Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu pravilnika o radu odjela za podršku žrtvama i svjedocima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PUČKI PRAVOBRANITELJ I.OPĆE ODREDBE, Članak 6. Najprije pozdravljamo donošenje novog podzakonskog akta kojim sukladno odredbi članka 29. stavka 2. Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15, 67/18, 126/19, 130/20, 21/22, 60/20, 16/23, 155/23 i 36/24), u okviru poslova sudske uprave, detaljnije i sistematičnije propisujete poslove osiguranja podrške žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima. Pri tome primjećujemo da odredba članka 6. stavka 1. Prijedloga pravilnika predviđa da službenici u Odjelu pružaju podršku žrtvama i svjedocima kao i članovima njihovih obitelji prije i tijekom kaznenog postupka, te za prekršajna djela nasilja u obitelji. Postojeća odredba članka 6. stavka 1. Pravilnika o radu odjela za podršku žrtvama i svjedocima (NN 133/15 i 127/19) pak glasi: Službenici u Odjelu pružaju podršku žrtvama i svjedocima kao i članovima njihovih obitelji tijekom prethodnog i kaznenog postupka, prije i tijekom pokretanja prekršajnog postupka. Dakle, Prijedlogom pravilnika se vezano za prekršajni postupak pružanje podrške od strane službenika Odjela predviđa samo za prekršajna djela nasilja u obitelji. Isto je dakako pohvalno i potrebno, ali se postavlja pitanje iz kojih se razloga sužuje opseg pružanja podrške u prekršajnom postupku isključivo za prekršajna djela nasilja u obitelji, kao i na koji će način žrtvama i svjedocima u ostalim prekršajnim postupcima biti dostupna adekvatna pomoć i podrška. Pučka pravobraniteljica pri tome posebice ističe važnost pružanja pomoći i podrške u prekršajnim postupcima koji se vode zbog diskriminacije odnosno „prekršaja s obilježjem mržnje“ . Također, skrećemo pozornost da iako Prekršajni zakon (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) posebno ne propisuje prava žrtava u prekršajnom postupku, nedostatak izričitih zakonskih odredbi nije zapreka da žrtve ostvaruju svoja prava ili kroz odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP) ili kroz izravnu primjenu odredaba Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP , na što ukazuje i samo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na svojim mrežnim stranicama na kojima se nalaze odgovori na najčešće postavljena pitanja iz ovog područja: https://mpudt.gov.hr/pitanja-i-odgovori-6279/6279. Stoga predlažemo da odredba članka 6. stavka 1. Prijedloga pravilnika glasi: „(1) Službenici u Odjelu pružaju podršku žrtvama i svjedocima, kao i članovima njihovih obitelji, prije i tijekom kaznenog i prekršajnog postupka.“ Podredno, ukoliko bi došlo do smanjenja opsega podrške u odnosu na (sve) prekršajne postupke, predlažemo razmotriti dodatno izdvajanje minimalno prekršaja koji imaju obilježja mržnje (uz već predloženo izdvajanje prekršaja nasilja u obitelji). Prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se podrška žrtvama i svjedocima pruža i za kaznena i za prekršajna djela, a s obzirom na potencijalno veliki broj predmeta koji se vode zbog prekršaja, a u kojima zapravo nema žrtava kojima bi bila potrebna podrška, dodaje se rečenica: "Odjel se obavještava prema procjeni suca, a ovisno o naravi prekršajnog djela". To znači da će u svakom slučaju žrtvi prekršaja nasilja u obitelji, a isto tako i žrtvama drugih prekršaja, uključujući onih s elementima mržnje, biti pružena podrška.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ II. OPĆI, STRUČNI I ADMINISTRATIVNI POSLOVI SLUŽBENIKA ODJELA ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA, Članak 10. Nadalje, u članku 10. Prijedloga pravilnika pobrojani su stručni i administrativni poslovi službenika Odjela za podršku, pa tako između ostalog točka 3. glasi: upućivanje poziva svjedoku koji se kao žrtva nasilja nad ženama, nasilja u obitelji ili nasilja prema bliskim sobama nalazi u skloništu. Predlažemo da se u toj odredbi poslije riječi „žrtva“ dodaju riječi „trgovanja ljudima“, pa da ta točka glasi: „3. upućivanje poziva svjedoku koji se kao žrtva trgovanja ljudima, nasilja nad ženama, nasilja u obitelji ili nasilja prema bliskim sobama nalazi u skloništu.“ Naime, postojeći Pravilnik ne uređuje slanje poziva žrtvama/svjedocima koji su smješteni u sigurne kuće/skloništa. Ako se u praksi ukazala potreba za time te ako je intencija zakonodavca da se ovom odredbom regulira postupak upućivanja poziva osobama koje se nalaze u sigurnim kućama/skloništima, tada je potrebno uzeti u obzir da u Republici Hrvatskoj postoje i nacionalna skloništa za žrtve trgovanja ljudima (posebna skloništa za djecu, posebna za odrasle osobe). Također, postojećim protokolima koji se tiču identifikacije, smještaja i ostalih prava žrtva trgovanja ljudima nije regulirano pozivanje istih u svojstvu svjedoka/žrtve tijekom postupka, a iako su pisani normativnim stilom u formi članaka, protokoli formalnopravno nisu propisi, pa ne mogu ni proizvoditi prava i obveze za treće osobe. Ni ZKP ne sadrži posebne odredbe o pozivanju žrtava trgovanja ljudima na sudska ročišta. Nastavno na navedeno, posebno ističemo kako je potrebno prilikom slanja poziva strogo poštivati tajnost adrese smještaja žrtava, kao i njihove osobne podatke, kako ne bi došlo do neovlaštenog otkrivanja istih. Nije prihvaćen Temeljem Zakona o kaznenom postupku člankom 287. stavkom 4. propisano je kako se poziv svjedoku koji je kao žrtva nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i nasilja prema bliskim osobama smješten u sklonište upućuje putem nadležnog tijela socijalne skrbi ili odjela za podršku žrtvama i svjedocima. Također, prema uputi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Broj: Su IV-61/2024-1, od 5. veljače 2024. godine, navedena uputa propisuje kako se u svim predmetima (parničnim, kaznenim, prekršajnim) u kojima se u bilo kojoj procesnoj ulozi pojavljuje žrtva obiteljskog nasilja koja je zbog sigurnosti premještena u sklonište - "sigurna kuća" ili na drugu tajnu adresu potrebno je brinuti o tome da se sama lokacija žrtve ne otkrije te zaštiti. U dostavnoj naredbi sudske odluke koja se dostavlja žrtvi/oštećenici treba pisati "sigurna kuća", a pismena treba dostavljati putem nadležnih područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a kod kaznenih postupaka putem Ureda za pomoć i podršku žrtvama. Uz gore navedeno, jasno je kako Pravilnik o radu Odjela za podršku žrtvama i svjedocima prati postojeću zakonsku regulativu. Nadalje, člankom 8. stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku propisano je kako odluke, pozive i druga pismena upućuje tijelo koje vodi postupak, što znači kako će i žrtve trgovanja ljudima koje se nalaze u skloništu zaprimiti svoja pismena sukladno načinu koji je propisan zakonom.