Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KRISTINA PONGRAC   Predlažem povećanje limita za darovanja u kulturne, obrazovne, znanstvene, humanitarne i društveno korisne svrhe s 2% na 10% prihoda prethodne ili tekuće godine. Uvođenjem jednakog poreznog tretmana kao u sportskim djelatnostima, osigurava se ravnopravnost sektora kulture i umjetnosti s drugim društveno korisnim djelatnostima koje trenutno imaju povoljnije porezne poticaje, čime se smanjuje nepravda i stimulira veće sudjelovanje privatnog sektora. Ova mjera omogućuje značajnija ulaganja u kulturne projekte i društveno korisne djelatnosti, razvoj nacionalnih talenata i međunarodnu vidljivost hrvatskih umjetnika. Prijedlog izmjene: “Donacije i sponzorstva u kulturne, obrazovne, znanstvene, humanitarne i društveno korisne svrhe priznaju se kao porezno priznati rashod do 10% prihoda prethodne ili tekuće godine.” Učinci: Ova mjera će povećati financijsku održivost kulturnih organizacija i omogućiti veći broj kvalitetnih kulturnih projekata. Također će potaknuti međunarodnu vidljivost i mobilnost hrvatskih umjetnika, kao i jačanje suradnje između privatnog i javnog sektora. Dugoročno, porezna olakšica će stimulirati veća ulaganja u kulturne i društveno korisne inicijative, doprinoseći razvoju i održivosti kulturnog sektora u Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
2 KRISTINA PONGRAC   Predlažem da rashodi nastali kupnjom umjetničkih djela, usluga i donacija te ulaganjem u kulturne programe, suvremenu umjetničku produkciju i promociju suvremenog kulturnog stvaralaštva - budu u cijelosti porezno priznati rashodi. Ova mjera potiče ulaganja u kulturu i osigurava ravnopravnost s područjem sporta. Trenutni limit od 2% poreznog odbitka ne potiče ulaganja u kulturu. Ova izmjena povećava motivaciju poduzetnika da ulažu u umjetnost i kulturni razvoj. Prijedlog izmjene: U članku o porezno priznatom rashodu dodati stavak: "Izdaci za kupnju umjetničkih djela i usluga živućih umjetnika te donacije u području kulture i umjetnosti priznaju se kao porezno priznati rashod do 50% ostvarene dobiti, uz uvjet da su namijenjeni promicanju kulturnih vrijednosti i da postoji dokumentacija o transakciji." Učinak: Veći broj ulaganja u kulturni sektor, jačanje tržišta umjetnina i veća porezna vidljivost kulturnih transakcija. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Samo darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
3 LJILJANA KNEŽEVIĆ   SAVEZ CIVILNIH INVALIDA RATA HRVATSKE - SCIRH; „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
4 VEDETA DRUŽIJANIĆ   Predlaže se podizanje praga za primjenu stope poreza na dobit od 10% s 1.000.000,00 na 2.000.000,00 eura. Također, predlaže se da se u zakon jasno unese mogućnost priznavanja naknadno evidentiranih troškova kao porezno priznatih rashoda, uz uvjet vjerodostojne dokumentacije. Takav pristup osigurava dosljednost u obračunu poreza i sprječava nepravedno isključenje stvarnih poslovnih troškova iz porezne osnovice. Nije prihvaćen Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva provedenih poreznih reformi. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće povećati kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit na predloženi način. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima, uz odgovarajuću primjenu općeg poreznog propisa. Stoga nema potrebe za propisivanjem odredbe o priznavanju naknadno evidentiranih rashoda kao porezno priznatih. Obzirom da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, u praksi se može pojaviti mogućnost ne priznavanja određenih rashoda u porezne svrhe. Također Porezna uprava može nakon procjene činjenica prema gospodarskoj biti zatražiti, temeljem općeg poreznog propisa, od poreznog obveznika ispravak porezne prijave neovisno o zahtjevima računovodstvenog propisa. Pored navedenoga smatramo kako će primjena Zakona o fiskalizaciji u djelu odredbi o izdavanju eRačuna od 2026. i 2027. godine uvelike smanjiti mogućnost nastanka sličnih propusta kod poreznih obveznika.
5 JOSIP PEKAS   U ime Studentskog katoličkog centra Split, s obzirom na praksu većine država članica Europske unije i preporuke OECD-a, predlažemo izmjenu članka 7. stavka 7. Zakona o porezu na dobit. Trenutna granica od 2% ukupnog prihoda kao porezno priznati rashod ne potiče dovoljno poduzeća na sustavno doniranje u društveno korisne svrhe. Povećanjem praga na 10% prihoda prethodne godine stvorilo bi se poticajnije okruženje za razvoj filantropije, jačanje suradnje između privatnog i civilnog sektora te veća ulaganja u društveni razvoj. Predlažemo sljedeće izmjene: U članku 7. stavku 7. riječi „do 2% ukupnog prihoda prethodne godine“ zamijeniti riječima „do 10% ukupnog prihoda prethodne godine“. Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: "Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi." Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministar nadležan za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšice bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima.
6 DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIH PREVODILACA   Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) svesrdno podržava inicijativu i prijedloge Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), da se zakon po uzoru na poseban porezni tretman sporta dopuni sljedećim novitetima u sektoru umjetnosti i kulture: 1) Povećanje porezno priznatih rashoda, uz uključen dodatni odbitak za donacije i sponzorstva u sektoru umjetnosti i kulture koji bi se odnosio na sponzorstva za rad udruga, javnih ustanova i samostalnih projekata umjetnika, iznad važećeg općeg limita od 2% prihoda na 10%, uz jasne kriterije i nadzor. 2) Izrada i proširenje kataloga neoporezivih primitaka umjetnika, po uzoru na katalog neoporezivih primitaka sportaša, uz jasne gornje mjesečne/godišnje propisane limite, kroz stipendije, nagrade, produkcijske potpore, putne i dnevne troškove, naknade za mentorske programe, itd. Umjetnici kao i sportaši, ali i kao svaka zaposlena osoba, trebaju imati mogućnost primiti neoporezivu nagradu za svoj rad. Nagrade mogu biti stručne (dodjeljuju ih strukovne udruge, javne ustanove, organizacije u kulturi) ili filantropske (dodjeljuju ih fizičke osobe posredstvom relevantne pravne osobe u kulturi npr. strukovne udruge). 3) Uspostava poreznog poticaja za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u kulturne i umjetničke programe od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku (nacionalne i međunarodne izložbe, događanja i djelovanja usmjerena na promociju i razvoj hrvatske kulturne baštine, inovativni multimedijski projekti itd.). 4) Kupovina umjetničkih djela i knjiga od strane fizičkih i pravnih osoba općenito bi se trebala na odgovarajući način bolje i stimulativnije tretirati kao porezno priznati rashod. 5) Uvođenje posebnih poreznih poticaja za kupnju i narudžbe umjetnina hrvatskih autora i za naručivanje umjetničkih djela u javnim i poslovnim prostorima – kroz povećani odbitak ili ubrzanu amortizaciju. 6) Uspostavljanje posebnog povoljnijeg režima za samostalne umjetnike, kroz moguće olakšice na doprinose i/ili paušalno oporezivanje do određenog praga prihoda, uz statusne uvjete i javni interes. Sukladno tome, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) slaže se također s komentarom i inicijativom koje je uime Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) podnio odvjetnik Silvije Hraste i s njihovim zahtjevom za uvođenje poticajnih poreznih mjera za likovne i sve druge umjetnike i organizacije u kulturi i umjetnosti – analogno poticajima za ulaganja u sport prema najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit propisuje se da se porezna osnovica smanjuje za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, uz pojašnjenje kako se time potiču porezni obveznici da više sudjeluju u financiranju sportskih organizacije. Najavljenim bi se novinama privukla veća privatna ulaganja u sport te bi se porezni obveznici potakli da sve više sudjeluju u financiranju sportskih organizacija, tako što će im se smanjiti porezna osnovica za rashode sponzorstava koje ulažu u sport kroz novčano ili materijalno davanje uz protučinidbu reklame. To se smatra porezno priznatim rashodom poduzetnika koji čine darovanja u naravi ili novcu, između ostalog i sportskim klubovima, u iznosu do 10% posto prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, s time da je do sada taj postotak iznosio 2%. Uz gore navedeno, još su ranije bili povećani i neoporezivi iznosi za sportske stipendije, nagrade i naknade, dok je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisana i snižena stopa PDV-a od 5% za ulaznice za sportska događanja. DHKP, kao i HDLU, svakako pozdravlja inicijativu Vlade RH da se poduzetnicima prema afinitetima omoguće ulaganja. Tako ova predviđena ulaganja u sport ocjenjujemo kao pozitivan iskorak prema poticanju društveno korisnih aktivnosti i djelatnosti. Međutim, smatramo kako bi takav model poreznih olakšica trebao obuhvatiti i ostale sektore koji djeluju u javnom interesu, a to su posebice kultura i umjetnost. S time u vezi, svakako podržavamo i komentare koje su na e-savjetovanje ostavile umjetničke organizacije kao što su Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatska udruga likovnih umjetnika – Split, kao i svi ostali sudionici e-savjetovanja koji su u svojim komentarima ukazali na diskriminacijski karakter takvih poreznih olakšica koje isključivo favoriziraju sport i ne tangiraju i sve druge opće i društveno korisne djelatnosti, kao što su na primjer kultura, umjetnost, znanost i slično, a koje su sve djelatnosti od općeg javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, bitno je istaknuti kako su umjetnici i organizatori kulturnih i umjetničkih događanja trenutno u znatno lošijem položaju u odnosu na sport, a prema najavljenim novim zakonskim okvirima, taj će se nerazmjer još značajnije povećati, ne samo u pogledu poreznih izdataka za sponzorstva, već i kroz sustav neoporezivih naknada i nagrada. Bitno je prepoznati kako kultura i umjetnost imaju ključnu važnost u društvenom, obrazovnom i gospodarskom segmentu, te se svakako mogu svrstati u razred općekorisnih djelatnosti od javnog interesa za Republiku Hrvatsku. U trenutnom ozračju brzo rastuće tehnologije i sve većeg broja raznih sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom, bitno je prepoznati ljudski stvaralački i kreativni moment te ga adekvatno stimulirati, njegovati i promovirati. U brojnim su europskim državama već prije uspostavljeni uspješni poticajni modeli, kroz efikasne porezne olakšice namijenjene umjetničkom i kulturnom sektoru, a što sve doprinosi razvoju, rastu i održivosti kulturnih djelatnosti. Radi stvaranja kvalitetnijeg ozračja kojim bi se u Republici Hrvatskoj, uz razvoj sporta, ujedno poticao i razvoj kulture i umjetnosti, kroz stimulativniji tretman za sva ulaganja u taj sektor, u nastavku dostavljamo naše prijedloge za unapređenje ne samo poreznog sustava, već i zakonskog okvira općenito, a kroz sljedeće izmjene i dopune:  Po uzoru na sport, povećanje porezno priznatih rashoda, uz uključen dodatni odbitak za donacije i sponzorstva u kulturi koji bi ciljano gađao udruge, institucije i samostalne projekte, iznad važećeg općeg limita od 2% prihoda na 10%, uz jasne kriterije i nadzor.  Uvođenje smanjenja stope PDV-a za prodaju umjetničkih djela s trenutnih 25% (koji se sada obračunavaju na maržu, kao razliku između nabavne i prodajne cijene umjetničkih djela) na 5%, a prema uzoru na neke druge europske zemlje koje su već uvele takva stimulativna rasterećenja (npr. Italija – 5%, Francuska – 5,5%, Švicarska – 7%). Naime, trenutna stopa PDV-a od 25% predstavlja znatno fiskalno opterećenje koje destimulira tržište umjetnina te potiče sivu trgovinu i neregistrirane transakcije. Smanjenjem stope PDV-a omogućilo bi se jačanje legalne trgovine umjetninama, bolja transparentnost i formaliziranje tržišta umjetninama. Time bi se potaknuli domaći kolekcionari i institucije na ulaganje u hrvatsku umjetnost.  Poticanje domaćih poslovnih subjekata na ulaganja u sve vrste umjetničkih djela, uključujući knjige, kroz uspostavu amortizacije, te tretiranje takvih ulaganja kao porezno priznatog rashoda.  Uspostava poreznog poticaja (umjereni porezni kredit ili dodatni odbitak) za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u kulturne i umjetničke programe od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku (nacionalne i međunarodne izložbe, događanja i djelovanja usmjerena na promociju i razvoj hrvatske kulturne baštine, inovativni multimedijski projekti, itd.).  Izrada i proširenje kataloga neoporezivih primitaka umjetnika, po uzoru na katalog neoporezivih primitaka sportaša, uz jasne gornje mjesečne/godišnje propisane limite, kroz stipendije, nagrade, produkcijske potpore, putne i dnevne troškovi, naknade za mentorske programe, itd..  Kupnja svih vrsta umjetničkih djela i knjiga od strane fizičkih i pravnih osoba općenito bi se trebala na odgovarajući način bolje i stimulativnije tretirati kao porezno priznati rashod.  Uvođenje posebnih poreznih poticaja za kupnju i narudžbe umjetnina hrvatskih autora i za naručivanje umjetničkih djela u javnim i poslovnim prostorima – kroz povećani odbitak ili ubrzanu amortizaciju.  Uspostavljanje posebnog povoljnijeg režima za samostalne umjetnike, kroz moguće olakšice na doprinose i/ili paušalno oporezivanje do određenog praga prihoda, uz statusne uvjete i javni interes.  Unapređenje sustava kroz pristupačnost i administrativno pojednostavljenje, kao što je na primjer korištenje standardiziranih obrazaca, digitalne evidencije i slično. Učinci predloženih mjera bili bi višestruki, a samo neki od njih su diverzifikacija izvora financiranja, profesionalizacija sektora, rast kulturne i umjetničke produkcije, očuvanje i razvoj talenata, međunarodna vidljivost, te mjerljivi multiplikativni učinci na kreativne industrije, turizam i obrazovanje. Pri izradi normativnog prijedloga predlažemo da se oslonite na postojeća rješenja u porezu na dobit i dohodak, te da se uredi poseban podzakonski akt kojim bi se definirao popis prihvatljivih kulturnih i umjetničkih programa i nositelja, postupak dokazivanja svrhovitosti te visine i vrste poticaja. Nadalje, ujedno vas molimo za imenovanje predstavnika iz HDLU i drugih umjetničkih strukovnih udruga za radnu skupinu koja bi se bavila izradom tih novih propisa. Smatramo kako bi uključenje reprezentativnih strukovnih organizacija kao što su HDLU, DHKP, DHK, HDP i drugih, koje dubinski poznaju svakodnevnu operativnu problematiku kulturnih i umjetničkih aktivnosti, znatno doprinijelo što kvalitetnijem postavljanju sustava i odgovarajućih zakonskih okvira koji bi osiguravali pravični tretman svima uključenima u takve društveno korisne djelatnosti koje su od općeg javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Molimo vas da ovu inicijativu razmotrite u što skorijem roku te da nas uključite u daljnji postupak pripreme i savjetovanja. Vjerujemo da je kulturno-umjetnički sektor, jednako kao i sport, od posebnog društvenog i državnog interesa, te da isti zaslužuje razinu poreznih i zakonskih poticaja koja će omogućiti njegov održiv daljnji razvoj i napredak. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit.
7 DOJČIĆ PILI USLUGE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA RAČUNOVODSTVO   Predlaže se uskladiti prag za stopu poreza na dobit od 10% na 2.000.000,00 EUR. Nije prihvaćen Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva provedenih poreznih reformi. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće povećati kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit na predloženi način.
8 FEDRA D.O.O. ZA POSLOVNE I KNJIGOVODSTVENE USLUGE   Podržavamo stav udruženja računovođa HGK koji predlaže podizanje praga za primjenu stope poreza na dobit od 10% s 1 na 2 milijuna eura, čime bi se uskladili pragovi u poreznim propisima s pragom za PDV po naplati. Time bi se uzelo u obzir realno stanje tržišta, inflaciju i rast cijena, a istovremeno bi se rasteretili mali poduzetnici koji su najosjetljiviji na troškovne pritiske. Također, predlaže se da se u zakon jasno unese mogućnost priznavanja naknadno evidentiranih troškova kao porezno priznatih rashoda, uz uvjet vjerodostojne dokumentacije. Takav pristup osigurava dosljednost u obračunu poreza i sprječava nepravedno isključenje stvarnih poslovnih troškova iz porezne osnovice. Nije prihvaćen Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva provedenih poreznih reformi. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće povećati kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit na predloženi način. Od kada je u primjeni porezna stopa od 10%, odnosno od 2021. godine, navodi iz komentara nisu utjecali na postotak obveznika koji plaćaju porez na dobit primjenom porezne stope od 10%. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima, uz odgovarajuću primjenu općeg poreznog propisa. Stoga nema potrebe za propisivanjem odredbe o priznavanju naknadno evidentiranih rashoda kao porezno priznatih. Obzirom da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, u praksi se može pojaviti mogućnost ne priznavanja određenih rashoda u porezne svrhe. Također Porezna uprava može nakon procjene činjenica prema gospodarskoj biti zatražiti, temeljem općeg poreznog propisa, od poreznog obveznika ispravak porezne prijave neovisno o zahtjevima računovodstvenog propisa. Pored navedenoga smatramo kako će primjena Zakona o fiskalizaciji u djelu odredbi o izdavanju eRačuna od 2026. i 2027. godine uvelike smanjiti mogućnost nastanka sličnih propusta kod poreznih obveznika.
9 UDRUGA ZA KULTURU I SPORT POZITIVNA SILA   Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA 15.10.2025 11:41 3 0 1. Uvod i obrazloženje U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatočrastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. 2. Europski i međunarodni kontekst 2.1. Usporedna praksa u državama članicama EU Zemlja Maksimalni udio porezno priznate donacije Izvor zakonodavstva Njemačka do 20 % dobiti ili 4‰ prometa EStG §10b (Income Tax Act) Francuska do 0,5 % prometa ili 20 000 € (veći iznos se priznaje) Code général des impôts, art. 238 bis Italija do 10 % ukupnog prihoda D.Lgs. 117/2017, art. 83 (Codice del Terzo Settore) Slovenija 0,3 % prihoda + dodatnih 0,2 % za kulturne svrhe ZDDPO-2, čl. 59 Poljska do 10 % osnovice Corporate Income Tax Act, art. 18 Češka do 10 % osnovice Income Taxes Act, §20 Hrvatska 2 % prihoda Zakon o porezu na dobit, čl. 7. st. 7. Hrvatska se tako nalazi na samom začelju Europske unije po razini poreznih poticaja za filantropiju. 2.2. OECD preporuke Prema publikaciji OECD – Taxation and Philanthropy (2021), str. 58–76, te dopunskom dokumentu Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), U izvješću OECD-a navodi se: “Porezne olakšice za filantropska davanja među najučinkovitijim su alatima za jačanje građanskog povjerenja, solidarnosti i privatnih doprinosa javnoj dobrobiti.“ (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, p. 59). Države članice OECD-a i zemlje kandidatkinje trebale bi: ● potaknuti privatni sektor na ulaganje u javno dobro kroz povećanje pragova za porezno priznate donacije; ● jednostavno i transparentno regulirati porezne olakšice kako bi smanjile administrativne barijere; ● uključiti filantropiju u širi okvir održivog i inkluzivnog rasta, kao dio fiskalne i društvene politike; ● redovito evaluirati učinke poreznih poticaja na socijalnu koheziju i lokalni razvoj. S obzirom da Republika Hrvatska sudjeluje u završnom ciklusu pregovora o pristupanju OECD-u, usklađivanje nacionalnih poreznih politika s ovim preporukama predstavlja važan strateški interes države. Time Hrvatska pokazuje da želi razvijati uravnotežen, predvidiv i društveno odgovoran fiskalni sustav u skladu s međunarodnim standardima. 3. Ciljevi izmjena Zakona o porezu na dobit Predložene izmjene imaju tri osnovna cilja: 1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. 2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. 3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća. Time se stvara poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u društveno korisne svrhe. 4. Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. 5. Fiskalni i društveni učinci Prema podacima Ministarstva financija i Europske zaklade Philea (2023), ukupna vrijednost prijavljenih donacija pravnih osoba u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijuna eura godišnje, što čini manje od 0,07 % BDP-a. Povećanjem porezne olakšice s 2 % na 10 % očekuje se: ● porast transparentnosti korporativnog doniranja kao i ukupnog volumena donacija iz poslovnog sektora koje su registrirane u sustavu ● rast broja poduzeća koja redovito prijavljuju društveno korisne donacije (trenutno manje od 6 % svih obveznika); ● jačanje suradnje poduzeća i civilnog društva u pružanju socijalnih, obrazovnih i humanitarnih usluga; ● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj - svaki euro izgubljenog poreznog prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje zajednica i veće povjerenje građana. 7. Zaključak Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit.
10 TAMARA KATARAJN   Predlaže se uskladiti prag za stopu poreza na dobit od 10% na 2.000.000,00 EUR. Nije prihvaćen Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva provedenih poreznih reformi. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće povećati kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit na predloženi način.
11 DINA GLIGO   Veće porezno uvažavanje donacija i sponzorstava u kulturi Predlažem povećanje limita za darovanja u kulturne, obrazovne, znanstvene, humanitarne i društveno korisne svrhe s 2% na 10% prihoda prethodne ili tekuće godine. Uvođenjem jednakog poreznog tretmana kao u sportskim djelatnostima, osigurava se ravnopravnost sektora kulture i umjetnosti s drugim društveno korisnim djelatnostima koje trenutno imaju povoljnije porezne poticaje, čime se smanjuje nepravda i stimulira veće sudjelovanje privatnog sektora. Ova mjera omogućuje značajnija ulaganja u kulturne projekte i društveno korisne djelatnosti, razvoj nacionalnih talenata i međunarodnu vidljivost hrvatskih umjetnika. Prijedlog izmjene: “Donacije i sponzorstva u kulturne, obrazovne, znanstvene, humanitarne i društveno korisne svrhe priznaju se kao porezno priznati rashod do 10% prihoda prethodne ili tekuće godine.” Učinci: Ova mjera će povećati financijsku održivost kulturnih organizacija i omogućiti veći broj kvalitetnih kulturnih projekata. Također će potaknuti međunarodnu vidljivost i mobilnost hrvatskih umjetnika, kao i jačanje suradnje između privatnog i javnog sektora. Dugoročno, porezna olakšica će stimulirati veća ulaganja u kulturne i društveno korisne inicijative, doprinoseći razvoju i održivosti kulturnog sektora u Hrvatskoj. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
12 DINA GLIGO   Veći porezno priznati rashodi za ulaganje u umjetnost Predlažem da rashodi nastali kupnjom umjetničkih djela, usluga i donacija te ulaganjem u kulturne programe, suvremenu umjetničku produkciju i promociju suvremenog kulturnog stvaralaštva - budu u cijelosti porezno priznati rashodi. Ova mjera potiče ulaganja u kulturu i osigurava ravnopravnost s područjem sporta. Trenutni limit od 2% poreznog odbitka ne potiče ulaganja u kulturu. Ova izmjena povećava motivaciju poduzetnika da ulažu u umjetnost i kulturni razvoj. Prijedlog izmjene: U članku o porezno priznatom rashodu dodati stavak: "Izdaci za kupnju umjetničkih djela i usluga živućih umjetnika te donacije u području kulture i umjetnosti priznaju se kao porezno priznati rashod do 50% ostvarene dobiti, uz uvjet da su namijenjeni promicanju kulturnih vrijednosti i da postoji dokumentacija o transakciji." Učinak: Veći broj ulaganja u kulturni sektor, jačanje tržišta umjetnina i veća porezna vidljivost kulturnih transakcija. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku Smatramo kako predložena odredba na istovjetan način potiče područje kulture i sporta te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora u Hrvatskoj, Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Samo darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
13 DINA GLIGO   Predlažem sljedeće izmjene i dopune niza poreznih zakona s ciljem olakšavanja rada profesionalnih umjetnika i organizacija u kulturi, poticanja tržišta umjetnina, osnaživanja međunarodne kulturne suradnje te uvođenja fiskalno stimulativnih mjera za kulturnu i umjetničku produkciju na hrvatskom, regionalnom, jedinstvenom europskom tržištu i slobodnom inozemnom tržištu. Sve navedene olakšice treba primijeniti na razne pravne forme i ustrojstvene oblike umjetničkih subjekata - nezavisne umjetnike_ce, samostalne umjetnike_ce, umjetnike_ce obrtnike_ce, umjetničke organizacije, umjetničke strukovne udruge, izložbene i prodajne galerije, umjetničke institucije, umjetničke zaklade, umjetničke usluge poduzeća registriranih za umjetnost i udruga u kulturi, umjetničke zadruge i druge. Umjetničko i kulturno stvaralaštvo u RH ne bi smjeli biti u nepovoljnijem ili manje razvijenom poreznom položaju od drugih društveno korisnih djelatnosti. Za Zakon o porezu na dodanu vrijednost predlažem: - Snižena stopa PDV-a na umjetnička djela i usluge - Oslobođenje PDV-a za umjetničke i neprofitne kulturne usluge u inozemstvu i iz inozemstva - Izuzimanje neprofitnih organizacija u kulturi od obveze ulaska u sustav PDV-a za svrhe pružanja međunarodnih usluga na globalnom tržištu Za Zakon o porezu na dobit predlažem: - Veći porezno priznati rashodi za ulaganje u umjetnost - Veće porezno uvažavanje donacija i sponzorstava u kulturi Za Opći porezni zakon predlažem: - Izuzeće od fiskalizacije i mogućnost direktne prodaje umjetničkih djela i usluga - Povećani osobni odbici i neoporezivi primici Ovi prijedlozi doprinose fiskalnoj održivosti, transparentnosti i razvoju suvremenog kulturnog tržišta u Republici Hrvatskoj te u Europskom kontekstu. Usvajanje predloženih mjera pridonosi ravnopravnom položaju umjetnika i kulturnih djelatnika u poreznom sustavu te jača kulturnu ekonomiju kroz poticajne, pravedne i provedive zakonske okvire. Predložene izmjene i dopune poreznih zakona imaju za cilj: - olakšati i motivirati rad suvremenih umjetnika_ca i organizacija u kulturi, - potaknuti tržište umjetnina i međunarodnu kulturnu suradnju, - uvesti fiskalno stimulativne mjere za kulturnu i umjetničku produkciju, - osigurati ravnopravnost kulturnog sektora s drugim društveno korisnim djelatnostima, posebno sportom. Ovi prijedlozi nastali su višegodišnjim konzultacijama sa brojnim umjetnicima i kulturnim radnicama te doprinose cjelovitom i održivom okviru koji potiče razvoj umjetničkog i kulturnog sektora, očuvanje talenata, povećanje investicija i međunarodnu vidljivost Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit.
14 UDRUGA ZA PROMICANJE KVALITETNOG OBRAZOVANJA MLADIH S INVALIDITETOM "ZAMISLI"   Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom "ZAMISLI" snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
15 HRVATSKA UDRUGA OBOLJELIH OD CISTIČNE FIBROZE   Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
16 ART RADIONICA LAZARETI   Komentar na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit (porezne olakšice za sponzorstva u sportu) Smatramo da je predložena porezna olakšica — povećanje porezno priznatih rashoda za sponzorstva u sportu s dosadašnjih 2 % na 10 % — koja se odnosi isključivo na sponzorstva (a ne i na donacije) za organizacije koje djeluju u području sporta, diskriminatorna prema svim ostalim organizacijama, a osobito prema organizacijama civilnog društva i neprofitnim organizacijama koje djeluju u području filantropije, mladih, ekologije, umjetnosti, kulture, socijalnog poduzetništva, rada s djecom, te u podršci osjetljivim skupinama, žrtvama nasilja, socijalno isključenima, siromašnima i migrantima. Zalažemo se da se predložena porezna olakšica primjenjuje jednako na sponzorstva i donacije za sve neprofitne organizacije, neovisno o području njihova djelovanja. Podržavamo i prijedloge izmjena Zakona koje su iznijeli Zaklada SOLIDARNA, Savez udruga Klubtura, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb (odvjetnik Silvije Hraste), Udruga BIOM te druge organizacije koje su iznijele istovjetne ili slične prijedloge. Osim proširenja porezne olakšice, predlažemo i sljedeće dopune: 1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. 2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. 3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća, čime bi se stvorilo poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u društveno korisne svrhe. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Smatramo da je omogućavanje ulaganja i podrške organizacijama civilnog društva u svim područjima opće i društvene dobrobiti u kojima one djeluju izraz solidarnosti i povjerenja i poticanje i rast otpornog i zdravog društva za sve. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima.
17 HRVATSKA ZAJEDNICA ZA DOWN SINDROM   U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatoč rastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. Stoga Hrvatska zajednica za Down sindrom iz Zagreba snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznat rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2 % na 10 % (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Nadalje, kao zaključak možemo se složiti da bi povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 % Hrvatska ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima.
18 IVANA ANDABAKA VUJIČIĆ   U ime HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA, TRG ŽRTAVA FAŠIZMA 16, ZAGREB - 2057 ČLANOVA LIKOVNIH I MULTIMEDIJSKIH UMJETNIKA  po uzoru posebnog poreznog tretmana sporta, predlažemo u sektoru umjetnosti i kulture dopuniti zakon sljedećim novitetima:   1) Povećanje porezno priznatih rashoda, uz uključen dodatni odbitak za donacije i sponzorstva u sektoru umjetnosti i kulture koji bi se odnosio na sponzorstva za rad udruga, javnih ustanova i samostalnih projekata umjetnika, iznad važećeg općeg limita od 2% prihoda na 10%, uz jasne kriterije i nadzor. 2) Izrada i proširenje kataloga neoporezivih primitaka umjetnika, po uzoru na katalog neoporezivih primitaka sportaša, uz jasne gornje mjesečne/godišnje propisane limite, kroz stipendije, nagrade, produkcijske potpore, putne i dnevne troškove, naknade za mentorske programe, itd..Umjetnici kao i sportaši, ali i kao svaka zaposlena osoba, trebaju imati mogućnost primiti neoporezivu nagradu za svoj rad. Nagrade mogu biti stručne (dodjeljuju ih strukovne udruge, javne ustanove, organizacije u kulturi) ili filantropske (dodjeljuju ih fizičke osobe posredstvom relevantne pravne osobe u kulturi npr. strukovne udruge).   3) Uspostava poreznog poticaja  za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u kulturne programe od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku (nacionalne i međunarodne izložbe, događanja i djelovanja usmjerena na promociju i razvoj hrvatske kulturne baštine, inovativni multimedijski projekti, itd.). 4) Kupovina umjetničkih djela od strane fizičkih i pravnih osoba općenito bi se trebala na odgovarajući način bolje i stimulativnije tretirati kao porezno priznati rashod. 5) Uvođenje posebnih poreznih poticaja za kupnju i narudžbe umjetnina hrvatskih autora i za naručivanje umjetničkih djela u javnim i poslovnim prostorima – kroz povećani odbitak ili ubrzanu amortizaciju. 6) Uspostavljanje posebnog povoljnijeg režima za samostalne umjetnike, kroz moguće olakšice na doprinose i/ili paušalno oporezivanje do određenog praga prihoda, uz statusne uvjete i javni interes. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnosi se na porez na dobit.
19 SANJA RIMAC   Savez društava distrofičara Hrvatske - SDDH : „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
20 UDRUGA BIOM   1. Uvod i obrazloženje U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatoč rastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. 2. Europski i međunarodni kontekst 2.1. Usporedna praksa u državama članicama EU Zemlja Maksimalni udio porezno priznate donacije Izvor zakonodavstva Njemačka do 20 % dobiti ili 4‰ prometa EStG §10b (Income Tax Act) Francuska do 0,5 % prometa ili 20 000 € (veći iznos se priznaje) Code général des impôts, art. 238 bis Italija do 10 % ukupnog prihoda D.Lgs. 117/2017, art. 83 (Codice del Terzo Settore) Slovenija 0,3 % prihoda + dodatnih 0,2 % za kulturne svrhe ZDDPO-2, čl. 59 Poljska do 10 % osnovice Corporate Income Tax Act, art. 18 Češka do 10 % osnovice Income Taxes Act, §20 Hrvatska 2 % prihoda Zakon o porezu na dobit, čl. 7. st. 7. Hrvatska se tako nalazi na samom začelju Europske unije po razini poreznih poticaja za filantropiju. 2.2. OECD preporuke Prema publikaciji OECD – Taxation and Philanthropy (2021), str. 58–76, te dopunskom dokumentu Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), U izvješću OECD-a navodi se: “Porezne olakšice za filantropska davanja među najučinkovitijim su alatima za jačanje građanskog povjerenja, solidarnosti i privatnih doprinosa javnoj dobrobiti.“ (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, p. 59). Države članice OECD-a i zemlje kandidatkinje trebale bi: ● potaknuti privatni sektor na ulaganje u javno dobro kroz povećanje pragova za porezno priznate donacije; ● jednostavno i transparentno regulirati porezne olakšice kako bi smanjile administrativne barijere; ● uključiti filantropiju u širi okvir održivog i inkluzivnog rasta, kao dio fiskalne i društvene politike; ● redovito evaluirati učinke poreznih poticaja na socijalnu koheziju i lokalni razvoj. S obzirom da Republika Hrvatska sudjeluje u završnom ciklusu pregovora o pristupanju OECD-u, usklađivanje nacionalnih poreznih politika s ovim preporukama predstavlja važan strateški interes države. Time Hrvatska pokazuje da želi razvijati uravnotežen, predvidiv i društveno odgovoran fiskalni sustav u skladu s međunarodnim standardima. 3. Ciljevi izmjena Zakona o porezu na dobit Predložene izmjene imaju tri osnovna cilja: 1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. 2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. 3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća. Time se stvara poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u društveno korisne svrhe. 4. Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. 5. Fiskalni i društveni učinci Prema podacima Ministarstva financija i Europske zaklade Philea (2023), ukupna vrijednost prijavljenih donacija pravnih osoba u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijuna eura godišnje, što čini manje od 0,07 % BDP-a. Povećanjem porezne olakšice s 2 % na 10 % očekuje se: ● porast transparentnosti korporativnog doniranja kao i ukupnog volumena donacija iz poslovnog sektora koje su registrirane u sustavu ● rast broja poduzeća koja redovito prijavljuju društveno korisne donacije (trenutno manje od 6 % svih obveznika); ● jačanje suradnje poduzeća i civilnog društva u pružanju socijalnih, obrazovnih i humanitarnih usluga; ● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj - svaki euro izgubljenog poreznog prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje zajednica i veće povjerenje građana. 7. Zaključak Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominje se kako porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita.
21 ŽANA VUKIĆ   Podržavamo prijedlog Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministar nadležan za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
22 STIPO MARGIĆ   Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministar nadležan za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
23 IVANA ŠIMIĆ   Snažno podržavam prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu." Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
24 DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE   U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatočrastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. Stoga, Društvo multiple skleroze Šibensko-kninske županije snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Na dalje, kao zaključak možemo se složiti da povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita. Zakon o porezu na dobit već ima odredbu prema kojoj darovanja mogu biti neograničena, stoga nije potrebno prihvatiti prijedloge o povećanju praga prihoda za utvrđivanje porezno priznatog rashoda na darovanja (doniranje). Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
25 KARLA PUDAR   Zaklada SOLIDARNA Jurkovićeva 3, Zagreb 1. Uvod i obrazloženje U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatoč rastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. 2. Europski i međunarodni kontekst 2.1. Usporedna praksa u državama članicama EU (Maksimalni udio porezno priznate donacije / Izvor zakonodavstva) Njemačka do 20 % dobiti ili 4‰ prometa EStG §10b (Income Tax Act) Francuska do 0,5 % prometa ili 20 000 € (veći iznos se priznaje) Code général des impôts, art. 238 bis Italija do 10 % ukupnog prihoda D.Lgs. 117/2017, art. 83 (Codice del Terzo Settore) Slovenija 0,3 % prihoda + dodatnih 0,2 % za kulturne svrhe ZDDPO-2, čl. 59 Poljska do 10 % osnovice Corporate Income Tax Act, art. 18 Češka do 10 % osnovice Income Taxes Act, §20 Hrvatska 2 % prihoda Zakon o porezu na dobit, čl. 7. st. 7. Hrvatska se tako nalazi na samom začelju Europske unije po razini poreznih poticaja za filantropiju. 2.2. OECD preporuke Prema publikaciji OECD – Taxation and Philanthropy (2021), str. 58–76, te dopunskom dokumentu Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), U izvješću OECD-a navodi se: “Porezne olakšice za filantropska davanja među najučinkovitijim su alatima za jačanje građanskog povjerenja, solidarnosti i privatnih doprinosa javnoj dobrobiti.“ (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, p. 59). Države članice OECD-a i zemlje kandidatkinje trebale bi: ● potaknuti privatni sektor na ulaganje u javno dobro kroz povećanje pragova za porezno priznate donacije; ● jednostavno i transparentno regulirati porezne olakšice kako bi smanjile administrativne barijere; ● uključiti filantropiju u širi okvir održivog i inkluzivnog rasta, kao dio fiskalne i društvene politike; ● redovito evaluirati učinke poreznih poticaja na socijalnu koheziju i lokalni razvoj. S obzirom da Republika Hrvatska sudjeluje u završnom ciklusu pregovora o pristupanju OECD-u, usklađivanje nacionalnih poreznih politika s ovim preporukama predstavlja važan strateški interes države. Time Hrvatska pokazuje da želi razvijati uravnotežen, predvidiv i društveno odgovoran fiskalni sustav u skladu s međunarodnim standardima. 3. Ciljevi izmjena Zakona o porezu na dobit Predložene izmjene imaju tri osnovna cilja: - Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. - Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. - Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća. Time se stvara poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u društveno korisne svrhe. 4. Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. 5. Fiskalni i društveni učinci Prema podacima Ministarstva financija i Europske zaklade Philea (2023), ukupna vrijednost prijavljenih donacija pravnih osoba u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijuna eura godišnje, što čini manje od 0,07 % BDP-a. Povećanjem porezne olakšice s 2 % na 10 % očekuje se: ● porast transparentnosti korporativnog doniranja kao i ukupnog volumena donacija iz poslovnog sektora koje su registrirane u sustavu ● rast broja poduzeća koja redovito prijavljuju društveno korisne donacije (trenutno manje od 6 % svih obveznika); ● jačanje suradnje poduzeća i civilnog društva u pružanju socijalnih, obrazovnih i humanitarnih usluga; ● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj - svaki euro izgubljenog poreznog prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje zajednica i veće povjerenje građana. 6. Zaključak Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti. Zakon o porezu na dobit već ima odredbu prema kojoj darovanja mogu biti neograničena, stoga nije potrebno prihvatiti prijedloge o povećanju praga prihoda za utvrđivanje porezno priznatog rashoda na darovanja (doniranje). Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominje se kako porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita.
26 HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH   Podržavamo komentar Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Poticanjem profitnog sektora na davanje sponzorstva i/ili donacija u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo omogućiti će se kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. To se osobito odnosi na udruge osoba s invaliditetom. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
27 DRUŠTVO TJELESNIH INVALIDA   U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatoč rastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. Stoga Društvo tjelesnih invalida iz Zagreba snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznat rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2 % na 10 % (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Nadalje, kao zaključak možemo se složiti da bi povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 % Hrvatska ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominje se kako porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
28 DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE KARLOVAČKE ŽUPANIJE   U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatočrastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. Stoga, Društvo multiple skleroze Karlovačke županije snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Na dalje, kao zaključak možemo se složiti da povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšice bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Obzirom da Zakon o porezu na dobit već ima odredbu prema kojoj darovanja mogu biti neograničena, stoga nije potrebno prihvatiti prijedloge o povećanju praga prihoda za utvrđivanje porezno priznatog rashoda na darovanja (doniranje). Međutim, predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministarstva nadležna za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice
29 UDRUGA INVALIDA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE   „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
30 ANITA SRUK   Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
31 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA   Članovi Udruženja računovođa HGK smatraju da je izuzetno važno podignuti prag za plaćanje poreza na dobit po stopi od 10% sa 1 milijun eura na 2 milijuna eura. Na taj bi se način prag za plaćanje poreza na dobit uskladio s pragom za plaćanje PDV-a po naplati. Na taj način bi pragovi u poreznim propisima bili usklađeni s učinkom inflacije i porasta cijena. Nadalje, smatraju da je u Nacrt prijedloga Zakona, potrebno je eksplicitno dodati: "U slučaju kada se određeni troškovi evidentirani u poslovnim knjigama u razdobljima nakon razdoblja u kojem su nastali, takvi se rashodi mogu uključiti u poreznu prijavu kao porezno priznati rashod, ukoliko porezni obveznik osigura vjerodostojnu dokumentaciju o naknadno utvrđenim rashodima." Nije prihvaćen Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva provedenih poreznih reformi. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće povećati kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit na predloženi način. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima, uz odgovarajuću primjenu općeg poreznog propisa. Stoga nema potrebe za propisivanjem odredbe o priznavanju naknadno evidentiranih rashoda kao porezno priznatih. Obzirom da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, u praksi se može pojaviti mogućnost ne priznavanja određenih rashoda u porezne svrhe. Također Porezna uprava može nakon procjene činjenica prema gospodarskoj biti zatražiti, temeljem općeg poreznog propisa, od poreznog obveznika ispravak porezne prijave neovisno o zahtjevima računovodstvenog propisa. Pored navedenoga smatramo kako će primjena Zakona o fiskalizaciji u djelu odredbi o izdavanju eRačuna od 2026. i 2027. godine uvelike smanjiti mogućnost nastanka sličnih propusta kod poreznih obveznika.
32 SAVEZ DRUŠTAVA MULTIPLE SKLEROZE HRVATSKE   U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatočrastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. Stoga, Savez društava multiple skleroze Hrvatske snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Na dalje, kao zaključak možemo se složiti da povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe smatraju porezno priznatima rashodima te se zbog toga smatraju poreznom olakšicom. Postojeći okvir iz Zakona o porezu na dobit daje veliku prednost organizacijama koje obavljaju društveno korisnu djelatnost, ali i poticaj poreznim obveznicima da se uključe u financiranje društveno korisne djelatnosti, jer porezno priznati rashodi darovanja mogu biti i neograničeni u odnosu na prihode, zbog čega smatramo da odgovara suvremenim potrebama i međunarodnim standardima. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticanje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominjemo kako za porezne potrebe u slučaju darovanja poreznom obvezniku nisu postavljene prepreke u priznavanju rashoda, samo su definirane osobe koje mogu biti primatelji porezno priznatih rashoda (društveno korisna djelatnost), a porezni obveznik ima obvezu za statističke potrebe ispuniti obrazac koji se podnosi u Poreznu upravu. Obzirom da je od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
33 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA   Hrvatski savez udruga invalida rada snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
34 ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE   Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
35 BRANKA JURAN   Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. ● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj - svaki euro izgubljenog poreznog prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje zajednica i veće povjerenje građana. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
36 LUKA ZAHARIJA   Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: “Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
37 GORDANA JURČEVIĆ   „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
38 PLATFORMA DOMA MLADIH   Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Naime, od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
39 KOLEKTIV ZA RAZVOJ, ISTRAŽIVANJE I PROPITIVANJE QUEER KULTURE - QUEERANARCHIVE   Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Naime, od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
40 UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DUCHENNEOVE MIŠIĆNE DISTROFIJE I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI HRVATSKA   Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
41 TONČI KRANJČEVIĆ-BATALIĆ   Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Postojeći okvir iz Zakona o porezu na dobit daje veliku prednost organizacijama koje obavljaju društveno korisnu djelatnost, ali i poticaj poreznim obveznicima da se uključe u financiranje društveno korisne djelatnosti, jer porezno priznati rashodi darovanja mogu biti i neograničeni u odnosu na prihode, zbog čega smatramo da odgovara suvremenim potrebama i međunarodnim standardima. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominjemo kako za porezne potrebe u slučaju darovanja poreznom obvezniku nisu postavljene prepreke u priznavanju rashoda, samo su definirane osobe koje mogu biti primatelji porezno priznatih rashoda (društveno korisna djelatnost), a porezni obveznik ima obvezu za statističke potrebe ispuniti obrazac koji se podnosi u Poreznu upravu.
42 UDRUGA RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU "PČELICE"   Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
43 SAVEZ UDRUGA ZA AUTIZAM HRVATSKE   „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
44 JET-SET DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA TRGOVINU I USLUGE   Tvrtka JET-SET d.o.o. podržava prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Svaki korak prema poticanju razvoja sporta je dobar korak, te smatramo prijedlog izmjena i dopuna zakona vrlo dobrim. Ulaganjem u sport ulažemo u društvo generalno, te se veselimo i svim budućim pozitivnim pomacima razvoja sporta u RH. S poštovanjem, JET-SET d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 LUKA CICVARIĆ   Tvrtka Tvin d.o.o. u potpunosti podržava predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit kojima se omogućuje umanjenje porezne osnovice za iznos sponzorstava usmjerenih prema sportu. Smatramo da se navedenim prijedlogom uvodi izuzetno važan i poticajan mehanizam koji će dodatno ohrabriti gospodarske subjekte na ulaganje u sport, osobito na lokalnoj razini. Ova mjera doprinosi jačanju sportske infrastrukture, razvoju sportskih klubova i programa te osnažuje povezanost privatnog sektora sa sportskim zajednicama. Predložene porezne olakšice predstavljaju pozitivan iskorak u stvaranju održivog modela financiranja sporta i jačanju društveno odgovornog poslovanja poduzeća. S poštovanjem, Tvin d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 SILVIJE HRASTE   Poštovani, U nastavku podnosimo naš komentar - inicijativu na e-savjetovanje u ime našeg klijenta HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA (skraćeno: HDLU) iz Zagreba, Trg žrtava fašizma 16, OIB: 89246742324, sa zahtjevom za uvođenje poticajnih poreznih mjera za likovne i multimedijske umjetnike i organizacije u kulturi i umjetnosti – analogno poticajima za ulaganja u sport prema najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit. Najavljenim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit se propisuje da se porezna osnovica smanjuje za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, uz dato pojašnjenje kako se time potiču porezni obveznici da više sudjeluju u financiranju sportskih organizacije. Najavljenim bi se novinama privukla veća privatna ulaganja u sport, te se potakli porezni obveznici da sve više sudjeluju u financiranju sportskih organizacija, na način da će im se smanjiti porezna osnovica za rashode sponzorstava koje ulažu u sport kroz novčano ili materijalno davanje uz protučinidbu reklame. To se smatra se porezno priznatim rashodom poduzetnika koji čine darovanja u naravi ili novcu, između ostalog i sportskim klubovima, u iznosu do 10% posto prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, s time da je do sada taj postotak iznosio 2%. Uz gore navedeno, još su ranije bili povećani i neoporezivi iznosi za sportske stipendije, nagrade i naknade dok je Zakonom o porezu na dodanu vrijednost propisana i snižena stopa PDV-a od 5% za ulaznice za sportska događanja. HDLU svakako pozdravlja inicijativu Vlade RH da se poduzetnicima prema afinitetima omoguće ulaganja. Tako ova predviđena ulaganja u sport ocjenjujemo kao pozitivan iskorak prema poticanju društveno korisnih aktivnosti i djelatnosti. Međutim, smatramo kako bi takav model poreznih olakšica trebao obuhvatiti i ostale sektore koji djeluju u javnom interesu, a to su posebice kultura i umjetnost. S time u vezi, svakako podržavamo i komentare koje su na e-savjetovanje ostavile umjetničke organizacije kao što su Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatska udruga likovnih umjetnika – Split, kao i svi ostali sudionici e-savjetovanja koji su u svojim komentarima ukazali na diskriminacijski karakter takvih poreznih olakšica koje ne tangiraju i sve druge opće i društveno korisne djelatnosti, kao što su na primjer kultura, umjetnost, znanost i slično, već isključivo favoriziraju sport, a koje su sve djelatnosti od općeg javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, bitno je istaknuti kako su umjetnici i organizatori kulturnih i umjetničkih događanja trenutno u znatno lošijem položaju u odnosu na sport, a prema najavljenim novim zakonskim okvirima, taj će se nesrazmjer još značajnije povećati, ne samo u pogledu poreznih izdataka za sponzorstva, već i kroz sustav neoporezivih naknada i nagrada. Bitno je prepoznati kako kultura i umjetnost imaju ključnu važnost u društvenom, obrazovnom i gospodarskom segmentu, te se svakako mogu svrstati u razred općekorisnih djelatnosti od javnog interesa za Republiku Hrvatsku. U trenutnom ozračju brzo rastuće tehnologije i sve većeg broja raznih sadržaja generiranih umjetnom inteligencijom, bitno je prepoznati ljudski stvaralački i kreativni moment te ga adekvatno stimulirati, njegovati i promovirati. U brojnim su europskim državama već ranije uspostavljeni uspješni poticajni modeli, kroz efikasne porezne olakšice namijenjene umjetničkom i kulturnom sektoru, a što sve doprinosi razvoju, rastu i održivosti kulturnih djelatnosti. Radi stvaranja kvalitetnijeg ozračja kojim bi se u Republici Hrvatskoj, uz razvoj sporta, ujedno poticao i razvoj kulture i umjetnosti, kroz stimulativniji tretman za sva ulaganja u taj sektor, u nastavku dostavljamo naše prijedloge za unapređenje ne samo poreznog sustava, već i zakonskog okvira općenito, a kroz sljedeće izmjene i dopune:  Po uzoru na sport, povećanje porezno priznatih rashoda, uz uključen dodatni odbitak za donacije i sponzorstva u kulturi koji bi ciljano gađao udruge, institucije i samostalne projekte, iznad važećeg općeg limita od 2% prihoda na 10%, uz jasne kriterije i nadzor.  Uvođenje smanjenja stope PDV-a za prodaju umjetničkih djela sa trenutnih 25% (koji se sada obračunavaju na maržu, kao razliku između nabavne i prodajne cijene umjetničkih djela) na 5%, a prema uzoru na neke druge europske zemlje koje su već uvele takva stimulativna rasterećenja (npr. Italija – 5%, Francuska – 5,5%, Švicarska – 7%). Naime, trenutna stopa PDV-a od 25 % predstavlja znatno fiskalno opterećenje koje destimulira tržište umjetnina te potiče sivu trgovinu i neregistrirane transakcije. Smanjenjem stope PDV-a omogućilo bi se jačanje legalne trgovine umjetninama, bolja transparentnost i formaliziranje tržišta umjetninama. Time bi se potaknuli domaći kolekcionari i institucije na ulaganje u hrvatsku umjetnost.  Poticanje domaćih poslovnih subjekata na ulaganja u umjetnička djela, kroz uspostavu amortizacije, te tretiranje takvih ulaganja kao porezno priznatog rashoda.  Uspostava poreznog poticaja (umjereni porezni kredit ili dodatni odbitak) za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u kulturne programe od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku (nacionalne i međunarodne izložbe, događanja i djelovanja usmjerena na promociju i razvoj hrvatske kulturne baštine, inovativni multimedijski projekti, itd.).  Izrada i proširenje kataloga neoporezivih primitaka umjetnika, po uzoru na katalog neoporezivih primitaka sportaša, uz jasne gornje mjesečne/godišnje propisane limite, kroz stipendije, nagrade, produkcijske potpore, putne i dnevne troškovi, naknade za mentorske programe, itd..  Kupnja umjetničkih djela od strane fizičkih i pravnih osoba općenito bi se trebala na odgovarajući način bolje i stimulativnije tretirati kao porezno priznati rashod.  Uvođenje posebnih poreznih poticaja za kupnju i narudžbe umjetnina hrvatskih autora i za naručivanje umjetničkih djela u javnim i poslovnim prostorima – kroz povećani odbitak ili ubrzanu amortizaciju.  Uspostavljanje posebnog povoljnijeg režima za samostalne umjetnike, kroz moguće olakšice na doprinose i/ili paušalno oporezivanje do određenog praga prihoda, uz statusne uvjete i javni interes.  Unapređenje sustava kroz pristupačnost i administrativno pojednostavljenje, kao što je na primjer korištenje standardiziranih obrazaca, digitalne evidencije i slično. Učinci predloženih mjera bili bi višestruki, a samo neki od njih su diverzifikacija izvora financiranja, profesionalizacija sektora, rast kulturne i umjetničke produkcije, očuvanje i razvoj talenata, međunarodna vidljivost, te mjerljivi multiplikativni učinci na kreativne industrije, turizam i obrazovanje. Pri izradi normativnog prijedloga predlažemo da se oslonite na postojeća rješenja u porezu na dobit i dohodak, te da se uredi poseban podzakonski akt kojim bi se definirao popis prihvatljivih kulturnih programa i nositelja, postupak dokazivanja svrhovitosti te visine i vrste poticaja. Nadalje, ujedno Vas molimo za imenovanje predstavnika iz HDLU za radnu skupinu koja bi se bavila izradom tih novih propisa. Smatramo kako bi uključenje takve reprezentativne strukovne organizacije kao što je HDLU, koja dubinski poznaje svakodnevnu operativnu problematiku kulturnih i umjetničkih aktivnosti, znatno doprinijelo što kvalitetnijem postavljanju sustava i odgovarajućih zakonskih okvira koji bi osiguravali pravični tretman svima uključenima u takve društveno korisne djelatnosti koje su od općeg javnog interesa za Republiku Hrvatsku. Molimo Vas da ovu inicijativu razmotrite u što skorijem roku te da nas uključite u daljnji postupak pripreme i savjetovanja. Vjerujemo da je kulturno-umjetnički sektor, jednako kao i sport, od posebnog društvenog i državnog interesa, te da isti zaslužuje razinu poreznih i zakonskih poticaja koja će omogućiti njegov održiv daljnji razvoj i napredak. Za bilo kakve dodatne informacije, kao i eventualna pojašnjenja, stojim Vam na raspolaganju. S poštovanjem, OD Hraste & Partneri Silvije Hraste, odvjetnik Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit.
47 MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE   Matica umirovljenika Hrvatske zajedno s više od 400 svojih udruga članica koje imaju preko 100.000 članova s veseljem je dočekala Odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit kojim se uvodi sponzorstvo za financiranje sporta, članak 2. Zakona kojim se dopunjuje članak 6. Zakona o porezu na dobit. Predlažemo da se u navedeni članak 2. doda još jedna točka kojom će se omogućiti donacije za kulturu, filantropiju i razvoj civilnog društva, a koja bi obuhvatila i ulaganja u udruge umirovljenika i osoba starije životne dobi te bi se i ta ulaganja priznala kao porezni rashod za davatelja donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s 2 % na 10 % (kao u većini udruga članica EU) jer će to potaknuti profitni sektor na značajnije donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo. Time bi se značajno pomogao rad Matice i brojnih udruga umirovljenika i osoba starije životne dobi koje se zalažu za kvalitetu života najranjivije i najosjetljivije skupine u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
48 SAVEZ UDRUGA KLUBTURA   Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Postojeći okvir iz Zakona o porezu na dobit daje veliku prednost organizacijama koje obavljaju društveno korisnu djelatnost, ali i poticaj poreznim obveznicima da se uključe u financiranje društveno korisne djelatnosti, jer porezno priznati rashodi darovanja mogu biti i neograničeni u odnosu na prihode, zbog čega smatramo da odgovara suvremenim potrebama i međunarodnim standardima. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominjemo kako za porezne potrebe u slučaju darovanja poreznom obvezniku nisu postavljene prepreke u priznavanju rashoda, samo su definirane osobe koje mogu biti primatelji porezno priznatih rashoda (društveno korisna djelatnost), a porezni obveznik ima obvezu za statističke potrebe ispuniti obrazac koji se podnosi u Poreznu upravu.
49 AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA   1. Uvod i obrazloženje U Republici Hrvatskoj, prema članku 7. stavku 7. važećeg Zakona o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/22), darovanja se priznaju kao porezno priznati rashodi do 2 % ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe. Ova zakonska granica, utvrđena prije više od dva desetljeća, više ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju bitno veće porezne olakšice za filantropiju. Kao rezultat, u Hrvatskoj je: ● udio korporativnih donacija u BDP-u i dalje više od tri puta manji od prosjeka EU (izvor: Philea, European Philanthropy Landscape 2023), ● filantropski sektor nedovoljno razvijen, a broj donacija iz poslovnog sektora stagnira unatočrastu dobiti, a administrativna složenost i niska olakšica od 2 % obeshrabruju sustavno davanje. 2. Europski i međunarodni kontekst 2.1. Usporedna praksa u državama članicama EU Zemlja Maksimalni udio porezno priznate donacije Izvor zakonodavstva Njemačka do 20 % dobiti ili 4‰ prometa EStG §10b (Income Tax Act) Francuska do 0,5 % prometa ili 20 000 € (veći iznos se priznaje) Code général des impôts, art. 238 bis Italija do 10 % ukupnog prihoda D.Lgs. 117/2017, art. 83 (Codice del Terzo Settore) Slovenija 0,3 % prihoda + dodatnih 0,2 % za kulturne svrhe ZDDPO-2, čl. 59 Poljska do 10 % osnovice Corporate Income Tax Act, art. 18 Češka do 10 % osnovice Income Taxes Act, §20 Hrvatska 2 % prihoda Zakon o porezu na dobit, čl. 7. st. 7. Hrvatska se tako nalazi na samom začelju Europske unije po razini poreznih poticaja za filantropiju. 2.2. OECD preporuke Prema publikaciji OECD – Taxation and Philanthropy (2021), str. 58–76, te dopunskom dokumentu Policy Brief on Philanthropy and Taxation (2020), U izvješću OECD-a navodi se: “Porezne olakšice za filantropska davanja među najučinkovitijim su alatima za jačanje građanskog povjerenja, solidarnosti i privatnih doprinosa javnoj dobrobiti.“ (OECD, Taxation and Philanthropy, 2021, p. 59). Države članice OECD-a i zemlje kandidatkinje trebale bi: ● potaknuti privatni sektor na ulaganje u javno dobro kroz povećanje pragova za porezno priznate donacije; ● jednostavno i transparentno regulirati porezne olakšice kako bi smanjile administrativne barijere; ● uključiti filantropiju u širi okvir održivog i inkluzivnog rasta, kao dio fiskalne i društvene politike; ● redovito evaluirati učinke poreznih poticaja na socijalnu koheziju i lokalni razvoj. S obzirom da Republika Hrvatska sudjeluje u završnom ciklusu pregovora o pristupanju OECD-u, usklađivanje nacionalnih poreznih politika s ovim preporukama predstavlja važan strateški interes države. Time Hrvatska pokazuje da želi razvijati uravnotežen, predvidiv i društveno odgovoran fiskalni sustav u skladu s međunarodnim standardima. 3. Ciljevi izmjena Zakona o porezu na dobit Predložene izmjene imaju tri osnovna cilja: 1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. 2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. 3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća. Time se stvara poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u društveno korisne svrhe. 4. Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. 5. Fiskalni i društveni učinci Prema podacima Ministarstva financija i Europske zaklade Philea (2023), ukupna vrijednost prijavljenih donacija pravnih osoba u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijuna eura godišnje, što čini manje od 0,07 % BDP-a. Povećanjem porezne olakšice s 2 % na 10 % očekuje se: ● porast transparentnosti korporativnog doniranja kao i ukupnog volumena donacija iz poslovnog sektora koje su registrirane u sustavu ● rast broja poduzeća koja redovito prijavljuju društveno korisne donacije (trenutno manje od 6 % svih obveznika); ● jačanje suradnje poduzeća i civilnog društva u pružanju socijalnih, obrazovnih i humanitarnih usluga; ● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj - svaki euro izgubljenog poreznog prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje zajednica i veće povjerenje građana. 7. Zaključak Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Zbog činjenice kako donacije mogu biti priznati neograničeno ne može se zaključiti kako je Republika Hrvatska na začelju u usporedbi s drugim državama. Također valja uzeti u obzir da neke države imaju ograničenja vezana uz dobit, te ne dozvoljavaju porezno priznata darovanja od strane obveznika koji ostvare negativan porezni rezultata. Međutim, porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita. Zakon o porezu na dobit već ima odredbu prema kojoj darovanja mogu biti neograničena, stoga nije potrebno prihvatiti prijedloge o povećanju praga prihoda za utvrđivanje porezno priznatog rashoda na darovanja (doniranje). Međutim, predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta, tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako će predložena odredba donijeti korist, subjektima koje navodite. Dodatno ministar nadležan za navedene društveno korisne aktivnosti uz suglasnost ministra financija odlukom će utvrditi subjekte koji ispunjavaju uvjete za primjenu smanjenja porezne osnovice Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima, pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga se prijedlog ne treba prihvatiti.
50 UDRUGA MOST   Poštovani, s obzirom na praksu drugih država EU-a te zbog poticanja i uključivanja većeg broja donatora iz privatnog sektora, predlažemo: U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
51 TVRTKO BARUN   Trenutna zakonska granica da se darovanja priznaju kao porezno priznati rashodi do 2% ukupnog prihoda ostvarenog u prethodnoj godini (ako su dana u kulturne, znanstvene, obrazovne, humanitarne, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne i druge društveno korisne svrhe), ne odgovara suvremenim potrebama ni međunarodnim standardima. U praksi, ona ne stimulira donatore iz poslovnog sektora jer je previše restriktivna, posebno u usporedbi s drugim državama članicama EU i OECD-a, koje imaju većim poreznim olakšicama stvaraju kulturu filantropije. Stoga predlažem 3 promjene: 1) Članаk 7. - izmjena stavkа 7. Tekst "do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine" zamijeniti riječima: "do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine". 2) Članak 7. - dodati novi stavak: "U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine." 3) Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: "Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi." Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
52 UDRUGA ZA UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVLJENJA "LET"   S obzirom da Republika Hrvatska sudjeluje u završnom ciklusu pregovora o pristupanju OECD- u, usklađivanje nacionalnih poreznih politika s ovim preporukama predstavlja važan strateški interes države. Time Hrvatska pokazuje da želi razvijati uravnotežen, predvidiv i društveno odgovoran fiskalni sustav u skladu s međunarodnim standardima. Ciljevi izmjena Zakona o porezu na dobit Predložene izmjene imaju tri osnovna cilja: 1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. 2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. 3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća. Time se stvara poticajno, transparentno i motivirajuće okruženje za privatna ulaganja u društveno korisne svrhe. Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. Fiskalni i društveni učinci Prema podacima Ministarstva financija i Europske zaklade Philea (2023), ukupna vrijednost prijavljenih donacija pravnih osoba u Hrvatskoj kreće se oko 40 milijuna eura godišnje, što čini manje od 0,07 % BDP-a. Povećanjem porezne olakšice s 2 % na 10 % očekuje se: ● porast transparentnosti korporativnog doniranja kao i ukupnog volumena donacija iz poslovnog sektora koje su registrirane u sustavu ● rast broja poduzeća koja redovito prijavljuju društveno korisne donacije (trenutno manje od 6 % svih obveznika); ● jačanje suradnje poduzeća i civilnog društva u pružanju socijalnih, obrazovnih i humanitarnih usluga; ● povećanje ukupnih ulaganja u društveni razvoj - svaki euro izgubljenog poreznog prihoda bit će višestruko nadoknađena kroz smanjenje socijalnih troškova, jačanje zajednica i veće povjerenje građana. Zaključak Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2 % na 10 %, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Naime, filantropija nije trošak, već investicija u povjerenje, solidarnost i otpornost društva. Usklađivanje s OECD-ovim smjernicama i europskim standardima nije samo fiskalna tehnikalija, već izraz strateške zrelosti i društvene odgovornosti Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe smatraju porezno priznatima rashodima te se zbog toga smatraju poreznom olakšicom. Postojeći okvir iz Zakona o porezu na dobit daje veliku prednost organizacijama koje obavljaju društveno korisnu djelatnost, ali i poticaj poreznim obveznicima da se uključe u financiranje društveno korisne djelatnosti, jer porezno priznati rashodi darovanja mogu biti i neograničeni u odnosu na prihode, zbog čega smatramo da odgovara suvremenim potrebama i međunarodnim standardima. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominjemo kako za porezne potrebe u slučaju darovanja poreznom obvezniku nisu postavljene prepreke u priznavanju rashoda, samo su definirane osobe koje mogu biti primatelji porezno priznatih rashoda (društveno korisna djelatnost), a porezni obveznik ima obvezu za statističke potrebe ispuniti obrazac koji se podnosi u Poreznu upravu.
53 LOŠINJSKI MUZEJ   Radi stvaranja kvalitetnijeg ozračja kojim bi se u Republici Hrvatskoj, uz razvoj sporta, ujedno poticao i razvoj kulture i umjetnosti, kroz stimulativniji tretman za sva ulaganja u taj sektor, u nastavku dostavljamo naše prijedloge za unapređenje ne samo poreznog sustava, već i zakonskog okvira općenito, a kroz sljedeće izmjene i dopune: • Po uzoru na sport, povećanje porezno priznatih rashoda, uz uključen dodatni odbitak za donacije i sponzorstva u kulturi koji bi ciljano gađao udruge, institucije i samostalne projekte, iznad važećeg općeg limita od 2% prihoda na 10%, uz jasne kriterije i nadzor. • Uspostava poreznog poticaja (umjereni porezni kredit ili dodatni odbitak) za ulaganja pravnih i fizičkih osoba u kulturne programe od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku (nacionalne i međunarodne izložbe, događanja i djelovanja usmjerena na promociju i razvoj hrvatske kulturne baštine, inovativni multimedijski projekti, itd.). • Izrada i proširenje kataloga neoporezivih primitaka umjetnika, po uzoru na katalog neoporezivih primitaka sportaša, uz jasne gornje mjesečne/godišnje propisane limite, kroz stipendije, nagrade, produkcijske potpore, putne i dnevne troškovi, naknade za mentorske programe, itd.. • Kupnja umjetničkih djela od strane fizičkih i pravnih osoba općenito bi se trebala na odgovarajući način bolje i stimulativnije tretirati kao porezno priznati rashod. • Uvođenje posebnih poreznih poticaja za kupnju i narudžbe umjetnina hrvatskih autora i za naručivanje umjetničkih djela u javnim i poslovnim prostorima – kroz povećani odbitak ili ubrzanu amortizaciju. • Uspostavljanje posebnog povoljnijeg režima za samostalne umjetnike, kroz moguće olakšice na doprinose i/ili paušalno oporezivanje do određenog praga prihoda, uz statusne uvjete i javni interes. • Unapređenje sustava kroz pristupačnost i administrativno pojednostavljenje, kao što je na primjer korištenje standardiziranih obrazaca, digitalne evidencije i slično. Pri izradi normativnog prijedloga predlažemo da se oslonite na postojeća rješenja u porezu na dobit i dohodak, te da se uredi poseban podzakonski akt kojim bi se definirao popis prihvatljivih kulturnih programa i nositelja, postupak dokazivanja svrhovitosti te visine i vrste poticaja. Zakon bi trebao jamčiti dosljednu primjenu načela jednakosti i pravičnosti u poreznom sustavu, osigurati uravnoteženu potporu svim djelatnostima od javnog interesa te poticati privatna ulaganja u kulturu. S poštovanjem, Lošinjski muzej Djelomično prihvaćen Darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda za porezne potrebe smatraju porezno priznatima rashodima te se zbog toga smatraju poreznom olakšicom. Postojeći okvir iz Zakona o porezu na dobit daje veliku prednost organizacijama koje obavljaju društveno korisnu djelatnost, ali i poticaj poreznim obveznicima da se uključe u financiranje društveno korisne djelatnosti, jer porezno priznati rashodi darovanja mogu biti i neograničeni u odnosu na prihode, zbog čega smatramo da odgovara suvremenim potrebama i međunarodnim standardima. Republika Hrvatska kao članica Europske Unije i kandidat za članicu OECD-a prati porezne sustave drugih zemalja i preporuke OECD-a za porezne poticaje. Međutim, te preporuke nisu usmjerene samo na povećanje pragova prihoda ili povećanje poreznih olakšica bez analize učinkovitosti i analize iskorištavanja porezne pogodnosti protivno cilju i svrsi. U tom smislu smatramo da ciljana odredba prema kojoj darovanja mogu biti porezno priznata, bez ograničenja, a koja je na snazi od 1. siječnja 2024. odgovara postavljenim ciljevima. Napominjemo kako za porezne potrebe u slučaju darovanja poreznom obvezniku nisu postavljene prepreke u priznavanju rashoda, samo su definirane osobe koje mogu biti primatelji porezno priznatih rashoda (društveno korisna djelatnost), a porezni obveznik ima obvezu za statističke potrebe ispuniti obrazac koji se podnosi u Poreznu upravu. Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima. Umjetnička djela ne podliježu amortizaciji prema računovodstvenim standardima niti prema Zakonu o porezu na dobit, stoga se ne može prihvatiti prijedlog priznavanja rashoda za umjetničkih djela jer ne podliježu amortizaciji. Nadalje, za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Stoga prijedlog vezan uz nabavu umjetničkih djela nije moguće prihvatiti. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit.
54 HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI   Komentar na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit – potreba ravnopravnog poreznog tretmana kulture i umjetnosti - ULUPUH (1400 člana) Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), kao nacionalna strukovna organizacija koja okuplja autore iz područja primijenjene umjetnosti, dizajna, vizualnih komunikacija i srodnih disciplina, ovim putem dostavlja komentar na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit, kojima se predviđa povećanje porezno priznatih rashoda za sponzorstva u sportu s dosadašnjih 2 % na 10 %. Predloženo povećanje zasigurno će doprinijeti jačanju financiranja sportskih klubova putem privatnog sektora, što pozdravljamo kao pozitivan iskorak prema poticanju društveno korisnih djelatnosti. Međutim, ovakav model poreznih olakšica ne obuhvaća područje kulture i umjetnosti, čime se propušta prilika za uravnotežen i pravedan pristup svim sektorima koji djeluju u javnom interesu. Smatramo nužnim da se osigura jednak porezni tretman i za sektor kulture i umjetnosti, koji, jednako kao i sport, ostvaruje značajne društvene, obrazovne, gospodarske i međunarodne učinke. Kultura i umjetnost imaju ključnu ulogu u razvoju društvene kohezije, očuvanju kulturne baštine, kreativnom obrazovanju te međunarodnoj promociji Republike Hrvatske. U tom smislu, porezni poticaji za ulaganja u kulturu i umjetnost ne bi trebali biti promatrani kao trošak, već kao strateško ulaganje u dugoročni društveni i gospodarski razvoj. Mišljenja smo da bi selektivno porezno favoriziranje sporta, bez uključivanja kulturnog sektora, predstavljalo oblik neizravne diskriminacije i odstupanje od načela jednakosti pred zakonom. Takva praksa ne bi bila u skladu s temeljnim vrijednostima javnog interesa koje promiču i sport i kultura. U brojnim državama članicama Europske unije, poput Francuske (mécénat culturel), Italije (Art Bonus), Njemačke, Nizozemske, Belgije, Austrije i Španjolske, već su uspostavljeni učinkoviti modeli poreznih poticaja za ulaganja u kulturu. Ovi primjeri pokazuju da uključivanje kulturnog sektora u porezne olakšice donosi višestruke koristi: potiče suradnju javnog i privatnog sektora, povećava ulaganja u kulturu te doprinosi dugoročnoj održivosti i razvoju kulturnih djelatnosti. Stoga apeliramo da se pri izradi zakonskih izmjena osigura ravnopravan porezni tretman sektora kulture i umjetnosti, kako bi se i kroz privatne inicijative potaknulo ulaganje u kulturne i umjetničke programe od značaja za Republiku Hrvatsku. S poštovanjem, ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda. Porezne sustave država članica nije jednostavno usporediti u području oporezivanja dobiti budući da su porezne osnovice različite, a i definicija prihoda može biti različita. Zakon o porezu na dobit već ima odredbu prema kojoj darovanja mogu biti neograničena, stoga nije potrebno prihvatiti prijedloge o povećanju praga prihoda za utvrđivanje porezno priznatog rashoda na darovanja (doniranje).
55 HRVATSKA UDRUGA LIKOVNIH UMJETNIKA - SPLIT   Primjedba na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit – porezni tretman donacija i sponzorstava, u ime strukovne udruge likovnih umjetnika HULU-Split (543 člana) Iako pozdravljamo svako porezno rasterećenje i poticanje ulaganja u područja od javnog interesa, ovim putem ukazujemo na potrebu osiguravanja jednakog poreznog tretmana i za područje kulture i umjetnosti. Smatramo nužnim da sličan model obuhvati i sektor kulture i umjetnosti, budući da oba područja imaju značajnu društvenu vrijednost i strateški su interes Republike Hrvatske. Uloga kulture i umjetnosti u razvoju društvene kohezije, očuvanju kulturne baštine, obrazovanju, međunarodnoj promociji Republike Hrvatske je neupitna i višestruko dokazana. Uključivanje kulturnog sektora u porezne poticaje ne bi trebalo promatrati kao trošak, već kao ulaganje u razvoj društva i dugoročne gospodarske koristi. S obzirom na to, smatramo da selektivno porezno favoriziranje sporta, predstavlja oblik neizravne diskriminacije, kao i odstupanje od načela jednakosti pred zakonom i ravnomjernog vrednovanja svih sektora koji djeluju u javnom interesu. Također ističemo da u brojnim državama članicama Europske unije (npr. Francuska – mécénat culturel, Italija – Art Bonus) postoje jasno definirani porezni mehanizmi za poticanje ulaganja u kulturu, koji su rezultirali snažnim partnerstvom privatnog sektora i kulturnih institucija te povećanjem ukupnih ulaganja u kulturu. Zakon bi morao osigurati dosljednu primjenu načela jednakosti i pravednosti u poreznom sustavu i ravnomjernu podršku svim djelatnostima od javnog interesa te poticanje privatnog ulaganja u kulturu. S poštovanjem, Hrvatska udruga likovnih umjetnika – Split Prihvaćen Osiguran je isti porezni tretman za sve subjekte iz neprofitnog sektora koji obavljaju društveno korisnu djelatnost. Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
56 MIRO OPAČAK   Prijedlog/primjedba: Predlažemo da se u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit propiše posebno porezno oslobođenje za sportske udruge gluhih i sportske saveze gluhih, u odnosu na: • donacije fizičkih i pravnih osoba, • sponzorstva usmjerena na razvoj amaterskog sporta gluhih. Obrazloženje: Gluhi sport je međunarodno i nacionalno priznat kao samostalna sportska grana, s vlastitom poviješću, organizacijama i natjecanjima, poput Deaflympics (Olimpijske igre gluhih). Važno je naglasiti da gluhi sport nije parasport, jer gluhi sportaši imaju posebnu organizacijsku strukturu i natječu se unutar zasebnog međunarodnog sportskog pokreta. Sportske udruge i savezi gluhih u Republici Hrvatskoj djeluju na amaterskoj razini, s naglaskom na: • poticanje tjelesne aktivnosti i zdravlja gluhih osoba, • socijalnu inkluziju i ravnopravnost, • promicanje hrvatskog znakovnog jezika kroz sport, • sudjelovanje u nacionalnim i međunarodnim natjecanjima gluhih. Budući da se radi o neprofitnim organizacijama koje većinom djeluju volonterski, uvođenje poreznih olakšica za donacije i sponzorstva: • povećalo bi interes poduzetnika i građana za ulaganje u gluhi sport, • omogućilo bi stabilnije financiranje programa i međunarodnih nastupa, • osnažilo bi jednakost gluhih sportaša u odnosu na druge sportske zajednice. Zaključak: Predlaže se da se zakonom jasno prepozna gluhi sport kao posebna kategorija amaterskog sporta i da se sportske udruge i savezi gluhih oslobode poreznih davanja na donacije i sponzorstva, čime bi se značajno doprinijelo razvoju gluhog sporta i društvenoj inkluziji. Djelomično prihvaćen Zakonom o porezu na dobit propisano je da neprofitne osobe kao što su i udruge gluhih i sportski savez gluhih nisu obveznici poreza na dobit (iznimno jesu u slučaju obavljanje gospodarske djelatnosti), te nije moguće propisati posebna oslobođenja za ista. Nadalje, predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
57 MIRO OPAČAK   Komentar: Predlažem da se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit dodatno proširi u dijelu poreznih olakšica i proceduralne pristupačnosti za gluhe osobe, osobito one koji su poduzetnici, vlasnici, osnivači ili značajni sudionici u poslovnim subjektima. ⸻ Obrazloženje: • Gluhe osobe često imaju dodatne troškove komunikacije (prevoditelji znakovnog jezika, tehnologija), što može povećati troškove poslovanja. • Bez posebnih olakšica, gluhe osobe su u nepovoljnom položaju u odnosu na ostale porezne obveznike. • Osim financijskog opterećenja, javni sustav (Porezna uprava, ministarstvo financija) bi trebao osigurati proceduralne prilagodbe – npr. dostupnost informacija, obrazaca, uputa u znakovnom jeziku, pružanje podrške pri komunikaciji – da gluhe osobe mogu razumjeti, prijaviti, koristiti prava i ispuniti obveze bez prepreka. • Ustav, relevantni zakoni i međunarodne konvencije (npr. Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom) zahtijevaju ravnopravnost i uklanjanje barijera u primjeni prava. ⸻ Prijedlog teksta odredbe (amandman): “Subjektima čiji su osnivač, vlasnik, upravitelj ili značajan sudionik osoba sa slušnim invaliditetom (gluhoćom) priznat će se porezna olakšica u obliku smanjenja porezne stope poreza na dobit za X % (npr. 25 %) u razdoblju od Y godina nakon stupanja na snagu ovog zakona. Pravo se dokazuje službenom potvrdom iz Registra osoba s invaliditetom (E-građani) ili drugom relevantnom potvrdom nadležnog tijela. Porezna uprava osigurava da svi obrasci, upute i obavijesti budu dostupni u znakovnom jeziku i drugim pristupačnim formatima, te pruža podršku za osobe kojima je potrebna asistencija u postupcima vezanim za porezne obveze i prava.” Primljeno na znanje Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i ovom trenutku nije moguće prihvatiti prijedlog za daljnjim snižavanjem porezne stope. Ostali prijedlozi koji nisu dio izmjena ovoga propisa su primljeni na znanje te će razmotriti s posebnom pažnjom obzirom da se informacijski sustavu stalno nadopunjuju i nadograđuju,
58 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ponavljamo prijedlog da se poveća prag oporezivanja stopom poreza na dobit 10% sa dosadašnjih 1 mil eur na 2 mil eur sukladno pragu oporezivanja po naplati. Republika Hrvatska ima nižu najvišu stopu poreza na dobit (18%) u odnosu na prosjek EU i većinu zemalja. Upravo ta viša stopa poreza na dobit privlači investiranje i dolazak poduzeća u Hrvatsku jer niže stope poreza na dobit znače da će poduzećima ostati na raspolaganju veći iznos dobiti nego ako presele svoju djelatnost u neku drugu zemlju članicu. Upravo iz tog razloga, smatramo da je hrvatskim obveznicima poreza na dobit (trgovačka društva i obrti) moguće dodatno olakšati povećanjem praga za primjenu niže stope poreza na dobit. Nije prihvaćen Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika u nekoliko koraka došlo je do značajnog smanjenja poreznog opterećenja te je stopa poreza na dobit smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva provedenih poreznih reformi. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće povećati kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit na predloženi način.
59 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Produljenje roka za predavanje prijava poreza na dohodak i poreza na dobit Kratki godišnji rokovi za podnošenje prijava poreza na dohodak i dobit često rezultiraju nepotpunim podnescima zbog nedostatka informacija. Mnoge druge zemlje omogućuju dulje rokove i ako je potrebno pribaviti informacije iz inozemstva (i za fizičke i pravne osobe), to često nije moguće obaviti u propisanom roku zbog duljeg roka za predaju poreznih prijava u tim zemljama. Ovaj problem uzrokuje dodatnu administraciju koja opterećuje porezne obveznike, koji moraju raditi ispravke, i službenike Porezne uprave, koji više puta obrađuju informacije. Kako bi se smanjila nepotrebna administracija, AmCham predlaže produljenje rokova za podnošenje ovih poreznih prijava. AmCham za poreza na dohodak predlaže uvesti jedinstveni rok 31. ožujka tekuće godine za prethodnu. Za primitke iz inozemstva i uračunavanje inozemnog poreza, prijedlog je da rok ostane nepromijenjen (30. studenoga), ali da se uvede mogućnost „automatskog” zahtjeva za produljenje roka, tj. obavijesti koja se podnosi Poreznoj upravi ako podatci iz inozemstva nisu dostupni do roka 31. ožujka (npr. da se putem e-Porezne jednostavno može označiti „kućica“ kojom se traži produljenje). Za porez na dobit Predlaže se da se rok za podnošenje prijave poreza na dobit produlji na šest mjeseci nakon kraja poslovne godine (tj. da se izjednači s rokovima za predaju godišnjih financijskih izvještaja za objavu). Također se predlaže produljenje roka za prijavu poreza na dobit kod statusnih promjena (trenutno 30 dana od promjene, produljiti na 90) Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dobit predviđeno je podnošenje prijave poreza na dobit četiri mjeseca nakon završetka poreznog razdoblja. Taj rok je izjednačen s rokovima za podnošenje dijela godišnjih financijskih izvještaja sukladno Zakonu o računovodstvu. Naime, osnovica poreza na dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Porezna osnovica utvrđuje se na temelju podataka evidentiranih u poslovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i financijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilanca, račun dobiti i gubitka). Zbog načina utvrđivanja porezne osnovice u Republici Hrvatskoj i vezanosti uz druge posebne propise smatramo da samo sastavljanje porezne prijave poreza na dobit, nakon sastavljanja dijela godišnjih financijskih izvještaje ne opterećuje posebno porezne obveznike. Zbog načina utvrđivanja porezne osnovice nije moguće usporediti rokove za podnošenje porezne prijave s svim drugim državama. Obzirom na navedeno smatramo da nije potrebno produžiti rok za podnošenje godišnjih poreznih prijava jer do tog datuma dio godišnjih financijskih izvještaja trebaju biti već izrađeni, odnosno već je utvrđena dobit prije oporezivanja. Ako naknadno dođe do promjene godišnjih financijskih izvještaja, što bi utjecalo na izmjenu dobiti prije oporezivanja, u skladu s Općim poreznim zakonom prijave poreza na dobit se mogu ispraviti u roku od tri godine. Prema Zakonu prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz poreznopravnog odnosa preuzima pravni sljednik. Prema zakonu o trgovačkim društvima pravne posljedice spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika nastupaju nakon upisa u sudskom registru, zbog čega je neophodno da te pravne posljedice budu vidljive u poreznim evidencijama što prije, kako bi pravni slijednik mogao ostvariti svoja prava ili preuzeti obveze. To je bio i razlog za izmjenom propisa tijekom 2019. godine kada je skraćen rok za podnošenje porezne prijave u slučaju statusnih promjena.
60 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Produljenje razdoblja za prijenos poreznog gubitka Trenutna pravila o prijenosu gubitka od 5 godina ne potiču dugoročne investicije, a osobito investicije u visoku tehnologiju. Predlaže se produljenje ovog razdoblja kako bi se uskladilo s najboljim praksama u Europi i svijetu. Primjerice, Austrija ima razdoblje od 7 godina, dok SAD ima čak 20 godina. AmCham smatra da bi u Hrvatskoj trebalo produžiti razdoblje za iskorištenje poreznog gubitka s 5 na 10 godina. Nije prihvaćen Prijenos poreznog gubitka je indirektna porezna olakšica jer porezni obveznik može umanjivati poreznu osnovicu za ostvareni gubitak prethodnih pet razdoblja. Zakon o porezu na dobit sadrži druge porezne olakšice propisane posebnim propisima, a također daje mogućnost ubrzane amortizacije i vrijednosnog usklađenja potraživanja, stoga nije moguće propisati i mogućnost prijenosa poreznog gubitka duže od 5 godina. Poticanje investicija poreznim olakšicama propisano je Zakonom o poticanju ulaganja (mogućnost ne plaćanja poreza na dobit do 10 godina) i Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (dodatno umanjenje porezne osnovice za troškove istraživanja). Stoga i radi poticanja investicija ili istraživanja, u ovom trenutku smatramo da ne postoji potreba za produljenjem propisanog roka koji se odnosi na prijenos poreznog gubitka s 5 na 10 godina.
61 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Digitalizacija procesa plaćanja poreza po odbitku Prilikom obračuna i izvještavanja poreza po odbitku potrebno je prikupiti različitu dokumentaciju propisanu Zakonom i/ili ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje Republika Hrvatska ima sklopljene s drugim državama/poreznim jurisdikcijama. Postupak izvještavanja i ishođenja potvrde o plaćenom porezu po odbitku prema Poreznoj upravi je trenutno potpuno manualan, a uključuje: izvještavanje na razini svakog plaćenog računa, izvještavanje o svim računima koji su bili predmet plaćanja poreza po odbitku na godišnjoj razini, obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez te dostavu dokumentacije vezano uz plaćanje poreza po odbitku u inozemstvu. AmCham smatra da bi se digitalizacijom i premještanjem plaćanja poreza po odbitku u ePorezna sustav postigla bolja učinkovitost uz smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšala transparentnost i sigurnost, ostvarila bolja korisnička podrška te ostvarila ušteda na troškovima. AmCham-ov prijedlog Utvrđivanje i plaćanje poreza po odbitku regulirano je Zakonom o porezu na dobit u člancima od 31 do 31.f te u Pravilniku o porezu na dobit u člancima 49 do 52. • AmCham predlaže sljedeće: Komunikacija i dostava dokumentacije vezano uz plaćanje poreza po odbitku u inozemstvu i tuzemstvu u ime trećih osoba treba se premjesti u ePorezna. Primljeno na znanje Prijedlog će se razmotriti u sklopu pokrenutog postupka digitalizacije.
62 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Proširenje opsega oslobođenja od oporezivanja prihoda od ulaganja u društva kćeri Pravila o oslobođenju od oporezivanja prihoda od ulaganja („PEX pravila“) imaju za cilj izbjeći ili smanjiti dvostruko oporezivanje dividendi ili udjela u dobiti odnosno kapitalnih dobitaka koje ostvari matično društvo na temelju ulaganja u društva kćeri. Trenutno važeći hrvatski propisi propisuju oslobođenje oporezivanja prihoda od dividendi i udjela u dobiti kao i povećanja vrijednosti udjela u računovodstvenim evidencijama uslijed korištenja metode udjela. Kapitalni dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu definirani kao razlika između tržišne cijene dionica/udjela i inicijalnog troška ulaganja, oporezuju se za obveznike poreza na dobit standardnom stopom poreza na dobit. Time, isplaćena dobit ima povoljniji porezni status te je preferirana opcija u odnosu na zadržavanje dobiti s ciljem daljnjeg ulaganja. Navedeno obeshrabruje strane ulagatelje od smještanja holding društava u Republiku Hrvatsku. Napominje se da već postoje pravni preduvjeti za primjenu punog oslobođenja od oporezivanja prihoda od ulaganja budući da članak 9, stavak 4. Pravilnika o porezu na dobit propisuje da se prihodi od ulaganja neće oporezivati ako bi takvo oporezivanje rezultiralo dvostrukim oporezivanjem istog prihoda. Isto je propisano na strani rashoda - oni se ne mogu odbiti za porezne svrhe ako bi to rezultiralo dvostrukim odbitkom ili dvostrukim poreznim gubitkom. Dodatno, fizičke osobe su kao ulagači prema hrvatskim propisima u povoljnijem položaju od institucionalnih ulagača jer kapitalni dobici fizičkih osoba od prodaje financijske imovine koja je držana u razdoblju duljem od dvije godine ne podliježu oporezivanju. Pozitivni učinci na zadržavanje dobiti radi daljnjeg investiranja su da isplata dobiti prestaje biti prihvatljivija opcija od njenog zadržavanja radi daljeg investiranja, ulagači se potiču da dobit ovisnih društava ne isplaćuju, već njome financiraju daljnja ulaganja, a pozitivne promjene bi mogle privući ulagače da ulagačka društva za regionalne investicije češće smještaju u Hrvatskoj. Takva bi holding društva bili obveznici poreza na dobit i drugih poreza, lokalno bi zapošljavala za potrebe obavljanja upravljačkih i vlasničkih funkcija, što bi imalo pozitivan učinak na proračun kroz uplate poreza na dohodak i doprinosa. S druge strane, implementacija ovih mjera ne bi trebala imati značajniji negativan utjecaj na prihode državnog proračuna. Eventualan nepovoljan utjecaj na proračun moguće je dodatno smanjiti na način da se primjena oslobođenja od oporezivanja kapitalnih dobitaka pri prodaji udjela ograniči propisivanjem uvjeta za njegovu primjenu. Tako bi se ograničio broj društava koja bi se kvalificirala za to oslobođenje te onemogućile zlouporabe. AmCham-ov prijedlog Prijedlog je uvesti nove odredbe u Zakon i Pravilnik o porezu na dobit • AmCham predlaže sljedeće: Proširiti primjenu oslobođenja oporezivanja kapitalnih dobitaka od prodaje udjela u ovisnim društvima. Uključiti nove odredbi u Zakon o porezu na dobit, koje bi propisivale da se, osim prihoda od dividendi i udjela u dobiti, i dobitak utvrđen kao razlika prodajne cijene i troška ulaganja u ovisno društvo oslobađa oporezivanja i umanjuje osnovicu poreza na dobit. U skladu s time, kapitalni gubitak od prodaje ne bi se mogao smatrati porezno priznatim rashodom. Stoga predlažemo da se u članku 6. stavku 1. doda točka 6., koja bi propisivala: „Članak 6. (1) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona smanjuje se: ….. 6. za iznose kapitalnih dobitaka koje dioničar ili član društva ostvari od prodaje dionica i udjela u društvima u kojima neposredno prije prodaje drži najmanje xx*% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u minimalnom neprekinutom razdoblju od xx mjeseci. Kapitalni gubici po istoj osnovi se ne priznaju za porez.“ Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dobit propisano je umanjenje osnovice poreza na dobit za prihode od dividendi i udjela u dobiti koji su utvrđeni na način propisan tim Zakonom čime je postignuto da se ista dobit ne oporezuje dva puta. Porezni obveznik (tvrtka kćer) koji je ostvario dobit obavljanjem gospodarske djelatnosti oporezuje ostvarenu dobit sukladno pozitivnim propisima, dok porezni obveznik ulagatelj koji je primio dividendu umanjuje osnovicu poreza na dobit za iznos primljene dividende čime je otklonjena mogućnost dvostrukog oporezivanja. Plaćanje poreza na kapitalne dobitke kod ulagatelja (obveznika poreza na dobit) dolazi tek u poreznom razdoblju u kojemu je realizirao (prodao) udjele i ostvario kapitalne dobitke te se i računovodstveno smatra prihodom toga razdoblja. Plaćanje poreza na kapitalne dobitke kod ulagatelja (obveznika poreza na dobit) dolazi tek u poreznom razdoblju u kojemu je realizirao (prodao) udjele i ostvario kapitalne dobitke te se slijedom računovodstvenih propisa uključuje u poreznu osnovicu. Riječ je o ostvarenom dobitku kojega je i primjereno oporezivati na isti način kako se u poreznu osnovicu uključuju i moguće ostvareni kapitalni gubici.
63 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Uvođenje olakšice poreza na dobit na temelju troškova plaća Tijekom proteklih pet godina poslodavci se suočavaju s rastućim troškovima plaća, što predstavlja znatan izazov za njihovo poslovanje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, trošak prosječne bruto 1 plaće porastao je za 48,9% u razdoblju od 2020. do 2024. godine. Ovaj je trend prvenstveno prouzročen inflacijom, koja je kontinuirano povećavala troškove života, potičući zaposlenike da traže veće plaće kako bi očuvali svoj životni standard. Rastuće cijene osnovnih životnih potrepština, troškova stanovanja i energenata izravno su utjecale na financijski pritisak na kućanstva. Osim inflacije, globalne ekonomske promjene, poremećaji u lancima opskrbe te povećana potražnja za kvalificiranom radnom snagom dodatno su otežali kontrolu troškova plaća. Promjene u zakonodavstvu koje se tiču radničkih prava i minimalnih plaća također su zahtijevale dodatne prilagodbe budžeta poslodavaca, što je u nekim slučajevima dovelo do prevelikog i neodrživog pritiska na financijski rezultat i poslovanje. AmCham-ov prijedlog Prijedlog je uvesti nove odredbe u Zakon i Pravilnik o porezu na dobit. • AmCham predlaže sljedeće: Uvođenje olakšice na način da se poduzetnicima dopusti umanjenje osnovice poreza na dobit za 50% troškova plaća (bruto 2). Nije prihvaćen Trošak plaća zaposlenika je u cijelosti porezno priznat trošak, a svako dodatno uvećanje plaća bi predstavljalo poreznu olakšicu, državnu potporu. Porezne olakšice putem poreza na dobit su dostupne poreznim obveznici kroz Zakon o poticanju ulaganja i Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Ovisno o potpori koja se dodjeljuje pri dobivanju državnih potpora sukladno navedenim zakonima uzima se u obzir i plaća zaposlenih djelatnika. Napominjemo da je porez na dobit prihod Državnog proračuna te se pri uvođenju novih poreznih olakšica ili pri izmjeni uvjeta za priznavanje porezno priznatih rashoda mora voditi briga o fiskalnoj stabilnosti Državnog proračuna. Svako uvođenje nove porezne olakšice ili promjena uvjeta za priznavanje porezno priznatih rashoda na način da se dodatno uvećava priznati rashod dodatno utječe na smanjenje prihoda Državnog proračuna.
64 UDRUGA DISTROFIČARA OBOLJELIH OD CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE I OSTALIH NEOMUSKULARNIH OBOLJENJA, DARUVAR  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bUde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
65 SANJA MIJOKOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Praksa u državi nam pokazuje da su ulaganja u sport od strane gospodarstvenika toliko mala ,pogotovo u klubove nižih lokalnih razina i apsolutno podržavamo članak 6 zakona o porezu na dobit koji će nadamo se potaknuti razvoj sporta i u našoj Županiji. Sport je jedan od vodećih čimbenika odgoja mlade populacije ,pridonosi zajedništvu i socijaliziranju kao i stjecanju zdravih navika i prehrane koja je također izražena kao problem. Dodala bih još da se zakonu pridruže i donacije pravnim osobama u sustavu sporta. BOSO d.o.o. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
66 DRUŠTVO MULTIPLE SKLEROZE BRODSKO - POSAVSKE ŽUPANIJE II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
67 GORDANA MIŠKOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
68 BILIĆ-SAVJETOVANJE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA USLUGE II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Ograničeni učinak na širu populaciju obveznika: Prijedlog se uvelike fokusira na specifične skupine (fondovi, međunarodne tvrtke, sportske organizacije), dok male tvrtke i neprofitne organizacije, koje čine značajan dio gospodarstva, ne dobivaju značajnije olakšice. Ukinute olakšice (npr. za reinvestiranu dobit, 2019.) i dalje se ne vraćaju, što može ograničiti poticaje za ulaganja u razvoj. Nije prihvaćen Jedan od ciljeva porezne reforme iz 2016. godine bio je pojednostavljenje poreznog sustava, među ostalim ukidanjem privremene porezne olakšice (reinvestirana dobit) ali ne zapostavljanjem poticanja gospodarstva uz očuvanje određene razine prihoda. Stoga je snižena osnovna porezna stopa sa 20% na 18%, a za porezne obveznike koji ostvaruju godišnje prihode do od 1 milijuna eura od 2021. stopa poreza na dobit iznosi 10%. Sniženu poreznu stopu od 10% primjenjuje cca 90% poreznih obveznika. Međutim, kako je i najavljeno prilikom ukidanja reinvestirane dobiti, poticanje investicija i ulaganja je nastavljeno putem Zakona o poticanju ulaganja (koji se u navedenom razdoblju mijenjao kako bi se prilagodio razvoju investicija).
69 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM  , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT Slijedom predloženog poticanja poreznog rasterećenja donacija u području sporta predlažemo razmotriti i mogućnost istovrsnog propisivanje jednakog okvira i za organizacije civilnog društva koje predstavljaju osobe s invaliditetom. Naime, predložene izmjene i dopune Zakon o porezu na dobit u čl. 6. predlažu uvođenje olakšica kojima se de facto potiče financijsko sponzoriranje sporta i sportskih aktivnosti. Slijedom navedenog predlažemo isto omogućiti i za donacije koje se odnose na organizacije civilnog društva koje predstvaljaju osobe s invaliditetom na način da i one budu porezno priznati rashodi za davatelje donacija. Mišljenja smo da bi se na taj način ostvario dodatan poticaj za donacije civilnom društvu, koje su u slučaju organizacija/saveza/udruga osoba s invaliditetom i roditelja djece s teškoćama u razvoju u brojnim sredinama i (jedini) pružatelji različitih socijalnih usluga. Prema dostupnim podatcima ovakvi primjeri iz prakse se mogu pronaći u više država članica Europske unije. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
70 UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 1. Predlažemo da se u članak prvi uvrsti stavak koji će od poreza na dobit osloboditi organizacije civilnoga društva koje djeluju za opće dobro i u javnom interesu, a obavljaju gospodarsku djelatnost usmjerenu na statutarne ciljeve udruge te eventualnu dobit reinvestiraju u ostvarivanje neprofitnih ciljeva udruge. Naime, porezne su povlastice ili izuzeće opće prihvaćen model podupiranja OCD-a u svim zemljama EU. U sustavu povlastica OCD-a poseban položaj imaju organizacije koje djeluju za opće dobro, čija svrha osnivanja i cilj aktivnosti što ih obavljaju ima opće/zajedničko/javno korisno značenja. Omogućivanjem porezne pogodnosti potiče se i omogućuje djelovanje tih organizacija. Nije prihvaćen Napominje se kako se neprofitne organizacije sukladno čl. 2 stavku 6. Zakona o porezu na dobit ne smatraju obveznicima poreza na dobit. Međutim mogu biti obveznici poreza na dobit ako u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu.
71 VLADIMIR-ANTE BATARELO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 1. Podnositelji ovog komentara podupiru temeljni cilj predloženih izmjena – omogućiti mirovinskim i investicijskim fondovima bez pravne osobnosti primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja („DTT“). U tom smislu, predlažemo da se članak 3. stavak 1. Zakona o porezu na dobit izmijeni i dopuni kako bi nedvosmisleno obuhvatio mirovinske i investicijske fondove bez pravne osobnosti, i to kako slijedi: Članak 3. stavak 1. mijenja se i glasi: "Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i poduzetnici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik." Obrazloženje prijedloga: Naime, najbitnije odredbe DTT-a koje određuju njihov osobni obuhvat jesu čl. 1. i čl. 4. st. 1 DTT, koji su u velikoj mjeri ujednačeni u svim primjenjivim DTT-ovima: - DTT se primjenjuje na osobe koji su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica (čl. 1. DTT) - rezidentom se smatra osoba koja u državi ugovornici, prema zakonu te države, podliježe oporezivanju (eng. liable to tax) po osnovi svojeg prebivališta, boravišta, sjedišta uprave ili bilo kojeg drugog obilježja slične prirode (čl. 4/1 DTT). Pojam „podliježe oporezivanju“ (eng „liable to tax“) je potrebno tumačiti uzimajući u obzir objekt i svrhu DTT-a, kao i ostale relevantne pravne izvore koji se koriste za tumačenje DTT-a (OECD Model DTT, OECD Komentar DTT, OECD izvještaje, pravnu doktrinu i praksu administrativnih tijela i država potpisnica). Kod većina država prevladava stav da je određena osoba podložna oporezivanju u onom slučaju kada je podložna potencijalnom sveobuhvatnom oporezivanju (neograničenoj poreznoj obvezi; eng. full tax liability), bez obzira na to je li država odlučila nametnuti konkretno oporezivanje takve osobe (OECD Komentar DTT-a 2017., čl.4, t. 8.11). Drugim riječima, za rezidentnost nije presudno stvarno plaćanje poreza, već postojanje prava države da ga nametne. Prihvaćajući takav pristup, većina država zapravo prihvaća priznati takvim oblicima udruživanja status rezidenta temeljem činjenice da su takvi subjekti podložni potencijalnom oporezivanju cjelokupne dobiti (eng. worlwide income), a od čijeg oporezivanja je možda država u konkretnom slučaju i odustala. Imajući to u vidu, podnositelji komentara smatraju da za postizanje gore opisanog cilja zakona nije presudno da se propiše da su mirovinski i investicijski fondovi porezni obveznici koji su izuzeti od oporezivanja. Međutim, podnositelji komentara smatraju korisnim pojasniti definiciju rezidenta iz članka 3. st. 1. Zakona o porezu na dobit na način da definicija nedvojbeno obuhvaća poduzetnike (ali ne samo fizičke osobe, kao u dosadašnjoj definiciji) sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik. Trenutni tekst – zakon o porezu na dobit (NN 177/04., 90/05., 57/06., 80/10., 22/12., 146/08., 148/13., 143/14., 50/16., 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 114/22., 114/23.) Članak 3. (1) „Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i poduzetnici fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik.“ Predloženi tekst izmjene članka 3. stavka 1. „Rezidenti su u smislu članka 2. stavka 1. ovoga Zakona pravne i fizičke osobe čije je sjedište upisano u sudski ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj ili kojima se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i poduzetnici sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija je djelatnost upisana u registar ili upisnik.” Prema članku 44. stavku 1. Općeg poreznog zakona, poduzetnicima se smatraju "svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi". Predloženom izmjenom definicije rezidenta iz čl. 3. st. 1. Zakona o porezu na dobit, mirovinski i investicijski fondovi bez pravne osobnosti nedvojbeno bi potpali pod definiciju rezidenta iz Zakona o porezu na dobit. Djelomično prihvaćen Kako bi se investicijskim i mirovinskim fondovima bez pravne osobnosti koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom, omogućila primjena ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je u primjeni s državom u kojoj takav fond ostvaruje određenu dobit ili drugu korist predložena je odredba prema koji su mirovinski i investicijski fondovi bez pravne osobnosti, koji su osnovani i posluju u skladu s posebnim propisom, porezni obveznici izuzeti od oporezivanja porezom na dobit. Za potrebe primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja za navedenu svrhu nije potrebna dodatna izmjena u Zakonu.
72 MLADENKA MAJERIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Zaklada Žuta točka - za izgradnju filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj Dobrinjska ulica 15 10000 Zagreb, Hrvatska OIB: 48586469722 Sponzorstvo predstavlja jedan od bitnih načina financiranja rada neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj. Smatramo da nije pravedno niti poticajno poreznim olakšicama obuhvatiti isključivo pravne osobe koje sponzoriraju razvoj sporta, budući da i druge neprofitne organizacije (udruge i zaklade) svojim radom značajno doprinose rješavanju društvenih potreba građana i općem dobru. Njihovo djelovanje obuhvaća širok spektar područja — zdravstvo, socijalnu skrb, kulturu, rad s djecom i mladima, rad s osobama s invaliditetom,potporu samohranim roditeljima, brigu o starijim osobama, pomoć beskućnicima i mnoge druge oblike društveno korisnog rada i razvoja društva. Ograničavanjem poreznih poticaja isključivo na sponzoriranja u području sporta, šalje se poruka da doprinos ostalih neprofitnih organizacija nije dovoljno vrijedan, iako njihov rad ima izravan i trajan utjecaj na kvalitetu života građana i razvoj zajednice. Stoga predlažemo izmjenu članka na način da se propisano umanjenje porezne osnovice primjenjuje na sponzorstva dana svim neprofitnim organizacijama koje ostvaruju društveni doprinos, a ne samo na one usmjerene sportu. Prihvaćen Prihvaćeno.
73 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Kao jedna od udruga koja na primljena sponzorstva plaća porez na dobit trenutno smo u pripremama za primjenu odredbi novog zakona o fiskalizaciji koji nas dodatno administrativno opterećuje. Smatramo stoga da ovakvo favoriziranje samo pravnih osoba koje rade za dobrobit sporta stavlja sve druge pravne osobe (posebno udruge) na nevažno mjestu zakonodavcu. Posebno time zakonodavac šalje poruku udrugama koje rade sa djecom, mladima, obiteljima, starijim osobama ... " bit će vam sad još teže raditi jer će poduzetnici rađe sponzorirati sport nego vaša događanja, obzirom da će im to biti porezno isplatljivije". U izmjene je potrebno uključiti sponzorstva cijelom neprofitnom sektoru, kako taj vid pomoći ne bi izostao od poduzetnika. Točnije, kako bi poduzetnici i dalje mogli sami odlučiti čiji rad žele potpomognuti, a ne da im isto bude uvjetovano povoljnijim poreznim položajem. Prihvaćen Prihvaćeno.
74 IVAN PERVAN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Podržavamo prijedlog Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
75 DAVOR BRKIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Pozdravljamo svaku inicijativu koja potiče društveno odgovorno poslovanje i uključivanje poduzetnika u zajednicu, no smatramo kako predloženo zakonsko rješenje nije pravedno ni uravnoteženo, jer je ograničeno isključivo na sponzorstva i isključivo na sport. Takvo usko definirano porezno poticanje dovodi do nejednakog položaja između različitih oblika društveno korisnih djelatnosti, ali i unutar samog sportskog sektora. U praksi će najveći dio ovakve olakšice vjerojatno završiti u sponzorstvima velikih sportskih klubova i profesionalnih organizacija, dok će manji lokalni klubovi — koji u mnogim sredinama predstavljaju jedinu dostupnu sportsku, edukativnu i društvenu aktivnost za djecu i mlade — ostati zanemareni i bez značajnije koristi od ove mjere. Treba istaknuti da donacije, jednako kao i sponzorstva, predstavljaju važan oblik doprinosa zajednici, te često imaju izraženiji društveni učinak jer financijski podupiru neprofitne i volonterske inicijative koje nemaju komercijalne izvore prihoda. Poticanje takvih oblika davanja bilo bi u skladu s temeljnim načelima društveno odgovornog poslovanja, kao i sa strategijama Vlade RH i Europske unije koje naglašavaju važnost uključivanja poduzetnika u održivi društveni razvoj. Ako je cilj predmetne odredbe promovirati društvene vrijednosti i potaknuti realni sektor na aktivnije sudjelovanje u razvoju civilnog društva, smatramo da je nužno proširiti poreznu olakšicu i na donacije udrugama i organizacijama koje djeluju u područjima kulture, umjetnosti, obrazovanja, rada s djecom i mladima, osoba s invaliditetom, humanitarnim i socijalnim djelatnostima. Takvim proširenjem postigla bi se veća ravnoteža među korisnicima, osigurala stvarna društvena korist, te potaknula šira baza poduzetnika da aktivno doprinosi zajednici, umjesto da se olakšica koncentrira u ograničenom broju komercijalno vidljivih sportskih sponzorstava. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
76 ANITA RUPNIK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Prijedlog: U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode organizacije usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu koje: - promiču razvoj sporta, - pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, - se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, - se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, - se bave tehničkom kulturom, - se bave kulturom, - se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih". Prihvaćen Prihvaćeno.
77 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Samo sport? Dio udruga se već javio u komentarima, a još ih je više koje nisu. Svi oni zaslužuju dodatne poticaje za svoj rad. U većini slučajeve članovi tih udruga u svoje slobodno vrijeme volontiraju za dobrobit drugih pa bi bilo u redu da se i njima pomogne na ovaj način. I zašto je ograničeno samo na sponzorstvo, zašto ne i donacije? Primatelje takvog sponzorstva potencijalno gurate u poreznu obvezu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
78 VESNA VARŠAVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Predlažem izmjenu teksta: U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: „6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama i fizičkim osobama obveznicima poreza na dobit u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu .“. Osim toga umanjenje porezne osnovice treba predvidjeti po istoj osnovi i za kategorije pravnih i fizičkih osoba koje se bave aktivnostima usmjerenim na: - rad sa invalidima - rad s mladima - borbu protiv ovisnosti (alkohol, droga, kocka,..) Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
79 ART RADIONICA LAZARETI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
80 VALENTINA BUDIMIR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Prijedlog: U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode organizacije usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu koje: - promiču razvoj sporta, - pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, - se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, - se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, - se bave tehničkom kulturom, - se bave kulturom, - se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti za opće dobro. Prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku
81 UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM GRADA OPATIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi ponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna toč-ka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
82 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Uz članak 2. Smatramo da je člankom potrebno propisati uz sponzorstva dana pravnim osobama i sponzorstva dana fizičkim osobama(obrtnicima), ograničavanje olakšice samo za sponzorstva pravnim osobama dovodi do nepovoljnog položaja obrtnika koji aktivno sudjeluju u društveno korisnim sportskim programima. Također, smatramo da se radi o nedovoljno jasnim kriterijima koje su to osobe u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, te je nejasno tko će i kako isto kontrolirati. Iako je predviđeno da Ministar nadležan za sport Odlukom utvrđuje ove uvjete, neprihvatljivo je također da se donosi zakonska odredba za koju u trenutku donošenja nije poznato na koga će se odnositi. Vjerujemo da će isto pravo umanjenja porezne osnovice biti predloženo i u izmjenama Zakona o porezu na dohodak, kako bi se isto primijenilo i na obrtnike u sustavu poreza na dohodak. Dodatno, prepoznajemo i sponzorstva za druge subjekte koji se bave radom s djecom i mladima, osobama s posebnim potrebama, humanitarnim udrugama, udrugama u kulturi i slično, koji doprinose promicanju društveno korisnih aktivnosti, za koja bi bilo također potrebno predvidjeti mogućnost smanjenja porezne osnovice. Potrebno je definirati porezno razdoblje u kojem je moguće iskoristiti umanjenje porezne osnovice za dana sponzorstva, npr. za sponzorstvo dano u prosincu, u svrhu financiranja aktivnosti tijekom iduće godine, na koji način će se to porezno tretirati. Nadalje, u stavku 8 potrebno je brisati riječ „pravne“, upravo zato da se Pravilnikom definira sve osobe, fizičke i pravne koje ispunjavaju uvjete kako bi njima dana sponzorstva davatelju omogućila umanjenje porezne osnovice. U slučaju prihvaćanja prijedloga proširenja i na sponzorstva u drugim područjima osim sporta, za koja bi bila propisana mogućnost umanjenja porezne osnovice, potrebno bi bilo dodatno propisati tko će ta područja i olakšice detaljnije propisivati. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnosi se na porez na dobit.
83 MLADEN DRNASIN KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Odličan prijedlog u smjeru pomoći i održivosti sportskih organizacija, ali i još jačoj povezanosti gospodarstva i sporta! Do sada gospodarstvenici nisu pokazivali veliki interes za sponzoriranje pravnih osoba u sustavu sporta, ove izmjene i dopune Zakona bi to trebale dodatno potaknuti, a sportskim djelatnicima biti pomoć prema lakšem ostvarenju svojih sportskih aktivnosti i realizaciji sportskih programa. Sport je izuzetno važna društvena djelatnost, bitna je za promicanje zdravog načina života, učenju o pozitivnim životnim vrijednostima te u odgoju, razvoju i socijalizaciji djece i mladih. Stoga mi, kao sponzori i donatori sporta i sportskih organizacija dajemo punu podršku ovom prijedlogu Zakona, uz prijedlog da bi i donacije trebale biti obuhvaćene na isti način kao i sponzorstva. DELTRON d.o.o. Split Primljeno na znanje Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
84 KARLA PUDAR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. U ime Zaklade SOLIDARNA - Prijedlog izmjena zakonskih odredbi - Članak 7 Članаk 7. - izmjena stavkа 7. U članku 7. stavku 7. Zakona o porezu na dobit riječi: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Porezni obveznik može kao porezno priznati rashod darovanja do visine 10 % prihoda prethodne godine ako je darovanje dano u humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene, zdravstvene, vjerske, sportske, okolišne ili druge društveno korisne svrhe. Članak 7. - dodaje se novi stavak: „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
85 DRUŠTVO TJELESNIH INVALIDA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznat rashod davatelju. Također predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2 % na 10 % (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
86 SANJA KOŠTA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Članak 6. st.6 - Iako pozdravljamo svaki oblik poreznih olakšica za društveno odgovorno poslovanje, smatramo kako nije pravedno ograničiti ovo samo na sponzorstva i samo na sport. Za očekivati je da će se najveća masa ovakve olakšice preliti preko sponzorstava velikih tvrtki velikim sportskim klubovima, gdje su opet izostavljeni manji klubovi koji u manjim sredinama u velikom dijelu ovise o sredstvima sponzora i donatora, a čine veliku razliku u lokalnoj zajednici pružajući ponekad i jedinu sportsku i općenito društvenu aktivnost za populaciju djece i mladih. Poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, te poticanje poduzetnika na sudjelovanje u istima, jednako bi se ostvarili i kroz donacije pa je nejasno zašto je ovako usko definirana olakšica. Ukoliko je ovoj odredbi zaista cilj promovirati društvene vrijednosti i potaknuti realni sektor na aktivnije sudjelovanje u doprinosu civilnom društvu, predlažemo proširenje porezne olakšice i na donacije, i to udrugama u kulturi, umjetnosti, radu s djecom i mladima, osobama s posebnim potrebama, humanitarnim udrugama i sl. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
87 ANITA SRUK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Članak 6. st.6 - Iako pozdravljamo svaki oblik poreznih olakšica za društveno odgovorno poslovanje, smatramo kako nije pravedno ograničiti ovo samo na sponzorstva i samo na sport. Za očekivati je da će se najveća masa ovakve olakšice preliti preko sponzorstava velikih tvrtki velikim sportskim klubovima, gdje su opet izostavljeni manji klubovi koji u manjim sredinama u velikom dijelu ovise o sredstvima sponzora i donatora, a čine veliku razliku u lokalnoj zajednici pružajući ponekad i jedinu sportsku i općenito društvenu aktivnost za populaciju djece i mladih. Poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, te poticanje poduzetnika na sudjelovanje u istima, jednako bi se ostvarili i kroz donacije pa je nejasno zašto je ovako usko definirana olakšica. Ukoliko je ovoj odredbi zaista cilj promovirati društvene vrijednosti i potaknuti realni sektor na aktvnije sudjelovanje u doprinosu civilnom društvu, predlažemo proširenje porezne olakšice i na donacije, i to udrugama u kulturi, umjetnosti, radu s djecom i mladima, osobama s posebnim potrebama, humanitarnim udrugama i sl. Prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
88 HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Predlažemo da se članak 6. stavak 1. Zakona o porezu na dobit dopuni i točkom 7. tako da isti glasi: "(1) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona smanjuje se: 1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti koji su utvrđeni na način propisan ovim Zakonom. 1.1. Prihodima iz točke 1. ovoga stavka smatraju se prihodi: a) čiji je isplatitelj obveznik plaćanja poreza na dobit prema ovom Zakonu ili istovjetne vrste poreza, i b) čiji je isplatitelj osnovan kao društvo čiji je pravni oblik usporediv s društvom kapitala, trgovačkim društvom odnosno društvom ili drugom osobom čiji je pravni oblik i način obračuna i plaćanja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit prema ovom Zakonu, i c) koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod odnosno odbitak. 1.2. Kada su prihodi od dividendi ili udjela u dobiti ostvareni iz država članica EU smatra se da su ispunjeni uvjeti iz točke 1. podtočke 1.1. a) i b) ovoga stavka ako je isplatitelj: a) obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit koji donosi ministar financija, i b) društvo koje poprima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država članica EU, prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit koji donosi ministar financija, i c) rezident države članice EU u skladu s pravom te države i ne odnosi se na rezidente izvan EU prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaključenih s državama nečlanicama, 2. za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu, 3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod, 4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. ovoga Zakona, 5. za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima, 6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu, 7. za rashode sponzorstva i/ili donacija danih organizacijama civilnog društva koje pružaju socijalne usluge te provode programe i projekte od interesa za opće dobro, prema ugovoru o sponzorstvu i/ili donaciji." Rad organizacija civilnoga društva, osobito udruga osoba s invaliditetom, ovisi još uvijek o projektnom financiranju. Poticanjem profitnog sektora na davanje sponzorstva i/ili donacija organizacijama civilnoga društva omogućiti će se kontinuirani rad udruga, njihovo kvalitetnije djelovanje i njihovu održivost. Podržavamo i komentar SOIH-a. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
89 HRVATSKI SAVEZ UDRUGA ZA MLADE I STUDENTE S INVALIDITETOM SUMSI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Poštovani, pozdravljamo značajne promjene u smjeru poticanja poreznih obveznika na ulaganja u svoju okolinu i razvoj zajednice kroz smanjivanje porezne obveze. Kako se u preambuli utvrđuje potreba za "poticanjem poreznih obveznika da sve više sudjeluju u financiranju sportskih organizacija usmjerenih na razvoj i poticanje društveno korisne sportske djelatnosti" i "jasnije propisan postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda po osnovi danih darovanja iznad 2% prihoda" a nije predviđena potreba smanjivanja darovanja za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, …, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, molimo vas da prijedlog izmjene i dopune Zakona uskladite na način da se uz sponzorstva u sustavu sporta u neograničenom iznosu, u poseban tretman uključe i sva dana darovanja do 2% prihoda iz čl.7. Zakona, jer su i te djelatnosti, uz sportsku, djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Ukoliko sponzorstva u sustavu sporta dobiju povlašteni porezni tretman u odnosu na darovanja ili sponzorstva izvan sustava sporta, ona će postati preferirani i najpovoljniji oblik promocije a darovanja će biti iznimka te će se mnogim organizacijama koje provode aktivnosti izvan sustava sporta onemogućiti konkuriranje kvalitetom programa nego isključivo statutarnom formom. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
90 HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6.a koja glasi: „6.a za rashode sponzorstva i darovanja danih samostalnom umjetniku čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti te mu je Stručno povjerenstvo za priznavanje prava samostalnih umjetnika, uz naknadno odobrenje ministra nadležnog za kulturu, rješenjem priznalo pravo na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske.“. U članku 6. stavku 1. iza točke 6.a dodaje se točka 6.b koja glasi: „6.b za svotu kupljenog umjetničkog djela samostalnog umjetnika čije umjetničko stvaralaštvo i javno djelovanje predstavlja zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti te mu je Stručno povjerenstvo za priznavanje prava samostalnih umjetnika, uz naknadno odobrenje ministra nadležnog za kulturu, rješenjem priznalo pravo na uplatu obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske.“. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora. Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit.
91 UDRUGA OSOBA S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA "JAGLAC" ORAHOVICA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. „SNAŽNO PODRŽAVAMO PRIJEDLOG SOIH-A KOJI GLASI: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
92 ČAZMATRANS - NOVA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PRIJEVOZE I USLUGE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Suglasni smo s Predloženom izmjenom čl. 6. Zakona o Porezu na dobit, obzirom da za iznos sponzorstva, isti omogućuje umanjenje osnovice poreza na dobit. Porezna olakšica za ulaganje u sport, pridonosi razvoju društva u sportskom i poslovnom smislu, a osobito u manjim sredinama u kojima sportski klubovi predstavljaju središte društvenog života, te je financiranje sporta ujedno i gospodarski potencijal. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 UDRUGA INVALIDA RADA RIJEKA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Udruga invalida rada Rijeka snažno podržava prijedlog SOIH-a koji glasi: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji navodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
94 ANA KANJERA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
95 MARIJAN GRABRIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Društvo osoba s tjelesnim invaiditetom južne Istre; Prijedlog dopune članka 6. Zakona o porezu na dobit U članku 6. stavku 1. iza točke 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi: „7. za rashode donacija danih pravnim osobama u sustavu kulture, te pravnim i fizičkim osobama koje djeluju u području filantropije i uključivog društva, uključujući udruge osoba s invaliditetom, radi potpore programima, projektima i aktivnostima od općeg društvenog interesa.” Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 1.a koji glasi: „(1.a) Rashodi iz stavka 1. točke 7. ovoga članka smatraju se porezno priznatim rashodima u cijelosti, neovisno o propisanom postotku u odnosu na ukupni prihod, a najviše do 10% prihoda poreznog razdoblja.” Dosadašnji stavci 2. do 8. postaju stavci 3. do 9., sukladno izvršenoj dopuni ovoga članka. Obrazloženje; Proširenjem postojećih poreznih olakšica i na donacije za kulturu, filantropiju i uključivo društvo ostvario bi se ravnopravan tretman svih društveno korisnih djelatnosti, a ne isključivo sporta. Time bi se potaknula suradnja profitnog i neprofitnog sektora te omogućilo stabilnije financiranje organizacija civilnog društva koje doprinose razvoju zajednice, posebno u područjima kulture, socijalne uključenosti i zaštite prava osoba s invaliditetom. Povećanjem limita s 2% na 10% značajno bi se potaknula filantropija i društvena odgovornost poduzeća, što je u skladu s europskim trendovima i vrijednostima uključivosti, solidarnosti i održivog razvoja. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
96 PRIMACOŠPED D.O.O. ZA MEĐUNARODNO OTPREMNIŠTVO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Poštovani, Kao tvrtka koja kontinuirano kroz sponzorstva i donacije pomaže različite udruge i asocijacije (socijalne, kulturne, sportske) pohvaljujemo ovu inicijativu, te je podržavamo. Smatramo da je sport bitan segment razvoja zdravog društva. Predlažemo da se odredba jasnije definira, kako ne bi bilo nedoumica prilikom provedbe iste, kao i da se korištenje predloženih olakšica omogući već prilikom poreznih prijava za 2025. godinu. Smatramo da bi predloženu odredbu trebalo proširiti i na donacije. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
97 MARIJANA BORAC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. ispred HSUTI-a, HRVATSKI SAVEZ UDRUGA OSOBA S TJELESNIM INVALIDITETOM „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
98 SAVEZ UDRUGA ZA AUTIZAM HRVATSKE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. „SNAŽNO PODRŽAVAMO PRIJEDLOG SOIH-A KOJI GLASI: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
99 IVANA HRASTAR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. „Snažno podržavamo prijedlog SOIH-a koji glasi: Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bde porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ HRVATSKI SAVEZ ZA RIJETKE BOLESTI (36 UDRUGA ČLANICA) Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
100 UDRUGA OSOBA S INVALIDITETOM GRADA POŽEGE I ŽUPANIJE POŽEŠKO-SLAVONSKE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. SNAŽNO PODRŽAVAMO PRIJEDLOG SOIH-a KOJI GLASI: "Udruge osoba s invaliditetom s izrazitim odobravanjem dočekale su odluku Vlade Republike Hrvatske da se promijeni Zakon o porezu na dobit u članku 6. koji uvodi sponzorstva za financiranje sporta. Mi tražimo da se doda još jedna točka 7. koja će omogućiti donacije za kulturu te filantropiju i uključivo društvo koje obuhvaća i ulaganje u udruge osoba s invaliditetom. To predlažemo kao porezno priznate rashode za davatelje donacija (fizičke i pravne osobe). Predlažemo da cijeli iznos donacije bude porezno priznati rashod davatelju. Također, predlažemo da se postotak na razini godine za porezno priznate rashode poveća s brojkom 2% na 10% (kao u većini država članica EU). Time će se potaknuti profitni sektor na značajne donacije u civilno društvo, filantropiju i uključivo društvo te omogućiti kvalitetnije djelovanje udruga koje okupljaju najranjiviju skupinu u našem društvu.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
101 RUDAN DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OBRTNIČKO - USLUŽNU I PROIZVODNU DJELATNOST KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Poštovani, kao tvrtka koja kontinuirano ulaže u sport, pohvaljujemo intenciju i uvažene prijedloge stručnih skupina, tvrtki i pojedinaca koji sa istom ili sličnom pažnjom brinu o društvenoj odgovornosti i kojima je sport bitan segment. Svakako bismo predložili da se ova odredba jasnije odredi u ovom Zakonu, neovisno o ministarstvu nadležnom za sport te da se poreznim obveznicima omogući korištenje olakšica već na poreznim prijavama za 2025. godinu. Dodatno, osim sponzorstva, porezna olakšica trebala bi biti omogućena i za donacije, odnosno smatramo potrebnim izjednačiti porezni tretman sponzorstva i donacije. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
102 PERADARSTVO POSAVAC D.O.O. ZA TRGOVINU, PROIZVODNJU I USLUGE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Dugi niz godina podupiremo lokalne sportske klubove i udruge, zbog važnosti sporta među mladima. Sponzorstva su usmjerena na održivost i razvoj sportskih klubova, te promicanje zdravog načina života. Novi prijedlog Zakona o porezu na dobit dodatno potiču ulaganja u sport i time ova praksa dobiva veći značaj. Ove mjere će omogućiti tvrtkama da nastave ulagati u sport i tako pozitivno utjecati na razvitak sporta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 SAŠA ŽADA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Kao tvrtka koja doprinosi i želi dalje doprinositi zajednici u kojoj radimo i živimo pozdravljamo svaku promjenu koja će olakšati i primjerenije urediti sponzorstva raznih udruga i nevladinih organizacija, a u ovom slučaju sportskih udruga i klubova. Već duži niz godina jasno je da egzistencija velike većine sportskih klubova u Hrvatskoj više nije održiva samo kroz donacije i pomoć države i lokalne samouprave, da takav način vodi stagnaciji i opadanju kvalitete klubova, padu sportskih rezultata te u sve više slučajeva i do gašenja klubova i udruga. Dosadašnji zakonodavni okvir nikako nije bio poticajan gospodarskim subjektima da ulažu na bilo koji način u sport i sportske klubove, ali su mnoge tvrtke unatoč tome godinama sponzori i donatori hrvatskog sporta. Ovim izmjenama, bar u jednom dijelu, stvara se poticajnije okruženje u pogledu sponzorstva u sportu što će definitivno rezultirati povećanjem broja tvrtki koje će biti spremne pomoći sportskim udrugama i klubovima, a to će zasigurno onda pomoći prije svega opstojnosti tih udruga, a dugoročno vjerujemo i boljom kvalitetom rada u klubovima te napretkom na rezultatskom planu. Također, potičemo nadležno ministarstvo da u nekim budućim izmjenama razmotri slične olakšice i za druge oblike ulaganja u sport, poput donacija financijskih sredstava ili opreme. DEGAL TEHNKA d.o.o. Virovitica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 SAVEZ UDRUGA KLUBTURA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Prijedlog izmjene Članka 2. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: 1) Povući prijedlog izmjene članka 6. stavka 1. Zakona; ili 2) U članku 6. stavku 1. iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. za rashode sponzorstva danih pravnim osobama čije su aktivnosti, prema Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu.". Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi: "(8) Ministar financija Odlukom utvrđuje pravne osobe koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.". Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9. Obrazloženje: Ovakav prijedlog zakonskog rješenja ima ograničeni učinak na širu populaciju obveznika jer se fokusira na specifičnu skupinu - sportske organizacije - koje su prema hrvatskim pozitivnim pravnim propisima tek jedna od skupina koje provode društveno korisne aktivnosti ili aktivnosti od interesa za opće dobro. Podsjećamo da prema Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću, sportske organizacije jedine ostvaruju gotovo 40% udjela, za razliku od organizacija koje pridonose borbi protiv ovisnosti (3%), koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću (12%), koje se bave osobama s invaliditetom (20%), koje se bave tehničkom kulturom (2%), koje se bave kulturom (13%), koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih (1%) te koje pridonose razvoju civilnoga društva (10%). Ovakvo izdvajanje pravnih osoba u području sporta, u odnosu na ostale koje zadovoljavaju javne potrebe propisane nacionalnim i europskim strategijama, predstavlja diskriminaciju koju ovakav prijedlog zakonskog rješenja legalizira. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
105 ACUTUS D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Izmjena Zakona o porezu na dobit kojom se rashodi sponzorstava pravnim osobama u sustavu sporta priznaju kao porezno relevantni predstavlja važan iskorak u usklađivanju porezne politike s ciljevima razvoja društveno korisnih aktivnosti. Ovim potezom država prepoznaje sport ne samo kao rekreativnu ili natjecateljsku djelatnost, već i kao važan društveni sustav koji pridonosi zdravlju, obrazovanju, inkluziji i kvaliteti života zajednice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 PREKVRŠJE SVJETLOVOD D.O.O. ZA TELEKOMUNIKACIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. pozitivan pogled nama gospodarstvenicima rashode sponzorstva dane pravnim osobama u sustavu sporta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 DARKO ŽIVKOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Slažem se sa predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, osobito s odredbama koje se odnose na poticanje sponuoriranja i ulaganja u sport. smatram da je važno stvoriti porezne poticaje koji će motivirati poduzetnike da ulažu u sport i sportske organizacije, jer to doprinosi razvoju i promicanju sporta i zdravih životnih navika te jačaju društvene odgovornosti gospodarstva. Nadam se pozitivnom ishodu i provedbu navedenog prijedloga. lp darko Živković Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 DRAGAN PETROVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Ova mjera predstavlja značajan iskorak u stvaranju poticajnijeg gospodarskog i društvenog okruženja te pruža konkretan alat za jačanje suradnje između privatnog sektora i sportskih organizacija. Podržavamo ovaj prijedlog izmjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, kojim se jasno definira i omogućava umanjenje porezne osnovice za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta. Sponzorstvo je važan izvor financiranja skoro svih sportskih aktivnosti, a osobito u amaterskom i lokalnom sportu, gdje su proračunska sredstva često ograničena. Porezna olakšica ovakvog tipa ne samo da potiče ulaganja u sport, već i prepoznaje društvenu vrijednost koju sport ima, a to je u promicanju zdravog života, razvoju mladih, izgradnji zajedništva te afirmaciji pozitivnih društvenih vrijednosti. Očekujemo da će ovakva zakonska promjena rezultirati povećanjem broja i iznosa sponzorstava, čime se izravno doprinosi održivosti i povećanju broja sportskih udruga, klubova i saveza. Također, potiče se veće uključivanje poslovnog sektora u razvoj lokalnih zajednica, što dugoročno stvara pozitivne multiplikativne učinke i za gospodarstvo i za društvo u cjelini. Zaključno, predložena mjera je promišljena, korisna i usmjerena ka održivom razvoju sporta, izuzetno bitna za sportski razvoj mladih u svim sredinama. ŽITO d.d. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 OPERETA D.O.O. ZA PROMET NEKRETNINA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Izmjena Zakona o porezu na dobit kojom se omogućuje priznavanje rashoda sponzorstva pravnim osobama u sustavu sporta predstavlja izuzetno pozitivan korak prema jačanju partnerstva između gospodarstva i sporta. Ovim se potezom ne potiče samo razvoj sportskih aktivnosti i programa od društvene važnosti, nego se i poduzetnicima daje jasan signal da ulaganje u sport nije trošak, već investicija u zdraviju, aktivniju i povezaniju zajednicu. Ovakva mjera dugoročno pridonosi stvaranju održivog modela financiranja sporta, povećanju transparentnosti sponzorstava te jačanju društvene odgovornosti tvrtki. Država ovime pokazuje razumijevanje da su sport i poslovni sektor prirodni partneri u razvoju društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 OPERETA D.O.O. ZA PROMET NEKRETNINA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Opereta Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 ROBERT GUČEK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Obzirom da je društvo RADNIK d.d. dugogodišnji gospodarski subjekt koji kontinuirano doprinosi razvoju sportske zajednice kroz sponzoriranje brojnih sportskih klubova, ovim putem pozdravljamo i u cijelosti podržavamo predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit koje se odnose na dodatno umanjenje porezne osnovice za rashode sponzorstva prema ugovorima sa sportskim organizacijama. Smatramo da će navedene izmjene značajno pridonijeti razvoju sporta, potaknuti dodatna ulaganja poduzetnika u sportsku infrastrukturu i aktivnosti, te ojačati suradnju između gospodarskog i sportskog sektora. Takav pristup stvara dugoročne pozitivne učinke u pogledu zdravlja, društvene kohezije i promocije zajedničkih vrijednosti. RADNIK d.d., Križevci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 KRUNOSLAV ŠPANOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Budući da je dosadašnja praksa pokazala općenito mali interes za sponzorstva vezana uz sport, pozdravljamo predloženu izmjenu čl. 6 Zakona o porezu na dobit koja omogućuje umanjenje porezne osnovice za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta. Ova odredba otvara mogućnosti većih ulaganja privatnog sektora u hrvatski sport i s druge strane stabilniju strukturu prihoda pravnih osoba u sustavu sporta što je ogroman iskorak u rješavanju problema financiranja hrvatskog sporta i potrebne infrastrukture, ali i poticaj poreznim obveznicima na financiranje sportskih organizacija kao pokretača gospodarstva kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. Sport ima iznimno važnu ulogu u zdravom razvoju djece i mladih, ali i u jačanju socijalne kohezije i identiteta lokalnih zajednica – pogotovo u manjim sredinama, gdje sportski klubovi često predstavljaju središte društvenog života. Ova porezna olakšica mogla bi dugoročno pridonijeti stabilnijem i održivijem sustavu financiranja sportskih organizacija, a time i razvoju sporta općenito, uključujući i poticanje aktivnog načina života i pozitivnih društvenih vrijednosti. Postavlja se pitanje zašto u umanjenje osnovice poreza na dobit ulaze samo sponzorstva, a ne i donacije pravnim osobama u sustavu sporta? U okviru izmjena čl. 6 dodaje se i ovaj stavak: Ministar nadležan za sport uz suglasnost ministra financija, Odlukom utvrđuje pravne osobe u sustavu sporta koje ispunjavaju uvjete iz stavka 1. točke 6. ovoga članka (čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih sportskih djelatnosti i programa, prema ugovoru o sponzorstvu) - navedeno upućuje na to da neće svi biti obuhvaćeni ovom izmjenom Zakona. Nexe d.d. Našice Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
113 ADA KEZIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Što je s kuturom i umjetnosti? Trebao bi se dodati tekst: "Također se propisuje kako će ministar nadležan za umjetnost, kulturu i medije uz suglasnost ministra financija, utvrditi umjetničke i kulturne udruge ili organizacije koje ispunjavaju uvjete za smanjenje porezne osnovice po osnovi sponzoriranja. To je potrebno kako ne bi došlo do iskorištavanja odredbe protivno cilju i svrsi Zakona" Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretman za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora.
114 MIRKO IVANČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Svaka porezna olakšica je dobrodošla u sustavu sporta jer je njegovo financiranje samo sredstvima lokalne samouprave ili županije/države jednostavno neizvedivo. Izmjene ovog zakona idu u smjeru da se pravnim osobama koje daju SPONZORSTVA smanji porezno opterećenje na takva sponzorstva. Dvojba je hoće li se smanjivanjem poreza povećati za toliko ulaganje preko sponzorstva u sport ili će, kao i kod smanjivanja PDV-a na hranu s 25% na 13%, to otići u povećanje dobiti tih pravnih osoba !?!?! Vjerojatno će ova izmjena zakona funkcionirati za javne tvrtke koje sponzorstva daju po drugim kriterijima (pa će "višak" morati usmjeriti u sport), ali sam mišljenja da privatne pravne osobe neće tako razmišljati. Ostaje da se vidi i analizira nakon nekog vremena ali da ova izmjena zakona rezultira i s 1% povećanju ulaganja u sport opet je dobro i pohvalno. Postavljam pitanje za razmišljanje i usporedbu statusa klubova s pravnim osobama. Naime, mnogi sportski klubovi imaju nekretnine koje iznajmljuju (restorani, kafići, skladišta itd...) ne zato da bi ostvarili "DOBIT" već da bi mogli financirati svoj sportski pogon. Klubovi bi, siguran sam, rado te prostore prenamijenili za npr. teretanu, dvoranu ili svlačionicu, ali jednostavno nisu u mogućnosti jer im trebaju kao izvor prihoda za normalno djelovanje kluba. Porezno se to tretira na način da klubovi moraju voditi tzv "dvojno knjigovodstvo" na način da se taj profitni dio poslovanja oporezuje kao i kod drugih pravnih osoba (naravno, ako ste dali u najam zgradu u kojoj je restoran tada vam je dobit u stvari cjelokupan prihod od najma jer rashoda u principu nemate pošto najmoprimac održava zgradu i njemu to ulazi u rashod ). Dakle, u velikoj većini slučajeva, cjelokupan se najam oporezuje sa, najvjerojatnije nižom, stopom poreza na dobit od 12% i to se u principu "oduzima" od prihoda kluba. Samo zato jer se klubovi tretiraju kao pravne osobe koje DIJELE DOBIT. Klubovi dobit NE DIJELE već ga ulažu u razvoj kluba. Jednostavna i brza računica kaže da je najam prostora ispod 10% prihoda pravnih osoba koje su u najmu takvih sportskih klubova. Kad bi to bila nekretnina u vlasništvu te pravne osobe ista bi mogla klubu putem sponzorstva dati ta ista sredstva (koja sada daje kao najam) i klub tada ne bi morao platiti porez na dobit od 12 % na taj iznos, a to je direktna financijska injekcija klubu, siguran sam, i veća nego što donosi ova izmjena Zakona o porezu na dobit !!! Hoću reći, klubovi koji imaju nekretnine koje iznajmljuju u principu sami sebe tim sredstvima SPONZORIRAJU ali im, po današnjim poreznim zakonima, porez uzme najmanje 12% tog prihoda. Na neki ih se način "kažnjava" što su sposobni sami namaknuti sredstva za svoje funkcioniranje. Predlažem da se nađe rješenje, kao ovim izmjenama zakona za sponzorstva pravnih osoba, da se takvi klubovi izuzmu iz obveze plaćanja poreza na dobit (ili da im se isti smanji u postotku koji se ovim zakonom predlaže za sponzorstva pravnih osoba) jer bi to bila direktna financijska korist takvim klubovima i to bez ikakvih posrednika tj . pravnih osoba koje bi ulagale u sport. Ne vjerujem da je to tako teško. Treba samo imati političku volju za to. Lijepi pozdrav Nije prihvaćen Napominje se kako se neprofitne organizacije sukladno čl. 2 stavku 6. Zakona o porezu na dobit ne smatraju obveznicima poreza na dobit. Međutim mogu biti obveznici poreza na dobit ako u skladu s posebnim propisima obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu. Također, isti mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi u paušalnom iznosu ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 1.000.000,00 eura Ostali prijedlozi nisu predmet ovog propisa.
115 TONI MEŠTROVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Predložena porezna olakšica koja se odnosi samo na rashode sponzorstva u sustavu sporta nepravedno isključuje druge područja od podjednake društvene važnosti – kulturu, znanost i obrazovanje. Takav pristup stvara neravnotežu i šalje poruku da su druge djelatnosti manje vrijedne, iako sve one zajedno čine temelj našeg društva. Kultura, uz sport i obrazovanje, gradi identitet, zajedništvo i vrijednosti koje nas povezuju. Ona njeguje jezik, tradiciju i stvaralaštvo, a bez nje nema ni dugoročnog društvenog razvoja. Zato bi i porezni poticaji trebali biti usmjereni ravnopravno prema svima koji doprinose javnom dobru. Poduzetnici danas sve češće žele ulagati u društveno korisne projekte, ali očekuju i jasne fiskalne poticaje koji takva ulaganja prepoznaju i podržavaju. Ako porezne olakšice vrijede samo za sport, to ograničava njihovu spremnost da sponzoriraju kulturne, znanstvene ili obrazovne programe koji jednako doprinose zajednici. Zbog toga predlažem da se odredba članka 6. stavka 1. točke 6. proširi tako da obuhvati i rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu kulture, znanosti i obrazovanja, čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje kulturnih, znanstvenih i obrazovnih djelatnosti i programa, uz odgovarajući nadzor i jasno propisane uvjete. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
116 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Članovi Udruženja sportskih klubova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (dalje u tekstu: Udruženje sportskih klubova HGK), pozdravljaju predložene izmjene članka 6. Zakona o porezu na dobit. Ovo je pravi i konkretan korak u rješavanju problema financiranja klupskog sporta i samim time razvoja sporta u Republici Hrvatskoj. Udruženje sportskih klubova HGK ističe zadovoljstvo što je država prepoznala gdje leži problem financiranja klupskog sporta i aktivno se uključila u njegovo rješavanje, između ostaloga otvarajući i gospodarstvenicima mogućnost da u sustav sporta aktivnije uključe svoj gospodarski i financijski potencijal. Međutim, smatramo da je ovakav oblik poreznog rasterećenja potrebno propisati i za donacije u sportu, koje su primarno usmjerene malim klubovima dok su sponzorstva, oblik financijske podrške od koje će većinski koristi imati veliki sportski klubovi. Smatramo da bi porezno rasterećenje donacija namijenjenih sportskim klubovima uvelike pridonijelo položaju malih sportskih klubova koji i imaju najviše problema s financiranjem svoga rada, a koji je od velike koristiti u poticanju djece i mladih na zdrav, aktivan način života. Upravo su mali sportski klubovi, u lokalnim zajednicama, ponekad i jedini pokretači takvih aktivnosti, međutim, nerijetko imaju problem s pronalaskom sponzora koji bi podržao njihov rad, s obzirom da su isti usmjereni na sponzoriranje onih događaja koji su medijski eksponirani i u kojima je njihov brend vidljiv široj populaciji. Smatramo dakle, da bi se poticanje društveno korisnih sportskih programa i djelatnosti na jednak način ostvarilo kroz sponzorstva, ali i donacije stoga predlažemo da se članak 6 Zakona o porezu na dobit, dopuni na način da isti predvidi poreznu olakšicu za donacije dane pravnim osobama u sustava sporta. Također, koristimo ovu priliku pozdraviti i Program razvoja i potpore sustavu sporta u ekipnim sportovima predstavljen u srpnju ove godine putem kojeg će sportski klubovi po prvi puta moći podmirivati troškove prijevoza, smještaja, stručnog i administrativnog rada, organizacija utakmica. Ovim konkretnim mjerama koje ciljaju in media res postići će se veliki iskoraci u rješavanju problema financiranja hrvatskog klupskog sporta, te time omogućiti pozitivniji i veći utjecaj sporta za društvo u cjelini posebno na daljnji razvoj sportske aktivnosti za djecu i mlade, a i polučiti pozitivne ekonomske i financijske učinke sporta na gospodarstvo Primljeno na znanje Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
117 IGOR MATOŠIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Mislim da bi trebalo pojasniti da se bi se ovaj članak trebao odnositi i na planinarske udruge (u svojstvu pravnih osoba u sustavu sporta) , a naročito one u sklopu Hrvatskog planinarskog saveza (HPS-a). Budući da ponekad u općoj javnosti postoji nedoumica oko statusa planinarstva. odnosno planinarskih udruga, naveo bih slijedeće argumente: - Po definiciji, sport je oblik kulture zasnovan na tjelesnoj aktivnosti kojoj je cilj pospješiti zdravlje. Ovo svakako obuhvaća i planinarstvo - Međunarodna klasifikacija sporta (SportAccord) obuhvaća i planinarstvo. - I konačno, u našoj je zemlji pravni okvir za planinarsko djelovanje Zakon o sportu - prema kojm se sve planinarske udruge registriraju kao sportske udruge. Sam HPS ima rang nacionalnog sportskog saveza i također je član HOO-a. Što se tiče opće društvene koristi od djelovanja planinarskih udruga, mislim da o tome ne treba trošiti riječi. Čak i ako se promatra samo sportski aspekt, rijetko koja druga sportska aktivnost uspijeva navesti toliko ljudi svih životnih dobi na tjelesne aktivnosti u prirodi, doprinoseći neizmjerno njihovom zdravlju i dobrobiti. Primljeno na znanje Prijedlozi nisu predmet ovog propisa odnosno ne odnose se na porez na dobit, već na posebne propise koji uređuje sportske djelatnosti i djelatnosti pojedinih udruga.
118 DRAŠKO IVEZIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Predložena porezna olakšica za rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu sporta diskriminira druge društveno jednako vrijedne i temeljne djelatnosti. Nije jasno zašto ista porezna pogodnost ne vrijedi i za sponzoriranja u kulturi, znanosti i obrazovanju. Kultura, uz sport i obrazovanje, čini temelj društva, jezika i državnosti te bi trebala imati jednak porezni tretman. Poduzetnici sve više očekuju fiskalne poticaje za sponzorstva, a ne samo prestiž. Uvođenjem olakšica isključivo za sport stvara se neravnoteža i potencijalna nejednakost u poticanju društveno korisnih aktivnosti. Predlažem da se odredba članka 6. stavka 1. točke 6. proširi tako da uključuje i rashode sponzorstva danih pravnim osobama u sustavu kulture, znanosti i obrazovanja čije su aktivnosti usmjerene na razvoj i poticanje društveno korisnih kulturnih, znanstvenih i obrazovnih djelatnosti i programa, uz propisani nadzor i uvjete. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
119 KRISTIJAN ANTUNOVIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Svaka inicijativa koja potiče ulaganje u sport hvale je vrijedna. Sportske djelatnosti su, kako i Zakon o sportu propisuje, djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te ih u skladu s tim trebamo i tretirati. Međutim, za istinski napredak potreban je širi paket mjera i poreznih olakšica kako bismo sustav sporta podigli na višu razinu. Trenutni model financiranja pokazuje se nedostatnim. Gotovo svi klubovi imaju "rupu" u proračunu između 20 i 50 %. Ta rupa se popunjava ulaganjem privatnog novca članova uprava, izvršnih odbora ili skupštinara pojedinih klubova. Tržište u Hrvatskoj nije dovoljno veliko da bi sponzori imali jasne i mjerljive koristi od ulaganja, a poslovni učinci sponzorstava su često ograničeni ili teško dokazivi. Iz tog razloga u praksi se pokazalo teško napraviti uopće onaj prvi korak i privući sponzore. To nemaju problem samo amaterski klubovi, nego i oni profesionalni. Trgovačka društva jednostavno nemaju interesa. Upravo je na to ukazalo još 2023. godine i Udruženje sportskih klubova HGK na okruglom stolu s gospodarstvenicima. Istaknuto je da klubovi nemaju kapitalne zalihe ni mogućnost amortizacije te da su prihodi ugroženi smanjenim proračunima jedinica lokalne samouprave, što je nedospustivo. Zaključak je jasan – bez snažnije uloge privatnog kapitala i sustavnog poreznog rasterećenja sport teško može napredovati. Mogući prijedlozi poreznih poticaja i rasterećenja 1. Povećanje praga i obuhvata donacija Trenutačno se donacije priznaju do 2 % prihoda prethodne godine. Za sport bi taj prag mogao biti viši (5–10 %), s obzirom na javni interes. 2. Porezni poticaji za građane Građani sada imaju mogućnost povećati osobni odbitak za donacije, no to koristi mali broj njih. Predlaže se: omogućiti preusmjeravanje dijela poreza na dohodak (npr. 5 %) lokalnim sportskim klubovima, uvesti posebne olakšice za članarine djece, razvoj amaterskog sporta i školovanje mladih sportaša. 3. Jasnije definiranje sponzorstava Potrebno je razgraničiti sponzorstva od donacija i precizno urediti njihov porezni tretman. Prijedlog HGK-a je da se troškovi sponzorstava priznaju kao dodatno umanjenje porezne osnovice, što bi za poduzetnike značilo konkretan porezni učinak. 4. Povećanje neoporezivih sportskih nagrada Nedavne izmjene već su povećale limite, no prijedlog je da se ti iznosi dodatno podignu na 10.000 EUR godišnje za nagrade – te proširi obuhvat i na trenere i stručni kadar. 5. Smanjivanje troškova za rad s djecom i mladima Klubovi značajan dio proračuna troše na mlađe uzraste. Predlaže se: oslobađanje od PDV-a pri nabavi sportske opreme za djecu i mlade pokrivanje troškova sudaca i trenera iz lokalnih proračuna ili smanjenjem doprinosa za sportske djelatnike. 6. Preispitivanje doprinosa i PDV-a u sportu Ako je sport djelatnost od posebnog interesa, nužno je analizirati opravdanost plaćanja određenih doprinosa i poreza, odnosno razmotriti djelomična ili potpuna oslobođenja. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
120 IVA LESJAK KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. dodajte i donacije za sport, puno društva DONIRA sredstva za opremu itd a ne želi protuuslugu sponzoriranja Djelomično prihvaćen Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
121 MARKO RAKAR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Sramotno je i potpuno neprihvatljivo da je isključivo sport eksplicitno naveden kao temelj za porezno priznate rashode sponzorstva. Što se dogodilo i u kojem času je kultura prestala biti bitna (a po svakom mogućem kriteriju je društveno značajnija od sporta)? Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Smatramo kako predložena odredba donosi jednak porezni tretmana za sponzorstva u području sporta i kulture te da će odredba donijeti korist, među ostalim i razvoju i održivosti kulturnog sektora i jačanju suradnje između privatnog i javnog sektora.
122 MLADENKA MAJERIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. Zaklada Žuta točka - za izgradnju filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj Dobrinjska ulica 15 10000 Zagreb, Hrvatska OIB: 48586469722 Zaklada Žuta točka osnovana je sa svrhom izgradnje filantropske i fundraising kulture u Hrvatskoj te se gotovo svakodnevno susrećemo sa željom profitnog sektora za potporu rada izuzeto kvalitetnih udruga koje imamo na području Hrvatske. Međutim, vrlo često njihov je odgovor da nisu u mogućnosti potpomognuti neku udrugu jer su već „iskoristili fond od 2% za donacije“. Smatramo da bi za izgradnju filantropske i fundraising kulture bilo od velikog značaja da zakonodavna vlast prepozna ovu potrebu i priliku te da u članku 7. stavak 7. Zakona o porezu na dobit poveća postotak mogućeg darovanja neprofitnom sektoru kao porezno priznati rashod obveznicima poreza na dobit. Sigurno ste upoznati sa znatno većim postotkom omogućenih porezno priznatih donacija u drugim državama članicama EU kao i sa iznosima koje profitni sektor redovno svake godine iskazuje kao porezno nepriznati trošak na koji plaća porez na dobit. Isto ih odbija od prilike da doprinesu radu neprofitnog sektora koji je, još jednom ponavljamo, izrazito kvalitetan i značajan te uvelike rješava i značajne probleme koje bi inače trebala rješavati upravo zakonodavna vlast (posebno u sektoru zdravstva). Predložene izmjene imaju tri osnovna cilja: 1. Povećati limit za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. 2. Uvesti fleksibilni mehanizam do 15 % za donacije u okolnostima katastrofa, humanitarnih kriza ili izvanrednih stanja koje Vlada RH proglasi prioritetnima. 3. Pojednostaviti postupak evidentiranja i dokazivanja društveno korisnih donacija putem digitalnih registara i godišnjih izvješća. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
123 UDRUGA OBITELJI S TROJE ILI VIŠE DJECE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. Udruga obitelji s troje i više djece predlaže u članku 7. stavak 7. Zakona o porezu na dobit povećati iznos mogućih darovanja neprofitnom sektoru kao porezno priznati rashod profitnom sektoru. Naime, u posljednjih nekoliko godina značajno je smanjen pristup sredstvima jedinica lokalnih samouprava i raznim inozemnim natječajima te neprofitni sektor sve više ovisi o donacijama iz profitnog sektora. Budući da nam je poznato kako je taj postotak u drugim državama članicama EU znatno veći, smatramo da ima prostora napraviti izmjenu i u našim zakonskim propisima. Također, poznata nam je i činjenica da profitni sektor redovno iskazuje značajna povećanja osnovice poreza na dobit upravo temeljem stavke većih rashoda darovanja iznad propisanih iznosa, te tražimo da se porezno zaštite oni koji godinama revno potpomažu rad neprofitnog sektora u Hrvatskoj ali time istovremeno stvore i uvjeti za nova financiranja ovog prijeko potrebnog društvenog rada. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode.
124 ART RADIONICA LAZARETI KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
125 VALENTINA BUDIMIR KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i tijelima državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obrazloženje Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog i privatnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
126 HRVATSKA ZAJEDNICA SAMOSTALNIH UMJETNIKA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. U članku 7. stavku 7. brojka „2“ zamjenjuje se brojkom „10“. te bi isti glasio: „Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima.“ U članku 7. stavku 8. brojka „2“ zamjenjuje se brojkom „10“. te bi isti glasio: „Iznimno od stavka 7. ovoga članka, darovanja dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava mogu biti utvrđena u iznosu većem od 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja na temelju Odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.“ Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
127 SAVEZ UDRUGA KLUBTURA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. Prijedlog izmjene Članka 3. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit Predlažemo: U članku 7. stavku 7. broj "2" zamjenjuje se brojem "10" te glasi: (7) Porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 10 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: Predložena izmjena ima za cilj povećati ograničenje za porezno priznate donacije s 2% na 10% ukupnog prihoda prethodne godine, u skladu s praksom većine država članica EU. Povećanjem porezne olakšice za donacije s 2% na 10%, Hrvatska bi ispunila preporuke OECD-a o razvoju predvidivih i poticajnih fiskalnih okvira za filantropiju, uskladila se s praksama većine država članica EU, potaknula gospodarske subjekte na transparentnije prakse doniranja i snažnije sudjelovanje u društvenim i humanitarnim programima te stvorila temelje za održiv i partnerski odnos između javnog, privatnog i civilnog sektora. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
128 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 7. Uz članak 7. Pozdravljamo jasnije definiranje pravila (dio njih do sada se tumačio kroz Pravilnik ili mišljenja PU), te molimo pronaći način kako zaštiti domaćeg poreznog obveznika koji je ostvario u određenoj godini gubitak poslovanja, a uplatio akontacije u inozemstvu ovakvim određenjima ostaje bez tih novčanih sredstava u smislu plaćenog poreza koji bi se mogao koristiti u idućem poreznom razdoblju kada će ostvariti dobitak. Štoviše, tako više plaćen porez predstavlja za poreznog obveznika dodatni trošak i time još veći gubitak. Nije prihvaćen Mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu je propisana Zakonom o porezu na dobit. S obzirom da se iznosom plaćenog poreza u inozemstvu umanjuje porezna obveza za porezno razdoblje, ne prihvaća se prijedlog da se omogući prijenos u drugo porezno razdoblje.
129 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 7. Članak 7. – izmjena stavka 7. Komentar: Predlaže se povećanje limita za porezno priznate donacije s 2 % na 10 % ukupnog prihoda prethodne godine: „do 2 % ukupnog prihoda prethodne godine“ zamjenjuju se riječima: „do 10 % ukupnog prihoda prethodne godine“. Obrazloženje: Trenutačni limit od 2 % star je više od 20 godina i znatno je niži od prosjeka EU (10–20 % dobiti ili prihoda). Povećanjem praga potaknulo bi se korporativno davanje, razvoj društveno odgovornih ulaganja i filantropije te uskladilo hrvatsko zakonodavstvo s praksama OECD-a i većine država članica EU. Članak 7. – novi stavak Komentar: Predlaže se uvođenje fleksibilnog mehanizma kojim bi se u slučaju prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza i drugih izvanrednih okolnosti omogućilo priznavanje rashoda donacija do 15 % prihoda prethodne godine. „U slučaju darovanja radi otklanjanja posljedica prirodnih katastrofa, humanitarnih kriza, javnozdravstvenih izvanrednih stanja ili drugih okolnosti koje Vlada Republike Hrvatske proglasi izvanrednima, porezni obveznik može priznati rashod darovanja do 15 % prihoda prethodne godine.“ Obrazloženje: Takvo rješenje omogućuje brzo i učinkovito reagiranje poduzeća u kriznim situacijama te dodatno jača otpornost i solidarnost zajednice. Mjera ima snažan društveni učinak uz minimalni fiskalni rizik. Dodatni članak nakon Članka 7. - provedbeni propisi: Komentar: Predlaže se obveza donošenja pravilnika o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu. „Ministar financija dužan je u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o načinu evidentiranja, prijavljivanja i kontrole donacija koje se priznaju kao porezno priznati rashodi“. Obrazloženje: Provedbeni propis nužan je radi pravne sigurnosti poreznih obveznika i jedinstvene primjene u praksi, osobito uz mogućnost digitalnog izvještavanja. Djelomično prihvaćen Predložena je mogućnost umanjenja porezne osnovice za sponzorstva učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, subjektima kao što su udruge, zaklade, ustanove, samostalni umjetnici, pravne i fizičke osobe u sustavu sporta tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim subjektima koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a koje provode programe i aktivnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezno priznatim rashodima razdoblja smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala, a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti. Taj uvjet povezanosti rashoda s povećanjem prihoda i dobiti ne ispunjavaju darovanja, jer nisu učinjena za poslovne svrhe. Međutim, darovanja se iznimno od općih pravila o priznavanju rashoda u skladu s Zakonom o porezu na dobit smatraju porezno priznatima rashodima pod određenim uvjetima, zbog čega se smatraju poreznom olakšicom. Od 2024. godine na snazi je odredba Zakona o porezu na dobit, prema kojoj darovanja mogu biti utvrđena kao porezno priznata i u iznosu većem od 2 % prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dakle bez ograničenja u odnosu na prihode. Stoga nema potrebe za propisivanjem kriterija do 10% prihoda.
130 VESNA VARŠAVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 8. Molim propisati mogućnost povrata preplaćenog iznosa poreza na dobit iznimno na račun vlasnika ako je poslovni račun već zatvoren kod brisanja društva po skraćenom postupku bez likvidacije i kod likvidacije društva. U praksi se dešava da obrada referenata ponekad traje dugo vremena, te banka u međuvremenu zatvori poslovni račun te obveznik ne može isplatiti preplaćeni iznos. Nije prihvaćen Brisanjem trgovačkog društva Zakonu o trgovačkim društvima, trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe, a time i svojstvo poreznog obveznika što za posljedicu ima prestanak porezno-pravnog odnosa između poreznog tijela i poreznog obveznika kao i prestanak prava i obveza iz porezno-dužničkog odnosa. Prema članku 29. stavku 4. Zakona o porezu na dobit porezni obveznik je dužan najkasnije 30 dana prije pokretanja formalnih radnji vezanih uz prestanak poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije najaviti taj postupak Poreznoj upravi. Ta odredba Zakona o porezu na dobit je propisana nakon što je Zakon o trgovačkim društvima uveo institut prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije. Istvremeno je propisana odredba iz članka 46. stavka 7. Pravilnika o porezu na dobit, prema kojoj, ako porezni obveznik izvrši sve propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije. Slijedom navedenoga porezni obveznik može podnijeti poreznu prijavu čak i prije nego Trgovački sud obavijesti o prestanku poslovanja. Nakon što Trgovački sud rješenjem potvrdi prestanak poslovanja isto društvo će biti i brisano u roku od 30 dana. Stoga se Zakon i Pravilnik o porezu na dobit prilagodio potrebama poreznih obveznika da prije prestanka poslovanja ostvari sva svoja porezna prava i da ispuni sve svoje porezne obveze, prije svega vodeći računa o članku 29. stavku 4. Zakona o porezu na dobit. Isti je predviđen iz razloga da se prije brisanja društva okončaju svi postupci s poreznim obveznikom odnosno trgovačkim društvom.
131 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 8. Uz članak 8. Napominjemo da je nemoguće dobiti povrat preplaćenog poreza na zadnji dan roka za podnošenje zadnje porezne prijave, te molimo da se propišu i pravila za obveze Ministarstva financija, Porezne uprave. Naime, u praksi se vrlo često događa da se povrat ne može dobiti prije predaje zadnje porezne prijave, a kada se po istoj utvrdi pravo na povrat, isti nije moguć jer je račun u pravilu zatvoren, a isplata povrata na račun (bivšeg) vlasnika je dugotrajan i kompliciran postupak. Nije prihvaćen Brisanjem trgovačkog društva Zakonu o trgovačkim društvima, trgovačko društvo gubi svojstvo pravne osobe, a time i svojstvo poreznog obveznika što za posljedicu ima prestanak porezno-pravnog odnosa između poreznog tijela i poreznog obveznika kao i prestanak prava i obveza iz porezno-dužničkog odnosa. Prema članku 29. stavku 4. Zakona o porezu na dobit porezni obveznik je dužan najkasnije 30 dana prije pokretanja formalnih radnji vezanih uz prestanak poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije najaviti taj postupak Poreznoj upravi. Ta odredba Zakona o porezu na dobit je propisana nakon što je Zakon o trgovačkim društvima uveo institut prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije. Istvremeno je propisana odredba iz članka 46. stavka 7. Pravilnika o porezu na dobit, prema kojoj, ako porezni obveznik izvrši sve propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije. Slijedom navedenoga porezni obveznik može podnijeti poreznu prijavu čak i prije nego Trgovački sud obavijesti o prestanku poslovanja. Nakon što Trgovački sud rješenjem potvrdi prestanak poslovanja isto društvo će biti i brisano u roku od 30 dana. Stoga se Zakon i Pravilnik o porezu na dobit prilagodio potrebama poreznih obveznika da prije prestanka poslovanja ostvari sva svoja porezna prava i da ispuni sve svoje porezne obveze, prije svega vodeći računa o članku 29. stavku 4. Zakona o porezu na dobit. Isti je predviđen iz razloga da se prije brisanja društva okončaju svi postupci s poreznim obveznikom odnosno trgovačkim društvom.
132 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 9. Članovi Udruženja računovođa HGK predlažu dodati novi stavak koji glasi: "U slučaju kada se određeni troškovi evidentirani u poslovnim knjigama u razdobljima nakon razdoblja u kojem su nastali, takvi se rashodi mogu uključiti u poreznu prijavu kao porezno priznati rashod, ukoliko porezni obveznik osigura vjerodostojnu dokumentaciju o naknadno utvrđenim rashodima." Nije prihvaćen Obveznici plaćanja poreza na dobiti su obveznici primjene posebnih računovodstvenih propisa i svoje poslovne knjige vode u skladu s tim propisima, uz odgovarajuću primjenu općeg poreznog propisa. Stoga nema potrebe za propisivanjem odredbe o priznavanju naknadno evidentiranih rashoda kao porezno priznatih. Obzirom da se porezne činjenice utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, u praksi se može pojaviti mogućnost ne priznavanja određenih rashoda u porezne svrhe. Također Porezna uprava može nakon procjene činjenica prema gospodarskoj biti zatražiti, temeljem općeg poreznog propisa, od poreznog obveznika ispravak porezne prijave neovisno o zahtjevima računovodstvenog propisa. Pored navedenoga smatramo kako će primjena Zakona o fiskalizaciji u djelu odredbi o izdavanju eRačuna od 2026. i 2027. godine uvelike smanjiti mogućnost nastanka greški kod poreznih obveznika.
133 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 10. Uz članak 10. Napominjemo da do sada velikom broju poreznih obveznika nije bilo omogućeno putem sustava predavati izvješće iz čl. 5.b. stavka 5. ovog Zakona putem e-Porezne. Izvješća su se dostavljala na e-mailove referenata, koji ih nisu redovito unosili u sustav. Stoga je za propisivanje ovakve odredbe iznimno važno da je dostava omogućena svim poreznim obveznicima, na što je Sekcija računovođa HOK-a višekratno i upozoravala. Prihvaćen Prema odredbama Općeg poreznog zakona-a svi porezni obveznici, poduzetnici, podnose poreznu prijavu elektroničkim putem.
134 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 11. Uz članak 11. Radi različitih tumačenja raznih ministarstava, molimo jasno datumsko određenje što znači dodijeljena državna potpora - da li je to datum kada je određeno tijelo donijelo odluku o dodijeli državne potpore (npr. prosinac) ili datum kada je državna potpora isplaćena korisniku (npr. veljača iduće godine, dakle u razmaku od tri mjeseca od odluke o dodijeli). Isto je iznimno važno za točnu primjenu u praksi, ali i za razumijevanje prava na ispravak porezne prijave na temelju kojih su potpore i odobrene. Smatramo da je ispravno evidentirati državnu potporu u poslovnim knjigama sa datumom isplate iste. Primljeno na znanje Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Prihodi državne potpore se evidentiraju u poslovnim knjigama na način propisan odgovarajućim računovodstvenim standardom, te se tako uključuju i u poreznu osnovicu. Međutim davatelj državne potpore, kao što navodite „druga ministarstva“ u pravilu slijedom posebnih propisa vezanih uz državne potpore utvrđuju za potrebe primjene tih propisa kada se potpora smatra dodijeljenom. Za državne potpore koje se dodjeljuju u obliku porezne olakšice poreza na dobit Ministarstvo financija, Porezna uprava nije davatelj potpore.