Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o računovodstvu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DOJČIĆ PILI USLUGE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA RAČUNOVODSTVO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Predlažem da se usklade rokovi čuvanja računovodstvene dokumentacije na jasne rokove unutar propisa koji ih propisuju Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno zaprimljenom komentaru, članak 10. važećeg Zakona je dorađen.
2 TAMARA KATARAJN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Predlaže se usklađenje rokova čuvanja računovodstvene dokumentacije na jasne i jedinstvene rokove unutar propisa koji ih definiraju. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno zaprimljenom komentaru, članak 10. važećeg Zakona je dorađen.
3 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Slažem se da bi trebalo preispitati rokove čuvanja knjigovodstvenih isprava i uskladiti sa Zakonom o fiskalizaciji. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno zaprimljenom komentaru, članak 10. važećeg Zakona je dorađen.
4 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore i nadalje zagovara i predlaže hitno pojednostavljenje strukture godišnjih financijskih izvještaja u korist mikro i malih poduzetnika. U 2024. godini poslovalo je 162.135 poduzetnika, od čega je najviše mikro poduzetnika, njih 42.258 (udio 87,7%), malih je 17.228 (udio 10,6%), srednjih 2.157 (udio 1,3%), a velikih 492 (udio 0,3%). Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja za poduzetnike obveznike primjene Zakona o računovodstvu propisuje Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja, u koji su ujedno ugrađene odredbe Računovodstvene direktive (Direktiva 2013/34/EU). S ciljem administrativnog rasterećenja poduzetnika, u predstojećem razdoblju razmotrit će se mogućnosti pojednostavljenja izvještajnih zahtjeva, osobito za mikro i male poduzetnike.
5 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Dostava godišnjih financijskih izvještaja Trenutno se primjenjuju različiti obrasci i rokovi za dostavu godišnjih financijskih izvještaja ovisno o regulatornom tijelu kojemu se pojedini izvještaji dostavljaju. Zbog opsežnosti ne navodimo detaljno sve dokumente koji se podnose (načelno se u većini slučajeva radi o financijskim izvještajima), no navodimo rokove radi prikaza složenosti izvještavanja FINA - rok za dostavu GFI-a FINI za potrebe javne objave odnosno statistike je do 30.4. odnosno 30.6 tekuće godine za prethodnu godinu. POREZNA UPRAVA - rok za dostavu Prijave poreza na dobit 4 mjeseca po isteku fiskalnog razdoblja za prethodnu godinu. HANFA - kvartalni konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji dostavljaju se u roku od 30 dana od isteka kvartala. ZAGREBAČKA BURZA - kvartalni konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji dostavljaju se u roku od 30 dana od isteka kvartala, dok se revidirani godišnji konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji podnose do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu. INTERNETSKE STRANICE DRUŠTVA - nekonsolidirani i konsolidirani izvještaji se dodatno objavljuju na internetskim stranicama društva. AmCham-ov prijedlog Prijedlog je uvesti nove zakonske odredbe, kojima će se uvesti pojednostavljenje izvještavanja i zajednički digitalni sustav za dostavu godišnjih financijskih izvještaja. Obuhvaća Zakon o računovodstvu, Zakon o porezu na dobit, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o tržištu kapitala itd. • AmCham predlaže sljedeće: Predlaže se izrada jedinstvenog obrasca za dostavu godišnjih financijskih izvještaja i ujednačavanje rokova za dostavu. Dodatno se predlaže uvođenje centraliziranog zajedničkog digitalnog sustava za dostavu godišnjih financijskih izvještaja svim relevantnim regulatornim tijelima (HANFA, ZAGREBAČKA BURZA, FINA, Porezna uprava). Nije prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Važeći Zakon o računovodstvu uređuje dostavu godišnjih financijskih izvještaja isključivo za potrebe javne objave i statistike, dok se dostava za porezne svrhe uređuje poreznim propisima, a za potrebe tržišta kapitala, uključujući HANFU i Zagrebačku burzu, posebnim propisima koji uređuju njihovo djelovanje. Rokovi i obrasci stoga ne moraju nužno biti ujednačeni jer proizlaze iz različitih regulatornih zahtjeva. Prijedlog nije prihvaćen, budući da je, nakon provedenih konzultacija s HANFA-om, potvrđeno da postojeći okvir jasno razgraničuje nadležnosti i osigurava dosljednost izvještavanja u skladu s propisima o tržištu kapitala.
6 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Članica Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlaže da se razmotriti usklađivanje odredbi koje se odnose na čuvanje knjigovodstvenih isprava (članak 10. važećeg Zakona o računovodstvu) s odredbama Zakona o fiskalizaciji (NN 89/2025). Naime, sukladno važećem Zakonu o fiskalizaciji propisano je da se URA (ulazni računi) čuvaju šest godina, dok Zakon o računovodstvu propisuje obvezu čuvanja knjigovodstvenih isprava u trajanju od jedanaest godina. Radi izbjegavanja nedosljednosti i pojednostavljenja provedbe za obveznike bilo bi korisno razmotriti usklađivanje rokova čuvanja u oba zakonska propisa.“ Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Sukladno zaprimljenom komentaru, članak 10. važećeg Zakona je dorađen.
7 MIRO OPAČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Prijedlog: Predlažemo da se u Zakonu propiše ograničenje troškova za računovodstvene usluge neprofitnim organizacijama, uključujući: 1. Sportske udruge i saveze, 2. Socijalne udruge i organizacije od javnog interesa, 3. Upravljanje i praćenje sredstava koja udruge dobivaju od grada ili drugih lokalnih vlasti. Ograničenje troškova može uključivati: • maksimalne iznose naknada za računovodstvene usluge proporcionalno ukupnim prihodima udruge, • mogućnost korištenja pojednostavljenog računovodstva za udruge s manjim prihodima, • prilagodbu troškova vođenja računovodstva i za proračunska sredstva i gradske potpore, kako visoki troškovi ne bi umanjivali sredstva dostupna za same programe i projekte. ⸻ Obrazloženje: • Neprofitne udruge, poput sportskih i socijalnih, nemaju profit, a sredstva od grada često čine značajan dio njihovog budžeta. • Visoki računovodstveni troškovi, posebno vezani uz praćenje i izvještavanje za gradska sredstva, mogu smanjiti sredstva namijenjena aktivnostima udruge. • Posebno ograničenje troškova omogućuje: • održivost rada udruga, • bolju raspodjelu sredstava na programe i korisnike, • transparentno praćenje gradskih i drugih sredstava bez nepotrebnog financijskog opterećenja. ⸻ Zaključak: Predlaže se da zakon jasno definira poseban računovodstveni tretman i ograničenje troškova za neprofitne udruge, uključujući sportske i socijalne, s naglaskom na praćenje sredstava dobivenih od grada, kako bi se osigurala financijska održivost i učinkovitost u pružanju društveno korisnih aktivnosti. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Skrećemo pažnju kako je člankom 4. važećeg Zakona o računovodstvu propisano da se odredbe Zakona o računovodstvu ne odnose se na domaću i stranu udrugu i njezine saveze, zakladu, ustanovu, umjetničku organizaciju, komoru, sindikat, udrugu poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu s propisom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Slijedom navedenog, predmetni prijedlog nije moguće razmatrati u okviru izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu
8 MIRO OPAČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O RAČUNOVODSTVU, S NACRTOM KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA Prijedlog komentara za e-Savjetovanje: Predmet: Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu – priznavanje posebnosti sportskih udruga i saveza gluhih. Prijedlog: Predlažemo da se u Zakonu jasno prepoznaju: 1. Sportske udruge gluhih i sportski savezi gluhih kao neprofitne organizacije amaterskog sporta, 2. Opcionalno: parasportske udruge i savezi, ako zakon želi obuhvatiti i druge osobe s invaliditetom, 3. Posebni računovodstveni tretman koji omogućuje: • jasnu evidenciju donacija i sponzorstava, • transparentno prikazivanje sredstava primljenih za amaterski sport, • porezne olakšice ako ih zakon predviđa (npr. oslobođenje poreza na donacije i sponzorstva). ⸻ Obrazloženje: • Sportske udruge gluhih djeluju u području amaterskog sporta i socijalne inkluzije gluhih osoba, uz minimalnu dobit ili isključivo neprofitni rad. • Posebno računovodstveno praćenje donacija i sponzorstava omogućuje transparentnost i olakšava pristup financiranju. • Priznavanje ovih udruga u Zakonu pomaže u socijalnoj i financijskoj zaštiti ranjivih skupina, omogućuje planiranje i razvoj sportskih programa, te doprinosi međunarodnoj prepoznatljivosti gluhog sporta (Deaflympics). • Ako se uključe parasportske udruge, zakon može dodatno prepoznati specifične potrebe osoba s invaliditetom, no važno je razlikovati parasport i gluhi sport, jer imaju različite organizacijske i natjecateljske strukture. ⸻ Zaključak: Predlaže se da izmjene i dopune Zakona o računovodstvu: 1. eksplicitno prepoznaju sportske udruge i saveze gluhih, 2. omoguće poseban računovodstveni tretman za donacije, sponzorstva i sredstva namijenjena amaterskom sportu, 3. po potrebi uključe i parasport, uz jasnu diferencijaciju od gluhog sporta. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Skrećemo pažnju kako je člankom 4. važećeg Zakona o računovodstvu propisano da se odredbe Zakona o računovodstvu ne odnose se na domaću i stranu udrugu i njezine saveze, zakladu, ustanovu, umjetničku organizaciju, komoru, sindikat, udrugu poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu s propisom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija. Slijedom navedenog, predmetni prijedlog nije moguće razmatrati u okviru izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu
9 HRVATSKI CENTAR ZA ZAŠTITU PODATAKA FERALIS IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU, Članak 3. Smatramo nužnim jasno regulirati tko može biti ovlašten za sastavljanje takvih izvještaja u slučajevima kada ih ne izrađuje sam poduzetnik, već ih povjerava vanjskim izvršiteljima, prvenstveno knjigovodstveno-računovodstvenim uredima. Svjedoci smo brojnih slučajeva neurednog i nestručnog vođenja poslovnih knjiga od strane takvih ureda, čiju cijenu na koncu skupo plaćaju poduzetnici. Poduzetnici pritom nemaju stvarne alate za kontrolu njihova rada, budući da bi za to bilo potrebno specifično znanje koje, kada bi ga posjedovali, omogućilo bi im i samostalno vođenje knjiga te izradu izvještaja. Unatoč tome, prema važećem zakonodavnom okviru, potpunu odgovornost snosi poduzetnik, a nestručan rad računovodstvenog ureda ne oslobađa ga te odgovornosti. Stoga predlažemo uvođenje odredbe kojom bi se: 1. utvrdila puna odgovornost izvršitelja za izvještaje koje sastavlja i predaje u ime poduzetnika, te 2. propisali minimalni stručni uvjeti koje izvršitelj mora zadovoljiti, uključujući poznavanje ekonomskih i pravnih propisa relevantnih za područje rada. Nije prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog da se propiše puna odgovornost izvršitelja za izvještaje koje sastavlja i predaje u ime poduzetnika ne može se prihvatiti jer Zakon o računovodstvu već jasno propisuje da poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene računovodstvene poslove, uključujući sastavljanje i predaju izvještaja. Izvršitelj obavlja te poslove temeljem ugovornog odnosa, ali nema status subjekta izvještavanja niti može preuzeti zakonsku odgovornost propisanu za poduzetnika. Uvođenje takve odredbe dovelo bi do preklapanja odgovornosti, pravne nesigurnosti i odstupanja od prakse u pravu Europske unije, u kojem je odgovornost za izvještavanje uvijek na samom poduzetniku. Što se tiče prijedloga o propisivanju minimalnih stručnih uvjeta i licenciranja za pružatelje računovodstvenih usluga, napominjemo kako je to pitanje već detaljno razmotreno prilikom prethodnih izmjena Zakona o računovodstvu („Narodne novine“ br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22., 82/23., 85/24.) u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Nakon provedene analize tržišta i konzultacija s nadležnim tijelima, strukovnim udrugama te Europskom komisijom, utvrđeno je da uvođenje sustava obveznog licenciranja nije opravdano niti usklađeno s obvezama Republike Hrvatske u okviru politike liberalizacije tržišta usluga Europske unije. Dodatna regulacija ove profesije bila bi protivna načelima Direktive o uslugama (2006/123/EZ) i preporukama u okviru Europskog semestra, kojima se naglašava potreba smanjenja regulatorne restriktivnosti i administrativnog opterećenja tržišta profesionalnih i poslovnih usluga.
10 ANTONIO PRTENJAČA PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 6. Iako ovim Zakonom nije predviđeno, brojna se pitanja u struci postavljaju tko je odgovoran u slučaju kada računovodstveni servis izdaje račun za klijenta. Predlaže se odredbama Zakona precizirati odgovornost. Nije prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na komentaru. Komentar nije prihvaćen jer Zakon o računovodstvu već jasno propisuje odgovornost u slučajevima kada poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova vanjskim izvršiteljima. Sukladno članku 7. stavku 4. Zakona, i u takvim slučajevima poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, uključujući izdavanje računa i druge računovodstvene radnje, kao i za omogućavanje nadzora nad poslovanjem. Računovodstveni servis obavlja uslugu temeljem ugovornog odnosa, ali ne preuzima zakonsku odgovornost propisanu za poduzetnika, stoga nije potrebno dodatno normativno precizirati navedeno pitanje.