vezanog čl. 79. st. 4. S obzirom na nastali revolt planerske struke - budući da su predložene izmjene rušile temelj urbanističkog planiranja - klubovi zastupnika HDZ-a i HNS-a, s Miloradom Batinićem i Brankom Bačićem kao potpisnicima, uložili su amandman na čl. 79. Citiram: "Predlaže se izbrisati izmjene stavka 4. koji otvara mogućnost da pojedinačni zahvat naruši prostornu cjelinu koju je potrebno integralno riješiti urbanističkim planom uređenja ili u bitnome utječe na buduće plansko rješenje." Propušteno je napraviti isto za čl. 146., što je članke 79. i 146. učinilo međusobno kontradiktornima, a čl. 146. st. 2. u točki 3. suprotnim duhu i sadržaju relevantnog amandmana danog i usvojenog u postupku donošenja izmjena i dopuna ZPU 2019. Postupanje po čl. 146. st. 2. točka 3. k tome je postalo suprotno izričitoj zabrani takvog postupanja naloženoj u čl. 79. st. 3. (koja je u novom prijedlogu zakona postala čl. 106. st. 3.). Ministar Bačić je 2019. crno na bijelo dokumentiran, kao potpisnik saborskog amandmana, u izuzetno dobrom razumijevanju što je duboko pogrešno sa spornom odredbom. Kako je moguće da tu duboku pogrešnost, kao i kontradiktornost sa zabranom iz sadašnjeg čl. 79, budućeg čl. 106., ovaj članak prijedloga zakona - svejedno zadržava?! Bude li zadržana i usvojenom zakonu, taj će skandal po sebi Ministarstvo morati posebno objašnjavati hrvatskoj javnosti, a ministar Bačić uz to i skakanje u vlastita usta. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1477 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | 18. Predlaže se da članak 180. glasi: Članak 180. (1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno: 1. da je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija 2. da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentima prostornog uređenja i ovim Zakonom 3. da su utvrđeni posebni uvjeti i uvjeti priključenja 4. da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja 5. da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 214. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji. (2) Stavak 1. točka 4. ovoga članka ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za: 1. rekonstrukciju postojeće građevine 2. građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine 3. građenje nove građevine za koju postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade: a) neposredno na prometnu površinu (ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine) ili na prometnu površinu putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću ili putem privatne prometnice vlasnika ili suvlasnika nekretnine na koju se odnosi zahtjev b) na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije propisana mogućnost priključenja na vlastiti sustav odvodnje i c) na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste. Obrazloženje: u prijedlogu Zakona stavak 2. već utvrđuje mogućnost gradnje nove zgrade. Stavak 3. (bez pravne potrebe) sadrži posebne odredbe za građenje nove zgrade, pozivajući se na ispunjenje uvjeta iz stavka 1. koji u točki 4. propisuje obvezu UPU-a. Upravna tijela temeljem te odredbe uvjetuju donošenje UPU-a kao uvjet za izdavanje dozvole (jer je tako i određeno u stavku 1.). Prijedlog bi otklonio potrebu tumačenja odredbe u primjeni | Nije prihvaćen | Odredba članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona se primjenjuje u slučaju izdavanja lokacijske dozvole za građenje nove zgrade na području na kojem nije donesen urbanistički plan uređenja ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja, dok se odredba članka 180. stavka 3. primjenjuje općenito na građenje nove zgrade. |
| 1478 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | U članku 180. koji govori o uvjetima za izdavanje lokacijske dozvole u stavku 2. propisuje da se lokacijska dozvola može izdati za gradnju nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom i ako nije donesen urbanistički plan, iako je propisana obveza njegovog donošenja. Predlaže se brisati navedenu odredbu točku 3. stavka 2. članka 180., jer smatramo kako se propisivanjem ovakve iznimke ograničava JLS u planiranju prostora za koji još nije donesen urbanistički plan uređenja, a osim toga ista je u suprotnosti s odredbom članka 106. stavak 3. koja glasi: (3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja iz stavka 2., točke 1. i 4. ovog članka, ne može se izdati lokacijska dozvola i građevinska dozvola za građenje nove građevine na tom području. Podredno, predlaže se da odredba članka 177. stavak 2. točka 3. glasi: “građenje nove zgrade koja ima pristup na prometnu površinu te mogućnost rješavanja odvodnje otpadnih voda prema mjesnim prilikama određenim prostornim planom, samo u odnosu na postojeće i izgrađene dijelove naselja za koje se planira urbana preobrazba i/ili urbana sanacija te područja kulturno povijesnih cjelina koja su upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, za koje je propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja iz članka 106. stavak 2. točke 2. i 3. Također se u stavku 1. članka 180. predlaže da točka 4. glasi: „4. da je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja ili je obveza njegova donošenja propisana prostornim planom.“ U protivnom, bez ovog dodatka, događati će se da se ovakvom „rupom“ u Zakonu može odobriti ishođenje akata i izgradnja na područjima gdje JLS odrede da postoji obveza donošenja UPU-a, primjerice prostornim planom općine/grada, a zadovoljenjem navedenog članka zakona (u sadašnjem obliku prijedloga) se može izdati akt za gradnju bez obzira što tako propisana obveza donošenja UPU-a nije zadovoljena. Da ne govorimo o hipotetskoj mogućnosti da se negdje istovremeno izda akt za gradnju paralelno s procesom izrade UPU-a i negativnim reperkusijama takvih i sličnih mogućnosti koje ova zakonska nedorečenost može generirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju brisanja članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. U odnosu na članak 180. stavak 1. točka 4. Prijedloga Zakona, prostorni planovi trebaju biti usklađeni s odredbama Zakona o prostornom uređenju te se stoga ne bi trebala događati situacija da prostorni plan određuje obvezu izrade urbanističkog plana uređenja u slučajevima u kojima to ne predviđa sam Zakon o prostornom uređenju. |
| 1479 | SLAVKO SABLJO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Ne postoji definicija obiteljske kuće, isto će odvesti do nejasnoća i nepravilnosti u postupanju pri odlučivanju koje zgrade ispunjavaju navedeni uvjet priključenja | Nije prihvaćen | Obiteljska kuća prema Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“, br. 21/23) je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan. |
| 1480 | ANTE TANDARA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | Budući da se prema definiciji pojma površina gdje je osnovano pravo služnosti smatra prometnom površinom nije jasno kako se priključak na prometnu površinu dozvoljava putem prava služnosti preko najviše jedne građevne čestice za obiteljsku kuću. Jer ako je pravo služnosti osnovano ta površina se smatra prometnom površinom i priključak na prometnu površinu je neposredan, a nije preko prava služnosti. Isto tako, treba pojasniti odnosi li se to za jednu građevnu česticu na kojoj je obiteljska kuća, a ako su više stambene onda može preko više čestica ili ako se na česticama s takvim priključkom mogu graditi samo obiteljske kuće. U svakom slučaju odredba nije životna jer građevinsko zemljište koje nema direktan pristup na javnu prometnu površinu priključak na prometnu površinu ponekad treba tražiti sudskim putem kada se prema zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima služnost uspostavlja trasom koja čini najmanju štetu susjednim česticama i ona vrlo često prelazi preko više građevnih čestica ili preko zemljišta na kojem će se građevne čestice tek utvditi | Nije prihvaćen | Na česticama s priključkom na prometnu površinu koja je osigurana preko prava služnosti se prema ovoj odredbi mogu graditi samo obiteljske kuće. |
| 1481 | ANA RAŠAN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 180. | čl.180, st.(2), točka 3. - građenje nove zgrade na području gdje je propisano donošenje urbanističkog plana uređenja, a gdje isti još nije donesen treba ograničiti do 600 m2 GBP. Kako za iste zahvate nije omogućeno izdavanje građevinskih dozvola već su dopuštene samo rekonstrukcije i zamjenska gradnja, nema smisla da se izdaju lokacijske dozvole. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije moguće prihvatiti obzirom da se u slučaju izmjene članka 180. stavka 2. točke 3. Prijedloga Zakona protivno ostalim odredbama zakona (npr.: pojmovi osnovna infrastruktura, prometna površina, izgrađena infrastruktura) ne bi mogla izdati lokacijska dozvola za zahvat u prostoru odnosno za građenje zgrade na građevnoj čestici koja već ima riješen pristup na istu, prema mjesnim prilikama. |
| 1482 | UDRUGA BIOM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 181. | Stavak (5). članka 181. potrebno je izmijeniti na način: "(5) Lokacijska dozvola za zahvat koji je bio predmetom postupka procjene utjecaja na okoliš, postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš ili postupka ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu prema posebnim propisima, trajno se objavljuje se radi upoznavanja javnosti i zainteresirane javnosti na elektroničkoj oglasnoj ploči." Nije nam jasno zašto bi postojala opcija da se makne nakon nekog roka s obzirom da se radi o elektroničkoj oglasnoj ploči s obziorm da je i dalje važeća i građani imaju pravo na tu informaciju i nakon mjesec dana. | Nije prihvaćen | Uvid u predmetan dokument je moguće ostvariti putem Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13, 85/15 i 69/22). |
| 1483 | ANTE MARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 183. | Poštovani, u ime društva Atellior d.o.o. predlažemo da se stavak 2. članka 183. ukine ili da se preciznije definira bitna pretpostavka. Trenutna formulacija stavka 2. je neodređena i te otvara mogućnost različitih tumačenja u praksi. Predlažemo da se bitnom pretpostavkom projekta za zahvat u prostoru smatra isključivo usklađenost projekta sa prostornim planom temeljem kojeg je izdan akt koji se mijenja. | Nije prihvaćen | Izraz „u bitnim pretpostavkama promijenjen“ će se procjenjivati u svakom pojedinačnom slučaju te ga nije moguće unaprijed definirati. |
| 1484 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 183. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Predlaže se jasnije definirati pojam „bitne pretpostavke“, odnosno propisati konkretne kriterije što se smatra bitnom promjenom, kako bi se osigurala pravna sigurnost i spriječila mogućnost različitih tumačenja u praksi. | Nije prihvaćen | Izraz „u bitnim pretpostavkama promijenjen“ će se procjenjivati u svakom pojedinačnom slučaju te ga nije moguće unaprijed definirati. |
| 1485 | ADELA LEKO | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 183. | 18. U članku 183. je predloženo da bi stavak 2. glasio: (2) Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru neće se izdati ako je projekt za zahvat u prostoru u bitnim pretpostavkama promijenjen. Izraz „u bitnim pretpostavkama promijenjen“ je neodređen i teško odrediv, te se predlaže brisanje stavka 2. Kod izmjene ili dopune, koja se izdaje temeljem prostornog plana temeljem kojeg je izdan akt koji se mijenja, je jedino odlučno da je izmjena ili dopuna u skladu s tim planom (po principu – da je se to odmah tražilo, dobilo bi se pa nema razloga da se ne odobri kroz izmjenu ili dopunu). U stavku 4. bi trebalo promijeniti riječi „osnovna dozvola“u riječi osnovni akt pa bi stavak 4. glasio: (4) Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru se donosi u skladu s planom po kojem je osnovni akt izdan, ili važećim planom s tim da bi stavak 4. nakon brisanja stavka 2. postao stavak 3. | Djelomično prihvaćen | Izraz „u bitnim pretpostavkama promijenjen“ će se procjenjivati u svakom pojedinačnom slučaju te ga nije moguće unaprijed definirati. Primjedba vezana za članak 183. stavak 4. Prijedloga Zakona se prihvaća tako da isti sada glasi: „Izmjena i/ili dopuna akta za provedbu zahvata u prostoru se donosi u skladu s planom po kojem je osnovni akt izdan, ili važećim planom.“ |
| 1486 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 183. | Izbaciti mogućnost ukidanja analogno građevinskoj dozvoli ? | Nije prihvaćen | Mogućnost ukidanja pravomoćnog akta za provedbu zahvata u prostoru u skladu s odredbom članka 183. stavka 1. Prijedloga Zakona je korisna |
| 1487 | ANA RAŠAN | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 185. | čl.185., st.(1) - promjena koordinata jedne ili više građevina na čestici znači izmjenu u lokacijskim uvjetima, a što je nužno dokazati da se navedenim izmjenama ne utječe na planom propisane minimalne udaljenosti od međa, te je za isto potrebno ishoditi izmjenu lokacijske dozvole. | Nije prihvaćen | Odredbom članka 174. stavka 1. Prijedloga Zakona su izričito propisani lokacijski uvjeti te se promjena koordinata lomnih točaka građevne čestice odnosno obuhvata zahvata u prostoru te jedne ili više građevina na toj čestici izrađenih u GML formatu ne smatra njihovom izmjenom. |
| 1488 | GUSTAV ČERVAR | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 187. | Jako dobro mi se čini uvođenje dozvole za uporabu za zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem u članku 187. prijedloga ZOPU. Na ovakav način će, primjerice za sidrišta, nakon njihove postave temeljem idejnog projekta i lokacijske dozvole, biti potrebno ishoditi ovu dozvolu, a čime će se otkloniti mogućnost izvođenja protivno projektu i dozvoli. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1489 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 187. | Dozvola ili potvrda ? Upravni ili neupravni akt ? Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola ( NN 118/2025 ) u čl. 2.b st. 1. navodi da se izdaje POTVRDA ? | Primljeno na znanje | Prema članku 244. stavku 3. Prijedloga Zakona se propisuje obveza donošenja novog pravilnika o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola te će se on uskladiti s novim zakonskim odredbama. |
| 1490 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 188. | Komentar: Kako se Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola u Članaku 2. Stavak 6. navode „plutajuće sunčane elektrane“ koje se sastoje od pontonska konstrukcija sa solarnim panelima, inverterima, NN kabelski rasplet AC i DC, kabelskog SN i VN raspleta i, trafostanica. Osim navedenog učlanku 188 za izdavanje dozvole za uporabu ne provodi se nikakva druga kontrola, ne traže se dokazi o kvaliteti ugrađene opreme (atesti, certifikati) ni izvedenih radova. Ne prilažu se izjave izvođača, izvješća nadzornih inženjera, izvještaji o provedenom ispitivanju i sl., što za ovako složene objekte nije primjereno. Držimo da bi za gore navedeni primjer zahvata bilo nužno da se dostave atesti za ugrađenu opremu, Izvještaje o ispitivanjima, Izjave izvođača radova, završna izvješća nadzornih inženjera. | Nije prihvaćen | Opisani zahvati se upisuju u posebne registre prilikom čega dolazi do kontroliranja dodatne dokumentacije vezane uz njih. |
| 1491 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 188. | Predlaže se novi tekst koji glasi: "Dozvola za uporabu donosi se po zahtjevu podnositelja zahtjeva uz koji se prilaže: 1. dokaz pravnog interesa 2. lokacijsku dozvolu 3. geodetski snimak izvedenog stanja odnosno snimak postojećeg stanja. 4. podatke o sudionicima u gradnji 5. pisanu izjavu izvođača i glavnog izvođača o izvedenim radovima 6. plan odnosno objedinjeni plan i uvjete održavanja građevine i ugrađene opreme izrađen po izvođaču i glavnom izvođaču 7. završna izvješća nadzornih inženjera o izvedbi građevine." Pojašnjenje: Pored navedenog u čl. 188, za izdavanje dozvole za uporabu potrebno je zatražiti dokaze o ugrađenoj opremi (atesti, certifikati) i kvaliteti izvedenih radova. Potrebno je priložiti podatke o izvođaču, izvješća nadzornih inženjera, izvještaje o provedenom ispitivanju i sl., što je potrebno za složene objekte kao npr. „plutajuće sunčane elektrane“ (koje se sastoje od pontonske konstrukcija sa solarnim panelima, inverterima, NN kabelskim AC i DC raspletom, kabelskog SN i VN raspletom i trafostanicama). | Nije prihvaćen | Opisani zahvati se upisuju u posebne registre prilikom čega dolazi do kontroliranja dodatne dokumentacije vezane uz njih. |
| 1492 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, 7.5. DOZVOLA ZA PROMJENU NAMJENE I UPORABU GRAĐEVINE | Novo poglavlje 7.5.: Predlaže se propisati novo poglavlje 7.5. na način da glasi: „DOZVOLA ZA UPORABU KAMPOVA KOJI SU IZGRAĐENI DO DANA STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O PRETVORBI DRUŠTVENIH PODUZEĆA Članak XX. (1) Kamp izgrađen do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) smatra se izgrađenim temeljem pravomoćnog akta za građenje. (2) Vrijeme izgradnje kampa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se uporabnom dozvolom za kamp izgrađen do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) koju po zahtjevu stranke izdaje Ministarstvo ili u drugom postupku u kojem je to potrebno utvrditi, a koji provodi to Ministarstvo ili građevinska inspekcija. (3) Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva prilaže: 1. kopiju katastarskog plana za katastarske čestice na kojima je izgrađen kamp i 2. dokaze kojima raspolaže da je kamp, odnosno da su građevine u kampu izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) 3. Izvod iz Elaborata pretvorbe društvenog poduzeća i rješenja u postupku pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća u kojima se navode građevine i katastarske čestice procijenjene u vrijednost društvenog kapitala. (4) Ministarstvo obuhvat kampa iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje uvidom u odgovarajuću službenu dokumentaciju izrađenu za potrebe provedbe Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije „Narodne novine“ 92/10) ili Rješenje o identifikaciji kampa i utvrđivanju prava vlasništva u kampu prema posebnom zakonu ili izvođenjem drugih dokaza. Članak XY. Izreka uporabne dozvole za kamp izgrađen do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) sadrži: 1. utvrđenje da je kamp izgrađen do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) 2. oznaku katastarske općine i broj jedne ili više katastarskih čestica na kojima je kamp izgrađen. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se usklađenje propisa iz domene prostornog uređenja (od usklađenja prostornih planova do izdavanja uporabne dozvole za kampove) s odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (dalje u tekstu: ZNGZ) u dijelu koji se odnosi na kampove izgrađene do 1991. godine kao specifičnu problematiku (čl. 15. ZNGZ-a). Posebnu kategoriju kampova predstavljaju kampovi uređeni ZNGZ-om. Svi propisi dosad dosljedno su poštivali koncept zadržavanja kampa kao funkcionalne cjeline zatečene 1991. godine uspostavljen ZNGZ-om pa je za očekivati da će isti primjer slijediti i ovaj zakon. ZNGZ uspostavlja režim za kampove izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118//99). U skladu s člankom 15. ZNGZ-a, za tu se kategoriju kampova smatra da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je za njih izdana uporabna dozvola. Stupanjem na snagu ZNGZ-a za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet tog zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, smatra se da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana radi zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene. Društva na koja se primjenjuje ZNGZ obilježena su mnogobrojnim specifičnostima koja su rezultat naslijeđene prošlosti. Te su specifičnosti kroz prošlost ovim društvima nametnule i brojne hendikepe (pogotovo u pogledu pitanja definiranja prostora podobnog za korištenje u kampovima) što ih je stavljalo u neravnopravnu početnu poziciju s konkurentskim društvima koja su se kasnije počela baviti istom djelatnošću. ZNGZ je imao za misiju ujednačiti i osigurati poziciju turističkih društava nastalih pretvorbom društvenog kapitala i sada se taj balansirani pristup zakonodavca toj kategoriji društava ne bi smio zanemariti ni dovesti u pitanje. Potrebno je jasno artikulirati da se ovim Zakonom u cjelini ne dira u stečena prava koja se odnose na kampove za koje je uspostavljen poseban pravni režim na temelju posebnog propisa, odnosno ZNGZ-a. Time bi se otklonile sve moguće dvojbe vezano uz mogućnost daljnjeg rada ove kategorije kampova. Slijedom navedenog ovim je Zakonom potrebno omogućiti i definirati postupak izdavanja Uporabne dozvole za kampove izgrađene do 1991. godine, kako bi se stekli uvjeti za njihovu rekonstrukciju i druge radnje propisane drugim zakonima. „Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu“ Upravno pravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp Članak 15. (1) U smislu ovoga Zakona za kampove koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) i koji su predmet ovoga Zakona, smatra se da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola. (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet ovoga Zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, smatra se da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana radi zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene. (3) U smislu ovoga Zakona pod prostorom kampa smatra se sve zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) nalazilo u granicama kampa. (4) Svi akti za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru kampa i/ili se utvrđuje građevna čestica građevine u kampu izdat će se pozivom na ovaj Zakon. | Nije prihvaćen | Isto je već uređeno odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, br. 50/20). |
| 1493 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 192. | U slučajevima promjene namjene npr. stambenih objekata (obiteljskih kuća, zgrada) u npr. domove za starije i nemoćne, vrtiće i sl. ne mora nužno biti građevinskih radova na konstrukciji kojima se utječe na temeljne zahtjeve tj. za koje je potrebna građevinska dozvola. Međutim, Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije i pripadajućim normama se definiraju razredi važnosti građevine na temelju kojih se definira potrebno potresno opterećenje na koje se ta građevina treba dimenzionirati. Dakle, u tim slučajevima, samom promjenom namjene se mijenjaju temeljni zahtjevi građevine. Stoga se predlaže radi usklađenja s posebnim propisima korigirati stavak 1. da glasi: "Promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, niti se samom promjenom namjene utječe na temeljne zahtjeve, odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine." | Nije prihvaćen | Utjecaj promjene namjene na temeljne zahtjeve je teško dokazati i navedena odredba bi stoga bila teško primjenjiva u praksi. |
| 1494 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 193. | Predlaže se dodati stavak 6. sljedećeg sadržaja: "6. mišljenje ovlaštenog arhitekta i ovlaštenog inženjera da se promjenom namjene ne utječe na temeljne zahtjeve". Obrazloženje dano u sklopu članka 192. | Nije prihvaćen | Utjecaj promjene namjene na temeljne zahtjeve je teško dokazati i navedena odredba bi stoga bila teško primjenjiva u praksi. |
| 1495 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, 7.6. RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE I ZEMLJIŠTA NUŽNOG ZA REDOVITU UPORABU GRAĐEVINE | Pozdravljam dodatak u naslovu: zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade. Iz naslova akta već se može vidjeti da li se takvim Rješenjem određuje građevna čestica ili nužno zemljište. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1496 | BRANIMIR BAGARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 198. | Poštovani, molim Vas da obratite pažnju na jednu specifičnu situaciju oko uklanjanja građevine. Osobno sam upoznat s 3 slučaja gdje su vlasnici uklonili postojeće pomoćne građevine koje su bile manje od 50 m2 (ozakonjene posebnim Zakonom) i sad su se svi našli u istoj situaciji, a to je da im Upravni odjel za prostorno uređenje ne želi izdati rješenje o utvrđivanju građevne čestice jer sad "nedostaje" jedna zgrada iz rješenja o izvednom stanju. Predlažem da se ova situacija omogući zakonom i da se jasno definira da uklanjanje takve građevine nije prepreka izdavanju rješenja o utvrđivanju građevne čestice. | Nije prihvaćen | Uklanjanje postojećih pomoćnih zgrada ne bi trebalo biti prepreka za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice i nepotrebno je isto normirati zakonom. |
| 1497 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 198. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Zakon je ispravno prepoznao potrebu za dodatnim aktom naziva „rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine“, no njegova primjena kroz odredbe zakona je nekonzistentna i zbunjujuća. Korištenje termina „građevna čestica“ varira ovisno o članku i stavku i vrlo često se koristi umjesto termina „zemljište nužno za redovitu uporabu građevine“. Prema definiciji iz pojmovnika, građevna čestica zgrade u pravilu je jedna katastarska čestica čiji je oblik, veličina i smještaj u prostoru u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu površinu sukladan prostornom planu, osim ako zakonom nije propisano drukčije. Građevna čestica utvrđena aktima za provedbu zahvata u prostoru trajno je namijenjena za njezinu uporabu. Kako bi se osigurala pravna sigurnost i praktična primjenjivost zakona, potrebno je kroz cijeli tekst dosljedno razgraničiti i koristiti pojmove „građevna čestica“ i „zemljište nužno za redovitu uporabu građevine“. Građevna čestica, uključujući njen oblik, veličinu i smještaj u prostoru, uvijek je u skladu s prostornim planom i može biti neizgrađena ili utvrđena aktom za provedbu zahvata u prostoru. S druge strane, zemljište nužno za redovitu uporabu građevine nije u skladu s prostornim planom i uvijek se radi o izgrađenom zemljištu. Nadalje, Zakon u više navrata veže definiciju građevne čestice uz pojam „zgrada“, dok se zemljište nužno za redovitu uporabu veže uz pojam „građevina“. Međutim, zakon ne definira opći pojam „građevne čestice“, već samo „građevnu česticu zgrade“. Takva terminološka nekonzistentnost može dovesti do pravne nejasnoće i problema u tumačenju zakona. | Prihvaćen | U svrhu razgraničenja pojma građevne čestice i zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine, učinjene su odgovarajuće preinake članka 198. Prijedloga Zakona tako da isti sada glasi: „(1) Ako za postojeću građevinu građevinskom dozvolom ili drugim aktom za provedbu zahvata u prostoru nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kao i u slučaju da je obveza utvrđivanja tog zemljišta ili građevne čestice propisana posebnim zakonom ili kad vlasnik građevine u skladu s prostornim planom želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća građevina, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili s rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine. (2) Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica: 1. ako građevinskom dozvolom ili drugim aktom za provedbu zahvata u prostoru nije utvrđen oblik i veličina građevne čestice 2. ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više postojećih građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina 3. ako je postojeća građevina izgrađena na dvije ili više katastarskih čestica 4. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade je ujedno i vlasnik okolnog zemljišta ili ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice. (3) Smatra se da nije utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine 2. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade nije ujedno i vlasnik okolnog zemljišta niti ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice 3. ako je tako određeno posebnim zakonom kojim se utvrđuje neprocijenjeno građevinsko zemljište.“ |
| 1498 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 198. | Predlažemo u članku 198., stavku 2. dodati alineju 5. koja glasi: „5. Ako se radi o hotelu, turističkom naselju ili kampu prema posebnom zakonu kojim se utvrđuje neprocijenjeno građevinsko zemljište“ Predlažemo u članku 198., stavku 3. dodati alineju 3. koja glasi: „ako je tako određeno posebnim zakonom kojim se utvrđuje neprocijenjeno građevinsko zemljište“ Obrazloženje: Odredbama čl. 2., st. 1., al. 9. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 50/2020; dalje u tekstu: ZNGZ), propisano je da je građevna čestica turističkog naselja površina zemljišta kojom se sve pojedinačne sastavnice turističkog naselja, uključujući i sadržaje koji su smješteni ili osmišljeni na tom zemljištu kao trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda turističkog naselja ili je u funkciji potreba gostiju, povezuje u jedinstvenu funkcionalno-gospodarsku cjelinu. Dodatno, čl. 4. ZNGZ-a propisano je sljedeće: (1) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine. (2) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio katastarske čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine, zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta koje se dodaje zemljištu tlocrtne površine ispod građevine, pri čemu se položaj procijenjenog zemljišta utvrđuje tako da s građevinom i zemljištem tlocrtne površine ispod građevine čini tehnološku i funkcionalnu cjelinu. (3) Turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave. Slijedom navedenog, građevna čestica koja se utvrđuje za hotel i turističko naselje koji su predmet ZNGZ-a nužno se sastoji od (najmanje) dvije katastarske čestice. Prema tome, potrebno je uskladiti odredbe Zakona o prostornom uređenju sa ZNGZ-om. Osim toga, česta je situacija u praksi da je jedinstvena prostorna cjelina turističkog naselja „presječena“ javnom prometnicom pa se, stoga, u takvim slučajevima predlaže utvrditi obuhvat zahvata u prostoru. Završno, radi izbjegavanja dvojbi i radi usklađenja s posebnim zakonom kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište obvezu utvrđivanja građevne čestice i/ili zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade potrebno je propisati i u slučajevima kada je to određeno posebnim zakonom kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište - ZNGZ. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na prijedlog da se u članak 198. stavak 2. Prijedloga Zakona doda alineja 5., prijedlog se ne prihvaća jer se u slučaju hotela, turističkog naselja ili kampa prema posebnom zakonu kojim se utvrđuje neprocijenjeno građevinsko zemljište može primijeniti jedna od odredbi iz članka 198. stavka 2. Prijedloga Zakona te stoga nije potrebno uvoditi novu kategoriju. U odnosu na prijedlog da se dopuni članak 198. stavak 3. Prijedloga Zakona, prijedlog se prihvaća tako da isti stavak sada glasi: „Smatra se da nije utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine: 1. ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine 2. ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu za koju nije utvrđena građevna čestica, a vlasnik zgrade nije ujedno i vlasnik okolnog zemljišta niti ima suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice 3. ako je tako određeno posebnim zakonom kojim se utvrđuje neprocijenjeno građevinsko zemljište.“ |
| 1499 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 199. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Nije specificirano na koji se način dokazuje vlasništvo/pravni interes. | Nije prihvaćen | Pravo vlasništva i njegovo stjecanje, a time i dokazivanje je propisano kroz odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17). |
| 1500 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 199. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Člankom 198., stavkom 2), točkom 4. je predviđena mogućnost utvrđivanja građevne čestice i za ozakonjene građevine, pa se predlaže dopuna: Ako se radi o zgradi iz članka 198. stavka 2. točke 4., zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se prijedlog oblika i veličine građevne čestice na katastarskom planu, GML datoteka građevne čestice, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća te suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice. | Nije prihvaćen | Nije jasno zašto bi se za utvrđivanje građevne čestice u slučaju iz članka 198. stavka 2. točke 4. Prijedloga Zakona dodatno tražila i suglasnost vlasnika okolnog zemljišta potrebnog za utvrđivanje građevne čestice. |
| 1501 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 199. | ...te građevinsku dozvolu s njenim grafičkim dijelom iz kojeg se može utvrditi je li za postojeću građevinu građevna čestica utvrđena u skladu s građevinskom dozvolom... Ne razumijem ovu odredbu, zar može biti da nije u skladu s građevinskom dozvolom ? Ako nije, ali je u skladu s planom, što nam to znači za postupak ? Stranka može mijenjati utvrđenu česticu, ali mora biti u skladu s planom, gledamo u budućnost , a ne u prošlost ??? | Nije prihvaćen | Građevna čestica mora biti utvrđena u skladu s građevinskom dozvolom. Prilaganje građevinske dozvole s njenim grafičkim dijelovima služi kako bi se utvrdilo je li građevna čestica uistinu utvrđena u skladu s građevinskom dozvolom. |
| 1502 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 199. | Evo prilike da se iz zakona izbaci odredba kako se oblik i veličina građevne čestice moraju prikazati na kopiji katastarskog plana ! Zašto na kopiji plana, mravlje veličine, kad može biti na preglednijoj geodetskoj situaciji ( odrediti neko mjerilo ), izrađenoj od ovlaštenog geodeta ? | Nije prihvaćen | Utvrđena građevna čestica će se trebati registrirati i u katastru te je stoga korisno prikazivanje na katastarskom planu. Osim toga, predviđa se i dostava GML datoteke građevne čestice što pruža dodatnu preciznost i preglednost prilikom određivanja. |
| 1503 | VLADO KLARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 200. | Predlažem da se dozvoli da se prijedlog oblika i veličine građevne čestice može prikazati osim na katastarskom planu i na geodetskom situacijskom nacrtu ili općoj geodetskoj situaciji. U mnogim slučajevima investitori već imaju izrađen pojedini geodetski snimak za zemljište na kojem se predviđa formiranje okućnice a taj geodetski snimak je daleko detaljniji i precizniji od kopije katastarskog plana. Zašto ne dozvoliti mogućnost da se prijedlog formiranja građevne čestice ne prikaže i na geodetskom snimku koji u mjerilu 1:200 ili 1:250 daleko bolje prikazuje planiranu buduću parcelaciju od kopije katastarskog plana u mjerilu 1:1000? Predlažem da se dozvoli i mogućnost prikazivanja prijedloga oblika i veličine građevne čestice i na geodetskom snimku ili geodetskoj situaciji. | Djelomično prihvaćen | U svrhu jasnoće i preglednosti, odredba je dopunjena na način da se uz zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže i GML datoteka zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine tako da ista sada glasi: „(1) Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže se prijedlog oblika i veličine zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine na katastarskom planu, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje zemljište nužno za redovitu uporabu građevine postojeća i GML datoteka zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine. (2) Rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika zemljišta ili vlasnika postojeće građevine ili druge osobe koja za to ima pravni interes. (3) Rješenje o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdano.“ |
| 1504 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 200. | predlažemo propisati rok od 90 dana za donošenje rješenja o utvrđenju građevne čestice jer često dolazi do dugotrajnih postupaka. | Nije prihvaćen | U navedenom slučaju primjenjuje se općeniti rok od 30 odnosno 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21). |
| 1505 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 200. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Nije specificirano na koji se način dokazuje vlasništvo/pravni interes. | Nije prihvaćen | Pravo vlasništva i njegovo stjecanje, a time i dokazivanje je propisano kroz odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17). |
| 1506 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 200. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) U skladu s primjedbom na članak 198., predlaže se termin „građevna čestica“ zamijeniti sa „zemljište nužno za redovitu uporabu građevine“, jer je trenutačna formulacija zbunjujuća. | Prihvaćen | Stavak 1. je izmijenjen na način da sada glasi: „Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže se prijedlog oblika i veličine zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine na katastarskom planu, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje zemljište nužno za redovitu uporabu građevine postojeća i GML datoteka zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine.“ |
| 1507 | GRUNTEXPERT DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GEODETSKE DJELATNOSTI I DRUGE USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 200. | Stavak 1. nadopuniti sa "GML zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine" | Prihvaćen | Stavak 1. je izmijenjen na način da sada glasi: „Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže se prijedlog oblika i veličine zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine na katastarskom planu, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje zemljište nužno za redovitu uporabu građevine postojeća i GML datoteka zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine.“ |
| 1508 | MIRJANA KRSNIK | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 200. | ...prijedlog oblika i veličine građevne čestice na katastarskom planu... bolje na preglednijoj geodetskoj situaciji | Prihvaćen | Preglednost će se osigurati dostavom GML datoteke zemljišta nužnog za uporabu građevine. Stavak 1. je izmijenjen na način da sada glasi: „Zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine prilaže se prijedlog oblika i veličine zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine na katastarskom planu, dokaz da je građevina za koju se utvrđuje zemljište nužno za redovitu uporabu građevine postojeća i GML datoteka zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine.“ |
| 1509 | TIHANA ROPAR | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Promjena oblika i veličine građevne čestice | Zakon neujednačeno propisuje oblik i veličinu građevne čestice prilikom njezina formiranja. Pa se tako oblik i veličina građevne čestice utvrđuju rješenjem o utvrđivanju građevne čestice prema pravilima struke (ako nije moguće prostornim planom) te na način da ista ne narušava sliku naselja i kvalitetu okolnog izgrađenog prostora. Međutim, te iste smjernice nisu propisane kada se oblik i veličina građevne čestice utvrđuju građevinskom dozvolom. Stoga je u Zakonu nužno propisati posebnim člankom da određivanje njezinog oblika i veličine prema pravilima struke te na način da ista ne narušava sliku naselja i kvalitetu okolnog izgrađenog prostora jednako vrijedi za građevnu česticu koja se utvrđuje građevinskom ili lokacijskom dozvolom ili se utvrđuje rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Naime, neki prostorni planovi propisuju najmanju i najveću veličinu građevne čestice, ali ne i njezin oblik (riječ je o prostornim planovima na području Hrvatskog primorja.) Stoga je važno radi takvih manjkavih prostornih planova propisati obvezu formiranja oblika i veličine građevne čestice (kada to nije moguće prostornim planom) prema pravilima struke, te na način da ista ne narušava sliku naselja i kvalitetu okolnog izgrađenog prostora neovisno je li se ista formira građevinskom dozvolom, lokacijskom dozvolom ili rješenjem o utvrđivanju građevinske čestice. | Nije prihvaćen | Formiranje građevne čestice u skladu s građevinskom dozvolom nije predmet ovog zakona. |
| 1510 | BRANIMIR BAGARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | Poštovani, imamo konkretnu situaciju na terenu: - postojeća stambena građevina nalazi se IZVAN građevinskog područja (ozakonjena sukladno posebnom Zakonu) i ima svoju građevnu česticu - kompletno zemljište neposredno oko građevine je u vlasništvu RH, posjed Hrvatske šume - za postojeću građevinu je sukladno odredbama prostornog plana izdana lokacijska dozvola za izgradnju cisterne za vodu (za piće i sanitarnu potrošnju), prema kojoj se cisterna nalazi na dijelu susjedne čestice u vlasništvu RH jer je čestica postojeće zgrade takva da na njoj nema prostora gdje bi se izgradila cisterna - sukladno lokacijskoj dozvoli i suglasnosti ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te suglasnosti ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva, i državne imovine izvšena je parcelacija i oblikovana je nova čestica na kojoj se treba izgraditi cisterna za vodu - Hrvatske šume na kraju ne dozvoljavaju da se izvrši kupoprodaja predmetne čestice kako bi se mogla oblikovati jedinstvena građevna čestica po lokacijskoj dozvoli, jer sukladno članku 51. Zakona o šumama, nije dozvoljeno izdvajanje iz šumskogospodarskog područja za čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja osim u slučaju izdavanja rješenja o utvrđivanju građevne čestice. Molim Vas da se zakonom omogući da se za postojeće građevine za koje je izdana lokacijska dozvola, omogući izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, ili da se lokacijska dozvola izdana suladno prostornom planu smatra rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Jer uistinu, što predstavlja lokacijska dozvola? Između ostalog, predstavlja i jedan oblik rješenja o utvrđivanju građevne čestice, samo što se to izrijekom ne navodi. Stoga predlažem da se predloženom članku 201. nadoda stavak (6) koji glasi: "(6) za postojeće građevine za koje je izdana lokacijska dozvola prema kojoj je određen novi oblik građevne čestice, može se izdati rješenje o utvrđivanju građevne čestice sukladno toj lokacijskoj dozvoli" | Nije prihvaćen | Odredbama Prijedloga Zakona je u dovoljnoj mjeri razrađeno kada se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica kao i što se prilaže uz zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice. |
| 1511 | TIHANA ROPAR | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | Zakon neujednačeno propisuje oblik i veličinu građevne čestice. Naime, detaljno propisuje smjernice samo u slučaju ako se građevna čestica utvrđuje rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, ali te smjernice nisu propisane ako se oblik i veličina građevne čestice utvrđuju građevinskom ili lokacijskom dozvolom. Naime, neki prostorni planovi propisuju najmanju i najveću veličinu građevne čestice, ali ne i njezin oblik (riječ je o prostornim planovima u Hrvatskom primorju.) Radi takvih manjkavih prostornih planova, potrebno je posebnim člankom u Zakonu propisati da se oblik i veličina građevne čestice određuju pod istim uvjetima neovisno je li se ista utvrđuje rješenjem o utvrđenju građevne čestice ili građevinskom ili lokacijskom dozvolom (dakle, u sva tri slučaja treba propisati da ako nije moguće u skladu s prostornim planom, onda oblik i veličinu građevne čestice treba utvrditi prema pravilima struke i na način da omogućuje redovitu uporabu građevine te da ista ne narušava sliku naselja i kvalitetu okolnog izgrađenog prostora). | Nije prihvaćen | Formiranje građevne čestice u skladu s građevinskom dozvolom nije predmet ovog zakona. |
| 1512 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | U sl.2. propisati u nastavku "u skladu s pravilima struke", odnosno propisati vještačke nalaze kao osnovu za donošenje takve vrste stajališta. Nadalje, predlažemo propisati na kraju omogućavanje redovite uporabe minimalno tri metra oko legalizirane građevine. | Nije prihvaćen | U slučaju da se poziva na pravila struke, podrazumijeva se da se ista u zahtjevu moraju navesti. Minimalna udaljenost od susjednih građevina je propisana kroz odredbe primjenjivog prostornog plana. |
| 1513 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (5) Predlaže se dodatno precizirati predmetnu odredbu - propisati da se rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ne smije dovesti u pitanje zakonitost postojeće izgrađene građevine na susjednoj čestici (odnosno njezina usklađenost s uvjetima temeljem kojih je izdan akt za građenje), niti smanjiti postojeća neizgrađena građevna čestica do mjere u kojoj ona više ne udovoljava minimalnim uvjetima gradivosti propisanim prostornim planom. | Nije prihvaćen | Smatramo kako je traženo u dovoljnoj mjeri osigurano kroz odredbu članka 201. stavka 3. Prijedloga Zakona kojom se propisuje da kada vlasnik građevine u skladu s prostornim planom želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom, uz uvjet da se ne može smanjiti njezina površina i odrediti oblik kojim se narušava slika naselja i kvaliteta okolnog izgrađenog prostora. |
| 1514 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) U skladu s primjedbom na članak 198., predlaže se preformulacija predmetnog stavka na sljedeći način: "Za ostale građevine, oblik i veličina građevne čestice određuje se u skladu s prostornim planom, a iznimno ako to nije moguće, određuje se zemljište nužno za redovitu uporabu građevine u skladu s pravilima struke, vodeći računa da isto oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine." | Nije prihvaćen | Odredba članka 201. se odnosi na promjenu oblika i veličine građevne čestice. |
| 1515 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | Stavak 5. definira kako se rješenjem o utvrđivanje građevne čestice ne može mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice, što jasno definira stavak 5. Ali potrebno je dodati novi članak ili definirati da se za susjedne čestice koje su definirane člankom 198. stavak 2. i ne spadaju u čestice koje su građevne da se iste mogu rješenjem o formiranju građevne čestice, mogu i smiju prilagoditi katastarske granice koje su u dozvoljenim odstupanjima katastarskog plana koji definira ZDIKN i iste se mogu prilagoditi kroz geodetski elaborat. I ono najbitnije da geodeti ne predaju lažne grafike na kopiji katastarskog plana koje su prilagođene katastarskim međama, jel se ne smije vidjeti prilagodba i pomak međe, a GML predstavlja stvarno utvrđene međe koje ne odgovaraju grafici. I na temelju takvih zahtjeva se izdaju Rješenja i potvrđuju izrađeni geodetski elaborati. | Nije prihvaćen | Članak 201. stavak 5. Prijedloga Zakona jasno propisuje kako rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice te tako treba i ostati. Vezano za lažne grafike na kopiji katastarskog plana, smatramo kako je odredbama o stegovnoj odgovornosti ovlaštenih inženjera geodezije iz Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“, br. 25/18) u dovoljnoj mjeri sankcionirano takvo postupanje. |
| 1516 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | Predlažemo promjenu članka na sljedeći način: U članku 201. Prijedloga dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 5., 6. i 7., a dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „(3) građevna čestica turističkog naselja i/ili hotela prema posebnom propisu kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište utvrđuje se kao površina zemljišta kojom se sve pojedinačne sastavnice turističkog naselja odnosno hotela, uključujući i sadržaje koji su smješteni ili osmišljeni na tom zemljištu kao trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda turističkog naselja odnosno hotela ili je u funkciji potreba gostiju, povezuje u jedinstvenu funkcionalno-gospodarsku cjelinu, a koju mogu činiti dvije ili više katastarskih čestica formiranih prema posebnom propisu kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište; (4) Ukoliko je površina zemljišta turističkog naselja odnosno hotela iz prethodnog stavka presječena javnom prometnicom na dvije ili više fizički odvojenih cjelina tada se umjesto građevne čestice utvrđuje obuhvat zahvata u prostoru.“ | Nije prihvaćen | Navedeni slučajevi se mogu riješiti donošenjem rješenja o utvrđenju građevne čestice za jedan dio te rješenja o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine za preostale dijelove. |
| 1517 | ANTE TANDARA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | Članak se zove promjena oblika i veličine građevne čestice, što je većini ureda za prostorno uređenje još uvijek tabu tema. I prema sadašnjim propisima građevnu česticu koja je utvrđena građevinskom dozvolom moguće je promijeniti samo u skladu s prostornim planom. A one građevne čestice koje su određene u skladu s pravilima struke ili kao zemljište nužni za redovitu uporabu zgrade ne podliježu toj odredbi te ih se može mijenjati što Uredi za prostorno uređenje tako ne tumače. Sada kada je jasno navedena razlika između pojma građevna čestica i zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade valja još pojasniti da se zemljište nužno za redovitu uporabu zgrade ne smije smanjiti jer isto predstavlja zemljište nužno za uporabu kojeg su mu vlasnici zemljišta morali prodati ali ako je vlasnik zgrade s vlasnicima okolnog zemljišta došao do dogovora o prodaji daljnjeg zemljišta vlasnik ga može povećati utvrđivanjem građevna čestice u skladu s prostornim planom ili ako (i kada) to nije moguće u skladu s pravilima struke proširujući ga za dio za koji je postigao dogovor o kupoprodaji Stavak (2) promijeniti na način da prije riječi određuje treba pisati "mijenja i" Dodati stavak "Za promjenu utvrđene građevne čestice i zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade nužna je suglasnost vlasnika zemljišta u obuhvatu nove građevne čestice" | Nije prihvaćen | U odnosu na stavak 2., riječi „određuje se“ primjenjuju se i u slučaju promjene oblika i veličine građevne čestice. Članak 201. stavak 5. Prijedloga Zakona jasno propisuje kako rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice te stoga nije jasno zašto bi se trebala tražiti suglasnost. |
| 1518 | TOMISLAV GULIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 201. | Promijeniti st. 5 da glasi "Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice može se mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice pod uvjetom da se i za susjednu građevnu česticu utvrdi nova građevna čestica" | Nije prihvaćen | Članak 201. stavak 5. Prijedloga Zakona jasno propisuje kako rješenjem o utvrđivanju građevne čestice nije dozvoljeno mijenjati granice utvrđene susjedne građevne čestice te tako treba i ostati. |
| 1519 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, 7.7. PARCELACIJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA | Sve termine parcelacijski elaborat zamijeniti s geodetski elaborat. Uskladiti terminologiju s ZDIKN i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Pojam parcelacijskog elaborata se koristi i u Pravilniku o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, br. 59/18). |
| 1520 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE. | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 202. | Komora ističe kako joj nisu u potpunosti jasni ciljevi i namjere odredbe stavka 2. ovoga članka. Komora uvodno ističe kako smatra da se građevne čestice formiraju aktima prostornog uređenja ili gradnje, a ne izradom i provedbom parcelacijskog elaborata. Provedbom parcelacijskog elaborata se su službenim registrima o prostoru Republike Hrvatske formiraju katastarske čestice, a takve čestice postaju građevne čestice kada su obuhvaćene aktom prostornog uređenja ili gradnje. Prema tome, sama činjenica da se određeno zemljište parcelira sukladno odredbama prostornog plana ne mora nužno značiti da se takvom parcelacijom formiraju građevne čestice. S time u vidu Komora smatra da, ukoliko se parcelacija provodi u skladu s prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, tada nije potrebno niti svrsishodno inzistirati da takva nova građevna čestica ima neposredan pristup na prometnu površinu, te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene prostornim planom na toj lokaciji, budući da zadovoljenje navedenih uvjeta osiguravaju odredbe prostornog plana, odnosno njegov grafički dio. Takav parcelacijski elaborat ovjerava i tijelo prostornog uređenja, čime potvrđuje njegovu usklađenost s navedenim prostornim planom. Nadalje, a vezano uz stavak 1. točku 5. ovoga članka, u slučaju kada se parcelacija građevinskog zemljišta provodi u skladu s granicom građevinskog područja određenim važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama, nije jasan uvjet u kojem bi takve „građevne“ čestice trebale zadovoljavati uvjete pristupa na prometnu površinu te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene prostornim planom na toj lokaciji. Naime, ovakvi parcelacijski elaborati najčešće se izrađuju s ciljem odvajanja građevinskog od poljoprivrednog zemljišta zbog različitih načina raspolaganja i gospodarenja navedenim zemljištima. Upravo iz toga razloga, Komora smatra da u navedenim slučajevima nema potrebe propisivati daljnje kriterije, budući da se na taj način otežava, odnosno u određenim slučajevima onemogućuje odvajanje zemljišta različitih namjena. | Nije prihvaćen | Odredba članka 202. se odnosi na parcelaciju građevinskog zemljišta. Za građevnu česticu je svakako bitno da ima neposredan pristup na prometnu površinu te oblik i veličinu koja omogućuje gradnju građevine određene prostornim planom na toj lokaciji. |
| 1521 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 202. | Stavak 1. Točka 4. - Editor ne omogućuje crtanje parcelacije u grafičkom dijelu - potrebno prilagoditi u Pravilniku o prostornim planovima Stavak 2. - može li i pravo služnosti u skladu s člankom 180.? | Nije prihvaćen | Napomena o omogućavanju crtanja parcelacije će se uzeti u obzir prilikom donošenja pravilnika iz članka 79. stavka 3. Prijedloga Zakona. Pravo služnosti je moguće koristiti pod uvjetima iz članka 180. Prijedloga Zakona. |
| 1522 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 202. | U čl. 202. st. 1.: Predlaže se dopuniti st. 1. novom točkom 6. koja glasi: „6. rješenjima Ministarstva u postupcima temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice.“. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se omogućiti i parcelaciju kao posljedicu razvrgnuća suvlasničke zajednice sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje vlasništvo na procijenjenom i neprocijenjenom građevinskom zemljištu temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. | Djelomično prihvaćen | Odredba je dopunjena na način da se parcelacija građevinskog zemljišta može provoditi i u skladu sa sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice tako da stavak 1. sada glasi: „(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom, urbanističkim ili infrastrukturnim projektom 2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine 3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina 4. prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice 5. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama 6. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice.“ |
| 1523 | GORANA BARBARIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 202. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se dopuna članka na način da se izričito propiše kako se parcelacijom moraju formirati "smislene" građevne čestice koje svojim oblikom i veličinom omogućuju gradnju sukladno prostornom planu. Trenutni tekst ostavlja mogućnost zlouporabe, osobito kroz praksu formiranja uskih „pojaseva“ zemljišta širine pola metra oko vlastite parcele, čime vlasnici stvaraju nove katastarske čestice isključivo radi isključenja stvarnih susjeda iz postupaka izdavanja građevinskih dozvola. Takva praksa posljednjih godina uzima značajan zamah i ozbiljno narušava smisao i svrhu parcelacije, kao i načela prostornog uređenja. Predlaže se jasna dopuna odredbe kako bi se osiguralo da parcelacija uvijek rezultira funkcionalnim građevnim česticama namijenjenima gradnji, a ne česticama koje služe za izigravanje zakona i postupaka izdavanja dozvola. | Nije prihvaćen | O istom treba voditi računa upravno tijelo, odnosno Ministarstvo prilikom izdavanja potvrde o usklađenosti parcelacijskog elaborata s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen. |
| 1524 | ANTE TANDARA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 202. | Omogućiti parcelaciju tj. diobu zemljišta po granici građevinskog područja i kada nije u svrhu iz stavka 6 jer je sada kada je zabranjena dioba poljoprivrednog zemljišta potrebno točno znati koji dio zemljišta pripada građevinskom području ,a koji se nalazi izvan građevinskog područja, a što je važno jer zemljištem u vlasništvu RH upravljanju različita tijela ovisno području u kojem se nalazi. Budući da se izgrađeno građevinsko zemljište u pravilu parcelira Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ono se može dodati i samo kroz odredbe parcelacije neizgrađenog građevinskog zemljišta kako bi se naglasilo da je to dozvoljeno, iako s obzirom da su nam prostorni planovi sada već dovoljno precizni ovakvu parcelaciju trebalo bi dozvoliti i za izgrađeno građevinsko zemljište. | Nije prihvaćen | Članak 202. ne sadrži stavak 6. te predmetni komentar nije jasan. |
| 1525 | TOMISLAV GULIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 202. | Dodati iz postojećeg zakona o prostornom uređenju članak 160 stavak 5. " prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave" | Nije prihvaćen | Slučaj iz komentara je omogućen, ali pod uvjetima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka: u skladu s prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice. |
| 1526 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 203. | U čl. 203. st. 1.: Predlaže se dopuniti st. 1. novom točkom 3. koja glasi: „3. rješenjima Ministarstva u postupcima temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice.“. OBRAZLOŽENJE: Predlaže se omogućiti i parcelaciju kao posljedicu razvrgnuća suvlasničke zajednice sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje vlasništvo na procijenjenom i neprocijenjenom građevinskom zemljištu temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. | Djelomično prihvaćen | Navedena situacija je uređena na način da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može provoditi i u skladu sa sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice. Radi se o izmjeni članka 202. stavka 1. (koji se odnosi i na parcelaciju neizgrađenog građevinskog zemljišta) koji sada glasi: „(1) Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom, urbanističkim ili infrastrukturnim projektom 2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine 3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina 4. prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice 5. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama 6. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice.“ |
| 1527 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 203. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta radi formiranja građevne čestice može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 202. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa: .... (2) Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta formiranja građevne čestice može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 202. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada. | Nije prihvaćen | Odredbama Prijedloga Zakona je u dovoljnoj mjeri razrađeno kada se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica kao i što se prilaže uz zahtjev za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice. |
| 1528 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 203. | Sve termine parcelacija / parcelacijski elaborat zamijeniti s geodetski elaborat. Uskladiti terminologiju s ZDIKN i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Pojam parcelacijskog elaborata se koristi i u Pravilniku o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, br. 59/18). |
| 1529 | UDRUGA PODUZETNIKA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 203. | Predlaže se promjena čl. 203. st.1. t.2. na način da glasi: „2. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice“ Obrazloženje: Predlaže se omogućiti i parcelaciju kao posljedicu razvrgnuća suvlasničke zajednice sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje vlasništvo. | Djelomično prihvaćen | Smisao predložene formulacije je postignut odgovarajućom izmjenom članka 202. stavka 1. Prijedloga Zakona koji sada glasi: „Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom, urbanističkim ili infrastrukturnim projektom 2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine 3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina 4. prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice 5. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama 6. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice.“ |
| 1530 | ANTE TANDARA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 203. | Sudskom odlukom o utvrđivanja prava vlasništva zemljišta trebalo bi dozvoliti parcelirati i izgrađeno građevinsko zemljišta. Naime, prema sadašnjim propisima kada stranka ima sudsku odluku da joj pripada u vlasništvo zemljište na kojem se nalazi jedna ili više zgrada potrebno je ishoditi Rješenje o utvrđivanju građevne čestice za sve "postojeće" zgrade koje se nalaze na tim katastarskim česticama, one zgrade koje nemaju dokumentaciju bez obzira nalaze li se u obuhvatu utvrđenog prava vlasništva ili ne potrebno je srušiti kako bi se zemljište smatralo neizgrađenim i tek onda vlasnik može provesti upis stečenog prava. Navedeno je u većini slučajeva neprovedivo, pogotovo kada te okolne zgrade nisu u vlasništvu utvrđenog vlasnika zemljišta ili su zgrade čak još uvijek u postupku ozakonjenja... Dioba izgrađenog zemljišta ne stvara nikakvu štetu, ako se takvo zemljište nalazi u obuhvatu zemljišta nužnog za redovitu uporabu zgrade prodaje se vlasniku takve zgrade, a ako je kojim slučajem na tom zemljištu izgrađena zgrada u skladu s aktom i utvrđenom građevnom česticom to je dobro definirano Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te će se vlasnici dogovoriti oko naknade i/ili podjele uporabnih cjelina u nekretnini a u konačnosti takva zgrada se može i rušiti. | Prihvaćen | Smisao je postignut odgovarajućom izmjenom članka 202. stavka 1. Prijedloga Zakona koji sada glasi: „Parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom, urbanističkim ili infrastrukturnim projektom 2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i rješenjem o utvrđivanju zemljišta nužnog za redovitu uporabu građevine 3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina 4. prostornim planom koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice 5. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama 6. sudskom odlukom o utvrđivanju prava vlasništva ili razvrgnuću suvlasničke zajednice.“ |
| 1531 | TOMISLAV GULIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 203. | Dodati iz postojećeg zakona o prostornom uređenju članak 161. stavak 1. "svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja" | Nije prihvaćen | Smatramo da parcelacija građevinskog zemljišta iziskuje detaljnije i jasnije uređenje zbog čega je slučaj parcelacije koja bi se provodila u skladu sa svakim prostornim planom izostavljen u ovom Prijedlogu Zakona. |
| 1532 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Potvrda parcelacijskog elaborata | Ne postoji parcelacijski elaborat u ZDIKN, svi elaborati se sad zovu geodetski elaborati. Uskladiti terminologiju sa postojećim zakonima i Pravilnikom za izradu geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Pojam parcelacijskog elaborata se koristi i u Pravilniku o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, br. 59/18). |
| 1533 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Predlaže se ukidanje potrebe izdavanja uvjerenja o dokumentu prostornog uređenja i lokacijske informacije kao preduvjet izrade parcelacijskog elaborata. Naime, u svrhu povećanja učinkovitosti rada upravnog tijela, potrebno je propisati da isto izdaje samo potvrdu na parcelacijski elaborat, budući da se tom potvrdom utvrđuju i podaci iuvjerenja i lokacijske informacije. | Nije prihvaćen | Odredbama ovog članka nije propisano izdavanje uvjerenja o dokumentu prostornog uređenja i lokacijske informacije kao preduvjeta izrade parcelacijskog elaborata. |
| 1534 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Stavak 4 nije usklađen s Zakonom o obavljanju geodetske djelatnosti, ovaj članak implicira da može i smije situaciju izrađivati samo ovlašteni inženjer geodezije, dok je ZOGD propisano koje sve osobe mogu obavljati stručne geodetske poslove. | Prihvaćen | Stavak 4. je izmijenjen na način da sada glasi: „Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice koju je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije i projektant idejnog i/ili glavnog projekta.“ |
| 1535 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | (4) Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice koju je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije i projektant idejnog i/ili glavnog projekta. | Prihvaćen | Stavak 4. je izmijenjen na način da sada glasi: „Za zahvate u prostoru za koje se u idejnom projektu određuje obuhvat zahvata u prostoru, a građevna čestica formira parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom, uz zahtjev za izdavanje potvrde parcelacijskog elaborata prilaže se i situacija građevne čestice koju je ovjerio ovlašteni inženjer geodezije i projektant idejnog i/ili glavnog projekta.“ |
| 1536 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Sve termine parcelacijski elaborat zamijeniti s geodetski elaborat. Uskladiti terminologiju s ZDIKN i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Pojam parcelacijskog elaborata se koristi i u Pravilniku o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, br. 59/18). |
| 1537 | GRUNTEXPERT DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA GEODETSKE DJELATNOSTI I DRUGE USLUGE | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Predlaže se zakonodavcu dodati stavak (7) "Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na formiranje građevne čestice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom, građevinskom dozvolom ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice u kojima su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu ili čiji je sastavni dio geodetski projekt." - Naime, u dosadašnjem zakonu se ova stavka pokazala vrlo učinkovita u smislu ubrzanja provedbe građevinskih i lokacijskih dozvola u slučajevima kada je potrebno formirati građevne čestice, GML podacima je jasno i nedvosmisleno određeno formiranje g.č. koje su geodetski izvoditelji na svoju odgovornost i formirali u službenim evidencijama. Postupak ishođenja potvrde parcelacijskih elaborata nadležnih ureda za graditeljstvo znatno je produživao proces izrade i provedbe parcelacijskih elaborata (1-3 mj), a samim time i nepotrebno opterećivao urede i sve manji broj službenika u graditeljstvu. | Nije prihvaćen | U svim elaboratima su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu, a geodetski projekt više ne postoji te stoga navedena odredba nema praktičnu važnost. |
| 1538 | ZLATKO BIOČIĆ | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Čemu popis koordinata lomnih točaka? Sve potrebne informacije su dane poligonom ili polilinijom i nema nikakve potrebe ispisivati koordinate. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 204. stavku 6., ne traži se „popis“ koordinata, već „elektronički zapis“ u GML formatu. |
| 1539 | ANTE TANDARA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Zašto je ukinut stavak 6. sadašnjeg članak 162. Zakona, zar to neće prouzročiti dodatan broj predmeta izdavanja Potvrda usklađenosti ionako opterećenim Upravnih odjelima za poslove prostornog uređenja | Nije prihvaćen | U svim elaboratima su lomne točke građevne čestice određene u GML formatu, a geodetski projekt više ne postoji te stoga navedena odredba nema praktičnu važnost. |
| 1540 | ANTE TANDARA | 7. PROVEDBA ZAHVATA U PROSTORU, Članak 204. | Budući da predmet parcelacije nije uvijek građevna čestica jer je to ponekad samo dio zemljišta predviđenog za gradnju građevine javne namjene stavak 6 treba mijenjati na način da se riječi "građevna čestice" s riječima obuhvata parcelacije. | Nije prihvaćen | I u slučaju gradnje zemljišta predviđenog za gradnju građevine javne namjene, radi se o građevnoj čestici. |
| 1541 | MIROSLAV ŠTIMAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA | • Uređenje građevinskog zemljišta je zapostavljeno. Temeljna odrednica cijelog Zakona svedena je na simboliku. Osnovna struktura standardnog procesa prostornog uređenja sastoji se iz: 1. Izvješće o stanju u prostoru 2. Programa mjera za uređenje prostora 3. Uređenje građevinskog područja a) Priprema (prva radnja - izrada prostornog plana) b) Opremanje (infrastruktura, komunalne građevine i ostalo) 4. Građenje Prijedlog Zakona ne poznaje tu ili drugu strukturu, već samo GRAĐENJE! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1542 | GRAD MALI LOŠINJ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 205. | Predlažemo brisati ili ozbiljno preformulirati stavak 1. Rok je nerealno kratak. Stvara se privid uređenosti , potpuno nerealno u odnosu na imovinsko pravne odnose, financije koje treba osigurati I kompletnu proceduru ishođenja građevinske dozvole, rješavanja imovinsko pravnih odnosa, javne nabave i izgradnje. Za usporedbu procjena projektanta za 600 m dvosmjerne ceste s nogostupom iznosi 1,5 mil. € bez PDVa. Dakle, potpuno nerealno sa svih osnova. Predlaže se jasno definirati pojam “komunalno opremanje” . | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je propisani rok od pet godina primjeren i dovoljno dug za planiranje i provedbu komunalnog opremanja građevinskih područja. Odredba ne postavlja nerealne zahtjeve, već uspostavlja okvir kojim se potiče odgovorno upravljanje prostorom i postupno rješavanje komunalne infrastrukture u skladu s razvojnim planovima jedinica lokalne samouprave. Također, smatramo da je jasno kako se radi o opremanju komunalnom infrastrukturom. |
| 1543 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 205. | STAVAK 1. Podijeliti na dva čak 3 stavka jer je ovo jako važna informacija pa je treba napisati na način da bude jasna i uočljiva. Prvi dio stavka odnosi se na neizgrađeno zemljište – „jedinice lokalne samouprave dužne su odrediti dinamiku komunalnog opremanja unutar građevinskog područja s ciljem sređivanja stanja u prostoru i stvaranja uvjeta za gradnju i to na način da se najkasnije u roku od pet godina od kada se građevinsko područje odredi u prostornom planu, ono komunalno opremi.“ – što sa takvim zemljištem ako se ne uredi komunalno za 5 godina – obveza brisanja takvog zemljišta ili nakon 5 godina nije više građevinsko iako je nacrtano u prostornom planu? To je zemljište pod UPU-om ili zemljište koje je obrađeno kao nivo detaljnosti UPU-a? Drugi dio stavka – „postojeća građevinska područja jedinice lokalne samouprave su dužne komunalno opremiti u roku od pet godina od stupanja na snagu ovoga zakona.“ Što ako se ne uredi? Stavak 4. Mogao bi se staviti u pojmovnik baš kao što imate pojam uređena morska plaža Staviti i pojam neuređeno građevinsko područje U stavku 3. točki 2. treba jasnije definirati koju je infrastrukturu potrebno izgraditi. Osnovnu ili? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je odredba razumljiva i jasna te se rok i pojmovi tumače prema članku. Infrastrukturni opseg određen je stavkom 3., a pojmovi su pojašnjeni u stavku 4. |
| 1544 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 205. | Predlažemo brisati ili ozbiljno preformulirati stavak 1. Rok je nerealno kratak. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je propisani rok od pet godina primjeren i dovoljno dug za planiranje i provedbu komunalnog opremanja građevinskih područja. Odredba ne postavlja nerealne zahtjeve, već uspostavlja okvir kojim se potiče odgovorno upravljanje prostorom i postupno rješavanje komunalne infrastrukture u skladu s razvojnim planovima jedinica lokalne samouprave. |
| 1545 | GORANA BARBARIĆ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 205. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Predlaže se brisanje ovog stavka. Predložena odredba potpuno je nerealna i neodrživa. Takav rok kao da je pisan bez ikakvog uvida u stvarne procedure u Republici Hrvatskoj. Primjerice, stručne službe Grada Splita izradile su analizu koja je pokazala da i u optimalnim uvjetima realizacija jednog projekta gradnje nerazvrstane ceste traje više od sedam godina, dok u realnim okolnostima taj rok prelazi deset godina. Odredba u ovakvom obliku stvara privid uređenosti, dok u praksi proizvodi pravnu nesigurnost i neprovedivost. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je propisani rok od pet godina primjeren i dovoljno dug za planiranje i provedbu komunalnog opremanja građevinskih područja. Odredba ne postavlja nerealne zahtjeve, već uspostavlja okvir kojim se potiče odgovorno upravljanje prostorom i postupno rješavanje komunalne infrastrukture u skladu s razvojnim planovima jedinica lokalne samouprave. |
| 1546 | ADELA LEKO | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 207. | 19. u Članku 207. se predlaže promijeniti stavak 5. i isti bi glasio: (5) Ugovorom iz stavka 3. ovoga članka može se ugovoriti povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju komunalne, odnosno druge infrastrukture ili djelomično prebijanje s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju građenja građevine čije se građenje financira iz sredstava komunalnog doprinosa. Obrazloženje: po definicijama iz članka 19., infrastrukturu predstavljaju i prometne površine dok komunalna infrastruktura iste ne uključuje – potrebno je omogućiti prijeboj sa svim građevinama infrastrukture i komunalne infrastrukture čije se građenje financira iz sredstava komunalnog doprinosa | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1547 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Stavak (2). Prema kojim uvjetima ako nije izrađen UPU? Parcijalnim rješenjima onemogućiti će se kvalitetno i racionalno uređenje prostora . Također, misli li se na svu infrastrukturu potrebnu za gradnju li (samo) na pristupnu prometnicu i javni sustav odvodnje? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba se odnosi na osnovnu infrastrukturu iz pojmovnika Zakona. Kada UPU nije donesen, dozvola se izdaje prema važećem planu i posebnim propisima, uz osiguranje minimalnih uvjeta: pristupna prometnica i javni sustav odvodnje te, gdje postoji, vodoopskrba i drugi nužni priključci. JLS se potiče na odgovorno planiranje i pravodobnu izradu UPU-a kako bi se izbjegla parcijalna rješenja. |
| 1548 | GRAD MALI LOŠINJ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Članak je u praksi neprovediv. Rok od dvije godine je prekratak za donošenje urbanističkog plana, pri čemu u jedinicama lokalne samouprave čiji planovi podliježu suglasnosti Ministarstva od kojeg je potrebna suglasnost, a ujedno rokovi općenito ne ovise samo o jedinici lokalne samouprave. Glede dinamike i procedure izrade i donošenja urbanističkih planova, kao i dobivanja suglasnosti od strane Ministarstva na njih uz procedure uređenja imovinsko pravnih odnosa unutar njihovog obuhvata rok izrade nije realan i sam članak bi trebao biti detaljnije definiran i prilagođen svim parametrima donošenje istog. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Propisani rok od dvije godine smatramo primjerenim i ostvarivim u praksi. Njegova je svrha potaknuti jedinice lokalne samouprave na pravodobno planiranje i donošenje urbanističkih planova uređenja te spriječiti dugotrajno zadržavanje neuređenog prostornog stanja. |
| 1549 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | stavak 2. – Odredba protivna meritumu zakona, ali i članku 106. stavku 2. Kako trenutna nemogućnost (zbog opterećenosti izradom drugih prostornih planova, financija i sl.) ili čak i nebriga pojedine jedinice lokalne samouprave može biti osnova da se prostor ne planira sukladno obvezama propisanima ovim Zakonom. Odredba izuzetno štetna za prostor. Namjera koju ima investitor da gradi može se ispuniti samo ako je donesen urbanistički plan uređenja, a ako je investitoru žurno onda može financirati izradu prostornog plana. Sve drugo je u suprotnosti s ovim Zakonom pa i člankom 129.a Ustava RH jer dokida ustavom dano pravo jedinicama lokalne samouprave da obavljaju poslove „koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti“. Ujedno, temeljem kojih uvjeta se utvrđuju lokacijski uvjeti u aktu za građenje prometne i druge infrastrukture? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je usmjerena poticanju jedinica lokalne samouprave na odgovorno planiranje i donošenje urbanističkih planova čiju su obvezu donošenja same propisale. |
| 1550 | IVAN CINGEL | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Polaziti od toga da investitor ima namjeru graditi "sukladno prostornom planu" - koji međutim nije doneseni UPU već plan manje razine detaljnosti - znači odobravati gradnju sukladnu stanju podreguliranosti, znači ostavljati na investitoru da prejudicira trase infrastrukture koje tek UPU treba odrediti, znači izvrdavati samu logiku prostornog planiranja. Nedolično je da zakonodavac ugrađuje ovakav prijedlog, suprotan načelu ostvarivanja i zaštite javnog i pojedinačnog interesa te podložan ustavnoj tužbi prema članku 129a. Ustava RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredba je usmjerena poticanju jedinica lokalne samouprave na odgovorno planiranje i donošenje urbanističkih planova čiju su obvezu donošenja same propisale. |
| 1551 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Stavak 2. – dvije godine se odnose na donošenje UPU-a i osiguravanje sredstava za infrastrukturu? I onda imaju još 5 godina za izgradnju infrastrukture sukladno članku 205. ovog Zakona? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Propisane rokove od dvije odnosno pet godine smatramo primjerenim i ostvarivim u praksi. Njihova je svrha potaknuti jedinice lokalne samouprave na pravodobno planiranje i donošenje urbanističkih planova uređenja te spriječiti dugotrajno zadržavanje neuređenog prostornog stanja. |
| 1552 | MATKO SEGARIĆ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Mislim da je članak neprovediv iz svih razloga koji su već navedeni u nekima od prethodnih 6 komentara . Nadalje , neprovedivo je i priznavanje troškova investitoru bez provođenja javne nabave . Koji kriteriji će se primijeniti u popriznavanju količina i jediničnih cijena ? Komunalni doprinos, s obzirom na iznos koji je utvrđen Zakonom kao maksimalni i na aktualne cijene zemljišta i građevinskih radova , pogotovo u priobalnom dijelu hrvatske , gotovo u pravillu je nedostatan je za pokriće troškova opremanja komunalnom infrastrukturom . Troškovi izgradnje vodovodne mreže i fekalne i odvodnje ne financiraju se iz komunalnog doprinosa , već sukladno Zakonu o financiranju vodnih građenvina , što je opet posebna tematika . Komunalnu naknadu ne plaća investitor i plaća se naknadno kontinuirano , sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu . Pa ne može investitor koji izgradi zgradu prenijeti na kupce stanova trošak izgradnje komunalne infrastrukture. Namjera članka je u osnovi o.k. sa aspekta promicanja ubrzanja investicija i pomoći investiroraima da "preskoče" eventualnu "inertnost" uprave, ali samo kao ideja , ali ovako napisan članak je neprovediv , pa ako ga se misli ostaviti , treba se daleko detaljnije razraditina operativnoj - provedbenoj razini ili npr. postupke razraditi posebnim pravilnikom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Propisane rokove od dvije odnosno pet godine smatramo primjerenim i ostvarivim u praksi. Njihova je svrha potaknuti jedinice lokalne samouprave na pravodobno planiranje i donošenje urbanističkih planova uređenja te spriječiti dugotrajno zadržavanje neuređenog prostornog stanja. |
| 1553 | STELLA ŠIMUNOVIĆ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Člankom 208. nije propisano što je s gradnjom osnovnih građevina investitora na zemljištu na kojem će služiti takva financirana izgrađena infarstruktura jer investitor neće biti u mogućnosti dobiti potrebne dozvole ako nema UPU-a bez obzira na odredbe ovog članka jer iste omogućavaju bez UPU-a izgradnju infrastrukture, a ne i ostalih građevina kojima infrastruktura služi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Izdavanje dozvola bez UPU-a omogućeno je zakonskim iznimkama u članku 106. i 180. ovoga Prijedloga Zakona. |
| 1554 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Predlaže se, radi jasnoće, dodavanje u stavku 2. nakon teksta “dvije godine” dodavanje teksta “od iskaza interesa iz stavka 1.” Predlaže se dodavanje stavka kojim se pobliže određuje prilog, a čime se jamči ozbiljnost investitora razmjerna potrebnom angažmanu javnih sredstava. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. |
| 1555 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | Prijedlog - izmijeniti: (2) Ako jedinica lokalne samouprave za to područje u roku od dvije godine od iskaza interesa iz stavka 1. ne donese urbanistički plan uređenja , odnosno ne isplanira to područje s razinom detaljnosti propisanom ovim Zakonom za urbanistički plan uređenja u prostornom planu šireg područja, i ne osigura sredstva za opremanje osnovnom infrastrukturom toga područja smatrat će se da je investitor uspješno dokazao da može biti investitor sukladno odredbama zakona iz područja gradnje za ishođenje građevinske dozvole za gradnju prometne i druge infrastrukture. Prijedlog - dodati: (6) Uz iskaz interesa iz stavka 1. ovog članka se prilaže: dokaza interesa iz članka 157., opis zahvata, najmanje dva varijantna idejna rješenja, analiza lokacije (prostorno planska ograničenja, postojeće stanje). | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Smatramo da elemente iz predloženog stavka 6. nije potrebno prilagati u ovoj fazi postupka. |
| 1556 | GORANA BARBARIĆ | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Članak je nejasan i praktično neprovediv. Investitoru se daje pravo gradnje osnovne infrastrukture ako jedinica lokalne samouprave ne donese urbanistički plan uređenja u roku od dvije godine, pri čemu u jedinicama lokalne samouprave čiji planovi podliježu suglasnosti Ministarstva trećina tog vremena otpada na dobivanje te suglasnosti. Nadalje, troškovi se pokrivaju prebijanjem komunalnog doprinosa i naknade, a JLS još mora i riješiti imovinskopravne odnose?! Nije jasno na koje konkretne procedure se ovo odnosi i kako ih provesti dok investitor sam preuzima gradnju. Predlaže se brisanje članka, a ako se ipak inzistira na njegovom zadržavanju, preporučuje se barem precizno definirati imovinskopravne obveze JLS, uvjete pod kojima gradi investitor te uskladiti rokove i procedure s ishođenjem suglasnosti Ministarstva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je usmjerena poticanju jedinica lokalne samouprave na odgovorno planiranje i donošenje urbanističkih planova čiju su obvezu donošenja same propisale. |
| 1557 | LUCIJA ANTON | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | čl. 208, st. (2) - Ukoliko se u roku od dvije godine od iskazanog interesa za gradnju ne usvoji urbanistički plan uređenja, temeljem čega je investitor uspješno stekao pravo građenja prometne i druge infrastrukture? Ako nema urbanističkog plana uređenja, na temelju čega će se planirati prometna i ostala infrastruktura na tom području? Može se dodati da investitor može financirati izradu urbanističkog plana uređenja te temeljem toga pristupiti izgradnji nužne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je usmjerena poticanju jedinica lokalne samouprave na odgovorno planiranje i donošenje urbanističkih planova čiju su obvezu donošenja same propisale. |
| 1558 | ANA RAŠAN | 8. UREĐENJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 208. | čl.208., st.(2) - ukoliko u roku od 2 godine od sikazanog interesa za gradnju na području na kojem urbanistički plan uređenja nije donesen i isti jedinica lokalne samouprave ne izradi, temeljem čega investitor koji je stekao dokaz da može biti investitor za prometnu i drugu infrastrukturu planira navedenu prometnicu i drugu infrastrukturu? Kako bi se izbjegle takve situacije, nužno je propisati rokove donošenja urbanističkih planova uređenja, odnosno neprihvatljivo je izdavanje lokacijskih dozvola za nove zgrade na prostorima na kojima je propisana izrada urbanističkog plana uređenja a isti nije donesen. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Rokovi za donošenje urbanističkih planova uređenja bili su dio prijašnjeg zakonodavnog okvira, kao i predmetom razmatranja u pripremi ovog Prijedloga Zakona, no s obzirom na to da se nisu pronašle odgovarajuće sankcije za prekoračenje tih rokova, odabrano je rješenje iz stavka 2. ovoga članka. U svakom slučaju smatramo da je nužno poticati jedinice lokalne samouprave na odgovorno planiranje i donošenje urbanističkih planova, pa i putem omogućavanja izdavanja lokacijskih dozvola za nove zgrade na prostorima na kojima je propisana izrada urbanističkog plana uređenja, a isti nije donesen. |
| 1559 | TANJA MARTINEC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Predlaže se da se zakonska rješenja o opremanju i imovinskom institutu uređenja građevinskog zemljišta odgovarajuće primijene i na jedinice područne (regionalne) samouprave u cilju lakše provedbe planiranih sadržaja koji su prostornim planovima županija određeni od županijskog značaja, a s obzirom da je Zakonom predviđeno da se pojedina izdvojena građevinska područja izvan naselja planiraju i na županijskoj razini, odnosno da su od županijskog značaja. To se osobito odnosi na mogućnosti izrade urbanističkog plana uređenja županijskog značaja (slično propisanom u članku 211. Prijedloga Zakona za jedinice lokalne samouprave), te eventualno i druge primjenjive mogućnosti u okviru uređenja zemljišta u građevinskim područjima županijskog značaja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obveza uređenja građevinskog zemljišta prioritetno je lokalna te nije potrebno proširivati financiranje na županijsku razinu. |
| 1560 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 210. | Predlaže se dodavanje stavka kojim se određuje istovjetna mogućnost financiranja i za urbanističke planove županijskog značaja u svrhu bržeg donošenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obveza uređenja građevinskog zemljišta prioritetno je lokalna te nije potrebno proširivati financiranje na županijsku razinu. |
| 1561 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 210. | Prijedlog - dodati: (6) Odredbe ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju i na financiranje izrade urbanističkog plana uređenja županijskog značaja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obveza uređenja građevinskog zemljišta prioritetno je lokalna te nije potrebno proširivati financiranje na županijsku razinu. |
| 1562 | GORANA BARBARIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 210. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2), točka 3. Određivanje roka u praksi je problematično za planove koji podliježu suglasnosti Ministarstva, budući da Ministarstvo i dalje nema propisan rok za izdavanje suglasnosti. Posljedično, jedinica lokalne samouprave ne može pouzdano predvidjeti kada će plan biti konačno odobren. Predlaže se ili uvođenje propisanog roka za Ministarstvo, ili preciziranje da se u propisani rok jedinice lokalne samouprave ne uračunava vrijeme potrebno za dobivanje suglasnosti Ministarstva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo kako je ispravno prepustiti utvrđivanje rokova ugovornom reguliranju. |
| 1563 | GORANA BARBARIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 210. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se razdvajanje sadržaja ugovora o financiranju izrade urbanističkog plana uređenja od ugovora o financiranju izgradnje osnovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo kako se ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta mogu na odgovarajući način urediti predmetni odnosi. |
| 1564 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 211. | S obzirom na različitu praksu, predlaže se uskladiti s izdanim mišljenjima MPGI i upravnih sudova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1565 | TANJA MARTINEC | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 211. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Predlaže se da se zakonska rješenja o opremanju i imovinskom institutu uređenja građevinskog zemljišta odgovarajuće primijene i na jedinice područne (regionalne) samouprave u cilju lakše provedbe planiranih sadržaja koji su prostornim planovima županija određeni od županijskog značaja, a s obzirom da je Zakonom predviđeno da se pojedina izdvojena građevinska područja izvan naselja planiraju i na županijskoj razini, odnosno da su od županijskog značaja. To se osobito odnosi na mogućnosti izrade urbanističkog plana uređenja županijskog značaja (slično propisanom u članku 211. Prijedloga Zakona za jedinice lokalne samouprave), te eventualno i druge primjenjive mogućnosti u okviru uređenja zemljišta u građevinskim područjima županijskog značaja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Obveza uređenja građevinskog zemljišta prioritetno je lokalna te nije potrebno proširivati financiranje na županijsku razinu. |
| 1566 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 211. | Mogućnost financiranja i odabira stručnog izrađivača za urbanističke planove uređenja u praksi dovodi do manipuliranja stručnim rješenjima i čestim izmjenama i dopunama urbanističkih planova, ukoliko se prepusti vlasniku/vlasnicima građevinskog zemljišta koji nisu javni. Ulogu nositelja izrade prostornog plana, kao i financiranje izrade prostornog plana može imati samo jedinica lokalne (regionalne) samouprave na čijem području se izrađuje prostorni plan. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nositelj izrade ostaje stručno upravno tijelo i osigurava stručni nadzor i javnu proceduru pa nema mjesta bojazni od manipulacija. |
| 1567 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 211. | U svrhu jasnoće u stavku 1. predlaže se dodavanje teksta „obuhvat u kojem se nalazi“ prije riječi zemljište. Predlaže se brisanje 2. stavka jer je navedena nadležnost utvrđena drugim člankom Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je dovoljno jasna i ispravno normirana. |
| 1568 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 211. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Iznimno od članka 210. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, ako se urbanistički plan uređenja donosi za obuhvat u kojem se nalazi zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelosti financiraju njegovu izradu, ugovorom o financiranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovoriti da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe. Prijedlog - brisati: (2) | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je dovoljno jasna i ispravno normirana. |
| 1569 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 213. | U stavku 2. na kraju rečenice predlaže se dodati "ili prostornim planom šireg područja kojim su propisani uvjeti provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja. Na taj način vrši se usklađenje sa stavkom 1. istog članka | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1570 | ANTE TANDARA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 214. | Ovdje se sada može iščitati da obveza prijenosa zemljišta u vlasništvo JLS postoji ii prilikom utvrđivanja građevne čestice za postojeću zgradu. Napominjem da su kao posljedica obveze prijenosa mnoge JLS postojeće Urbanističke planove uređenja stavile izvan snage, a nove Prostorne planove uređenja donijele doslovno preslikavajući granice površina planiranih za građenje građevina javne namjene iz UPU-a stavljenih izvan snage. Logika kaže da je cilj ove odredbe prisiliti vlasnike zemljišta da prodaju zemljište planirano za gradnju građevine javne namjene prije ishođenja akta kada je ono jeftinije jer se još ne koristi za potrebe građevine koja se planira graditi, a JLS osvijestiti da ne mogu samo tako planirati raznorazne površine javne namjene već da tim planiranjem imaju i obvezu otkupa zemljišta kada vlasnik takvog zemljišta isto poželi ostvariti. Ako je to tako, obveza bi trebala postojati čim je bilo kojim prostornim planom definiran položaj i širina koridora prometnice i drugih površina javne namjene, odnosno čim se prilikom izdavanja akta za provedbu zahvata u prostoru traži poštivanje granica javnih površina, bez obzira bi na temelju UPU-a ili PPU koji, iako mu to nije osnovna karakteristika, u većini slučajeva određuje granice zemljišta namijenjenog za građenje građevina javne namjene (prometnice, zelene površine...) što bi trebalo dodatno naglasiti u Zakonu | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Građevna čestica se mora određivati prema prostornom planu s najvišim mogućom razinom detaljnosti, a to je u ovom slučaju urbanistički plan uređenja. |
| 1571 | GRAD MALI LOŠINJ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 215. | Izrijekom propisati odredbu da se iznimno na ime naknade za preneseno zemljište iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona može dodijeliti i druga odgovarajuća nekretnina. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Za potrebe ovog instituta predviđena je novčana naknada te je smatramo dostatnom. |
| 1572 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 215. | Sve termine parcelacijski elaborat zamijeniti s geodetski elaborat. Uskladiti terminologiju s ZDIKN i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Članak 19. Prijedloga Zakona jasno određuje značenje pojma parcelacijskog elaborata kao geodetskog elaborata kojim se provodi parcelacija. Na taj način osigurana je jednoznačnost i povezanost s pojmovima iz prakse prostornog uređenja i gradnje, u kojoj se termin „parcelacija“ koristi dugi niz godina i dobro je razumljiv stručnim i širim korisnicima. Dosadašnja primjena ovakvog normiranja pokazala se funkcionalnom i nije stvarala probleme u praksi, pa stoga nema potrebe za izmjenom predložene terminologije. |
| 1573 | ADELA LEKO | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 216. | 20. u stavku 1. članka 216. se predlaže izmjena na način da se ispravno navede nadležno tijelo: (1) Zemljište iz članka 213. i članka 214. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na poslove izvlaštenja (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1574 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 217. | Sve termine parcelacijski elaborat zamijeniti s geodetski elaborat. Uskladiti terminologiju s ZDIKN i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Članak 19. Prijedloga Zakona jasno određuje značenje pojma parcelacijskog elaborata kao geodetskog elaborata kojim se provodi parcelacija. Na taj način osigurana je jednoznačnost i povezanost s pojmovima iz prakse prostornog uređenja i gradnje, u kojoj se termin „parcelacija“ koristi dugi niz godina i dobro je razumljiv stručnim i širim korisnicima. Dosadašnja primjena ovakvog normiranja pokazala se funkcionalnom i nije stvarala probleme u praksi, pa stoga nema potrebe za izmjenom predložene terminologije. |
| 1575 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 218. | Predlaže se dodavanje stavka 3. kojim se prilikom utvrđivanje naknade za prijenos zemljišta uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, a vezano na obveze JLS te ujedno ukida potencijalna prepreka donošenju urbanističkih planova uređenja. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1576 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 218. | Prijedlog - dodati: (3) Pri utvrđivanju naknade iz stavka 1. uzima se u obzir korist odnosno povećanje vrijednosti zemljišta proizašlo iz planiranja građevine odnosno površine javne namjene. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1577 | BRANIMIR BAGARIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 219. | Poštovani, imamo konkretnu životnu situaciju: - postojeća stambena građevina nalazi se IZVAN građevinskog područja (ozakonjena sukladno posebnom Zakonu) - za građevinu je izdano rješenje o utvrđivanju građevne čestice temeljem kojeg je u katastru i zemljišniku oblikovana građevna čestica - kompletno zemljište neposredno oko građevine je u vlasništvu RH, posjed Hrvatske šume - za postojeću građevinu je sukladno odredbama prostornog plana izdana lokacijska dozvola za izgradnju cisterne za vodu, prema kojoj se cisterna nalazi na dijelu susjedne čestice u vlasništvu RH - sukladno lokacijskoj dozvoli i suglasnosti ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te suglasnosti ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva, i državne imovine izvšena je parcelacija i oblikovana je nova čestica na kojoj se treba izgraditi cisterna za vodu - Hrvatske šume na kraju ne dozvoljavaju da se izvrši kupoprodaja predmetne čestice kako bi se mogla oblikovati jedinstvena građevna čestica, jer sukladno članku 51. Zakona o šumama, nije dozvoljeno izdvajanje iz šumskogospodarskog područja, osim u slučaju izdavanja rješenja o utvrđivanju građevne čestice. Molim Vas da se zakonom omogući da se za postojeće građevine za koje je izdana lokacijska dozvola, omogući izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, ili da se lokacijska dozvola izdana suladno prostornom planu smatra rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Jer uistinu, što predstavlja lokacijska dozvola? Između ostalog, predstavlja i jedan oblik rješenja o utvrđivanju građevne čestice, samo što se to izrijekom ne navodi. Stoga predlažem da se donese odredba da se za građevine za koje je izdana lokacijska dozvola, može izdati rješenje o utvrđivanju građevne čestice sukladno toj lokacijskoj dozvoli. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Lokacijska dozvola već je temelj za provođenje parcelacije i oblikovanje građevne čestice jednako kao i rješenje o utvrđivanju građevne čestice. Dodatno propisivanje da se za građevine s izdanim lokacijskim dozvolama može posebno izdavati rješenje o utvrđivanju građevne čestice bilo bi suvišno i dovelo bi do dupliciranja postupaka. |
| 1578 | ELEKTRO PLUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 219. | dio neizgrađenog zemljišta potrebnog za formiranje neizgrađene građevne čestice u skladu s aktom za provedbu zahvata u prostoru, ako taj dio ne prelazi 50% površine planirane građevne čestice. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1579 | GORANA BARBARIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 219. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 3. Predlaže se dopuna - iza riječi "zgrade" dodati: "odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine/zgrade", sukladno članku 198. stavku 3. točki 2. i primjedbi na članak 198. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1580 | ANTE TANDARA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 219. | Postotak od 30% površine građevne čestice trebalo bi uskladiti s Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH gdje je u stavku 25. stavak 1. točka 2. navedeno 50% | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1581 | GORANA BARBARIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 220. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (4) Predlaže se brisanje pojma „veliki grad“. Naime, službeni glasnik grada uvijek se zove „Službeni glasnik Grada [ime grada]“, primjerice „Službeni glasnik Grada Splita“, a ne „Službeni glasnik velikog grada Splita“. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Radi se o taksativnom nabrajanju upravnih jedinica koje mogu sudjelovati u institutu prava prvokupa prema ovom članku. |
| 1582 | GRAD MALI LOŠINJ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 223. | U stavku (3) propisati duži rok, predlaže se 4 godine kakav je propisan člankom 215. obzirom da se radi o financijskim sredstvima koja se moraju predvidjeti proračunom. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je rok primjeren jer se ovdje radi o prostorno-planskoj prenamjeni zemljišta koja također iziskuje dugoročno predviđanje. |
| 1583 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 223. | Što ako je prenamjena u svrhu gradnje građevina od državnog ili regionalnog značaja? Ili prema zahtjevu JPT, npr. HEP, HOPS? Je li i u tom slučaju JLS dužna otkupiti zemljište? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prostor za građevine državnog ili regionalnog značaja se inicijalno ne prenamijenjuje planovima lokalne razine. |
| 1584 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 223. | Rok naveden u stavku 3. je nerealno kratak. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da je rok primjeren jer se ovdje radi o prostorno-planskoj prenamjeni zemljišta koja također iziskuje dugoročno predviđanje. |
| 1585 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 223. | Predlaže se dodavanje stavka 4. kojim se prilikom utvrđivanje naknade za prijenos zemljišta uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, a vezano na obveze JLS te ujedno ukida potencijalna prepreka donošenju urbanističkih planova uređenja. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1586 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 223. | Prijedlog - dodati: (4) Pri utvrđivanju cijene iz stavka 1. uzima se u obzir korist odnosno povećanje vrijednosti drugog zemljišta istog vlasnika u trenutku prenamjene, a koje povećanje je proizašlo iz planiranja građevine odnosno površine javne namjene odnosno infrastrukture. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 1587 | GORANA BARBARIĆ | 9. IMOVINSKI INSTITUTI UREĐENJA GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA, Članak 223. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se dopuna - uvođenje recipročnog mehanizma obveza, kojim bi se definirala i obveza vlasnika zemljišta na prodaju po tržišnoj cijeni, ili alternativno, mogućnost eksproprijacije uz pravičnu naknadu, u slučajevima kada jedinica lokalne samouprave prenamijeni zemljište u javnu namjenu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Navedeni komentar je predmet uređenja posebnih propisa koji se bave institutom izvlaštenja. |
| 1588 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 10. NADZOR, Usklađivanje nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana | Prijedlog - izmijeniti naslov: Usklađivanje nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provedbu plana | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1589 | LUCIJA ANTON | 10. NADZOR, Usklađivanje nesuglasnosti kartografskih prikaza i odredbi za provođenje plana | U Pravilniku o prostornim planovima (NN 152/23) te na drugim mjestima u ovom Prijedlogu Zakona o prostornom uređenju, koristi se pojam "odredbe za provedbu" (članak 78, 121, 134). Ovdje se prvi put pojavljuje pojam "odredbe za provođenje" za koji smatram da je ispravniji. Svakako je potrebno uskladiti korištenje pojmova u cijelom tekstu Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1590 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 10. NADZOR, Članak 227. | I kartografski prikazi i odredbe za provedbu moraju biti međusobno usklađeni i s obrazloženjem prostornog plana! Prostorni plan su obrazloženje i kartografski prikazi, a odredbe za provedbu su samo njihova normativna izvedenica u tekstualnom obliku. Dopuniti odredbe na način da se uvjetuje cjelovita usklađenosti obrazloženja, kartografskih prikaza i odredbi za provedbu. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo kako je za potrebe ostvarenja svrhe ovog članka dovoljno staviti naglasak na provedbene odredbe i kartografske prikaze. |
| 1591 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 10. NADZOR, Članak 227. | Stavak 2. - uskladiti sa člankom 148. stavak 4 - ako nisu usuglašene odredbe i grafika da se postupa po odredbama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Smatramo da odredbe nisu u koliziji. |
| 1592 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 10. NADZOR, Članak 227. | Preispitati ispravke kod prihvaćanja primjedbi s javne rasprave koje nisu unesene u konačni prijedlog plana te razmisliti da se ipak ostavi otvorena mogućnost ispravka greške za situacije koje će se vjerojatno pojaviti u praksi, a koje su stvarne greške koje je moguće i dokazati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1593 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 10. NADZOR, Članak 227. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Neusklađenost između grafičkog dijela - kartografskih prikaza i odredbi za provedbu plana ne može se ispravljati ispravkom greške u kartografskom prikazu. (2) U slučaju nesuglasnosti kartografskog prikaza s odredbama za provedbu prostornog plana, nositelj izrade prostornog plana bez odgode inicira postupak izmjena ili dopuna prostornog plana radi usklađenja kartografskog prikaza i odredbi za provedbu plana. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo kako je predložena odredba u Prijedlogu Zakona dovoljno jasna. |
| 1594 | DALEKOVOD-PROJEKT D.O.O. ZA PROJEKTIRANJE, NADZOR, KONZALTING I INŽENJERING | 10. NADZOR, Članak 227. | Obzirom da su postupci donošenja prostornih planova izuzetno dugi, u ovom slučaju bi trebalo predvidjeti odgovarajući "skraćeni" postupak. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Zbog pravne sigurnosti provodi se redovni postupak. |
| 1595 | ANA RAŠAN | 10. NADZOR, Članak 227. | čl.227., st.(2) - potrebno je definirati koji je postupak u slučaju da nositelj izrade prostornog plana ne inicira pokretanje postupka donošenja izmjena i dopuna istog. Potrebno je definirati tko i na koji način prijavljuje ili utvrđuje neusklađenost istih. Može li projektant tražiti usklađenje putem prijave jedinici lokalne samouprave, izrađivaču plana ili ministrastvu, ili je izrađivač plana isključivo odgovoran i dužan utvrditi i ispraviti neusklađenosti? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Nositelj izrade je dužan inicirati postupak izmjena ili dopuna prostornog plana radi usklađenja bez odgode i bez obzira iz kojeg izvora je došao do saznanja o neusklađenosti. |
| 1596 | KRISTINA PERKOV | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 11. PREKRŠAJNE ODREDBE | Potrebno je predvidjeti prekršajne odredbe za korištenje zemljišta protivno prostornom planu kada takvo korištenje ima za posljedicu značajno narušavanje izgleda i uređenosti prostora. Kao primjer može se istaknuti pojava tzv. suhih marina, čiji se broj na obalnom području rapidno povećava, ne samo izvan građevinskih područja, već i unutar naselja te čak na izgrađenim česticama stambene namjene. Imajući u vidu njihov intenzivan prostorni i vizualni utjecaj, suhe marine potrebno je zasebno regulirati, a njihovo nekontrolirano formiranje sankcionirati odgovarajućim prekršajnim mjerama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1597 | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 11. PREKRŠAJNE ODREDBE | Predloženi novi članak iza članka o prekršajima javnopravnog tijela • „Javnopravno tijelo ili upravitelj infrastrukture koji ne dostavi podatke propisane člancima 34., 55. i 56. u propisanom roku kaznit će se novčanom kaznom…“ • „Stručni izrađivač plana koji propusti izraditi prometne i sigurnosne podloge propisane člankom 42. i člankom 30. stavkom 4. kaznit će se novčanom kaznom…“ Obrazloženje Usklađuje se prekršajni režim s novim obvezama dostave podataka i izrade prometnih podloga, slično već predviđenim prekršajima za druge povrede. Dodatne napomene o normativnoj usklađenosti • Veza s prometnim strategijama i SUMP-om sada je izričito unesena u članke 10., 15., 42., 43., 45. i 50., dok se ISPU proširuje kako bi takve podloge i podaci bili sustavno dostupni. Time se nadograđuje postojeće zakonsko pozivanje na sektorske strategije i informacijski sustav. • Sigurnost prometa uvodi se kao obvezno područje u analizama i u definiranju koridora, što je usklađeno s načelima zaštite prostora i kvalitete života. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da nije potrebno propisivati novčane kazne za predložene slučajeve. Obveze dostave podataka javnopravnih tijela i sadržaj stručnih podloga već su jasno propisani Zakonom, a njihovo izvršavanje osigurava se kroz postupke nadzora i pravne posljedice koje proizlaze iz važećih propisa. Uvođenje dodatnih prekršajnih sankcija nije nužno te bi predstavljalo neopravdano opterećenje za javnopravna tijela i stručne izrađivače planova. |
| 1598 | TANJA FRANKOVIĆ | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Prekršaj nositelja izrade prostornog plana | treba navesti prekršaje vezano za to ako prostorni planovi nisu napravljeni u skladu s načelima prostornog planiranja. Pogotovo vezano za održivost, zaštitu prirode odnosno zelenu politiku | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Načela prostornog planiranje dio su Prijedloga Zakona tako da je predmetni prekršaj već reguliran odredbama ovoga članka koje se tiču izrade dokumenata prostornog uređenja protivno Zakonu. |
| 1599 | KRISTINA PERKOV | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | čl. 229. – Prekršaji stručnog izrađivača prostornog plana Predložene prekršajne odredbe formulirane su nejasno, čime se otvara prostor arbitrarnosti i mogućim zloupotrebama. Izrada prostornog plana izrazito je složen postupak koji zahtijeva usklađivanje velikog broja odredbi ovoga Zakona, od kojih su mnoge kompleksne, a ponegdje i međusobno kontradiktorne. Prostorni plan nije autorsko djelo, već rezultat procesa usklađivanja različitih interesa u prostoru, pa se odgovornost izrađivača može vezivati isključivo uz izradu nacrta prijedloga ili nacrta konačnog prijedloga plana. Posebno je sporna odredba iz stavka 4., kojom se propisuje stroža kazna za planove u ZOP-u. Takvo rješenje uvodi neopravdano različito postupanje ovisno o lokaciji, što dovodi do pravne nejednakosti i nesrazmjernog položaja stručnih izrađivača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Područje ZOP-a zahtijeva pojačanu zaštitu pa smatramo da je viši raspon kazne opravdan. |
| 1600 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | Stavak (1). Treba razumjeti da je planiranje proces usklađivanja različitih interesa u prostoru, a ne autorsko djelo. Navoditi načela i standarde u kontekstu prekršajnih odredbi nije u dovoljnoj mjeri definirano. O stručnoj odgovornosti izrađivača prostornih planova može se govoriti samo da faze izrade nacrta prijedloga plana (ili nacrta konačnog prijedloga plana). Stoga “stručno rješenje” nije adekvatan termin. Stavak (4). Koji je razlog da se propisuje drugačija kazna ukoliko se dogodi greška (neusklađenost) prilikom izrade prostornih planova u ZOP-u u odnosu na druge prostore RH? | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U odnosu na načela i standarde prostornog planiranja, radi se o instruktivnoj formulaciji koja upotpunjava svrhu i smisao ovoga članka. U predloženom članku Prijedloga Zakona je naglasak na izradi stručnog rješenja, a područje ZOP-a zahtijeva pojačanu zaštitu pa smatramo da je viši raspon kazne opravdan. |
| 1601 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana ako izradi nacrt prijedloga plana protivno Zakonu ili ako ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti prostornog uređenja. ... | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U predloženom članku Prijedloga Zakona je naglasak na izradi stručnog rješenja. |
| 1602 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | stavci 1., 2., 3., 4., 7. i 8. – Odredbe su izrazito stroge. To znači da će kod svake utvrđene neusklađenosti u postupku davanja mišljenja zavoda, odnosno suglasnosti Ministarstva morati biti naplaćena ova kazna. Izrada prostornog plana je izrazito kompleksan zadatak, a i cijeli skup odredbi ovog Zakona koji je potrebno poštivati (247. članaka!) je izrazito složen, u nekim dijelovima čak i kontradiktoran, recimo: - načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju: „Prostorno planiranje … temelji se na sveobuhvatnom sagledavanju korištenja i zaštite prostora“ vs. planiranje DPPR-a u dijelovima - načelo prostorne održivosti, razvitka i vrsnoće gradnje – „ujednačenost standarda uređenja pojedinih područja“ vs. članak 106. po kojemu je (u odnosu na postojeću izgrađenost/uređenost prostora) standard uređenja na urbanističkoj razini dopušteno planirati samo ako zemljište ne može ni na koji način ostvariti pristup osnovnoj infrastrukturi, čak ni „pravom služnosti“) - načelo očuvanja prostora i obnove prirode – prostor potrebno štititi na način da se „planira“ vs. „integracija“ „površina namijenjenih priuštivom stanovanju“ realiziranih bez prostornog plana, u „prvom sljedećem prostornom planu“. Znači ne radi se o 10. jasno i nedvosmisleno utvrđenih zakonskih odredbi već cijelom nizu vrlo kompleksnih i korelirajućih odredbi. U kažnjavanju ipak treba razlikovati je li neusklađenost hotimična ili ne, uzimajući u obzir nerijetko činjenicu da su nekada same odredbe nejasne ili posebice kada su neke od njih oprečne. I sama činjenica da se ovim zakonom propisuje izdavanje „obvezujućih mišljenja“, sugerira na vrlo kompleksnu materiju koju je potrebno tumačiti i nije uvijek jednoznačno određena ovim zakonom. Temeljem ovih odredbi pitanje je tko će uopće željeti raditi prostorne planove? Npr. tko će biti odgovorni voditelj „dijela“ DPPR-a kada je to protivno načelu integralnog pristupa u prostornom planiranju? Ako se donese odluka o izradi DPPR-a kojima se odrede stručni izrađivači za „dijelove“ DPPR-a, trebaju li stručni izrađivači poštivati načelo integralnog pristupa u prostornom planiranju ili zakonsku odredbu koja propisuje izradu DPPR-a na način koji je tome protivan – a u oba slučaja su podložni kažnjavanju. I je li onda i Ministarstvo u prekršaju jer je donijelo odluku o izradi DPPR-a protivno načelu integralnog pristupa u prostornom planiranju („kaznit će se pravna osoba u svojstvu nositelja izrade prostornog plana koja od stručnog izrađivača zahtijeva izradu stručnog rješenja prostornog plana koje je protivno načelima prostornog planiranja“). Nadalje, kazne nisu referentne u odnosu na ugovoreni iznos prostornog plana. U odnosu na ove odredbe tko će izrađivati manje zahtjevne prostorne planove? Konačno, kazne moraju biti utvrđene razmjerno količini, veličini i značaju kršenja ovog zakona kao i o tome radi li se o hotimici ili ne, te moraju biti precizno definirane. „Protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu“ – to definitivno nije. Kaznene odredbe se trebaju odnositi na konkretni članak ili članke, a ne na cjeloviti Zakon vrlo kompleksnih ponekad i kontradiktorno korelirajućih odredbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1603 | MARINKO MARADIN | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | Načela prostornog planiranja bi trebala biti u cijelosti ugrađena u Zakon, tako da njihovo posebno isticanje nije potrebno. Standardi prostornog planiranja su nedefinirana kategorija i taj naziv treba ili izbaciti ili predlagatelj treba taj naziv zamijeniti pozivanjem na dokumente i podzakonske akte koji definiraju te standarde. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1604 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | Formulacija „protivno načelima i standardima prostornog planiranja i/ili Zakonu” nije prihvatljiva u okviru kaznenih odredbi. Takav izraz je preopćenit, nedovoljno određen i ostavlja preveliku mogućnost različitih tumačenja, manipulacija te pokretanja neosnovanih tužbi protiv izrađivača prostornih planova. Kaznene odredbe moraju biti jasno i nedvojbeno definirane, tako da je svima – i izrađivačima planova i nadležnim tijelima – unaprijed poznato koje se konkretne radnje ili propusti sankcioniraju. Preopćenite formulacije narušavaju pravnu sigurnost te mogu dovesti do zloupotreba u praksi. Predlažemo precizno definiranje kaznenih odredbi, s jasnim i mjerljivim kriterijima koji se odnose na povrede zakonskih obveza, umjesto korištenja općih pojmova poput „načela i standardi prostornog planiranja”. Predlaže se izmijenjeni tekst stavka 1. zbog nerazmjerno, izrazito široko postavljenog okvira za kažnjavanje, ali i opravdane mogućnosti izrade stručnih rješenja kao podloga za izmjene i dopune važećih planova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U odnosu na načela i standarde prostornog planiranja, radi se o instruktivnoj formulaciji koja upotpunjava svrhu i smisao ovoga članka. |
| 1605 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | Prijedlog - izmijeniti: (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5 000 do 15 000 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba u svojstvu stručnog izrađivača prostornog plana ako izradi nacrt prijedloga plana protivno Zakonu ili ako ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisima koji uređuju obavljanje djelatnosti prostornog uređenja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. U odnosu na načela i standarde prostornog planiranja, radi se o instruktivnoj formulaciji koja upotpunjava svrhu i smisao ovoga članka. |
| 1606 | GORANA BARBARIĆ | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 229. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Predlaže se brisanje ili izmjena stavka 4. ovoga članka tako da visina kazne bude proporcionalna ozbiljnosti prekršaja, bez obzira na lokaciju prostornih planova. Sama neusklađenost plana nije teža ili lakša ovisno o tome nalazi li se plan u zaštićenom obalnom pojasu ili na nekoj drugoj lokaciji. Povećanje kazne samo zbog lokacije stvara pravnu nejednakost stručnih izrađivača koji rade u određenim područjima, a ne povećava kvalitetu izrade planova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Područje ZOP-a zahtijeva pojačanu zaštitu pa smatramo da je viši raspon kazne opravdan. |
| 1607 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 230. | U praksi se dešava da se manje od 50% JPT navedenih u Odluci o izradi prostornog plana očituje svojim zahtjevima, Treba li nositelj izrade pokretati prekršajne postupke u tom slučaju? Za Izradu prostornih planova zahtjevi su iznimno važni, ali nisam sigurna da će ovaj institut zaživjeti u praksi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Prema ovom Prijedlogu Zakona, svako propuštanje očitovanja predstavlja prekršaj te smatramo kako će isto predstavljati poticaj javnopravnim tijelima na aktivnije sudjelovanje u postupku. |
| 1608 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 11. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 230. | stavak 230. – Nakon „očituje“ dodati „i/ili sudjeluje“ | Prihvaćen | Nije prihvaćen. Izričaj „očituje“ smatramo dostatnim i jasnim. |
| 1609 | MIROSLAV ŠTIMAC | Prijedlog Zakona o prostornom uređenju, 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | • Prijelazne odredbe odnose se samo na primjenu informacijskog sustava. Ostalo nije važno! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1610 | KRISTINA PERKOV | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | čl. 233. – Prijelazne odredbe Odredbe članka 233. previše su restriktivne i ne uzimaju u obzir složenost i trajanje postupaka izrade i donošenja prostornih planova. Posebno problematično je što se propisuje obustava postupaka i stavljanje odluka o izradi izvan snage po proteku zadanog roka, bez obzira na uložena sredstva, sklopljene ugovore i napredovanje pojedinih postupaka. Takvo rješenje dovelo bi do ozbiljnih financijskih posljedica, pravne nesigurnosti te zastoja u prostornom i gospodarskom razvoju, osobito na lokalnoj i županijskoj razini. Nadalje, rokovi od dvije odnosno tri godine nisu realni za složenije planove, posebice županijske prostorne planove koji uključuju postupke strateške procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Primjerenije bi bilo propisati dulje rokove. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da su rokovi primjereni u svrhu uređenja navedenih slučajeva jer je naglasak na važnosti i hitnosti uređenja s novim Zakonom. |
| 1611 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | stavci 2. i 3. – Odredbe prestroge, posebice uzimajući u obzir da je trajanje postupka izrade i donošenja prostornog plana (i to posebno onih kompleksnijih) od javne rasprave nadalje neizvjesna (potrebe za ponavljanjem javne rasprave, ispravci u postupku davanja mišljenja zavoda, ispravci u postupku ishođenja suglasnosti, a posebice nepostojanje roka Ministarstva za izdavanje suglasnosti). Učinak ovih zakonskih odredbi mogu biti i značajne negativne financijske posljedice (utječe na ugovorne obveze sklopljene temeljem zakonskih odredbi i odluke o izradi koji su vrijedili u to vrijeme, uložena su značajna sredstva u izradu prostornog plana, i sl.). Bilo bi realnije uvjetovati da se konačni prijedlog prostornog plana mora utvrditi do određenog roka. U protivnom ćemo tik prije isteka navedenog roka neminovno, i u zavodima i u Ministarstvu, doći u situaciju kaosa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1612 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | stavak 1. – Iako je razumljiva namjera, odredba nije prijelazna odredba. Prijelaznom odredbom ipak treba na neki način dopustiti da se „spasi što se spasiti da“, a ne da se danom donošenja zakona ukida bilo kakva mogućnost djelovanja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba uređuje razdoblje nakon stupanja na snagu Zakona u kojem je potrebno uskladiti se s njegovim odredbama pa smatramo da pripada ovom članku. |
| 1613 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | Molimo da se u stavku 1. ovog članka navede i raniji Zakon (Zakon o prostornom prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94., 68/98., 35/99., 61/00., 32/02. i 100/04.)) zbog postojanja takvih slučajeva. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da u iznimnom slučaju pojave ovakvih slučajeva valja pribjeći tumačenju predloženih zakonskih odredaba po cilju i svrsi te primjeni istih na takve slučajeve. |
| 1614 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 3. Navedeni rok od tri godine za dovršenje postupaka izrade prostornih planova započetih po sada važećem Zakonu smatra se prihvatljivim za prostorne planove lokalne razine, ali ne i za prostorne planove županija. Smatra se da je za prostorne planove županija, čija je priprema / izrada započela kasnije od planova lokalne razine (tijekom 2025. godine) i čiji postupak uključuje paralelnu izradu Strateške studije, te provođenje postupka strateške procjene utjecaja na okoliš i postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, potrebno omogućiti duže razdoblje za dovršenje njihove izrade od tri godine. Predlaže se rok od pet godina po donošenju novog Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da su rokovi primjereni u svrhu uređenja navedenih slučajeva jer je naglasak na važnosti i hitnosti uređenja s novim Zakonom. |
| 1615 | STELLA ŠIMUNOVIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | Člankom 233 stavak 3 propisano je da postupci izrade i donošenja prostornih planova odnosno njihovih izmjena i dopuna, kao i transformacije prostornih planova, započeti po odredbama postojećeg zakona dovršit će se sukladno odredbama toga zakona, dok je nastavno navedeno da se isti obustavljaju i odluke o izradi prostornih planova odnosno odluke o transformaciji na temelju kojih su se provodili stavljaju se izvan snage u roku od tri godine od stupanja na snagu ovoga Zakona. Navedena odredba nije jasna u smislu da li u slučaju da prostorni plan nije stupio na snagu u roku od tri godine od stupanja na snagu novog zakona postupak donošenaj istog se obustavlja te se cjelokupni postupak pokreće ispočetka sukladno novom zakonu. S obzirom na duljinu trajanja donošenja prostornih planova te izmjene istih od strane nadležnih tijela, smatramo da će predloženo rješenje dovesti do obustave donošenja niza planova a time i razvoja pojedinih područja. Također treba uzeti u obzir veliku štetu koju će pri tome trpiti investitori u situacijama kada isti financiraju donošenje pojedinog plana, primjerice UPU-a, kao i pravnu nesigurnost koja time nastaje. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da su rokovi primjereni u svrhu uređenja navedenih slučajeva jer je naglasak na važnosti i hitnosti uređenja s novim Zakonom. |
| 1616 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 233. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (4) Predlaže se pojašnjenje što se podrazumijeva pod pojmom „svi prostorni planovi“. Da li ovo znači da se apsolutno svi urbanistički planovi uređenja čija je obveza ili preporuka propisana planovima šireg područja/više razine moraju započeti izrađivati u roku od 5 godina, paralelno s donošenjem svih važećih planova u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi. Koji je smisao stavka u članku koji govori o već započetim postupcima? „Svi prostorni planovi“ podrazumijevaju i državni i županijske prostorne planove? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Radi se o prostornim planovima svih razina i širine obuhvata. |
| 1617 | JASMINKA PILAR-KATAVIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Predlažem preispitati odredbe ovog članka, uzimajući u obzir ne samo realno stanje na tržištu, nego i kapacitete županijskih zavoda. Također, otvara se i niz pravnih pitanja - tko snosi odgovornost za neispunjavanje rokova, tko plaća ponovljene postupke izrade prostornih planova itd. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1618 | UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Stavak 2. i 3. nije realno provediv. Predviđa da, ako općine ili gradovi ne donesu prostorne planove u digitalnom obliku kroz sustav ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu Zakona, županijski zavodi za prostorno uređenje postaju stručni izrađivači i moraju osigurati donošenje tih planova u roku od samo jedne godine. Uzimajući u obzir da Zavodi raspolažu vrlo ograničenim brojem ovlaštenih urbanista, te da se radi o složenom i vremenski zahtjevnom poslu, takav rok nije izvediv. Dodatno, nelogično je da se ono što jedinice lokalne samouprave nisu uspjele izraditi u pet godina očekuje od županijskih zavoda izrade u roku od samo jedne godine. Potrebno je urediti drugačiji model osiguranja izrade planova u digitalnom obliku te definirati jasnu podjelu odgovornosti između JLS i zavoda, realne rokove usklađene s kapacitetima izrađivača, mogućnost angažiranja vanjskih ovlaštenih izrađivača putem natječaja. Sadašnje rješenje nije provedivo u praksi i može dovesti do dodatnih kašnjenja i problema u izradi prostornih planova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1619 | UDRUGA HRVATSKIH URBANISTA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Predlaže se ukidanje rokova iz čl. 235. ili produljenje jer se navedeni rokovi nerealni s obzirom na broj raspoloživih planera. Uzimajući u obzir da Zavodi raspolažu vrlo ograničenim brojem ovlaštenih urbanista, te da se radi o složenom i vremenski zahtjevnom poslu, takav rok nije izvediv. Dodatno, nije prihvatljivo direktno ugovaranje poslova izrade prostornih planova uz zaobilazak Pravnih osoba ovlaštenih za izradu prostornih planova. Posebno je sporan i članak 3. koji kaže "prestaje važiti" što proizvodi izrazitu pravnu nesigurnost pogotove za planove užeg područja/projekte koji su u pripremi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1620 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | stavak 3. – Odredba protivna ovim Zakonom propisanim postupkom stavljanja prostornog plana van snage. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Radi se o prijelaznoj odredbi koja se ne protivi redovnom postupku već jednostavno predstavlja njegovu privremenu iznimku. |
| 1621 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Odredbe su neostvarive i uzrokuju nemjerljivu štetu. Cijeli članak potrebno je brisati. Evo samo djelomične i kratke analitike: u PGŽ-u je na snazi jedan županijski i četiri PPPPO-a, što je recimo županijska razina te 36 PPUG/O-ova što je lokalna razina, ali prema prijedlogu Zakona zavodska obveza, dok je preostale lokalne razine: jedan GUP i 376 provedbenih na urbanističkoj razini – nerealno očekivanje da je i upola manje moguće realizirati temeljem ove obveze. Banalizira se prostorno planiranje, sama izrada prostorno-planskog rješenja kao i postupak izrade i donošenja. Potpuno je nerealno uvjetovati da istekom roka od pet godina sve što je ostalo moraju preuzeti zavodi i sve postupke provesti/dovršiti unutar godine dana. Pa zavod neće stići unutar pet godina izvršiti ni obveze nametnute osnovnim odredbama Zakona – „dio“ DPPR-a i sve PPUG/O-ove, a kamoli još preuzimati izradu provedbenih prostornih planova urbanističke razine koji nisu doneseni u novom sustavu. Uzmimo npr. samo Grad Rijeku koja ima obvezu provesti izradu i donošenje u novom sustavu – (osim PPUG-a koji mora izraditi zavod) jedan GUP i 53 provedbena urbanističke razine. Da u pet godina uspiju obaviti i pola to znači da nakon pet godina pod obvezom prebacuju sve zavodu, kojemu onda ostaje samo godina dana za sve donijeti. I još uzmimo na sve to i obvezu koja proizlazi iz članka 30. ovog Zakona: „ovlaštena osoba dužna je za potrebe izrade pojedinog prostornog plana osigurati sudjelovanje stručnjaka različitih struka u svojstvu suradnika iz područja prostornog uređenja, urbanizma, arhitekture i graditeljstva, geodezije, geografije, krajobraza, zaštite okoliša i prirode, zaštite kulturne baštine, zaštite zdravlja ljudi, vodnoga gospodarstva, prometnih sustava, elektroenergetike, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te druge javne infrastrukture, društvenih djelatnosti (pravo, sociologija, ekonomija), poljoprivreda, šumarstva i druge stručnjake iz relevantnih područja koja sudjeluju u izradi i donošenju određenog prostornog plana“. – za svaki od recimo stotinjak prostornih planova osigurati ovakav stručni tim unutar godinu dana… Ujedno su odredbe pravno upitne. Samo neki primjeri: - uzimajući u obzir sve obveze koje su nametnute ovim Zakonom, što već značajno opterećuje zavode, ako npr. zavod uspije izvršiti ovu obvezu samo za neke gradove i općine, to stavlja u diskriminatoran položaj sve ostale za koje obvezu ne uspije izvršiti. Je li to onda podložno tužbi protiv zavoda? - stručni izrađivač temeljem ovog Zakona odgovara prekršajno i materijalno, pa obveznim preuzimanjem zavoda i npr. započetih postupaka izrade i donošenja prostornih planova koji su možda u poodmakloj fazi dovodi do situacije da zavod kao stručni izrađivač postaje prekršajno i materijalno odgovoran i za plansko rješenje koje u naravi nije izradio i za prethodno provođenu proceduru u kojoj nije sudjelovao - da bi zavod uopće mogao biti stručni izrađivač mora zadovoljiti uvjete za to propisane posebnim propisom, što pojedini zavodi ni ne zadovoljavaju (a zbog ovih obveza nametnutih zavodima izglednije je da će ih biti još, jer će prostorni planeri ovlašteni arhitekti urbanisti naprosto otići iz zavoda). Konačno, odredba stavka 3. kojom se svi nedoneseni prostorni planovi stavljaju van snage ima izrazito štetan učinak zakona za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jer im jednom odredbom dokida pravo da imaju planiran prostor, a uslijed izrazito nerealnog zakonskog roka koji je bilo nemoguće ispoštivati. Zakon ne smije proizvoditi takav enorman štetan učinak za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i građane jer je za izradu tih prostornih planova na snazi (kakvi god da su) kumulativno utrošen značajan rad i financijska sredstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1622 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Prijelazna odredba stavka 1. kontradiktorna prijelaznoj odredbi članka 233. stavka 4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1623 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ISTARSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Predlažemo brisanje prijedloga da županijski zavodi postaju stručni izrađivači prostornih planova koji se nisu donijeli u digitalnom obliku kroz sustav e-planovi te da osiguravaju njihovo donošenje u roku od godine dana. Zavodi nisu u mogućnosti odraditi predloženu količinu posla zbog nedostatka stručne radne snage, a u odnosu sve obaveze koje proizlaze iz čl. 27. Prijedloga Zakona pa je ova odredba neprovediva. Također, nije jasno kako županijski zavod može osigurati donošenje prostornih planova u roku od godinu dana kad je isto u nadležnosti predstavničkih tijela JLS-ova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1624 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Stavak 2. - Predlažemo da se briše da županijski zavod postaje stručni izrađivač prostornog plana u slučaju iz stavka 2. Izradu prostornog plana dužna je osigurati JLS, a zavod ne može snositi posljedice za njihovo kršenje ovoga Zakona. Ako već ostaje ovakva obveza navesti i Zavode Grada Zagreba i Zavode gradova jer mogu biti prostorni planovi i sa njihovih područja (PPUO, PPUG, GUP, UPU). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1625 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 1. Nejasno je da li navedena odredba predstavlja obvezu transformacije navedenih planova ili i mogućnost njihove izmjene i dopune (kao što je to u postupcima koji se trenutno provode prema sada važećem Zakonu i propisima na temelju Zakona). Isto tako nije jasno u skladu s kojim Zakonom i propisima se ti planovi moraju donijeti – da li prema trenutno važećem Zakonu i propisima na temelju istog kao prostorni planovi nove generacije koji su sada u izradi i donošenju ili prema novom Zakonu koji je u javnom savjetovanju i još nije donesen, ali će biti na snazi slijedećih pet godina. Navedeno je potrebno jasno propisati. stavak 2. i 3. Navedene odredbe smatramo neprimjerenim i neprovedivim, te ih treba brisati. Nejasno je na koji način županijski zavod može najednom postati izrađivač prostornog plana koji u roku od pet godina od stupanja na snagu Zakona ne bude donesen u digitalnom obliku. Isto tako je nejasno da li se to odnosi na sve vrste i razine planova (sve vrste planova lokalne, županijske i državne razine), te da li je to u skladu s propisima o nabavi/javnoj nabavi, propisanim fazama izrade prostornih planova ovim Zakonom. Kako županijski zavod može osigurati njihovo donošenje u roku od godinu dana (uz sve druge obveze koje županijski zavodi imaju, te im se Prijedlogom Zakona predlažu još i dodati, na što su već dane primjedbe). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1626 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | vezano za stavak 2., ne slažemo se s prijedlogom da županijski zavodi postaju stručni izrađivači prostornih planova koji se nisu donijeli u digitalnom obliku kroz sustav e-planovi te da osiguravaju njihovo donošenje u roku od godine dana. Smatramo da je uz sadašnje ljudske kapacitete većine zavoda, obveza istovremene izrade većeg broja prostornih planova neprovediva. Također, zavodi ne mogu utjecati i odlučivati o samom činu donošenja planova, budući da je isto u nadležnosti predstavničkih tijela JLS-ova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1627 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Rokovi su nerealno kratki i ne uzimaju u obzir kapacitete ni lokalne i regionalne samouprave niti kapacitete zavoda i drugih stručnih izrađivača. Prelazak na potpuno digitaliziran sustav nije upitan, međutim u toj digitalizaciji planiranje se u potpunosti izgubilo i digitalizacija je postala sama sebi svrhom što je devastirajuće za prostorno planiranje i urbanizam. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1628 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Predlaže se brisanje stavka (2) jer je neprovediv u praksi. To bi zahtijevalo znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog uređenja kojih nema na tržištu rada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1629 | MARINKO MARADIN | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Predlažem da se st. 2. i 3. objedine na način da glase "(2) Ako se prostorni planovi iz st. 1 ovog članka ne donesu u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi u roku od 6 godina od stupanja na snagu ovog Zakona isti prestaju važiti, a odluke o donošenju tih prostornih planova stavljaju se izvan snage. Time se izbjegava nejasan pravni okvir nadležnosti i prava određen st. 2. i 3. ovog članka, kao i ostavlja JLS na volju kada, kako i na koji način budu donijeli svoje prostorne planove u digitalnom obliku u sustavu ePlanovi. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da su odredbe stavaka 2. i 3. ispravno normirane i jasno uređuju pravni okvir postupanja u vezi s digitalizacijom prostornih planova te da predloženo spajanje stavaka ne bi donijelo veću jasnoću. |
| 1630 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Stavak (2) ovog članka treba brisati jer je apsolutno neprovediv. Zavodi za prostorno uređenje županije nemaju ni ljudskih niti financijskih kapaciteta za izradu tolikog broja izmjena i dopuna prostornih planova u digitalnom obliku. Na tržištu trenutno ne postoji dovoljno stručnih ljudi koji bi mogli raditi na tim poslovima, odnosno koje bi se moglo zaposliti na izradi tih poslova. Treba naći drugi modela na koji bi se obvezalo odgovorne osobe u JLS da pristupe izradi izmjena i dopuna prostornih planova u digitalnom obliku u roku 5 godina. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1631 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Stavak 2. i 3. nije realno provediv. Predviđa da, ako općine ili gradovi ne donesu prostorne planove u digitalnom obliku kroz sustav ePlanovi u roku od pet godina od stupanja na snagu Zakona, županijski zavodi za prostorno uređenje postaju stručni izrađivači i moraju osigurati donošenje tih planova u roku od samo jedne godine. Uzimajući u obzir da Zavodi raspolažu vrlo ograničenim brojem ovlaštenih urbanista, te da se radi o složenom i vremenski zahtjevnom poslu, takav rok nije izvediv. Dodatno, nelogično je da se ono što jedinice lokalne samouprave nisu uspjele izraditi u pet godina očekuje od županijskih zavoda izrade u roku od samo jedne godine. Potrebno je urediti drugačiji model osiguranja izrade planova u digitalnom obliku te definirati - jasnu podjelu odgovornosti između JLS i zavoda, - realne rokove usklađene s kapacitetima izrađivača, - mogućnost angažiranja vanjskih ovlaštenih izrađivača putem natječaja. Sadašnje rješenje nije provedivo u praksi i može dovesti do dodatnih kašnjenja i problema u izradi prostornih planova. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1632 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (3) Predlaže se brisanje ovog stavka. Ovakva odredba predstavlja pravnu i praktičnu fikciju koja bi dovela do potpune paralize sustava prostornog uređenja. Ako bi prostorni planovi prestali važiti, nastala bi pravna praznina jer bi čitava područja ostala bez planske osnove za donošenje prostornih akata, što je u potpunoj suprotnosti sa svrhom i logikom prostornog planiranja. Ovakva formulacija ostavlja dojam da zakonodavac teži ukidanju prostornog planiranja u RH u roku od 6 godina! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1633 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (2) Predlaže se brisanje ovog stavka. Njegova je provedba u praksi potpuno neostvariva. Izrada i donošenje jednog prostornog plana u pravilu traje nekoliko godina. Očekivanje da županijski zavodi u roku od samo jedne godine izrade i donesu na desetke planova predstavlja nerealno i tehnički neizvedivo rješenje. Osim toga, ovakav tekst ima i ozbiljan demotivirajući učinak na jedinice lokalne samouprave, posebice one manje i kapacitetno slabije. Budući da znaju da će u konačnici županijski zavod preuzeti posao i završiti planove umjesto njih, takve jedinice mogu jednostavno odustati od vlastite obveze i prepustiti odgovornost zavodu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1634 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Predlaže se brisanje roka od pet godina za donošenje svih prostornih planova u digitalnom obliku u sustavu ePlanovi, jer je isti nerealan i neprovediv, osobito za velike gradove i županije koje imaju veliki broj važećih planova. Primjerice, Grad Split trenutno ima 54 prostorna plana na snazi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1635 | PETAR MATKOVIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Stavak 2. (članka 235.) treba brisati. U stavku 3., riječi: "ni u roku od godinu dana iz stavka 2." zamijeniti riječima: "u roku iz stavka 1." Županijski zavodi Prijedlogom Zakona osim osnovne djelatnosti dobivaju nove obveze: izradu PPUO/G, GUP-a, UPU-a i DPR-a za područje županije; obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode JLS-e (čl. 130), zatim mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108.). Dodavanje nove obveze da zavod postaje stručni izrađivač i osigurava donošenje prostornih planova u digitalnom obliku u roku od godinu dana kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (stavak 2.). To jednostavno nije moguće niti realno ostvarivo - jer bi zahtijevalo znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog uređenja u županijskim zavodima kojih doslovce na tržištu rada nema. Nadalje, to u prvom redu predstavlja značajan financijski problem za osnivača (što je i sada teško ostvarivo) uz ograničavajući prostorni kapacitet. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1636 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KARLOVAČKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Stavkom 2. ovog članka propisuje se da županijski zavodi postaju stručni izrađivači i osiguravaju donošenje planova iz stavka 1., ako se isti ne donesu u digitalnom obliku u roku od 5 godina od stupanja na snagu Zakona. Međutim istim nije propisano na koji način zavodi postaju stručni izrađivači i na koji način osiguravaju donošenje prostornih planova u digitalnom obliku, koje su njihove ovlasti i dužnosti s obzirom na cjelokupnu propisanu proceduru donošenja prostornih planova u člancima 108. do 135. Zakona, a posebno u odnosu na ključnu ulogu izvršne vlasti i predstavničkog tijela za započinjanje i dovršenje postupka donošenja prostornog plana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Zavodi postaju stručni izrađivači po sili zakona, ipso iure, a na predstavničkom tijelu je odgovornost da se plan donese u zakonskom roku ili će isti prestati važiti sukladno stavku 3. ovoga članka. |
| 1637 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 235. | Uvećanje obuhvata poslova županijskim zavodima, kroz obveznu izradu prostornih planova uređenja gradova i općina, generalnih urbanističkih planova, dijelom i Državnog plana prostornog razvoja za područje svake županije, kao i kroz obveznu transformaciju u digitalni oblik kroz sustav e-Planovi svih sada važećih prostornih planova koji neće biti doneseni u digitalnom obliku u sljedećih pet godina (članci 27., 93., 235. i dr.), kao i kroz mogućnost preuzimanja dodatnih administrativnih poslova koordinatora u postupcima izrade prostornih planova (čl. 108) te kroz obvezan nadzor svih faza u izradi koju provode jedinice lokalne samouprave (čl. 130), zahtijevalo bi znatan broj novo zaposlenih ovlaštenih arhitekata urbanista i stručnjaka različitih struka educiranih u poslovima prostornog planiranja u županijskim zavodima, što predstavlja značajan stručni, prostorni, organizacijski i financijski izazov. Predlaže se zadržavanje djelatnosti županijskih zavoda iz postojećeg Zakona, uz eventualnu mogućnost dodatnih poslova (kao i do sada) ako to zatraži Ministarstvo ili Župan. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe ovog članka će se revidirati. |
| 1638 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 236. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 1. Predlaže se omogućiti i izmjene i dopune prostornih planova lokalne razine (osim prostornih planova županija) koji su izrađeni u digitalnom obliku kroz elektronički sustav ePlanovi ne temelju Zakona o prostornom uređenju „Narodne novine“ br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23., sukladno potrebama, a do stupanja na snagu prostornih planova prema novom Zakonu, te u tom smislu dopuniti ovu odredbu. Predloženo je vezano uz primjedbu na članak 236. stavak 2. Prijedloga Zakona. stavak 2. Smatramo nužnim brisanje ove odredbe, odnosno da se ne smije dozvoliti izrada novih prostornih planova uređenja općina i gradova prema novom Zakonu prije donošenja Državnog plana prostornog razvoja prema ovom Zakonu (i to cjelovitog Državnog plana) i novih županijskih planova prema ovom Zakonu, jer će u protivnom opet doći do miješanja različitih sustava prostornog planiranja, odnosno prostornih planova pojedinih razina izrađenih temeljem različitih propisa, što je izvor brojne problematike (od pitanja konkretnog načina njihove izrade, mogućnosti osiguranja njihove međusobne usklađenosti, izdavanja mišljenja i suglasnosti o njihovoj usklađenosti s planovima šireg područja i više razine, te usklađenosti sa Zakonom i propisima - kojima?). Isto tako, primjenom ove odredbe nikada neće biti uspostavljen jedinstveni sustav prostornog planiranja prema novom Zakonu. Po donošenju novog Zakona i svih predviđenih novih podzakonskih propisa potrebno je početi planirati na državnoj razini, odnosno izraditi novi cjeloviti Državni plan prostornog razvoja, potom nove prostorne planove županija, pa tek nakon toga nove prostorne planove općina i gradova te urbanističkih planova uređenja, kako bi svi mogli biti međusobno usklađeni i usklađeni s novim Zakonom i propisima na temelju Zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredbe ovoga članka ne obuhvaćaju prostorne planove lokalne razine već se bave planovima kojima se planiraju građevine državnog značaja. Stavak 2. je nužnost u ovom trenutku da bi se omogućilo uređenje i planiranje prostora i prije donošenja Državnog plana prostornog razvoja. |
| 1639 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 236. | U odnosu na stavke 1. i 2., nije jasan status Prostornog plana Grada Zagreba - molimo dopuniti. (U stavcima 1. i 2. nije naveden taksativno PPGZ koji ima dvojaku ulogu regionalne i lokalne razine pa ga je potrebno navesti i u stavku 1. i u stavku 2.) | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1640 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 236. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak (1) Predlaže se pojašnjenje predmetnog stavka - da li se županijski planovi mogu "mijenjati po starom zakonu" do stupanja na snagu Državnog plana, ili u rokovima propisanim člankom 233.? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. U članku 233. se radi o već započetim postupcima dok članak 236. obrađuje postupke koji mogu započeti sve do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja. |
| 1641 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 237. | Rok izrade treba uzeti u obzir obvezu koja proizlazi iz propisanog razdoblja za koje se izvješće izrađuje – četverogodišnje razdoblje, jer nije osnovano da oni koji su u ovoj godini donijeli izvješće za proteklo četverogodišnje razdoblje moraju novo podnijeti u roku od tri godine. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Radi se o prijelaznoj odredbi koja je vezana samo za razdoblje nakon stupanja na snagu ovoga Zakona pa je navedeni rok iznimka u tom smislu. |
| 1642 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 237. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Obvezu iz ovog članka treba vezati uz dan stupanja na snagu podzakonskog propisa iz članka 40. stavak 4., a ne stupanja na snagu Zakona, s obzirom da se prije donošenja i stupanja na snagu tog propisa neće moći početi izrađivati nova Izvješća o stanju u prostoru. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Prema članku 244. ovoga Prijedloga Zakona, pravilnik iz članka 40. će se donijeti u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona tako da smatramo da je ostalo dovoljno vremena za izradu izvješća prema pravilniku. |
| 1643 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 238. | Ovo nije prijelazna odredba. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba uređuje razdoblje nakon stupanja na snagu Zakona u kojem je potrebno uskladiti se s njegovim odredbama pa smatramo da pripada ovom članku. |
| 1644 | HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 238. | Predlaže se navedene postupke obustaviti tek nakon donošenja Uredbe jer je urbanu komasaciju prema novom ZPU nemoguće prije provoditi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Postupak urbane komasacije biti će revidiran i znatno drugačije reguliran nego što je to slučaj u ovom Prijedlogu. |
| 1645 | AMINESS DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 240. | Predložena odredba stavka 3., koja ograničava mogućnost zadržavanja kampova u prostoru na razdoblje od najviše osam godina od stupanja Zakona na snagu, nije prihvatljiva jer ne uzima u obzir legitimno stečena prava vlasnika postojećih kampova koji posluju u skladu s ranije važećim zakonodavnim okvirom i izdanim dozvolama. Kampovi predstavljaju dugoročne i kapitalno intenzivne investicije koje se ne mogu promatrati kroz kratke administrativne rokove. Mnogi su subjekti, temeljem važećih prostornih planova i propisa, uložili značajna sredstva u razvoj i standardizaciju svojih objekata, uz poštivanje svih uvjeta i nadzora nadležnih tijela. Propisivanje roka od osam godina dovelo bi do pravne nesigurnosti, ali i do znatnog umanjenja vrijednosti već izvršenih ulaganja. Smatramo kako je nužno jasno propisati da se postojeće stanje kampova može zadržati u prostoru u skladu s ranije izdanim odobrenjima i zakonito stečenim pravima, bez vremenskog ograničenja koje bi dovelo do neželjenih posljedica. Time bi se očuvala pravna sigurnost, stabilnost poslovanja i vrijednost dosadašnjih ulaganja, a istodobno omogućilo postupno usklađivanje sa svim budućim planskim i zakonskim izmjenama. Odredbu je potrebno preciznije formulirati kako bi se nedvojbeno zaštitila prava postojećih kampova te spriječila moguća pogrešna tumačenja koja bi mogla proizvesti nepotrebne administrativne, financijske i pravne posljedice. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 240. stavka 3. se bavi isključivo usklađenjem kampova s odredbama prostornih planova te ne dira u druga prava subjekata. |
| 1646 | NOVA CAMPING D.O.O. ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 240. | Predložena odredba stavka 3., koja ograničava mogućnost zadržavanja kampova u prostoru na razdoblje od najviše osam godina od stupanja Zakona na snagu, nije prihvatljiva jer ne uzima u obzir legitimno stečena prava vlasnika postojećih kampova koji posluju u skladu s ranije važećim zakonodavnim okvirom i izdanim dozvolama. Kampovi predstavljaju dugoročne i kapitalno intenzivne investicije koje se ne mogu promatrati kroz kratke administrativne rokove. Mnogi su subjekti, temeljem važećih prostornih planova i propisa, uložili značajna sredstva u razvoj i standardizaciju svojih objekata, uz poštivanje svih uvjeta i nadzora nadležnih tijela. Propisivanje roka od osam godina dovelo bi do pravne nesigurnosti, ali i do znatnog umanjenja vrijednosti već izvršenih ulaganja. Smatramo kako je nužno jasno propisati da se postojeće stanje kampova može zadržati u prostoru u skladu s ranije izdanim odobrenjima i zakonito stečenim pravima, bez vremenskog ograničenja koje bi dovelo do neželjenih posljedica. Time bi se očuvala pravna sigurnost, stabilnost poslovanja i vrijednost dosadašnjih ulaganja, a istodobno omogućilo postupno usklađivanje sa svim budućim planskim i zakonskim izmjenama. Odredbu je potrebno preciznije formulirati kako bi se nedvojbeno zaštitila prava postojećih kampova te spriječila moguća pogrešna tumačenja koja bi mogla proizvesti nepotrebne administrativne, financijske i pravne posljedice. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 240. stavka 3. se bavi isključivo usklađenjem kampova s odredbama prostornih planova te ne dira u druga prava subjekata. |
| 1647 | PLAVA LAGUNA DIONIČKO DRUŠTVO ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 240. | U čl. 240. predlaže se izmjena st. 3. na način da se brišu riječi „, najduže osam godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem razdoblju je potrebno provesti unapređenje stanja u prostoru na području kampa u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona“, te da odredba st.3. glasi: „Kampovi čija je realizacija započela u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se zadržati u prostoru.“. OBRAZLOŽENJE: Nužno je zadržavanje postojećeg stanja i stečenih prava za objekte izgrađene temeljem pravomoćnog akta za građenje ili legalizirane temeljem posebnog zakona. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Ako se radi o građevinama unutar kampa s pravomoćnim aktima za građenje ili legaliziranima temeljem posebnog zakona, to su pojedinačni konkretni slučajevi koje je potrebno posebno sagledati od slučaja do slučaja. |
| 1648 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 240. | Obrazloženje prijedloga izmjene: Važećim odredbama Zakona o prostornom uređenju te odredbama Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi, mobilne kućice i glamping jedinice su smatrane pokretnom opremom za kampiranje te nisu evidentirane u izgrađenost kampa. Dodatno, Zakonom o prostornom uređenju, za područje kampova, omogućen je smještaj smještajnih jedinica kampa unutar pojasa od 100 m od obalne crte (a izvan pojasa od 25 m od obalne crte). Navedeni zakonski okvir na snazi je već više od deset godina unutar kojeg su ostvarene značajne investicije u kamping sektor u Republici Hrvatskoj. Stoga je nužno stvoriti preduvjete za prilagodbu novom zakonskom okviru prije svega bez da se umanjuje bilanca trgovačkih društava za vrijednost investicija koje su ostvarene u skladu s važećim zakonskim propisima, a koje po novom zakonodavnom okviru više ne bi bile moguće. Nažalost u proteklom periodu većina kampova nije evidentirala položaj smještajnih jedinica u aktima za građenje i/ili provedbu prostornog plana, pa se ovakvim rješenjem omogućava prije svega pravno uređenje zatečenog stanja nastalog praksom provedbe cjelokupnog zakonskog sustava i usklađenog s prethodno važećim aktima uključivo s područja ugostiteljske djelatnosti, izbjegava se retroaktivno djelovanje zakona te se stvaraju uvjeti za konsolidaciju područja u budućnosti. Na ovaj način bi kampovi, čija je realizacija počela s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog zakona, morali izraditi elaborat kojim bi definirali primarno stvarni položaj, veličinu, broj i stanje uređenosti osnovnih smještajnih jedinica kampa (utvrdili bi se lokacijski uvjeti), a kod novih kampova bi se isto utvrđivalo idejnim projektom odnosno lokacijskom dozvolom. Smatramo ujedno i kako nije prirođeno da se Pravilnik o prostornim planovima bavi posebnom temom postojećih kampova te predlažemo da se posebnim pravilnikom utvrdi način evidentiranja postojećih kampova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Pravilnik o prostornim planovima u odnosu na kampove određuje samo namjenu tog prostora i osnovne mogućnosti gradnje, dok se odredbe ovoga Zakona bave postojećim i budućim stanjem. |
| 1649 | MAISTRA DIONIČKO DRUŠTVO ZA HOTELIJERSTVO I TURIZAM | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 240. | Predlaže se u članku 240. umjesto dosadašnjeg stavka 3. dodati nove stavke 3., 4., 5. i 6. koji glase: „(3) Kampovi čija je realizacija započela u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se zadržati u prostoru najduže dvanaest godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, u kojem razdoblju je potrebno provesti unapređenje stanja u prostoru na području kampa. (4) U svrhu unaprijeđena stanja kampa iz stavka 3. ovog članka vlasnici postojećih kampova dužni su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona elaboratom evidentirati stvarni položaj i veličinu osnovnih smještajnih jedinica u kampu kao i evidentirati pokretnu opremu za smještaj koja se nalazi na istima, a koja predstavlja trajno zauzimanje tla za vrijeme djelatnosti kampa te izraditi odgovarajući elaborat izvedenog stanja kampa s iskazom svih zatečenih lokacijskih uvjeta kampa. (5) Zatečene osnovne smještajne jedinice, koje lokacijskim uvjetima premašuju uvjete propisane člankom 67., mogu se zadržati u prostoru 12 godina od dana donošenja ovog zakona. (6) Sadržaj elaborata iz stavka 4. ovog članka utvrđuje Ministar pravilnikom.“ | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba je oblikovana radi jasnoće i provedivosti te smatramo da je nije potrebno mijenjati na ovaj način. |
| 1650 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 240. | Predlažemo promjenu članka 240. na način da glasi: „(1) Lokacijska dozvola koju je izdalo upravno tijelo na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) važi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže četiri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Lokacijska dozvola koju je izdalo Ministarstvo na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) važi do isteka roka važenja sukladno odredbama toga Zakona, a najduže šest godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Objekti i oprema kampova kao funkcionalnih cjelina, čija je realizacija započela u skladu s propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovoga Zakona, mogu se zadržati u prostoru. Najduže u roku od osam godina od stupanja na snagu ovoga Zakona, provest će se unapređenje stanja u prostoru na području kampova u skladu s pravilnikom iz članka 79. stavka 3. ovoga Zakona, i to: - na području kampova iz članka 67. stavka 2. ovog Zakona u mjeri koja neće dirati u prava subjekata u pogledu vrste i broja zahvata u prostoru zatečenih u obuhvatu kampova kakvi su postojali na dan stupanja na snagu pravilnika iz članka 79. stavka 3. ovog Zakona, utvrđenih geodetskim snimkom iz istog članka, - na području kampova iz članka 67. stavka 3. ovog Zakona u mjeri koja neće dirati u prava subjekata stečena po Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (Narodne novine broj 50/2020) u pogledu rasporeda i korištenja osnovnih smještajnih jedinica kampa. Obrazloženje: U okviru ovog stavka potrebno je osigurati poštivanje načela zaštite stečenih prava, odnosno zabrane retroaktivnosti koja bi se odnosila na kampove koji su započeli s radom do dana stupanja na snagu ovog Zakona. Posebnu pak kategoriju kampova predstavljaju kampovi uređeni ZNGZ-om. Svi propisi dosad dosljedno su poštivali koncept zadržavanja kampa kao funkcionalne cjeline zatečene 1991. godine uspostavljen ZNGZ-om pa je za očekivati da će isti primjer slijediti i ovaj zakon. ZNGZ uspostavlja režim za kampove izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine broj 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94, 9/95, 21/96, 118//99). U skladu s člankom 15. ZNGZ-a, za tu se kategoriju kampova smatra da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je za njih izdana uporabna dozvola. Stupanjem na snagu ZNGZ-a za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet tog zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, smatra se da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana radi zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene. Društva na koja se primjenjuje ZNGZ obilježena su mnogobrojnim specifičnostima koja su rezultat naslijeđene prošlosti. Te su specifičnosti kroz prošlost ovim društvima nametnule i brojne hendikepe (pogotovo u pogledu pitanja definiranja prostora podobnog za korištenje u kampovima) što ih je stavljalo u neravnopravnu početnu poziciju s konkurentskim društvima koja su se kasnije počela baviti istom djelatnošću. ZNGZ je imao za misiju ujednačiti i osigurati poziciju turističkih društava nastalih pretvorbom društvenog kapitala i sada se taj balansirani pristup zakonodavca toj kategoriji društava ne bi smio zanemariti ni dovesti u pitanje. Potrebno je jasno artikulirati da se ovim Zakonom u cjelini ne dira u stečena prava koja se odnose na kampove za koje je uspostavljen poseban pravni režim na temelju posebnog propisa, odnosno ZNGZ-a. Time bi se otklonile sve moguće dvojbe vezano uz mogućnost daljnjeg rada ove kategorije kampova. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Odredba članka 240. stavka 3. se bavi isključivo usklađenjem kampova s odredbama prostornih planova te ne dira u druga prava subjekata. |
| 1651 | BARBARA PERUŠKO | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 241. | Iza članka 241. treba dodati podnaslov EVIDENTIRANJE IZGRAĐENE INFRASTRUKTURE i dodati članak 241.A koji predlažemo da glasi: Osobe koje upravljaju infrastrukturnim građevinama, dužne su evidentirati sve infrastrukturne građevine izgrađene do dana 01.01. 2014. godine na katastru infrastrukture i ISPU sustavu, bez obzira da li za njihovu gradnju posjeduju ili ne posjeduju akte za gradnju i/ili uporabu i iste će se smatrati postojećim građevinama u smislu ovog Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedeni prijedlog nije predmet ovoga Prijedloga Zakona u ovom trenutku te će se razmotriti u budućem razdoblju. |
| 1652 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 242. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE stavak 2. Predlaže se odrediti rok za usklađenje akata o osnivanju i statuta zavoda za prostorno uređenje od šest (6) mjeseci umjesto tri (3) mjeseca. Akte o osnivanju donose predstavnička tijela, te njihovo donošenje ovisi o dinamici održavanja sjednica predstavničkih tijela, a statuti se mogu usklađivati tek po donošenju usklađenih akata o osnivanju, na iste se sukladno propisu o javnim ustanovama pribavlja suglasnost nadležnog tijela (Ministarstva), usklađuju se promjene djelatnosti na trgovačkom sudu, pa je rok od tri mjeseca prekratak za izvršenje ove obveze. Ukoliko se prihvate primjedbe i prijedlozi vezani uz djelatnost županijskih zavoda te se ista u bitnome ne izmijeni u odnosu na važeći Zakon smatramo ovu odredbu nepotrebnom. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1653 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 244. | stavak 4. – poziva se na krivi članak. | Prihvaćen | Prihvaćen. Radi se o članku 4. stavku 3. |
| 1654 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 244. | stavak 1. – Rok je neizvediv s obzirom na značaja i kompleksnost toga prostornog plana. Ako se temeljem odluke o izradi na snazi nije u sedam godina izradio ni nacrt prijedloga toga prostornog plana nerealno je onda zadavati pokretanje te trajanje njegove izrade i provedbe cjelovitog postupka donošenja temeljem ovog novog Zakona manje od godinu dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1655 | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 244. | U stavku 4. - Ne spominje se pravilnik već smjernice - potrebno uskladiti, a u navedenom stavku 3. opisuje se što se razrađuje pa bi tu trebalo spomenuti da je riječ o pravilniku koji će ministar donijeti. primjer: "(2) Odluku o donošenju Nacionalnih smjernica Republike Hrvatske za standarde prostornog planiranja, vrsnoću i kulturu prostornog uređenja i građenja za srednjoročno razdoblje donosi Ministarstvo. (3) U Nacionalnim smjernicama Republike Hrvatske iz stavka 2. ovoga članka razrađuju se Apolitike, ciljevi, standardi i tehnički uvjeti za unapređenje kvalitete prostornog uređenja, arhitekture i građenja te kvalitete cjelokupnog izgrađenog prostora." | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1656 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 244. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Iz ove prijelazne odredbe nije jasno koji će to Državni plan prostornog razvoja Hrvatski sabor donijeti do 31. prosinca 2026. godine. Postoje dvije Odluke o izradi Državnog plana prostornog razvoja, jedna za cjeloviti plan i druga za prometne i energetske sustave državnog značaja, a Prijedlogom Zakona se propisuje mogućnost izrade Državnog plana prostornog razvoja za područje pojedine županije odnosno Grada Zagreba, jednu ili više građevina ili prostornih cjelina državnog značaja, što smatramo neprihvatljivim. Potrebno je jasno odrediti koji Državi plan prostornog razvoja se predviđa donijeti do kraja 2026. godine i koji će biti njegov status u sustavu prostornog uređenja prema novom Zakonu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Radi se o odluci za cjeloviti Državni plan prostornog razvoja. |
| 1657 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 244. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Stavak 3. članka 6. se poziva na stavak 2. istog članka u kojem je prozvana “Odluka o donošenju Nacionalnih smjernica Republike Hrvatske za standarde prostornog planiranja, vrsnoću i kulturu prostornog uređenja i građenja", a ne pravilnik. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1658 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 245. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 5. Napominje se da prijedlogom Zakona nije predviđeno donošenje novog pravilnika koji bi zamijenio važeći Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja ("Narodne novine", broj 136/15.) | Prihvaćen | Prihvaćen. Radi se o pravilniku donesenom na temelju Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te se briše iz ovoga Prijedloga Zakona. |
| 1659 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 245. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Točka 4. Napominje se da prijedlogom Zakona nije predviđeno donošenje novog pravilnika koji bi zamijenio važeći Pravilnik o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja („Narodne novine“, broj 129/15). | Prihvaćen | Prihvaćen. Radi se o pravilniku donesenom na temelju Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te se briše iz ovoga Prijedloga Zakona. |
| 1660 | HRVATSKA UDRUGA TURIZMA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 245. | Predlažemo promjenu članka 245. stavak 1. točka 7. na način da glasi: „Pravilnik o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine«, broj 105/17., 108/17. i 118/25.)“ Obrazloženje: Članak se nomotehnički dorađuje. U Narodnim je novinama dana 5. rujna 2025. godine objavljen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zahvatima koji se ne smatraju građenjem. Predmetna izmjena i dopuna stupit će na snagu do dana stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju, stoga je potrebno dodati i ovu novelu broj 118/25. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
| 1661 | GRAD MALI LOŠINJ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | Cijeli Zakon nije primjenjiv od 1.1.2026. Pa je nužno odrediti koji članci stupaju na snagu kasnije. Primjer: Nemoguće je izraditi Program gradjenja komunalne infrastrukture na tri godine dok se ne uskladi s osnovim Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Zakon propisuje donošenje Izvješća o stanju u prostoru 3 godine nakon stupanja Zakona na snagu. Potrebno uskladiti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Osnova za donošenja Programa građenja komunalne infrastrukture je Izvješće o stanju u prostoru. I dalje se mora donositi kontinuirano svakih 4 godine, a ne vezati ga za ovaj Zakon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1662 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Komentar na dio teksta "Uz članak 227." Obrazloženje nije u skladu s tekstom prijedloga Zakona. Ovdje je očito ostao tekst vezan za neku prethodnu verziju prijedloga Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćen. Obrazloženje će se izmijeniti. |
| 1663 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Komentar na dio teksta "Uz članak 139." Obrazloženje nije usklađeno s tekstom prijedloga Zakona. Izostavljeni su neki akti za provedbu zahvata u prostoru. | Prihvaćen | Prihvaćen. Obrazloženje će se izmijeniti. |
| 1664 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Komentar na dio teksta "Uz članak 131." Obrazloženje nije usklađeno s tekstom prijedloga Zakona. U ovom tekstu nema obveze izdavanja suglasnosti Ministarstva na UPU-e u prostoru ograničenja ZOP-a. Nažalost, u samom prijedlogu Zakona ta obveza je i dalje prisutna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1665 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Komentar na dio teksta "Uz Uz članke 108. do 111 ." Obrazloženje nije usklađeno s tekstom prijedloga Zakona. Članak 109. stavak 4. glasi: „Odgovorni voditelj je službenik zavoda ili zaposlenik pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka, s najmanje pet godina radnog staža na poslovima prostornog uređenja.“ U obrazloženju je, međutim, zadržano ispravno stajalište da odgovorni voditelj izrade prostornog plana mora imati strukovni naziv ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni arhitekt urbanist. Takva neusklađenost dodatno povećava frustraciju, jer jasno ukazuje da je odluka koja degradira urbanističku struku donesena ad hoc, u posljednjem trenutku, bez da su se tekstovi stigli međusobno uskladiti. | Prihvaćen | Prihvaćen. Obrazloženje će se izmijeniti. |
| 1666 | GORANA BARBARIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | U ime JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA SPLITA: Komentar na dio teksta "Uz članak 47." U članku 47. piše da je u skladu sa Programom razvoja zelene infrastrukture u građevinskim područjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1667 | TANJA MARTINEC | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE VARAŽDINSKE ŽUPANIJE Iz Obrazloženja danog uz Prijedlog Zakona nisu vidljivi razlozi i suština pojedinih konkretnih prijedloga u novom Zakonu, s obzirom da se u Obrazloženju uglavnom ne obrazlažu već navode predložene odredbe Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 1668 | HRVATSKA UDRUGA MALIH GEODETSKIH PODUZEĆA | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | Sve termine parcelacijski elaborat zamijeniti s geodetski elaborat. Uskladiti terminologiju s ZDIKN i Pravilnikom o izradi geodetskih elaborata. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Članak 19. Prijedloga Zakona jasno određuje značenje pojma parcelacijskog elaborata kao geodetskog elaborata kojim se provodi parcelacija. Na taj način osigurana je jednoznačnost i povezanost s pojmovima iz prakse prostornog uređenja i gradnje, u kojoj se termin „parcelacija“ koristi dugi niz godina i dobro je razumljiv stručnim i širim korisnicima. Dosadašnja primjena ovakvog normiranja pokazala se funkcionalnom i nije stvarala probleme u praksi, pa stoga nema potrebe za izmjenom predložene terminologije. |
| 1669 | ŽELJKA LUKAČ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | Nacrt zakona zanemaruje ulogu krajobrazne arhitekture – nigdje se ne definira krajobrazni elaborat niti položaj krajobraznog arhitekta u sustavu. Tražimo povratak projekta krajobrazne arhitekture u zakon, uz jasno pravo krajobraznih arhitekata da potpisuju i preuzimaju odgovornost za svoj rad. Bez toga nema usklađenosti s KORH-om, europskim zelenim politikama ni održivog razvoja. | Nije prihvaćen | Nije prihvaćen. Smatramo da dodatno normiranje statusa krajobraznih arhitekata i projekata krajobraznog uređenja u ovom Zakonu nije nužno. Pitanja stručne kvalifikacije i djelokruga rada pojedinih struka uređuju se posebnim propisima, dok se ovim Zakonom uređuju pojmovi i instituti prostornog uređenja potrebni za njegovu provedbu. |
| 1670 | IVAN SOLDO | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | Poštovani, na poziv Hrvatskog zavoda za norme, od 17. rujna 2025. godine, dostavljam primjedbe na zakonski prijedlog Zakona o prostornom uređenju kako slijedi: 1. Članak 3. stavak 1. točka 43., alineja 6. nije gramatički ispravno napisana. Umjesto ''površine eksploatacijskih polja čvrste mineralne sirovine uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo…'' ispravno je ''površine eksploatacijskih polja čvrstih mineralnih sirovina uz suglasnost tijela nadležnog za rudarstvo…''. 2. Članak 22., 31., 32., 33., 34. i dalje u tekstu ovog Zakona, propisuje se uspostavljanje Informacijskog sustava prostornog uređenja što smatramo potrebnim. Međutim odredbama ovog prijedloga Zakona je propisano da su javnopravna tijela ''dužna dostavljati podataka za taj sustav na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona'' Ovu odredbu smatramo suvišnom i nepotrebnom. Naime, u informacijskom vremenu u kojem se nalazimo svi podaci trebaju biti javno dostupni putem web-a. Konkretno, Ministarstvo gospodarstva, Sektor za rudarstvo je uspostavio Jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina (JIMS), na kojemu su dostupni svi podaci uključivo i prostorni podaci iz nadležnosti rudarstva (istražni prostori mineralnih sirovina, eksploatacijska polja mineralnih sirovina, rudarske koncesije, provjerena rudarski projekti, elaborati o rezervama…). Napominjemo da je između Sektora za rudarstvo i Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine po ovome pitanju već uspostavljena suradnja te da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za svoje potrebe već koristilo podatke iz JISMS-a. 3. Članak 55. stavak 1. nije gramatički ispravno napisan. Ispuštena je riječ ''sustavu''. Umjesto ''…. vode se u informacijskom prostornog uređenja'' ispravno je ''…. vode se u informacijskom sustavu prostornog uređenja''. 4. Članak 119. stavak 3. Pogrešno se poziva na stavke 2. i 3. ovoga članka. Vjerojatno se treba pozvati na stavke 1. i 2. ovoga članka. 5. Članak 140. Smatramo da stavak 1. koji glasi: ''Odluka o davanju koncesije koja obuhvaća provedbu zahvata u prostoru donosi se na temelju lokacijske dozvole, urbanističkog projekta ili infrastrukturnog projekta'', nije jasna. Naime, temeljem odredbi Zakona o rudarstvu (Narodne novine, broj 56/13., 98/19. i 83/23.) Odluka o davanju koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina daje se na temelju lokacijske dozvole, a ne urbanističkog projekta ili infrastrukturnog projekta. Ukoliko se stavak 1. ovoga članka odnosi na Odluku o davanju koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, predlažemo da stavak 1. ovoga članka glasi: ''Odluka o davanju koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina daje se na temelju lokacijske dozvole''. Članak 140. stavak 4. Umjesto ''…eksploatacijska polja čvrste mineralne sirovine...'' ispravno je ''…eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina...''. Članak 140. stavak 6. (vidi primjedbu br. 2.). 6. Članak 154. stavak 1. točka 2. propisuje da je potrebna lokacijska dozvola za: ''sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), osim osnovne tehničke sanacije u cilju provedbe mjere osiguranja radi sprječavanja nastanka opasnosti za ljude, imovinu, prirodu i okoliš''. Ovaj članak nije u suglasnosti s odredbama Zakona o rudarstvu. Naime, temeljem odredbi Zakona o rudarstvu za sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja uz eksploataciju mineralnih sirovina potrebna je lokacijska dozvola, međutim za sanaciju neaktivnih eksploatacijskih polja bez eksploatacije mineralnih sirovina nije potrebna lokacijska dozvola. Mišljenja smo da je zakonodavac imao intenciju propisati da je za prenamjenu saniranih eksploatacijskih polja potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu. Stoga predlažemo da Članak 154. stavak 1. točka 2. glasi: ''za prenamjenu saniranih neaktivnih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (npr. trajnim odlaganjem otpada i sl.), koji su brisani iz registra eksploatacijskih polja ministarstva nadležnog za rudarstvo ''. 7. Članak 182. stavak 4. propisuje da lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 154. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do isteka roka trajanja koncesije. Ova odredba je u suprotnosti s odredbom članka 154. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Lokacijska dozvola u području rudarstva ne može važiti do roka na koji je sklopljen ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina. Naime, rok na koji se sklapa ugovor o koncesiji uglavnom se određuje osnovom riješenih imovinskopravnih odnosa (ugovora o služnosti na državnom zemljištu) npr. na 5 godina ili duže razdoblje, ali u kojem se ne može u potpunosti konzumirati rudarski zahvat u prostoru koji je odobren lokacijskom dozvolom. Nadalje, koncesionar na početku koncesije nije kupio (ne mora kupiti) sve zemljišne čestice (npr. od privatnih osoba) te ne može sklopiti ugovor o koncesiji na tim zemljišnim česticama usprkos činjenice da su obuhvaćene lokacijskom dozvolom. Razumno je da će nakon što riješi imovinsko pravne odnose sa državom ili privatnim osobama na zemljišnim česticama sklopiti novi ugovor o koncesiji sa novim rokom važenja koncesije. Stoga predlažemo da članak 182. stavak 4. glasi: ''(4) Lokacijska dozvola za zahvat u prostoru koji se prema propisima o gradnji ne smatra građenjem i zahvat u prostoru iz članka 154. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, za koji je u roku iz stavka 1. ovoga članka sklopljen ugovor o koncesiji, važi do konačne sanacije eksploatacijskog polja i brisanja eksploatacijskog polja iz registra eksploatacijskog polja ministarstva nadležnog za rudarstvo''. 8. Članak 231. stavak 1. Poziva se na članak 186. stavak 3. 4. Članak 186. nema stavaka 4. Srdačan pozdrav, Ivan Soldo (Državni službenik u Ministarstvu gospodarstva, Sektoru za rudarstvo i predstavnik u tehničkom odboru HZN/TO 535 - agregati Hrvatskog zavoda za norme) | Djelomično prihvaćen | 1. Članak 3. stavak 1. točka 43., alineja 6. Prihvaćen. 2. Članak 22., 31., 32., 33., 34. i dalje u tekstu ovog Zakona Nije prihvaćen. Obveza dostave podataka od strane javnopravnih tijela u Informacijski sustav prostornog uređenja nužna je radi osiguranja jedinstvenosti, cjelovitosti i ažurnosti podataka koji se koriste u postupcima prostornog uređenja i gradnje. Iako određeni sustavi, poput Jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih sirovina, već funkcioniraju i omogućuju pristup prostornim podacima, zakon mora propisati jasnu i nedvojbenu obvezu svih javnopravnih tijela da podatke dostavljaju na propisani način. Suradnja s drugim resorima, uključujući Sektor za rudarstvo, nastavit će se razvijati u cilju integracije i dostupnosti podataka putem ISPU-a. 3. Članak 55. stavak 1. Prihvaćen. 4. Članak 119. stavak 3. Prihvaćen. 5. Članak 140. Stavak 1. Nije prihvaćen. Odredba stavka 1. se općenito odnosi na koncesije svih vrsta te ne isključuje primjenu Zakona o rudarstvu. Stavak 4. Prihvaćen. Stavak 6.Nije prihvaćen. Vidi odgovor na komentar br. 2. 6. Članak 154. stavak 1. točka 2. Nije prihvaćen. Ovom odredbom je uvedena obveza ishođenja lokacijske dozvole upravo za zahvat sanacije neaktivnih eksploatacijskih polja. 7. Članak 182. stavak 4. Nije prihvaćen. Smatramo da koncesijski odnos mora kontinuirano trajati kako bi lokacijska dozvola ostala na snazi. 8. Članak 231. stavak 1. Prihvaćen |
| 1671 | GORAN JELIĆ | 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 247. | Sadržaj Državnog plana prostornog razvoja Članak 94. (1) Državnim planom prostornog razvoja utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. (2) Državni plan prostornog razvoja sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i kulturnih polazišta odreduje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja, i sustav razvojne državne infrastrukture. (3) Državni plan prostornog razvoja određuje: 1. osobito vrijedno zemljište namijenjeno poljoprivredi 2. zemljište namijenjeno šumi i šumsko zemljište državnog značaja 3. koridore infrastrukture državnog značaja i njihov spoj s koridorima infrastrukture županijskog i lokalnog značaja 4. zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina 5. zone namijenjene eksploataciji ugljikovodika, geotermalne vode, podzemnom skladištenju plina 6. područja posebne namjene 7. izdvojena građevinska područja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu državnog značaja 8. površine drugih namjena državnog značaja određene uredbom iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona. 9. smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državnog značaja 10. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata državnog značaja 11. zone namijenjene za izgradnju termoenergetskih objekata nazivne električke snage > 100,00 MW; Objašnjenje - u prostornim planovima županija nigdje nisu vidljivi prostori rezervirani za izgradnju termoenergetskih građevina u kategoriji „bazne elektrane“. RH uvozi okvirno 40 % električke energije, a sa širom primjenom „ZEV“ (vozila bez emisija) će stanje postati kritično, posebice u turistički usmjerenim županijama. Uočljive su zone namijenjene obnovljivim izvorima, no to je tehnički gledano lakrdija. Bez baznih elektrana nema struje, a kamoli turista koji dolaze vlastitim prijevozom. 12. smjernice za izradu urbanističkih i infrastrukturnih projekata građevina iz točke 11. Generalno pitanje: Gdje je specificirana pravna i materijalna odgovornost autora, pravne i fizičke osobe, „Studije utjecaja na okoliš“. Koliko vidimo iz prakse, nitko nikada nije odgovarao za katastrofalna rješenja i posljedice projekata vrste „baliranje komunalnog otpada“ za koje je izdana i potvrđena „Studija utjecaja na okoliš“. Goran Jelić HKIE 220 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odgovornost za rješenja Studija utjecaja na okoliš nisu predmet uređenja ovog Prijedloga Zakona, već propisa koji se bave područjem zaštite okoliša. |