Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE | Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa u pitanjima koja se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Nacrt prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga zakona). Nakon uvida u tekst Nacrta prijedloga zakona, Pravobraniteljica ukazuje da isti nije pisan rodno osjetljivim jezikom, a ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti s čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom,odredbom čl.18. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, br. 66/19. i 155/23.) te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15.). Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Nadalje, u čl.18. Zakona sustavu državne uprave propisano je da se nacrti prijedloga zakona, prijedlozi drugih propisa i prijedlozi općih akata Vlade izrađuju prema jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima koje utvrđuje Hrvatski sabor. U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je sljedeće: (1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: „Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.“ Slijedom navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se tekst Nacrta prijedloga zakona uskladi s gore navedenim odredbama. Nadalje, u Nacrtu prijedloga zakona (čl.2.) navodi se da je cilj politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske u skladu s načelima održivoga razvoja. Također, u Nacrtu prijedloga zakona (čl.3.t.11.) navodi se da je politika regionalnoga razvoja cjelovit i usklađen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje dugoročnoga gospodarskog rasta i ukupno povećanje kvalitete života sukladno načelima održivoga razvoja dugoročno usmjerenoga na smanjenje regionalnih razlika. U tom kontekstu, Pravobraniteljica posebno naglašava da je ostvarivanje ravnopravnosti spolova te osnaživanje žena i djevojčica samo za sebe jedan od 17 ciljeva održivoga razvoja iz Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (cilj 5.). S obzirom na svoju horizontalnu narav, ostvarenje ravnopravnosti spolova je povezano i premreženo sa svim drugim ciljevima održivoga razvoja. Kad govorimo o društveno-gospodarskom razvoju, Pravobraniteljica ukazuje da postoji niz indikatora s područja ravnopravnosti spolova koji ukazuju na značajne regionalne razlike. Pravobraniteljica ističe da su u 2024.g., prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u evidenciji registrirane nezaposlenosti žene su činile udio od 56% (53.234), a muškarci 44% (42.065). Promatrajući navedene podatke razvrstane po regijama, vidljivo je da je udio žena u registriranoj nezaposlenosti veći u svim županijama. Izraženiji udio žena u registriranoj nezaposlenosti (preko 60%) prisutan je u Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji. Pritom, u navedenim županijama prisutna je izrazito visoka stopa registrirane nezaposlenosti koja je u pojedinim slučajevima i dvostruko veća od prosjeka na razini Republike Hrvatske. Pravobraniteljica smatra da je ovakav regionalni disparitet na razini društveno-gospodarske perspektive neophodno uzeti u obzir prilikom kreiranja politike regionalnog razvoja. Primjeri koje treba slijediti oni u Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu, u kojima je udio žena u registriranoj nezaposlenosti oko 51%. Nadalje, osobito ranjivu skupinu zbog rizika od siromaštva i materijalne deprivacije čine žene starije životne dobi. Imajući u vidu nepovoljniji položaj žena na tržištu rada, njihovu veću izloženost prekarnom radu, rodni jaz u plaćama i posljedično mirovinama, veći angažman u skrbi za djecu, nemoćne članove obitelji i kućanstvo te ograničeni pristup obrazovanju, razvidno je da je visoki rizik od siromaštva s kojim se suočavaju žene starije životne dobi rezultat dugoročne izloženosti nejednakosti u društvu i osobito na tržištu rada. U kontekstu usmjerenosti politike regionalnoga razvoja na smanjenje regionalnih razlika, potrebno je naglasiti da je analiza koju je Pravobraniteljica provela u svojem Izvješću o radu za 2024.g. na temu žena u riziku od siromaštva ukazala na regionalnu intersekcijsku komponentu, odnosno da je stopa ozbiljne materijalne i socijalne deprivacije u Panonskoj Hrvatskoj, kao geografski-statističkoj kategoriji, više nego dvostruko veća u odnosu na druge regije. Također, Pravobraniteljica posebnu pažnju posvećuje ženama u ruralnim područjima, sukladno Općoj preporuci br.34. o pravima žena u ruralnim područjima Odbora UN-a za uklanjanje diskriminacije žena. Pravobraniteljica ukazuje da je ženama u ruralnim sredinama otežan pristup obrazovnim, zdravstvenim i kulturnim uslugama, a izrazito su naglašeni problematika socijalne isključenosti osobito žena starije životne dobi, kao i nedostupnost odgovarajuće infrastrukture prilagođene potrebama žena. Prepoznajući njihovu ranjivost te izloženost rizicima od višestruke diskriminacije, Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje da su neophodni poticaji na nacionalnoj, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini kako bi ženama u ruralnim područjima omogućili ravnopravniju vidljivost i djelovanje. U kontekstu žena u ruralnim područjima koje su u značajnoj mjeri orijentirane na poljoprivredu kao jedini izvor osiguranja egzistencije, Pravobraniteljica smatra nužnim ukazati na nedovoljno razumijevanje negativnog utjecaja klimatskih promjena na područje ravnopravnosti spolova. Dok na globalnoj razini postoji visoki stupanj svijesti da žene orijentirane na poljoprivredu teže podnose negativne učinke klimatskih promjena te imaju manje mogućnosti za preorijentaciju na druge izvore egzistencije, na razini naših nacionalnih strateških politika vezanih uz jačanje otpornosti na klimatske promjene i ravnopravnosti spolova ova međusobna korelacija nije dovoljno prepoznata. S obzirom na činjenicu da je otpornost na klimatske promjene identificirana kao jedna od komponenti održivosti (čl.9.) kao načela politike regionalnoga razvoja, Pravobraniteljica smatra važnim upozoriti na ovaj nedostatak u strateškom djelovanju Republike Hrvatske. U odnosu na demografsku revitalizaciju, kao jedan od temeljnih ciljeva politike regionalnoga razvoja, Pravobraniteljica podsjeća da Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033.g., koju je Hrvatski sabor usvojio prošle godine, ističe da se moderna populacijska politika temelji na ravnopravnosti spolova. Dugoročni pad stope fertiliteta djelomično se objašnjava neravnopravnošću među spolovima, nepovoljnim položajem žena na tržištu rada, nemogućnošću usklađivanja profesionalnog i privatnog života, neravnopravnom raspodjelom brige za djecu i nemoćne članove obitelji te kućanske poslove, nesigurnim ekonomskim uvjetima i sl. Slijedom navedenog, Pravobraniteljica smatra da je za uspješnost procesa demografske revitalizacije neophodno u politiku regionalnoga razvoja integrirati dimenziju ravnopravnosti spolova. Slijedom svega navedenog, Pravobraniteljica predlaže stručnom nositelju da u čl.13.st.2. Nacrta prijedloga zakona, u okviru demografskih i socijalnih skupina mjera decidirano navede ravnopravnost spolova kao jedan od ciljeva prema kojemu mjere trebaju biti usmjerene. Zaključno, Pravobraniteljica koristi priliku da već u ovom trenutnku ukaže da je u popisu standardiziranih pokazatelja uspješnosti (čl.12.st.6.) koji će se naknadno odrediti naputkom potrebno predvidjeti relevantne indikatore vezane uz ravnopravnost spolova. S poštovanjem, Višnja Ljubičić, dipl. iur. | Prihvaćen | U članku 3. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da se izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod. Dodatno, članak 13. je u novom stavku uređen na način da su prilikom planiranja i provedbe mjera iz stavka 2. ovoga članka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru svojih nadležnosti dužne osigurati poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, promicati ravnopravnost spolova te sprječavati sve oblike diskriminacije osobito na temelju spola, rodnog identiteta, dobi, etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, seksualne orijentacije ili socijalnog statusa. Primjedba da se prilikom izrade naputka s popisom standardiziranih pokazatelja uspješnosti provedbe politike regionalnoga razvoja i praćenja uspješnosti provedbe akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja ujedno odrede pokazatelji vezani uz ravnopravnost spolova, primljena je na znanje te će se razmotriti prilikom utvrđivanja navedenih pokazatelja. |
| 2 | IVAN ČUPIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE | U prošlom programskom razdoblju neke Jedinice lokalne samouprave su ostale zakinute za veliki dio sredstava za razvoj jer nisu mogle koristiti bespovratna sredstva za ulaganja u infrastrukturu u naselja veća od 5.000 stanovnika pošto nisu bile prihvatljiv korisnik na natječajima Programa ruralnog razvoja. Većina istih, ujedno nije bila odabrana za ITU mehanizam - Integrirana teritorijalna ulaganja. Molimo Vas da pokušate ispraviti ovakav način dodjele sredstava za razvoj, kako bi spriječili istu situaciju i u ovom programskom razdoblju. Konkretan slučaj se dogodio za Grad Biograd na Moru. | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga zakona u članku 25. propisane su posebne dužnosti tijela državne uprave te su shodno navedenome članku tijela državne uprave dužna prilikom planiranja mjera i projekata za razvoj upravnog područja iz svoje nadležnosti, ovisno o njihovoj prirodi i raspoloživim financijskim sredstvima, posebno voditi računa o njihovim učincima na razvoj potpomognutih područja te područja s razvojnim posebnostima. U članku 22. područja s razvojnim posebnostima definirana su kao „brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te ostala područja Republike Hrvatske koja u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja“. Slijedom navedenoga, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kreiranjem posebnih programa, u skladu s raspoloživim financijskim mogućnostima, skrbi o svim teritorijalnim jedinicama te nastoji osigurati kvalitetne mjere za unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta u svim dijelovima Republike Hrvatske, dakle ne samo namijenjene ispodprosječno razvijenima jedinicama - potpomognutim područjima nego i onim razvijenima kako bi se spriječilo njihovo razvojno nazadovanje ili stagnacija, u skladu s prioritetnim područjima iz Programa Vlade Republike Hrvatske 2024.-2028., prema kojem provedba ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske obuhvaća društvenu i gospodarsku revitalizaciju svih dijelova Hrvatske, a posebice područja s razvojnim posebnostima poput brdsko-planinskih, potpomognutih i otočnih područja. Jedinice lokalne samouprave odnosno općine i gradovi koji nisu uključeni u područja provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja, te nisu utvrđena kao potpomognuta područja u skladu sa važećim Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao niti brdsko-planinska područja u skladu sa Zakonom o brdsko-planinskim područjima, imaju na raspolaganju izdašna sredstva iz drugih programa te javnih nacionalnih i EU izvora koja nisu isključivo namijenjena prethodno navedenim područjima. Naime, predmetne jedinice mogu prijavljivati svoje projekte na javne pozive za dodjelu EU sredstava bilo kroz Višegodišnji financijski okvir Europske unije 2021.-2027., u okviru kojega su Republici Hrvatskoj na raspolaganju sredstva iz niza fondova među kojima su Kohezijskoj politici namijenjeni Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond+ i Kohezijski fond, bilo kroz instrument Europske unije za oporavak, odnosno EU sljedeće generacije. Dodatno, za jedinice lokalne samouprave posebno su interesantni i programi prekogranične i transnacionalne te međuregionalne suradnje u kojima Republika Hrvatska sudjeluje već dugi niz godina. Naime, programi transnacionalne suradnje i međuregionalne suradnje obuhvaćaju cijelu Republiku Hrvatsku kao prihvatljivo programsko područje. |
| 3 | CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE | Centar za mirovne studije, polazeći od načela ljudskih prava, nediskriminacije, rodne ravnopravnosti, participativnosti i socijalne pravde, dostavlja sljedeće primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske: U tekstu Zakona u potpunosti izostaje razmatranje učinaka na ljudska prava i mehanizama zaštite od diskriminacije, iako regionalni razvoj izravno utječe na pristup resursima, javnim uslugama i razvojnim mogućnostima građana. Predlažemo uvođenje posebnih odredbi kojima bi se propisalo da se mjere regionalnog razvoja planiraju i provode u skladu s načelima ljudskih prava i zabrane diskriminacije, kao i obveza procjene učinaka na ljudska prava. Nacrt Zakona ne sadrži niti jednu odredbu koja se odnosi na ravnopravnost spolova, rodno osjetljivo planiranje i proračun te ne uzima u obzir položaj ranjivih skupina (npr. Romkinje, migrantkinje, osobe s invaliditetom, LGBTIQ+ osobe). To je u neskladu sa standardima Europske unije. Predlažemo dopunu Zakona odredbama kojima se uvodi obveza rodno osjetljivog planiranja i proračuna te provedbe intersekcionalne analize u planiranju i provedbi mjera. Definirane socijalne mjere svode se na razvoj infrastrukture i tehničke kapacitete, bez mjera koje bi adresirale siromaštvo, socijalnu isključenost i osnaživanje zajednica. Potrebno je dopuniti zakon mjerama koje potiču socijalno i društveno poduzetništvo, zadruge, participativne budžete i druge modele koji doprinose smanjenju socijalnih nejednakosti i osnaživanju zajednica. Predviđena vijeća i partnerska tijela ostaju formalna i pod dominantnim utjecajem državnih tijela. Uloga organizacija civilnog društva nije jasno definirana niti zajamčena. Predlažemo propisati obavezno uključivanje organizacija civilnog društva i predstavnika marginaliziranih skupina u partnerska vijeća i savjetodavna tijela, te osigurati provedbu participativnih procesa pri donošenju razvojnih planova. Nacrt Zakona naglašava konkurentnost, inovacije, turizam i porezne olakšice, ali bez kriterija društvene odgovornosti i bez jamstva koristi za lokalne zajednice. Potrebno je uvesti kriterije društvene odgovornosti pri dodjeli poreznih olakšica i potpora (npr. poštivanje radnih prava, rodna ravnoteža, održive prakse) te predvidjeti mjere za smanjenje ekonomskih nejednakosti između regija i unutar njih. Iako Zakon uključuje odredbe o klimatskoj neutralnosti i zelenoj tranziciji, one se svode na tehničko-infrastrukturne mjere, bez povezivanja s društvenom pravednošću. Dopuniti Zakon odredbama o borbi protiv energetskog siromaštva i osigurati pravedan pristup obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama za najranjivije skupine stanovništva. Nacrt Zakona predviđa dominantnu ulogu Ministarstva i Vlade, što dodatno centralizira odlučivanje, dok su ovlasti lokalnih zajednica i građana ograničene. Predlažemo povećati ovlasti lokalnih i regionalnih jedinica u planiranju i provedbi mjera te osigurati financijsku i institucionalnu podršku manjim jedinicama lokalne samouprave. | Prihvaćen | U članku 3. stavku 2. Nacrta prijedloga zakona propisano je da se izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose jednako na muški i ženski rod. Članak 13. Nacrta prijedloga zakona u stavku 2. dopunjen je u okviru skupine socijalnih mjera i mjerama smanjenja socijalnih nejednakosti i osnaživanja zajednica, u okviru skupine gospodarskih mjera s mjerama usmjerenim postizanju socijalnog i društvenog poduzetništva te u skupini prostorno-okolišnih mjera s mjerama usmjerenim protiv energetskog siromaštva kao i jednakog te pravednog pristupa obnovljivim izvorima energije i zelenim tehnologijama. Dodatno, predmetni je članak u novom stavku uređen na način da su prilikom planiranja i provedbe mjera iz stavka 2. ovoga članka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru svojih nadležnosti dužne osigurati poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, promicati ravnopravnost spolova te sprječavati sve oblike diskriminacije osobito na temelju spola, rodnog identiteta, dobi, etničke pripadnosti, vjere, invaliditeta, seksualne orijentacije ili socijalnog statusa. Vezano uz primjedbu o potrebi uključivanja organizacija civilnog društva i predstavnika marginaliziranih skupina u partnerska vijeća i savjetodavna tijela ista je primljena na znanje te ujedno upućujemo na odredbe Uredbe o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN 103/15) kao podzakonskog akta važećega Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojim je propisan sastav partnerskih vijeća te ujedno predviđeno sudjelovanje predstavnika tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave te jedinica lokalne samouprave, regionalnih koordinatora, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Prilikom izrade novoga podzakonskoga akta kojim će se propisati osnivanje, sastav, poslovi i druga pitanja od važnosti za rad partnerskih vijeća svakako će se voditi računa o zastupljenosti predstavnika civilnoga društva. Dodatno ukazujemo na odredbu članka 5. Nacrta prijedloga zakona prema kojoj se: “Politika regionalnoga razvoja temelji na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, što podrazumijeva suradnju tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva.“ Vezano uz prijedlog uvođenja kriterija društvene odgovornosti pri dodjeli poreznih olakšica i potpora, ista je primljena na znanje te se ujedno ističe da je predmetni postupak dodjele reguliran Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (NN 80/24) kojeg donosi Ministarstvo financija, dok se Nacrtom prijedloga zakona propisuje pravna osnova za provedbu mjere. Predloženi kriterij moguće je uključiti u budućim izmjenama citiranoga Pravilnika. Vezano uz prijedlog povećanja ovlasti lokalnih i regionalnih jedinica ista je primljena na znanje te ističemo da je člankom 10. Nacrta prijedloga zakona kao jedno od načela politike regionalnoga razvoja propisuje se da se “politika regionalnoga razvoja provodi u skladu s autonomijom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Autonomija teritorijalnih jedinica zajamčena je Ustavom Republike Hrvatske. Jedinice u planiranju i provedbi mjera svojeg razvoja uživaju autonomiju dok se člankom 13. Nacrta prijedloga zakona propisuje da su jedinice, u planiranju regionalnoga razvoja dužne ponajprije brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovi relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja. |
| 4 | MIRO OPAČAK | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE | Komentar za e-Savjetovanje – Nacrt Zakona o regionalnom razvoju RH (prava gluhih osoba) Poštovani, Pozdravljam inicijativu da se u Zakon o regionalnom razvoju RH uključe posebne odredbe za prava gluhih osoba. Posebno ističem važnost digitalne aplikacije koja: • omogućuje komunikaciju s komunikacijskim posrednicima, • osigurava pristup informacijama i dokumentima na hrvatskom znakovnom jeziku, • omogućuje digitalno podnošenje zahtjeva za lokalne i regionalne usluge, • povezuje gluhe osobe s mobilnim stručnim timovima u ruralnim sredinama. Ova aplikacija je ključna za ravnopravno sudjelovanje gluhih osoba u regionalnom razvoju i za ostvarivanje njihovih ljudskih prava. Predlažem da se njezina implementacija i održavanje izričito propisuje u Zakonu. S poštovanjem, | Djelomično prihvaćen | U članku 13. Nacrta prijedloga zakona, dodan je stavak kojim se prilikom planiranja i provedbi mjera iz stavka 2. ovoga članka obvezuje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, te sprječavanje svih oblika diskriminacije, među ostalim, i na temelju invaliditeta. Nacrtom prijedloga zakona nije moguće propisati korištenje navedene digitalne aplikacije s obzirom da predmetno nije u nadležnosti ovoga Ministarstva. |
| 5 | MIRO OPAČAK | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE | Komentar na Nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju RH (za prava gluhih osoba) Poštovani, Pozdravljam izradu Nacrta Zakona o regionalnom razvoju RH s naglaskom na prava gluhih osoba, jer time Republika Hrvatska ispunjava svoje ustavne i međunarodne obveze (Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Europska socijalna povelja, Povelja EU o temeljnim pravima). Međutim, predlažem sljedeće izmjene i dopune: 1. Terminologija Umjesto pojma tumač potrebno je dosljedno koristiti pojam komunikacijski posrednik, jer on obuhvaća širi spektar komunikacijskih potreba gluhih osoba (znakovni jezik, pisana komunikacija, tehnička podrška). 2. Zaštita obitelji u ruralnim sredinama Predlažem da se doda posebni članak o zaštiti roditelja gluhih osoba u selima i slabije razvijenim područjima, jer je upravo tamo dostupnost usluga (komunikacijskih posrednika, logopeda, psihologa, socijalnih radnika) najniža. To uključuje: • mobilne stručne timove, • subvencionirani prijevoz do obrazovnih i zdravstvenih ustanova, • financijsku i savjetodavnu potporu roditeljima. 3. Ljudska prava Zakon bi trebao izričito isticati da se sve mjere temelje na zaštiti i promicanju ljudskih prava gluhih osoba – osobito prava na pristup informacijama, obrazovanju, radu, zdravlju i sudjelovanju u javnom i kulturnom životu. 4. Nacionalni plan Podržavam donošenje Nacionalnog plana uključivanja gluhih osoba u regionalni razvoj, ali predlažem da se u njemu jasno definiraju: • ciljevi, mjere i rokovi, • pokazatelji uspješnosti (npr. broj dostupnih komunikacijskih posrednika u svakoj županiji), • odgovorne institucije, • izvori financiranja (državni proračun, proračuni jedinica lokalne i područne samouprave, fondovi EU). 5. Sudjelovanje zajednice gluhih Potrebno je propisati da se u svim fazama planiranja i provedbe mjera konzultira Hrvatski savez gluhih i nagluhih, kao i udruge civilnog društva koje okupljaju gluhe osobe. ⸻ Zaključak Ovaj Nacrt predstavlja važan korak prema ravnopravnosti gluhih osoba, no potrebno je dodatno ojačati naglasak na ljudskim pravima, terminologiji i zaštiti obitelji u ruralnim sredinama. S poštovanjem, | Djelomično prihvaćen | U članku 13. Nacrta prijedloga zakona dodan je stavak kojim se prilikom planiranja i provedbe mjera iz stavka 2. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezuju na poštovanje temeljnih ljudskih prava i sloboda, te sprječavanje svih oblika diskriminacije, među ostalim, i na temelju invaliditeta. Dodatno, u predmetnom članku prošireni je popis mjera sa socijalnom komponentom. Nacrtom prijedloga zakona kojim se uređuje politika regionalnoga razvoja nije moguće propisati donošenje nacionalnog plana uključivanja gluhih osoba u regionalni razvoj s obzirom da predmetno nije u nadležnosti ovoga Ministarstva. Pojam „Tumač“ ne koristi se u Nacrtu prijedloga zakona. |
| 6 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije "Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku." potrebno je zamijeniti s "Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnog razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im je Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, dužno osigurati kontinuiranu tehničku i financijsku podršku." | Nije prihvaćen | Citirana odredba Nacrta prijedloga zakona jasno odražava spremnost Ministarstva osigurati odgovarajuću financijsku i tehničku podršku regionalnim koordinatorima u svrhu obavljanja poslova koje im dodijeli u rad. Predmetna odredba sadržana je u članku 32. Nacrta prijedloga zakona. Istim je člankom također propisano da su osnivači regionalnih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora) dužni osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora. |
| 7 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja -Pojednostaviti sustav izvještavanja regionalnih koordinatora prema MRRFEU (npr. kroz godinu regionalni koordinatori dostavljaju više različitih izvješća koja su preopširna, a učestalo se podaci dupliciraju kroz različite vrste izvješća, rokovi za pojedina izvješća se ne podudaraju s županijskim rokovima za izvršenje proračuna bez kojeg se izvješća ne mogu izraditi. Prema osnivaču se također dostavljaju kvartalna izvješća aktivnostima RRA itd. ) -Koordinacija različitih uprava MRRFEU prilikom izrade i praćenja akata strateškog planiranja (Usklađivanje, dogovor i suradnja različitih uprava MRRFEU kako bi se poslovi obavljali brže i učinkovitije, npr. teritorijalna strategija razvoja otoka je izrađivana kao dopuna plana razvoja – nije bilo dovoljno vremena za provođenje svih propisanih postupaka na izradi plana razvoja; očekuje se odvojeno izvještavanje o planu razvoja i dopuni plana razvoja). -Konzultacija MRRFEU i regionalnih koordinatora prije usvajanja zakona, pravilnika i propisa (Prije usvajanja određenih zakona i podzakonskih propisa prikupiti mišljenja regionalnih koordinatora kako bi se postavile realne obveze regionalnih koordinatora i razumni rokovi te se ne izrađivali dokumenti koji nastaju prepisivanjem proračuna i dr. To se najviše odnosi prilikom izrade propisa koji se odnose na postupke izrade akata strateškog planiranja, izvještavanja i vrednovanja akata strateškog planiranja. ) | Primljeno na znanje | Nacrt prijedloga zakona se u dijelu praćenja provedbe akata strateškog planiranja, vrednovanja i izvješćivanja usklađuje sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), čijim su podzakonskim aktom uređeni rokovi, postupci praćenja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenoga, Nacrtom prijedloga zakona ne propisuju se dodatne obveze izvješćivanja teritorijalnih jedinica vezano uz praćenje provedbe njihovih akata strateškog planiranja. |
| 8 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Potrebno je uvesti sustav dugoročnog redovitog financiranja regionalnih koordinatora iz državnog proračuna kako bi se zaposlenici mogli dugoročno zaposliti – kod velike fluktuacije kadra se stalno kreće iz početka i to je jedan od razloga nemogućnosti poštivanja zadanih rokova i zadržavanja polovične kvalitete savjetodavne usluge. | Nije prihvaćen | Člankom 32. Nacrta prijedloga zakona, propisuje se da Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku regionalnim koordinatorima, ali i da su osnivači dužni osigurati financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora. Dodatno, člankom 33. ravnateljima regionalnih koordinatora propisuje se pravo na plaću te ostala materijalna i druga prava iz radnog odnosa koje osigurava osnivač u skladu s općim aktima javne ustanove koje do sada nisu imali. |
| 9 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći "Donošenjem Zakona ažurirani su poslovi regionalnih koordinatora, definirani su poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora, uređuju se izvori financiranja regionalnih koordinatora, unaprjeđuju se odredbe vezane uz partnerska vijeća urbanih područja te povezuju s odredbama koje reguliraju osnivanje partnerskih vijeća za područje jedinica lokalne samouprave." - Poslovni regionalnih koordinatora ostali su isti, odnosno nisu im pružene veće ovlasti od onih koje su im važećim Zakonom propisani | Primljeno na znanje | Nacrtom prijedloga zakona poslovi regionalnih koordinatora usklađeni su sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), te su ažurirani u skladu sa zaprimljenim primjedbama od strane predstavnika regionalnih koordinatora kao članova Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona kao i zaprimljenim primjedbama tijekom održavanja internih sastanaka s predstavnicima svih regionalnih koordinatora. Poslovi navedeni u zakonskom prijedlogu čine dovoljno široku osnovu u okviru koje se može obavljati široki spektar poslova, ovisno o potrebama u datom trenutku, a da to ne podrazumijeva stalne izmjene Zakona. Predmetno će biti dodatno uređeno podzakonskim aktom. |
| 10 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Strateško planiranje regionalnoga razvoja "Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline nije u obvezi izrađivati plan razvoja jedinice lokalne samouprave." - Nejasna forumulacija, na koji način i temeljem kojih kriterija se utvrđuje može li JLS usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline. | Nije prihvaćen | Predmetna odredba Nacrta prijedloga zakona usklađena je sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22). Prema odredbi članka 13. stavka 1. Nacrta prijedloga zakona „u planiranju regionalnoga razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su ponajprije brinuti o razvojnim izazovima i potencijalima svoga područja te na osnovi relevantnih podataka definirati ciljeve i mjere kojima se odgovara na izazove i koriste potencijali područja.“ Ukoliko identificirani razvojni izazovi jedinice lokalne samouprave kao i njezini razvojni ciljevi te mjere kojima planira odgovoriti na razvojne izazove odgovaraju onima utvrđenima u aktu strateškog planiranja jedinice područne (regionalne) samouprave, tada jedinica lokalne samouprave može usmjeriti svoj razvoj kroz hijerarhijski viši akt strateškog planiranja. |
| 11 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja- Potrebno je pojednostaviti sustav izvještavanja regionalnih koordinatora prema MRRFEU (npr. kroz godinu regionalni koordinatori dostavljaju više različitih izvješća koja su preopširna, a učestalo se podaci dupliciraju kroz različite vrste izvješća, rokovi za pojedina izvješća se ne podudaraju s županijskim rokovima za izvršenje proračuna bez kojeg se izvješća ne mogu izraditi. Prema osnivaču se također dostavljaju kvartalna izvješća aktivnostima RRA itd.) | Primljeno na znanje | Nacrt prijedloga zakona se u dijelu praćenja provedbe akata strateškog planiranja, vrednovanja i izvješćivanja usklađuje sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), čijim su podzakonskim aktom uređeni rokovi, postupci praćenja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenoga, Nacrtom prijedloga zakona ne propisuju se dodatne obveze izvješćivanja teritorijalnim jedinicama vezano uz praćenje provedbe njihovih akata strateškog planiranja. |
| 12 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Instrirucionalni okvir Spomenuta Vijeća bi trebali činiti i regionalni koordinatori (ne na način da se mogu uključiti prema potrebi već da čine sastavni dio vijeća obzirom da imaju značajnu ulogu u regionalnom razvoju) | Nije prihvaćen | Sastav Vijeća predviđenih Nacrtom prijedlogom zakona uređen je ovisno o svrsi i ciljevima osnivanja pojedinog Vijeća. Zastupljenost regionalne razine osigurana je sudjelovanjem osnivača regionalnog koordinatora odnosno predstavnika jedinica područne (regionalne) samouprave, te se smatra da sastav pojedinih tijela nije potrebno proširivati propisivanjem obveze sudjelovanja predstavnika regionalnih koordinatora, a koji se ovisno o potrebi mogu pozvati na sjednice navedenih tijela. |
| 13 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Instrirucionalni okvir "Poslovi regionalnih koordinatora koje obavljaju u okviru svojih javnih ovlasti kao i poslovi koje obavljaju od javnog interesa u skladu su s odredbama Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske". Poslovi regionalnih koordinatora bi trebali biti i u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine te posebno Planom razvoja jedinice regionalne samouprave, odnosno u skladu s mjerama i aktivnostima potrebnim za ostvarenje njegovih ciljeva | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona poslovi regionalnih koordinatora usklađeni su sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), te su ažurirani u skladu sa zaprimljenim primjedbama od strane predstavnika regionalnih koordinatora kao članova Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona kao i zaprimljenim primjedbama tijekom održavanja internih sastanaka s predstavnicima svih regionalnih koordinatora. Također, ističe se da Nacionalna razvojna strategija nije akt kojim se propisuju zadaće i definiraju poslovi regionalnih koordinatora već je strateški dokument koji utvrđuje dugoročne razvojne smjernice i prioritete Republike Hrvatske. Također, poslove regionalnih koordinatora nije moguće propisati niti planovima razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave kojima se utvrđuju prioriteti i ciljevi razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno za Grad Zagreb te se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškoga planiranja. |
| 14 | JOSIP BEGONJA | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje kojim, sukladno posebnom zakonu, upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja veći od 5.000.000,00 eura ostvaruju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem. Prijedlog: Predloženi neto prihod od =5.000.000,00 EUR-a od prodanih ulaznica za posjećivanje zaštićenog područja (bilo da je riječ o nacionalnim parkovima, parkovima prirode ili drugim zaštićenim područjima) je previsok i za mnoge javne ustanove neostvariv, a s tim u svezi je i neostvariva naknada JLS na čijem području se nalazi to zaštićeno područje na kojem se upravo zbog zaštite ne mogu ostvarivati nikakve aktivnosti od strane JLS. Zbog toga predlažem da se navedeni cenzus od 5.000.000,00 EUR-a ukine ili zamjeni s iznosom od 1.000.000,00 EUR-a. tj da stavak glasi: Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje kojim, sukladno posebnom zakonu, upravlja javna ustanova koja ostvaruje godišnji netoprihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja veći od 1.000.000,00 eura ostvaruju pravo na novčanu naknadu od javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjem. | Nije prihvaćen | Iznos netoprihoda od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari rezultat je konzultacija i dogovora postignutog kroz rad Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u kojoj su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstva, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske zajednice općina, Udruge gradova, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva. Predmetna visina godišnjeg netoprihoda odnosi se na javne ustanove koje ostvaruju najviši iznos prihoda od prodaje ulaznica te shodno tome raspolažu dostatnim financijskim sredstvima za pružanje pomoći jedinicama lokalne samouprave čija je infrastruktura maksimalno opterećena brojem turističkih posjeta. Cenzus mora postojati i iznositi 5.000.000,00 EUR kako se ne bi ugrozilo poslovanje i obavljanje djelatnosti radi kojih su javne ustanove osnovane. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23) djelatnost javnih ustanova je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Neke javne ustanove zapošljavaju više stotina djelatnika što iziskuje velika sredstva za pokrivanje troškova plaća i drugih materijalnih prava. Uz to, javne ustanove koje se kao dopunskom djelatnošću bave ugostiteljstvom i turizmom imaju velike rashode za održavanje infrastrukture i troškove poslovanja. Javne ustanove koje ostvaruju prihod manji od 5.000.000 EUR ostvaruju godišnje primitke iz državnog proračuna za pokrivanje rashoda poslovanja. |
| 15 | SANJA IVETIĆ | TEMELJNE ODREDBE, OPĆE ODREDBE | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 3. "15. razvojni sporazum – dokument kojim se usuglašavaju prioriteti središnje i županijske razine i utvrđuju razvojni projekti regionalnoga razvoja geografskoga područja za koje se sklapa razvojni sporazum." Definicija nije usklađena sa Člankom 15. Zakona u kojemu se navodi da se Razvojni sporazum sklapa za područje najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave. | Nije prihvaćen | Članak 3. obuhvaća definicije temeljnih pojmova Nacrta prijedloga zakona te se u točci 15. navodi i definicija Razvojnog sporazuma. Članak 15. detaljnije uređuje instrument razvojnog sporazuma te ujedno propisuje da se razvojni sporazum sklapa za najmanje tri jedinice područne (regionalne) samouprave što znači da se može sklopiti i za veći broj jedinica, slijedom čega ne proizlazi neusklađenost između navedenih članaka. |
| 16 | SANJA IVETIĆ | TEMELJNE ODREDBE, OPĆE ODREDBE | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 2. "Cilj je politike regionalnoga razvoja pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju te demografskoj revitalizaciji Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivoga razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućivati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala." Ovaj bi članak trebalo uzeti u obzir prilikom raspisivanja budućih natječaja, kako JLP(R)S s većim indeksom razvijenosti ne bi bile zakinute u realizaciji vlastitih razvojnih potencijala. Isto tako, potrebno je uvesti kriterij indeksa razvijenosti u odnosu na europski prosjek razvijenosti (budući da su sve hrvatske regije osim Grada Zagreba ispod EU prosjeka razvijenosti). Indeks razvijenosti može služiti za određivanje stope sufinanciranja, a nikako kao eliminacijski kriterij za dodjelu EU sredstava. | Primljeno na znanje | Prema Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 131/2017), indeks razvijenosti predstavlja korigirani prosjek standardiziranih vrijednosti pokazatelja koji se koriste za izračun indeksa razvijenosti. Postupak standardizacije pokazatelja vrši se pomoću z-score metode, što znači da standardizirana vrijednost određenog pokazatelja pokazuje koliko standardnih devijacija njegova vrijednost odstupa od aritmetičke sredine promatranog skupa vrijednosti za taj pokazatelj. Kod važećeg modela izračuna indeksa razvijenosti prosječne vrijednosti pokazatelja izračunavaju se kao prosjek njihovih vrijednosti na razini svih JLS-a i JP(R)S-a. S druge strane europski prosjek razvijenosti (pretpostavljamo da se misli na BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći), računa se na razini NUTS 2 i NUTS 3 regija. Prihvaćanje prijedloga nije moguće iz više razloga. Prije svega, ovdje se radi o različitim parametrima i metodologiji koji nisu međusobno kompatibilni jer se BDP po stanovniku prema SKM EU27 izračunava kao prosjek vrijednosti NUTS 2 i NUTS 3 regija na razini Europske unije. Zatim treba napomenuti da je najniža prostorna razina podataka za BDP po stanovniku (kod svih varijacija pokazatelja) NUTS 3 razina, odnosno JP(R)S što onemogućuje njegovu primjenu za izračun indeksa razvijenosti i donošenje Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. |
| 17 | ZDRAVKO MUSA | TEMELJNE ODREDBE, OPĆE ODREDBE | Komentar/nadopuna teksta za članak 3. - dodati definiciju pojma "integrirana teritorijalna ulaganja/mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja" Okvirni prijedlog teksta: VARIJANTA 1. 20. integrirana teritorijalna ulaganja - mehanizam kojim se putem teritorijalno usklađenih ulaganja predviđenih teritorijalnom strategijom za određeno urbano područje, provodi održivi urbani razvoj uz mogućnost financiranja iz različitih programa, fondova ili prioriteta. VARIJANTA 2. 20. integrirana teritorijalna ulaganja - mehanizam provedbe ulaganja u okviru teritorijalne strategije koja obuhvaća urbana područja, analizu razvojnih problema, potreba i potencijala te integrirani pristup njihovom rješavanju. VARIJANTA 3. 20. integrirana teritorijalna ulaganja - mehanizam kojim se provodi održivi urbani razvoj na osnovi teritorijalnih strategija, usmjeren na ostvarivanje ciljeva pametnih i zelenih gradova sa snažnim gospodarstvom te pokretanje razvoja urbanih područja. Predložene definicije unose jasnoću u zakon jer pojašnjavaju što se podrazumijeva pod pojmom „integrirana teritorijalna ulaganja/ mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja” koji se spominje u članku 27., a koji je već i široj javnosti prepoznatljiv kao termin za ulaganja iz EU fondova na lokalnoj razini. Tekst je u skladu s aktualnom Uredbom (EU) 2021/1060 (čl. 28., 29. i 30.) ali zapravo dopunjen i dodatno prilagođen i pojašnjen u skladu sa samim člankom 27. (stavak 1. i 2.), ali bez potencijalnih ograničenja, kako bi bio prilagođeniji za primjenu i u idućem VFO 2028.-2034. Zato i više različitih varijanti ovisno koliko smatrate da su po značenju potencijalno ograničavajuće za dugoročniju primjenu budućeg Zakona. | Djelomično prihvaćen | U Nacrtu prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u članku 3. stavku 1. točki 3. Značenje pojmova, navedena je sljedeća definicija: integrirano teritorijalno ulaganje - instrument teritorijalne politike kojim se, na temelju teritorijalne strategije za određeno područje, provodi skup međusobno povezanih ulaganja iz različitih izvora financiranja radi postizanja uravnoteženog, održivog i teritorijalno usmjerenog razvoja. |
| 18 | SANJA IVETIĆ | TEMELJNE ODREDBE, NAČELA POLITIKE REGIONALNOGA RAZVOJA | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 8. "Provedba politike regionalnoga razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj." - Na koji način se prati i vrednuje, tko je zadužen za praćenje? | Primljeno na znanje | Predmetna odredba jest jedno od načela politike regionalnoga razvoja. U nadležnosti ovoga Ministarstva je provedba postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti odnosno izračun indeksa razvijenosti svih teritorijalnih jedinica u Republici Hrvatskoj. Indeks razvijenosti omogućava praćenje učinaka politike regionalnoga razvoja. Njime se mjeri stupanj razvijenosti teritorijalnih jedinica. Iako se postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj prema indeksu razvijenosti provodi prema važećem propisu svake 3 godine, Ministarstvo kontinuirano prati promjene u vrijednosti indeksa razvijenosti. Mjerenje indeksa razvijenosti omogućuje uključivanje i isključivanje jedinica iz sustava potpomognutih područja sukladno promjenama stupnja razvijenosti. Ministarstvo također prati provedbu akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja. Odredbe Nacrta prijedloga zakona o praćenju, vrednovanju i izvješćivanju su uređene na način da su usklađene sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17 i 151/22), čijim su podzakonskim aktom uređeni rokovi, postupci praćenja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, u članku 42. Nacrta prijedloga zakona predviđeno je izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja te će Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti, izvještavati Vladu o provedbi politika regionalnoga razvoja u okviru godišnjeg izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije odnosno utvrđenih strateških ciljeva 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima i 13. Jačanje regionalne konkurentnosti. |
| 19 | SANJA IVETIĆ | TEMELJNE ODREDBE, NAČELA POLITIKE REGIONALNOGA RAZVOJA | Članak 7. "Financiranje regionalnoga razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj." - Specificirati izvore financiranja (javna sredstva, privatna sredstva, EU sredstva...) | Nije prihvaćen | Stručni nositelj smatra suvišnim navoditi sve potencijalne izvore financiranja regionalnoga razvoja. |
| 20 | ZDRAVKO MUSA | TEMELJNE ODREDBE, NAČELA POLITIKE REGIONALNOGA RAZVOJA | Komentar/prijedlog nadopune teksta za članak 5., stavak 2. Iako se članak odnosi odnosi na partnerstvo i suradnju između različitih (formalnih i stručnih) dionika te da su pravila o javnom savjetovanju svakako regulirana posebnim zakonima koji uređuju javno savjetovanje o aktima strateškog planiranja (konkretno Zakon o sustavu strateškog planiranja, članak 39. i Zakon o pravu na pristup informacijama, članak 11.) smatram da je korisno i opravdano takvu odredbu navesti izričito i u Zakonu o regionalnom razvoju. Prije svega ovo dodatno navođenje na razini "sektorskog" zakona smanjuje prostor za različite interpretacije postupka i olakšava jednoliku primjenu kod lokalnih i regionalnih tijela (izbjegava se nesigurnost i proceduralni prigovori), a također i pokazuje uključenim dionicima kao i (zainteresiranoj) javnosti da je uključivanje građana temelj rada na dokumentima regionalnog razvoja. Okvirni prijedlog nadopune teksta u stavku 2.: (2) Akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja donose se uz postupak savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem uz obvezno javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u skladu s posebnim zakonima koji uređuju javno savjetovanje o aktima strateškog planiranja. | Nije prihvaćen | Obveza provedbe postupka savjetovanja s javnošću za akte strateškog planiranja propisana je člankom 39. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te nije potrebno prepisivati odredbe navedenoga Zakona. |
| 21 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, STRATEŠKOPLANIRANJE REGIONALNOGA RAZVOJA | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 15. Pojasniti: Može li jedna JLP(R)S sklopiti više razvojnih sporazuma? Koji su kriteriji za sklapanje razvojnog sporazuma te za koje vrste projekata se sklapaju? Za koje vremensko razdoblje se sklapa Razvojni sporazum? | Primljeno na znanje | Razvojni sporazum sklapaju ministarstvo nadležno za regionalni razvoj kao nositelj politike regionalnoga razvoja središnje razine i jedinice područne (regionalne) samouprave s područja za koje se on sklapa, odnosno logičke dijelove pojedinih jedinica područne (regionalne) samouprave utemeljenih na geografskim obilježjima gdje se pojedina jedinica lokalne samouprave ne može nalaziti u više od jednog razvojnog sporazuma. Postupak izrade i postupak sklapanja razvojnog sporazuma uređeni su Pravilnikom o sadržaju i postupku izrade i sklapanja razvojnog sporazuma (NN 45/18). U skladu s trenutno važećim Pravilnikom, do sada su sklopljeni razvojni sporazumi obuhvatili razvojne projekte koji su definirani kao: “projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, istraživačke, energetske, društvene i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanje i izgradnju društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju i jačanju regionalne konkurentnosti.“ Dodatno, razvojni sporazumi se sklapaju prema odredbama citiranog Pravilnika na temelju planskih dokumenata politike regionalnog razvoja, a koji se, prema važećem Zakonu donose u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije. |
| 22 | RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI | Članak 16. Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti i izračun vrijednosti indeksa razvijenosti potrebno je ažurirati u smislu recentnih događaja u pojedinim županijama, odnosno Gradu Zagrebu (npr. potresi u Petrinji i Zagrebu). Napomena: navedeno je bitno u kontekstu određivanja stope sufinanciranja kao i ocjenjivanja projektnih prijava. | Nije prihvaćen | Pokazatelji za mjerenje stupnja razvijenosti trebaju biti usporedivi između regionalnih i lokalnih jedinica kao i u odnosu na prosječne vrijednosti pokazatelja Republike Hrvatske te redovito dostupni iz pouzdanih, službenih izvora podataka, evidencija, registara i očevidnika. Evaluacija pokazatelja koji se koriste za izračun indeksa razvijenosti prema Uredbi o indeksu razvijenosti (NN 131/17) provedena je 2021. (nakon potresa) od strane znanstvene zajednice te je preporučeno da se zadrži postojeći skup pokazatelja. Pokazatelji se definiraju podzakonskim aktom te će pokazatelji biti predmetom razmatranja prilikom izrade istoga. Nakon pojave svake izvanredne situacije nije moguće prilagođavati/mijenjati pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, međutim, tijela države uprave konkretnim mjerama odgovaraju na sve izvanredne situacije. Prilikom izračuna indeksa razvijenosti na pokazatelje se mogu odraziti utjecaji izvanrednih situacija. |
| 23 | SANJA IVETIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI | U ime Regonlne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 16. Tretirati kriterij indeksa razvijenosti u odnosu na europski prosjek razvijenosti (budući da su sve hrvatske regije osim Grada Zagreba ispod EU prosjeka razvijenosti). Indeks razvijenosti treba služiti samo kao kriterij određivanja stope sufinanciranja, a nikako kao eliminacijski kriterij pri ocjenjivanju projektne prijave ili dodjele EU sredstava | Nije prihvaćen | Indeks razvijenosti iz konceptualnih razloga (načina izračuna) te tehničkih razloga (prikupljanja i obrade podataka) nije moguće staviti u odnos na europski prosjek. Indeks razvijenosti isključivo služi za praćenje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Podaci o pokazateljima koji se koriste za izračun indeksa razvijenosti ne prikupljaju se na isti način u svim državama članicama Europske unije. |
| 24 | SANJA IVETIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | u ime Regionalne razvojne agencije Primrsko- goranske županije Analogno članku 23. predlaže se propisati ostvarivanje dodatnih prihoda jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalaze resursi koje koriste državna poduzeća, primjerice temeljem naknada za korištenje jezera, šuma i sl. | Nije prihvaćen | S obzirom da se korištenje prirodnih resursa regulira posebnim zakonima u nadležnosti drugih tijela državne uprave kao na primjer Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora), zatim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva gospodarstva i drugih tijela, predmetno nije moguće urediti ovim Nacrtom prijedloga zakona. Sredstva naknade za zaštićena područja prirode isključivo su namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za projekte zaštite okoliša i prirode. |
| 25 | SANJA SLAVICA MATEŠIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | u ime ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Predlaže se izmjena članka 23. stavak 5. na način da glasi: "Za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti iz članka 19. ovoga Zakona, odnosno za potpomognuta područja ukupna godišnja visina naknade može iznositi do 8 % neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja." Predlaže se izmjena članka 23. stavak 8. na način da glasi: "Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave, namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih na zaštitu okoliša i prirode te drugih aktivnosti iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave koje doprinose održivom razvoju, unaprjeđenju kvalitete života stanovnika i očuvanju prostora na području jedinice lokalne samouprave." Predloženim dopunama preciznije se definira namjena sredstava naknade te se omogućuje „šira i fleksibilnija primjena“ u okviru zakonskog samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave. Time se osigurava da sredstva ostvarena od turističkog korištenja i gospodarskog vrednovanja prirodnih dobara budu „vraćena u lokalnu zajednicu“ kroz projekte koji istodobno: • čuvaju okoliš i prirodu, • potiču gospodarski i društveni razvoj, • unaprjeđuju infrastrukturu, sigurnost i kvalitetu života stanovnika, • te doprinose integriranom pristupu održivom razvoju. Takvo proširenje svrhe korištenja sredstava omogućuje racionalniju uporabu javnih prihoda, bolju koordinaciju lokalnih razvojnih politika i jače partnerstvo između jedinica lokalne samouprave i javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima. | Nije prihvaćen | Povećanje ukupne godišnje visine naknade za potpomognuta područja sa sadašnjih 6% na 8% dodatno bi ugrozilo poslovanje i obavljanje djelatnosti radi kojih su javne ustanove osnovane. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23), djelatnost javnih ustanova je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Neke javne ustanove zapošljavaju više stotina djelatnika što iziskuje velika sredstva za pokrivanje troškova plaća i drugih materijalnih prava. Uz to, javne ustanove koje se kao dopunskom djelatnošću bave ugostiteljstvom i turizmom imaju velike izdatke za održavanje infrastrukture i troškove poslovanja. Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. |
| 26 | MARINA BRAKUS | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | U članku 23. predloženi neto prihod od prodanih ulaznica =5.000.000,00 EUR-a. Grad Drniš smatra da je predloženi iznos previsok s obzirom na moguće oscilacije u turizmu. Grad Drniš predlaže da se navedeni iznos od 5.000.000,00 EUR-a ukine ili zamjeni s iznosom od 1.000.000,00 EUR-a. Ako se navedeni iznos ne ostvari neostvariva je i naknada JLS na čijem području se nalazi to zaštićeno područje, a istoj i nadalje ostaje obveza i troškovi zaštite prirode, izgradnje komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju, održavanju čistoće naselja te sakupljanju i obradi komunalnog otpada. | Nije prihvaćen | Iznos netoprihoda od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari rezultat je konzultacija i dogovora postignutog kroz rad Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u kojoj su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstva, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske zajednice općina, Udruge gradova, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva. Predmetna visina godišnjeg netoprihoda odnosi se na javne ustanove koje ostvaruju najviši iznos prihoda od prodaje ulaznica te shodno tome raspolažu dostatnim financijskim sredstvima za pružanje pomoći jedinicama lokalne samouprave čija je infrastruktura maksimalno opterećena brojem turističkih posjeta. Javna ustanova NP Krka je u 2024. godini ostvarila prihode od ulaznica veće od 19 milijuna EUR-a. Oscilacija u turizmu koja bi rezultirala padom ispod 5 milijuna EUR-a nije realna, a kada bi se dogodila, ugrozila bi njezino poslovanje, zaposlenost i obavljanje djelatnosti radi koje je osnovana. |
| 27 | EVA ĐURIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Područja s razvojnim posebitostima čl. 22. Radi svoje specifičnosti, u ova područja također treba uvrstiti RETENCIJSKA (prirodno poplavna) područja i za iste definirati posebne mjere sukladno stavku 2. i 3. istog članaka. Retencijska područja određena su svojim prirodnim položajem, te istovremeno imaju svrhu zaštite interesa drugih područja i kao takva ne mogu niti smiju mijenjati. Stanovništvo trpi ograničenja i posljedice takvog položaja te Retencijska područja svakako odgovaraju definiciji područja s razvojnim posebitostima i za iste se trebaju definirati specifične mjere kako bi se zadržalo stanovništvo i omogućio razvoj gospodarskih aktivnosti . Također, vezano za područja koja se nalaze u zaštićenim dijelovima prirode, a Parkovi prirode se upisali na nekretnine stanovnika tog područja, trebalo bi stanovnike obavijestiti o pravima i obvezama koje ovaj status podrazumijeva. Istovremeno treba definirati mjere koje će poništiti negativan učinak ovog ograničenja. Vezano za gore navedeno, a vezano za čl. 23., naknada bi se trebala određivati u odnosu na ukupan prihod od prodanih ulaznica i drugih naplaćenih aktivnosti, bez određivanja limita na iznos prihoda. | Nije prihvaćen | Vezano uz retencijska područja, predmetno je uređeno posebnim propisima u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Vezano uz pitanje vlasništva nad nekretninama napominje se da je upis pravnog režima da se nekretnina nalazi u području parka prirode ili nacionalnog parka zabilježba javno dostupnog podatka nastalim proglašenjem parka na temelju zakona o proglašenju i objavom u Narodnim novinama. Većina parkova proglašena je u prošlom stoljeću. Ograničenje raspolaganja u smislu prava prvokupa je isključivo vezano za nacionalne parkove, a ostali uvjeti korištenja su predmet prostornog planiranja i drugih sektorskih planova. Položaj nekretnine u nacionalnom parku ili parku prirode ima i pozitivan učinak na njenu vrijednost. Vezano uz komentar o naknadi za zaštićena područja prirode, iznos netoprihoda od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari rezultat je konzultacija i dogovora postignutog kroz rad Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u kojoj su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstava, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske zajednice općina, Udruge gradova, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva. Predmetna visina godišnjeg netoprihoda odnosi se na javne ustanove koje ostvaruju najviši iznos prihoda od prodaje ulaznica te shodno tome raspolažu dostatnim financijskim sredstvima za pružanje pomoći jedinicama lokalne samouprave čija je infrastruktura maksimalno opterećena brojem turističkih posjeta. Cenzus mora postojati i iznositi 5.000.000,00 EUR kako se ne bi ugrozilo poslovanje i obavljanje djelatnosti radi kojih su javne ustanove osnovane imajući u vidu da većina javnih ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode ovisi o sredstvima državnog proračuna za obavljanje svoje djelatnosti, a ne o vlastitim prihodima. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23) djelatnost javnih ustanova je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Neke javne ustanove zapošljavaju više stotina djelatnika što iziskuje velika sredstva za pokrivanje troškova plaća i drugih materijalnih prava. Uz to, javne ustanove koje se kao dopunskom djelatnošću bave ugostiteljstvom i turizmom imaju velike rashode za održavanje infrastrukture i troškove poslovanja. Javne ustanove koje ostvaruju prihod manji od 5.000.000 EUR ostvaruju godišnje primitke iz državnog proračuna za pokrivanje rashoda poslovanja. |
| 28 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Područja s razvojnim posebnostima Članak 22. stavak 2. (2) Razvojna politika i upravljanje razvojem područja s razvojnim posebnostima mogu se urediti posebnim zakonima ili odgovarajućim programsko-planskim dokumentima koje Odlukom donosi Vlada. Predlaže se da status područja s razvojnim posebnostima stječu područja s iznimno lošim demografskim pokazateljima (značajan pad stanovništva od popisa do popisa npr > 20%, znatan udio starog stanovništva, niska stopa nataliteta, negativan prirodni prirast, negativan migracijski saldo i sl.). Predlaže se uvođenje posebnog nacionalnog fonda za financiranje nacionalne komponente EU projekata na područjima s razvojnim posebnostima kako bi ona vlastita ograničena sredstva mogla namijeniti upravo demografskim mjerama (primjerice priuštivo stanovanje, cjeloživotno obrazovanje i dr.). Dodati novi članak nakon članka 23. (Naknada zbog zaštićenih prirodnih područja) Analogno članku 23. predlaže se dodati članak 24. kojim se općenito regulira isplata naknade JLS-ima na čijem području se nalaze resursi koje koriste državna poduzeća, a što se regulira posebnim zakonima. | Nije prihvaćen | Pitanja vezana uz demografsku politiku u nadležnosti su Ministarstva demografije i useljeništva. Nacrtom prijedloga zakona u članku 13. propisane su skupine mjera koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim aktima strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja dužne posebno planirati. Među navedenim mjerama navedene su i demografske mjere. Vezano uz primjedbu o uvođenju novoga članka kojim bi se regulirala isplata naknade JLS-ima na čijem području se nalaze resursi koje koriste državna poduzeća, kao što je i navedeno, korištenje prirodnih resursa regulira se posebnim zakonima u nadležnosti drugih tijela državne uprave kao na primjer Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora), zatim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva gospodarstva i drugih tijela, predmetno nije moguće urediti ovim Nacrtom prijedloga zakona. |
| 29 | ANA MARIA VUKUŠIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Prostor koji obuhvaća Nacionalni park Krka predstavlja značajan ograničavajući čimbenik za daljnji razvoj Općine Promina. Naime, područje Parka zauzima približno jednu sedminu ukupne površine Općine Promina, dok dio Nacionalnog parka koji se nalazi unutar granica Općine čini gotovo petinu ukupne površine Parka. Unatoč toj činjenici, prema metodologiji iz 2021. godine izračuna naknade, Općina Promina nije primjereno ni pravedno kompenzirana. Posljedično, od tada ostvarujemo znatno niže godišnje prihode, i to 50,46 % manje, odnosno približno 200.000,00 eura godišnje. Takav pad izravna je posljedica novog načina obračuna naknade koji se temelji na površini javne ustanove unutar jedinice lokalne samouprave i broju stanovnika, čime se stvarni teret ograničenja prostornog razvoja Općine ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir. Općina Promina podržava zakonsku odredbu kojom se jedinicama lokalne samouprave omogućuje ostvarivanje naknade od javnih ustanova koje ostvaruju znatan prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenih područja. Međutim, predlažemo izmjenu članka 23. na način da se propiše kako ukupna godišnja visina naknade za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti iznosi do 8 % neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj kalendarskoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenog područja. Dodatno, smatramo potrebnim jasnije definirati namjenu korištenja sredstava iz navedene naknade. Trenutačno zakonsko rješenje sredstva ograničava isključivo na aktivnosti zaštite prirode i okoliša, što u praksi znatno sužava mogućnosti njihova djelotvornog korištenja. Proširenjem dopuštenih namjena na aktivnosti iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave osigurala bi se učinkovitija, racionalnija i svrhovitija uporaba sredstava, posebice u svrhu: Takvo proširenje je opravdano jer su aktivnosti navedene u članku 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sastavni dio održivog i uravnoteženog razvoja jedinica lokalne samouprave, te imaju izravan utjecaj na kvalitetu života, otpornost zajednice i očuvanje okoliša u širem smislu, i to: • razvoja društvene i komunalne infrastrukture (uređenje javnih površina, prometnica, društvenih domova, dječjih igrališta i komunalne opreme); • poticanja gospodarskog rasta i održivog razvoja (potpora poduzetničkim zonama, razvoju turističke i poljoprivredne infrastrukture, projektima koji doprinose zapošljavanju i ublažavanju depopulacijskih trendova); • jačanja sustava civilne i protupožarne zaštite na područjima s povećanim rizikom zbog prostiranja zaštićenih područja i velikog broja posjetitelja; • uređenja naselja i poboljšanja uvjeta stanovanja, čime se doprinosi očuvanju kulturnog krajolika, vizualne uređenosti prostora te razvoju održivog turizma; • financiranja aktivnosti koje se ne mogu pokriti iz drugih izvora, čime se sprječava preklapanje javnih sredstava i povećava učinkovitost javne potrošnje. Smatramo da bi predložene izmjene doprinijele uravnoteženijem i pravednijem sustavu raspodjele naknada te omogućile jedinicama lokalne samouprave, osobito onima s većim udjelom zaštićenih područja, učinkovitije planiranje i provedbu razvojnih politika u skladu s lokalnim potrebama i interesima stanovništva. | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o metodologiji izračuna naknade koju javne ustanove koje upravljaju zaštićenim područjem isplaćuju jedinicama lokalne samouprave, ista je u primjeni temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o naknadi jedinicama lokalne samouprave na potpomognutim područjima koju plaćaju javne ustanove vezano za upravljanje zaštićenim područjima od 22. travnja 2021. te nije predmetom razmatranja u okviru Nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju RH, već će se razmatrati prilikom izrade novoga podzakonskoga akta. Također se smatra da nije pravedno da JLS koja ima primjerice 1% svoje površine unutar zaštićenog područja i vrlo malen broj stanovnika, ostvaruje pravo na istu naknadu kao i druga JLS koja ima primjerice 30% svoje površine unutar zaštićenog područja i relativno velik broj stanovnika. Veći postotak površine i više stanovnika svakako treba uzeti u obzir kod izračuna naknade. Povećanje ukupne godišnje visine naknade za potpomognuta područja sa sadašnjih 6% na 8% dodatno bi ugrozilo poslovanje i obavljanje djelatnosti radi kojih su javne ustanove osnovane. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23) djelatnost javnih ustanova je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Neke javne ustanove zapošljavaju više stotina djelatnika što iziskuje velika sredstva za pokrivanje troškova plaća i drugih materijalnih prava. Uz to, javne ustanove koje se kao dopunskom djelatnošću bave ugostiteljstvom i turizmom imaju velike izdatke za održavanje infrastrukture i troškove poslovanja. Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. |
| 30 | MARIJA VLAŠIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Kao jedna od jedinica lokalne samouprave u kojima se nalazi evidentirano zaštićeno područje, smatramo da ne bi trebao indeks razvijenosti utjecati na postotak dobivanja sredstava od prodaje ulaznica nego isključivo površina zaštićenog područja koja se nalazi na području jedinice lokalne samouprave. Što je veća površina, veći su i troškovi, iziskuje dodatna ulaganja ( veće količine otpada, veće površine za održavanja u ljetnim i zimskim mjesecima, veća potrošnja vode i sl.) te predlažemo da se daju veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave pri određivanju utroška namjenskih sredstava. Sukladno navedenom predlažemo sljedeće: 1. površina zaštićenog područja mora se uzeti kao glavni faktor koji utječe na postotak dobivanja sredstava od prodaje ulaznica jer su veći troškovi odvoza otpada (veliki broj iznajmljivača, hotela, posjetitelja koji bacaju otpad, a njih preko 1 milijuna prođe našom Općinom), veća potrošnja vode samim time i odvodnje, veći troškovi održavanja zelenih površina zimi i ljeti odnosno velike su površine koje se moraju kositi, očistiti od snijega, 2. u čl.23., st. 5., 6. i 7. u dijelu rečenice „ukupna godišnja visina naknade može iznositi do „ukinuti riječ DO jer navedeno može značiti da se može doznačiti i manji postotak od predloženog odnosno manje od 6% , 5 % i 4%, predlažemo da glasi „ukupna godišnja visina naknade može iznositi 4%, 5% ili 6%, 3. predlažemo povećanje postotka naknade za našu Općinu Plitvička Jezera na 7% zbog obima radova na održavanju i uređenju zelenih površina te održavanju čistoće područja NP-a i cijele općine u skladu s održivim razvojem i svim radovima oko zelene infrastrukture, komunalnog otpada te sanacija mnogobrojnih divljih i legalnih deponija na zaštićenoj površini koja čini 53% ukupne površine Općine i u kojoj zbog ograničenja iz zakona o zaštićenim područjima, stanovnike ali i lokalnu samoupravu u poslovima oko održavanja komunalne infrastrukture, izuzetno financijski opterećuje. 41-dno naselje Općina nastoji s predviđenim sredstvima kroz održivo upravljanje poboljšati komunalnu infrastrukturu i osigurati odgovoran suživot čovjeka i prirode, 4. predlažemo smanjenje osnovice za ostvarenje prihoda od prodaje ulaznica s novopredloženih 5.000.000,00 eura na 3.000.000,00 eura. Razlog je moguća oscilacija ostvarenih prihoda zbog raznih utjecaja na turizam, a održavanje infrastrukture u zaštićenom području neovisno ostvarenim financijama i dalje ostaje teret lokalne samouprave u nastojanju stvaranja uvjeta održivog razvoja na zaštićenom području i zadržavanja života, ljudi koji su jedini i glavni razlog dosadašnje brige i očuvanja jezera i prirode oko njega i to ne samo u NP-u nego u cijeloj Općini, 5. predlažemo da se točno navedu koje aktivnosti se financiraju iz dobivenih sredstava od prodaje ulaznica. Predlažemo sljedeće: troškovi odvoza otpada, troškovi zimskog i ljetnog održavanja područja Općine (košnja trave, čišćenje snijega), kupovina komunalne opreme važne za održavanje čistoće i zelenih površina, ulaganje u vodovod (novi cjevovodi i sanacija postojećih zbog gubitaka) i odvodnju, ulaganje u turističku signalizaciju i interpretacijske ploče odnosno u turističku infrastrukturu u svrhu zaštite krajobraza i informiranja o važnosti bioraznolikosti i utjecaja prirode na život u zaštićenim područjima, ulaganje u nabavu komunalne infrastrukture poput kanti za smeće - zelenih otoka, ulaganje u stambene zgrade na zaštićenom području zbog bolje energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te zgrade javne namjene koje promoviraju nacionalni park i njegove prirodne vrijednosti, sanacija javnih površina od otpada, nanosa raznog materijala na zaštićenom području, ulaganje u modernizaciju javne rasvjete u svrhu boljeg očuvanja okoliša, sufinanciranje manifestacija pod pokroviteljstvom nacionalnog parka i vlastitih a koje promiču provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode… 6. odluku o dodjeli sredstava treba donositi najkasnije do svibnja kako bi se sredstva namjenski mogla potrošiti do kraja godine. Svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje potrebe i probleme koje treba riješiti. Trebalo bi dati mogućnost šireg aspekta utroška sredstava, a ne samo navesti: „(8) Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave“. Država je raznim zakonskim odredbama, dodatno opteretila jedinice lokalne samouprave, a uskratila financijska sredstava. Prihod od prodaje ulaznica od velike je važnosti za jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno područje, upravo zbog toga veliku ulogu treba imati svaka jedinica lokalne samouprave te predlažemo da se aktivnosti utroška sredstava pošalju Ministarstvu na odobrenje na početku svake godine, koje bi promptno odgovorilo kako kasnije ne bi došlo do povrata utrošenih sredstava zbog neprihvaćanja izvješća. Također, uvidjeli smo da se povećao prihod od podaje ulaznica sa 20.000.000,00 kn (2.654.456,16 eura) na 5.000.000,00 eura te se smanjio postotak udjela od neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini. Konkretno, mi kao jedinica lokalne samouprave po novom izračunu dobit ćemo manje novaca jer ste nam smanjili postotak ukupne godišnje visine naknade sa 5% na 4%, a oko 90% površine zaštićenog područja nalazi se u našoj općini. Predlažemo da se postotak naknade poveća razmjerno površini zaštićenog područja u jedinici lokalne samouprave, tako npr. za Općinu Plitvička Jezera predlažemo da se postotak naknade poveća na 7%. Naglašavamo, što je veća površina zaštićenog područja u nekoj jedinici lokalne samouprave, veći su i troškovi. Smatramo da je previsok iznos od 5.000.000,00 eura neto prihoda od prodaje ulaznica koji je predložen za ostvarivanje prava na novčanu naknadu od prodaje ulaznica jer što ukoliko nacionali park ne ostvari predloženi neto prihod od prodaje ulaznica uslijed loše turističke sezone, nekih iznenadnih okolnosti kao što je bio slučaj sa Corona virusom, jedinica lokalne samouprave ostaje bez naknade. Predlažemo da se smanji na 3.000.000,00 eura. Dosadašnja praksa pokazala je da su se odluke o dodjeli sredstava donosile krajem kolovoza, nerijetko rujna, a i listopada. To iznimno otežava raspodjelu sredstava, planiranje radova i obvezu potrošnje do kraja godine na one radove koji su opravdani kroz mjere zaštite prirode i mahom se odnose na vremenski period proljeće , ljeto, jesen. Ukoliko nam se uskrate ili smanje sredstva od prodaje ulaznica, naškodit će se i kvaliteti života u zaštićenim područjima jer jedinice lokalne samouprave neće imati dovoljno financijskih sredstava za ulaganje i održavanje zaštićenog područja. | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o isključivanju primjene indeksa razvijenosti pri utvrđivanju ukupne godišnje visine naknade važno je napomenuti da je izračun indeksa razvijenosti uveden radi što objektivnijeg mjerenja stupnja razvijenosti svih JLP(R)S-a u Republici Hrvatskoj te predstavlja instrument za ocjenjivanje razine njihova socioekonomskog razvoja i stupnja razvijenosti kao i za utvrđivanje potpomognutih područja. Kategorizacija svih teritorijalnih jedinica ima za cilj uređenje razine regionalnih razvojnih poticaja, odnosno izravno povezivanje razine regionalnih razvojnih poticaja s razinom razvijenosti pojedine jedinice odnosno njenim potrebama. S obzirom da naknadu za zaštićena područja prirode koriste jedinice lokalne samouprave različitog stupnja razvijenosti tj. od potpomognutih područja do 6. razvojne skupine, smatramo da nije ispravno pri utvrđivanju naknade zanemariti dosegnuti stupanj razvijenosti ili s druge strane ispodprosječnu razvijenost pojedinih jedinica. Vezano uz prijedlog da se riječ „do“ briše u članku 23. stavcima 5., 6., i 7. isti nije moguće prihvatiti jer matematičkim izračunom nije uvijek moguće dosegnuti 6%, 5% i 4%. Vezano uz komentar o naknadi za zaštićena područja prirode, iznos netoprihoda od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja koji javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvari rezultat je konzultacija i dogovora postignutog kroz rad Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u kojoj su sudjelovali predstavnici nadležnih ministarstva, Hrvatske zajednice županija, Hrvatske zajednice općina, Udruge gradova, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici znanstvene zajednice i civilnog društva. Predmetna visina godišnjeg netoprihoda odnosi se na javne ustanove koje ostvaruju najviši iznos prihoda od prodaje ulaznica te shodno tome raspolažu dostatnim financijskim sredstvima za pružanje pomoći jedinicama lokalne samouprave čija je infrastruktura maksimalno opterećena brojem turističkih posjeta. Cenzus mora postojati i iznositi 5.000.000,00 EUR kako se ne bi ugrozilo poslovanje i obavljanje djelatnosti radi kojih su javne ustanove osnovane a prvenstveno se to odnosi na ostale javne ustanove koje ostvaruju primitke iz državnog proračuna za troškove poslovanja. Javna ustanova NP Plitvička jezera je u 2024. godini ostvarila preko 32 milijuna EUR-a prihoda od ulaznica i nije realno očekivati oscilaciju koja bi dovela do smanjenja ispod praga od 5 milijuna EUR-a prihoda, a koja bi ujedno dovela i do nemogućnosti pokrivanja troškova poslovanja Javne ustanove NP Plitvička jezera. Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. Vezano uz prijedlog povećanja postotka naknade za Općinu Plitvička jezera na 7% ističemo da ista ovisi o indeksu razvijenosti. Osim indeksa razvijenosti, pravednosti radi, kod izračuna naknade treba uzeti u obzir i postotak površine JLS unutar zaštićenog područja i broja stanovnika JLS. Primjedba vezana uz rok donošenja odluke o dodjeli sredstava primljena je na znanje. |
| 31 | IVANA SUČIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Sukladno članku 23. stavku 8. Nacrta Zakona, sredstva naknade ostvarene od javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima predstavljaju namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave. Grad Drniš predlaže dopunu stavka 8. na način da se proširi opseg aktivnosti za koje se navedena sredstva mogu koristiti, i to u skladu s člankom 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim su definirane izvorne i samoupravne djelatnosti jedinica lokalne samouprave. Naime, predlažemo da se uz postojeću namjenu („aktivnosti usmjerene zaštiti okoliša i prirode“) omogući korištenje sredstava i za: „razvoj društvene i komunalne infrastrukture te za gospodarski rast i održivi razvoj, protupožarnu i civilnu zaštitu, uređenje naselja i stanovanja koji se ne financiraju iz drugih izvora.“ Takvo proširenje je opravdano jer su aktivnosti navedene u članku 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sastavni dio održivog i uravnoteženog razvoja jedinica lokalne samouprave, te imaju izravan utjecaj na kvalitetu života, otpornost zajednice i očuvanje okoliša u širem smislu. Primjena ograničenja isključivo na „zaštitu okoliša i prirode“ mogla bi rezultirati nedovoljno fleksibilnim korištenjem sredstava, osobito u jedinicama poput Grada Drniša, koje u svom razvoju nastoje integrirano pristupiti zaštiti okoliša kroz razvoj komunalne infrastrukture, javnih površina, energetske učinkovitosti, protupožarne sigurnosti i održivog turizma. | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. |
| 32 | ANTONIJO BRAJKOVIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Grad Skradin podržava odredbu kojom se jedinicama lokalne samouprave omogućuje ostvarivanje naknade od javnih ustanova koje ostvaruju znatan neto prihod od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenih područja. Međutim, smatramo da predloženi maksimalni iznosi naknade (do 6 % za JLS razvrstane u I.–IV. skupinu prema indeksu razvijenosti) ne odražavaju stvarne ekonomske okolnosti i potrebe manje razvijenih područja. U proteklom razdoblju došlo je do značajnog porasta troškova radova, usluga i materijala uslijed inflacije i općeg rasta cijena, što izravno utječe na sposobnost jedinica lokalne samouprave da učinkovito provode aktivnosti zaštite prirode i okoliša, ali i druge razvojne projekte od interesa za lokalnu zajednicu. U tom smislu, predloženi postotak od 6 % nije dovoljan za ostvarenje ciljeva koje Zakon želi potaknuti u manje razvijenim područjima. Prijedlog izmjene: U članku 23., stavku 5. predlaže se izmjena tako da ukupna godišnja visina naknade za jedinice lokalne samouprave razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti iznosi do 8 % neto prihoda koji javna ustanova ostvari u prethodnoj godini od prodaje ulaznica za posjećivanje zaštićenoga područja. U članku 23., stavku 8. predlaže se proširenje namjene korištenja sredstava naknade tako da se ona mogu koristiti ne samo za aktivnosti zaštite okoliša i prirode, nego i za aktivnosti iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave sukladno članku 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, i to osobito za: razvoj društvene i komunalne infrastrukture, poticanje gospodarskog rasta i održivog razvoja, financiranje protupožarne i civilne zaštite, uređenje naselja i stanovanja, te druge aktivnosti koje se ne financiraju iz drugih izvora. Obrazloženje prijedloga: Predložene izmjene omogućile bi jedinicama lokalne samouprave, osobito onima ispodprosječne razvijenosti, da učinkovitije koriste sredstva ostvarena od turističkog posjećivanja zaštićenih područja u svrhu održivog razvoja, povećanja sigurnosti, očuvanja prostora i poboljšanja kvalitete života stanovnika. Sadašnje zakonsko ograničenje koje sredstva naknade veže isključivo uz aktivnosti zaštite okoliša i prirode u praksi se pokazuje preusko definiranima, osobito u slučajevima gdje jedinice lokalne samouprave već značajan dio vlastitih i proračunskih sredstava usmjeravaju upravo na takve aktivnosti putem drugih izvora financiranja (npr. EU fondova, nacionalnih programa i fonda za zaštitu okoliša). Širenjem mogućnosti korištenja sredstava na aktivnosti iz samoupravnog djelokruga JLS-a omogućila bi se fleksibilnija, racionalnija i učinkovitija uporaba raspoloživih sredstava, osobito za: • razvoj društvene i komunalne infrastrukture (npr. uređenje javnih površina, prometnica, društvenih domova, dječjih igrališta, komunalne opreme), čime se poboljšavaju uvjeti života stanovnika i posjetitelja te pridonosi atraktivnosti i održivosti lokalne zajednice; • poticanje gospodarskog rasta i održivog razvoja, uključujući potporu poduzetničkim zonama, razvoju turističke i poljoprivredne infrastrukture te projektima koji stvaraju nova radna mjesta i smanjuju depopulacijske pritiske; • jačanje sustava civilne i protupožarne zaštite, što je osobito važno za područja u kojima se zaštićena područja prostiru na velikim i teško dostupnim površinama te gdje povećan broj posjetitelja povećava rizik od požara i potrebu za dodatnim mjerama sigurnosti; • uređenje naselja i stanovanja, čime se doprinosi dugoročnom očuvanju kulturnog krajolika, poboljšanju vizualne i infrastrukturne kvalitete prostora te stvaranju pretpostavki za razvoj održivog turizma i lokalne ekonomije; • financiranje aktivnosti koje se ne financiraju iz drugih izvora, čime se izbjegava preklapanje javnih sredstava i osigurava veća učinkovitost javne potrošnje. Takav pristup omogućio bi da se naknada od korištenja prirodnih dobara vrati u lokalnu zajednicu u vidu konkretnih poboljšanja društvene i infrastrukturne kvalitete života, te bi ojačao partnerski odnos između javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i lokalnih jedinica koje dijele prostor i odgovornost za očuvanje tog prostora. Ovakvo proširenje svrhe korištenja sredstava također bi pridonijelo integriranom pristupu održivom razvoju — gdje zaštita prirode nije izolirana aktivnost, već dio šire politike koja obuhvaća razvoj zajednice, gospodarstva i infrastrukture u skladu s načelima održivosti i lokalne samoodrživosti. mr.sc. Antonijo Brajković, gradonačelnik Grada Skradina | Nije prihvaćen | Povećanje ukupne godišnje visine naknade za potpomognuta područja sa sadašnjih 6% na 8% dodatno bi ugrozilo poslovanje i obavljanje djelatnosti radi kojih su javne ustanove osnovane. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19 i 155/23) djelatnost javnih ustanova je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode te sudjelovanje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Neke javne ustanove zapošljavaju više stotina djelatnika što iziskuje velika sredstva za pokrivanje troškova plaća i drugih materijalnih prava. Uz to, javne ustanove koje se kao dopunskom djelatnošću bave ugostiteljstvom i turizmom imaju velike izdatke za održavanje infrastrukture i troškove poslovanja. Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. |
| 33 | TATJANA PUŠKARIĆ | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Molimo da se pod način stjecanja statusa potpomognutih područja doda da jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za koju je Vlada RH donijela Odluku o proglašenju katastrofe stječe status potpomognutog područja dokle god je odluka o proglašenju katastrofe na snazi. | Nije prihvaćen | Stjecanje statusa potpomognutoga područja isključivo je povezano s provedbom postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu razvijenosti. Za potrebe izračuna indeksa razvijenosti jasno su definirani pokazatelji kao i način izračuna, u okviru Uredbe o indeksu razvijenosti (NN 131/17). Pokazatelji za mjerenje stupnja razvijenosti trebaju biti usporedivi između regionalnih i lokalnih jedinica kao i u odnosu na prosječne vrijednosti pokazatelja Republike Hrvatske te redovito dostupni iz pouzdanih, službenih izvora podataka, evidencija, registara i očevidnika. |
| 34 | OPĆINA VRHOVINE | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode, razvoj društvene i komunalne infrastrukture i održivi razvoj na području jedinice lokalne samouprave | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. |
| 35 | OPĆINA VRHOVINE | OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA, POTPOMOGNUTA PODRUČJA I PODRUČJA S RAZVOJNIM POSEBNOSTIMA | U članku Članak 23 Nacrta prijedloga Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske u Stavak 8. predviđeno je: “Sredstva naknade osiguravaju se kao namjenski prihod jedinice lokalne samouprave namijenjen za provedbu aktivnosti usmjerenih zaštiti okoliša i prirode na području jedinice lokalne samouprave”. Predlažemo da se u stavku 8. prošire aktivnosti za koje se sredstva mogu koristiti na samoupravni djelokrug JLS sukladno članku 19. Zakona o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi , odnosno ; razvoj društvene i komunalne infrastrukture te za gospodarski rast i održivi razvoj,protupožarnu i civilnu zaštitu, uređenje naselja i stanovanja, odnosno na aktivnosti koje se ne financiraju iz drugih izvora. | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. |
| 36 | RAZVOJNA AGENCIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, URBANI RAZVOJ | Svjesni činjenice da je definicija velikih gradova (više od 35.000 stanovnika) definirana Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te da sukladno tome proizlazi i definicija većih urbanih područja, predlažemo njihovo preoblikovanje. Naime, uslijed negativnih demografskih kretanja, dio gradova koji u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji su od značaja za razvoj šireg okruženja, zbog kontinuiranog smanjenja stanovništva izgubit će status velikog grada (a nisu sjedišta županija) te će time biti otežana provedba politika održivog urbanog područja. | Nije prihvaćen | Komentar se odnosi na područje koje nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. |
| 37 | RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, SREDIŠNJA RAZINA | Članak 30. stavak 2. Predlažemo da se u sastav Vijeća za regionalni razvoj doda i stavka: - predstavnici regionalnih koordinatora, | Nije prihvaćen | Sastav Vijeća predviđenih Nacrtom prijedlogom zakona uređen je ovisno o svrsi i ciljevima osnivanja pojedinog Vijeća. Zastupljenost regionalne razine osigurana je sudjelovanjem osnivača regionalnog koordinatora odnosno predstavnika jedinica područne (regionalne) samouprave, te se smatra da sastav pojedinih tijela nije potrebno proširivati propisivanjem obveze sudjelovanja predstavnika regionalnih koordinatora, a koji se ovisno o potrebi mogu pozvati na sjednice navedenih tijela. |
| 38 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, SREDIŠNJA RAZINA | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Člnak 31. Vijeće bi trebali činiti i predstavnici regionalnih koordinatora (ne na način da se mogu uključiti prema potrebi već da čine sastavni dio vijeća obzirom da imaju značajnu ulogu u regionalnom razvoju). | Nije prihvaćen | S obzirom da su člankom 31. uređeni Savjeti, članove Savjeta imenuje i razrješuje Odlukom Vlada Republike Hrvatske. Ukoliko se pod Vijećem podrazumijevaju tijela navedena u članku 30. napominje se da je sastav Vijeća predviđenih Nacrtom prijedlogom zakona uređen ovisno o svrsi i ciljevima osnivanja pojedinog Vijeća. Zastupljenost regionalne razine osigurana je sudjelovanjem osnivača regionalnog koordinatora odnosno predstavnika jedinica područne (regionalne) samouprave, te se smatra da sastav pojedinih tijela nije potrebno proširivati propisivanjem obveze sudjelovanja predstavnika regionalnih koordinatora, a koji se ovisno o potrebi mogu pozvati na sjednice navedenih tijela. |
| 39 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, SREDIŠNJA RAZINA | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 31. Tko čini savjete? Predlaže se navesti sastav. | Nije prihvaćen | Članove Savjeta imenuje i razrješuje Odlukom Vlada Republike Hrvatske. |
| 40 | RAZVOJNA AGENCIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, SREDIŠNJA RAZINA | Predlažemo da se u članak 30 stavak 1, sastav Vijeća za regionalni razvoj dopuni s predstavnicima Hrvatske zajednice županija (kao što je navedeno da predstavnici Hrvatske zajednice općina sudjeluju u Vijeću za lokalni razvoj) te predstavnicima regionalnih koordinatora budući da su regionalni koordinatori važan dionik kada govorimo o unaprjeđenju politike regionalnoga razvoja, koordinaciji politika na regionalnoj razini te praćenja napretka u postizanju uravnoteženog i održivog regionalnoga razvoja. | Nije prihvaćen | Sastav Vijeća predviđenih Nacrtom prijedlogom zakona uređen je ovisno o svrsi i ciljevima osnivanja pojedinog Vijeća. Zastupljenost regionalne razine osigurana je sudjelovanjem osnivača regionalnog koordinatora odnosno predstavnika jedinica područne (regionalne) samouprave, te se smatra da sastav pojedinih tijela nije potrebno proširivati propisivanjem obveze sudjelovanja predstavnika regionalnih koordinatora, a koji se ovisno o potrebi mogu pozvati na sjednice navedenih tijela. |
| 41 | RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | Članak 33. stavak 1. Predlažemo dodavanje slijedećih alineja, nakon alineje 1.: - pružaju stručnu pomoć u izradi metodologije za prioritizaciju razvojnih projekata od interesa za razvoj županije te u suradnji sa stručnim službama županije, provode postupak prioritizacije navedenih projekata, s posebnim naglaskom na projekte sufinancirane sredstvima iz fondova EU, - predlažu Partnerskom vijeću županije listu prioritiziranih razvojnih projekata na razmatranje i usvajanje, | Djelomično prihvaćen | Članak 33. stavak 1. Nacrta prijedloga zakona djelomično je dopunjen predloženim poslovima koje bi obavljali regionalni koordinatori u dijelu provedbe postupka prioritizacije razvojnih projekata od interesa za razvoj županije. |
| 42 | RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | Članak 34. stavak 3. Mišljenja smo da treba revidirati kriterije iz navedenog stavka s obzirom na specifičnost pojedinih županija, kao npr. broj zaposlenih i plan zapošljavanja – nejednak je broj javnopravnih tijela kao i broj JLS-ova na području županija. Grad Zagreb nema JLS na području svoje županije, ali pokriva veliki broj javnopravnih tijela i ustanova. | Nije prihvaćen | Akreditacijskim kriterijima ne propisuje se minimalni broj ili maksimalno potreban broj zaposlenih po regionalnom koordinatoru, međutim, za kvalitetno obavljanje poslova propisanih člankom 32. Nacrta prijedloga zakona nužno je dokazati dostatan broj zaposlenih. Detaljna pitanja provedbe akreditacijskog postupka i kriterija uredit će se podzakonskim aktom. |
| 43 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 34. (3)" Kriteriji koje trebaju ispunjavati regionalni koordinatori odnose se na: ... ‑ broj zaposlenih te plan zapošljavanja - registar i plan edukacija" ... Broj zaposlenih ne bi trebao biti ključan kriterij obzirom da ne ovisi nužno o opsegu posla niti o kvaliteti pružanja usluga- npr. pojedini regionalni koordinatori imaju dvostruko ili čak trostruko više zaposlenih u usporedbi s drugima koji obavljaju više aktivnosti ili projekata, odnosno imaju veću ulogu u razvoju županije i sl. Isto tako nejednak je broj javnopravnih tijela kao i broj JLS-ova na području županija. Potrebno je uvesti ili osigurati dodatna sredstva za uvođenje novog, digitalnog sustava praćenja edukacije (jednako kao i za praćenje razvojnih projekata). | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o broju zaposlenih, akreditacijskim kriterijima ne propisuje se minimalni broj ili maksimalno potreban broj zaposlenih po regionalnom koordinatoru, međutim, za kvalitetno obavljanje poslova propisanih člankom 32. Nacrta prijedloga zakona nužno je dokazati dostatan broj zaposlenih. Detaljna pitanja provedbe akreditacijskog postupka i kriterija uredit će se podzakonskim aktom. Smatra se da za vođenje evidencija o edukacijama zaposlenika regionalnih koordinatora nije potreban poseban digitalni sustav. |
| 44 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 33. (4) "Nadzor nad obavljanjem poslova regionalnih koordinatora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja Ministarstvo ." - Osnivači regionalnih koordinatora također obavljaju nadzor nad njihovim radom. | Nije prihvaćen | Način obavljanja nadzora nad regionalnim koordinatorima od strane osnivača predmetom je internih akata osnivača te se ne propisuje Nacrtom prijedloga zakona. Ministarstvo obavlja nadzor nad obavljanjem poslova regionalnih koordinatora koje im dodjeli u rad odnosno nad poslovima iz članka 33. stavaka 1. i 2. Nacrta prijedloga zakona. |
| 45 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | u ime Rgionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 33., (2) Pojasniti način vođenja evidencije razvojnih projekata od važnosti za razvoj županije obzirom da SPUR više ne postoji, a unos podataka u Excel tablice i sl. je potpuno zastarjeli pristup. Potrebno je uvesti ili osigurati dodatna sredstva za uvođenje novog, digitalnog sustava praćenja razvojnih projekata Vezano za suradnju s relevantnim dionicima, potrebno je u iste uvrstiti i predstavnike privatnog sektora koji imaju značajnu ulogu u postizanju ravnomjernog regionalnog razvoja te se poslovi regionalnih koordinatora ne bi trebali usmjeravati isključivo na javna tijela već i na klastere, MSP-ove te ostale dionike iz privatnog sektora, a koji su značajni za županije (u razvijenijim europskih državama klasteri i poduzeća imaju značajnu ulogu, zajedno s regionalnim koordinatorima, za stvaranje kvalitetnijih usluga, proizvoda te općenito za poboljšanje kvalitete života kroz zajedničku suradnju kao i partnerstva na različitim vrstama projekata) | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o vođenju baze razvojnih projekata, svaki regionalni koordinator može, u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima, uspostaviti te voditi vlastiti registar projekata s područja svoje županije. Vezano uz primjedbu o posebnom navođenju malog i srednjeg poduzetništva odnosno privatnog sektora među dionicima kojima regionalni koordinatori pružaju pomoć, smatra se da je isto suvišno s obzirom da je člankom 33. stavkom 3. propisano: „Osim poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani u cilju postizanja ravnomjernijeg regionalnoga razvoja.“ |
| 46 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | u ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije članak 33. Razjasniti ulogu regionalnih koordinatora u budućim poslovima i zaduženjima u okviru članstva OECD-a te osigurati pristup regionalnim koordinatorima različitim materijalima, bazama podataka, analizama i sl. od strane OECD što nije bio slučaj do danas. Potrebno je pružiti veće ovlasti regionalnim koordinatorima u odnosu na postojeće, a obzirom na njihovu značajnu ulogu u regionalnom razvoju (voditi se za primjerima razvijenih europskih zemalja). Npr: -Jača suradnja s poduzećima i klasterima kroz zajedničke aktivnosti i podršku u pripremi/provedbi projekata od interesa za županiju, -Predlaganje i provedba aktivnosti, edukacija i događanja usmjerenih na određenu problematiku, a u okviru specifičnih znanja regionalnih koordinatora (npr edukacije za studente i učenike za određene teme u cilju jačanja i razvoja njihovih vještina kao i pomoć u odabiru karijera i sl.), -Predlaganje i procjena godišnjih potreba za specifičnim znanjima prepoznatim u OECD-ovim izvješću o Regionalnom razvoju u RH (skill gaps) - (ex. specifičnosti i izmjene postupaka javne nabave, vrednovanje i izvještavanje, kvalitetno praćenja regionalnih/lokalnih KPI-eva, digitalne kompetencije sa ciljem boljeg prepoznavanja prilika u raspisanim natječajima vezanima uz zelenu ili digitalnu transformaciju, znanje o umjetnoj inteligenciji i njezinom korištenju i sl.) , -Mogućnost predlaganja, rasprava i moguća implementacija od strane Vlade RH na temu mjera ravnomjernog regionalnog razvoja koje ne predstavljaju financiranje EU fondova (Mogućnost predlaganja konkretnih mjera ili programa temeljem najbolje svjetske prakse ili potrebe da se iste pilotiraju na određenim područjima RH uz podršku i suradnji MRRFEU prema ostalim ministarstvima ili državnim poduzećima a da navedene mjere/programi nisu dio sustava financiranja kroz EU fondove već potencijalne nacionalne razvojne mjere s naglaskom na inovativna i pametna rješenja smanjivanja (mikro)regionalnih razlika), -Razjasniti i definirati ulogu regionalnih koordinatora u praćenju i provedbi planova industrijske tranzicije i strategije pametne specijalizacije; npr. regionalni koordinator zdužen je za sudjelovanju u pripremi, provedbi, praćenju rw sudjelovanja u izvješćivanju pametne specijalizacije i industrijske tranzicije na području županije Također, potrebno je uvesti konzultacije između MRRFEU (odnosno upravljačkih tijela) i regionalnih koordinatora prije objave novih poziva na dostavu projektnih prijedloga. | Djelomično prihvaćen | Vezano uz primjedbu o potrebi proširenja ovlasti regionalnim koordinatorima konkretne aktivnosti koje će koordinatori obavljati dodatno će se urediti podzakonskim aktom, te će se primjedba razmotriti prilikom izrade istog. Poslovi navedeni u zakonskom prijedlogu čine dovoljno široku osnovu u okviru koje se može obavljati široki spektar poslova, ovisno o potrebama u datom trenutku, a da to ne podrazumijeva stalne izmjene zakona. Vezano uz primjedbu o uvođenju konzultacija između regionalnih koordinatora i Ministarstva prije objave novih poziva za dostavu projektnih prijedloga ista je primljena na znanje. |
| 47 | RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREB ZA KOORDINACIJU I POTICANJE REGIONALNOG RAZVOJA | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | Članak 32. stavak 5. Predlažemo preformulirati na sljedeći način: (5) Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnog razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im je Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava kontinuiranu tehničku i financijsku podršku. | Nije prihvaćen | Citirana odredba Nacrta prijedloga zakona jasno održava spremnost Ministarstva osigurati odgovarajuću financijsku i tehničku podršku regionalnim koordinatorima u svrhu obavljanja poslova koje im dodijeli u rad. Istim je člankom također propisano da su osnivači regionalnih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora) dužni osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora. |
| 48 | RAZVOJNA AGENCIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | Predlažemo izmjenu teksta članka 35, stavka 1 "Partnersko vijeće za područje županije osniva se odlukom izvršnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.", budući da pojam "županija" ne definira jasno i nedvojbeno tko donosi odluku o osnivanju. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 49 | PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE | Koordinacija i poticanje regionalnoga razvoja na razini područne (regionalne) samouprave Članak 32. stavak 5. (5) Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnoga razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, osigurava tehničku i financijsku podršku. Predlaže se preformulirati na sljedeći način: (5) Regionalni koordinatori partneri su Ministarstvu u provedbi politike regionalnog razvoja na područnoj (regionalnoj) razini te im je Ministarstvo, u svrhu kvalitetnijeg obavljanja poslova koje im dodijeli u rad, dužno osigurati kontinuiranu tehničku i financijsku podršku. Postupak akreditacije regionalnih koordinatora Članak 34. stavak 3. (3) Kriteriji koje trebaju ispunjavati regionalni koordinatori odnose se na: ‑ broj zaposlenih te plan zapošljavanja Broj zaposlenih ne bi trebao biti kriterij obzirom da ne ovisi nužno o opsegu posla niti o kvaliteti pružanja usluga. Isto tako nejednak je broj javnopravnih tijela kao i broj JLS-ova na području županija. | Nije prihvaćen | Citirana odredba Nacrta prijedloga zakona jasno održava spremnost Ministarstva osigurati odgovarajuću financijsku i tehničku podršku regionalnim koordinatorima u svrhu obavljanja poslova koje im dodijeli u rad. Istim je člankom također propisano da su osnivači regionalnih razvojnih agencija (regionalnih koordinatora) dužni osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora. Vezano uz primjedbu o broju zaposlenih, akreditacijskim kriterijima ne propisuje se minimalni broj ili maksimalno potreban broj zaposlenih po regionalnom koordinatoru, međutim, za kvalitetno obavljanje poslova propisanih člankom 32. Nacrta prijedloga zakona nužno je dokazati dostatan broj zaposlenih. Detaljna pitanja vezana uz provedbu akreditacijskog postupka te kriterija uredit će se podzakonskim aktom. |
| 50 | SANJA IVETIĆ | INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE, RAZINA LOKALNE SAMOUPRAVE | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Članak 37. Navedeni poslovi lokalnih razvojnih agencija i lokalnih koordinatora istovjetni su poslovnima regionalnih koordinatora, odnosno za iste poslove koje regionalni koordinator obavlja bez naknade pojedine lokalne agencije mogu ostvarivati prihode. Utvrditi jasnu hijerarhiju između ovlasti i zaduženja lokalnih i regionalnih razvojnih agencija | Nije prihvaćen | Lokalne razvojne agencije koje se osnivaju za potrebe učinkovite koordinacije i poticanja lokalnog razvoja mogu se osnovati ili kao javne ustanove ili kao trgovačka društva što definira osnivač. Poslovi koje obavljaju lokalne razvojne agencije prema zakonskom prijedlogu nisu javne ovlasti, dodatno, ako su lokalne razvojne agencije osnovane kao ustanove moraju poštivati odredbe Zakona o ustanovama, a ako su osnovane kao trgovačka društva djelovat će na tržištu. Ministarstvo ne osigurava sredstva za njihov rad |
| 51 | RAZVOJNA AGENCIJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE | NADZOR NAD PROVEDBOM ZAKONA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE | Članak 44, stavak 5: Smatramo kako je rok od godine dana za donošenje pravilnika koji definira važna pitanja vezana uz akreditaciju regionalnih koordinatora te osiguranje tehničke i financijske podrške od strane Ministarstva predug te utječe na pravovremeno i informirano donošenje odluka te planiranje rada i definiranja proračunskih sredstava regionalnih koordinatora. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 52 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, OBRAZLOŽENJE | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Uz članak 33. Zakonom su ograničeni poslovi regionalnih koordinatora | Nije prihvaćen | Poslovi navedeni u zakonskom prijedlogu čine dovoljno široku osnovu u okviru koje se može obavljati široki spektar poslova, ovisno o potrebama u datom trenutku, a da to ne podrazumijeva stalne izmjene zakona. Predmetno će biti dodatno uređeno podzakonskim aktom. |
| 53 | SANJA IVETIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE, OBRAZLOŽENJE | U ime Regionalne razvojne agencije Primorsko- goranske županije Uz članak 23. Trebalo bi definirati na što bi se ostvarena naknada trošila (dio sredstava svakako bi trebalo usmjeriti u kvalitetu te nadogradnju usluge i sadržaja koje javna usluga koja ostvaruje prihod pruža posjetiteljima, poboljšavanje uvjeta zaposlenih u takvim ustanovama itd.) | Nije prihvaćen | Vezano uz primjedbu o potrebi definiranja namjene korištenja sredstava naknade napominje se da je preširoko definiranje aktivnosti dovodilo ranijih godina do financiranja raznih projekata od strane JLS-eva. Budući da se radi o sredstvima od ulaznica za zaštićena područja prirode koja su namjenska sredstva javnih ustanova za zaštitu prirode ta se sredstva prvenstveno trebaju trošiti na aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša i prirode. Ovim definiranjem osigurana je šira i fleksibilnija prihvatljivost troškova. Preostali prihod od ulaznica se i koristi za poboljšavanje usluga i sadržaja, ali i uvjeta zaposlenih u ustanovama. |