Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o javnoj nabavi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Držimo da je rok za provođenje javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona u trajanju od 15 dana prekratak s obzirom na važnost predmetnog propisa te na sveobuhvatne izmjene u odnosu na Zakon o javnoj nabavi koji je trenutno na snazi, te da je stoga zainteresiranoj javnosti trebalo omogućiti dulji, primjereniji rok u kojemu bi bilo moguće proučiti sve novine koje ovaj Nacrt prijedloga Zakona donosi. Primljeno na znanje Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona je provedena sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinka propisa.
2 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi (ZJN) u značajnoj mjeri prihvaća preporuke Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) objavljene u stajalištu „Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi“ objavljenom u listopadu 2015. Zahvaljujemo Upravi za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva na otvorenosti za suradnju s AmCham-om i ostalim predstavnicima poslovne zajednice u Hrvatskoj, u svrhu poboljšanja sustava javne nabave u Hrvatskoj za sve dionike. Pozdravljamo uvođenje pondera cijene ili troška, tj. nemogućnost korištenja samo cijene odnosno samo troška kao jedinog elementa ekonomski najpovoljnije ponude (ENP). Međutim, smatramo da predloženi ponder (90:10) ne odražava namjeru zakonodavca za veću primjenu ENP-a, te da bi ponder trebao biti minimalno 70:30 (ili niži, npr. 60:40, 50:50 itd.). Osobito naglašavamo potrebu primjene pondera i na okvirne sporazume, a koji su izrijekom isključeni trenutnim prijedlogom članka 284.(5). Naime, najveći postupci javne nabave, postupci objedinjenih nabava, provode se sklapanjem ugovora na temelju okvirnog sporazuma. Takvi postupci ponekad zahvaćaju preko 90% tržišta Republike Hrvatske (postupci objedinjenih nabava) te njihova procijenjena vrijednost višestruko prelazi vrijednosti u postupcima pojedinačne javne nabave. Stoga držimo neprimjerenim da se upravo na njih ne primjenjuje isti ako ne i stroži ponder u korist kvalitete (u odnosu na cijenu). U nastavku dajemo kratki osvrt na naše dosadašnje preporuke i način na koji su one uključene u Nacrt prijedloga ZJN-a. • Proširenje ovlasti naručitelja prilikom traženja pojašnjenja i upotpunjenja dokumentacije za nadmetanje Članak 293. proširuje ovlast naručitelja da traži pojašnjenja i upotpunjenja od strane ponuditelja poštujući načela jednakog tretmana i transparentnosti, a što nije ograničeno na određene faze postupka. AmCham podržava ovu izmjenu, pošto bi u određenoj mjeri dokinula shvaćanje i praksu po kojoj je naručitelj u obvezi automatski isključiti nepotpunu ponudu ili ponudu koja nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje. Ipak, želimo naglasiti da bilo korisno odrediti da naručitelj koji želi isključiti primjenu ove mogućnosti u konkretnom postupku to mora izrijekom navesti u dokumentaciji za nadmetanje. • Proširenje definicije pravnog interesa za pokretanje žalbenog postupka Predloženi tekst članka 401. ne proširuje definiciju pravnog interesa na način kako je to predložio AmCham, da se prilikom donošenja odluke o postojanju pravnog interesa u obzir uzima i posredan interes ponuditelja da svojim žalbama utječu na donošenje zakonite i pravilne odluke, jer im upravo donošenjem nezakonite odluke nastaje šteta. Naime, ponuditelji se učestalo susreću s nemogućnošću ulaganja žalbi (odnosno, odbačajem istih uslijed nedostatka pravnog interesa) jer nisu dokazali svoju sposobnost biti ponuditelji u konkretnom postupku. Međutim, to je najčešće upravo i razlog ulaganja žalbi, čime ponuditelji žele ukazati na to da je naručitelj propisivanjem uvjeta u dokumentaciji iz nadmetanja nezakonito isključio potencijalne ponuditelje. Dakle, određene fizičke ili pravne osobe nisu u mogućnosti sudjelovati u nadmetanju upravo slijedom načina propisivanja uvjeta za sudjelovanje u dokumentaciji za nadmetanje, iako činjenično u konkretnom nadmetanju mogu ponuditi robu, usluge i radove, bilo samostalno, bilo putem treće strane. Proširenje definicije pravnog interesa potaknut će veći broj tržišnih sudionika na praćenje postupaka nadmetanja i aktivniju kontrolu nezakonitih postupanja naručitelja u postupcima javne nabave. Posljedično će postotak nezakonitih postupanja naručitelja postupno opadati, čime će se dodatno otvoriti tržišno natjecanje za veći broj gospodarskih subjekata. • Uvođenje osobito bitnih povreda postupaka javne nabave Članak 404.(2) kodificira osobito bitne povrede na koje DKOM pazi po službenoj dužnosti, s ciljem postizanja veće razine pravne sigurnosti i veće efikasnosti u žalbenim postupcima. AmCham podržava ovu izmjenu no također predlaže da osobito bitnu povredu postupka javne nabave predstavlja i: "Neusklađenost dokumentacije za nadmetanje i/ili odluke o odabiru sa Zakonom, a koja je dovela ili je mogla dovesti do diskriminacije ponuditelja ili ograničenja tržišnog natjecanja." Navedenu povredu smatramo osobito teškom uslijed praktičnih iskustava naših članova. • Uvođenje duljih rokova za pokretanje žalbenih postupaka AmCham pozdravlja određivanje roka za pokretanje žalbenih postupaka na 10 dana člankom 406. vezano za otvorene postupke javne nabave male vrijednosti. Pozivamo na dodatno razmatranje preporuke da se rok u otvorenim postupcima javne nabave velike vrijednosti produži na 15 dana, jer bi to omogućilo žaliteljima kvalitetniju procjenu njihove procesne pozicije i olakšalo analizu troškova i koristi, što bi dovelo do većeg stupnja pravne zaštite. • Smanjenje naknade za pokretanje žalbenog postupka AmCham pozdravlja smanjenje visine naknada za pokretanje žalbenog postupka prema članku 430.(1), s najnižim propisanim iznosom pristojbe od 5.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna. Također podržavamo fiksiranje iznosa na žalbu na dokumentaciju na 5.000,00 kuna. Pozivamo na razmatranje dodatnog smanjenja naknade za veće procijenjene vrijednosti nabave na maksimalno 15,000.00, kao i mogućnost uvođenja načelne nepovratnosti naknade, čak i u slučaju usvajanja žalbe. Znatno niže naknade olakšale bi ponuditeljima pokretanje žalbenog postupka a njihova nepovratnost učinila bi bespredmetnima žalbene postupke pokrenute samo radi odugovlačenja postupka. AmCham-ovi komentari na ostale odredbe Nacrta prijedloga ZJN-a predstavljeni su ispod u odnosu na relevantne članke Zakona. Komentari se odnose na iznad navedene prijedloge, kao i nove prijedloge proizašle iz sveobuhvatne analize Nacrta prijedloga ZJN-a. Djelomično prihvaćen Vezano za članak 284. NPZ-a prijedlog se ne prihvaća. Predloženi ponder je gornja granica. Naručitelji su slobodni odrediti pojedini ponder ovisno o konkretnom slučaju i specifičnostima pojedinog predmeta nabave. Vezano za članak 401. prijedlog je prihvaćen. Vezano za članak 404. prijedlog se ne prihvaća. Stručni nositelj smatra da je takovo postavljanje uvjeta preširoko no ističemo da se DKOM u žalbenom postupku kontrolirajući bitne povrede može vraćati u prethodne faze postupka. Vezano za članak 406. prijedlog se ne prihvaća. Stručni nositelj cijeni da je postavljeni rok za žalbu dovoljno dug te sukladan pravnoj stečevini. Vezano za dodatno smanjenje iznosa žalbenih naknada prijedlog se ne prihvaća. Stručni nositelj cijeni da je učinjenom intervencijom u iznose žalbenih naknada i jedinstvenim iznosom naknade na žalbu na DON postignut cilj dostupnosti pravne zaštite.
3 HP-Hrvatska pošta d.d. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Prvenstveno naglašavamo da je rok od 15 dana za savjetovanje o prijedlogu zakona koji u bitnome mijenja dosadašnje institute prekratak, a posebice ako se uzme u obzir važnost predmetnog zakona u primjeni, kao i utjecaj javne nabave na cjelokupno gospodarstvo. Također, prijedlog da zakon stupi na snagu 8 dana od dana objave u Narodnim novinama smatramo neprimjerenim budući da zakon uvodi mnoge novine i mijenja dosadašnje institute za koje je potrebana prilagodba i edukacija, kako naručitelja, tako i ponuditelja. Osim navedenog, naručitelji moraju prilagoditi i objaviti svoje interne akte, a donošenje istih nije moguće provesti u roku od mjesec dana. Stoga smatramo da bi primjerenije bilo da novi zakon stupi na snagu od 1.1.2017. Jasna je intencija zakonodavca za žurnim donošenjem zakona, ali podsjećamo da je rok za usklađivanje bio dvije godine i da se na ovaj način teret neprilagodbe u roku prebacuje na naručitelje i ponuditelje. Prijedlog novog zakona pisan je nesustavno, bez potrebnih obrazloženja korištenih termina što će svakako izazvati mnoge probleme u praksi. Mišljenja smo da je nije bilo potrebe za izmjenom svih dosadašnjih instituta i termina, nego da su se postojeći instituti trebali doraditi, a ne zamijeniti novima. Isto tako, doslovno prevođenje Direktiva EU na hrvatski jezik je u najmanju ruku besmisleno i nije u duhu hrvatskoj jezika. Primjera radi, prijedlog novog zakona koristi termin niska ponuda. Riječ nisko, u smislu hrvatskog jezika, nikako nije adekvatan izraz za označavanje niske cijene ponude. Primljeno na znanje Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona je provedena sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinka propisa.
4 Hrvatska poštanska banka NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Kako je otvorena javna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Zakonu o javnoj nabavi smatramo potrebnim skrenuti pozornost da je Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo (dalje: HPB) izuzeta od primjene važećeg Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) (dalje: ZJN) temeljem odredbe čl. 6., koji propisuje koji se subjekti smatraju „sektorskim naručiteljima“. Naime, citirani članak propisuje slijedeće. „Sektorski naručitelji su: 2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih naručitelja ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, financijskog udjela ili na osnovi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 107. do 112. ovoga Zakona kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti,“ Člancima 107. do 112. Zakona o javnoj nabavi izrijekom je propisano o kojima se djelatnostima radi (djelatnosti na području plina i toplinske energije, vodoopskrbe, djelatnosti istraživanja nafte, plina, ugljena, djelatnosti na području prijevoza, zračnih morskih i riječnih luka, na području poštanskih usluga), a iz kojih odredbi je jasno da je bankarski sektor izuzet iz režima javne nabave. Temeljem članka 5. st. 2 i čl. 6. st. 3. ZJN donesen je i „Pravilnik o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi“ (NN 19/12) koji u članku 4. detaljnije definira sektorske naručitelje sukladno djelatnostima koje obavljaju prema posebnim propisima, te je i iz citiranog Pravilnika jasno da HPB, s obzirom na svoju djelatnost koju obavlja prema posebnim propisima, nije sektorski naručitelj i time ne potpada pod primjenu ZJN. Više je razloga zašto je tome tako prema trenutno važećem ZJN i zašto bi tako trebalo ostati i prema planiranoj izmjeni postojeće regulative. Naime, ako bi se HPB smatrao sektorskim naručiteljem, koji se u postupku nabave bilo koje robe, radova i usluga dužan pridržavati pravila ZJN, time bila dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na druge kreditne institucije na tržištu, koje nemaju takvih „ograničenja“. Bankarski sektor je vrlo aktivan i zahtjevan zbog čega HPB ulaže velike napore da ostane konkurentna. Ukoliko bi HPB potpala pod režim javne nabave za Banku bi to imali značajne posljedice u vidu novih troškova, usporavanja procesa rada što bi utjecalo na rezultate poslovanja HPB-a. Osim navedenog, potrebno je spomenuti i Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ koja se pozvala u svojim uvodnim dijelovima na sudsku praksu Suda Europske unije. Iz stajališta navedenog suda proizlazi da se tijelo koje posluje pod uobičajenim tržišnim uvjetima čija je namjera ostvarenje prihoda te koje snosi gubitke koji proizlaze iz njegove djelatnosti ne bi trebalo smatrati tijelom koje se uređuje javnim pravom pa tako i primjena predloženih odredbi Zakona o javnoj nabavi kada je u pitanju HPB ovdje nema mjesta. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, predlažemo u nacrt Zakona o javnoj nabavi, i to u čl. 7., ugraditi ograničenja koja postoje u sada važećem ZJN i predvidjeti donošenje Pravilnika o popisu obveznika primjene, temeljem kojih bi se HPB, kao kreditna institucija, izuzela od primjene Zakona o javnoj nabavi. Primljeno na znanje Ističe se da stručni nositelj sadržajno, pojam javnog i sektorskog naručitelja u novim EU direktivama nije mijenjao u odnosu na Direktive 2004/17/EZ i 2014/18/EZ koje su prenesene u važeći Zakon o javnoj nabavi. HPB nije obveznik primjene važećeg ZJN-a stoga se ne nalazi u Pravilniku o popisu obveznika. Kreditne institucije nisu subjekti koji sukladno nacionalnom propisu iz javne nabave (važećem niti NPZ-u) potpadaju pod primjenu istoga bez obzira na njihovo vlasništvo. S obzirom na naprijed navedeno ne vidimo razlog zbog kojega bi se HPB kao kreditna institucija posebno trebala izuzimati od primjene Zakona o javnoj nabavi.
5 Blaženka Petrovečki NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Smatram da je rok za javnu raspravu o novom Zakonu o javnoj nabavi prekratak. S obzirom da već i tako kasnimo s donošenjem Zakona, rok bi trebao biti dulji, kako bi se nacrt mogao temeljito analizirati te prilagoditi specifičnostima, te kako bi se novim Zakonom riješili problemi koji su uočeni kod primjene važećeg Zakona. S obzirom da je postojeći Zakon o javnoj nabavi u velikom dijelu već usklađen sa direktivama 2014/24/EU i 2014/25/EU s kojima smo morali uskladiti nacionalnim zakonodavstvom najkasnije do 18. travnja 2016. godine, zbog čega se je mijenjala forma postojećeg zakona, umjesto da se isti nadopuni? Također, promijenjena je i terminologija, što je u redu u slučajevima kada se pojmovi razlikuju od onih definiranih važećim Zakonom, ali ako je riječ o onima koji ostaju sadržajem i opsegom isti, smatram da bi bilo bolje da se zadrži postojeća terminologija, jer bi se korisnici u tom slučaju koncentrirali na novosti i razlike, a ne na usvajanje nove terminologije. Nadalje, čini mi se da je u novom Zakonu o javnoj nabavi naglasak stavljen na javne nabave velike vrijednosti. Mi jesmo u obvezi direktive implementirati, ali najvećim dijelom se ipak provode javne nabave male vrijednosti, te smatram da bi odredbe o javnoj nabavi male vrijednosti koje postoje u važećem Zakonu trebalo prenijeti u novi Zakon. Naime, čim su postupci preciznije definirani (rokovi, i dr.) manje je prostora za proizvoljna tumačenja i od strane naručitelja i od strane ponuditelja te eventualne žalbe. Iz prakse DKOM-a vidljivo je koji su članci važećeg zakona nedovoljno definirani, kao i na koje dijelove nema žalbi. Ukoliko su se odredbe važećeg zakona pokazale dobrim u praksi, a nisu u suprotnosti s važećim direktivama, smatram da je iste trebalo zadržati i prenijeti u novi Zakon. Praćenje dijela zakona koji se odnosi na sektorske naručitelje istima je znatno otežan činjenicom da su prisiljeni paralelno pratiti Drugi i Treći dio zakona, tim prije što nije jasno definirano za sve odredbe koji dio Zakona treba primjenjivati. S obzirom na mogućnost pogreške i različita tumačenja zakona predlažem da Treći dio Zakona, koji se odnosi na sektorske naručitelje, sadrži sve odredbe koje se odnose na njih, te da javni naručitelji primjenjuju, osim zajedničkih odredbi, Drugi dio Zakona, a sektorski naručitelji, osim zajedničkih odredbi samo Treći dio Zakona. Primljeno na znanje Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona je provedena sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinka propisa. Stručni nositelj je već u Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinka propisa naznačio prednosti i nedostatke različitim mogućih normativnih (i nenormativnih) opcija. Nacrt prijedloga iskaza bio je objavljen na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 30 dana od 03.03.2016. do 02.04.2016., a u tom periodu nisu zaprimljeni prijedlozi vezani za donošenje dva različita Zakona. Slijedom toga, budući da Direktiva 2015/25/EU koju praktično primjenjuje manji broj naručitelja (otprilike 150 od 4500) te sadrži brojne odredbe identičnog sadržaja, stručni nositelj je odlučio Nacrt prijedloga Zakona strukturirati na isti način kao i važeći Zakon o javnoj nabavi (2. dio za javne, 3. za sektorske).
6 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Smatramo nekorektnim da se za ovako važan i kompliciran prijedlog zakona zainteresiranoj javnosti daje rok za davanje komentara i mišljenja od samo petnaestak dana. Također smo mišljenja da bi radi jednostavnije primjene zakona kako naručiteljima tako i ponuditeljima, te obzirom da se na javne i sektorske naručitelje primjenjuju dvije različite Direktive (2014/24/EU i 2014/25/EU) trebalo donijeti dva zakona, jedan za javne i drugi za sektorske naručitelje, što se primjenjuje u praksi u nekim državama članicama EU. Primljeno na znanje Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona je provedena sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinka propisa. Stručni nositelj je već u Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinka propisa naznačio prednosti i nedostatke različitim mogućih normativnih (i nenormativnih) opcija. Nacrt prijedloga iskaza bio je objavljen na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću 30 dana od 03.03.2016. do 02.04.2016., a u tom periodu nisu zaprimljeni prijedlozi vezani za donošenje dva različita Zakona. Slijedom toga, budući da Direktiva 2015/25/EU koju praktično primjenjuje manji broj naručitelja (otprilike 150 od 4500) te sadrži brojne odredbe identičnog sadržaja, stručni nositelj je odlučio Nacrt prijedloga Zakona strukturirati na isti način kao i važeći Zakon o javnoj nabavi (2. dio za javne, 3. za sektorske).
7 mr.sc. Ivan Šprajc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Iako se primjedba/komentar odnosi na postupak procjene učinaka propisa tj na trajanje javne rasprave stavljam je uz uvodni, programatski članak ovog Nacrta prijedloga. Po mom mišljenju rok trajanja javne rasprave/savjetovanja sa zainteresiravnom javnošću je određen neprihvatljivo kratko. Jednostavna usporedba pokazuje da je više vremena trajalo savjetovanje o Pravilniku o registru "ne zovi" nego o ovom Nacrtu. Obzirom na važnost oba normativna akta mislim da je nesrazmjer trajanja savjetovanja za ovaj Nacrt očit. Tu ništa ne mijenja na stvari niti okolnost da se ovim aktom implementiraju EU-propisi. Primjedba stoji tim više kada se uoči da će neke vrlo bitne odredbe - npr. čl. 284. - stupiti na snagu sa znatnom vremenskom odgodom čime se samo potvrđuje postojanje mogućnosti dužeg roka trajanja javne rasprave/savjetovanja. Primljeno na znanje Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona je provedena sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinka propisa.
8 Marko Mikolašević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI Ovim putem želim skrenuti pozornost na to da Nacrt prijedloga zakona o javnoj nabavi ne uzima u obzir situaciju u kojoj obveznici provođenja postupka javne nabave trebaju organizirati provođenje arheoloških istraživanja ni specifičnosti arheoloških istraživanja kao posebne vrste usluge/radova kod kojih nije moguće točno procijeniti vrijednost nabave. Jednako tako, ne uzima u obzir niti probleme koji nastaju u određenim situacijama kada se obveznici provođenja postupka javne nabave nađu suočeni s neplaniranom obvezom provođenja arheoloških istraživanja. Naime, temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15) obveznici provođenja postupka javne nabave često se nađu u situaciji da su u vezi s nekom vrstom građevinskih radova dužni provesti mjere zaštite arheoloških nalaza i nalazišta. Dok je u redovitom postupku izgradnje građevina, kada nadležna tijela Ministarstva kulture već u postupku izdavanja akta kojim se odobrava građenje unaprijed traže provođenje arheoloških istraživanja (postupak po čl. 60 – 62. naprijed cit. Zakona), moguće na vrijeme provesti postupak javne nabave za arheološka istraživanja u situacijama prema čl. 45. cit. Zakona kada je investitor obveznik javne nabave dolazi do posebno neugodne situacije. Neotkrivena arheološka nalazišta uživaju zaštitu primjenom čl. 45. cit. Zakona. Članak 45. u praksi znači sljedeće: ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove. Tome u pravilu slijedi obustava radova od strane nadležnog tijela Ministarstva kulture, dok se ne provedu mjere zaštite arheoloških nalaza koje podrazumijevaju arheološka istraživanja. Građevinski radovi u tom slučaju ne mogu se nastaviti dok se istraživanje ne dovrši. Takva situacija je vrlo nepovoljna za investitora i izvođača radova jer je “stajanje“ strojeva i remećenje dinamike radova u gore opisanoj situaciji u pravilu financijski izuzetno skupo pogotovo kada postoji rok do kojeg projekt mora biti dovršen – fondovi EU, EBRD, krediti banaka i slično. Situacija se još više zakomplicira ako je investitor ujedno i obveznik provođenja postupka javne nabave pa se mora provesti postupak ugovaranja arheoloških istraživanja sukladno ovom zakonu na što se troši dodatno vrijeme zbog rokova koje propisuje ovaj zakon. Osim navedenoga, dodatni problem kod arheoloških istraživanja je činjenica da nikada nije moguće točno odrediti vrijednost nabave jer uvijek postoji nepoznanica – koliko arheoloških nalaza će biti otkriveno i koliki će biti troškovi konzervacije arheoloških nalaza (koje isto snosi investitor obveznik javne nabave). U više navrata sam imao priliku čuti od čelnih ljudi obveznika javne nabave kako su zbog ispunjavanja obveza prema Zaklonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara bili prisiljeni tražiti rupu u Zakonu o javnoj nabavi npr. pokrivanjem jednog te istog posla preko više manjih ugovora i narudžbenica i sl. Nisam toliko proučavao Zakon o javnoj nabavi da bih bio upućen u baš sve finese, niti imam rješenje za sve probleme kojima sam do sada svjedočio, ali pokušat ću taksativno nabrojati nekoliko najvećih problema koje sam do sada uočio i predložiti neka moguća rješenja: 1. Problem – prema ovom zakonu javnu nabavu raspisuje obveznik javne nabave. Često se događa to da ljudi unutar obveznika javne nabave koji sastavljaju natječaj jednostavno ne znaju ništa o arheološkim istraživanjima i loše napišu natječaj ili jednostavno pogrešno iščitaju akt Ministarstva kulture kojim se traže istraživanja (posebni uvjeti ili rješenje o sustavu mjera zaštite) što onda ostavlja mogućnost izvođačima arheoloških istraživanja da pomoću slabosti u natječaju potražuju znatno veći iznos od ugovorenoga. Primjer: jedan obveznik javne nabave morao je raspisati natječaj za arheološka istraživanja. Sastavili su natječaj u kojem je ono što su znali – građevinski dio posla (uklanjanje raslinja, iskop humusa, odvoz zemlje i sl. ) bilo taksativno po stavkama razrađeno do u detalje i onda na kraju zadnja stavka je glasila – Arheološka istraživanja prema Pravilniku o arheološkim istraživanjima (NN 102/10). Ono što oni koji raspisuju natječaj ne znaju je da postoji više vrsta arheološkog istraživanja, da se za svaku vrstu također može taksativno navesti što će se raditi i kolika je cijena toga. Dogodilo se to da je izvođač istraživanja konzervaciju materijala ugovorio kao poseban trošak koji će biti podmiren naknadno, a onda u konzervaciju pokušao zaračunati osnovnu obradu materijala koju je već jednom naplatio po osnovnom ugovoru jer nije bilo taksativno navedeno što njegova ponuda za arheološko istraživanje po osnovnom ugovoru obuhvaća. Nije ni trebalo biti jer u propozicijama natječaja nije traženo. Slučaj je završio na sudu. Moguće rješenje: U ovaj zakon potrebno je unijeti odredbu prema kojoj obveznici javne nabave za arheološka istraživanja mogu, ili čak moraju, zatražiti stručno mišljenje nadležnog tijela Ministarstva kulture prilikom sastavljanja natječaja za javnu nabavu. Koliko sam shvatio prema sadašnjem rješenju ovog zakona zapravo nitko ne smije sugerirati obvezniku kako treba sastaviti natječaj, a ovim što predlažem postiglo bi se ujednačavanje natječaja s onim što zapravo traži Ministarstvo kulture – a Ministarstvo kulture je jedino koje zapravo postavlja zahtjeve tog tipa, te bi se omogućio kvalitetniji nadzor nad počinjenim troškovima. Problem 2. - Obveznik javne nabave pokreće građevinski zahvat. U pravilu je uvjetovan rokom do kojeg zahvat mora biti završen. Nailazi se na novo arheološko nalazište. Obustavljeni su radovi i određena obveza provođenja arheoloških istraživanja. Obveznik javne nabave pokreće postupak sukladno ovom zakonu i na taj postupak se primjenjuju svi rokovi određeni ovim zakonom. I onda se dogodi situacija da se građevinski radovi pokrenu u ljeto, naiđe se na arheološke nalaze, veći dio ljeta i dobrih vremenskih uvjeta izgubi se na stajanje zbog javne nabave pa se onda arheološka istraživanja rade u jesen po lošim, često i nemogućim, vremenskim uvjetima (što produžava trajanje istraživanja), a građevinski radovi nastavljaju se u još gorim vremenskim uvjetima, često u kasnu jesen pa i zimi. Na taj način ovaj zakon negativno utječe i na kvalitetu arheoloških istraživanja, a još više i na kvalitetu građevine koja se gradi. Umjesto da se njime zaštiti interes Republike Hrvatske (u svakom pogledu, a ne samo u pogledu financija) zaštiti se samo u pogledu financija, a ono što izazove kao posljedicu u smislu kvalitete istraživanja i kvalitete građevinskih radova nitko ne uzima u obzir. Moguće rješenje: za arheološka istraživanja do kojih dolazi neočekivano – temeljem čl. 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u ovaj Zakon unijeti iznimku i dodatno skratiti sve rokove. Problem 3. – Izvođači arheoloških istraživanja, često privatne tvrtke, prilikom javljanja na natječaj za arheološka istraživanja prisiljeni su nagađati koliko posla će imati jer nitko, ni Ministarstvo kulture koje postavlja zahtjev za provođenje istraživanja, ne zna što se točno nalazi ispod zemlje. Nekada je moguće procijeniti dubinu kulturnih slojeva, ali apsolutno je nemoguće procijeniti količinu arheoloških nalaza koji će biti otkriveni. U pravilu se natječaji za veće zahvate (ceste, kanali i slično) raspisuju tako da se traži ponuda cijene arheološkog istraživanja po kvadratnom metru uz moguće prekoračenje ugovora koje je limitirano ovim zakonom. I onda se dogodi situacija da prilikom istraživanja naiđu na znatno dublju stratigrafiju (nije isto iskopavati lokalitet koji ima 1 sloj do dubine 1m, lokalitet koji ima samo ukopane objekte u zdravicu i lokalitet koji ima 3 sloja dubine 2,5m.) zbog koje im treba veći broj radnih dana (a samim time i više novca za radnike jer se radnici i troškovi istraživanja stvaraju po radnom danu, a ne po kvadratu) i to ih dovede na rub propasti. Na stranu s tim da izvođači arheoloških istraživanja često nude nerealno nisku cijenu pa su si djelomice i sami krivi. Onda izvođači traže aneks ugovora, ili će propasti, i nastanu problemi u smislu toga da je obveznik javne nabave prisiljen izigravati ovaj zakon pa taj dodatni trošak pokriva kroz više manjih ugovora ili na drugi način koji je na rubu zakonitosti prema ovom zakonu. Moguće rješenje: Kao što kod građevinskih radova postoji građevinski nadzor koji ovjerava je li neki trošak opravdan ili nije tako kod arheoloških istraživanja Ministarstvo kulture vrši stručni nadzor koji za cilj ima osigurati kvalitetu arheoloških istraživanja. Međutim, trenutno se ministarstvu rijetko ili nikada ne miješa u pitanje troškova. Nedvojbeno ministarstvo ima osposobljene ljude koji su u stanju vršiti nadzor nad arheološkim istraživanjima jednako kvalitetno kao što nadzor nad građevinskim radovima vrše nadzorni inženjeri. U tom smislu odredbe ovog zakona koje predstavljaju okvir za javnu nabavu, a odnose se na troškove arheoloških istraživanja koja prolaze kroz postupak javne nabave trebale bi biti fleksibilnije s većom mogućnosti za dodatno naknadna ugovaranje, ali uz uključivanje Ministarstva kulture kao čimbenika koji će morati odobriti troškove. Na taj način postići će se s jedne strane veća sigurnost za izvođače koji neće sa svakim natječajem riskirati vlastitu propast, s druge strane veća sigurnost da će istraživanja i kasnija obrada arheoloških nalaza biti kvalitetno obrađeni (što je u interesu Republike Hrvatske), te s treće strane izbjeći će se dovođenje obveznika javne nabave u situaciju da moraju gotovo prekršiti Zakon o javnoj nabavi da bi poštovali Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Problem 4. – Prema pravilniku o arheološkim istraživanjima voditelj istraživanja obvezan je osigurati konzervaciju arheoloških nalaza i dovoljno sredstava za to, a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara troškove snosi investitor – u ovom slučaju obveznik javne nabave. Prilikom javljanja na natječaj izvođač istraživanja prisiljen je pogađati koliko bi moglo biti nalaza. Kada se dogodi da je količina arheoloških nalaza znatno veća od očekivane, onda cijena konzervacije dovodi do probijanja ugovorenog iznosa što pak dovodi do situacija opisanih pod 1. i 3. Prema pravilniku o arheološkim istraživanjima onaj tko istraži nalazište dužan je obraditi nalaze da bi izradio stručno izviješće jer je on izradio i terensku dokumentaciju, a materijal mora biti uparen sa dokumentacijom. Izvođač istraživanja u startu treba uračunati u cijenu svog rada osnovnu obradu materijala koja nakon iskopavanja podrazumijeva: pranje, razvrstavanje, fotografiranje, crtanje i katalogizacija PN-ova, izrada geodetskih snimaka, analizu nalaza tj. ono što je potrebno za pisanje stručnog izvješća. Tek nakon osnove obrade može se utvrditi koliko predmeta se može podvrgnuti postupku konzervacije i koji postupci će se primijeniti. Primjerice: kada govorimo o keramici onda povrh osnovne obrade konzervacija obuhvaća: desalinizaciju, impregnaciju, lijepljenje / spajanje ulomaka, rekonstrukciju, patiniranje. Jednako tako za svaku vrstu materijala postoje posebni postupci koji se mogu taksativno nabrojati. Konzervaciju materijala može, ali i ne mora izvršiti onaj tko je materijal iskopao. Pravilnik o arheološkim istraživanjima predviđa da onaj tko podnosi zahtjev za odobrenje arheološkog istraživanja treba uračunati određena sredstva za konzervaciju materijala. Nakon što su ta sredstva potrošena dodatni trošak konzervacije materijala komotno može biti postupak nove javne nabave jer konzervacija ne utječe na provođenje projekta, stajanje strojeva i slično nego je to obveza koju investitor može rješavati naknadno. Trenutno je situacija takva da se uglavnom konzervacija materijala pokriva onom tko je materijal iskopao kroz dodatne ugovore i sl. Moguće rješenje: Kvalitetno postavljenim propozicijama natječaja za arheološka istraživanja moguće je definirati točno koji postupci ulaze u ugovor koji prolazi postupak javne nabave, a koji će se smatrati predmetom nove javne nabave u slučaju probijanja ugovora – pogotovo po pitanju konzervacije materijala. Dakle, potrebno je ono što je predloženo kao moguće rješenje pod točkom 1. Kao kod točke 3. na taj način postići će se s jedne strane veća sigurnost za izvođače koji neće sa svakim natječajem riskirati vlastitu propast, s druge strane veća sigurnost da će istraživanja i kasnija obrada arheoloških nalaza biti kvalitetno obrađeni (što je u interesu Republike Hrvatske), te s treće strane izbjeći će se dovođenje obveznika javne nabave u situaciju da moraju gotovo prekršiti Zakon o javnoj nabavi da bi poštovali Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Poznato je da su se arheološka istraživanja u Hrvatskoj već radila u velikom opsegu pa se može na prvu učiniti da je to sve već riješeno i uhodano. Da, stvari funkcioniraju – nekako, ali ipak mogu biti znatno bolje za sve uključene u sustav, ako se da bolji zakonski okvir. Na kraju se nadam da ovaj komentar neće biti samo primljen na znanje nego da će netko ozbiljno razmisliti koliko je ovaj zakon zapravo neprilagođen specifičnim potrebama arheoloških istraživanja i poduzeti nešto jer govorimo o iznosima koji se kumulativno zbrojeni mjere u stotinama milijuna kuna. Primljeno na znanje Stručni nositelj skreće pozornost da Nacrt prijedloga Zakona sadrži odredbe koje omogućavaju adekvatno rješavanje opisanih situacija u praksi bez potrebe „traženja rupa u Zakonu“ od strane naručitelja. U tom smislu skreće se pozornost posebice na: • ubrzani otvoreni postupak • pregovarački postupak bez prethodne objave • izmjene ugovora tijekom njegova trajanja • te odredbe o prethodnoj analizi tržišta radi savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima
9 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE , POGLAVLJE 1. - PREDMET, PRAVNI AKTI EUROPSKE UNIJE, POJMOVI I NAČELA Prijevodi nekih pojmova u Direktivama i u ESPD obrascu, koji se prenose u ovaj prijedlog ZJN, nisu sukladni sada korištenim pojmovima, što može dovesti do poteškoća u tumačenju propisa, kako kod naručitelja, tako i kod ponuditelja, te u konačnici i DKOM-a (primjerice - ZJN 2016: dokumentacija o nabavi, sada: dokumentacija za nadmetanje; ZJN 2016: kriteriji za (kvalitativni) odabir, sada: razlozi isključenja i uvjeti sposobnosti; ZJN 2016: stručno povjerenstvo za javnu nabavu, sada: ovlašteni predstavnici naručitelja; ZJN 2016: podugovaratelj, sada: podizvoditelj; ZJN 2016: dobrovoljna ex ante transparentnost, sada: prethodna obavijest o namjeri). Predlažemo da se u ZJN 2016 koriste isti pojmovi kao i do sada. Primljeno na znanje Vezano za izmjenu terminologije ističe se da Nacrt prijedlog Zakona slijedi izričaj i terminologiju iz prijevoda Direktive 24. i 25. upravo kako bi u primjeni olakšao i naručiteljima i ponuditeljima budući da provedbene i delegirane uredbe su usvojene na temelju ovih direktiva, ali i sudska praksa Suda EU će terminološki slijediti hrvatski prijevod direktiva, a ne nacionalnog zakonodavstva. Stručni nositelj cijeni da neće biti praktičnih problema zbog manjih terminoloških promjena što dokazuje upravo i sam komentar u kojem je podnositelj točno uočio i naveo usporedbu stare i nove terminologije.
10 Doris Šegulja Predmet , Članak 1. Tijela središnje države je termin koji treba nadopuniti ili izmijeniti Primljeno na znanje Stručni nositelj skreće pozornost da su tijela središnje države jasno definirana u članku 6. Nacrta prijedloga Zakona te Prilogu I, a sukladno članku 2. Direktive 2014/24/EU i Prilogu te Direktive.
11 Hrvatska poštanska banka Predmet , Članak 1. Kako je otvorena javna rasprava i savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Zakonu o javnoj nabavi smatramo potrebnim skrenuti pozornost da je Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo (dalje: HPB) izuzeta od primjene važećeg Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) (dalje: ZJN) temeljem odredbe čl. 6., koji propisuje koji se subjekti smatraju „sektorskim naručiteljima“. Naime, citirani članak propisuje slijedeće. „Sektorski naručitelji su: 2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih naručitelja ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, financijskog udjela ili na osnovi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 107. do 112. ovoga Zakona kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti,“ Člancima 107. do 112. Zakona o javnoj nabavi izrijekom je propisano o kojima se djelatnostima radi (djelatnosti na području plina i toplinske energije, vodoopskrbe, djelatnosti istraživanja nafte, plina, ugljena, djelatnosti na području prijevoza, zračnih morskih i riječnih luka, na području poštanskih usluga), a iz kojih odredbi je jasno da je bankarski sektor izuzet iz režima javne nabave. Temeljem članka 5. st. 2 i čl. 6. st. 3. ZJN donesen je i „Pravilnik o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi“ (NN 19/12) koji u članku 4. detaljnije definira sektorske naručitelje sukladno djelatnostima koje obavljaju prema posebnim propisima, te je i iz citiranog Pravilnika jasno da HPB, s obzirom na svoju djelatnost koju obavlja prema posebnim propisima, nije sektorski naručitelj i time ne potpada pod primjenu ZJN. Više je razloga zašto je tome tako prema trenutno važećem ZJN i zašto bi tako trebalo ostati i prema planiranoj izmjeni postojeće regulative. Naime, ako bi se HPB smatrao sektorskim naručiteljem, koji se u postupku nabave bilo koje robe, radova i usluga dužan pridržavati pravila ZJN, time bila dovedena u neravnopravan položaj u odnosu na druge kreditne institucije na tržištu, koje nemaju takvih „ograničenja“. Bankarski sektor je vrlo aktivan i zahtjevan zbog čega HPB ulaže velike napore da ostane konkurentna. Ukoliko bi HPB potpala pod režim javne nabave za Banku bi to imali značajne posljedice u vidu novih troškova, usporavanja procesa rada što bi utjecalo na rezultate poslovanja HPB-a. Osim navedenog, potrebno je spomenuti i Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ koja se pozvala u svojim uvodnim dijelovima na sudsku praksu Suda Europske unije. Iz stajališta navedenog suda proizlazi da se tijelo koje posluje pod uobičajenim tržišnim uvjetima čija je namjera ostvarenje prihoda te koje snosi gubitke koji proizlaze iz njegove djelatnosti ne bi trebalo smatrati tijelom koje se uređuje javnim pravom pa tako i primjena predloženih odredbi Zakona o javnoj nabavi kada je u pitanju HPB ovdje nema mjesta. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, predlažemo u nacrt Zakona o javnoj nabavi, i to u čl. 7., ugraditi ograničenja koja postoje u sada važećem ZJN i predvidjeti donošenje Pravilnika o popisu obveznika primjene, temeljem kojih bi se HPB, kao kreditna institucija, izuzela od primjene Zakona o javnoj nabavi. Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo Primljeno na znanje Ističe se da stručni nositelj sadržajno, pojam javnog i sektorskog naručitelja u novim EU direktivama nije mijenjao u odnosu na Direktive 2004/17/EZ i 2014/18/EZ koje su prenesene u važeći Zakon o javnoj nabavi. HPB nije obveznik primjene važećeg ZJN-a stoga se ne nalazi u Pravilniku o popisu obveznika. Kreditne institucije nisu subjekti koji sukladno nacionalnom propisu iz javne nabave (važećem niti NPZ-u) potpadaju pod primjenu istoga bez obzira na njihovo vlasništvo. S obzirom na naprijed navedeno ne vidimo razlog zbog kojega bi se HPB kao kreditna institucija posebno trebala izuzimati od primjene Zakona o javnoj nabavi.
12 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pravni akti Europske unije, Članak 2. Predlažemo da se, neovisno o obvezatnosti izravnih primjena Uredbi EK, ovaj članak pozove i na Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2016/7 оd 5. siječnja 2016. o utvrđivanju standardnog obrasca za Europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD). Nije prihvaćen Uredba se neposredno primjenjuje te se Nacrt prijedloga Zakona s njom ne usklađuje.
13 Marijana Drobnjak POGLAVLJE 1. - PREDMET, PRAVNI AKTI EUROPSKE UNIJE, POJMOVI I NAČELA, Pojmovi Predlažem numerirati pojmove, a posebno obzirom na definiciju pojma „ugovor o javnoj nabavi usluga“ gdje se poziva na točku 33. ovog stavka. Prihvaćen Prihvaća se
14 HGK Pojmovi, Članak 3. U odnosu na definiciju pojma dokumentacija o nabavi, a u svezi s člankom 59. i člankom 294. predlaže se propisati format izrade natječajne dokumentacije (excel format za troškovnike i AutoCAD format za projektnu dokumentaciju) te ograničiti mogućnost računske pogreške u ponudi na 2% (vidi primjedbu na čl. 294.). Prema mišljenju članice HGK iz sektora graditeljstva, kod postupka javne nabave najveći problem predstavljaju troškovnici i projektna dokumentacija. Smatraju da bi troškovnici trebali biti izrađeni i dostavljeni isključivo u excel formatu tako da se mogu popunjavati računalnim putem. Naime, troškovnike u pdf ili word formatu potrebno je ručno ispunjavati te vrlo često dolazi do računskih pogrešaka, a isto tako popunjavanje zahtjeva i puno više vremena. Projektna dokumentacija u AutoCAD formatu bi također trebala biti obavezni dio natječajne dokumentacije radi lakšeg pristupa istoj i povećanju transparentnosti. Radi ekonomičnosti i eliminacije eventualnih računskih pogrešaka potrebno je propisati format izrade dokumentacije (excel format za troškovnike i AutoCAD format za projektnu dokumentaciju). Trenutno je obujam računske pogreške u ponudi neograničen te se koristi kao legalno sredstvo promjene cijene ponude nakon otvaranja ponuda stoga predlažemo ograničenje. U odnosu na definiciju pojma profesionalni propust ističemo kako se u člancima 3. i 254. NPZ kao razlog za moguće (fakultativno) isključenje ponuditelja navodi obveza isplaćivanja minimalne plaće. Navedena odredba navodi na zaključak kako je dovoljna isplata minimalne plaće,što podrazumijeva i obvezu plaćanja poreza i doprinosa na istu osnovicu, što je štetno i pogoduje praksi isplate plaća na crno. Radi izbjegavanja nejasnoća u primjeni, predlažemo riječi „minimalna plaća“ zamijeniti izričajem „plaća prema kolektivnom ugovoru“, jer pod pojmom minimalna plaća u RH se smatra iznos od 3.120,00 kuna, neovisno od stručne spreme i poslova koje radnik obavlja. Predlažemo da se u Zakonu predvidi kao dokaz sposobnosti obveza ponuditelja da dokaže da je ispunio obavezu isplate plaće prema tarifama iz kolektivnog ugovora, da je platio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za sve zaposlenike prema socijalnom i radnom pravu u Hrvatskoj ili prema propisima u zemlji u kojoj je registriran. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog u dijelu prijedloga vezanih za članaka 3. i 254. NPZ-a. Vezano za propisivanje posebnih formata za izradu DON isto je već na primjeren način obuhvaćeno člankom 65. NPZ-a.
15 Marijana Drobnjak Pojmovi, Članak 3. Pojam „neprihvatljiva ponuda - podrazumijeva li to da se takva ponuda odbija? Možda u zakonu odrediti razloge za odbijanje ponuda. Primljeno na znanje Stručni nositelj skreće pozornost na članak 295. NPZ-a koji uređuje predloženo.
16 Hrvatska komora arhitekata Pojmovi, Članak 3. Članak 3. Definicija projektnog natječaja koja glasi: „projektni natječaj je postupak koji omogućava naručitelju stjecanje, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture, inženjerstva ili obrade podataka, plana ili projekta kojeg je odabrao ocjenjivački sud nakon provedenog natjecanja s ili bez dodjele nagrada;“ Predlažemo da se definicija dopuni terminom: "idejno rješenje" i da glasi: "projektni natječaj je postupak koji omogućava naručitelju stjecanje, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture, inženjerstva ili obrade podataka, idejnog rješenja, plana ili projekta kojeg je odabrao ocjenjivački sud nakon provedenog natjecanja s ili bez dodjele nagrada"; Obrazloženje: Pravilnik o natječajima s područja arhitekture i urbanizma, od 16. srpnja 2014. godine, sadrži odredbe u skladu s Direktivom 2014/24/EU, kojom se uređuje postupak javnih nabava za djelatnost građenja, te nabavu roba i usluga, koje se odnose na pripremu i provedbu natječaja za izbor najboljih i strukovno najprimjerenijih prostornih rješenja i zgrada za koje je priprema i provedba takvih natječaja obavezna ili stručno poželjna. S projektnim natječajem u području prostornog planiranja i arhitekture naručitelj stječe idejno rješenje (stručni termin) i pravo da ugovori kompletnu projektnu dokumentaciju i projektantski nadzor sve do izvedbe. Nije prihvaćen Definicija je usklađena s pravnom stečevinom.
17 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pojmovi, Članak 3. Osigurana sredstva za nabavu - novčana sredstva javnog ili sektorskog naručitelja (sa PDV-om) koja su prije početka postupka javne nabave utvrđena i zabilježena u proračunu ili financijskom planu za tekuću godinu. PVN – novčana sredstva (bez PDV-a) koja javni ili sektorski naručitelj navodi u DZN prilikom pokretanja postupka javne nabave te ista mogu biti manja ili jednaka od osiguranih sredstava javnog ili sektorskog naručitelja za određeni predmet nabave. Potrebno definirati što točno znači parametar osigurana sredstva a što PVN prilikom pokretanja postupka nabave. Prema trenutno važećem ZJN naručitelj je za predmet nabave u DZN navodio određenu PVN no, primjerice, nakon što bi pristigne ponude većih vrijednosti PVN naručitelj bi u tom trenutku mogu izvršiti rebalans/prenamjenu te namaknuti dovoljno osiguranih sredstava za odabir prve prihvatljive ponude i na taj način izvršiti odabir. S obzirom da se novim ZJN definira da je neprihvatljiva svaka ponuda koja prelazi novčana sredstva naručitelja koja su prije početka postupka nabave utvrđena i zabilježena u proračunu ili financijskom planu odnosno osigurana sredstva potrebno je definirati da li je u tom slučaju PVN koje se navodi u DZN ista kao i vrijednost osiguranih sredstava. Također potrebno je voditi računa da se za ugovore/OS koji se sklapaju na više godina ne mogu sredstva osigurati na tako dug vremenski period. Prihvaćen Prihvaća se.
18 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Pojmovi, Članak 3. Definicijom neprihvatljive ponude kao ponude "čija cijena prelazi novčana sredstva javnog naručitelja koja su PRIJE POČETKA POSTUPKA javne nabave utvrđena i zabilježena u proračunu ili financijskom planu" onemogućuje javnom naručitelju da, donošenjem rebalansa proračuna ili financijskog plana, ispravi eventualnu pogrešnu procjenu vrijednosti nabave, a što je važećim ZJN imao mogućnost. Ovako predviđenom odredbom javni naručitelj, ukoliko dobije sve ponude čija je cijena veća od "osiguranih sredstava" mora poništiti postupak nabave.....te započeti novi postupak koji traži dodatno vrijeme...ili iskoristiti mogućnost pregovaračkog postupka bez prethodne objave. Da li će to dovesti do povećanog broja takvih postupaka....nenamjerno ili možda čak namjerno? Prihvaćen Prihvaća se.
19 Kristina Zovko Pojmovi, Članak 3. Prijedlog: dodati u definicije "elektronički katalog" (nešto poput uvodne točke 68. Direktive 2014/24/EU: Elektronički katalozi format su za predstavljanje i organiziranje informacija na način koji je zajednički svim sudjelujućim ponuditeljima te koji se može elektronički obrađivati. Primjer mogu biti ponude u obliku proračunskih tablica...). Djelomično prihvaćen Dorađeno je obrazloženje NPZ-a
20 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Pojmovi, Članak 3. Što je s UREDBOM KOMISIJE (EZ) br. 2151/2003 od 16. prosinca 2003. kojom se mijenja Uredba (EZ) br. 2195/2002 Europskoga Parlamenta i Vijeća o jedinstvenom rječniku javnih nabava (CPV)? Prihvaćen Prihvaća se
21 Blaženka Petrovečki Pojmovi, Članak 3. Neprihvatljiva ponuda je svaka ponuda čija cijena prelazi novčana sredstva javnog naručitelja koja su prije početka postupka javne nabave utvrđena i zabilježena u financijskom planu. U tom slučaju bi naručitelj, ukoliko je cijena najpovoljnije ponude viša od procijenjene vrijednosti ponudu morao proglasiti neprihvatljivom, poništiti postupak, ići u izmjene plana nabave i financijskog plana, te nakon toga ponoviti postupak. Smatram da bi trebala ostati odredba važećeg zakona, gdje naručitelj može poništiti postupak ukoliko ne može osigurati dodatna sredstva, ali ako rebalansom financijskog plana može osigurati dodatna sredstva da naručitelj nije u obvezi proglasiti ponudu neprihvatljivom. Prihvaćen Prihvaća se
22 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pojmovi, Članak 3. Vezano za nepravilnu ponudu - ako ponuda nije sukladna dokumentaciji o nabavi pod određenim uvjetima se može upotpuniti ili pojasniti (čl. 293), dok se navodom o nepravilnoj ponudi, ponuda mora proglasiti nepravilnom. Izuzetno niska cijena je u određenim uvjetima prihvatljiva (čl. 289), dok se navodom o nepravilnoj ponudi, ponuda mora proglasiti nepravilnom. Utvrđivanje korupcije je razlog isključenja (čl. 251), dok se navodom o nepravilnoj ponudi, ponuda mora proglasiti nepravilnom. Ako je ponuda primljena izvan roka, EOJN ne dozvoljava otvaranje ponuda, naručitelj je ne otvara već je registrira kao zakašnjelu, dok se navodom o nepravilnoj ponudi, ponuda mora proglasiti nepravilnom. Predlažemo da se pojam nepravilne ponude vrati uz pregovaračke postupke kao i do sada. U Direktivama se pojam nepravilne ponude ne navodi u ovakvom obliku. Vezano za neprihvatljivu ponudu - predlažemo da se vrati stari koncept kojim sredstva moraju biti osigurana najmanje prije sklapanja ugovora ili okvirnog sporazuma. Financijski plan je podloga za plan nabave, ali je isključivo „plan“ koji se može mijenjati i ne donosi se isključivo u svrhu javne nabave. U slučaju da je cijena ponude veća od osiguranih sredstava, sektorski naručitelji mogu provesti prenamjenu ili rebalans sredstava, ako mu isto omogućuje financijsko stanje društva. Također, kriteriji za kvalitativni odabir odnosno „razlozi isključenja“ i „dokazi sposobnosti“ se navode u dijelu nepravilne ponude („korupcija“-razlog isključenja) i ovdje u neprihvatljivoj ponudi. Ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta u dijelu isključenja ne može biti neprihvatljiva jer se prema (čl. 251) isključuje ponuditelj, ne ponuda. Predlažemo da se pojam neprihvatljive ponude vrati uz pregovaračke postupke kao i do sada. U Direktivama se pojam nepravilne ponude ne navodi u ovakvom obliku. Vezano uz neprikladnu ponudu - što znači pojam „značajne izmjene“ i kako ga odrediti?; Predlažemo da se pojam neprikladne ponude vrati uz pregovaračke postupke kao i do sada. U Direktivama se pojam nepravilne ponude ne navodi u ovakvom obliku. Vezano za okvirni sporazum - predlažemo da se umjesto „predviđenih količina“ navede „potrebnih količina". Vezano za podugovaratelja – predlažemo vraćanje naziva podizvoditelj obzirom da će izmjena naziva izazvati financijske troškove kod naručitelja i ponuditelja. Vezano za valjanu ponudu - predlažemo izbaciti dio „te koja nije nepravilna, neprihvatljiva ili neprikladna“ te dodati dio "te koja je odgovarajuća u pogledu predmeta nabave“. U Direktivama se pojam valjana ponuda ne navodi. Djelomično prihvaćen Izričaj definicija pojmova preuzet je iz Direktive 2014/24/EU odnosno 2014/25/EU s time da je u dijelu koji se odnosi na definiciju neprihvatljive ponude izričaj dorađen.
23 ACT Grupa Pojmovi, Članak 3. Dodati: "Osobe u nepovoljnom položaju su društveno ili ekonomski isključene osobe - osobe s invaliditetom, nezaposlene ili radno neaktivne osobe, manjine (etničke/nacionalne, jezične, vjerske, seksualne…), migranti / povratnici, samohrani roditelji, (bivši) ovisnici/alkoholičari, bivši zatvorenici, mladi, starije osobe, beskućnici." Djelomično prihvaćen Stručni nositelj doradio je obrazloženje članka 51. NPZ-a.
24 Sanja Mjertan Pojmovi, Članak 3. Predlažem pojam "gospodarskog subjekta” utvrditi (u ovom ili nekom drugom članku) u širem smislu od članka 2. t. 10., a sukladno t. 14. DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. kako bi obuhvaćao sve osobe i/ili tijela koja nude izvođenje radova, nabavu proizvoda ili pružanje usluga na tržištu, bez obzira na pravni oblik u kojem djeluju. Naime, predloženo pojmovno određenje isključuje primjerice podružnice koje nemaju pravnu osobnost prema članku 7. stavku 3. Zakona o trgovačkim društvima, kao ni prema članku 9. stavku 3. Zakona o ustanovama. Stoga predlažem uključiti i ostale oblike tijela koji nisu fizičke osobe, koji bi trebali biti obuhvaćeni pojmom gospodarskog subjekta, bez obzira na to jesu ili „pravne osobe” u svim okolnostima. Predmetnim usklađenjem proširenja pojma "gospodarskog subjekta" i definicija podugovaratelja/ podizvoditelja proširila bi se i na primjerice predstavništva u RH stranih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost iz zemalja koje nisu članice EU, odn. EGP-a, a koja nisu pravne osobe prema članku 52. stavku 1. i 4. Zakona o trgovini. Slijedom predloženoga, smanjila bi se mogućnost pogreške prilikom pregleda i ocjena ponuda, izbjegli žalbeni postupci i trošenje financijskih sredstava obveznika Zakona o javnoj nabavi na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka, a time bi se dodatno omogućila učinkovita javna nabava. Prihvaćen Prihvaća se.
25 Domagoj Adamčić Pojmovi, Članak 3. Iz definicije neprihvatljive ponude proizlazi da naručitelj ne smije odabrati ponudu koja je cijenom iznad "budžeta", pa onda zapravo proizlazi da mora poništiti postupak ako su sve ponude cijenom iznad budžeta? Ovo je nejasno u kontekstu odredbe 298. st. 1. točke 5. gdje su na drugačiji način definirani razlozi poništenja zbog cijena ponuda? Uglavnom, vezano za tematiku osiguranih sredstava naručitelja: naručitelji bi u svakom slučaju, osim u onom iz članka 307. st. 4. (suglasnost nadležnog tijela), trebali u trenutku početka postupka javne nabave imati osigurana sredstva za nabavu, ali, ako je cijena najpovoljnije ponude iznad osiguranih sredstava naručitelju se može omogućiti da odabere takvu ponudu ako osigura dodatna sredstva. Prema odredbi iz važećeg ZJN-a naručitelj može pokrenuti postupak bez ikakvih sredstava da bi ga na kraju, nakon što su dostavljene ponude, poništio jer nije osigurao sredstva za nabavu, neovisno o cijeni najpovoljnije ponude. Izrada ponuda stvara ponuditeljima često puta velike troškove pa se na ovaj način ponuditelji stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na naručitelje. Uz navedeno, moguće su i manipulacije na način da naručitelj poništi postupak uz obrazloženje da nije osigurao sredstva za nabavu, a da je stvarni razlog taj što najpovoljnija ponuda nije ona preferiranog ponuditelja. Ponuditelji bi morali imati određenu sigurnost na način da barem znaju da valjana ponuda unutar procijenjene vrijednosti nabave ne može biti odbijena jer naručitelj nema osigurana sredstva. Prihvaćen Prihvaća se.
26 Igor Kozina Pojmovi, Članak 3. Smatram da bi kod neprihvatljive ponude trenutak utvrđivanja osiguranih sredstava, kao i do sada, trebao biti vezan uz donošenje odluke o odabiru, a ne prije početka postupka javne nabave. Naime kod dugotrajnih postupaka, koji zbog primjerice izjavljenih žalbi započnu u jednoj, a završe u drugoj proračunskoj godini zna se desiti da novim proračunom više nisu predviđena sredstva za postupak nabave pokrenut u protekloj proračunskoj godini, isto je moguće, ako se u međuvremenu donese rebalans proračuna. Vezano uz osigurana sredstva trebalo bi obavezno uvrstiti izuzetak za okvirne sporazume, u smislu da se propiše obveza postojanje osiguranih sredstava prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora, a ne prije početka postupka javne nabave, jer bi u suprotnom sve ponude bile neprihvatljive. Isto tako izuzetak bi trebale biti i sve nabave koje se financiraju iz EU fondova. Prihvaćen Prihvaća se.
27 Karla Svečnjak Pojmovi, Članak 3. Predlažemo da se u Zakon kod definicije gospodarskog subjekta uvrsti i podružnica stranog osnivača u RH jer prema trenutnom Zakonu o trgovačkim društvima podružnice nisu pravne osobe pa do sada nisu mogle samostalno nastupiti kao ponuditelj. Naime, članak (14) Direktive 2014/24/EU sugerira da bi se pojam "gospodarski subjekt" trebao tumačiti u širem smislu kako bi obuhvaćao sve osobe i/ili tijela koja nude izvođenje radova, nabavu proizvoda ili pružanje usluga na tržištu, bez obzira na pravni oblik u kojem djeluju. Stoga bi poduzeća, podružnice, podređena društva, partnerstva, zadruge, trgovačka društva s ograničenom odgovornošću, sveučilišta, javna ili privatna, te ostali oblici tijela koji nisu fizičke osobe, trebali biti obuhvaćeni pojmom gospodarskog subjekta, bez obzira na to jesu ili „pravne osobe” u svim okolnostima." Stoga predlažemo novu definiciju pojma "gospodarski subjekt" kao: - gospodarski subjekt je fizička ili pravna osoba ili javno tijelo ili podružnica pravne osobe sa sjedištem izvan RH ili zajednica tih osoba ili tijela, uključujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. Prihvaćen Prihvaća se.
28 Tatjana Babojelić Pojmovi, Članak 3. Predlažem podjelu stavka na točke za svaki pojam radi preglednosti i lakšeg pozivanja na određeni pojam (Primjerice, kod pojma: Ugovor o javnoj nabavi usluga se spominje sljedeće: ''...osim onih iz točke 33. ovoga stavka'', a koja točka nije izrijekom navedena unutar stavka). Prihvaćen Prihvaća se
29 HP-Hrvatska pošta d.d. Načela javne nabave, Članak 4. Prijedlogom stavka 2. predmetnog članka 4. nacrta Zakona definira se kako javna nabava ne smije biti osmišljena s namjerom izbjegavanja primjene ovog Zakona ili izbjegavanja primjene pravila o javnoj nabavi velike vrijednosti ili s namjerom da se određenim gospodarskim subjektima neopravdano da prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj. Nejano je što znači da javna nabava ne smije biti „osmišljena s namjerom“ … Mišljenja smo da je prikladniji izraz da javna nabava ne smije biti provedena s namjerom....... Naime, u nacionalnom zakonodavstvu niti jedan propis ne zabranjuje niti koristi termin „osmišljavanja s namjerom“. Također, odredba se odnosi na nabavu velike vrijednosti pa se postavlja pitanje što je s nabavom male vrijednosti. Nije prihvaćen Odredba je usklađena s izričajem Direktive 2014/24/EU
30 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Načela javne nabave, Članak 4. Molimo izmjenu čl.4.st.2. da glasi: „Javna nabava ne smije biti osmišljena s namjerom izbjegavanja primjene ovog Zakona ili izbjegavanja primjene pravila o javnoj nabavi velike vrijednosti ili male vrijednosti ili s namjerom da se određenim gospodarskim subjektima neopravdano pruži prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj.“ Prihvaćen Prihvaća se.
31 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 2. - NARUČITELJI, Članak 7. Predlažemo dodati kao i u članku 6., odnosno „Indikativan popis sektorskih naručitelja u Republici Hrvatskoj središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave objavljuje na Portalu javne nabave i ažurira prema potrebi.“ Nije prihvaćen Stručni nositelj cijeni da je predloženo rješenje adekvatno i dovoljno. Skreće se pozornost da ni važeći Pravilnik o popisu obveznika Zakona o javnoj nabavi ne sadrži popis sektorskih naručitelja.
32 Domagoj Adamčić POGLAVLJE 2. - NARUČITELJI, Članak 7. Članak 7. st. 1. točka 1.: Ne bi li trebalo pisti samo "naručitelji" s obzirom na definiciju iz članka 5.? Nije prihvaćen Odredba je usklađena s odredbom Direktive 2014/25/EU.
33 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 3. - MJEŠOVITA NABAVA, Članak 8. St. 1 - predlažemo dozvoliti mogućnost sklapanja okvirnih sporazuma kod mješovite nabave. Primljeno na znanje Pojam „mješovita nabava“ uređuje pravna pravila za različite vrste nabave ili kad se primjenjuju različiti pravni režimi neovisno o tome je li rezultat postupka ugovor ili okvirni sporazum. Dakle, primjenjuje se u oba slučaja.
34 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 3. - MJEŠOVITA NABAVA, Članak 9. U ZJN se navodi da su mješoviti ugovori čiji su predmet nabave različite vrste nabave. Također spominju se kao različite vrste nabave radovi, robe i usluge. U čl. 9. St. 3 navodi se sljedeće: „Mješovitim ugovorima čiji su predmet: 1. djelomično usluge, a djelomično roba, ili 2. djelomično društvene i druge posebne usluge, a djelomično ostale usluge glavni je predmet ugovora onaj koji ima veću procijenjenu vrijednost.“ Kao što je razvidno nigdje se ne spominju radovi niti da li se parametar određivanja predmeta ugovora primjenjuje na isti način i za radove. Predložena formulacija je sljedeća: Mješovitim ugovorima čiji su predmet: 1. djelomično usluge, a djelomično roba, ili 2. djelomično usluge, a djelomično radovi, ili 3. djelomično roba, a djelomično radovi, ili 4. djelomično društvene i druge posebne usluge, a djelomično ostale usluge glavni je predmet ugovora onaj koji ima veću procijenjenu vrijednost. Nije prihvaćen Navedena odredba je u skladu s člankom 3. Direktive 2014/24/EU. Pravni režim primjenjiv za radove nalazi se u stavku 2. članka 9.
35 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 3. - MJEŠOVITA NABAVA, Članak 9. St. 3. i st. 1. predmetnog članka nisu usklađeni, budući stavak 3. ne sadrži "radove" kao predmet mješovitih ugovora niti u jednoj od točaka. Djelomično prihvaćen Izričaj stavka 3. je dorađen i preciziran. Stručni nositelj skreće pozornost da se na radove primjenjuje stavak 2., a ne stavka 3. ovog članka.
36 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 3. - MJEŠOVITA NABAVA, Članak 9. St. 1 - treći dio zakona se odnosi na sektorske naručitelje koji, na dijelove koji u trećem dijelu zakona nisu propisani, primjenjuju drugi dio zakona (čl. 335). Prema definiciji iz st. 1, mješoviti ugovori su svi ugovori kojima je jedan dio predmeta nabave jedna vrsta nabave (primjerice roba), a drugi dio druga vrsta nabave (primjerice instalacija isporučene robe kao usluga), čime svakako treba omogućiti i sklapanje okvirnih sporazuma. St. 2 - predlažemo dodati „prema udjelu vrste nabave u procijenjenoj vrijednosti nabave“. Prihvaćen Prihvaća se.
37 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 3. - MJEŠOVITA NABAVA, Članak 10. Čl.10.st.6. Ovako može doći do krivog tumačenja i primjene krivog pravnog režima. Molimo također ovaj članak vezati i za komentar u članku 9. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 3. stavku 6. Direktive 2014/24/EU.
38 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 3. - MJEŠOVITA NABAVA, Članak 10. St. 2 - Da li u ovom slučaju naručitelj ima potpuno diskrecijsko pravo odlučiti da li razdvojiti neki predmet nabave, da li za odvojeni predmet isto provodi postupak nabave, da li može provesti postupak jednostavne nabave, te u slučaju nabave radova i usluge (plus robe), odlučiti da će prvo nabaviti radove, a onda sukladno tom odabiru nabaviti i usluge (plus robu). Kako odrediti procijenjenu vrijednost nabave i kako objasniti da naručitelj ne krši članak 16. stavak 3. Zakona. Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 3. stavku 4. Direktive 2014/24/EU. Stručni nositelj cijeni da će se procijenjena vrijednost nabave određivati skladno čl. 16-27. NPZ-a.
39 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pragovi za primjenu Zakona, Članak 12. Predlažemo spojiti čl. 12 s čl. 15 prijedloga ZJN. Nije prihvaćen Članak 12. uređuje vrijednosne pragove, a članak 15. propisuje određena pravila u vezi jednostavne nabave.
40 Sanja Mjertan Pragovi za primjenu Zakona, Članak 12. Predlažem izmijeniti članak 12. stavak 1. u cilju preciznijeg određivanja i povezivanja s odredbom članka 15. na način da se na jednostavnu nabavu u pravilu ne primjenjuje ovaj Zakon, osim u dijelu propisanom u članku 15. Nije prihvaćen Stručni nositelj cijeni da iz predmetnih odredbi dovoljno jasno proizlazi područje primjene NPZ-a odnosno općeg akta.
41 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Nabava velike vrijednosti, Članak 13. Molimo izmjenu čl.13. st.1. da glasi: „Nabava velike vrijednosti je nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih pragova iz članka 4. Direktive 2014/24/EU i članka 15. Direktive 2014/25/EU ovisno o vrsti naručitelja, izraženih u odgovarajuće vrijednosti u kunama, a koji iznose ______ kuna sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije. „ U dosadašnjoj praksi se pokazalo spornim upućivanje na važeću Komunikaciju Europske komisije, budući kako Ponuditelji tako i Naručitelji nemaju potpunu pravnu sigurnost i točnost prilikom odlučivanja je li ili nije pojedina nabava – nabava male ili velike vrijednosti. Stoga se ovako predlaže točno propisati i definirati iznose u kunskoj protuvrijednosti. Pozdravlja se aktivnost objave obavijesti o važećim vrijednostima EU pragova koje obavlja Središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave, no ukazujemo kako isto nije dostatno. Nije prihvaćen Stručni nositelj skreće pozornost da se ovim člankom ne upućuje na komunikaciju već na pragove propisane relevantnim člancima direktiva. To stoga kako se ne bi moralo mijenjati odredbe NPZ-a svake dvije godine budući da u tom razdoblju Europska komisija ima ovlast donijeti delegirane uredbe kojima mijenja pragove za primjenu EU direktiva propisane navedenim člancima. Što se tiče Komunikacije ističe se da se radi o aktu u kojem su pragovi preračunati u nacionalne valute država članica koje nisu u euro zoni. Upravo kako ne bi bilo zabune stavkom 4. ovog članka propisano je da će se obavijest o važećim vrijednostima europskih pragova objaviti na Portalu javne nabave.
42 Vlahović Grupa d.o.o. Jednostavna nabava, Članak 15. Predlažemo propisati obavezu objave na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave, kao središnjeg mjesta praćenja postupaka javne nabave. Takvim zakonskim rješenjem uvest će se veća transparentnost i bolje praćenje postupaka jednostavne javne nabave. Dodatno, predlažemo propisati obavezu objave pojedinačnih ugovora sklopljenih temeljem postupaka jednostavne javne nabave na stranicama EOJN u svrhu povećanja transparentnosti i osiguravanja točnosti statističkih podataka. Objavom općih akata i ugovora od strane naručitelja osigurat će se javna dostupnost podataka i time kvalitetniji sustav javne nabave. Djelomično prihvaćen Dorađen izričaj odredbe
43 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Jednostavna nabava, Članak 15. Predlažemo brisati „ili na drugi način učiniti dostupnim javnosti“. Otvara mogućnosti za kreativna shvaćanja što znači učiniti dostupnim javnosti, dok su internetske stranice bilo EOJN-a, bilo NN-a, bilo vlastite, općepriznato funkcionalno sredstvo komunikacije danas, a i usklađeno je sa čl. 59. Prihvaćen Prihvaća se.
44 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Jednostavna nabava, Članak 15. Jednostavna nabava je nabava manja od vrijednosti pragova iz članka 12. ovoga Zakona Dosadašnja praksa je pokazala da su brojni naručitelji imali problem sa primjenom pragova bagatelne nabave odnosno da li 200.000,00 / 500.000,00 kn ulazi u bagatelnu nabavu ili ne. Nakon mišljenja USJN isto je bilo pojašnjeno. No iz prijedloga Zakona je vidljivo da se navedeno mijenja te iz tog razloga molimo da se čl. 15. st. 1. definira točnije odnosno kako je predloženo. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da je predmetna odredba članka 12. stavke 1. vrlo jasna te ne bi trebala dovesti do prijepora.
45 HP-Hrvatska pošta d.d. Jednostavna nabava, Članak 15. St.3 - Nije jasno propisano na čijim internetskim stranicama naručitelj objavljuje opći akt. Isto tako postavlja se pitanje što se želi postići objavom općeg akta na internetskim stranicama. Ako je intencija zakonodavca bila povećanje transparentnosti, mišljenja smo da je trebalo propisati obvezu objave u EOJN. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da navedeno rješenje povećava transparentnost procedura jednostavne nabave dok s druge strane ne nameće dodatne administrativne troškove naručiteljima.
46 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Jednostavna nabava, Članak 15. Predlažemo spojiti čl. 15 s čl. 12 prijedloga ZJN. St. 3 – predlažemo iza teksta „na internetskim stranicama“ dodati „naručitelja“. Nije prihvaćen Stručni nositelj cijeni da navedeno proizlazi iz izričaja predmetnog stavka.
47 mr.sc. Ivan Šprajc Jednostavna nabava, Članak 15. Objava akta iz st. 3. ovog članka - ako se smatra općim aktom - bi se morala urediti na drugačiji način. Stoga predlažem da se ovi opći akti svih državnih tijela objave u "Narodnim novinama" a opći akti drugih obveznika javne nabave obligatorno na njihovim internetskim stranicama. Ujedno, predlažem da se objavna "na drugi način" briše iz teksta Nacrta. Takva sintagma imala je smisla u doba kada javnopravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima nisu održavala - niti bila obvezna na to - vlastite web-stranice. Danas je takva obveza već propisana drugim zakonima (npr. Zakonom o pravu na pristup informacijama) pa je posve logično objavu općih akata vršiti na web-stranicama. U suprotnom, smatrat će se legalnim objava npr. na oglasnoj ploči određenog obveznika javne nabave što danas zaista nema nikakvog smisla a ni željenog učinka. Prihvaćen Prihvaća se.
48 Nikola Ćaćić Jednostavna nabava, Članak 15. Predlažem da se za jednostavnu nabavu u čl.15.st 3. ipak propiše obveza oglašavanja u EOJN. Na ovaj način će se barem donekle "disciplinirati" ovaj, ne tako mali dio javne potrošnje. U tom smislu predlažem urediti i čl. 12. na način da se ovaj Zakon ograničeno i odgovarajućoj mjeri odnosi i na jednostavnu nabavu. Djelomično prihvaćen Dorađen izričaj odredbe
49 Bojan Memić Jednostavna nabava, Članak 15. U čl. 12 piše da se ovaj Zakon ne primjenjuje na jednostavne nabave. To znači da se ovaj članak ne može smatrati kao članak koji regulira jednostavnu nabavu jer se nalazi unutar zakona koji se ne primjenjuje na jednostavne nabave. Nije prihvaćen Članak 12. uređuje vrijednosne pragove, a članak 15. propisuje određena pravila u vezi jednostavne nabave.
50 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 16. Čl.16.st.4. Naručitelj je osigurao sredstva na temelju procijenjene vrijednosti nabave. Objavljena PVN može utjecati na Ponuditelje da dignu cijene do PVN. Predlažemo da procijenjenu vrijednost nabave nije obvezno navoditi u obavijesti javne nabave. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni s obzirom da je procijenjena vrijednost sadržaj plana nabave predloženo ne bi bilo od utjecaja na postupak.
51 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 16. St.1. - Nije jasno određen termin „valjano“, odnosno da li npr. u slučaju da je naručitelj odredio da je procijenjena vrijednost 500.000,00 kn, a u postupku budu dostavljene dvije ponude s cijenom 501.000,00 kn i 550.000,00 kn znači da je naručitelj nevaljano odredio procijenjenu vrijednost. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da upravo opisani slučaj predstavlja školski primjer da je naručitelj očito nevaljano procijenio vrijednost te u tom slučaju ne smije sklopiti ugovor jer bi se radilo o izbjegavanju primjene Zakona. Skreće se pozornost na odredbe o istraživanju tržišta koje naručitelju omogućavaju dobivanje svih relevantnih informacija pa time i minimiziraju rizik od krive procjene vrijednosti konkretne nabave.
52 Domagoj Adamčić ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 16. Komentar brisan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
53 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 17. Molimo dopunu čl.17. na način da se pojam „opcije i moguća obnavljanja ugovora“ izričito definira. Stoga se predlaže u čl. 17. dodati novi stavak koji glasi: „ Za potrebe izračunavanja procijenjene vrijednosti nabave pojam „opcije i moguća obnavljanja ugovora“ definira se kao skup svih aktivnosti nužnih za izvršavanje predmeta nabave, za vrijeme trajanja, kao i nakon isteka ugovora, sve sukladno bitnim uvjetima dokumentacije o nabavi.“ Navedeno je sporno operativno i u praksi, posebice kako odrediti procijenjenu vrijednost nabave, s obzirom na to što znači pojam opcije i moguća obnavljanja ugovora. Nije prihvaćen Stručni nositelj ističe je predmetna odredba sukladna članku 5. stavku 1. Direktive 2014/24/EU. Vezano za predmetni prijedlog ističe se da direktive ne sadrži takvu odredbu.
54 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 17. Korištenje opcija i mogućih obnavljanja bi bila primjenjivija i u tom smislu više zastupljena kada bi ZJN propisao jasnije odredbe. Pojasniti mogućnosti opcija i mogućih obnavljanja ugovora Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe je predmetna odredba sukladna članku 5. stavku 1. Direktive 2014/24/EU.
55 HGK ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 19. Vezano na odredbu stavka 2. kojom je definirano da se procijenjena vrijednost nabave može odrediti na razini operativne jedinice u slučaju kad je to opravdano objektivnim razlozima. Smatramo da ovakva formulacija otvara mogućnost manipuliranja prilikom utvrđivanja procijenjene vrijednosti nabave. Potrebno je jasno definirati što se može smatrati opravdano objektivnim razlozima. Prihvaćen Prihvaća se.
56 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 19. Čl.19.st.2. Pobliže objasniti što su to objektivni razlozi. Članak se neće moći primjenjivati bez detaljnijeg obrazloženja mogućnosti korištenja istog pa u tom slučaju gubi smisao postojanja. Prihvaćen Prihvaća se.
57 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 19. Čl.19.st.1. Nije jasno definirano što znači zasebna operativna jedinica. Da li to onda znači da se plan nabave radi na razini operativnih jedinica a ne na razini Naručitelja i kao takav objavljuje? Potrebno je pobliže označiti da li su to zasebni pogoni, da li su to dijelovi koji moraju biti zasebno iskazani kao operativne jedinice u sudskom registru Naručitelja. Djelomično prihvaćen Stručni nositelj ističe je predmetna odredba sukladna članku 5. Direktive 2014/24/EU. Pojam operativnih jedinca pojašnjen je u obrazloženju predmetnog članka. Također, stručni nositelj cijeni da isti pojam ne mora biti zasebno iskazan u sudskom registru naručitelja.
58 Sanja Mjertan ODJELJAK A - OPĆE ODREDBE, Članak 19. Predlažem pojašnjenje pojma "ustrojstva od zasebnih operativnih jedinica" primjerice dodavanjem riječi "ustrojstvenih jedinica, podružnica i zasebnih djelatnosti istoga naručitelja". Djelomično prihvaćen Stručni nositelj ističe je predmetna odredba sukladna članku 5. Direktive 2014/24/EU. Pojam operativnih jedinca pojašnjen je u obrazloženju predmetnog članka.
59 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK B - POSEBNE ODREDBE, Članak 22. Ako se želi postići da se objavljuje ukupna cijena radova (investicije), svakako je potrebno voditi računa o mogućnostima odbijanja ponude zbog njezine financijske vrijednosti, s obzirom da u PVN ulazi i dio robe ili usluga koji je naručitelj već nabavio ili nabavlja u drugom postupku što je dozvoljeno ZJN. Ako se navedeno jasno ne razradi, moglo bi se dogoditi da ponuditelji dostave ponudu unutar PVN, a njezina vrijednost prelazi procijenjenu vrijednost samo za predmet nabave, odnosno radove i u tom slučaju bi naručitelj u konačnici za pojedinu investiciju platio veći iznos, odnosno prihvaćajući takvu (skuplju) ponudu preplatio radove. U tom slučaju naručitelj ima osigurana sredstva pa zbog tog razloga ne može takvu ponudu ocijeniti neprihvatljivom. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe je predmetna odredba sukladna članku 5. stavku 7. Direktive 2014/24/EU.
60 Sanja Mjertan ODJELJAK B - POSEBNE ODREDBE, Članak 23. Predlažem dopuniti članak načinom izračuna procijenjene vrijednosti nabave i pravilima postupka za slučajeve ponovljenog postupka nabave jedne grupe predmeta nabave, a za kojeg u prethodnom postupku javne nabave nije pristigla niti jedna ponuda, odnosno niti jedna prihvatljiva ponuda. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da nije potrebno dodatno propisivati navedeno budući da iz odredbi o izračunu procijenjene vrijednosti nabave jasno razvidno koja se pravila primjenjuju u slučaju podjele predmeta nabave na grupe.
61 Domagoj Adamčić ODJELJAK B - POSEBNE ODREDBE, Članak 23. Zašto ne omogućiti da se na pojedine grupe predmeta nabave kod nabave velike vrijednosti primjenjuje jednostavna nabava (ako su ispunjeni uvjeti), nego samo nabava male vrijednosti? Prihvaćen Prihvaća se.
62 Vlahović Grupa d.o.o. POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. U svrhu što transparentnijeg sustava javne nabave, kvalitetnijeg praćenja i točnijih statističkih podataka, predlažemo da se plan nabave i registar ugovora objavljuju na stranicama Elektroničkog oglasnika javne nabave. U tom smislu, u stavcima 3. i 4. nakon riječi "javnosti" potrebno je dodati riječi "objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave". Djelomično prihvaćen Stručni nositelj ističe da će način objavljivanja biti detaljnije uređen podzakonskim propisom.
63 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. U odnosu na stavak 5.: Zašto je određen ovaj limit od 100.000kn i na temelju koje procjene? Ako je najčešće definiran limit od 20.000 kn internim aktovima bagatelne nabave kao limit nabave direktom pogodbom, onda sve nabave iznad tog iznosa podliježu nadmetanjima, interesima tržišta i provjerama zainteresiranih ponuditelja. Na telekomunikacijskom tržištu preko 80% nabava ulazi u rang ispod 100.000kn. Bez podatka o planiranim nabavama i sklopljenim ugovorima, Ponuditelj nema važan izvor informacija od naručitelja. Molimo određivanje limita od 20.000kn u cilju poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Prihvaćen Prihvaća se.
64 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. Predlažemo dopuniti članak s „…dostupnim javnosti objavom na vlastitim internetskim stranicam ili, u nedostatku istih, na stranicama Ministarstva gospodarstva:“ Djelomično prihvaćen Stručni nositelj ističe da će način objavljivanja biti detaljnije uređen podzakonskim propisom.
65 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. U registru ugovora traži se da se navedu ugovori od 100.000,00 kn i iznad, odnosno, osim javne nabave, traži se i dio ugovora sklopljen kroz jednostavnu nabavu. S obzirom da jednostavna nabava ne završi uvijek sklapanjem ugovora već narudžbenicom, predlažem navesti da se u registar unose i narudžbenice koje imaju isti efekt kao ugovor. Novi Zakon uvodi novinu da se u registar unesu i ugovori sklopljeni kroz jednostavnu nabavu od 100.000,00kn i više, potrebno je uvesti pojam narudžbenica. Čl.28.st.5. Zašto prag za plan nabave i registar ugovora od 100.000 kn? Predlažem da bude prag 200.000 odnosno 500.000 tj. prag jednostavne nabave. Ne vidimo potrebnim unositi još jedan prag samo u ovaj dio zakonskih obveza vezanih uz plan i registar. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je do visine iznosa došao pomnom analizom dosadašnjih odredbi, uzimajući u obzir visinu praga za primjenu Zakona kao i nužnost pravovremenog planiranja nabave kod naručitelja. Svrha ovog članka je omogućiti gospodarskim subjektima uvid u poslovne prilike kod naručitelja i ispod pragova za primjenu Zakona. S druge strane, omogućava se kontrola „cjepkanja“ predmeta nabave radi izbjegavanja primjene Zakona. Vezano za pitanje sklapanja ugovora putem narudžbenica stručni nositelj cijeni da, neovisno o načinu i obliku sklapanja ugovora, naručitelji su dužni podatke o njima navesti u registru
66 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. St.2. - Nije propisano kada se podaci trebaju ažurirati. Za usporedbu, važeći Zakon o javnoj nabavi sadrži odredbu kojom je propisano svakih šest mjeseci (članak 21. stavak 1.) St.3. - Nije jasno kako će naručitelj učiniti dostupnim javnosti plan nabave. Jasnije bi bilo propisivanje da npr. plan nabave javni naručitelj objavljuje na svojoj internetskoj stranici. St.4. - Nije jasno kako će naručitelj učiniti dostupnim javnosti registar ugovora. Jasnije bi bilo npr. registar ugovora naručitelj objavljuje na svojoj internetskoj stranici. St.5. - Nije jasno koja vrijednost se unosi u plan nabave odnosno registar ugovora. Da li je riječ o procijenjenoj vrijednosti kod plana nabave, a ugovorenoj vrijednosti (s ili bez PDV-kod registra ugovora? Iz navedene odredbe proizlazi da je potrebno u planu nabave navoditi i predmete na koje se ne primjenjuje Zakona o javnoj nabavi. Nejasno je i koje podatke registar ugovora mora sadržavati dok je važeći Zakon imao odredbu članka 21. stavak 4. u kojoj su bili navedeni potrebni podaci. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu objave plana nabave i registra ugovora. U odnosu na ostale primjedbe i prijedloge stručni nositelj ističe da će isto biti uređeno podzakonskim propisima.
67 Blaženka Petrovečki POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. S obzirom da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje na jednostavnu nabavu, onda se niti ugovori sklopljeni kao rezultat jednostavne nabave ne bi trebali uvrštavati u registar ugovora o javnoj nabavi. Ukoliko zakonodavac smatra da se ugovori o jednostavnoj nabavi trebaju registrirati, neka propiše obvezu vođenja registra ugovora o jednostavnoj nabavi. Nadalje, u st. 4. propisano je da javni naručitelj ima obvezu plan nabave učiniti dostupnim javnosti, te s obzirom na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, bilo bi dobro da zakonodavac izričito definira jesu li sektorski naručitelji u obvezi učiniti isto ili je isto opcija. Primljeno na znanje Dorađen izričaj odredbe
68 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. St. 5 - kako se došlo do iznosa 100.000,00 kn? Ako se na jednostavnu (bagatelnu) nabavu ne primjenjuje ovaj ZJN (čl. 12), onda se ne bi trebao primjenjivati ni st. 5 ovog članka. Primljeno na znanje Dorađen izričaj odredbe
69 Sanja Mjertan POGLAVLJE 6. - PLAN NABAVE I REGISTAR UGOVORA, Članak 28. Predlažem nadopunu članka u smislu određivanja obveznog dijela Plana nabave i Registra i u zakonskoj odredbi kako je bilo i do sada, a ne (ili samo ili djelomično) u Pravilniku, s tim da se primarno prijedlog odnosi kako svakako u Planu nabave i Registru treba biti naznačen predmet nabave te grupe u okviru istoga predmeta nabava uz navod o procijenjenoj, odn.ugovorenoj vrijednosti predmeta nabave i pojedinih grupa istoga predmeta nabave. Navedeno određivanje je nužno za objavu u EOJN, izradu dokumentacije za nabavu, utvrđivanje jamstava za pojedinu ili više grupa, pregled, ocjenu i odabir ponuda te sklapanje ugovora. Prijedlog bi bio dodatan poticaj sustavu javne nabave koji bi trebao biti prilagođen potrebama malih i srednjih poduzeća i poticaj korištenju kodeksa najbolje prakse iz radnog dokumenta EK „Europski kodeks najbolje prakse za olakšavanje pristupa MSP-ova ugovorima o javnoj nabavi” od 25.06.2008. S tim ciljem, kao i ciljem transparentnog prikaza planiranja potreba i osiguranih financijskih sredstava za pojedine namjene kako bi manji i srednji poduzetnici mogli planirati i vlastito poslovanje, a u svrhu dodatnog jačanja tržišnog natjecanja, predloženo utvrđivanje minimalnog sadržaja Plana nabave (i Registra) dalo bi jasnu zakonsku smjernicu potrebi dodatne pozornosti kod planiranja potreba, vodeći računa o fiskalnoj odgovornosti, kao i dodatan poticaj javnim naručiteljima da razdijele velike ugovore u zasebne grupe predmeta nabave i sklapanje pojedinih ugovora bolje prilagođenih kapacitetima malih i srednjih poduzeća, ili na kvalitativnoj osnovi, u skladu s različitim djelatnostima i specijalizacijama koje su obuhvaćene, kako bi se sadržaj pojedinih ugovora bolje prilagodio specijaliziranim sektorima malih i srednjih poduzeća ili bio u skladu s različitim naknadnim fazama projekta, s tim da javni naručitelj ukoliko odluči da nije prikladno razdijeliti ugovor u zasebne grupe, pojedino izvješće ili dokumentacija o nabavi trebali bi sadržavati glavne razloge za takvu odluku javnog naručitelja. Navedeni prijedlog sukladan je t. 78. DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. god. te s propisanim odredbama o praćenju izvršenja proračuna i fiskalnoj odgovornosti. Primljeno na znanje Sadržaj plana nabave i registar ugovora bit će uređen provedbenim propisima.
70 Novi sindikat GLAVA II. - IZUZEĆA , Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga Članak 30. (1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi usluga za: 1. stjecanje, najam ili zakup zemljišta, postojećih građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču, bez obzira na način financiranja, 2. stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje dodjeljuju pružatelji audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga, 3. termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se dodjeljuju pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. 4. usluge arbitraže i mirenja, 5.usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u: a. arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred instancom međunarodne arbitraže ili instancom za mirenje, ili b. postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama, 6. usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz točke 5. ovog stavka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi postati predmet takvih postupaka, 7. usluge ovjeravanja i potvrđivanja dokumenata koje pružaju javni bilježnici, 8. pravne usluge koje pružaju skrbnici ili imenovani zakonski zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud ili tribunal dotične države članice ili su određeni zakonom za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom tih sudova, 9. druge pravne usluge koje su u državi članici povezane s izvršavanjem službenih ovlasti, 10. financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu propisa koji uređuje tržište kapitala, usluge središnje banke i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma, 11. zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, 12. ugovore o radu, 13. civilnu obranu, civilnu zaštitu i usluge sprečavanja opasnosti koje pružaju neprofitne organizacije ili udruženja, obuhvaćene CPV oznakama 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3, osim usluga prijevoza pacijenata kolima hitne pomoći, 14. usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom, 15. usluge koje javni naručitelj ili udruženje javnih naručitelja pružaju na osnovi isključivog prava utemeljenog na zakonu, podzakonskom propisu ili drugom objavljenom aktu uprave koji su u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, 16. usluge središnjeg tijela za nabavu u vezi s obavljanjem aktivnosti središnje nabave, koji mogu obuhvaćati i obavljanje pomoćnih aktivnosti nabave, 17. usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga, 18. usluge razminiranja (protuminskog djelovanja). (2) Za potrebe točaka 2. i 3. stavka 1. ovog članka pojam program, kako je definiran člankom 1. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2010/13/EU, uključuje i radijske programe te materijale za radijske programe, a pojam programski materijal ima isto značenje kao i pojam program. Nije prihvaćen Predloženo izuzeće nije propisano odredbama relevantnih direktiva te slijedom toga nije sukladno pravnoj stečevini EU s kojom se NPZ usklađuje. Dodatno, stručni nositelj skreće pozornost da NPZ sadrži odredbe o postupanju s izuzetno niskim ponudama.
71 Novi sindikat GLAVA II. - IZUZEĆA , Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga /Naš nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi/ Predlažemo da se u nacrt prijedloga Zakona o javnoj nabavi u čl.30.st.1. iza toč.17. uvrsti toč.18. koja bi glasila: 18. usluge razminiranja (protuminskog djelovanja). Tada bi čl.30. nacrta prijedloga Zakona o javnoj nabavi izgledao ovako: Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga Članak 30. (1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi usluga za: 1. stjecanje, najam ili zakup zemljišta, postojećih građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču, bez obzira na način financiranja, 2. stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programskog materijala namijenjenog za audiovizualne medijske usluge ili radijske medijske usluge koje dodjeljuju pružatelji audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga, 3. termine pružanja radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji se dodjeljuju pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. 4. usluge arbitraže i mirenja, 5.usluge pravnog zastupanja stranaka od strane odvjetnika u: a. arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji ili pred instancom međunarodne arbitraže ili instancom za mirenje, ili b. postupku pred sudovima, tribunalima ili tijelima javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima, tribunalima ili institucijama, 6. usluge pravnog savjetovanja koje odvjetnik pruža tijekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz točke 5. ovog stavka ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će pravna stvar na koju se savjet odnosi postati predmet takvih postupaka, 7. usluge ovjeravanja i potvrđivanja dokumenata koje pružaju javni bilježnici, 8. pravne usluge koje pružaju skrbnici ili imenovani zakonski zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud ili tribunal dotične države članice ili su određeni zakonom za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom tih sudova, 9. druge pravne usluge koje su u državi članici povezane s izvršavanjem službenih ovlasti, 10. financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu propisa koji uređuje tržište kapitala, usluge središnje banke i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma, 11. zajmove i kredite, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, 12. ugovore o radu, 13. civilnu obranu, civilnu zaštitu i usluge sprečavanja opasnosti koje pružaju neprofitne organizacije ili udruženja, obuhvaćene CPV oznakama 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8, 98113100-9 i 85143000-3, osim usluga prijevoza pacijenata kolima hitne pomoći, 14. usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom, 15. usluge koje javni naručitelj ili udruženje javnih naručitelja pružaju na osnovi isključivog prava utemeljenog na zakonu, podzakonskom propisu ili drugom objavljenom aktu uprave koji su u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, 16. usluge središnjeg tijela za nabavu u vezi s obavljanjem aktivnosti središnje nabave, koji mogu obuhvaćati i obavljanje pomoćnih aktivnosti nabave, 17. usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga, 18. usluge razminiranja (protuminskog djelovanja). (2) Za potrebe točaka 2. i 3. stavka 1. ovog članka pojam program, kako je definiran člankom 1. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2010/13/EU, uključuje i radijske programe te materijale za radijske programe, a pojam programski materijal ima isto značenje kao i pojam program. Obrazloženje Smatramo da bi se u nacrt prijedloga budućega Zakon o javnoj nabavi, i to među odredbe koje se odnose na izuzeće za ugovore o javnoj nabavi usluga (čl.30.), trebala uvrstiti odredba o izuzeću za ugovore o javnoj nabavi usluge razminiranja (protuminskog djelovanja). Naime, sukladno čl.2.st.1. Zakona o protuminskom djelovanju (NN 110/15) „poslovi protuminskog djelovanja, u smislu ovoga Zakona, su poslovi od nacionalnog i općeg gospodarskog interesa za sigurnost Republike Hrvatske, zaštitu okoliša, zdravlja ljudi i razvoja gospodarstva te uživaju njezinu osobitu skrb“. S obzirom da je, navedenim Zakonom, jasno određeno kako su poslovi protuminskog djelovanja poslovi od nacionalnog i općeg gospodarskog interesa za sigurnost RH smatramo da je neprihvatljivo da se Zakonom o javnoj nabavi ti poslovi podvrgavaju pod opći režim javne nabave. Iz Nacionalnog programa protuminskog djelovanja RH 2009. – 2019. jasno je razvidan početak i tijek protuminskog djelovanja, kao i činjenica da je tim programom predviđeno kako je osnovni cilj nacionalnog programa da se do 2019. godine u potpunosti ukloni minska situacija u RH, a iz čega jasno proizlazi potreba hitnosti u rješavanju minske situacije u RH. Uz gore navedeno važno je navesti i činjenicu kako je izmjenama i dopunama Zakona o razminiranju iz lipnja 1998. godine u sustav razminiranja uveden tržišni model nadmetanja za dobivanje poslova u djelatnosti razminiranja. Takav tržišni model je ubrzo rezultirao mnogim štetnim posljedicama jer se pokazalo kako ta djelatnost, a obzirom da se radi o djelatnosti od javnog interesa za sigurnost RH, nije nikako podobna da se prepusti režimu slobodnog tržišta. Pojavili su se sigurnosni problemi za stanovništvo, kao i cijeli niz gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja. Razvojem tržišta, novih tvrtki i kapaciteta, u sustavu dolazi do neravnomjerne distribucije kvadrata među tvrtkama, a sve to radi špekulativnog ponašanja tijekom postupka javne nabave, pa je na taj način cijena kvadrata za pojedine projekte dovedena u nadmetanju ispod 3,00 kune po kvadratu. Iz svega toga je nesporno kako nelojalna konkurencija uzima puni zamah koristeći se „dampinškim“ cijenama u postupku javne nabave kako bi pokosila svoju konkurenciju, a ukoliko se isto nastavi na sadašnji način dovodi se u opasnost zaposlenost i rad pirotehničara, kvalitetu obavljanja poslova te sigurnost građana. 2016. godine dio poslodavaca špekulacijama kroz mogućnosti dane postupkom javne nabave s tržišta pokušava ukloniti dio konkurentskih tvrtki po kriteriju „najniže cijene“ što ponovo ima za posljedicu nezadovoljstvo pirotehničara koji upozoravaju kako se ponavlja tržišna situacija (umanjenja, neisplate plaće) koja je dovela do štrajka 2013. Osnovni izvori financiranja protuminskog djelovanja su državni proračun, zajmovi RH kod Svjetske banke, pravne osobe i tijela državne uprave, donatori, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i fondovi EU. Nejasno je kako je na tržištu koje se pretežno financira sredstvima iz državnog proračuna moguće da su tvrtke iz protuminske djelatnosti nekontrolirano prolazile kroz procese predstečajnih nagodbi, odnosno da je na tržištu uobičajen trend da tvrtke prestaju s radom, a vlasnici koji na njima ostavljaju dugove osnivaju nove tvrtke. Od navedenog tržišnog ponašanja - prestanka s radom i nastavka rada u novoosnovanoj tvrtki - u pravilu štetu imaju pirotehničari koji rade u nesigurnim uvjetima (u strahu za svoju plaću i egzistenciju sve u uvjetima rada na poslovima visokoga rizika), a te negativne posljedice trpi i država u cjelini jer se obično radi o izbjegavanju poreznih davanja što ne može biti prihvatljivo. Nesporno je da djelatnost protuminskog djelovanja ne može raditi pod tržišnim uvjetima poduzetničkih sloboda, a osobito ne na način kako se to sada događa i to u prvom redu jer ovakav „ dampiški rat ponudama“ dovodi u opasnost sve radnike s ovlastima za rad u minskim poljima, koji u uvjetima „trke za kvadratima“ ne mogu na kvalitetan način odraditi svoj posao što dovodi u opasnost sve zaposlene, a osobito građane radi nekvalitetno odrađenoga posla. Posljedice dampinga u postupku javne nabave su neravnomjerna distribucije kvadrata po tvrtkama, te izravan udar na zaposlene pirotehničare jer nisu zaštićeni putem Kolektivnog ugovora. Iz svega navedenoga proizlazi kako bi stavljanje protuminskog djelovanja pod opći režim javne nabave nesporno dovelo do daljnjih mogućnosti manipulacije na tržištu. Naime, lako su zamislive situacije da pojedini kartelno organizirani gospodarski subjekti, u postupku javne nabave već navedenom tehnikom “dumpinške” cijene, sebi rezerviraju pojedine poslove, a za koje poslove već unaprijed znaju da ih neće moći izvršiti, a sve to nasuprot činjenici da stanje na tržištu očito ukazuje da je više gospodarskih subjekata sposobno izvršiti zahtjeve nadmetanja. Sve navedeno bi nepovratno dovelo do ogromnih štetnih posljedica za sigurnost građana, a kao i do cijeloga niza ostalih gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja Konvencija o zabrani korištenja, proizvodnje, skladištenja, prijenosa protupješačkih mina i njihovog uništenja (Otavska konvencija, Mine Ban Treaty) stupila je na snagu 1. ožujka 1999. godine. Republika Hrvatska potpisnica je Otavske konvencije od 4. prosinca 1997. godine. Na 51. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) održanoj 1998. godine zaključeno je kako uporaba protupješačkih mina dovodi do ozljeđivanja i tragičnih posljedica za civilno stanovništvo, pa je donesena Rezolucija 51.8 koja proglašava štete i posljedice uzrokovane protupješačkim minama javno zdravstvenim problemom. Parlament Europske unije preuzeo je političke obveze prema zabrani protupješačkih mina podržavajući države članice u implementaciji Otavske konvencije. Najvažnije odredbe Konvencije su sljedeće: sveobuhvatna zabrana proizvodnje, korištenja, prijenosa i skladištenja svih vrsta protupješačkih mina; uništenje postojećih zaliha mina u roku od četiri godine; razminiranje područja zagađenih minama u roku od deset godina (Konvencija pruža mogućnost produženja ovog roka temeljem podnesene zamolbe te suglasnosti ostalih država stranaka); suradnja država stranaka u razminiranju (uključujući tehničku podršku), edukaciji o opasnostima od mina i pomoći žrtvama mina; vjerodostojan režim provjere. Hrvatska je među zemljama s najvećim brojem mina u Europi koje su postavljene tijekom Domovinskog rata, ali se broj minski sumnjivih područja i mina svake godine smanjuje. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u studenom 2014. godine ukupna površina minski sumnjivog prostora iznosi 553 četvorna kilometra, čime je obuhvaćeno područje 11 županija (Brodsko-posavska, Karlovačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska). Na Prvoj revizijskoj konferenciji Otavske konvencije održanoj u Nairobiju 2004. godine Hrvatska je svrstana među 24 zemlje svijeta kao zemlja sa značajnim brojem žrtava mina, među koje još spadaju Bosna i Hercegovina, Jemen, Kolumbija, Tajland i dr. Prema podacima iz Praćenja izvješća o minama iz 2012. godine (Landmine and Cluster Munition Monitor) ukupno je 3.628 osoba stradalo od mina i eksplozivnih ostataka iz rata (i kazetnog streljiva), a podaci dolaze iz 62 zemlje svijeta (primjerice Afganistan, Angola, Kambodža i dr.). Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje od 1991. godine do 2014. godine u 1.354 minske nesreće stradalo je 1.978 osoba od čega 511 sa smrtnim ishodom. Od 2005. godine nema stradale djece od mina u Hrvatskoj. Prema Ustavu Republike Hrvatske: "Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život". Temeljem svega izloženoga, od predlagatelj ovoga zakona tražimo izuzeće vezano za prijedlog “izuzeća usluga razminiranja (protuminskoga djelovanja) u Hrvatskoj”, odnosno tražimo da u cijelosti vodi računa kako je riječ o poslovima od značaja za nacionalnu sigurnost kojima važeći tržišni model i način rada narušava sigurnost s izrazito teškim posljedicama trajne opasnosti od mina. Nije prihvaćen Predloženo izuzeće nije propisano odredbama relevantnih direktiva te slijedom toga nije sukladno pravnoj stečevini EU s kojom se NPZ usklađuje. Dodatno, stručni nositelj skreće pozornost da NPZ sadrži odredbe o postupanju s izuzetno niskim ponudama.
72 Doris Šegulja Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga, Članak 30. Predlaže se izuzeće: za dodjelu ugovora koje naručitelji (javni i sektorski) ugovaraju sa pravnim osoba koja su osnovana od strane JLS te koja su u 100% vlasništvu JLS , pod uvjetom da je JLS jedan od osnivača naručitelja koji svoju djelatnost obavlja u javnom interesu (javni i sektorski naručitelji). Naime, prilikom reoganizacije društava (javnih i sektorskih) a kako je navedeno vlasnici su JLS, izdvojene su potporne funkcije u zasebno društvo koje obavlja djelatnost u interesu naručitelja. Slijedom navedenog predlaže se izuzeće iz razloga što se tu radi o povezanim društvima (naručitelju i novoj tvrtki koja je snovana je vlasnik JLS). Nije prihvaćen Članak 30. sukladan je odredbi članka 10. Direktive 2014/24/EU. Slijedom toga, propisivanje dodatnih izuzeća nije moguće. No, vezano za predmetni prijedlog stručni nositelj skreće pozornost odredbe članaka 33-35. NPZ-a koji uređuju pitanja sklapanja ugovora između subjekata u javnom sektoru
73 Neven Gečić Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga, Članak 30. Predlažem u naslovu iznad čl. 30. te u stavku 1. istog članka brisati riječ: "usluga", jer je evidentno da se prvenstveno točkom 1., podredno točkom 2., a u vezi sa stavkom 2. članka 30. ne radi o uslugama. Prihvaćen Prihvaća se.
74 Sanja Mjertan Izuzeća za ugovore o javnoj nabavi usluga, Članak 30. Predlažem u t.16. precizirati primjerice "usluge središnjeg tijela za nabavu u vezi s obavljanjem aktivnosti središnje nabave i za izvršavanje pomoćnih aktivnosti nabave u okviru pružanja središnjih aktivnosti nabave određenom javnom naručitelju", a što bi bilo i u skladu s t. 70. DIREKTIVA 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. god. Prihvaćen Prihvaća se.
75 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK A - POSEBNA IZUZEĆA U PODRUČJU POŠTANSKIH USLUGA , Članak 31. Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje koje dodjeljuje ili provodi javni naručitelj koji pruža poštanske usluge iz članka 344. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona za obavljanje sljedećih djelatnosti: ..... Mišljenja smo da bi umjesto termina „javni naručitelj“ isti trebalo zamijeniti terminom „naručitelj iz članka 6. i 7. ovog prijedloga zakona“, obzirom bi na taj način bila obuhvaćena i trgovačka društva u kojima javni naručitelj ima prevladavajući utjecaj. Nije prihvaćen Navedena odredba sukladna je članku 7. Direktive 2014/24/EU koji predmetno izuzeće dopušta samo javnim naručiteljima koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima od 8. do 14. Direktive 2014/25/EU, a ne i drugim vrstama sektorskih naručitelja.
76 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK B - POSEBNA IZUZEĆA U PODRUČJU ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA, Članak 32. Predlažemo izmijeniti članak 32. tako da glasi: "(1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi i projektne natječaje čija je glavna svrha omogućiti javnom naručitelju pružanje ili iskorištavanje javne komunikacijske mreže, ili pružanje javnosti jedne ili više elektroničkih komunikacijskih usluga. (2) Iznimka iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo na operatore javnih komunikacijskih mreža i javnih komunikacijskih usluga koji navedene usluge pružaju na temelju općeg ovlaštenja, u skladu s posebnim propisom iz područja elektroničkih komunikacija." Obrazloženje: Predlažemo izmjenu predmetnog članka Nacrta prijedloga Zakona radi potpunog nomotehničkog i sadržajnog usklađenja s odredbama članka 13. Direktive 2004/18/EZ. Naime, predmetni članak Direktive propisuje da se iznimka od primjene provođenja postupka javne nabave primjenjuje na sektorske naručitelje u području elektroničkih komunikacija, imajući u vidu da je isto u potpunosti liberalizirano. Ovdje treba naglasiti da Direktiva nedvojbeno propisuje da se iznimka odnosi na pružanje javnih komunikacijskih mreža i usluga, a koje se u smislu Direktive 2002/21/EZ (Okvirna direktiva) odnose isključivo na pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na tržišnoj osnovi. Direktiva 2002/21/EZ u potpunosti je preuzeta Zakonom o elektroničkim komunikacijama ("Narodne novine", broj 73/08., 90/11., 133/12., 80/13. i 71/14.), te se stoga u Nacrtu prijedloga Zakona treba uskladiti s odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama kao nacionalnog lex specialis-a u području elektroničkih komunikacija. Kao i svaku iznimku, iznimku propisanu ovim člankom valja tumačiti suženo, te je stoga istu moguće primijeniti na poduzetnike koji djeluju na tržištu elektroničkih komunikacija te iste usluge pružaju na tržišnoj osnovi, dok se ista ne može primjenjivati na ostale gospodarske subjekte koji na tržištu djeluju pružajući elektroničke komunikacijske usluge, ali pritom nemaju opće ovlaštenje za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te usluge pružaju krajnjim korisnicima izvan tržišnih okvira, čime bi se ostali gospodarski subjekti doveli u neravnopravan položaj, tj. takvim naručiteljima omogućilo bi se izbjegavanje primjene Zakona o javnoj nabavi, a istovremeno bi izbjegli i obveze prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama, te bi na taj način ozbiljno narušili tržišno natjecanje. Ovakvi slučajevi već su uočeni u praksi te je nužno predmetnom odredbom članka 32. Nacrta prijedloga Zakona jasno odrediti granice primjene ove iznimke. Djelomično prihvaćen Stručni nositelj ističe da se predmetno izuzeće ne primjenjuje na sklapanje ugovora o fiksnoj telefoniji ili za sklapanje ugovora za najam mreže. Također, stručni nositelj ističe da je predmetno izuzeće detaljno pojašnjeno u obrazloženju članka 32. NPZ-a. Zaključno stručni nositelj skreće pozornost da se NPZ ne usklađuje s Direktivom 2004/18/EZ.
77 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK B - POSEBNA IZUZEĆA U PODRUČJU ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA, Članak 32. Podrazumijeva li ovaj članak da se primjerice za sklapanje ugovora o fiksnoj telefoniji s operaterima ili za sklapanje ugovora za najam mreže ne primjenjuje ZJN? Nije prihvaćen Stručni nositelj ističe da se predmetno izuzeće ne primjenjuje na sklapanje ugovora o fiksnoj telefoniji ili za sklapanje ugovora za najam mreže. Također, stručni nositelj ističe da je predmetno izuzeće detaljno pojašnjeno u obrazloženju članka 32. NPZ-a
78 HGK ODJELJAK C - UGOVORI IZMEĐU SUBJEKATA U JAVNOM SEKTORU, Članak 33. I dalje je u članku 33. i članku 34. propisana mogućnost nabave od pravnih osoba u vlasništvu naručitelja. Takva odredba u praksi šteti razvoju tržišnog natjecanja, stvara nepotrebno visoke i neracionalne troškove za javni sektor, te nije u duhu težnji društva za racionalizacijom troškova. Javna - komunalna poduzeća osnivaju svoje građevinske tvrtke, koja tada imaju monopol nad izvođenjem radova: voda, kanalizacija, ceste. Takva poduzeća rade s opremom i mehanizacijom koje je kupilo javno komunalno poduzeće na račun građana, znači predstavljau nelojalnu konkurenciju. Svi argumenti u prilog tom obliku nabave nisu se u praksi potvrdili, a brojne negativnosti su isplivale na površinu. Stoga naše članice smatraju da je potrebno brisati ovo izuzeće iz Zakona, odnosno Zakon se treba primjenjivati na sve gospodarske subjekte neovisno o vlasničkoj strukturi. Sklapanje ugovora između naručitelja i tvrtki čiji su vlasnici opravdava se potrebom eventualnih hitnih intervencija u kojima nema vremena provesti javni natječaj, ali nerijetko se i drugi postupci većih vrijednosti izravno dodjeljuju takvim tvrtkama. Nije prihvaćen Predmetna odredba sukladna je članku 12. Direktive 2014/24/EU. Također, vezano za ovo pitanje stručni nositelj skreće pozornost na sudsku praksu Suda EU u predmetima -107/98 Teckal, C-26/03 Stadt Halle, C-324/07 Coditel, C-573/07 Sea i C-94/99 ARGE. Podredno, stručni nositelj skreće se pozornost na pitanja dodjele ugovora povezanim društvima sektorskog naručitelja koja su uređena člankom 348-350. NPZ-a.
79 Doris Šegulja ODJELJAK C - UGOVORI IZMEĐU SUBJEKATA U JAVNOM SEKTORU, Članak 33. Predlaže se da se izjednače uvjeti za in house kako za javne, tako i za sektorske naručitelje koji obavljaju djelatnost u javnom sektoru. Nije prihvaćen Predmetna odredba sukladna je članku 12. Direktive 2014/24/EU. Također, vezano za ovo pitanje stručni nositelj skreće pozornost na sudsku praksu Suda EU u predmetima -107/98 Teckal, C-26/03 Stadt Halle, C-324/07 Coditel, C-573/07 Sea i C-94/99 ARGE. Podredno, stručni nositelj skreće se pozornost na pitanja dodjele ugovora povezanim društvima sektorskog naručitelja koja su uređena člankom 348-350. NPZ-a.
80 VODOTORANJ D.O.O. ODJELJAK C - UGOVORI IZMEĐU SUBJEKATA U JAVNOM SEKTORU, Članak 33. S obzirom da se radi o sredstvima iz državnog proračuna javna nabava trebala bi se primjenjivati na sva trgovačka društva bez obzira u čijem su vlasništvu.Svakodnevno imamo primjer da razna komunalna društva izvode građevinske radove te da im njihovi osnivači ( gradovi i županije ) za tu uslugu plaćaju puno veću cijenu od tržišne.Da ne govorimo o tome da nemaju jasno definirane rokove završetka radova,jamstva i sl tako da ti radovi znaju trajati unedogled Nije prihvaćen Predmetna odredba sukladna je članku 12. Direktive 2014/24/EU. Također, vezano za ovo pitanje stručni nositelj skreće pozornost na sudsku praksu Suda EU u predmetima -107/98 Teckal, C-26/03 Stadt Halle, C-324/07 Coditel, C-573/07 Sea i C-94/99 ARGE.
81 Karla Svečnjak ODJELJAK C - UGOVORI IZMEĐU SUBJEKATA U JAVNOM SEKTORU, Članak 33. Sugerirala bih da se iz Zakona izbaci ne primjenjivanje odredbi istog na tvrtke koje direktno sklapaju ugovore s naručiteljima koji su njihovi 100% osnivači. Sklapanje ugovora između naručitelja i tvrtki čiji su vlasnici opravdava se potrebom eventualnih hitnih intervencija u kojima nema vremena provesti javni natječaj, ali nerijetko se i drugi postupci većih vrijednosti direktno dodjeljuju takvim tvrtkama. Ako takve tvrtke već imaju pravo sudjelovati u natječajima svojih vlasnika, pošteno bi bilo da ih se Zakonom, kao i ostale zainteresirane gospodarske subjekte, prisili na dostavljanje ponude koju će onda naručitelj ocjenjivati zajedno s ostalim ponudama. Netransparentno dodjeljivanje ugovora tvrtkama "kćerima" dokaz je diskriminacije i nepoštene tržišne utakmice prema tvrtkama koje su također sposobne izvesti predmetne radove, ali nemaju priliku sudjelovati na nadmetanju ako ga naručitelj ne provede. Mišljenja smo da bi tvrtke "kćeri" pod izlikom interventnih radova smjele sklapati ugovore samo do vrijednosti bagatelne nabave. Navest ćemo i primjer: Zagrebačke ceste d.o.o. su podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o., a ugovaraju radove s njima bez javne jabave. Zagrebačke ceste nakon toga pak podugovaraju te iste radove drugim tvrtkama i dobavljačima, a radi se o milijunima kuna godišnje što se nikako ne može smatrati interventnim radovima. Pristup tim sredstvima na taj način nije omogućen širem tržištu te druge tvrtke nemaju priliku konkurirati za takve radove. Smatramo dakle, da bi tvrtke u vlasništvu gradova, županija i države smjele obavljati samo djelatnosti zbog kojih su osnovane, ali se ne smije zlorabiti moć i snaga naručitelja na račun oštećenih poreznih obveznika. Naime, svjedoci smo zlouporabe takvih tvrtki u korist političkih stranaka i kulta ličnosti, a sve navodno u okviru zakona, samo što se zanemaruje činjenica na je takva usluga netransparentna i na teret poreznih obveznika jer direktno sklopljen ugovor s takvim pravnim osobama nije podložan provjeri tržišnog nadmetanja naprosto jer ga nema. Nije prihvaćen Predmetna odredba sukladna je članku 12. Direktive 2014/24/EU. Također, vezano za ovo pitanje stručni nositelj skreće pozornost na sudsku praksu Suda EU u predmetima -107/98 Teckal, C-26/03 Stadt Halle, C-324/07 Coditel, C-573/07 Sea i C-94/99 ARGE.
82 HGK ODJELJAK C - UGOVORI IZMEĐU SUBJEKATA U JAVNOM SEKTORU, Članak 34. Ista primjedba kao na članak 33. NPZ. Nije prihvaćen Predmetna odredba sukladna je članku 12. Direktive 2014/24/EU. Također, vezano za ovo pitanje stručni nositelj skreće pozornost na sudsku praksu Suda EU u predmetima -107/98 Teckal, C-26/03 Stadt Halle, C-324/07 Coditel, C-573/07 Sea i C-94/99 ARGE. Podredno, stručni nositelj skreće se pozornost na pitanja dodjele ugovora povezanim društvima sektorskog naručitelja koja su uređena člankom 348-350. NPZ-a.
83 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 3. - POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, Članak 36. Kako se primjenjuju odredbe ovog članka na nabavu hrane, vode i sokova za restoran društvene prehrane u vlasništvu naručitelja u kojem se prodaju hrana i piće zaposlenicima. Mora li naručitelj o tome obavijestiti EK ? Trebalo bi odredbe ovog članka preciznije definirati. Čl.36.-38. Člankom 68. Zakona o tržištu električne energije (NN 22/13, 95/15, 102/15), propisano je da operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava nije obvezan postupati sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi prilikom nabave roba, radova i usluga koji se odnose na izgradnju priključaka na mrežu i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, koji se financiraju iz naknade za priključenje, sukladno metodologiji utvrđivanja naknade za priključenje na mrežu i za povećanje priključne snage. Cilj navedenog prijedloga dopune ZJN je da se u iznimnim slučajevima omogući pravodobna nabava potrebnih roba, usluga i radova, sukladno zahtjevima investitora, koji nije obveznik primjene ZJN, u kontekstu usklađenja dinamike izgradnje njegove građevine s dinamikom izgradnje priključka na mrežu. Pored toga, navedena izmjena doprinijela bi i stvaranju pozitivnog investicijskog ozračja, učinkovitiju provedbu investicijskih projekata i uspješnije korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Predlaže se usklađenje odredbi ZJN s odredbama Zakona o tržištu električne energije, odnosno da se u dijelu Zakona o javnoj nabavi koji se odnosi na izuzeća (članak 10. stavak 2. važećeg ZJN) propiše sljedeća odredba: „Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovore koje sklapa sektorski naručitelj: - prilikom nabave roba, radova i usluga koje nabavlja sektorski naručitelj, koji obavlja djelatnost iz članka 107., stavak 3. ovog Zakona, a koji se odnose na izgradnju priključaka na mrežu i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, sukladno posebnim propisima, - pitanja nabave uređuje naručitelj internim aktom.“ Umjesto teksta „Dio treći ovog Zakona“ promijeniti u tekst „Ovaj Zakon“ Nije jasno zašto se samo kod sektorskih naručitelja navodi da se određeni dio Zakona ne primjenjuje. Iz navedenog zaključujemo da se sve ostale odredbe primjenjuju pri čemu za Sektorske naručitelje zapravo nema izuzeća. Predlaže se da se pod Izuzeća od primjene ZJN uvrste i ugovori koje sklapa javni naručitelj sa sektorskim naručiteljem koji ima isključivo pravo na obavljanje regulirane energetske djelatnosti kao javne usluge sukladno energetskim propisima (primjerice naknada za korištenje distribucijske mreže koji su obvezni plaćati svi kupci električne energije prema reguliranoj cijeni koju određuje regulatorno tijelo (HERA), uključujući i javne naručitelje). Budući da HEP ODS ima isključivo pravo na obavljanje regulirane energetske djelatnosti kao javne usluge sukladno energetskim propisima mišljenja smo da bi zakonom trebalo jasno propisati da su takvi ugovori izuzeti od primjene ZJN. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 18. Direktive 2014/25/EU. Dodatno, stručni nositelj ističe da je predmet NPZ-a usklađenje s relevantnom pravnom stečevinom EU u području javne nabave (direktive 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EU) te da su odredbama NPZ-a preuzeta sva propisana izuzeća od primjene tih direktiva o javnoj nabavi. Vezano za izričaj stavka 1. ovoga članka stručni nositelj ističe se da je izričaj pravilan budući da je na odredba smještena u Dijelu Prvom NPZ-a, a odnosi na Dio Treći NPZ-a (kojime se preuzimaju odredbe Direktive 2014/25/EU), dok je u pogledu sektorski djelatnosti izričaj u Dijelu Trećem NPZ-a dorađen kako bi bio jasniji i precizniji.
84 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 3. - POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, Članak 36. Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. kao sektorski naručitelj u smislu ZJN, u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije (čl. 68a) nije obvezan postupati sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi prilikom nabave roba, radova i usluga koji se odnose na izgradnju priključaka na mrežu i stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, koji se financiraju iz naknade za priključenje, a istim zakonom je jedini koji je ovlašten za izgradnju prijenosne mreže. Potrebno je uskladiti ovaj prijedlog ZJN s važećim Zakonom o tržištu električne energije (čl. 68a), ali i svim ostalim važećim zakonima. St. 1 - predlažemo umjesto „Dio Treći“ navesti „Ovaj Zakon“ jer sektorski naručitelji na dijelove koji u trećem dijelu zakona nisu propisani primjenjuju drugi dio zakona (čl. 335). Dio Treći u ovom ZJN uređen je posebnom Direktivom (2014/25/EU). Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 18. Direktive 2014/25/EU. Dodatno, stručni nositelj ističe da je predmet NPZ-a usklađenje s relevantnom pravnom stečevinom EU u području javne nabave (direktive 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EU) te da su odredbama NPZ-a preuzeta sva propisana izuzeća od primjene tih direktiva o javnoj nabavi. Vezano za izričaj stavka 1. ovoga članka stručni nositelj ističe se da je izričaj pravilan budući da je na odredba smještena u Dijelu Prvom NPZ-a, a odnosi na Dio Treći NPZ-a (kojime se preuzimaju odredbe Direktive 2014/25/EU), dok je u pogledu sektorski djelatnosti izričaj u Dijelu Trećem NPZ-a dorađen kako bi bio jasniji i precizniji.
85 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 3. - POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, Članak 37. Čl.37.st.2. Samo stoji rečenica „Ugovori koje sklapaju određeni sektorski naručitelji u svrhu kupnje vode i u svrhu nabave energije ili goriva za proizvodnju energije“ a nije navedeno što s njima. Ovaj dio treba izbaciti jer se to spominje u čl.38. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna rečenica naslov članka koji slijedi (čl. 38 NPZ-a).
86 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 3. - POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, Članak 37. Druga rečenica stavka 2. ovog članka je nedovršena. Prihvaćen Prihvaća se.
87 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 3. - POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, Članak 37. St. 1 - predlažemo umjesto „Dio Treći“ navesti „Ovaj Zakon“ jer sektorski naručitelji na dijelove koji u trećem dijelu zakona nisu propisani primjenjuju drugi dio zakona (čl. 335). Dio Treći u ovom zakonu uređen je posebnom Direktivom (2014/25/EU). Također molimo pojašnjenje podrazumijeva li pojam „na ugovore koje sektorski naručitelji sklapaju u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih sektorskih djelatnosti“ da je sektorski naručitelj, kada sklapa ugovore koji se ne odnose na obavljanje njegove sektorske djelatnosti navedene u trećem dijelu ovog prijedloga ZJN (primjerice nabava nabava osiguranja, nabava usluge financijske revizije i dr.), izuzet od primjene ZJN? Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 19. Direktive 2014/25/EU. Dodatno, stručni nositelj ističe da je predmet NPZ-a usklađenje s relevantnom pravnom stečevinom EU u području javne nabave (direktive 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EU) te da su odredbama NPZ-a preuzeta sva propisana izuzeća od primjene tih direktiva o javnoj nabavi. Vezano za izričaj stavka 1. ovoga članka stručni nositelj ističe se da je izričaj pravilan budući da je na odredba smještena u Dijelu Prvom NPZ-a, a odnosi na Dio Treći NPZ-a (kojime se preuzimaju odredbe Direktive 2014/25/EU), dok je u pogledu sektorski djelatnosti izričaj u Dijelu Trećem NPZ-a dorađen kako bi bio jasniji i precizniji.
88 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 3. - POSEBNA IZUZEĆA ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, Članak 38. Predlažemo umjesto „Dio Treći“ navesti „Ovaj Zakon“ jer sektorski naručitelji na dijelove koji u trećem dijelu zakona nisu propisani primjenjuju drugi dio zakona (čl. 335). Dio Treći u ovom zakonu uređen je posebnom Direktivom (2014/25/EU). Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 23. Direktive 2014/25/EU. Dodatno, stručni nositelj ističe da je predmet NPZ-a usklađenje s relevantnom pravnom stečevinom EU u području javne nabave (direktive 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EU) te da su odredbama NPZ-a preuzeta sva propisana izuzeća od primjene tih direktiva o javnoj nabavi. Vezano za izričaj stavka 1. ovoga članka stručni nositelj ističe se da je izričaj pravilan budući da je na odredba smještena u Dijelu Prvom NPZ-a, a odnosi na Dio Treći NPZ-a (kojime se preuzimaju odredbe Direktive 2014/25/EU), dok je u pogledu sektorski djelatnosti izričaj u Dijelu Trećem NPZ-a dorađen kako bi bio jasniji i precizniji.
89 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK B - NABAVA KOJA UKLJUČUJE OBRAMBENE ILI SIGURNOSNE ASPEKTE, Članak 41. Predlažemo dopuniti ovaj članak s dijelom koji bi propisao da i sektorski naručitelji u dijelu nabave roba, usluga i radova za kritičnu infrastrukturu kojom upravljaju (prema Zakonu o kritičnim infrastrukturama) budu izuzeti od primjene ovog zakona. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 15. Direktive 2014/24/EU, članku 24. Direktive 2014/25/EU te člancima 12. i 13. Direktive 2009/81/EU. Dodatno, stručni nositelj ističe da je predmet NPZ-a usklađenje s relevantnom pravnom stečevinom EU u području javne nabave (direktive 2014/24/EU, 2014/25/EU i 2009/81/EU) te da su odredbama NPZ-a preuzeta sva propisana izuzeća od primjene tih direktiva o javnoj nabavi.
90 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 1. - GOSPODARSKI SUBJEKTI, Članak 49. Da li se ovo odnosi na tehničku i stručnu sposobnost iz članka 72. po sadašnjem zakonu gdje naručitelj može tražiti obrazovne i stručne kvalifikacije „osoblja“ koje je odgovorno za izvršenje ugovora, te da li je potrebno prošiti članak 259. Tehnička i stručna sposobnost sa odredbom koja se odnosi na stručnu kvalifikaciju osoba koje su odgovorne za izvršenje ugovora. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 19. stavku 1. Direktive 2014/24/EU. Dodatno stručni nositelj cijeni da se navedeni izričaj ne odnosi na osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje ponuditelja već osoba koje će sudjelovati u izvršenju ugovora.
91 Karla Svečnjak POGLAVLJE 1. - GOSPODARSKI SUBJEKTI, Članak 49. Nejasno je sa strane ponuditelja koje bi to točno osobe trebale biti odgovorne za izvršenje ugovora, tj. odnosi li se to na odobe po zakonu ovlaštene za zastupanje ponuditelja/izvođača (jer u krajnjem slučaju te osobe i jesu odgovorne za cjelokupno izvršenje ugovora) ili se to konkretno odnosi na npr. inženjere koji će biti prisutni na gradilištu pa je sugestija da se to detaljnije objasni. Primljeno na znanje Stručni nositelj ističe da je predmetna odredba sukladna članku 19. stavku 1. Direktive 2014/24/EU. Dodatno stručni nositelj cijeni da se navedeni izričaj ne odnosi na osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje ponuditelja već osoba koje će sudjelovati u izvršenju ugovora.
92 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 1. - GOSPODARSKI SUBJEKTI, Članak 50. Kako će zajednica ponuditelja potpisati e-ponudu kad EOJN prihvaća samo dva napredna elektronička potpisa – što je sa ostalim članovima zajednice? Primljeno na znanje Skreće se pozornost da prijedlog nije vezan uz zakonsku normu. Pitanje potpisivanja naprednim elektroničkim potpisom predmet je posebnih propisa.
93 ACT Grupa POGLAVLJE 2. - REZERVIRANI UGOVORI, Članak 51. Kako u hrvatskom zakonodavstvu ne postoji definicija osoba u nepovoljnom položaju, predlažemo da se u Članku 3. doda: "Osobe u nepovoljnom položaju su društveno ili ekonomski isključene osobe - osobe s invaliditetom, nezaposlene ili radno neaktivne osobe, manjine (etničke/nacionalne, jezične, vjerske, seksualne…), migranti / povratnici, samohrani roditelji, (bivši) ovisnici/alkoholičari, bivši zatvorenici, mladi, starije osobe, beskućnici." Da se ne stvara konfuzija s novim pojmovima, predlažemo da se posljednji dio rečenice preformulira u "...predstavljaju osobe s invaliditetom ili osobe u nepovoljnom položaju." Primljeno na znanje Ocjenjuje se da nije potrebno dodatno opterećivati normu razradom pojma osoba u nepovoljnom položaju. Ista razrada bi mogla rezultirati izostavljanjem ili pogrešnim uvrštavanjem u isti pojam određenih kategorija osoba (i predloženih), koje možda ne bi ispunjavale uvjete za takvo uvrštavanje, a ovisno o odredbama posebnih propisa koji uređuju prava, statusna i druga pitanja o kojima ovisi ocjena radi li se o osobama u nepovoljnom položaju.
94 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 3. - TAJNOST PODATAKA, Članak 52. Molimo dopunu čl. 52.st.2. na način da se točno pobroje i navedu podaci u vezi s kriterijima za odabir ponude. Stoga se predlaže da čl. 52. st.2. glasi: „ Gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude (posebice svi dokazi iz dokumentacije traženih podkriterija ako je kriterij ekonomski najpovoljnija ponuda), javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti ili ne smiju označiti tajnom. „ Ovdje ukazujemo kako će u praksi biti sporno koji se to točno podaci u vezi s kriterijima za odabir ponude ne smiju označiti tajnom, posebno kada je naručitelj odredio kriterij ekonomski najpovoljnije ponude. Ističemo kako je nejasno da li se prema ovakvoj formulaciji dokazi sposobnosti (dokazi tehničke i stručne sposobnosti, dokazi financijske sposobnosti) u slučaju kada ih naručitelj zatraži i u sklopu pondera kad je kriterij ENP, smiju ili ne smiju označiti tajnom. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je odredba dovoljno jasna u odnosu na označavanje tajnosti kriterija za odabir ponude koji su propisani člankom 283. i 284. Zakona.
95 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 3. - TAJNOST PODATAKA, Članak 52. St.2. - Što se podrazumijeva pod terminom „katalog“. Da li isto obuhvaća npr. brošuru, prospekt, ispis s interneta i sl. Također, prema navedenoj odredbi ponuditelj imaju mogućnost označiti tajnom potvrde o urednom izvršenju ugovora, reference, koje su dostavljene kao dokaz sposobnosti. Mišljenja smo da je potrebno onemogućiti označavanje tajnim potvrda o urednom izvršenju ugovora, popisa ugovora, potvrda o završenim tečajevima, edukacijama i sl. Pored navedenog, smatramo da bi prikladnije bilo navedenu odredbu propisati kao pozitivnu, a ne negativnu enumeraciju. U skladu s time, mišljenja smo da bi učinkovitije i svrsishodnije bilo propisivanje npr. da ponuditelj smije u ponudi tajnom označiti patent, izum i sl. U praksi se događa da ponuditelji označavaju tajnom sve dokumente osim onih za koje je to izrijekom zabranjeno i na taj način ograničavaju ostalim ponuditeljima pravo na žalbu. Primjera radi, ponuditelji označe tajnim npr. ispis tehničkih specifikacija s interneta i na taj način onemoguće ostalim ponuditeljima da osporavaju navedene tehničke karakteristike. Također, na takav način ponuditelji u dokumentima koje označe tajnim imaju povećanu mogućnost dostavljanja netočnih podataka. Primljeno na znanje Odredba nije protivna odredbi članka 21. Direktive 2014/24/EU koja između ostaloga propisuje obvezu javnog naručitelja da ne otkriva proslijeđene informacije putem gospodarskih subjekata koje su označili kao povjerljive, uključujući tehničke ili trgovinske tajne i povjerljive aspekte ponuda ali ne ograničavajući se na njih. Sukladno stavku 2. članka 50. Zakona, gospodarski subjekt je obvezan navesti pravnu osnovu na temelju koje su podaci označeni tajnima što se primjenjuje i na podatke navedene u „katalogu“.
96 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 3. - TAJNOST PODATAKA, Članak 53. St. 1 - kada ponuditelj u e-ponudi koju dostavlja putem EOJN pojedine dijelove označi tajnima (što u praksi znači i katalog i javne isprave koji se prema prijedlogu čl. 52 ovog ZJN ponuditelji ne smiju označiti tajnima, ali što EOJN ne kontrolira!), naručitelj nema mogućnost izmjene netočnog označavanja niti kod uvida u ponude smije otkriti podatke koji su označeni tajnima, niti prema ovom prijedlogu ZJN ima mogućnost odbiti takvu ponudu ili isključiti ponuditelja. Primljeno na znanje Odredbe o uvidu u ponude sadrži članak 310. Zakona. Napominje se da je sukladno čl. 50. st. 2. Zakona naručitelj obvezan navesti pravnu osnovu na temelju koje je određene podatke označio tajnima.
97 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 59. St. 4. - Što se podrazumijeva pod terminom „smije se razmatrati“. Da li je navedeno istoznačnica za pregled i ocjenu. Primljeno na znanje Navedeno podrazumijeva da se sadržaj ponuda, zahtjeva za sudjelovanje , planova i projekata smije razmatrati, uključujući pregled i ocjenu ponuda, tek nakon isteka roka za njihovu dostavu.
98 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 59. "(1) Naručitelj i gospodarski subjekti komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima komunikacije." Da li je ovom odredbom isključenja mogućnost komunikacije fax-om, dopisom poštom i sl.? ....imajući u vidu da članak 63.st. 1. dopušta i komunikaciju "usmenim putem"? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 22. Direktive 2014/24/EU.
99 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 59. St. 1 - predlažemo radi razjašnjenja u nastavku teksta dodati „što uključuje EOJN i elektroničku poštu“, te dodati novi stavak „Naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje koja sredstva komunikacije će se u pojedinom postupku javne nabave koristiti“. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je navedeno obuhvaćeno odredbom članka 68. stavka 3. koji propisuje da naručitelji i gospodarski subjekti mogu komunicirati i razmjenjivati podatke elektroničkim sredstvima putem EOJN.
100 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 60. St. 2 - predlažemo omogućiti i osobnu dostavu na urudžbeni zapisnik/pisarnicu naručitelja. Prihvaćen Ocjenjuje se da pored ostalih propisanih načina komunikacije člankom 60. stavkom 2. nije potrebno odrediti i predloženi način osobne dostave.
101 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 63. Čl.63.st.1. Obzirom da ključni elementi iz stavka 2. istog članka uključuju dokumentaciju o nabavi, zahtjeve za sudjelovanje, potvrde interesa i ponude, nejasno je o čemu ostalome bi naručitelj i gospodarski subjekt mogli komunicirati. Isto tako, u kontekstu ovog stavka, da li se zadovoljavajući način dokumentiranja usmene komunikacije, kao i u stavku 3. istog članka može smatrati pisanim bilješkama ili zapisnikom, audio snimkama ili sažetkom glavnih elemenata komunikacije? Ukoliko se komunikacija odvija usmenim putem nije jasno na koji način će se evidentirati. Predlažemo da se doda bilješka ili sl. što oboje moraju potpisati ili sl. Dopušta se usmena komunikacija ali nije razvidno kako ju evidentirati. Primljeno na znanje Navedenom odredbom prenesena je odredba članka 22. Direktive 2014/24/EU.
102 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 63. St. 1. - Potrebno je detaljnije objasniti koji su to slučajevi „iznimni“ i da li se ponuditelji mogu pozivati na usmeni dogovor u slučaju žalbe. St. 3. - Što se podrazumijeva pod izrazom „znatan utjecaj na sadržaj i ocjenu ponuda“? Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 22. Direktive 2014/24/EU.
103 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 64. St. 1. - Može li alternativno sredstvo pristupa također biti alat/uređaj koji nije široko dostupan, ili bi to trebali biti općedostupni, konvencionalni, društveno prihvatljivi i koncenzusom svih strana prihvaćeni ili odobreni alati/uređaji? Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 22. Direktive 2014/24/EU.
104 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 5. - KOMUNIKACIJA NARUČITELJA I GOSPODARSKIH SUBJEKATA, Članak 65. Ako je alat poseban (jedinstveni specijalistički software), kako će naručitelj omogućiti alternativno sredstvo pristupa? Također predlažemo da se ovaj članak primjenjuje i kod sklapanja ugovora o javnim uslugama. Nije prihvaćen Nije sukladno članku 22. Direktive 2014/24/EU.
105 Blaženka Petrovečki POGLAVLJE 6. - ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 67. EOJN je servis koji koriste i naručitelji i ponuditelji, ali ni jedni ni drugi nemaju utjecaj na kvalitetu usluge. Za slučaj nedostupnosti usluge, trebalo bi dodati odredbu da su Narodne novine kao pružatelj usluge dužne osigurati ispravan rad EOJN, kako ponuditelji ne bi upućivali žalbe naručitelju u slučaju nepravilnosti u radu ili nemogućnost predaje ponude u roku za dostavu ponude. Primljeno na znanje Rješenje navedenog problema obuhvaćeno je člankom 239. Zakona.
106 Doris Šegulja POGLAVLJE 6. - ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 68. Čl. 68 st. 1 toč.2 molimo pojasniti od kada se računaju rokovi uzimajući u obzir čl. 245 , naime nije jasno od kada se računaju rokovi za dostavu ponuda. Od slanja Uredu za publikacije ili od slanja EOJN-u i koji bi to rok bio ako se naknadno objavljuje u EOJN. Prihvaćen Prihvaća se
107 Kristina Zovko POGLAVLJE 6. - ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 68. Točka 9. je nepotrebna jer je obuhvaćena točkom 8. (Vođenje/rješavanje žalbenog postupka spada u nadležnost DKOM-a) Prihvaćen Prihvaća se
108 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 6. - ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 69. Molimo dopunu odredbe na način da se uvede posljedica neprimjene ove obveze odnosno mjerodavna sankcija EOJN-u u slučaju kršenja ove obveze. Stoga je prijedlog dopune čl. 69.st.2. da glasi: „ Nositelj isključivog prava dužan je osigurati dostupnost EOJN RH svim korisnicima najmanje 20 sati tijekom radnog dana. Ukoliko EOJN RH isto nije u mogućnosti osigurati, a korisnicima nastane šteta, isti je dužan nadoknaditi nastalu i pretrpljenu štetu, sukladno Zakonu o obveznim odnosima. „ Primljeno na znanje Predmnijeva se da će EOJN biti dostupan navedeno vrijeme odnosno da će biti osigurani svi tehnički i drugi preduvjeti kojima će se to osigurati. Ocjenjuje se da nije potrebno propisivati odredbe o naknadi štete s obzirom da se ZOO primjenjuje neovisno o takvoj odredbi.
109 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 6. - ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 69. "(2)Nositelj isključivog prava dužan je osigurani dostupnost EOJN RH svim korisnicima najmanje 20 sati tijekom radnog dana." .......nije predviđeno što ako se i kada se to ne ispuni? Primljeno na znanje Predmnijeva se da će EOJN biti dostupan navedeno vrijeme odnosno da će biti osigurani svi tehnički i drugi preduvjeti kojima će se to osigurati.
110 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 6. - ELEKTRONIČKI OGLASNIK JAVNE NABAVE REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 73. Smatramo da bi trebalo navesti zakonsku osnovu za ovakvo ovlaštenje. Smatramo da ovakvo pravo mogu imati samo osobe koje imaju inspektorske ovlasti, te su educirane u području javne nabave, ne samo da posjeduju certifikate iz javne nabave, već posjeduju znanja koja imaju treneri javne nabave. Isto tako, smatramo da bi onda i naručitelji i ponuditelji trebali imati prava prigovora ili žalbe na sučelje EOJN-a. Naime, neka sučelja u objavama EOJN nisu u skladu sa zakonima. Tu mislimo na određivanje kriterija kod ekonomski najprihvatljivije ponude, gdje u EOJN nije moguće upisati vrijednost kriterija ni u jednoj drugoj formi osim u formi postotka, odnosno broja između 0 i 1, što nije u skladu niti s važećim Zakonom, niti s nacrtom Zakona. Predmetno može uzrokovati velike probleme, obzirom da se pozivi za nabave koje će financirati iz sredstava EU, trebaju objavljivati na način da se popune sva predviđena polja, a unošenje vrijednosti kriterija drugačijih od onih u dokumentaciji za nadmetanje može biti uzrokom žalbenih postupaka, i u konačnici određivanjem financijske korekcije Republici Hrvatskoj. Dakle, u slučaju davanja nositelju isključivog prava ovlasti odbijanja objave obavijesti javne nabave, nužno je i naručiteljima i ponuditeljima omogućiti žalbe na njihove odluke, trebalo bi odrediti tijelo koje će postupati poo izjavljenim žalbama, te odrediti i kaznene odredbe. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da protiv odbijanja objave obavijesti javne nabave od strane EOJN ne bi bilo svrsishodno niti dopušteno propisati pravo na izjavljivanje žalbe DKOM-u s obzirom na propisanu nadležnost DKOM-a.
111 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 7. - JEDINSTVENI RJEČNIK JAVNE NABAVE (CPV), Članak 74. A što je s UREDBOM KOMISIJE (EZ) br. 2151/2003 od 16. prosinca 2003. kojom se mijenja Uredba (EZ) br. 2195/2002 Europskoga Parlamenta i Vijeća o jedinstvenom rječniku javnih nabava (CPV)? Prihvaćen Prihvaća se
112 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 75. Potrebno je pojasniti što se smatra prikladnim mjerama. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 24. Direktive 2014/24/EU.
113 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 76. St.3. - pogrešna referenca na stavak 2. predmetnog članka - ispravno bi bilo: "Gospodarskim subjektom iz stavka 1. ovoga članka..." Prihvaćen Prihvaća se
114 Kristina Zovko POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 76. Nigdje u postojećem Zakonu o javnoj nabavi niti provedbenim propisima tog zakona, niti u ovom Nacrtu prijedloga ZJN, ne postoji članak (tj. nema zakonske obveze) koji bi govorio o obvezi da su u pripremi tehničke specifikacije sudjelovale osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude. No, prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (NN br. 139/10, 19/14), koji je mijenjan u 2014. i kojeg su u obvezi primjenjivati tj. koji se odnosi od te godine i na trgovačka društva u državnom vlasništvu, u članku 7.st.7. stoji da čelnik trgovačkog društva u vlasništvu države treba podnijeti izjavu o fiskalnoj odgovornosti (nadležnom ministarstvu koje provjerava njezin sadržaj). U Upitniku o fiskalnoj za trgovačka društva postoji poseban odjeljak koji se odnosi na javnu nabavu, a pod pitanjem br 13. stoji slijedeće: U pripremi tehničke specifikacije sudjelovale su osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude. Isto pitanje postoji i u upitniku za državne institucije koje koriste državni proračun. Prilikom popunjavanja upitnika treba navesti i dokaze o danom odgovoru, u ovom slučaju imena osoba koje su sudjelovale u pripremi tehničke dokumentacije i preslika odnosno referenca internih odluka o imenovanju ovlaštenih predstavnika naručitelja. Prijedlog: trebalo bi uskladiti navedeno s ovim člankom ili u posebnom članku. Problem je što ima puno naručitelja kod kojih u javnoj nabavi radi jedna osoba, pa se postavlja pitanje kako ispuniti traženo iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti. U svakom slučaju trebalo bi nekakvo usklađenje između ZJN i Zakona (Upitnika) o fiskalnoj. Primljeno na znanje Prijedlog da propisi moraju biti u što većoj mjeri usklađeni, pa tako i Zakon o javnoj nabavi i Zakon o fiskalnoj odgovornosti u svakom slučaju se smatra opravdanim. Neovisno o tome, ocjenjuje se da Zakon o javnoj nabavi uređuje pitanja javne nabave, stoga, predmet tog Zakona i Zakona o fiskalnoj odgovornosti nisu identični. Stručni nositelj skreće pozornost da su sukladno članku 5. Ustava RH zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Dakle, iz navedene odredbe Ustava RH jasno je razvidno da se podzakonski propisi usklađuju sa zakonom i Ustavom, a ne obrnuto. Slijedom toga predmetni upitnik koji je prilog Uredbe koja je podzakonski propis mora biti u suglasnosti ne samo sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti već i sa Zakonom o javnoj nabavi koji ne propisuje obvezu naručiteljima da u pripremi tehničke specifikacije sudjeluju osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koji ocjenjuju ponude.
115 Renata Božičević POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 76. U stavku (3) treba stajati "Gospodarskim subjektom iz stavka 1. ovog članka.." Prihvaćen Prihvaća se
116 Bojan Memić POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 76. Možda bi bilo dobro dodati i jedan stavak u smislu fiskalne odgovornosti i sukoba interesa, odnosno isključivanje osoba iz nabave u provedbi i obrnuto. Nije prihvaćen Primjedba je nejasna u kontekstu članka 76. koji govori o sukobu interesa.
117 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 80. U st. 2, tč. 2. predlažemo umjesto „iz članka 76. stavka 2.“ navesti „iz članka 76. stavka 2. točke 1.“ jer navođenje gospodarskih subjekata s kojima su ovlašteni predstavnici naručitelja (članovi stručnog povjerenstva) u sukobu interesa u dokumentaciji za nadmetanje odaje informacije o njihovim osobnim podacima, što se može zloupotrijebiti. Podaci o gospodarskim subjektima se nalaze u izjavi koju ovlašteni predstavnik potpisuje i predaje naručitelju. Ovlašteni predstavnici naručitelja ne bi smjeli biti dužnosnici u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa niti odgovorne osobe koje sklapaju ugovore već osobe koje isključivo u skladu sa zakonskim odredbama operativno provode postupke javne nabave neovisno od utjecaja odgovornih osoba. Nije prihvaćen Odredba se odnosi na predstavnike naručitelja u odnosu na postojanje sukoba interesa prema gospodarskim subjektima, pa je navođenje propisanih podataka nužno.
118 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 8. - SUKOB INTERESA, Članak 82. Predlažemo izmjenu čl. 82 u „Ugovori o javnoj nabavi i okvirni sporazumi sklopljeni s gospodarskim subjektima s kojima su osobe iz čl. 76. stavka (2) u sukobu interesa smatraju se ništetnima“. Nije prihvaćen Odredba se smatra jasnom i primjenjivom u praksi.
119 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 1. - VRSTE, ODABIR I POČETAK POSTUPAKA JAVNE NABAVE, Članak 86. Predlažemo u stavku 1. dodati: „na temelju ……“. Molimo dopuniti razloge odabira od strane naručitelja jer postoji izgledna praksa arbitrarnog postupanja naručitelja u smislu odabira ograničenog postupka, a bez valjane osnove, čime je upitno načelo jednakog tretmana. Nije prihvaćen Javni naručitelj slobodno bira između otvorenog i ograničenog postupka.
120 Sintagma konzultantske usluge POGLAVLJE 1. - VRSTE, ODABIR I POČETAK POSTUPAKA JAVNE NABAVE, Članak 86. Potrebno je uskladiti korištenje termina Poziv na nadmetanje i Obavijest o nadmetanju. U čl. 86. navodi se da se kao sredstvo poziva na nadmetanje koristi obavijest o nadmetanju. U čl. 87. navodi se da otvoreni postupak započinje od dana slanja poziva na nadmetanje, a u čl. 243. se poziv na nadmetanje ne navodi kao jedna od obavijesti javne nabave. Nije prihvaćen Pojam poziv na nadmetanje je širi pojam od pojma obavijesti.
121 Marijana Drobnjak POGLAVLJE 1. - VRSTE, ODABIR I POČETAK POSTUPAKA JAVNE NABAVE, Članak 87. Članak 87. stavak 4 - predlažem termin „inicijalnih ponuda“ zamijeniti pojmom „inicijalna ponuda“ budući da naručitelj može pozvati jednog ili više gospodarskih subjekata na dostavu inicijalne ponude, sukladno članku 135. stavak 1. Prihvaćen Prihvaća se
122 Hrvatska komora arhitekata POGLAVLJE 1. - VRSTE, ODABIR I POČETAK POSTUPAKA JAVNE NABAVE, Članak 87. Predlažemo da se iza stavka (4) doda novi stavak (5), koji glasi: "(5) Rok za slanje poziva na dostavu inicijalnih ponuda u slučaju provođenje pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva za nadmetanje koji slijedi nakon provedenog projektnog natječaja iz članka 327. ne može biti dulji od 90 dana, od dana dostave odluke ocjenjivačkog suda iz članka 331. stavka 6. Obrazloženje: Javni naručitelj bi, nakon provedenog natječaja, morao imati rok za slanje poziva za dostavu inicijalnih ponuda, u protivnom postoji realna opasnost da se javni novac potroši bez zaključenja ugovora. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da propisivanje navedenog roka nije nužno za provedbu navedenog postupka.
123 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 3. - OGRANIČENI POSTUPAK, Članak 92. Čl.92.st.2. Ako ima sposobnih ponuditelja više od ograničenog broja, na koji način Naručitelj uopće može odabrati koje će pozvati na dostavu ponuda? U čl.143.st.1. stoji da je Naručitelj obvezan u pozivu na nadmetanje navesti objektivne i ne diskriminirajuće kriterije ili pravila za smanjenje broja sposobnih Ponuditelja. Moguća pravila trebalo bi detaljnije propisati pravilnikom. Ako nema propisanih pravila u vezi toga predlažem da se to izbriše iz Zakona te da nije navedeno kao mogućnost. Institut pojašnjavanja i upotpunjavanja ponuda bi trebalo preciznije definirati, odnosno jasnije propisati situacije u kojima je dozvoljeno pojašnjavanje i upotpunjavanje dokumentacije budući da je praksa DKOM-a različita po tom pitanju. Predlaže se traženje pojašnjenja i upotpunjavanja samo u određenim, jasno propisanim slučajevima. Predlažemo da se institut pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda iz članka 92. ZJN proširi na način da se za otklonjive nedostatke u ponudi propiše mogućnost traženja pojašnjenja za troškovnik odnosno za neobavezni sadržaj troškovnika (npr. tip, proizvođač, podizvoditelj i sl.) te da se dostavljena pojašnjenja ne tretiraju kao izmjena ponude. Nadalje, da se dozvoli upotpunjavanje svih dokumenta iz ponude traženih DZN-om, osim dokumenata kojima se mijenjaju kriteriji odabira pa samim time i ponuda (primjerice: potpisan prijedlog ugovora, izjava o jamstvenom roku i sl.), a ne samo dokaza sposobnosti za članke 67.-74. važećeg ZJN. U praksi su česte situacije da ponuditelji prilikom ispunjavanja troškovnika, naprave pogrešku u pisanju tipa, proizvođača ili podizvoditelja te da to sami ne primijete prije isteka roka za dostavu ponuda, a naručitelj takve pogreške, sukladno važećem ZJN ne može ispravljati pojašnjenjem, što rezultira odbijanjem ponude jer ista nije u skladu s DZN, a nakon toga ponuditelji u većini slučajeva ulože žalbu DKOM-u i zaustavljaju postupak nabave. Smatramo da bi ova izmjena omogućila ekonomičnije trošenje sredstava za javnu nabavu i učinkovitiju javnu nabavu. Predlažemo razmotriti mogućnost (čl. 76, st. 1. ZJN) da se dozvoli naplata jamstva za ozbiljnost ponude u slučajevima kada najpovoljniji ponuditelj ne dostavi traženo pojašnjenje/upotpunjavanje ponude. Takvim postupanjem ponuditelji koriste mogućnost manipulacije ZJN i odredbi DZN i odustanu od svoje ponude koja je najniža (naručitelj mora njihove ponude odbiti) bez naplate jamstva. Kod pojašnjenja ponude mogućnost naknadne dostave dokumentacije koristiti u iznimnim situacijama zbog smanjenja zloupotreba sa predanom dokumentacijom (primjer: ponuditelj u trenutku otvaranja ponuda nije imao važeću potvrdu porezne uprave i nije ju priložio, naknadno je zatražena dostava potvrde koju je on dostavio sa novim datumom). Primljeno na znanje Ocjenjuje se da bi naručitelj morao imati slobodu određivanja kriterija za takvo smanjenje broja sposobnih natjecatelja pod uvjetom da su objektivni i nediskriminirajući. Slijedom toga ocjenjuje se da ih nije potrebno propisivati Pravilnikom. Zakon u članku 293. dopušta naručiteljima vrlo široke mogućnosti u pogledu pojašnjenja i upotpunjavanja ponuda, dakle, svih informacija ili dokumentacije koje je trebao dostaviti gospodarski subjekt s time da to ne smije dovesti do pregovaranja o vezi s kriterijem za odabir ponude ili ponuđenim predmetom nabave.
124 Blaženka Petrovečki POGLAVLJE 3. - OGRANIČENI POSTUPAK, Članak 92. Javni naručitelj objavljuje poziv na nadmetanje. Zbog čega je termin 'dokumentacija za nadmetanje' zamijenjen terminom 'dokumentacija o nabavi'? Primljeno na znanje Odredba je sukladna čl. 2. Direktive 2014/24/EU koja definira dokumentaciju o nabavi.
125 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo GLAVA I.  - POSTUPCI JAVNE NABAVE , POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE Nije jasna razlika između natjecateljskog postupka uz pregovore i natjecateljskog dijaloga. Oba postupka se primjenjuju u slučajevima navedenim u čl.94. Nisu li postupci gotovo identični u proceduri. Čini se dovoljan samo jedan od njih. Nije prihvaćen Iako se može uočiti da su uvjeti za pokretanje navedenih postupaka vrlo slični sukladno članku 29. i 30. Direktive 2014/24/EU, sama procedura provođenja navedenih postupaka nije ista.
126 Darko Podravec POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 94. U praksi se susrećemo da unutar otvorenog postupka nalazimo projekte za izgradnju ili rekonstrukciju kojim su obuhvaćena tehnička rješenja koja prekapacitiraju potrebe samog zahvata ili se koristi nepotrebna redundancija unutar postrojenja i slično, što stvara nepotrebno dodatno trošenje javnog novca i prilikom izgradnje i prilikom održavanja. Ponuđači u otvorenom ili ograničenom postupku natjecanja nemaju mogućnost korigiranja projekta odnosno utjecati zahtjeva naručitelja. Sa druge strane natjecateljski postupak uz pregovore omogućuje pravovremene izmjene i dopune projekta odnosno korigiranje cijene ponude u skladu sa stvarnim potrebama naručitelja, te odabir ponude na temelju omjera cijene i kvalitete. Naručitelj smije primjeniti natjecateljski postupak uz pregovore ukoliko se nalazi unutar uvjeta propisanih člankom 95. Predlažem da taj postupak ne „može“ nego „mora“ primjeniti u zadanim okolnostima i dodao 6. okolnost: ukoliko ponuđač unutar roka za predaju ponuda u otvorenom ili ograničenom postupku dostavi dokaz da postoji tehničko rješenje koje naručitelju omogućuju dugoročne uštede ili da posjeduje tehnologiju koja ih omogućuje ili da projekt ima tehnički propust ili nepotrebnu redundanciju ili da ne-tehnički prateći/pomoćni objekti značajno opterećuju javno financiranje i slično. Ova dopuna morala bi obuhvatiti obavezu naručitelja da se izjasni o dostavljenom dokazu, donošenje odluke o nastavku postupka ili ponavljanje postupka uz pregovore, te mogućnost žalbe na donesenu odluku pred državnom komisijom. Temelj za žalbu već se nalazi unutar članka 399. stavak 1. Ovakva dopuna mogla bi funkcionirati u slučajevima kada projekt nije „zabetoniran“ ugovorom o financiranju sa nekim fondom. Nije prihvaćen Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s čl. 26. Direktive 2014/24/EU. No skreće se pozornost da je čl. 198. NPZ-a („Prethodna analiza tržišta“) propisana mogućnost sudjelovanja gospodarskih subjekata u izradi dokumentacije o nabavi, kroz prethodno savjetovanje, te u tom smislu gospodarski subjekti mogu ukazati naručitelju na određena tehnička i sl. rješenja, a o čemu se naručitelj mora izjasniti kroz Izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima.
127 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 94. Pojasniti da li se inovativna rješenja odnosno potreba za inovativnom robom, uslugom ili radovima (čl. 119) može nabavljati i kroz natjecateljski postupak uz pregovore i kroz partnerstvo za inovacije ili se radi o potpuno dva različita pojma inovacija. Također detaljnije definirati u čl. 94. St. 1. tč 1. da se lako dostupna rješenja mogu prilagoditi sustavu koji već postoji i funkcionira. U praksi se često susrećemo sa situacijom da ponuditelji namjerno rade računske pogreške i time kalkuliraju da li će prihvatiti ispravak ili ne. U tom smislu potrebno je jasno zakonom propisati na koji način postupati s takvim ponudama. Predlaže se sljedeće: - definirati da ako zbroj apsolutnih iznosa svih računskih pogreški prelazi određeni postotak, neće se uvažavati ispravak računske pogreške odnosno ponuda će se odbiti (kako je bilo definirano prethodnim ZJN) - neprihvaćanje računske pogreške smatra se odustajanjem od ponude u roku uz istovremenu mogućnost naplate jamstva za ozbiljnost ponude. Primljeno na znanje Partnerstvo za inovacije je novi postupak javne nabave kreiran upravo za nabavu inovativne robe/radova/usluga. Slijedom toga cijeni se nesvrsishodnim korištenje natjecateljskog postupka uz pregovore, iako također NPZ-a ne propisuje nikakve zapreke u tom smislu, okviru, u kojem NPZ-a propisuje slučajeve u kojima se može provoditi taj postupak. Vezano za primjedbu u odnosu na pitanje računske pogreške, člankom 294. St. 3. NPZ-a propisano je da ako ponuda sadrži računsku pogrešku javni naručitelj obvezan je od ponuditelja zatražiti prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovoriti u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva. Stručni nositelj smatra da nije potrebno propisivati iznos odnosno postotak računske pogreške, kao razlog odbijanje ponude. S obzirom na primjenu elektroničkih sredstava komunikacije kod izrade i dostave ponuda putem EOJN RH, te odgovarajuća aplikativna rješenja koja se koriste u tom dijelu postupka javne nabave, mogućnost računske pogreške je bitno smanjena.
128 HGK POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 95. U odnosu na odredbu stavka 2. kojom se propisuje iznimka za slučaj iz čl.94. st.1 toč.5. ovoga Zakona, u kojem se slučaju radi o tome da su u prethodno provedenom otvorenom ili ograničenom postupku sve ponude bile nepravilne ili neprihvatljive. Ako su ponude bile takve, postavlja se pitanje pitanje je kako će utvrditi koji ponuditelj zadovoljava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta Primljeno na znanje Odredba glasi: Iznimno, u slučaju iz članka 94. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, javni naručitelj nije obvezan objaviti poziv na nadmetanje ako u taj postupak pozove samo ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku i koji zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta te koji su tijekom prethodnog postupka dostavili ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave. U novom postupku javne nabave naručitelj će, sukladno članku 263., od najpovoljnijeg ponuditelja tražiti ažurne popratne dokumente.
129 Kristina Zovko POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 95. Što su formalni, a što neformalni zahtjevi iz postupka javne nabave? Primljeno na znanje Izričaj je sukladan članku 26. stavku 4. (b) Direktive 2014/24/EU. Formalni zahtjevi su oni zahtjevi koji su propisani dokumentacijom o nabavi (primjerice: zahtjevi u vezi s oblikom ponude; načinom dostave ponude; formatom dokumenata koji se dostavljaju u ponudi, formatom datoteka, i sl.).
130 Kristina Zovko POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 95. Čl.95.st.2. kaže, između ostaloga, da "...pozove samo ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku i koji zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta " (naglasak je na riječi "samo" i na "zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir"). Kako će naručitelj pozvati GS koji zadovoljavaju krierije za kvalitativni odabir, kada se u čl. 94. t.5. kaže da javni naručitelj smije koristiti natjecateljski postupak uz pregovore za nabavu radova, robe ili usluga ako su u prethodno provedenom otvorenom ili ograničenom postupku sve ponude bile nepravilne ili neprihvatljive. U prethodnoj rečenici naglasak je na "sve ponude". Naime, prema deifiniciji iz čl.3. neprihvatljiva ponuda je, između ostaloga, ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta. Dakle, taj GS ne ispunjava uvjete za kvalitativni odabir, a u čl. 95.st.2. se govori da naručitelj poziva subjekte koji su zadovoljili kriterije za kvalitativni odabir. Nije li to kontradiktorno? Uz to, u čl.95.st.2., kao i u čl. 105.st.2., se spominju "formalni zahtjevi postupka javne nabave", a da isti nisu nigdje definirani. Primljeno na znanje Izričaj je sukladan s čl. 26.st.4. Direktive 2014/24/EU.
131 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 98. Čl.98.st.2. Ako ima sposobnih više od ograničenog broja na koji način Naručitelj uopće može odabrati koje će pozvati na dostavu ponuda? U čl.143.st.1. stoji da je Naručitelj obvezan u pozivu na nadmetanje navesti objektivne i ne diskriminirajuće kriterije ili pravila za smanjenje broja sposobnih Ponuditelja. Moguća pravila trebalo bi detaljnije propisati pravilnikom. Ako nema propisanih pravila u vezi toga predlažemo da se to izbriše iz Zakona te da nije navedeno kao mogućnost. Primljeno na znanje U članku 143. stavku 1. NPZ-a propisano je da naručitelj može u ograničenom postupku, natjecateljskom postupku uz pregovore, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije ograničiti broj sposobnih natjecatelja koji udovoljavaju kriterijima za odabir gospodarskog subjekta koje će pozvati na dostavu ponude ili na sudjelovanje u dijalogu, pod uvjetom da na raspolaganju ima dovoljan broj sposobnih natjecatelja. Pitanje objektivnih i nediskriminirajućih kriterija i pravila za smanjivanje broja natjecatelja je povezano sa specifičnostima predmeta nabave, te u vezi s time i primjenom načela javne nabave.
132 HGK POGLAVLJE 4. - NATJECATELJSKI POSTUPAK UZ PREGOVORE, Članak 100. U odnosu na odredbu stavka 1. nije jasno o kakvom poboljšanju sadržaja ponude se radi? Potrebno je jasno odrediti što se smatra pod poboljšanjem vodeći računa o osnovnim načelima javne nabave pa i o odredbi članka 101. Primljeno na znanje Izričaj je sukladan članku 29. stavku 3. Direktive 2014/24/EU.
133 HGK POGLAVLJE 5. - NATJECATELJSKI DIJALOG, Članak 105. U slučaju iz stavka 2. radi se o tome da su u prethodno provedenom otvorenom ili ograničenom postupku sve ponude bile nepravilne ili neprihvatljive. Ako su ponude bile takve, pitanje je kako će utvrditi koji ponuditelj zadovoljava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta Primljeno na znanje Izričaj je sukladan članku 26. stavku 4. (b) Direktive 2014/24/EU. Prema definiciji neprihvatljiva ponuda je svaka ponuda čija cijena prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu ili ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta. Dakle, ponuda može biti neprihvatljiva ako je iznad planiranih odnosno osiguranih sredstava, a da istodobno ponuditelj ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta.
134 HGK POGLAVLJE 5. - NATJECATELJSKI DIJALOG, Članak 114. Vezano na ovu odredbu postavlja se pitanje kako se utvrđuje najbolji omjer? Često u postupcima od strane naručitelja sudjeluju osobe (članovi stručnog povjerenstva) koje nemaju adekvatna znanja o npr. tehničkim karakteristikama i slično. Primljeno na znanje Kriterij za odabir ponude tj. najbolji omjer cijene i kvalitete određuje se u dokumentaciji o nabavi sukladno članku 284. NPZ-a.
135 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 6. - PARTNERSTVO ZA INOVACIJE, Članak 117. Što znači "naknadna nabava" i "troškovi dogovoreni između..."? Primljeno na znanje Izričaj je sukladan članku 31. stavku 2. Direktive 2014/24/EU.
136 Bojan Memić POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 131. da li se može dodati i neprihvatljiva ponuda kao uvjet za pregovarački postupak. Ako su sve valjane ponude iznad procijenjene vrijednosti, odnosno neprihvatljive, možda ipak naručitelj kroz pregovarački postupak može ugovoriti prihvatljivu ponudu a da ne pomiče granicu procijenjene vrijednosti Primljeno na znanje Uvjeti za primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave usklađeni su s čl. 32. Direktive 2014/24/EU.
137 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 134. Da li je ovom odredbom isključena mogućnost iz važećeg ZJN da se ovim postupkom mogu dodatno ugovoriti eventualni nepredviđeni radovi u vrijednosti do 25% osnovnog ugovora? Primljeno na znanje Predmetna odredba usklađena je s odredbom članka 32. Stavka 5. Direktive 2014/24/EU. Radi se zakonskoj osnovi za provedbu ovoga postupka, koja postoji i u važećem Zakonu o javnoj nabavi. Pitanje ugovara dodatnih radova tijekom izvršenja regulirano je člankom 316. NPZ-a.
138 Domagoj Adamčić POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 137. Smije li naručitelj voditi pregovore iz stavka 1. i ako je u postupku sudjelovao samo jedan ponuditelj. U stavku 1. se navodi da se pregovara o inicijalnim i svim sljedećim ponudama s ponuditeljima. Dakle proizlazi da za pregovaranje treba biti više ponuditelja u postupku? Primljeno na znanje Naručitelj smije voditi pregovore i s jednim ponuditeljem, ako u skladu sa zakonskim pretpostavkama za provedbu tog postupka, u njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.
139 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 141. "ex ante" - predlažemo koristiti izraz na hrvatskom jeziku "prethodna". Nije prihvaćen Usklađeno s terminologijom iz direktive o pravnoj zaštiti i nazivom Standardnog obrasca br. 15. (Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost).
140 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 141. St. 1 - uslijed lošeg prijevoda Direktiva i nepoznavanja prakse dolazi do nelogičnih i leksički neprihvatljivih naziva „dobrovoljna ex ante transparentnost“. Kao prvo, obavijest nije „dobrovoljna“ kada se mora objaviti. Kao drugo, naziv „ex ante“ se treba izbjegavati već treba opisno navesti okolnosti objave prije sklapanja ugovora. Kao treće, transparentnost je u pregovaračkim postupcima javne nabave bez prethodne objave upitna i ne odgovara pojmu transparentnosti kao jednom od načela javne nabave. Djelomično prihvaćen Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost naručitelj može ali nije obvezan objaviti u EOJN RH. Odredba sada glasi: (1) Nakon donošenja odluke o odabiru javni naručitelj može poslati obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost na objavu. Usklađeno s terminologijom iz direktive o pravnoj zaštiti i nazivom Standardnog obrasca br. 15. (Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost).
141 Domagoj Adamčić POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 141. Terminologija vezano za trenutak dostave. Članak 141. st. 3. koristi formulaciju da objava ima učinak dostave dok neke druge odredbe (npr. članak 301. st. 6.) koriste termin da je dostava izvršena "istekom dana objave". "Istekom dana objave" se može tumačiti i da je dostava izvršena dan nakon dana objave. Možda bi trebalo ujednačiti terminologiju i precizno navesti, gdje je potrebno, da je "dostava izvršena danom objave". Prihvaćen Prihvaća se.
142 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 7. - PREGOVARAČKI POSTUPAK BEZ PRETHODNE OBJAVE POZIVA NA NADMETANJE, Članak 142. Javni naručitelj obvezan je za svaki pojedini ugovor čuvati svu potrebnu dokumentaciju i informacije kojima se obrazlažu posebni slučajevi i okolnosti za primjenu pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje sukladno članku 333. ovog Zakona.Člankom 333. ZJN je propisano koliko godina je potrebno čuvati dokumentaciju za jedan postupak nabave od trenutka sklapanja ugovora/OS te iz tog razloga povezati ova dva članka. Primljeno na znanje Članak 333. NPZ-a, kojim je regulirano pitanje čuvanja dokumentacije o postupcima javne nabave odnosi se i na dokumentaciju vezanu za pregovarački postupak bez prethodne objave.
143 HGK ODJELJAK A- SMANJENJE BROJA SPOSOBNIH NATJECATELJA, Članak 143. Vezano na odredbu stavka 2. postavlja se pitanje kako se utvrđuje postojanje potrebe za maksimalnim brojem i u kojim situacijama. Primljeno na znanje Navedeno se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja nabave a na temelju istraživanja tržišta i očekivanog broja sudionika.
144 Bojan Memić GLAVA II. -TEHNIKE I INSTRUMENTI ZA ELEKTRONIČKU I ZBIRNU NABAVU, POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM Ne vidim sada jer žurim ali u prošlom, trenutno važečem zakonu je bila crna rupa sa okvirnim sporazumima. Ako si tražio na četiri godine i jave ti se dva ponuditelja moraš poništiti postupak (tako nekako). Nadam se da je ovo ispravljeno sada. Primljeno na znanje Navedena primjedba je uređena čl. 152. NPZ-a.
145 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 146. čl. 146. – 154. Nedostaje odredba o Narudžbenicama Obzirom na učestalost i proširenost prakse u sustavu javne nabave, omogućavanje daljnjeg korištenja tog instituta je od iznimne važnosti. Ovim načinom se onemogućava brža realizacija sukcesivne godišnje nabave. Prihvaćen Prihvaća se
146 HGK POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 147. Člankom 147. određeno je da se okvirni sporazum ne smije sklopiti na rok dulji od četiri godine, osim u iznimnim, objektivno opravdanim slučajevima vezanim u predmet nabave koje javni naručitelj mora obrazložiti. U važećem zakonskom rješenju također je moguće odrediti dulje trajanje okvirnog sporazuma od minimalno propisanog, uz iznimku da setakav sporazum može sklopiti na duže razdoblje ako postoje opravdani razlozi vezani uz predmet nabave okvirnog sporazuma koje javni naručitelj mora obrazložiti u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje. Obzirom da postoje subjekti koji na tržištu nude najam tekstila iskustva pokazuju da naručitelji vrlo rijetko koriste mogućnost koja se iznimno dopušta te određuju dulje trajanje okvirnog sporazuma uslijed negativne prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koja nije išla u smjeru da bi se kod najma tekstila nalazili opravdani razlozi za dulje trajanje okvirnog sporazuma. Upravo iz tog razloga predlaže se u Zakonu o javnoj nabavi izdvojiti specifične predmete nabave, poput najma tekstila, za koje bi bilo propisano dulje trajanje okvirnog sporazuma te se isto ne bi moralo posebno obrazlagati. Zbog ušteda za Državni proračun Republike Hrvatske, smatra se da je u postupcima javne nabave opravdano i svrhovito sklopiti okvirni sporazum na razdoblje od 6 (šest) godina. Predmet nabave naručitelji gotovo uvijek nabavljaju u značajnim količinama koje naznačuju kao okvirne i koje kao takve specificiraju u troškovniku, a koje ukazuju na veličinu početnog ulaganja od strane ponuditelja. Uz navedeno, da se radi o velikom početnom ulaganju, govori činjenica da predmet nabave u specifičnim postupcima najma rublja, nije kupnja već najam robe. Tako su ponuditelji u obvezi učiniti početna ulaganja kako bi osigurali upravo onakvu robu za čije uzimanje u najam ima potrebe naručitelj. S tim u vezi ističe se daje u ovakvim postupcima nabave ponuditelj vlasnik unajmljenog rublja te rublje ostaje u vlasništvu ponuditelja i nakon isteka važenja ili raskida okvirnog sporazuma/ugovora. Obzirom da se radi o predmetu nabave definiranom kao usluga najma u redovnom tijeku poslovanja procijenjeni vijek uporabe rublja je 6 godina i on se ne može izrealizirati u kraćem roku. Sukladno Zakonu o porezu na dobit i Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost glede usluge najma ne razlikuje se dugotrajna od kratkotrajne imovine. Uzimajući u obzir navedeno, a rukovodeći se načelom razmjernosti, ocijenjeno je daje nemoguće ugovoriti ovakvu vrstu usluge ne uzimajući u obzir interes tržišta, učinkovitost javne nabave i ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Nije prihvaćen Predmetnom odredbom preuzima se odredba čl. 33. St. 1. Direktive 2014/24/EU. Stručni nositelj skreće pozornost da rok na koji se sklapa okvirni sporazum može biti i dulji kada su u pitanju sektorski naručitelji (do 8 godina) a iznimno i dulje uz valjano obrazloženje vezano za predmet nabave. Okvirni sporazum za javne naručitelje može se sklopiti na rok dulji od četiri godine, osim u iznimnim, valjano opravdanim slučajevima vezanim u predmet nabave koje javni naručitelj mora obrazložiti. Stručni nositelj smatra da valjano obrazloženje vezano uz predmet nabave (kao što je u konkretnom slučaju najam tekstila), na način kako je izloženo, može koristiti naručiteljima za obrazloženje duljeg trajanja okvirnog sporazuma.
147 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 147. Molimo izmjenu čl.147.st.2. na način da glasi: „Ugovor na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje pojedinog ugovora može, po potrebi, biti kraće ili dulje od trajanja okvirnog sporazuma, i to ne dulje od 6 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen, odnosno iznimno i dulje od 6 mjeseci, dok se ne iskonzumiraju preostala financijska dostatna sredstva.“ Pozdravljamo mogućnost trajanja ugovora duljeg od potpisanog Okvirnog sporazuma. Ukazujemo kako je u praksi moguće i da ugovor traje dulje od 6 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen, rukovodeći se načelom korištenja dostatnih, a preostalih financijskih sredstava na strani naručitelja. Prihvaćen Prihvaća se.
148 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 147. St.1. - Iz navedenog proizlazi da okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom može biti sklopljen na 4 godine? Sklapanje okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na 4 godine, prema našem mišljenju, znači zatvaranje tržišta i onemogućavanje tržišnog natjecanja. Primljeno na znanje Predmetnom odredbom preuzima se odredba čl. 33. St. 1. Direktive 2014/24/EU. Stručni nositelj skreće pozornost da rok na koji se sklapa okvirni sporazum može biti i kraći, ako naručitelj to ocijeni opravdanim
149 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 147. U praksi se često događa da se ugovori na temelju okvirnog sporazuma mogu sklopiti tek nakon donošenja financijskog plana ili proračuna naručitelja u toj godini (poseban problem s privremenim financ.planovima nakon državnih izbora), pa predlažemo trajanje takvog ugovora produljiti na 12 mjeseci. Prihvaćen Prihvaća se.
150 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 147. Kako bi se smanjila mogućnost greške, predlažemo svugdje u prijedlogu ZJN koristiti ili naziv „ugovor na temelju okvirnog sporazuma“ ili naziv „ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma“. Također pretpostavljamo da ugovor podrazumijeva i narudžbenice, zahtjeve i slično, kao i do sada. Ako je čl. 148 propisano da okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje, a čl. 147. se odnosi na sve okvirne sporazume, predlažemo u st. 2 navesti da okvirni sporazum obvezuje na sklapanje kod sklapanja s jednim gospodarskim subjektom. Djelomično prihvaćen U dijelu koji se odnosi na odredbu da „Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a isti učinak može imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl. ako sadrži sve bitne sastojke ugovora“. U ostalom dijelu primjedbe se primaju na znanje – s obzirom na to da su predložene odredbe dovoljno jasne i nedvojbene.
151 HGK POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 148. U stavku 2. predlaže se riječ „može“ zamijeniti rječju „mora“. Naime, stav je naših članica kako je potrebno ukinuti institut „okvirnog sporazuma“ kojim naručitelj nema obvezu kupnje kvantificirane količine iz javnog nadmetanja kako po strukturi tako i u financijskom iznosu, za razliku od ponuditelja. Odnosno uvesti obvezu da se količina i iznos robe po javnom nadmetanju u određenom roku moraju i realizirati. Okvirni sporazum ponekad ograničava Izvoditelja u pogledu jediničnih cijena jer se sklapa na bazi elemenata i parametara recimo u prvoj godini, a konzumacija ili početak izvođenja radova/izvršenja usluge obično starta tek nakon 2 ili 3 godine što u konačnici povećava troškove Izvođača. Stoga je prijedlog za snažniju primjenu Okvirnog sporazuma u pogledu zaštite jediničnih cijena kroz parametar klizne skale koju inače omogućava Zakon o obveznim odnosima (čl.24). Međutim, kako je u većini slučajeva teško primjeniti druge zakonske odredbe, konkretno ZOO-a, na ugovor koji je sklopljen po Zakonu o javnoj nabavi prijedlog je i da se klizna skala uključi kao odredba Zakona o javnoj nabavi. Nije prihvaćen I u važećem Zakonu o javnoj nabavi postoji mogućnost sklapanja takvog okvirnog sporazuma. Dakle, na naručitelju je izbor hoće li sklopiti ugovor ili okvirni sporazum. Ako se odluči za okvirni sporazum onda može birati, ovisno o svojim potrebama, koju vrstu okvirnog sporazuma će sklopiti – okvirni sporazum koji obvezuje ili koji ne obvezuje na izvršenje. Vezano za pitanje cijene, sastavni dio dokumentacije za nadmetanje mogu biti i uvjeti u vezi s promjenom cijene (promjenjiva ili nepromjenjiva cijena). Ako se naručitelj odluči za promjenjivu cijenu tada u dokumentaciji o nabavi mora odrediti način promjene cijene (klizna skala, i sl.)
152 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 151. Smatramo da je navedena formulacija djelomično ispravna no naš prijedlog je proširenje iste. Naravno da prilikom sklapanja OS kad se provodi središnja javna nabava za više naručitelja da je obaveza naručitelja, koji provodi postupak nabave, da u DZN navede za koje sve druge naručitelje provodi postupak nabave i isto se primjenjuje u praksi. No u praksi se također događa da se neka društva/tijela tj. naručitelji ukidaju, preimenuju, spajaju sa drugim naručiteljima odnosno osnivaju novi naručitelji iz drugih koja su se eventualno ugasila te samim time (prema ovoj formulaciji ZJN) gube prava iz sklopljenog OS iako imaju pravo na korištenje istog. Iz tog razloga, a kako novonastali naručitelji ne bi imali problem oko korištenja sklopljenih OS odnosno problema oko trošenja dodatnog vremena i resursa na pokretanje novog postupka kao i kako postupati u prelaznom razdoblju dok se ne sklopi novi OS predlažemo ovu formulaciju. Također smatramo da se navedena formulacija mora odnositi na jednak način i na sektorske i na javne naručitelje. Nije prihvaćen U uvodnoj izjavi br. 60. Direktive 2014/24/EU, navodi se: „ Instrument okvirnih sporazuma široko se koristi te se smatra učinkovitom tehnikom nabave diljem Europe. Stoga bi se i dalje trebao široko koristiti. Međutim, određeni aspekti trebaju se pojasniti, pogotovo činjenica da okvirne sporazume ne bi trebali koristiti javni naručitelji koji nisu utvrđeni u njima“. Dodatno, stručni nositelj cijeni da promjena tvrtke sukladno odredbama ZTD-a nije od utjecaja na pravni subjektivitet dotične pravne osobe, pa slijedom toga ni na mogućnost korištenja sklopljenog okvirnog sporazuma. Isto se cijeni u pogledu pravnog sljedništva, a što proizlazi iz čl. 318. toč. 2. NPZ-a.
153 Kristina Zovko POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 151. Trebalo bi u članku ostaviti prostora da se prilikom zajedničke nabave koju provodi DUzSJN „priključe“ i naručitelji koji u trenutku provođenja postupka JN nisu postojali (jer zašto da novonastali naručitelj sam provodi postupak i potencijalno plaća višu cijenu za nešto za što je već proveden postupak). Takvih situacija možda u praksi neće biti puno/često, ali možda bi trebalo ostaviti prostora i za to. Nije prihvaćen U uvodnoj izjavi br. 60. Direktive 2014/24/EU, navodi se: „ Instrument okvirnih sporazuma široko se koristi te se smatra učinkovitom tehnikom nabave diljem Europe. Stoga bi se i dalje trebao široko koristiti. Međutim, određeni aspekti trebaju se pojasniti, pogotovo činjenica da okvirne sporazume ne bi trebali koristiti javni naručitelji koji nisu utvrđeni u njima. U tu svrhu javni naručitelji koji su od početka ugovorne strane određenog okvirnog sporazuma trebali bi biti jasno naznačeni, nazivom ili na druge načine, npr. upućivanjem na određenu kategoriju javnih naručitelja unutar jasno razgraničenog zemljopisnog područja, kako bi se te javne naručitelje moglo lako i točno utvrditi“.
154 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 153. Kao što je propisano i u važećem ZJN, trebalo bi dodati odredbu da isti učinak kao i ugovor i narudžbenica Čl.153.st.3. Treba preciznije reći u kojem smislu Naručitelj može tražiti dopunu ponude od Ponuditelja ako se ugovor sklapa na temelju uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu. Prihvaćen Naručitelj može tražiti dopunu sukladno stavku 4. istoga članka, u dijelu koji nije bio obuhvaćen.
155 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 153. St.3. - U kojem trenutku, odnosno fazi postupka naručitelj može tražiti dopunu? St.4. - Što znači djelomično? Primljeno na znanje Naručitelj može tražiti dopunu sukladno stavku 4. Istoga članka, u dijelu koji nije bio obuhvaćen okvirnom.sporazumom..
156 Igor Kozina POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 153. Trebalo bi dodati odredbu da isti učinak može imati i narudžbenica, koja se u tom slučaju smatra ugovorom, a obzirom da je to bilo dosadašnje zakonsko rješenje koje se dosta primjenjuje u praksi. Prihvaćen Prihvaća se
157 Vlahović Grupa d.o.o. GLAVA II. -TEHNIKE I INSTRUMENTI ZA ELEKTRONIČKU I ZBIRNU NABAVU, POGLAVLJE 2. - DINAMIČKI SUSTAV NABAVE Predlažemo razmotriti mogućnost uvođenja elektroničkog tržišta u postupcima jednostavne javne nabave za nabavu kategorije općedostupnih roba, a koji bi pratio načela dinamičkog sustava nabave. Takvo elektroničko tržište za nabavu roba u jednostavnim postupcima javne nabave mogao bi se uspostaviti na jednom središnjem mjestu, odnosno postojećem sustavu Elektroničkog oglasnika javne nabave. Uspostava takvog sustava u kojem bi se cijeli proces odvijao elektroničkim putem i omogućio sudjelovanje svih naručitelja određene vrste roba osigurao bi veću transparentnost u postupcima jednostavne javne nabave. Primljeno na znanje Prima se na znanje.
158 Vlahović Grupa d.o.o. GLAVA II. -TEHNIKE I INSTRUMENTI ZA ELEKTRONIČKU I ZBIRNU NABAVU, POGLAVLJE 3. - ELEKTRONIČKA DRAŽBA Predlažemo razmotriti korištenje elektroničke dražbe i u jednostavnim postupcima javne nabave. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da sukladno čl. 15. NPZ-a naručitelj u postupcima jednostavne nabave može koristiti neki vid e-dražbe, po uzoru na NPZ-a.
159 Kristina Zovko POGLAVLJE 3. - ELEKTRONIČKA DRAŽBA, Članak 170. čl.170.st.2.t.1. - nije li ovo kontradiktorno s čl.284.st.4. u kojem stoji da javni naručitelj ne smije odrediti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za odabir ponude (te u tom slučaju relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 90 %)? Iako je ovdje riječ o el.dražbi u kojoj cijene idu na niže pa ima smisla da cijena bude temelj na kojem će se dodijeiti ugovor, ali je kontradiktornost u odnosu na čl.284.st.4. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da odredbe nisu u kontradikciji.
160 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 3. - ELEKTRONIČKA DRAŽBA, Članak 174. St.1. - Potrebno je definirati: „pune početne ocjene relevantne ponude“. St.3. - Da li i kad cijena može biti jedini kriterij? Prihvaćen Cijena može biti jedini kriterij u slučaju iz čl. 284.st. 5. NPZ-a.
161 Kristina Zovko POGLAVLJE 3. - ELEKTRONIČKA DRAŽBA, Članak 174. st.3. - "osim ako je cijena jedini kreiterij" - nije li to kontradiktorno s čl.284.st.4.? Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da odredbe nisu u kontradikciji.
162 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 4. - ELEKTRONIČKI KATALOG, Članak 181. Molimo dopunu čl.181. st.2. na način da se naznače koji su to drugi dokumenti, koji upotpunjuju ponudu. Stoga prijedlog dopune čl.181.st.2. je da glasi: „Uz ponude podnesene u obliku elektroničkog kataloga mogu se priložiti i drugi dokumenti koji upotpunjuju ponudu, sukladno odredbi čl. 263. ovog Zakona.“ Nije prihvaćen Ne radi se o istim dokumentima („ažurni popratni dokumenti kojima se dokazuje nepostojanje osnova za isključenje odnosno ispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta“), već bi se trebalo raditi o dopuni u odnosu na predmet nabave, budući da se radi o e-katalogu kojeg je moguće dopunjavati.
163 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 4. - ELEKTRONIČKI KATALOG, Članak 181. U člancima 181 – 185 a niti u članku3. Nema definicija e-kataloga te kako on izgleda pogotovo kako izgleda ponuda u obliku e-kataloga i kako je naručitelj obvezan postupati s takvom ponudom Primljeno na znanje Elektronički katalog sastavlja natjecatelj ili ponuditelj kako bi mogao sudjelovati u određenom postupku javne nabave u skladu s tehničkim specifikacijama i u obliku koji je propisao javni naručitelj (naručitelj navodi u dokumentaciji o nabavi sve potrebne informacije u vezi s formatom, elektroničkom opremom koja se koristi te tehničkim priključcima i specifikacijama za katalog).
164 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) POGLAVLJE 4. - ELEKTRONIČKI KATALOG, Članak 181. "(1) Ako se ponude dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije......" Od 01.07.2016. će biti moguća isključivo elektronički...kada se događa "a ako ne"? Prihvaćen Prihvaća se
165 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 4. - ELEKTRONIČKI KATALOG, Članak 181. St. 1 - u skladu sa Strategijom razvoja elektroničke javne nabave, te čl. 42 ZIDZJN u svim postupcima javne nabave je od 01.07.2016. obvezna dostava elektroničkih ponuda. Predlažemo da se ovaj prijedlog ZJN uskladi s istim te da se nigdje u prijedlogu zakona ne navodi „ako se ponude dostavljaju elektronički“ već „kod elektroničke dostave ponuda“ osim ako nije namjera predlagatelja ZJN ukidanje obveze dostave elektroničkih ponuda (obzirom da je Direktivama moguće odgoditi korištenje elektroničkih sredstava komunikacije do 18.04.2017.). Prihvaćen Prihvaća se
166 Doris Šegulja POGLAVLJE 5. - AKTIVNOSTI SREDIŠNJE NABAVE I SREDIŠNJA TIJELA ZA NABAVU, Članak 186. čl. 186 st. 1 glasi: Javni naručitelj može nabaviti robu ili usluge od središnjeg tijela za javnu nabavu. To bi značilo da je Središnje tijelo za javnu nabavu ponuditelj. Primljeno na znanje U uvodnoj izjavi br. 69. Direktive 2014/24/EU, pojašnjava se uloga središnjih tijela za nabavu, te se navodi da ta tijela funkcioniraju na dva načina: "… Trebalo bi također pojasniti da središnja tijela za nabavu funkcioniraju na dva različita načina. Što se tiče prvog načina, ta bi tijela trebala biti u mogućnosti postupati u svojstvu veletrgovaca kupnjom, stvaranjem zaliha ili preprodajom ili, što se tiče drugog načina, ta bi tijela trebala biti u mogućnosti postupati u svojstvu posrednika na način da dodjeljuju ugovore, upravljaju dinamičkim sustavima nabave ili sklapaju okvirne sporazume koje će koristiti javni naručitelji….“.
167 Sintagma konzultantske usluge POGLAVLJE 5. - AKTIVNOSTI SREDIŠNJE NABAVE I SREDIŠNJA TIJELA ZA NABAVU, Članak 187. Nejasno je koji je smisao ovog članka Primljeno na znanje Člankom 187. NPZ-a propisano je sljedeće: „Smatra se da javni naručitelj postupa u skladu s ovim Zakonom ako nabavlja robu, radove ili usluge sukladno odredbama članka 186. ovoga Zakona“, odnosno od ili putem središnjeg tijela za nabavu.U uvodnoj izjavi br. 69. Direktive 2014/24/EU, pojašnjava se navedeno pitanje na sljedeći način: „… trebalo bi propisati pravila vezano za pitanje odgovornosti za poštovanje obveza u skladu s ovom Direktivom, kako u središnjem tijelu za nabavu tako i među javnim naručiteljima koji vrše nabavu od ili putem njega. Ako je isključivo javni naručitelj obvezan provoditi postupke nabave, on bi također trebao biti isključivo i izravno odgovoran za zakonitost postupaka. Ako javni naručitelj provodi određene dijelove postupka, na primjer ponovno pokretanje nadmetanja na temelju okvirnog sporazuma ili dodjelu pojedinih ugovora temeljenih na dinamičkom sustavu nabave, javni naručitelj odgovoran je za faze nabave koje provodi“.
168 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo GLAVA II. -TEHNIKE I INSTRUMENTI ZA ELEKTRONIČKU I ZBIRNU NABAVU, POGLAVLJE 6. - POVREMENA ZAJEDNIČKA NABAVA Zašto je naveden termin povremena nabava?Povremena zajednička nabava, nije jasno navedena granica odgovornosti središnjeg tijela i pojedinog korisnika Primljeno na znanje Naziv „povremena nabava“ sukladan je nazivu iz čl. 38. Direktive 2014/24/EU. Sukladno istom članku Direktive. Pitanje odgovornosti središnjeg tijela i pojedinog korisnika uređuje se njihovim sporazumom.
169 Anita Azinović GLAVA III. - PROVEDBA POSTUPKA, POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU Čl. 197 st. 3. Brisati. Ako imamo 3 člana (za otvaranje ponuda u otvorenom postupku j.n.) možemo imati opcionalno samo jednog zamjenika člana povjerenstva. Znači moramo imati najmanje neparan broj od 5 članova stručnog povjerenstva da bi opcionalno imali i oba zamjenika članova kojima će se dostaviti privatni ključevi potrebni za postupak otvaranja ponuda. Zašto broj članova povjerenstva mora biti neparan (i ne manji od 3). Radi pregleda i ocjene ponuda? Izgleda zakonodavcu nije poznato da u 99% slučajeva pregled i ocjenu ponuda obavlja samo jedna osoba. Znači li neparan broj da će Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda morati potpisati svi članovi stručnog povjerenstva bez obzira što nisu sudjelovali u pregledu i ocjeni ponuda? Prihvaćen Prihvaća se.
170 Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU, Članak 197. Predlaže se u čl. 197 brisati st. 5 t. 1 (prethodna analiza tržišta), budući isto ne bi trebala biti zadaća stručnog povjerenstva. Također, prethodnu analizu tržišta ne bi trebalo propisati ni kao obvezu javnog naručitelja već kao mogućnost (v. komentar uz čl. 198). Prihvaćen Prihvaća se
171 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU, Članak 197. Molimo dopunu odredbe čl. 197. st. 6. na način da glasi: „Stručno povjerenstvo za javnu nabavu prestaje s radom u odnosu na predmetni postupak javne nabave sklapanjem ugovora o javnoj nabavi.“ Prihvaćen Predmetni članak NPZ-a je izmijenjen, kako što je prethodno naznačeno.
172 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU, Članak 197. Treba li zadatak stručnog povjerenstva biti i slanje obavijesti o dodjeli ugovora? Da li zadatak stručnog povjerenstva može biti i slanje Obavijesti o sklopljenim ugovorima s obzirom da je stavkom 6 ovog članka definirano da stručno povjerenstvo za javnu nabavu prestaje s radom sklapanjem ugovora o javnoj nabavi? Također što se događa u slučaju poništenja postupka, odnosno kad tada prestaje rad stručnog povjerenstva? Molimo detaljnije definirati. S obzirom da je zadatak stručnog povjerenstva objava obavijesti o javnoj nabavi, oni bi trebali imati zadatak i objaviti obavijesti o dodjeli ugovora. Primljeno na znanje Članak 197. NPZ-a je izmijenjen i sada glasi: (1) Prije početka postupka javne nabave javni naručitelj obvezan je internom odlukom imenovati stručno povjerenstvo za javnu nabavu. (2) Stručno povjerenstvo za javnu nabavu priprema i provodi postupak javne nabave. (3) Članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu ne moraju biti zaposlenici javnog naručitelja. (4) Najmanje jedan član stručnog povjerenstva za javnu nabavu mora posjedovati važeći certifikat u području javne nabave.
173 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU, Članak 197. St.3. - Hoće li biti prihvatljiva 3 člana povjerenstva od kojih nije svaki ovlašten za sve zadatke iz stavka 5. istog članka? Npr. kod nas 2 predstavnika koja izrađuju dokumentaciju i objavljuju, a treći (npr. teh. nositelj) radi istraživanje tržišta? Hoće li biti prihvatljivo ako internom odlukom bude imenovan neparan broj članova stručnog povjerenstva, a potom paran broj potpiše zapisnik/izvješće i sl.? St.5. - Odredba nije obuhvatila postupke koji se odvijaju u fazama, npr. tko otvara zahtjeve za sudjelovanje? Prijedlog: Pripremu i provedbu postupka javne nabave obavlja stručno povjerenstvo za javnu nabavu. Prihvaćen Prihvaća se
174 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU, Članak 197. St. 5 – predlažemo da se kao jedan od zadataka stručnog povjerenstva izbaci „prethodna analiza tržišta“ jer isto, kako je navedeno u prijedlogu čl. 198, radi javni naručitelj (što podrazumijeva i radnike koji ne moraju biti članovi stručnog povjerenstva), a ne stručno povjerenstvo. Također, različitim članovima se daju različiti zadaci (primjerice ne mogu svi provoditi postupak otvaranja ponuda, EOJN dozvoljava da ih bude do 4), te ne moraju svi niti provoditi pregled i ocjenjivanje niti potpisivati zapisnik. Prethodna analiza tržišta je Direktivama 2014/25/EU i 2014/24/EU naručiteljima dana kao mogućnost, ne kao obveza. Predlažemo usklađenje s Direktivama. Djelomično prihvaćen Prihvaća se djelomično.
175 Blaženka Petrovečki POGLAVLJE 1. - STRUČNO POVJERENSTVO ZA JAVNU NABAVU, Članak 197. Prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti u pripremi tehničke specifikacije trebaju sudjelovati osobe različite od ovlaštenih predstavnika naručitelja koje ocjenjuju ponude, te ovlašteni predstavnici naručitelja koji daju prijedlog za odluku o odabiru trebaju biti osobe različite od osoba koje prate provedbu ugovora. S druge strane, Zakon o javnoj nabavi propisuje da članovi stručnog povjerenstava za javnu nabavu trebaju prethodno analizirati tržište, pripremiti dokumentaciju za nadmetanje, koje su sastavni dio DZN, objaviti natječaj te donijeti odluku. Sklapanjem ugovora povjerenstvo prestaje s radom. U praksi poslodavac nema dovoljan broj zaposlenih koji bi bili dovoljno stručni da bi različite osobe propisivale tehničke karakteristike, sudjelovale u postupku pri analizu tehničkih specifikacija i kasnije pratile provedbu ugovora. Čak je i logično da osoba koja je pripremala tehničku dokumentaciju sudjeluje u analizi i ocjeni ponuda te kasnije u provedbi ugovora, jer o predmetu nabave zna najviše, ali ako postupamo sukladno jednom zakonu, onda kršimo drugi. Je li zakonodavac predvidio usklađivanje ta dva zakona, na jedan ili drugi način? Primljeno na znanje Članak 197. NPZ-a je izmijenjen i sada glasi: (1) Prije početka postupka javne nabave javni naručitelj obvezan je internom odlukom imenovati stručno povjerenstvo za javnu nabavu. (2) Stručno povjerenstvo za javnu nabavu priprema i provodi postupak javne nabave. (3) Članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu ne moraju biti zaposlenici javnog naručitelja. (4) Najmanje jedan član stručnog povjerenstva za javnu nabavu mora posjedovati važeći certifikat u području javne nabave.
176 Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Budući je prethodna analiza tržišta Direktivom predviđena kao mogućnost a ne obveza javnog naručitelja, predlaže se u čl. 198. st. 1. brisati riječi “u pravilu provodi” i umjesto toga staviti “može provesti”. Slijedom navedenoga, također se predlaže brisati st. 3 i 4. Nije prihvaćen Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s čl. 40. Direktive 2014/24/EU. Pojam „u pravilu“ ne znači da je naručitelj obvezan provesti prethodnu analizu tržišta u svim slučajevima. Konkretne okolnosti će ocijeniti sam naručitelj.
177 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Molimo stavak 4. dopuniti na sljedeći način: „putem vlastitih internetskih stranica ili, u nedstatku istih, stranica Ministarstva gospodarstva.“ Djelomično prihvaćen Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
178 Marijana Drobnjak Prethodna analiza tržišta, Članak 198. članak 198. stavak 1.: Da li definicija „u pravilu“ podrazumijeva obvezu naručitelja ili ne? Da li se to odnosi na sve postupke javne nabave, odnosno je li nužna za pregovarački postupak bez prethodne objave ako je prije toga proveden otvoreni postupak javne nabave u kojem nije dostavljena nijedna ponuda, a za koji je provedena analiza tržišta? članak 198. stavak 3.: Na ovaj način se usporava i produžuje provedba postupka javne nabave. Ukoliko ova odredba bude na snazi, predlažem odrediti procijenjenu vrijednost radova za koje će se ovo provoditi. U ovom slučaju to vrijedi i za radove procijenjene vrijednosti od npr. 510.000,00 kn što za ovu vrijednost uvelike produžuje postupak nabave. Predlažem brisati stavak 3. i 4. članak 198. stavak 4.: Nije navedeno na koji način je naručitelj dužan to učiniti dostupno javnosti. Djelomično prihvaćen Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s čl. 40. Direktive 2014/24/EU. Pojam „u pravilu“ tumačiti će se u odnosu na svaki konkretan slučaj. Primjerice, ako je naručitelj proveo otvoreni postupak, pa nije stigla nijedna ponuda, opravdano se može zaključiti da naručitelj nije kvalitetno istražio tržište. Nakon provedenog savjetovanja, javni naručitelj obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge zainteresiranih gospodarskih subjekata, izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te ga objaviti na internetskim stranicama.
179 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Članak je nedovoljno definiran u pogledu načina „stavljanja na savjetovanje“ – predlažem jasnije definirati i raspisati sve odredbe Što znači obveza stavljanja dokumentacije na prethodno savjetovanje svim zainteresiranim gospodarskim subjektima? - Obzirom da se u st.3. navedenog članka propisuje obveza stavljanja dokumentacije na prethodno savjetovanje svim zainteresiranim gospodarskim subjektima a st.2. propisuje i mogućnost traženja savjeta od neovisnih stručnjaka, potrebno je točno odrediti da li se ta obveza stavljanja dokumentacije na prethodno savjetovanje svim zainteresiranim gospodarskim subjektima može odnositi i na direktni upit nekom stručnjaku (traženje savjeta) ili se cijeli članak odnosi samo na stavljanje nacrta dokumentacije dostupno javnosti - Što znači dostupnost javnosti? Službene stranice Naručitelja ili EOJN? - Također, da li rok od 10 dana obuhvaća i završetak u razmatranju primjedaba i izradu izvješća iz stavka 3. ili samo vrijeme tih „savjetovanja“ nakon čega slijedi razmatranje i izrada izvješća. - Da li taj rok od minimalno 10 dana treba staviti u odredbe tog nacrta dokumentacije? Članak 198., stavak 3. Smanjiti broj dana za savjetovanje s 10 na 5 dana. Produžuje vrijeme trajanja nabave. Odnosi li se propisana odredba na sve postupke, ako ne navesti na koje se ne odnosi? Djelomično prihvaćen Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s čl. 40. Direktive 2014/24/EU. Prije pokretanja postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje 5 dana. Nakon provedenog savjetovanja, javni naručitelj obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge zainteresiranih gospodarskih subjekata, izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te ga objaviti na internetskim stranicama. Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
180 HP-Hrvatska pošta d.d. Prethodna analiza tržišta, Članak 198. St.3. - Što se podrazumijeva pod „staviti na prethodno savjetovanje“ Na internetskoj stranici naručitelja ili na nekom drugom mjestu? St.4. - Što označava termin „izvješće učiniti dostupno javnosti“? Objaviti na internetskoj adresi naručitelja ili na nekom drugom mjestu. Također, Direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU idu u smjeru smanjivanja administrativnih opterećenja naručitelja. Odredbe članka 198. stavci 3. i 4. nisu propisani direktivom, te u ovom obliku predstavljaju nepotrebne obveze za naručitelje. S obzirom na navedenu odredbu koja prema našem mišljenju predstavlja dodatno i neopravdano opterećenje za naručitelje te će produljiti rok provedbe postupka javne nabave, ista znači da ponuditelji neće imati pravo na žalbu na dokumentaciju za nadmetanje s obzirom da su im sve odredbe iz dokumentacije već bile poznate. Djelomično prihvaćen Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s čl. 40. Direktive 2014/24/EU. Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
181 Kristina Zovko Prethodna analiza tržišta, Članak 198. st.4. - Možda odrediti vremenski rok za izradu izvješća o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te kada isto treba učiniti dostupnim javnosti. Prihvaćen Nakon provedenog savjetovanja, javni naručitelj obvezan je razmotriti sve primjedbe i prijedloge zainteresiranih gospodarskih subjekata, izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima te ga objaviti na internetskim stranicama. Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
182 Slobodan Tolić Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Prethodno savjetovanje za nabavu radova bi trebalo staviti pod obvezno samo u slučaju javne nabave velike vrijednosti, jer bi inače uzrokovalo značajno produljenje postupaka, a ne bi dovelo do razvidnih koristi. Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da predmet prethodnog savjetovanja trebaju biti radovi male i velike vrijednosti.
183 Blaženka Petrovečki Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Ako se ne varam,Direktiva ne stavlja obvezu objave nacrta dokumentacije o nabavi. Zbog čega je nacionalno zakonodavstvo strože od direktiva? Gdje naručitelj treba objaviti nacrt dokumentacije? Prije izvođenja radova naručitelj naručuje projektnu dokumentaciju, te pribavlja dozvole potrebne za gradnju. Tehničku dokumentaciju i troškovnike izrađuju projektanti. Na što se točno mogu odnositi primjedbe i prijedlozi zainteresiranih gospodarskih subjekata - na pogreške u troškovniku ili na projektantska rješenja? Ako naručitelj ne prihvati sugestije zainteresiranog gospodarskog subjekta, na npr.neko tehnološko rješenje, može li se on žaliti na dokumentaciju, odnosno, ako odluči prihvatiti sugestije, to povlači izmjenu projekata... Ukoliko zadržimo tu odredbu, bilo bi potrebno precizirati na što se točno te primjedbe i prijedlozi mogu odnositi. Djelomično prihvaćen Predložena odredba glasi: Prije pokretanja postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje 5 dana. Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
184 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Prethodna analiza tržišta, Članak 198. St. 3 - prethodna analiza tržišta je Direktivama 2014/25/EU i 2014/24/EU naručiteljima dana kao mogućnost, a ne kao obveza. Predlažemo usklađenje s Direktivama. Primljeno na znanje Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s čl. 40. Direktive 2014/24/EU.
185 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Obveza stavljanja nacrta dokumentacije o nabavi na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima znatno produžava postupak javne nabave. S obzirom da prethodno savjetovanje mora trajati najmanje deset dana, da je nakon toga javni naručitelj obvezan razmotriti sve prispjele primjedbe i prijedloge, te izraditi izvješće o prihvaćenim i neprihvaćenim primjedbama i prijedlozima, time se rok za provođenje postupka javne nabave produžava za najmanje petnaest dana. Naime, zainteresirani gospodarski subjekti mogu svoje pravo na primjedbe i prijedloge za izmjenu dokumentacije za nabavu ostvariti na temelju članka 202. ovog Nacrta Prijedloga Zakona. Stoga predlažemo brisanje stavka 3. i 4. ovog članka. Djelomično prihvaćen U odnosu na trajanje prethodnog savjetovanja (5 dana). Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
186 Davor Ivanović Prethodna analiza tržišta, Članak 198. Stavke 3. i 4. članka 198. treba brisati. Iz stavka 3. proizlazi da se postupak javne nabave za radove male vrijednosti produžuje za dodatnih 10 dana. Nejasno je i na koji način bi se savjetovanje trebalo provesti: da li na internet stranici Naručitelja, preko EOJN ili na neki drugi način? Djelomično prihvaćen U odnosu na trajanje prethodnog savjetovanja (5 dana) Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
187 Karla Svečnjak Prethodna analiza tržišta, Članak 198. U stavku (3) nije jasno gdje će to točno naručitelji biti obvezni objavljivati nacrt dokumentacije o nabavi, na svojim stranicama ili na nekom novom portalu? Pretpostavljam da ne na EOJN. Prihvaćen Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
188 Igor Kozina Prethodna analiza tržišta, Članak 198. U stavku 3. potrebno je odrediti i vrijednost radova za koju se provodi savjetovanje, jer će se u praski dešavati da se, obzirom na prag od 500.000,00 kn, provodi savjetovanje za jednostavne radove što će dodatno produžiti trajanje postupka javne nabave, opteretiti naručitelje, a neće pridonijeti kvaliteti postupka. U stavku 4. nije jasno kada se izvješće treba učiniti dostupnim javnosti (prije objave ili nakon ili nije važno) Djelomično prihvaćen U dijelu koji se odnosi na st. 4. Članka 198. NPZ-a. Sadržaj izvješća, rok donošenja, način i rokove objavljivanja te druga pitanja u vezi s prethodnim savjetovanjem propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
189 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Prethodno sudjelovanje natjecatelja ili ponuditelja, Članak 199. Molimo dopunu odredbe čl.199.st.3. na način da glasi: „Natjecatelj ili ponuditelj koji je prethodno sudjelovao u pripremi postupka može biti isključen iz postupka samo ako se na drugi način ne može osigurati obvezno poštovanje načela jednakog tretmana. Naručitelj se obvezuje uložiti najbolje napore da osigura obvezno poštovanje načela jednakog tretmana i to na dokaziv način.“ Naime, ovako propisana odredba daje diskreciju naručitelju da isključi ponuditelja, ukoliko se ne može osigurati obvezno poštovanje načela jednakog tretmana, što je bespredmetno, jer je upravo na naručitelju obveza poštivanja ovog načela. Dodatno, sukladno načelu dokazivanja, kako će naručitelj „opravdati“ i dokazati da se ne može osigurati poštivanje ovog načela. Primljeno na znanje Predmetna odredba NPZ-a usklađena je s odredbom čl. 41. 2. podstavka, Direktive 2014/24/EU.
190 Karla Svečnjak POGLAVLJE 2. - PRIPREMA, ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI Zašto se izraz "dokumentacija za nadmetanje" promijenio izrazom "dokumentacija o nabavi"? Predlažem da se zadrži raniji izraz obzirom na ustaljenu praksu, a pogotovo uzevši u obzir činjenicu da je značenje potpuno isto. Primljeno na znanje NPZ sadrži pojmove koji su usklađeni s izričajem iz relevantnih direktiva EU.
191 Marijana Drobnjak ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 200. članak 200. stavak 6.: Ovo nije u skladu s nekim drugim odredbama – npr. rokovi za izjavljivanje žalbe i sl. (ovo omogućuje da se, primjerice, žalba na dokumentaciju o nabavi izjavljuje nakon otvaranja ponuda. Predlažem ovu odredbu urediti prema važećem zakonu, ali s kraćim rokovima. Primljeno na znanje Odredba nije u suprotnosti s drugim odredbama NPZ-a.
192 Sintagma konzultantske usluge ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 200. Da li je u stavku 5. trebalo biti navedeno ...istovremeno sa slanjem na objavu Obavijesti o nadmetanju...? Nije prihvaćen Izričaj je usklađen s terminologijom iz relevantnih direktiva.
193 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 200. "(6) Javni naručitelj može izmijeniti ili dopuniti dokumentaciju o nabavi do isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje.".......do isteka roka?....da li to podrazumijeva i "pet minuta do"....ne otvara li to mogućnost manipulacije s dokumentacijom za nadmetanje i "preferiranim" ponuditeljem? Nije prihvaćen Ponude se (osim iznimno) dostavljaju putem EOJN RH. Iste su kriptirane, pa naručitelj nema uvid u njih. S druge strane, naručitelj mora produljiti rok za dostavu ponuda, sukladno članku 240. NPZ-a.
194 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. Molimo dopunu čl.202.st.1. na način da se detaljno definira kada se zahtjev smatra pravodoban, stoga je prijedlog : „Gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Zahtjev je pravodoban ako je dostavljen naručitelju najkasnije tijekom osmmog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednosti, odnosno najkasnije tijekom šestog dana prije dana u kojem ističe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave male vrijednosti.“ Naime, PROPUŠTENO JE DEFINIRATI TRENUTAK KADA JE ZAHTJEV PRAVODOBAN, što je bilo raspisano i jasno naznačeno u ranijem/važećem ZJN-u. Prihvaćen Prihvaća se.
195 Marijana Drobnjak ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. članak 202. stavak 2.: Nije definirano kada je zahtjev pravodoban. Prihvaćen Prihvaća se.
196 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. Prijedlog je da se navede rok (npr. 5 dana prije isteka roka za dostavu ponuda)u kojem se mogu tražiti objašnjenja, dodatne informacije…Naručitelj može dobiti upit za objašnjenjem i sat vremena prije isteka roka za dostavu ponuda, čime mu se otežava rad i onemogućava da pravodobno odgovori na upit, a ni Ponuditelj nema vremena da odgovor Naručitelja ugradi u svoju ponudu. U trenutno važećem Zakonu je definirano točno kad je Zahtjev za dodatnim informacijama, objašnjenjem i izmjenama pravodoban čime su se izbjegle brojne nejasnoće i potencijalne žalbe zbog nemogućnosti naručitelja da stavi odgovorna upit na raspolaganje u jako kratkom vremenskom roku (npr: veći broj sudionika/članova povjerenstva u postupku nabave, ukoliko se radi o opsežnijim objašnjenjima prekratak rok za slaganje/objavu istog) odnosno korištenje ove opcije od strane GS u negativnom smislu odnosno kasnom dostavom zahtjeva za dodatnim informacijama, objašnjenjem i izmjenama samo u cilju produljenja roka za dostavu ponuda. Iz tog razloga molimo vratiti navedenu formulaciju u ZJN kao dodatni stavak. Na ovaj način se izbjegavaju sve potencijalne nejasnoće i nedoumice i sa strane naručitelja i sa strane GS a omogućava se transparentan i nediskriminirajući proces u javnoj nabavi. Prihvaćen Prihvaća se.
197 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. Potrebno je propisati kada je zahtjev pravodoban. Kao što je propisano člankom 31. stavkom 3. važećeg ZJN-a. U protivnom odredbu mogu zloupotrebljavati ponuditelji. Takva nejasna odredba koja nije određivala pravodobnost zahtjeva za pojašnjenje već je bila sadržana u Zakonu o javnoj nabavi NN 90/11, međutim ista se pokazala kao nedostatna pa je izmijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi NN 83/13. Prihvaćen Prihvaća se.
198 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. St. 2 - predlažemo da se u prijedlogu ZJN odredi što je „pravodobno“ definirajući točne rokove jer na ovaj način svatko (naručitelji, ponuditelji predlagatelj zakona, DKOM, državna revizija, inspektorat) može tumačiti pojam „pravodobno“ različito. Ako je naručitelju postavljen rok, potrebno ga je postaviti i ponuditeljima. Prihvaćen Prihvaća se.
199 Domagoj Adamčić ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. Mislim da je velika zbrka gledajući kombinirano članke koji uređuju upite gosp. subjekata i odgovore naručitelja. Ove članke bi trebalo preciznije urediti ili grupirati u jedan članak. - brisati članak 200. st. 6., - U članku 202. st. 1. dodati kada je zahtjev pravodoban. Moje mišljenje je da je dosadašnje rješenje 8/6 dana bilo dobro. Jedino možda precizirati što ukoliko posljednji dan za dostavu zahtjeva pada na državni blagdan ili neradni dan. U tom slučaju bi se moglo definirati da je zadnji dan roka prvi radni dan koji prethodi tom danu (npr. ako je zadnji dan roka subota, isti se prebacuje na dan ranije, petak). U članak 58. st. 4. bi onda mogla biti dodana rečenica: " U slučaju kada posljednji dan roka koji se računa unatrag pada na državni blagdan, subotu ili nedjelju, rok istječe protekom posljednjeg sata radnog dana koji prethodi tom danu." - članak 202. st. 2.: Iz ove odredbe proizlazi da naručitelj bilo kakvu izmjenu DZN smije objaviti 6/4 dana prije isteka roka za dostavu ponuda, a može i kraće ako ta izmjena po mišljenju naručitelja ne utječe na izradu i dostavu ponuda. Ovaj članak treba izmijeniti na način da naručitelj objašnjenje DZN i zanemarive izmjene DZN koje ne utječu na pripremu i dostavu ponude mora objaviti najkasnije tijekom 6/4 dana prije isteka roka za dostavu ponuda. Radi nedvosmislenosti koristiti termine "tijekom šestog dana" i "tijekom četvrtog dana". S obzirom da se izmjene dokumentacije mogu objavljivati i neradnim danima isto definirati da ako ti dani (šesti i četvrti) padaju na blagdan, subotu ili nedjelju, da se zadnji dan tog roka prebacuje na prvi radni dan koji prethodi tom danu. - dodati st. 3.: - ukoliko naručitelj mijenja tehničku specifikaciju predmeta nabave obvezan je produljiti rok za dostavu ponuda najmanje 15 dana od objave izmjene. Izmjene tehničkih specifikacija često puta zahtijevaju opsežne izmjene ponuda (novi katalozi, potvrde proizvođača, prevođenje i sl.) - članak 241.: proizlazi da ako naručitelj odgovori na nepravodoban zahtjev da nije obvezan produžiti rok za dostavu ponuda? Izmijeniti članak tako da nije obvezan odgovoriti na takav zahtjev, ali ako odluči odgovoriti da se mora pridržavati svih rokova kao da je zahtjev pravodoban. Naime, odgovori na zahtjeve gosp. subjekata često puta utječu i na ostale gosp. subjekte (koji nisu podnositelji tog zahtjeva). - članak 242: Produljenje roka bi trebalo objavljivati na EOJN tako da svi gosp.subjekti budu istovremeno obaviješteni. Iz ovako postavljene formulacije proizlazi da naručitelj može različite gosp. subjekte o produljenju roka obavijestiti u različitim vremenima (npr. nekim gosp.subjektima obavijest pošalje danas, a drugima za tri dana). Ovakve odredbe s jedne strane možda mogu ubrzati postupak, ali se s druge strane otvara mogućnost za žalbe na izmjene DZN koje će biti izjavljene nakon javnog otvaranja ponuda (ako je od objave izmjene DZN i roka za dostavu ponuda deset ili manje dana) pa će osnovanost takvih žalbi sigurno dovoditi do poništenja čitavog postupka. Zaključno: - U slučaju zanemarive izmjene/objašnjenja DZN koji ne utječu na izradu ponuda rok između objave izmjene/objašnjenja i roka za dostavu ponuda treba biti biti najmanje 6/4 dana. - Definirati pravodobnost zahtjeva za izmjenu/objašnjenje DZN - U slučaju izmjena/objašnjenja koji nisu zanemarivi za izradu ponuda naručitelj ocjenjuje koliko produljuje rok, ali ako je riječ o bilo kakvoj izmjeni tehničkih specifikacija između objave izmjene i roka za dostavu ponuda treba biti najmanje 10/15 dana, ovisno je li riječ o nabavi male ili velike vrijednosti. Djelomično prihvaćen Zahtjev za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene je pravodoban ako je dostavljen najkasnije tijekom osmog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Prijedlog da se u slučaju, ako zadnji dan roka za podnošenje Zahtjeva za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene, pada a državni blagdan ili neradni dan, zadnji danom roka smatra prvi radni dan koji prethodi tom danu ne prihvaća se. Ista odredba sukladna je Uredbi Vijeća o računanju rokova, br. 1182/71 EEZ. Prijedlog o korištenju termina „tijekom šestog dana“ i „tijekom četvrtog dana“, prihvaća se. Prijedlog koji se odnosi na obvezu produljenja roka za dostavu, ukoliko se mijenja tehnička specifikacija predmeta nabave ne prihvaća se, s obzirom na to da je čl. 240. NPZ-a propisano u kojim slučajevima je obvezno produljenje roka za dostavu (npr. ako je dokumentacija o nabavi znatno izmijenjena). Javni naručitelj obvezan je o svakom produženju roka obavijestiti sve gospodarske subjekte na dokaziv način. Pri tom naručitelj mora poštivati načela javne nabave (načelo jednakog tretmana, i sl.). Prijedlog u vezi s definiranjem pravodobnosti Zahtjeva za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene, prihvaća se. U slučajevima iz stavka 1. točaka 1. i 2. članka 240. javni naručitelj produljuje rok za dostavu razmjerno važnosti dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene, a najmanje za 10 dana od dana slanja ispravka poziva na nadmetanje.
200 Anita Azinović ODJELJAK B - DOKUMENTACIJA O NABAVI, Članak 202. Članak 202. je nejasan. Ovim člankom potrebno je regulirati i pravodobnost zahtjeva. Kada je zahtjev pravodoban? Prihvaćen Prihvaća se
201 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK C - ODREĐIVANJE PREDMETA NABAVE I PODJELA PREDMETA NA GRUPE, Članak 204. Molimo dopuniti odredbu čl. 204. st.1. na način da ista glasi: „Javni naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija, primjerice prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja, u kojem slučaju određuje predmet i veličinu pojedine grupe uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata postupku javne nabave. Javni naručitelj će uložiti najveće napore da odredi predmet nabave kako bi se stvarala dobra poslovna praksa u poticanju pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata u postupku javne nabave.“ Napomena kako je u dosadašnjoj praksi u otvorenim postupcima javne nabave razvidan stav naručitelja da ima maksimalnu slobodu dakle uglavnom se predmet nabave nije dijelio, čime su diskriminirani ponuditelji, koji nisu imali opravdanu mogućnost nastupiti na javnom nadmetanju bilo kroz zajednicu ponuditelja bilo kroz podizvoditelja. Molimo dopuniti stavak 2. na sljedeći način: „…naznačiti glavne razloge za takvu odluku te argumente proizašle iz istraživanja tržišta sukladno odredbama članka 198.“ Ovdje navodimo da ukoliko ne povežemo čl. 204.st.2. i čl. 198., onda se neće zasigurno provoditi istraživanje tržišta, a posebice kada postoji izraz „u pravilu“. Vidjeli smo u praksi da ukoliko naručitelj ima opciju“može“, „u pravilu“, „navede glavne razloge“, da naručitelj najčešće bira lakšu opciju za njega, izbjegne predloženu radnju/akciju i „ostajete“ na suženom tržištu zatvorenom za malo i srednje poduzetništvo. Stoga molimo povežite navedene članke kako biste omogućili tržišnu utakmicu i proširili tržište svim akterima Primljeno na znanje U odredbi se između ostaloga navodi da predmet i veličina pojedine grupe određuje uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata postupku javne nabave, na što predlagatelj između ostaloga ukazuje.
202 Marijana Drobnjak ODJELJAK C - ODREĐIVANJE PREDMETA NABAVE I PODJELA PREDMETA NA GRUPE, Članak 204. članak 204. stavak 2.: Zašto je ovo potrebno obrazlagati ako je vidljivo iz kvalitetnog opisa predmeta nabave? Predlažem da naručitelj ima obvezu to naznačiti ukoliko je predmet nabave podijeljen u grupe te ih naznačiti i opisati (kao što je to definirano odredbama važećeg Zakona)? članak 204. stavak 3. i 4.: Nije li diskriminirajuće ne dopustiti ponuditelju da dostavi ponude za sve grupe? Nije prihvaćen Navedena odredba je sukladna članku 46. st. 1. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
203 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK C - ODREĐIVANJE PREDMETA NABAVE I PODJELA PREDMETA NA GRUPE, Članak 204. St.1. - Nije jasno što je to veličina pojedine grupe. Da li je to procijenjena vrijednost? St.2. - Da li je potrebno obrazlagati nepodjelu u grupe u svakoj dokumentaciji za nadmetanje, odnosno u slučaju kada se npr. nabavlja jedan stroj. Mišljenja smo da takva odredba također predstavlja nepotrebno opterećenje za naručitelje. Ako bude postojala potreba za objašnjenjem nepodjele predmeta nabave na grupe ponuditelji imaju mogućnost postaviti upit te će u tom slučaju naručitelj obrazložiti razloge nepodjele predmeta na grupe. St.4. i 5. - Hoće li biti prihvatljivo ako se ograniči broj grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju, a potom stigne samo jedna valjana ponuda, da se ta ponuda odabere za pojedinu grupu bez obzira na prethodno ograničenje? Mora li se ta mogućnost unaprijed navesti u dokumentaciji? Iz navedene odredbe nije moguće zaključiti intencija zakonodavca obzirom da odredba, propisana na ovakav način, zasigurno nikada neće biti korištena. Primljeno na znanje Predmetna odredba usklađena je s odredbom čl. 46. St. 2. Direktive 2014/24/EU. Iz uvodne izjave 78: „…Takva razdioba mogla bi se izvršiti na kvantitativnoj osnovi, kako bi veličina pojedinih ugovora bila bolje prilagođena kapacitetima malih i srednjih poduzeća, ili na kvalitativnoj osnovi, u skladu s različitim djelatnostima i specijalizacijama koje su obuhvaćene, kako bi se sadržaj pojedinih ugovora bolje prilagodio specijaliziranim sektorima malih i srednjih poduzeća ili bio u skladu s različitim naknadnim fazama projekta“. Ako naručitelj u postupku javne nabave velike vrijednosti nije podijelio predmet nabave na grupe, obvezan je u dokumentaciji o nabavi te u izvješću o j.n. navesti glavne razloge za takvu odluku.Ukoliko se radi o predmetima nabave, kao što je navedeno u primjeru, stručni nositelj smatra da nije potrebno obrazlagati razloge nepostupanja sukladno članku 204. St. 2. Zakona.Stručni nositelj smatra da bi naručitelj trebao u dokumentaciji o nabavi odrediti objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja će primijeniti kako bi odredio koje će grupe predmeta nabave biti dodijeljene pojedinom ponuditelju u slučaju kada bi primjenom kriterija za odabir ponude tom ponuditelju trebao dodijeliti više grupa od određenog maksimalnog broja“).
204 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ODJELJAK C - ODREĐIVANJE PREDMETA NABAVE I PODJELA PREDMETA NA GRUPE, Članak 204. (4) Koji je razlog ograničavanja broja grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju? Takva odredba ima smisla kod postupaka javne nabave koji zahvaćaju velik dio tržišta nabave pojedinog proizvoda (npr. postupci objedinjene javne nabave). Primljeno na znanje Predmetna odredba usklađena je s odredbom čl. 46. St. 2. Direktive 2014/24/EU. Iz uvodne izjave 78: „… javne naručitelje trebalo bi osobito poticati da razdijele velike ugovore u zasebne grupe. Takva razdioba mogla bi se izvršiti na kvantitativnoj osnovi, kako bi veličina pojedinih ugovora bila bolje prilagođena kapacitetima malih i srednjih poduzeća, ili na kvalitativnoj osnovi, u skladu s različitim djelatnostima i specijalizacijama koje su obuhvaćene, kako bi se sadržaj pojedinih ugovora bolje prilagodio specijaliziranim sektorima malih i srednjih poduzeća ili bio u skladu s različitim naknadnim fazama projekta“
205 Domagoj Adamčić ODJELJAK C - ODREĐIVANJE PREDMETA NABAVE I PODJELA PREDMETA NA GRUPE, Članak 204. U članak 204. možda dodati odredbu da jednom ponuditelju smije biti dodijeljeno više grupa od onoliko koliko je naručitelj predvidio dokumentacijom o o nabavi, u slučaju da je taj ponuditelj jedini ponuditelj čija je ponuda ujedno i valjana - u grupama koje mu ne bi mogle biti dodijeljene da je u tim grupama sudjelovalo više ponuditelja. Pitanje je i što ako su u tim grupama sudjelovali i drugi ponuditelji, a čije ponude su odbijene? Naručitelj bi morao poništiti postupak za te grupe iako ima valjanu ponudu tog ponuditelja, ali ga ne smije odabrati jer je već odabran u maksimalnom broju grupa? Primljeno na znanje Stručni nositelj smatra da bi takve slučajeve javni naručitelj trebao odrediti sukladno stavku 5. Istoga članka NPZ-a. („ Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi odrediti objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja će primijeniti kako bi odredio koje će grupe predmeta nabave biti dodijeljene pojedinom ponuditelju u slučaju kada bi primjenom kriterija za odabir ponude tom ponuditelju trebao dodijeliti više grupa od određenog maksimalnog broja“).
206 HGK ODJELJAK D - OPIS PREDMETA NABAVE I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Pododjeljak 1. – Opis predmeta nabave Smatramo kako je potrebno onemogućiti naručitelje da propisuju uvjete sposobnosti i reference znajući da ni jedna hrvatska tvrtka nema te reference te tako otvoreno pogodovati stranim ponuđačima, (danas često prisutno kod natječaja za centre za gospodarenje otpadom, pročistače otpadnih voda i pruge). Za navedeno je potrebno propisati sankcije za naručitelja i odgovornu osobu naručitelja. Nije prihvaćen Za nepravilnosti na koje se ukazuje, gospodarski subjekti mogu izjaviti žalbu DKOM-u na dokumentaciju za nadmetanje, a prije toga tražiti izmjenu dokumentacije za nadmetanje.
207 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 2. – Tehničke specifikacije , Članak 206. St. 1 – predlažemo umjesto „tražene karakteristike radova, robe ili usluga koje se nabavljaju“ navesti „ tražene minimalne karakteristike radova, robe ili usluga koje se nabavljaju ili karakteristike radova, robe ili usluga koje se nabavljaju u rasponu od-do“. Nije prihvaćen Navedena odredba je sukladna odredbi članka 42. stavak 1. Direktive 2014/24/EU.
208 HGK Pododjeljak 2. – Tehničke specifikacije , Članak 209. Predlaže se u stavku 1. točka 2. brisati riječi „pri čemu svako upućivanje mora biti popraćeno izrazom »ili jednakovrijedno“. Naime, dokazivanje jednakovrijednosti predstavlja jednu od najvećih prepreka u praksi, pogotovo u tehnički zahtjevnim i sofisticiranim rješenjima. Stoga se predlaže da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje obveže precizno i nedvosmisleno odrediti jednakovrijednost dokumentacije, certifikata, uvjeta tehničke/stručne sposobnosti i sl. Primljeno na znanje avedena odredba je sukladna odredbi članka 42. stavka 4. Direktive 2014/24/EU. Članak 210. stavak 3. Zakona, određuje da u slučaju iz st. 2. istoga članka tj. kada je uputa popraćena izrazom „ili jednakovrijedan“, javni naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave.
209 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 2. – Tehničke specifikacije , Članak 210. Molimo dopunu čl. 210.st.3. na način da glasi: „U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, javni naručitelj je obvezan u dokumentaciji o nabavi navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave. Kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti javni naručitelj mora navesti u opisu predmeta nabave. Kao dokaz jednakovrijednosti, ovisno o proizvodu, ponuditelj može dostaviti katalog na hrvatskom jeziku ili tehničku dokumentaciju o proizvodu na hrvatskom jeziku, iz koje je moguća i vidljiva usporedba te nedvojbena ocjena jednakovrijednosti (primjerice tehničke karakteristike, atesti, norme, certifikati, sukladnosti i sl.).„ Molimo dopunu ove odredbe na predloženi način obzirom se u praksi pokazalo iznimno otegotnim i složenim dokazivanje i utvrđivanje je li nuđeni proizvod jednakovrijedan ili ne. Primljeno na znanje Isto se podrazumijeva u smislu članka 210. st. 3. Zakona.
210 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 2. – Tehničke specifikacije , Članak 210. St. 3 – predlažemo da se navede da ponuditelj mora dokazati jednakovrijednost predmeta nabave katalogom, tablicom tehničkih karakteristika i sl. Primljeno na znanje Isto se podrazumijeva u smislu članka 210. st. 3. Zakona.
211 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 2. – Tehničke specifikacije , Članak 211. Smatramo da bi pojam „jednakovrijednosti“ kao i način dokazivanja jednakovrijednosti trebalo jasnije zakonski ili podzakonski definirati s obzirom na različitu praksu DKOM-a po istom pitanju. Potrebno je definirati slučajeve u kojima se može nabaviti proizvod sa željenim karakteristikama ali na transparentan i nediskriminirajući način. Također predlažemo dodati točku sljedećeg sadržaja: „ kada je predmetom nabave opravdana nabava vitalnih dijelova postojeće opreme, rezervnih dijelova, postrojenja i sl. o kojima ovisi sigurnost rada navedene opreme i postrojenja može se uvjetovati nabava isključivo originalnih dijelova od proizvođača opreme odnosno ovlaštenog distributera“. Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 42. stavak 4. Direktive 2014/24/EU.
212 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 4. – Izvješća o testiranju, potvrde i drugi načini dokazivanja, Članak 213. Molimo u stavku 1. dodati: „…izvršenje ugovora, osim u slučajevima kada je nadležno tijelo u postupku izdavanja dokumenta koji dozvoljava obavljanje neke djelatnosti gospodarskim subjektima već provelo navedena ispitivanja, ocjene sukladnosti te ostala testiranja, odnosno usklađivanja.“ Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 44. stavak 1. Direktive 2014/24/EU.
213 HP-Hrvatska pošta d.d. Pododjeljak 4. – Izvješća o testiranju, potvrde i drugi načini dokazivanja, Članak 213. St.4. - Kako spriječiti zlouporabu ovlasti od strane ponuditelja, tj. naručitelj neće moći dokazati da je ponuditelj mogao ishoditi dokaz. Ponuditelji će radi smanjenja troškova uvijek dostavljati tehničku dokumentaciju proizvođača, a ista zasigurno nije jednaka ispitnom izvještaju nekog neovisnog tijela. Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 44. stavak 2. Direktive 2014/24/EU.
214 Kristina Zovko Pododjeljak 4. – Izvješća o testiranju, potvrde i drugi načini dokazivanja, Članak 213. U st.4. se kaže "pod uvjetom da nedostatak pristupa nije uzrokovan njegovim postupanjem ".U nastavku tog stavka se kaže "pod uvjetom da dokaže da radovi...", dok prethodno navedeno to ne spominje. Da li je obveza gospodarskog subjekta ovo dokazati i/ili da li je obveza naručitelja ovo provjeriti? Ako je odgovor da trebalo bi ovaj dio stavka preformulirati. Uz to, kako/čime da gospodarski subjekt to dokaže i tko je naručitelj da to utvrđuje? Prijedlog – ovaj dio brisati. Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 44. stavak 2. Direktive 2014/24/EU.
215 HGK ODJELJAK D - OPIS PREDMETA NABAVE I TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, ODJELJAK E - JAMSTVA Prijedlog je generalno smanjiti troškove postupka – zakonom je propisano da javni naručitelj može od gospodarskih subjekata tražiti više vrsta jamstava, između kojih i jamstvo za ozbiljnost ponude. Naime, nije rijedak slučaj da ponuditelj ne bude izabran te pri tome trpi određene troškove. Stoga je svakako neophodno potrebno smanjiti troškove postupka javne nabave kako za naručitelja tako i za ponuditelja primjenjujući najjeftinija prihvatljiva rješenja i isključujući zahtjev za jamstvima koja se međusobno preklapaju. Isto tako, predlaže se naručitelju propisati obvezu izdavanja jamstva za izvršenje preuzetih obveza prema izabranom ponuditelju jer Zakon ne predviđa mehanizam kojim bi ponuditelju osigurao naplatu izvršenih radova odnosno isporučene usluge javnom naručitelju. Primljeno na znanje Troškovi postupka vezani uz jamstva smanjuju se određivanjem visine jamstva za ozbiljnost ponude do najviše 3% procijenjene vrijednosti predmeta nabave odnosno grupe predmeta nabave te jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u iznosu ne višem od 10% od vrijednosti ugovora bez PDV –a. Ne predviđa se jamstvo naručitelja za obveze prema odabranom ponuditelju, a isti ima pravo tražiti ispunjenje ugovora sukladno posebnim propisima.
216 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 214. U trenutno važećem zakonu je definirano da naručitelj može zahtijevati dostavu jamstva za izvršavanje okvirnog sporazuma u slučaju kad OS obvezuje na sklapanje OS. U novom ZJN navedeno jamstvo nije predviđeno. S obzirom da je novim ZJN definirano da se OS može sklapati u iznimnim slučajevima i na duži period od 4 godine za javne naručitelja i na 8 godina za sektorske naručitelje, te da je na naručitelju da navede u DZN da li je OS obvezujući ili nije molimo da se navedeno jamstvo vrati u ZJN kao mogućnost odabira. Također neki naručitelji u postupcima nabave traže samo jamstvo za uredno ispunjenje OS a ne za svaki pojedinačan ugovor. Na taj način su naručitelji osigurani važećim jamstvom a također dodatno ne opterećuju financijski niti administrativno GS sa kojim su sklopili predmetni OS. Napominjemo da u slučaju ne implementiranja ovakve vrste jamstva dolazi do toga da naručitelj mora zatražiti a GS dostaviti za svaki pojedinačni ugovor posebno jamstvo. Ovo je poglavito bitno iz razloga što pojedini naručitelji pojedinačne ugovore sklapaju na kraće rokove od 1 godine (npr 3, 6 mjeseci) što bi značio velik financijski izdatak za GS. Prijedlog: Članak 214. (1) Javni naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati dostavu sljedećih jamstava: 1. jamstvo za ozbiljnost ponude, za slučaj odustajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, nedostavljanja ažurnih popratnih dokumenata sukladno članku 263. ovoga Zakona, neprihvaćanja ispravka računske greške, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, ili nedostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi, 2. jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, 3. jamstvo za uredno ispunjenje ugovora o javnoj nabavi ili ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za slučaj povrede ugovornih obveza, 4. jamstvo za preplatu, za slučaj povrata preplate (kod povrata avansa, obročnog plaćanja ili isplata po planu), 5. jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, za slučaj da nalogoprimac u jamstvenom roku ne ispuni obveze otklanjanja nedostataka koje ima po osnovi jamstva ili s naslova naknade štete, 6. jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti za otklanjanje štete koja može nastati u vezi s obavljanjem određene djelatnosti. Čl.214.st.3. Navod „Jamstvo za preplatu, za slučaj povrata preplate“ je nejasan, treba upotrijebiti jedan pojam, prijedlog „Jamstvo za avansna plaćanja“ Prihvaćen Prihvaća se
217 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 214. St. 1, tč. 1 – predlažemo da se na kraju tekst dopuni s „ili jamstva za izvršavanje okvirnog sporazuma“. St. 1, tč. 2 – predlažemo dopuniti s „ ili jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma“, koje se u praksi pokazalo kao svrsishodno naročito kada se po jednom okvirnom sporazumu (koji sada kod sektorskih naručitelja može trajati osam godina) sklapa veliki broj narudžbenica, kada je praktički nemoguće davati jamstva za svaku pojedinu izdanu narudžbenicu (primjerice, kod sklapanja okvirnih sporazuma za nabavu uredskog materijala, rezervnih auto dijelova i sl.). St. 2 – predlažemo izbrisati dio „u skladu s posebnim zakonom“. Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. je u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije od regulatora dobio Rješenje o izdavanju certifikata kao neovisnom operatoru prijenosa u kojem je kao jedan od uvjeta za dobivanje Certifikata bilo i da HOPS u svrhu ispunjenja primjene članka 18. stavaka 7. i 9. Zakona o tržištu električne energije ima obvezu i pravo od druge ugovorne/sporazumne strane potraživati naknadu u smislu kazne za nepoštivanje posebnih uvjeta i zahtjeva nabave veću od 10% vrijednosti ugovora/sporazuma, a druga ugovorna/sporazumna strana kao osiguranje u navedenu svrhu dostavlja jamstvo. Prihvaćen Prihvaća se
218 VODOTORANJ D.O.O. ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 214. Smatramo da je potrebno dodati u ovaj članak da naručitelj kao jamstvo za ozbiljnost ponude ne smije tražiti samo novčani polog jer danas imamo pojedine naručitelje koji samo to traže i na taj način pogoduju većim tvrtkama.Garancija banke je jamstvo koje svaki naručitelj može naplatiti u slučaju da ponuditelj ne poštuje propisane uvjete iz dokumentacije za nadmetanje. Prihvaćen Članak 214. stavak 3. Zakona.
219 Domagoj Adamčić ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 214. S obzirom na naplatnu snagu bankarske garancije dodati odredbu da gospodarski subjekti smiju dostaviti bezuvjetnu bankarsku garanciju kao jamstvo za ozbiljnost ponude, jamstvo za uredno izvršenje ugovora I jamstvo za jamstveni rok neovisno o tome koji oblik tih jamstava naručitelj traži dokumentacijom o nabavi. Primljeno na znanje Zakon u članku 2014. stavku 4. predviđa mogućnost davanja jamstva u obliku novčanog pologa u traženom iznosu neovisno o sredstvu jamstva koje je naručitelj odredio.
220 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 215. Pozdravljamo utvrđeni limit u stavku 2. Primljeno na znanje Prima se na znanje.
221 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 215. Molimo dopunu čl.215.st.1. na način da isti glasi: „ Slučajevi za koje se jamstvo zahtjeva moraju biti povezani s predmetom nabave, a visina jamstva razmjerna predmetu nabave. Naručitelj je dužan u dokumentaciji o nabavi navesti obrazloženje zahtijevanog jamstva.“ Primljeno na znanje Podrazumijeva se da će u dokumentaciji o nabavi biti navedeno obrazloženje zahtijevanog jamstva, u smislu da je jamstvo povezano s predmetom nabave, a visina jamstva razmjerna predmetu nabave.
222 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 215. S obzirom na neke specifične radove i usluge koje nabavlja naručitelj vrlo je bitno da se ispoštuju rokovi definirani ugovorom. No u praksi se navedeno najčešće ne realizira u potpunosti na vrijeme te su naručitelji primorani sklapati dodatke ugovora vezano za produljenje roka izvršenja ugovora što dodatno otežava rad naručiteljima odnosno funkcioniranje iako su postupak nabave pokrenuli dovoljno rano i sukladno ZJN. Kako bi GS shvatili ozbiljnost i težinu situacije u kojima se u takvom slučaju nalaze naručitelji smatramo da je potrebno dozvoliti da se iznos jamstva za uredno ispunjenje ugovora poveća na max. od 20%. Predlažemo: (3) Javni naručitelj ne smije zahtijevati jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u iznosu višem od 20% od vrijednosti ugovora bez poreza na dodanu vrijednost. Nije prihvaćen Iznos jamstva za uredno ispunjenje ugovora u iznosu ne višem od 10% od vrijednosti ugovora bez PDV –a, predlaže se na temelju prakse provođenja postupaka javne nabave te se smatra dostatnim.
223 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 215. Predlažemo omogućiti iznos jamstva za uredno ispunjenje ugovora i u višem iznosu od 10% vrijednosti ugovora jer ima nabava gdje je ponuditelj nabavio ili nije nabavio traženi predmet nabave koji ispunjava tehničke specifikacije iz ugovora (ne postoji mogućnost da je dijelom izvršio). Primljeno na znanje Cilj ograničavanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora tako da iznosi ne više od 10% od vrijednosti ugovora bez PDV –a, je smanjenje troškova sudjelovanja u postupku javne nabave za ponuditelje, a sukladno je postojećoj praksi provedbe postupaka javne nabave u pogledu određivanja visine iznosa jamstva za uredno ispunjenje ugovora.
224 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 215. St. 3 - ograničavanje vrijednosti jamstva nema uporišta ni u Direktivama ni u Zakonu o obveznim odnosima ni u praksi. Iako je uobičajeno traženje jamstva do 10% vrijednosti ugovora, uvijek postoje izuzeci. Primjerice, Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. je u skladu sa Zakonom o tržištu električne energije od regulatora dobio Rješenje o izdavanju certifikata kao neovisnom operatoru prijenosa u kojem je kao jedan od uvjeta za dobivanje Certifikata bilo i da HOPS u svrhu ispunjenja primjene članka 18. stavaka 7. i 9. Zakona o tržištu električne energije ima obvezu i pravo od druge ugovorne/sporazumne strane potraživati naknadu u smislu kazne za nepoštivanje posebnih uvjeta i zahtjeva nabave veću od 10% vrijednosti ugovora/sporazuma, a druga ugovorna/sporazumna strana kao osiguranje u navedenu svrhu dostavlja jamstvo. Predlažemo brisati st. 3. Nije prihvaćen Cilj ograničavanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora tako da iznosi ne više od 10% od vrijednosti ugovora bez PDV –a, je smanjenje troškova sudjelovanja u postupku javne nabave za ponuditelje, a sukladno je postojećoj praksi provedbe postupaka javne nabave u pogledu određivanja visine iznosa jamstva za uredno ispunjenje ugovora. Sukladno čl. 214. st. 2. Zakona, javni naručitelj može u dokumentaciji o nabavi odrediti i drugo jamstvo u skladu s posebnim zakonom.
225 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 216. Članak 216., stavak 1. Predlaže se da se produženje zatraži samo od odabranog ponuditelja. Ako se ponude drugih ponuditelja odbijaju nema potrebe stvarati dodatne troškove za ponuditelje. Prihvaćen Prihvaća se
226 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK E - JAMSTVA, Članak 217. Komentar vezan i za članak 214. Javni naručitelj obvezan je vratiti ponuditeljima jamstvo za ozbiljnost ponude u roku od deset dana od dana potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, odnosno dostave jamstva za izvršavanje okvirnog sporazuma, jamstva za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi, a presliku jamstva obvezan je pohraniti. Primljeno na znanje Zakon u čl. 217. propisuje rok za vraćanje jamstva za ozbiljnost ponude u roku od deset dana od dana potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma što podrazumijeva i dostavu jamstva za uredno ispunjenje okvirnog sporazuma.
227 HGK Primjena trgovačkih običaja, Članak 219. Vezano na odredbu članka 219. ističemo kako je situacija u praksi upravo suprotna. Posebne uzance o građenju se primjenjuju ako ugovorom nisu isključene dijelom ili u cijelosti. Ako javni naručitelj ne želi primjenu trgovačkih običaja, u dokumentaciji bi morao navesti da se uzance isključuju. Predloženim člankom se dodatno komplicira tumačenje primjene trgovačkih običaja. Nije prihvaćen Odredba članka 219. daje naručiteljima mogućnost da u dokumentaciji o nabavi odrede hoće li se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji (uzance) te je isto potrebno utvrditi odredbama ugovora o javnoj nabavi kako bi dokumentacija o nabavi u tom dijelu bila jasna i nedvosmislena u pogledu primjene uzanci
228 Elvis Sever-Koren Primjena trgovačkih običaja, Članak 219. Smatra se da se uzance primjenjuju ako nisu posebni isključene. U tome smislu treba izmijeniti odredbu. Nije prihvaćen Odredba članka 219. daje naručiteljima mogućnost da u dokumentaciji o nabavi odrede hoće li se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji (uzance) te je isto potrebno utvrditi odredbama ugovora o javnoj nabavi kako bi dokumentacija o nabavi u tom dijelu bila jasna i nedvosmislena u pogledu primjene uzanci
229 Bojan Memić Primjena trgovačkih običaja, Članak 219. POSEBNE UZANSE O GRAĐENJU ("Sl. list SFRJ", br. 18/77) točka 2. Posebne uzanse o građenju primenjuju se ako su ugovarači pristali na njihovu primenu. Smatra se da su ugovarači pristali na primenu uzansi ako primena uzansi nije ugovorom o izvođenju radova na građevinskim objektima (u daljem tekstu: ugovor) isključena u celini ili delimično. Nije prihvaćen Odredba članka 219. daje naručiteljima mogućnost da u dokumentaciji o nabavi odrede hoće li se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji (uzance) te je isto potrebno utvrditi odredbama ugovora o javnoj nabavi kako bi dokumentacija o nabavi u tom dijelu bila jasna i nedvosmislena u pogledu primjene uzanci
230 Gradilište 5 Primjena trgovačkih običaja, Članak 219. Upravo obratno! Ako ne želi primjenu trgovačkih običaja, javni naručitelj bi morao navesti u dokumentaciji da se uzance isključuju. Obrazloženje: Primjerice Posebne uzance o građenju se primjenjuju ako ugovorom nisu isključene dijelom ili u cijelosti. Predloženim člankom se dodatno komplicira ionako različita tumačenja primjene istih. Nije prihvaćen Odredba članka 219. daje naručiteljima mogućnost da u dokumentaciji o nabavi odrede hoće li se tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi primjenjivati trgovački običaji (uzance) te je isto potrebno utvrditi odredbama ugovora o javnoj nabavi kako bi dokumentacija o nabavi u tom dijelu bila jasna i nedvosmislena u pogledu primjene uzanci
231 HGK ODJELJAK F - UVJETI ZA IZVRŠENJE UGOVORA , ODJELJAK G - PODUGOVARANJE U okviru odjeljka Podugovaranje, potrebno je pobliže propisati odnos cijena iz odabrane ponude i cijena koje ponuditelj ugovara s podugovarateljem, a koja može biti različita, budući odabrani ponuditelj ima niz manipulativnih troškova koje mora zaračunati podugovaratelju, a danas u praksi postoji i jedno neprihvatljivo tumačenje prema kojem cijene podugovaratelja moraju biti iste kao u ponudi odabranog ponuditelja. Nije prihvaćen Zakon u čl. 223. st. 1. određuje obvezu javnog naručitelja da neposredno plaća podugovoratelju. Ugovaratelj mora svom računu ili situaciji priložiti račune ili situacije svojih podugovaratelja koje je prethodno potvrdio. Zakon izrijekom niti dozvoljava niti ograničava naplatu tzv. „manipulativnih“ troškova ponuditelja prema podugovaratelju. Cilj navedene odredbe je neposredno podmirenje financijskih obveza prema podugovarateljima kako bi isti bili zaštićeni od eventualnih neplaćanja od strane ponuditelja čiji su podugovaratelji
232 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK F - UVJETI ZA IZVRŠENJE UGOVORA , ODJELJAK G - PODUGOVARANJE Općeniti komentar na cijeli odjeljak: Ostaviti mogućnost na Ponuditelji ne moraju dostaviti popis podugovaratelja u posebnim slučajevima. Npr. kod ugovaranja po „FIDIC Silver BOOK“ naručitelj ne mora i ne smije od druge ugovorne strane tražiti popis podizvoditelja s obzirom da se radi o ugovaranju „ključ u ruke“. Također, ukoliko se radi o velikim infrastrukturnim projektima, u trenutku podnošenja ponude nije moguće kvalitetno raspisati podugovaratelje. Primljeno na znanje Zakon u čl. 220. određuje da javni naručitelj ne smije zahtijevati od gospodarskih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor ili da angažiraju određene podugovaratelje niti ih u tome ograničavati, osim ako posebnim propisom ili međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno.
233 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 220. Nije jasno definirano na koga treba glasiti račun pougovaratelja. Trebalo bi razmotriti da se odredba izravnog plaćanja podugovarateljima od strane naručitelja ukine obzirom da u praksi stvara probleme kod fakturiranja, odnosno samog plaćanja te praćenja realizacije ugovora i sporazuma od strane naručitelja. Navedeno je u izričitoj suprotnosti s odredbama Zakona o obveznim odnosima koji reguliraju plaćanje između poslovnih subjekata. Smatramo da bi bilo dovoljno nominirati podugovaratelje i način na koji oni sudjeluju u realizaciji ugovora/okvirnog sporazuma, ali bez navođenja obveze izravnog plaćanja podugovarateljima. Ukoliko se ovakva odredba izravnog plaćanja zadrži, predlažemo definirati da jedinične cijene iz troškovnika moraju odgovarati cijenama koje će se plaćati podugovarateljima. Također predlažemo detaljnije propisvanje izravnog plaćanja podugovaratelju u skladu s mišljenjem Ministarstva gospodarstva. Naime, mišljenje Uprave za sustav javne nabave je da jedinične cijene moraju biti iste, ali po ocjeni DKOM-a isto nigdje u postojećem ZJN nije propisano, pa može dovesti do pravne nesigurnosti za naručitelja. Isto tako predlažemo definiranje jasnijih kriterija vezanih uz ustupanje dijela ugovora obzirom da se u praksi događaju situacije u kojima ponuditelj preda ponudu u kojoj je definirano da će podizvoditelj (sada podugovaratelj) izvršiti 100% ugovora. Primljeno na znanje Zakon u čl. 223. st. 1. određuje obvezu javnog naručitelja da neposredno plaća podugovoratelju. Cilj navedene odredbe je neposredno podmirenje financijskih obveza prema podugovarateljima kako bi isti bili zaštićeni od eventualnih neplaćanja od strane ponuditelja čiji su podugovoratelji.Ugovaratelj mora svom računu ili situaciji priložiti račune ili situacije svojih podugovaratelja koje je prethodno potvrdio. Zakon izrijekom ne određuje da jedinične cijene iz troškovnika moraju odgovarati cijenama koje će se plaćati podugovarateljima. Direktiva 2014/24/EU u čl. 71. st. 3. i st. 7. dopušta neposredna plaćanja podugovarateljima. Direktiva nema ograničenja u pogledu postotka ugovora koji se može ustupiti podugovarateljima.
234 Marijana Drobnjak ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 221. članak 221. stavak 4.: Ne postoji li ovdje mogućnost i za isključenje ponude pa predlažem da se ova obveza naručitelja izmijeni u mogućnost. Umjesto pojma „primjereni rok“, predlažem odrediti trajanje roka u danima. Primljeno na znanje Odredba čl. 221. st. 4. ima za cilj isključenje gospodarskih subjekata pa tako i podugovaratelja kod kojih postoji osnova za isključenje, što podrazumijeva da podugovaratelj kod kojeg postoje osnove za isključenje ne može sudjelovati u postupku javne nabave.
235 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 221. čl.221/čl.226. Jasnije raspisati odredbe o podugovaratelju podugovaratelja Zašto je pojam podugovaratelj podugovaratelja uveden samo u članku 221.st 3. a isti nije obuhvaćen u reguliranju obveza u drugim člancima Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 71. stavku 5.b. Direktive 2014/24/EU.
236 Sintagma konzultantske usluge ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 221. Nejasno je u kojem se trenutku ove okolnosti provjeravaju, nije praksa da se podaci o subjektima koji su niže u podugovarateljskom lancu navode u ponudi? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 71. stavku 5.b. Direktive 2014/24/EU.
237 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 221. "(4) Ako javni naručitelj utvrdi da postoji osnova za isključenje podugovaratelja, obvezan je od gospodarskog subjekta zatražiti zamjenu tog podugovaratelja u primjerenom roku." Nije jasno zbog čega se uvodi "obveza" javnom naručitelju....a time se dovodi u neravnopravni položaj moguće članove zajednice ponuditelja kod kojih se također utvrdi osnova za isključenje. Predlažemo "obvezan" promijeniti u "može". Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 71. stavku 6. b. Direktive 2014/24/EU.
238 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 221. St. 4 - u Direktivama je navedeno da naručitelji mogu zatražiti zamjenu ako je to razlog isključenja ugovaratelja. Potrebno je uskladiti st. 4 s Direktivama. Također predlažemo da se u prijedlogu ZJN odredi što je „primjereni rok“ definirajući točne rokove jer na ovaj način svatko (naručitelji, ponuditelji predlagatelj zakona, DKOM, državna revizija, inspektorat) može tumačiti pojam „primjereno“ različito. Prihvaćen Prihvaća se
239 Domagoj Adamčić ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 221. Članak 221. st. 4: Dakle, naručitelj ne smije isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave ako utvrdi da kod podugovaratelja postoji osnova za isključenje već mora pozvati ponuditelja da dostavi nove dokaze za novog podugovaratelja? Ako se to događa u fazi pregleda ponuda umjesto gosp. subjekt bi trebalo stajati "ponuditelj"? Primljeno na znanje Isto je sukladno odredbi čl. 71. st. 6. t. b Direktive 2014/24/EU.
240 HGK ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 222. Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da se gospodarski subjekt može osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa tj. u članku 222. se traži da se treba navesti koji dio ugovora namjerava dati u podugovor (predmet ili količina, vrijednost ili postotni udio), podatke o podugovarateljima (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB ili nacionalni identifikacijski broj, broj računa, zakonski zastupnici podugovaratelja), dostaviti europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi za podugovaratelja. Trebalo bi navesti da je potreban i potpis podugovaratelja u ponudi (npr. na ponudbenom listu gdje su navedeni podaci o podugovarateljima), kao što se potpisuju i članovi zajednice ponuditelja u ponudbenom listu. Ovako je teoretski moguće navesti podugovaratelja u ponudi bez njegovog znanja. Nadalje, naše članice iz sektora prometa smatraju kako je potrebno pooštriti kriterije dokazivanja stručne sposobnosti. Npr. u većini dosadašnjih javnih nadmetanja za usluge prijevoza putnika pri dokazivanju stručne sposobnosti ponuditelj je zadovoljio „formu“ potpisujući izjavu da raspolaže vozačima autobusa, te dostavio preslike njihovih vozačkih dozvola, a uz to je dana mogućnost da se ponuditelj ukoliko nema dovoljno djelatnike tog profila, osloni na sposobnost drugih gospodarskih subjekata nevezano za prirodu njihovog međusobnog odnosa. To u krajnjem slučaju znači da ponuditelj može „pokupiti sa ulice“ podatke o vozačima (među kojima su možda i neki umirovljeni) i taj ponuditelj će zadovoljiti formu stručne sposobnosti. U cilju zaštite tržišta rada i onemogućavanja sive ekonomije, jedan od obaveznih dokaza stručne sposobnosti trebao bi biti dokaz da ponuditelj zapošljava na neodređeno vrijeme potreban broj radnika, a što se dokazuje primjerice potvrdom o plaćenim doprinosima za mirovinsko osiguranje ili nekim drugim dokazima. Time bi iz javnog nadmetanja otpali svi sumnjivi poduzetnici koji zapošljavaju jednog ili nekolicinu radnika, a javljaju se za posao velike vrijednosti. Ukoliko se ponuditelj u nedostatku vlastitih stručnjaka oslanja na sposobnost drugih gospodarskih subjekata, to bi mogli biti samo članovi zajednice ponuditelja ili podizvoditelji. Primljeno na znanje Razmotriti će se prilikom izrade podzakonskih propisa Zakona o javnoj nabavi. Prilikom određivanja dokaza tehničke i stručne sposobnosti naručitelji primjenjuju odredbe članka 259. i 268. Zakona.
241 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 222. Bilo bi dobro navesti i da navedeno Naručitelj može tražiti i za podugovaratelje podugovaratelja (posebno ESPD?)Ako postoje podugovaratelji podugovaratelja (ovaj termin se uvodi u članku 221.), Naručitelj bi barem trebao znati koji su, odnosno navesti ih u ponudi. Primljeno na znanje Na naručitelju je opcija iz čl. 221. st. 3. Zakona da navedeno primjeni i na subjekte koji se nalaze niže u podugovarateljskom lancu.
242 Karla Svečnjak ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 222. Nejasno je što bi trebalo značiti "predmet ili količina". Iz prakse smo svjedoci toga da ponuditelji pod "predmet" pišu opis radova, npr. geodetski radovi dok neki npr. napišu sve konkretne stavke. Također, na što bi se trebalo odnositi "količina"? Hoće li naručiteljima biti zadovoljavajući odgovor "sukladno troškovniku" ili se očekuje da se iz istog prepisuju sve količine radova? Ako bi npr. ponuditelji pod "predmet" napisali "geodetski radovi", a pod "količina" "sukladno troškovniku", naručitelj ne bi nikako jednoznačno mogao znati o kojim se točno stavkama radi, osim ako bi pogađajući birao stavke u nadi da će se iznos slagati s onim upisanim. Također, iz ove kontatacije "vrijednost ili postotni udio" proizlazi da nije obavezan unos obe vrijednosti. Zašto se to izmijenilo u odnosu na postojeći Zakon? Predlažemo da se "predmet" zamijeni s oznakama stavaka/dijelova stavaka troškovnika ili grupa radova (ako se cijela grupa radova daje u podugovor.) Dalje, što se tiče pojma "predmet i količina", česte su situacije u stavkama troškovnika građevinskih radova da ugovaratelj podugovori samo dio određenih stavki jer one sadrže nekoliko vrsta radova, od kojih podugovaratelj ne može sve izvesti, pa se stavka podijeli između ugovaratelja i podugovaratelja ili više podugovaratelja. Takve kompleksne stavke česte su u troškovnicima građevinskih radova, a ni važećim ni prijedlogom nacrta novog Zakona nije određeno kako bi takvu podjelu radova ponuditelj trebao prikazati u svojoj ponudi. Iz tog se razloga prikazuje u ponudama da podugovaratelji rade 100% stavke, dok to u stvarnosti nije točno. Zato molimo da se članak 222. stavak (1) točka 1. preformulira kako je niže dodatno objašnjeno. Također, što se tiče vrijednosti dijela ugovora koji se daje u podugovor, a u vezi s člankom 223. stavak 1. (neposredno plaćanje podugovaratelju od strane naručitelja), ponuditeljima predstavlja problem što naručitelji isplaćuju podugovaratelje po onim cijenama koje je ponuditelj naveo u ponudi, a jasno je kako je ta cijena dobivena povećanjem stvarne cijene podugovarateljeva rada za određeni manipulativni trošak ponuditelja. Na taj način ponuditelj (izvođač) izvršenjem ugovora ne ostvaruje povrat onog iznosa uloženih sredstava (manipulativni trošak) koji je u fazi izrade ponude pokrio troškove angažmana podugovaratelja (odgovornost za uredno izršenje radova i sl.). S druge strane, nerealno bi i za većinu "malih" podugovaratelja neizvedivo bilo kad bi ponuditelj od svakog tražio jamstvo za uredno izvršenje radova, a s čime bi ponuditelj eventualno mogao postići nižu cijenu onih dijelova ugovora koje daje u podugovor. Stoga predlažemo da se u točku 1. stavka (1) članka 222. ubaci pojam "manipulativni trošak (izražen u postotku)", ili neki drugi pojamkoji Zakonodavac smatra prikladnim, koji bi na transparentan način prikazao koliki postotak navedene vrijednosti dijela ugovora koji se podugovara zaista treba biti neposredno plaćen podugovaratelju. Npr. ako bi se u ponudi naveo manipulativni trošak od 10%, isto bi značilo da će naručitelj neposredno platiti podugovaratelju 90% one vrijednosti dijela ugovora koji je ponuditelj dao u podugovor, a ponuditelju će platiti preostalih 10%. Zaključno, predlažemo formulaciju točke 1. stavka (1) članka 222.: - navesti koji dio ugovora namjerava dati u podugovor (redni broj stavke i/ili grupe radova troškovnika, količina (postotni dio ili kompletna stavka i/ili grupa radova), vrijednost, postotni udio, manipulaivni trošak ponuditelja). Primljeno na znanje Zakon ne ograničava ponuditelje da detaljnije u ponudi specificiraju sve potrebne podatke vezane uz podugovaratelje pa tako i podate o količinama i drugim podacima koji se navode u prijedlogu. Zakon u čl. 223. st. 1. određuje obvezu javnog naručitelja da neposredno plaća podugovoratelju. Ugovaratelj mora svom računu ili situaciji priložiti račune ili situacije svojih podugovaratelja koje je prethodno potvrdio. Zakon izrijekom niti dozvoljava niti ograničava naplatu tzv. „manipulativnih“ troškova ponuditelja prema podugovaratelju. Cilj navedene odredbe je neposredno podmirenje financijskih obveza prema podugovarateljima kako bi isti bili zaštićeni od eventualnih neplaćanja od strane ponuditelja čiji su podugovoratelji.
243 Domagoj Adamčić ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 222. Uvesti odredbu po kojoj je potreban i potpis podugovaratelja u ponudi (npr. na ponudbenom listu gdje su navedeni podaci o podugovarateljima), kao što se potpisuju i članovi zajednice ponuditelja u ponudbenom listu. Ovako je teoretski moguće navesti podugovaratelja u ponudi bez njegovog znanja. Primljeno na znanje Razmotriti će se prilikom izrade podzakonskih propisa Zakona o javnoj nabavi.
244 Bojan Memić ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 222. Mislim da je evidentiranje u nabavi podizvoditelje velika greška. Odgovornost je uvijek na izvoditelju, a podizvoditelji ne mogu doći baš kada krene ugovor sa realizacijom. Po meni bi trebali dati slobodu ponuditelju da računa sa podizvoditeljima bez da ih pravda u nabavi. Bitno je prilikom sklapanja ugovora da se isti evidentiraju i visina i vrsta radova. Ovo bi sve obrisao i izbacio iz postupka nabave jer nije realno. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 71. stavku 5. Direktive 2014/24/EU.
245 Karla Svečnjak ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 223. Slijedeći dio stavke (1) članka 223. "ili ugovaratelj dokaže da su obveze prema podugovaratelju za taj dio ugovora već podmirene." nije u potpunosti jasan, tj. ne rješava pitanje iznosa koji podugovaratelju treba biti plaćen, a koji se definira prije predaje ponude. Kao što smo objasnili kod članka 222., stvarna cijena podugovarateljeva rada je manja od one koju ponuditelj navodi u ponudi. Smatramo da je navedeni dio teksta nedostatan jer čak i ako ugovaratelj dokaže da su obveze prema podugovaratelju već podmirene, naručitelj će ugovaratelju isplatiti isti taj iznos koji je ugovaratelj već platio podugovaratelju, a za što smo prijedlog također već iznijeli. Daljnji je problem taj što mnogi podugovaratelji čak ni ne žele neposredno plaćanje od naručitelja iz razloga što u tom slučaju plaćanje bude puno kasnije izvršeno nego da ih je platio sam ugovaratelj. Naime, mnogim podugovarateljima je dugo čekati rok plaćanja od 60 dana od ovjere situacije koji se dodaje na rok izvošenja od npr. 30 dana, a k tome treba dodati i vrijeme ovjere koje zna potrajati 5-15 dana, što u konačnici može ispasti i 105 dana. Bez obveze neposrednog plaćanja podugovaratelju mnogi bi podugovaratelji brže dobivali svoja zaslužena sredstva. Naravno, kako bi se zaštitili podugovaratelji od nesavjesnih i nepoštenih ugovaratelja, naš je prijedlog uvođenje takve mogućnosti da se sam podugovaratelj u ponudi izjasni želi li neposredno plaćanje ili ne želi. Ako bi se podugovaratelj izjasnio da ne želi neposredno plaćanje, ostala bi obveza ugovaratelja da svom računu ili situaciji priloži i račune ili situacije svojih podugovaratelja kako bi naručitelj imao dokao o točnom iznosu plaćenih radova. U tu svrhu predlažemo da se u stavak (1) članka 222. doda i točka 4. koja bi glasila: "dostaviti izjavu podugovaratelja kojom se izjašnjava o željenom načinu plaćanja (neposredno od naručitelja ili posredno od ugovaratelja)". Sukladno tome, izmijenio bi se stavak (1) članka 223: "Javni naručitelj obvezan je neposredno plaćati podugovaratelju za dio ugovora koji je isti izvršio, osim ako se isti nije drugačije izjasnio sukladno članku 222., stavak (1), točka 4., ili osim ako to zbog opravdanih razloga, vezanih uz prirodu ugovora ili specifične uvjete njegova izvršenja nije primjenjivo, pod uvjetom da su ti razlozi bili navedeni i obrazloženi u dokumentaciji o nabavi ili ugovaratelj dokaže da su obveze prema podugovaratelju za taj dio ugovora već podmirene." Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 71. Direktive. Plaćanje se vrši neposredno na temelju odredbe čl. 223. Zakona. Zakon u čl. 223. st. 1. dozvoljava odstupanje od neposrednog plaćanja pod propisanim uvjetima.
246 Bojan Memić ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 223. Ovaj stavak je najveći problem. Naručitelj ima ugovor sa izvoditeljem na temelju kojeg ga plaća. Naručitelj nema ugovor sa podizvoditeljem i ne može ga plaćati neposredno, već isključivo posredno (cesijama i sl.). Također se često navodi problematika marže na podizvoditelje, odnosno "naknada za odgovornost". Mislim da bi bilo dovoljno da izvođač ima obvezu dostave dokaza o uplati podizvoditelju traženog iznosa, odnosno za tražene poslove. Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 71. Direktive. Plaćanje se vrši neposredno na temelju odredbe čl. 223. Zakona. Zakon u čl. 223. st. 1. dozvoljava odstupanje od neposrednog plaćanja pod propisanim uvjetima.
247 HGK ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 224. U članku 224. stavak 1. podstavak 2. mogućnost uvođenja novih podugovaratelja ograničena je na 30 % vrijednosti ugovora. U praksi se takva odredba postojećeg zakona, često krši, jer zbog gospodarske situacije nameće se nužnost i većeg udjela uključivanja novih podugovaratelja. Predlaže se za slučaj nabave radova, povećanje navedenog okvira do 50 %. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da bi povećanje postotka uvođenja novih podugovaratelja bilo nesvrsishodno te da je postojeći postotak dovoljan za uvođenje novih podugovaratelja u svrhu izvršenja ugovora o javnoj nabavi ako ponuditelj tijekom izvršenja ugovora nije u mogućnosti sam izvršiti ugovor o javnoj nabavi.
248 Sintagma konzultantske usluge ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 224. Nejasnoća je ostala kao i u trenutno važećem Zakonu – zašto nije propisano koji je ukupni maksimalni udio ugovora koji se može podugovoriti (bez obzira da li se novi podugovaratelji naknadno uvode ili su odmah bili navedeni u ponudi) Primljeno na znanje Direktiva 2014/24/EU nema ograničenja u vezi postotnog sudjelovanja podugovoratelja.
249 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 224. St. 2 - kako za novog podugovaratelja (podizvoditelja) dostaviti ESPD obrazac elektronskim putem kada se ESPD obrazac smatra „dokumentom“ koji sadrži podatke o podizvoditelju? Predlažemo navesti da naručitelj ima pravo odbiti uvođenje novog podizvoditelja, da niti jedan podizvoditelj ne može raditi više od 30% ugovora, kao i da ugovaratelj ne smije uključiti podizvoditelje koji nisu navedeni u ugovoru ili nisu uvedeni putem zahtjeva Ugovaratelja. Primljeno na znanje Zakon u čl. 224. st. 2. određuje da se uz zahtjev iz st. 1. t. 1. i 2. članka 222. ugovaratelj javnom naručitelju dostavlja podatke i dokumente sukladno čl. 222. st. 1. Zakona za novog podugovoratelja što uključuje i dostavu ESPD-a za novog podugovoratelja. Direktiva 2014/24/EU nema ograničenja u vezi postotnog sudjelovanja podugovoratelja.
250 Bojan Memić ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 224. Možda navesti da je to dodatak ugovora koji ne podliježe postupcima nabave (nije pregovarački ni otvoreni, ne objavljuje se u EOJN itd.), već je interni dodatak između naručitelja i izvoditelja. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je odredba članka 224. dovoljno jasna. Stručni nositelj skreće pozornost na odredbu članka 318. stavka 1. točke 3. NPZ-a, a vezano za sklapanje dodatka ugovora.
251 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 225. U provedbi nadmetanja po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude, naručitelj ocjenjuje tehničke stručnjake, te na temelju kvalitete navedenih stručnjaka biva odabran, i s naručiteljem sklapa ugovor o nabavi. Članak 225. omogućava gospodarskom subjektu da se na svako nadmetanje javlja kao ponuditelj s istom ekipom tehničkih stručnjaka, koje po sklapanju ugovora zamjenjuje drugima. Obzirom da takvo ponašanje ponuditelja nije zakonom zabranjeno, takvo se ponašanje ne može ocijeniti profesionalnim propustom, a ne postoje niti prekršajne ili kaznene odredbe za isto, smatramo da se naručitelj treba zaštiti od neozbiljnih ponuditelja. Stoga smatramo da bi ovdje trebalo navesti da ponuditelj može od naručitelja tražiti promjenu podugovaratelja, ili uvođenje novog podugovaratelja samo u slučaju opravdanih razloga. Nije prihvaćen Zakon u članku 225. dopušta promjene podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora ali pod uvjetima iz točaka 1. i 2. članka 225. u kojim slučajevima promjena podugovaratelja nije dopuštena od strane javnog naručitelja. Zakon ne zabranjuje da javni naručitelj može ne odobriti zahtjev ugovaratelja za promjenom podugovaratelja i iz drugih razloga koje javni naručitelj smatra opravdanima.
252 OMNIA MEA d.o.o. ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 225. U Nacrtu prijedloga novog Zakona o javnoj nabavi, kao ni u starom Zakonu, nigdje nije predviđen niti naznačen niti jedan model pravne zaštite za podizvoditelja, odnosno prema novom Zakonu, podugovaratelja. U praksi imamo slučajeve gdje vodeći partner na projektu za koji je sklopio Ugovor o izvođenju radova sa Naručiteljem, bez ikakvih valjanih razloga, na diskriminirajući način postupa prema podizvoditelju i isključuje ga s projekta ! Znači. vodeći partner jednostrano raskida Ugovor o poslovnoj suradnji s podizvoditeljem, bez njegovoe volje i pristanka, a Naručitelj se ne želi umješavati u nastali spor, jer prema Ugovoru s vodećim partnerom, jedino s njim ima poslovnu komunikaciju. Na taj način podizvoditelj je oštećena strana i ,,osuđen'' je na redovan parnični postupak pred nadležnim sudom, koji do pravomoćnosti presude traje 5-7, a ponekad i više godina. Na taj način se direktno ugrožava opstanak i egzistencija podizvoditelja. Držimo da bi se pravna regulativa trebala u novom ZJN svakako mijenjati u tom dijelu i to na način da makar Naručitelj mora dati suglasnost za promjenu podizvoditelja, odnosno da Naručitelj preuzme ulogu arbitra u ev.nastalom sporu između vodećeg partnera i podizvoditelja, gdje bi i sam u jednostavnom postupku utvrdio da li je došlo do povrede Ugovora o poslovnoj suradnji između vodećeg partnera i podizvoditelja, te da li postoje valjani razlozi za isključenje podizvoditelja od strane vodećeg partnera na projektu. Primljeno na znanje Zakon u čl. 225. određuje slučajeve kada javni naručitelj ne smije odobriti zahtjev ugovaratelja vezano uz promjene podugovaratelja iz čega proizlazi da javni naručitelj ima pravo utjecati i na promjene podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora i iz drugih razloga. Javni naručitelj nema pravo utjecati na odnose između ugovaratelja i podugovaratelja u smislu arbitriranja kako se predlaže niti na pokretanje sudskih sporova između ugovaratelja i podugovaratelja.
253 HGK ODJELJAK G - PODUGOVARANJE, Članak 226. S obzirom na to da se podugovaratelji izravno plaćaju od naručitelja, potrebno je razmotriti članak 226. u kojem odgovornost za izvršenje ugovora stoji isključivo na odabranom ponuditelju, te predlažemo da se propiše i određeni oblik odgovornosti i podugovaratelja. Predlaže se razmotriti mogućnost da se precizira način na koji naručitelj provodi plaćanje prema podizvoditelju. Okvirni sporazum ili ugovor o javnoj nabavi sklapaju naručitelj i ponuditelj, koji preuzima sve ugovorom predviđene obveze i daje jamstvo na cjelokupni iznos ponude/ugovora za uredno ispunjenje tog ugovora. U tom smislu podizvoditelj nije u direktnom odnosu sa naručiteljem, već on sklapa ugovor sa ponuditeljem odnosno sa izvršiteljem okvirnog sporazuma/ugovora. Ponuditelj ispostavlja račun naručitelju za ukupan ugovoreni posao, te potražuje od naručitelja sredstva za izvršene radove/uslugu. Podizvoditelj obavlja dio radova/usluge za koji dio ispostavlja račun ponuditelju i tereti naručitelja za izvršene radove/usluge. Iz toga dakle proizlazi da naručitelj ne može direktno plaćati podizovoditelju, kada sa njim nije stupio u ugovorni odnos, već plaćanje podizvoditelju vrši posredno (npr. ugovorom o cesiji). Cijeli taj dio oko neposrednog plaćanja podizvoditelju, prilično je nejasan, te bi ga i s računovodstvene točke gledišta trebalo precizirati. Primljeno na znanje Navedena odredba je sukladna članku 71. Direktive. Plaćanje se vrši neposredno na temelju odredbe čl. 223. Zakona. Zakon u čl. 223. st. 1. dozvoljava odstupanje od neposrednog plaćanja pod propisanim uvjetima.
254 HGK ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 227. Odredbe u sklopu odjeljka H – Određivanje rokova, ukupno propisuju prekratke rokove za izradu kvalitetne ponude, što je izvor pogodovanja onim ponuditeljima koju unaprijed imaju podatke za izradu ponude. Predlažemo da rokovi za dostavu ponuda uz sve izuzetke i skraćivanja ne budu kraći od 25 dana. Nije prihvaćen Članak 227. sadrži opće odredbe o određivanju rokova. U članku 228. propisano je da u otvorenom postupku velike vrijednosti minimalni rok za dostavu ponuda iznosi 35 dana od dana slanja poziva na nadmetanje uz mogućnost skraćenja pod propisanim uvjetima iz Odjeljka H Zakona, dok je u članku 236. propisano da u postupcima javne nabave male vrijednosti minimalni rokovi mogu se skratiti na 20 dana. Ocjenjuje se da su navedeni rokovi primjereni.
255 Sanja Milić ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 228. Nije jasno zašto je predlagatelj zakona u ovoj odredbi išao puno strože od novih EU direktiva i što se želi postići ovakvom odredbom. Naime, jedan od glavnih razloga donošenja novih EU direktiva je povećanje učinkovitosti postupaka javne nabave kroz, među ostalim, njihovo ubrzanje. Ističem da je ovaj cilj istaknut i od strane nadležnog ministarstva kroz javna predstavljanja „reforme sustava javne nabave kroz novi Zakon“. Dakle, Direktiva 2014/24/EU kao minimalni rok propisuje 35 dana koji se može skratiti za još pet dana u slučaju elektroničke dostave ponuda. Ako se uzme u obzir u Hrvatskoj obavezna elektronička dostava ponuda, proizlazi da Direktiva omogućava minimalni rok za dostavu ponuda od 30 dana. Stoga ovakva odredba od minimalnih 40 dana u potpunosti poništava pozitivan učinak koji je omogućen kroz Direktivu. Smatram da su time zakinuti naručitelji, a još i više ponuditelji. Za veliki broj predmeta nabave moguće je, iako se radi o nabavi velike vrijednosti, ponudu pripremiti u roku 30 dana. Ta činjenica dodatno je pojačana uvođenjem ESPD obrasca korištenjem kojeg ne moraju trošiti vrijeme na prikupljanje „papirologije“. Ističem da je prethodnim člankom 227. definiran „sigurnosni mehanizam“ koji se primjenjuje i u sadašnjem Zakonu prema kojem naručitelji pri utvrđivanju roka moraju uzeti u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponude. Stoga uopće nije jasno što je predlagatelj htio postići ovim povećanjem minimalnog roka za 10 dana s obzirom da čak i takav rok nije adekvatan za složenije predmete nabave već naručitelj mora propisati znatno dulji, dok se istovremeno za manje složene nabave postupak nepotrebno produljuje. Takva nepotrebna produljenja štete i samim ponuditeljima kojima je u cilju da postupci nabave budu učinkoviti te im omogućuju ostvarivanje poslovnih prilika u adekvatnim vremenskim okvirima, bez nepotrebnog administrativnog otezanja. U skladu s time bi se moglo zaključiti da ovakva odredba ide suprotno od javno isticanog reformskog cilja izmjene Zakona o javnoj nabavi, a to je povećanje učinkovitosti postupaka. Prihvaćen Prihvaća se
256 Doris Šegulja ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 228. Članak 228. U otvorenom postupku velike vrijednosti minimalni rok za dostavu ponuda je 40 dana od dana slanja poziva za nadmetanje. Naše pitanje je vezano za čl. 68 i 245. I to u dijelu koji se odnosi na tijelo kojem se šalje poziv . Primljeno na znanje Komentar je nejasan. Napominje se da je u čl. 68.st. 2. Zakona propisano da se elektronički prijenos i objava obavijesti javne nabave, dokumentacije o nabavi te elektronički prijenos i dostava ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifikaciju te planova i projekata provodi putem EOJN RH.
257 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 230. Članak 230. i 374. Molimo pojasniti termin i značenje „uzajamni sporazum“ te isti navesti u članku 3 ovog zakona. Na koji način se navedeni sporazum sklapa i u kojoj fazi postupka te da li se sklapa jedan za sve odabrane natjecatelje u postupku ili naručitelj sklapa zaseban sporazum sa svakim pojedinim natjecateljem? Po kojem aktu ili zakonskoj regulativi sporazumne strane postupaju u istom? Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 28. stavku 4. Direktive 2014/24/EU.
258 Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 232. Budući da je dostava e-ponuda za nabave velike vrijednosti već obvezna predlažemo, umjesto da se naručitelju ostavlja mogućnost skraćivanja rokova s te osnove, u odgovarajućim odredbama ovog zakona skratiti navedene rokove, npr. u otvorenom postupku velike vrijednosti odrediti minimalni rok za dostavu ponuda 35 dana od dana slanja poziva na nadmetanje itd. Prihvaćen Prihvaća se
259 HGK ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 234. U stavcima 1. i 2. potrebno je jasno definirati žurne situacije. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 27. stavak 3. i članku 28. stavak 6. Direktive 2014/24/EU.
260 Kristina Zovko ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 234. "Propisno opravdana" - misli li se na situacije iz čl.131.st.1.t.3.? Ako da onda možda bolje pozvati se na navedeni članak nego koristiti "propisno opravdana" (ili bolje pojasniti "propisno opravdano"). Nije prihvaćen Odredba o žurnoj situaciji koja je „propisno opravdana“ ne mora nužno biti istovjetna razlozima „iznimne žurnosti“ temeljem kojih naručitelj može provesti pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanje.
261 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. Molimo dopunu čl. 239. na način: „ Naručitelj se obvezuje na dokaziv način izvijestiti zainteresiranog gospodarskog subjekta o uočenoj nedostupnosti te o vremenu zastoja roka i o vremenu koliko se produžuje rok za dostavu ponuda.„ „Ako tijekom razdoblja od 48 sati prije isteka roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske nije dostupan duže od osam sati neprekidno, rok za dostavu ne teče dok traje nedostupnost, a o čemu je EOJN RH dužan izvijestiti naručitelje postupaka u tijeku.“ Navedeno se predlaže iz razloga transparentnosti te izbjegavanja mogućih implikacija naknade štete. Navedenom dopunom se ostvaruje tijek komunikacije između medija na kojem se provode postupci i naručitelja koji su obvezni po zakonu koristiti taj medij. A nadalje, osigurava informaciju naručitelju koji će donijeti adekvatnu odluku o eventualnom produženju roka. Prihvaćen Prihvaća se
262 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. Tko ima dužnost ustanoviti koliko dugo EOJN nije bio dostupan, koje državno tijelo provjerava taj navod te koje su posljedice za NN? Prihvaćen Prihvaća se
263 Marijana Drobnjak ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. Na koji način i tko utvrđuje nedostupnost EOJN te vrijeme trajanja nedostupnosti i na koji način će naručitelj u tom slučaju izvijestiti gospodarske subjekte o produženju roka za dostavu? Prihvaćen Prihvaća se
264 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. BRISATI Nije prihvaćen Nisu navedeni razlozi zbog kojih bi se čl. 239. trebao brisati pa se ne može ocjeniti niti opravdanost prijedloga.
265 Elvis Sever-Koren ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. Tko o toj činjenici vodi evidenciju i kako se ona evidentira u dokumentaciji ? Ima li naručitelj dužnost u tome smislu izmijeniti dokumentaciju? Primljeno na znanje Isto će se razraditi podzakonskim aktom Zakona. Naručitelj je sukladno čl. 240. st. 1. t. 3. obvezan produžiti rok za dostavu ponuda ili zahtijeva za sudjelovanjem ako EOJN RH nije bio dostupan u slučaju iz čl. 239. Zakona.
266 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. Molimo pojašnjenje kako će EOJN javiti naručiteljima nedostupnost? Predlažemo da se obveza slanja obavijesti od strane EOJN naručiteljima uredi u ZJN. Prihvaćen Prihvaća se
267 Domagoj Adamčić ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 239. Tko je ovlašten reći je li EOJN bio dostupan? Uvesti odredbu da u slučaju nedostupnosti EOJN bez odgode objavljuje na internetskim stranicama vrijeme početka nedostupnosti i vrijeme od kada je ponovno dostupan. Precizirati da se u slučaju takve nedostupnosti rok za dostavu ponuda produžuje na način: - za svaki dan u kojem je EOJN nedostupan 8 ili više sati unutar razdoblja od 48 sati prije roka za dostavu ponuda, rok za dostavu ponuda se produžuje za najmanje jedan dan. Djelomično prihvaćen Članak 239. u stavku 2. i 3. propisuje način obavještavanja o nedostupnosti EOJN te o ponovnoj dostupnosti, a između ostaloga se propisuje da se obavještava središnje tijelo državne uprave nadležno za politiku javne nabave.
268 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. Molimo dopunu čl.240.st.2. na način da glasi: „ U slučajevima iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka javni naručitelj produljuje rok za dostavu razmjerno važnosti dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene, a u slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka javni naručitelj produljuje rok za dostavu za najmanje dva dana od dana slanja ispravka poziva na nadmetanje. Razmjernu važnost dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene procjenjuje isključivo naručitelj, ovisno o konkretnom slučaju.“ Prihvaćen Prihvaća se
269 Marijana Drobnjak ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. članak 240. stavak 1.: Potrebno je odrediti kada je zahtjev pravodoban. Prihvaćen Prihvaća se
270 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. Smatramo da je navod vezano za nedostupnost EOJN potrebno brisati iz ZJN. Svaki naručitelj je obvezan prilikom trajanja postupka nabave pravovremeno objaviti u EOJN sve dokumente. Također svaki GS je obvezan pravovremeno započeti sa dostavom ponuda te imati na umu da EOJN može biti nedostupan u određenom vremenskom periodu koji je suprotan navedenom u čl. 69. st. 2. ZJN. Navedena napomena od strane NN je i trenutno na snazi. Također navod iz članka 69. se odnosi isključivo na radne dane a ne kalendarske kao što je slučaj u čl. 239. i 240. Naručitelj prilikom objave DZN za pojedini predmet nabave rokove za dostavu ponuda određuje sukladno čl. 227 do 238, a sve koristeći EOJN kao sredstvo objave postupaka nabave. Navedene objave svaki naručitelj je obvezan platiti NN što čini velike izdatke pogotovo za naručitelje koji imaju jako velik broj postupka javne nabave godišnje. Iz tog razloga u ZJN se niti ne može navoditi da ako je EOJN nedostupan 48 sati (kalendarskih sati - koji uključuju i subote, nedjelje i blagdane) prije isteka roka za dostavu ponuda da je naručitelj obvezan produžiti rok za dostavu ponuda zbog nedostupnosti dulje od 8 sati neprekidno tijekom razdoblja od 48 sati prije isteka roka za dostavu ponuda. Napominjemo da ne postoji nepristran/objektivan parametar prema kojem će se utvrditi koliko vremenski je točno EOJN nedostupan a poglavito u slučajevima kad 48 sati pada za vrijeme dana vikenda ili blagdana. Također napominjemo i da se produljenje roka za dostavu ponuda vrši preko EOJN kao i da se svaka obavijest o izmjeni objave u ovom slučaju produljenje roka dodatno plaća a sve navedeno nije krivnja niti GS niti naručitelja ali je dodatni trošak. Smatramo da ako NN imaju isključivo pravo (sukladno čl. 67. ZJN) za ovakvu vrstu posla da isti trebaju voditi računa da navedeni EOJN i funkcionira u skladu sa potrebama svih njegovih korisnika te ZJN odredbama. Navedene odredbe ne nalaze u Direktivama EU te se mogu smatrati predmetom nekog drugog akta koji nije vezan za Zakon o javnoj nabavi te iz tog razloga molimo uvažiti naše komentara odnosno obrisati navedene odredbe iz ZJN. Napominjemo da ukoliko se za vrijeme ili neposredno prije roka za dostavu ponuda odnosno javnog otvaranja EOJN bude nedostupan na koji način je naručitelj u tom slučaju obvezan postupit odnosno da li se u tom slučaju može uložiti tužba zbog nemogućnosti naručitelja da poštuje zakonske odredbe. Opisani slučaj je čest u praksi. Primljeno na znanje Članak 239. Zakona je dorađen u stavcima 2. i 3. vezano uz nedostupnost EOJN RH. U pogledu plaćanja objava, napominje se da sukladno članku 70. stavku 1. suglasnost na cjenik objava obavijesti javne nabave u EOJN RH daje Vlada Republike Hrvatske. Prijedlog je nejasan u pogledu mogućnosti ulaganja tužbe zbog nemogućnosti naručitelja da poštuje zakonske odredbe.
271 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. "2. ako je dokumentacija o nabavi znatno izmijenjena,".......kako odrediti što je "znatno", a što ipak "nije znatno"? Djelomično prihvaćen Izričaj odredbe je dorađen i skreće se pozornost na odredbu 241. NPZ-a koja propisuje slučajeve kada naručitelj nije obvezan produljiti rok za dostavu ponuda.
272 Blaženka Petrovečki ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. Kada se zahtjev za dodatnim informacijama, objašnjenjima ili izmjenama smatra pravodobnim? Tko će i na koji način utvrditi je li važnost istih zanemariva ili ne? Koji je minimalni rok za dostavu ponuda ako se mijenja dokumentacija? U postojećem Zakonu je to dobro definirano - zbog čega to nije ostavljeno? Prihvaćen Prihvaća se
273 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. St. 1, tč. 1 – predlažemo da se ovdje u prijedlogu ZJN odredi što je „pravodobno“ definirajući točne rokove jer na ovaj način svatko (naručitelji, ponuditelji predlagatelj zakona, DKOM, državna revizija, inspektorat) može tumačiti pojam „pravodobno“ različito. Ako je naručitelju postavljen rok, potrebno ga je postaviti i ponuditeljima. St. 1, tč. 2 – predlažemo u ZJN točno definirati kriterije za određivanje znatnih izmjena dokumentacije. Prihvaćen Prihvaća se
274 Igor Kozina ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 240. Mislim da bi trebalo definirati što se smatra pravodobnim zahtjevom za pojašnjenjem/izmjenom, kako je to definirano postojećim ZJN-om Prihvaćen Prihvaća se
275 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 241. Kako odrediti što je "zanemariva važnost", a što ipak "važnost nije zanemariva"? Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 47. stavku 3. podstavku 3. Direktive 2014/24/EU.
276 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 241. Da li okolnosti „nisu bile pravodobno zatražene“ i „važnost zanemariva“ određuje naručitelj prema slobodnoj procjeni? Također napominjemo i da pojam pravodobnosti nije definiran te isti prdlažemo definirati. Djelomično prihvaćen Odredba „važnost zanemariva“ je sukladna članku 47. st. 3. podstavku 3. Direktive 2014/24/EU. Pravodobnost je određena u članku 202. st. 3. Zakona.
277 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 241. Predlažemo u ZJN točno definirati kriterije za određivanje važnosti. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 47. stavku 3. podstavku 3. Direktive 2014/24/EU.
278 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 242. Molimo dopunu čl.242. na način da isti glasi: „Javni naručitelj obvezan je o svakom produženju roka obavijestiti sve gospodarske subjekte na dokaziv način i to na istovjetan način kao što je objavljena osnovna dokumentacija za nadmetanje, koja je stavljena na raspolaganje.“ Primljeno na znanje Nije potrebno ako se putem EOJN šalje obavijest.
279 Sintagma konzultantske usluge ODJELJAK H. - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 242. Obavijest o produženju roka šalje EOJN svima koji su preuzeli dokumentaciju, da li je uz to potrebno ponuditeljima dodano slati obavijest na dokaziv način? Primljeno na znanje Nije potrebno ako se putem EOJN šalje obavijest.
280 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Obavijest o dodjeli ugovora, Članak 248. Članak 248. Stavak 6. U slučaju poništenja postupka javne nabave, javni naručitelj obvezan je poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o poništenju. Kako će naručitelj poslati obavijest o dodjeli ugovora, ako ugovor nije sklopljen?Ne može se objaviti obavijest o dodjeli ugovora, ako nema ugovora. Čl. 248.st.6. U slučaju poništenja postupka javne nabave, javni naručitelj obvezan je poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o poništenju. Smatramo da se radi o pogrešci. Molimo preformulirati naziv Obrasca obavijest o dodjeli ugovora kako ne bi bilo zbunjujuće za korisnike. Prijedlozi nove formulacije: 1. Obavijest o rezultatima postupka 2. Obavijest o dodjeli ugovora / poništenju – sektorska nabava, Članak 248. i 381. Članak 248. (2) Javni naručitelj obvezan je na tromjesečnoj osnovi poslati na objavu grupirane obavijesti o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi na temelju pojedinog okvirnog sporazuma u roku od 30 dana od dana završetka svakog tromjesečja. U slučaju središnje javne nabave gdje je jedan javni naručitelj sklopio jedan okvirni sporazum za više naručitelja a svaki pojedini naručitelj zasebno sklapa pojedinačne ugovore na temelju tog sklopljenog okvirnog sporazuma u tom slučaju svaki pojedini naručitelj obvezan je za sve svoje pojedinačne ugovore temeljem okvirnog sporazuma postupiti sukladno prethodnom dijelu ovog stavka. Članak 381. (3) Sektorski naručitelj obvezan je na tromjesečnoj osnovi poslati na objavu grupirane obavijesti o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi na temelju pojedinog okvirnog sporazuma u roku od 30 dana od dana završetka svakog tromjesečja. U slučaju središnje javne nabave gdje je jedan sektorski naručitelj sklopio jedan okvirni sporazum za više naručitelja a svaki pojedini naručitelj zasebno sklapa pojedinačne ugovore na temelju tog sklopljenog okvirnog sporazuma u tom slučaju svaki pojedini naručitelj obvezan je za sve svoje pojedinačne ugovore temeljem okvirnog sporazuma postupiti sukladno prethodnom dijelu ovog stavka.Smatramo da navedena formulacija u ZJN nije potrebna te molimo istu brisati iz ZJN. Svi podaci o realizaciji sporazuma nalaze u Registru ugovora koji je svaki naručitelj obvezan voditi te se na ovaj način samo stvara dodatan administrativan posao za naručitelja kao i velik financijski izdatak. Ukoliko se ne prihvati prijedlog o brisanju navedene formulacije molimo definirati na koji način će se vršiti objava obavijesti kod središnje nabave gdje jedan naručitelj sklapa OS za više naručitelja? Navodimo prijedlog formulacije te upućujemo da se u EOJN omoguće povezane obavijesti sa početnim postupkom nabave u kojem je sklopljen OS. Primljeno na znanje Obrazac Obavijesti o dodijeli ugovora nije moguće mijenjati. Obavijest o dodjeli ugovora sadrži rubriku o poništenju postupka javne nabave Napominje se da Direktiva 2014/24/EU u čl. 50.s t. 1. propisuje da javni naručitelji šalju obavijest o dodijeli ugovora koja sadrži ishod postupka nabave.
281 Sintagma konzultantske usluge Obavijest o dodjeli ugovora, Članak 248. Kako će se u slučaju poništenja poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora? Primljeno na znanje Obavijest o dodjeli ugovora sadrži rubriku o poništenju postupka javne nabave.
282 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Obavijest o dodjeli ugovora, Članak 248. St. 6 - kako poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora kada se poništava postupak? Primljeno na znanje Obavijest o dodjeli ugovora sadrži rubriku o poništenju postupka javne nabave.
283 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 251. Razvidno je da u Nacrtu prijedloga zakona, pri propisivanju dokaza sposobnosti nije u obzir uzeta vremenska komponenta kao u važećem ZJN, pa se postavlja pitanje mogućnosti definiranja starosti dokaza koje će ponuditelji dostavljati do 18. listopada 2018. (prijelazno razdoblje definirano člankom 452. Nacrta) Nije prihvaćen Direktiva 2014/24/EU u čl. 57. ne određuje starost dokumenata kojima se dokazuje nepostojanje osnova isključenja
284 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 251. St.1.tč.1 - Što označava termin poslovni nastan. Da li isto uključuje i sjedište podružnice? Primljeno na znanje Zakon u čl. 3. st. 1. t. 8. definira gospodarskog subjekta kao fizičku ili pravnu osobu, uključujući podružnicu.
285 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 251. Predlažemo da se za dokumente tražene ovim člankom odredi i njihova dozvoljena starost (primjerice „ne stariji od 3 mjeseca“, „30 dana“, „6 mjeseci“ ili drugo). Nije prihvaćen Direktiva 2014/24/EU u čl. 57. ne određuje starost dokumenata kojima se dokazuje nepostojanje osnova isključenja.
286 Domagoj Adamčić ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 251. Članak 251.: Termin "ponuditelj" je zamijenjen terminom "gospodarski subjekt", znači to može biti i netko tko nije dostavio ponudu? Članak 251. st. 2.: Isključenje nije ograničeno samo na postupak pregleda i ocjene ponuda i ne ograničava se samo na ponuditelje nego vrijedi i za gosp. subjekte, dakle za osobe koje nisu dostavile ponudu? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 57. st. 1. Direktive 2014/24/EU.
287 Kristina Zovko ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 252. Prijedlog: uvrstiti u st.2. prilagođenu odredbu iz Direktive 2014/24/EU (čl.57.st.3.podstavak 2) da države članice mogu također predvidjeti odstupanje od ovog obvezujućeg isključenja iz stavka 2. ako bi isključenje bilo jasno nerazmjerno, osobito ako nisu plaćeni mali iznosi poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje ili ako je gospodarski subjekt bio obaviješten o točnom iznosu kojeg duguje nakon neispunjenja svojih obveza koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje u vrijeme u kojem nije imao mogućnost poduzimanja mjera predviđenih u stavku 2. trećem podstavku prije isteka roka za zahtijevanje sudjelovanja ili, u otvorenim postupcima, roka za podnošenje svoje ponude. Primljeno na znanje Direktiva 2014/24/EU u čl. 57. stavku 3. podstavku 2. dopušta odstupanje od obveznog razloga isključenja, ali je to opcija za države članice. Ocjenjuje se da zbog mogućih problema u primjeni takvo dopuštanje odstupanja ne bi bilo svrsishodno.
288 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 252. Predlažemo da se za dokumente tražene ovim člankom odredi i njihova dozvoljena starost (primjerice „ne stariji od 3 mjeseca“, „30 dana“, „6 mjeseci“ ili drugo). Nije prihvaćen Direktiva 2014/24/EU u čl. 57. ne određuje starost dokumenata kojima se dokazuje nepostojanje osnova isključenja
289 HGK ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 254. Iz odredbe stavka 1. točka 1. slijedi da gospodarski subjekt može biti isključen iz postupka javne nabave ako je npr. jednom kažnjen za prekršaj npr. iz područja prava okoliša. Također, istom odredbom kao razlog za moguće isključenje ponuditelja navodi se obveza isplaćivanja minimalne plaće. Navedena odredba navodi na zaključak o dovoljni isplate minimalne plaće koja trenutno u RH iznosi 3.120 kuna, dakle i obvezu plaćanja poreza i doprinosa na istu osnovicu, što je štetno i pogoduje praksi isplate plaća na crno. Predlažemo da se umjesto riječi minimalna plaća, navedu riječi „plaća prema kolektivnom ugovoru“, jer pod pojmom minimalna plaća u RH se smatra iznos od 3.120,00 kuna, neovisno od stručne spreme i poslova koje radnik obavlja. I dalje predlažemo da se u zakonu predvidi kao dokaz sposobnosti obveza ponuditelja da dokaže da je ispunio obavezu isplate plaće prema tarifama iz kolektivnog ugovora, da je platio doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za sve zaposlenike prema socijalnom i radnom pravu u Hrvatskoj ili prema propisima u zemlji u kojoj je registriran. Prihvaćen Prihvaća se
290 Karla Svečnjak ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 254. Predlažemo da se stavak (1) točka 2. promijeni na način: "je gospodarski subjekt u stečaju ili postupku predstečajne nagodbe, insolventan ili u postupku likvidacije,..." jer smatramo da se tvrtkama koje su u postupku predstečajne nagodbe ne bi smjelo dupostiti sudjelovanje u postupcima javne nabave, ni kao ponuditelj niti kao podugovaratelj, sve dok posebnom potvrdom ne dokažu plaćanje zadnje obveze sukladno planu otplate duga. Rad za privatne investitore da, ali ne za javne naručitelje. Naime, za vrijeme predstečajne nagodbe, takve tvrtke vrlo jednostavnim manevrima u vidu pravodobnih žalbi na neka rješenja postupka predstečajne nagodbe uspijevaju održavati takvo "blaženo stanje" neplaćanja duga i po nekoliko godina. za to vrijeme zaštićeni su od blokade računa i nisu dužni podmirivati svoje obveze, a i ono što budu dužni vratiti bude reda veličine 20-ak %. Dakle, putem povezanih poduzeća ili prijateljskih tvrtki lako održavaju stanje nedodirljiosti što znači da su za svoja kriminalna ponašanja zapravo nagrađeni te su u povoljnijem položaju od drugih ponuditelja, a sve na teret poreznih obveznika. Smatramo da ako se tvrtkama u predstečajnoj nagodbi ipak dopusti sudjelovavanje u posupcima JN, da im se onemogući davanje svojih resursa (uvjeta ekonomske i financijske te tehničke i stručne sposobnosti) ponuditeljima na raspolaganje, tj. da se ponuditelji ne mogu osloniti na njihovu sposobnost, a sve to iz najmanje 3 razloga: a) te tvrtke nisu podmirile ionako mizerne iznose nakon "oprosta" (čitaj "prevare") 80% duga i b) nije pravedno da im se na tržištu omogućava bolji položaj od urednih platiša poreza i doprinosa, c) da taj način se osigurava i sam naručitelj, da ne ovisi o tvrtkama koje dokazano loše i rizično posluju. Uvažavanjem našeg prijedloga štite se i naručitelji koji ne moraju preuzeti na sebe rizik poslovanja s takvim tvrtkama, dok ostali privatni investitori taj rizik mogu preuzeti po svojoj volji. Također, predlažemo onemogućiti povezanim trgovačkim društvima s tvrtkama u predstečaju da sudjeluju na javnim nadmetanjima kao ponuditelji ili kao gospodarski subjekti koji daju resurse na rapsolaganje iz već opisanih razloga. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da su razlozi isključenja koji se odnose na predstečajnu nagodbu obuhvaćeni člankom254. stavkom 1. točkom 2. Zakona (stečaj, likvidacija, slični postupci …)
291 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 254. Molimo dopunu čl. 254. st.1. toč.6. na način da glasi: „se dokazano narušavanje tržišnog natjecanja, zbog prethodnog sudjelovanja gospodarskog subjekta u pripremi postupka nabave, kako je navedeno u članku 199. ovoga Zakona, ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama. Molimo brisati dio čl. 254. st.1. cijelu točku 9. Navedeno je ekstenzivno određeno te se omogućuje arbitrarno djelovanje naručitelja. Članak 254. st.1. toč. 9. sadržajno „ulazi“ u domenu drugih zakona, teško je provediv, dokaziv i unosi nesigurnost u postupanje bilo naručitelja, bilo ponuditelja. Tko će navedeno dokazivati, tko će odlučivati i presuditi da li je do navedenog pokušaja došlo ili nije te da li je omogućena nepoštena prednost ili nije, čime se dokazuje nemar itd? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 57. stavku 4. t. i) Direktive 2014/24/EU.
292 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 254. Molimo brisati navod „vjerojatnih pokazatelja“ (iz čl. 254. st. 1 tč. 4.) te ostaviti samo pokazatelja ili definirati što će se smatrati odnosno biti prihvatljivo kao vjerojatni pokazatelj. Ukoliko je potrebno ostaviti termin pokazatelj molimo navesti koji pokazatelji će u tom trenutku biti prihvatljivi kao valjani (sporazum o kartel suradnji, tajni ugovor, anonimna predstavka, e-mail informacija, anonimni dopis) te kako će se utvrditi da je tim drugim GS cilj narušavanje tržišnog natjecanja (objavom presude od AZTN-a, presuda suda)?Nedovoljno jasno je definiran profesionalni propust i način dokazivanja istoga kao i preopćenita formulacija „dovoljno vjerojatnih pokazatelja“ sukladno kojima bi naručitelj mogao zaključiti da je gospodarski subjekt sklopio sporazum s drugim gospodarskim subjektima kojem je cilj narušavanje tržišnog natjecanja. Predlažemo uvođenje jedinstvenog registra od strane nadležnih institucija. Ostavljanje naručitelj da na ovako nejasno određen način provjerava i utvrđuje da li je netko učinio profesionalan propust ili da li je sklopio sporazum u cilju izbjegavanja tržišnog natjecanja otežava postupak pregleda i ocjene ponuda i unosi pravnu nesigurnost. Nadalje, u samom registru potrebno je navesti i duljinu trajanja „kazne“ za gospodarske subjekte ovisno o težini profesionalnog propusta. Smatramo da bi formulacije „na odgovarajući način“ / „odgovarajućim sredstvima“ trebalo zamijeniti konkretnijim izričajem obzirom da formulacija „na odgovarajući način“ stvara pravnu nesigurnost postupanja naručitelja. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 57. stavku 4. t. d) Direktive 2014/24/EU.
293 Marijana Drobnjak ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 255. članak 255. stavak 1.: Kada, na koji način i u kojoj fazi postupka javne nabave gospodarski subjekt dostavlja te dokaze, u kojem roku? članak 255. stavak 3.: Na koji način naručitelj ocjenjuje ove mjere, je li uopće mjerodavan i ovlašten za sve njih? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 57. st. 6. Direktive 2014/24/EU. Javni naručitelj sukladno čl. 255. st. 4. Zakona može isključiti gospodarskog subjekta ako ocijeni da poduzete mjere nisu primjerene
294 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 255. Da li je dozvoljeno naručitelju da ostavi dokaze o mjerama koje je poduzeo GS kao opciju u DZN ili je isto obvezatno? Na koji način će i temeljem kojeg zakonskog propisa Naručitelj odrediti da li prihvaća ili ne prihvaća mjere? Tu se otvara mogućnost manipulacije kao i neobjektivnih razloga prihvaćanja odnosno neprihvaćanja kao i prostor GS za dostavljanje obrazloženja koja nemaju utemeljenja u nikakvim aktima ili zakonskim regulativama. Također smatramo da se navedena formulacija mora odnositi na jednak način i na sektorske i na javne naručitelje. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 57. st. 6. Direktive 2014/24/EU. Javni naručitelj sukladno čl. 255. st. 4. Zakona može isključiti gospodarskog subjekta ako ocijeni da poduzete mjere nisu primjerene
295 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 255. Nije razvidno na koji način Naručitelj ocjenjuje mjere? Pogotovo ako se radi o primjerice dječjem radu, ili trgovanju ljudima? Smatramo da javni naručitelj ne može samostalno, svojom ocjenom, ocijeniti da li su mjere koje je poduzeo ponuditelj nakon izricanja pravomoćne presude mjerodavnog tijela po, primjerice, Kaznenom zakonu, prihvatljive ili nisu. Također smatramo da uvođenje osobne ocjene naručitelja vodi pravnoj nesigurnosti, jer će svaki naručitelj imati pravo samostalno ocijeniti pojedine mjere, te bi se u praksi moglo dogoditi da isti ponuditelj, s istom pravomoćno izrečenom presudom mjerodavnog tijela, kod jednog naručitelja bude isključen, a kod drugog prihvaćen, te da s drugim sklopi i ugovor o nabavi. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 57. st. 6. Direktive 2014/24/EU. Javni naručitelj sukladno čl. 255. st. 4. Zakona može isključiti gospodarskog subjekta ako ocijeni da poduzete mjere nisu primjerene.
296 Domagoj Adamčić ODJELJAK A - OSNOVE ZA ISKLJUČENJE GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Članak 255. Članak 255. st. 1.: U kojoj fazi postupka se ti dokazi dostavljaju? Dostavlja li to ponuditelj na zahtjev naručitelja? Ako da, precizirati mora li naručitelj uputiti poziv ponuditelju kod kojeg postoje razlozi za isključenje da dostavi takve eventualne dokaze i u kojem roku se ti dokazi dostavljaju? Primljeno na znanje Odredba je sukladna čl. 57. stavku 6. Direktive 2014/24/EU. Ocjenjuje se da gospodarski subjekt može dostaviti dokaze tijekom cijelog postupka javne nabave odnosno u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje.
297 HGK DIO DRUGI - SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA JAVNE NARUČITELJE, ODJELJAK B - KRITERIJI ZA ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA (UVJETI SPOSOBNOSTI) Uz odjeljak B - kriteriji za odabir gospodarskog subjekta (uvjeti sposobnosti) - prijedlog je da se uvede sustav kvalifikacije i klasifikacije koji bi se temeljio na Zakonu, kao u nekim zemljama EU. Uvjete sposobnosti: pravne, poslovne, tehničke i stručne bilo bi moguće dokazati upisom u opći, javno vođen registar pretkvalificiranih tvrtki. Uvođenjem sustava pretkvalifikacije došlo bi do smanjenja birokracije u javnoj nabavi. Dodatne poteškoće građevinskim tvrtkama prouzročile su i nove zakonske obveze upisivanja u Imenike ovlaštenih voditelja građenja i Imenike ovlaštenih voditelja radova, kako je definirano odredbama Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15.), a koje obveze domaće tvrtke stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na strane. Primljeno na znanje Direktiva 2014/24/EU u članku 64. propisuje opciju za države članice da mogu uspostaviti službene popise odobrenih gospodarskih subjekata.
298 HGK Opća odredba, Članak 256. U stavku 1. predlaže se uvođenje sustava licenciranja za projektiranje kao kriterija za odabir gospodarskog subjekta u postupku javne nabave čime bi se onemogućio odabir ponuda nekompetentnih ponuditelja. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je isto već obuhvaćeno odredbom čl. 257. st. 2. Zakona.
299 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Opća odredba, Članak 256. St. 5 – predlažemo da se izbaci dio o obvezatnosti određivanja minimalnih razina sposobnosti i načine njihova dokazivanja u obavijesti o nadmetanju obzirom na obvezatnost elektroničke objave dokumentacije za nadmetanje u kojoj su dostupne sve relevantne informacije vezane uz pojedini postupak. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da predložena izmjena nije nužna te da propisana obvezan neće prouzročiti probleme u primjeni.
300 HGK Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. Naše članice iz sektora prometa predlažu pooštriti kriterije dokazivanja stručne sposobnosti. Npr. u većini dosadašnjih javnih nadmetanja za usluge prijevoza putnika pri dokazivanju stručne sposobnosti ponuditelj je zadovoljio „formu“ potpisujući izjavu da raspolaže vozačima autobusa, te dostavio preslike njihovih vozačkih dozvola, a uz to je dana mogućnost da se ponuditelj ukoliko nema dovoljno djelatnike tog profila, osloni na sposobnost drugih gospodarskih subjekata nevezano za prirodu njihovog međusobnog odnosa. To u krajnjem slučaju znači da ponuditelj može „pokupiti sa ulice“ podatke o vozačima (među kojima su možda i neki umirovljeni) i taj ponuditelj će zadovoljiti formu stručne sposobnosti. U cilju zaštite tržišta rada i onemogućavanja sive ekonomije, jedan od obaveznih dokaza stručne sposobnosti trebao bi biti dokaz da ponuditelj zapošljava na neodređeno vrijeme potreban broj radnika, a što se dokazuje primjerice potvrdom o plaćenim doprinosima za mirovinsko osiguranje ili nekim drugim dokazima. Time bi iz javnog nadmetanja otpali svi sumnjivi poduzetnici koji zapošljavaju jednog ili nekolicinu radnika, a javljaju se za posao velike vrijednosti. Ukoliko se ponuditelj u nedostatku vlastitih stručnjaka oslanja na sposobnost drugih gospodarskih subjekata, to bi mogli biti samo članovi zajednice ponuditelja ili podizvoditelji. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da se prijedlog odnosi na kriterij tehničke i stručne sposobnosti propisan člankom 259. i 268. Zakona te da javni naručitelji mogu sukladno odredbama tih članaka odrediti iste kriterije uključujući i kriterije koji se odnose na tehničke stručnjake, radnike, rukovodeće osoblje sukladno istim člancima.
301 Marijana Drobnjak Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. Članak 257. stavak 2.: Predlažem da se ovo ovlaštenje obvezno zahtijeva i za radove i za robe, a ne samo za usluge. Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 58. st. 2. Direktive 2014/24/EU koja određuje da javni naručitelji mogu tražiti taj kriterij za odabir gospodarskog subjekta za nabavu usluga.
302 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. Predlažemo izmjenu u smislu jasnog definiranja da upis u sudski registar treba dovesti u vezu u registracijom djelatnosti koja je predmet nabave na način da ponuditelj mora dokazati da je registriran za obavljanje djelatnosti koja je u vezi s predmetom nabave. Dodatno napominjemo da je navedenu odredbu potrebno uskladiti sa Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 58. st. 2. Direktive 2014/24/EU koja određuje da javni naručitelji mogu tražiti taj kriterij za odabir gospodarskog subjekta.
303 Sintagma konzultantske usluge Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. Smatramo da bi i pravnu i profesionalnu sposobnost ponuditelji trebali dokazivati obavezno, kako je bilo do sada propisano Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 58. st. 2. Direktive 2014/24/EU koja određuje da javni naručitelji mogu tražiti taj kriterij za odabir gospodarskog subjekta.
304 Kristina Zovko Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. st.2. - ako subjekt mora posjedovati određeno ovlaštenje onda bi naručitelj morao od njega tražiti isto. Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 58. st. 2. Direktive 2014/24/EU koja određuje da javni naručitelji mogu tražiti taj kriterij za odabir gospodarskog subjekta za nabavu usluga.
305 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. St. 1 - kako su naručitelji obvezni postupati u skladu sa Zakonom o sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti predlažemo da se omogući od ponuditelja, svih članova zajednice ponuditelja i svih podizvoditelja kao i podizvoditelja podizvoditelja, traži dokaz da su registrirani za djelatnost na koju se odnosi predmet nabave, odnosno za djelatnost na koju se odnosi dio predmeta nabave koji će stvarno obavljati. St. 2 - Ovlaštenje se mora odnositi i na članove zajednice i sve podizvoditelje kao i podizvoditelje podizvoditelja, te se ne smije ograničavati samo na usluge (primjerice prema Zakonu o gradnji, gradnju može obavljati samo onaj tko je za nju registriran, dakle svojom registracijom dokazuje ovlaštenje). Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 58. st. 2. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU. Odredbom čl. 257. Zakona, ne derogiraju se odredbe drugih važećih propisa u Republici Hrvatskoj.
306 Domagoj Adamčić Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. Članak 257. st. 2.: Posebno ovlaštenje se određuje samo kao sposobnost kod ugovora o pružanju usluga? U važećem ZJN u čl. 70. st. 4. se takvo ovlaštenje odnosi na "izvršenje ugovora", dakle I na robu I radove. Je li omaška da isto ne može biti traženo i za ugovore o izvođenju radova i isporuci robe? Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 58. st. 2. podst. 2. Direktive 2014/24/EU jer se takvo ovlaštenje traži samo za usluge.
307 Igor Kozina Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti, Članak 257. Profesionalnu sposobnost bi ponuditelji, kao i do sada, trebali obavezno dokazivati, a ne fakultativno, obzirom da postoje mnoge odredbe drugih zakona prema kojima je ona obavezna kako bi se ugovor mogao izvršiti. Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 58. st. 2. Direktive 2014/24/EU koja određuje da javni naručitelji mogu tražiti taj kriterij za odabir gospodarskog subjekta.
308 HGK Ekonomska i financijska sposobnost, Članak 258. U odnosu na stavak 1. točku 1. potrebno je precizirati izričaj, jer se ova odredba može tumačiti na način da gospodarski subjekt može biti isključen iz postupka javne nabave ako je npr. jednom kažnjen za prekršaj npr. iz područja prava okoliša. Također, predlažemo slično kao kod potvrda o plaćanju javnih davanja uvesti posebni dokaz o broju prijavljenih radnika i urednom plaćanju poreza i doprinosa u formi potvrde nadležnog tijela za mirovinsko osiguranje. Predloženo ima za cilj uklanjanje nelojalne konkurencije u građevinarstvu, zbog čega dio gospodarstva koji prakticira nezakonitu praksu, postaje konkurentniji u odnosu na one koji zakonito i visoko plaćaju sve svoje obveze prema zakonu. Polazište je da sposoban ponuditelj koji sudjeluje u javnoj nabavi, može biti onaj koji ima prijavljene radnike i isplaćuje plaće radnicima i plaća poreze i doprinose poštujući tarife plaća utvrđene važećim kolektivnim ugovorom. Visina plaća, pa shodno tome i osnovnice za obračun poreza i doprinosa, utvrđena je koeficijentima prema stupnju stručnosti radnika i složenosti radnog mjesta. Suprotno tome imamo pojavu obračuna poreza i doprinosa na minimalnu plaću, a ostalo se plaća na ruke putem neoporezovanog novca, ili putem fiktivnih terenskih dodataka i putnih naloga. Primljeno na znanje U čl. 3. stavku 1. točka 24. definiran je profesionalni propust koji uključuje i obvezu neisplate ugovorene plaće.
309 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Ekonomska i financijska sposobnost, Članak 258. Molimo izmijeniti riječ „promet“ u „prihod“ – radi se o financijskoj kategoriji koju koristite pa molimo korištenje financijskog termina koji se spominje u RDG. Primljeno na znanje Odredba je sukladna čl. 58. st. 3. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
310 Sintagma konzultantske usluge Ekonomska i financijska sposobnost, Članak 258. st. 5. - ponuditelj ne može znati za koliko će grupa biti odabran pa samim tim ne može znati koliki bi promet trebao dokazati Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je navedeni kriterij za odabir gospodarskog subjekta moguće ocjenjivati i u fazi pregleda i ocjene ponuda u odnosu na skupinu grupa tj. za nekoliko grupa. Napominje se da je moguće tražiti upotpunjavanje sukladno članku 293. Zakona.
311 HP-Hrvatska pošta d.d. Ekonomska i financijska sposobnost, Članak 258. St.1.tč1. - Izraz godišnji promet je neprikladan kako s aspekta javne nabave tako i s financijskog i knjigovodstvenog aspekta. Mišljenja smo da je isti potrebno zamijeniti terminom "prihod" budući da izvještaj o financijskom poslovanju (BON-1, godišnji financijski izvještaj i sl.) koriste termin prihod. Primljeno na znanje Odredba je sukladna čl. 58. st. 3. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
312 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Ekonomska i financijska sposobnost, Članak 258. Ovim člankom ne predviđa se dokaz kojim ponuditelj dokazuje da nema financijske probleme, odnosno probleme s likvidnošću u redovnom poslovanju te sposobnost plaćanja. Nesolventnost ponuditelja vjerojatni je i izravni uzrok nemogućnosti izvršenja obveza iz ugovora, a javnom Naručitelju znatno povećava rizik za mogućnost nastajanja materijalne i financijske štete. Stoga smatramo da je potrebito u ovom članku predvidjeti i dostavu dokumenta izdanog od bankarskih ili drugih financijskih institucija kojim se dokazuje solventnost gospodarskog subjekta. (BON 2). Nije prihvaćen Direktiva 2014/24/EU u članku 58. stavku 3. propisuje da javni naručitelji mogu „osobito zahtijevati“ što podrazumijeva da mogu pored izrijekom navedenih podataka kriterija ekonomske i financijske sposobnosti zahtijevati i druge podatke i dokaze. Odredba članka 258. Zakona je sukladna istoj odredbi Direktive
313 Domagoj Adamčić Ekonomska i financijska sposobnost, Članak 258. Članak 258. st. 5.: Iz formulacije "bude odabran" proizlazi da se taj zahtjev traži u postupku pregleda i ocjene ponuda kada naručitelj uvidi da će jedan ponuditelj dobiti više grupa? Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je navedeni kriterij za odabir gospodarskog subjekta moguće ocjenjivati i u fazi pregleda i ocjene ponuda u odnosu na skupinu grupa tj. za nekoliko grupa.
314 Ivan Markić 84 ODJELJAK B - KRITERIJI ZA ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA (UVJETI SPOSOBNOSTI), Tehnička i stručna sposobnost Poštovani stručnjaci koji sastavljate ovaj zakon, molio bi vas da dobro razmislite o sljedećem prijedlogu jer utječe na živote mnogih inženjera koji se bave pružanjem usluga projektiranja. Zadnjih par godina je došlo do propadanja mnogih poduzeća za koja nisu bili krivi zaposlenici tih poduzeća, a dotični su se našli na ulici. Problem nastaje jer su se ti inženjeri (stručnjaci za određena područja) bavili od kada su se zaposlili na projektiranju ili nadzoru cesta, pruga, vodovoda i sl. To su sve poslovi koji se dobivaju putem javne nabave. Problem nastaje što se ti stručnjaci više ne mogu javiti na natječaje jer se u svakom natječaju traži referenca firme uz referencu stručnjaka. Sad ti stručnjaci ne mogu otvoriti svoju firmu i prijaviti se, te su na taj način ostali uskraćeni za ustavno pravo na rad(bar u onom dijelu gdje državi mogu biti najkorisniji). Čak kada se radi o nabavi male vrijednosti, traži se referenca firme (koja sama po sebi ne zna ništa napraviti), a ne stručnjaka fizičke osobe koja će taj posao odraditi. Molim vas da definirate da referencu poduzeća za odrađeni posao može zamijeniti osobna referenca vlasnika i/ili suvlasnika tog poduzeća. Unaprijed zahvaljujem, jer ćete na ovaj način vratiti pravo na rad mnogim stručnjacima koji su ostali bez tog prava. Primljeno na znanje Zakon u čl. 268. sadrži odredbe o kriterijima tehničke i stručne sposobnosti, a čl. 273. st. 2. propisuje da se gospodarski subjekt može u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata vezanih uz obrazovne i stručne kvalifikacije pod propisanim uvjetima.
315 HGK Tehnička i stručna sposobnost, Članak 259. Kod traženja referenci, posebice kod manje zahtjevnih poslova potrebno je voditi računa o manjim tvrtkama. Naime u praksi se često događa, da se traži pretjerano veliki broj inženjerskog kadra i drugih izvršitelja i sl. a koje manje tvrtke nemaju kao i novoosnovane tvrtke. Samim tim takve manje tvrtke su diskriminirane i zapravo se ne mogu razvijati, iako manje zahtjevne projekte mogu realizirati kvalitetno, odnosno po pravilima struke i to po nižim cijenama. Svaki mladi inženjer koji je stekao pravo zvanja ovlašteni projektant trebao bi biti u stanju projektirati objekte koji se traže u natječaju Primljeno na znanje Napominje se da mali i srednji poduzetnici mogu sudjelovati u postupku javne nabave kao podugovaratelji te je moguće oslanjanje ugovaratelja na sposobnost drugih gospodarskih subjekata. U vezi prestrogih zahtjeva u vezi kriterija za odabir ponuditelja, moguće je da gospodarski subjekt traži blaže kriterije zahtjevom za izmjenama dokumentacije o nabavi.
316 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Tehnička i stručna sposobnost, Članak 259. U odnosu na stavak 1.: U praksi u postupcima javne nabave na tržištu telekomunikacijskih usluga često se događa da naručitelji uzimaju pravo da provjeravaju i odlučuju o kompetetnosti ponuditelja na temelju vlastitih predožbi o tehničkoj sposobnosti telekom operatora, usprkos stalnim provjerama poslovanja od strane HAKOM-a kao mjerodavnog nadležnog državnog tijela koje provjerava tehničku i stručnu sposobnost svih registriranih pružatelja tk usluga te izdaje adekvatno odobrenje za rad koje uvijek prilažemo ponudama. Potvrda HAKOM-a se uvijek i prilaže kao dokaz Poslovne sposobnosti. Dakle, naručitelji traže potvrde o raspolaganju određenom opremom za koju oni smatraju da je potrebna za uspostavljanje komunikacijske veze ili primjerice da određeni broj djelatnika mora biti stalno zaposlen u primjerice Ličko-senjskoj županiji, iako se radi o elektroničkoj mreži. Navodimo kako zbog napretka u telekom tržištu nema više znatnih potreba za manualnim radnicima koji će se fizički penjati po stupovima i spajati korisnike. Vjerujemo da postoje i drugi sektori i djelatnosti koji su strogo definirani vlastitim zakonima (ovdje ZEK – Zakon o el. komunikacijama) te pod stalnom kontrolom nadležnih stručnih tijela. Stoga predlažemo dopunu ovog stavka koji će definirati sljedeće: „ Javni naručitelj ne smije određivati ljudske i stručne resurse unutar uvjeta tehničke i stručne sposobnosti u djelatnostima u kojima nadležna stručna državna tijela izdaju dozvole za obavljanje istih djelatnosti na temelju provjere potrebnih tehničkih, tehnoloških, organizacijskih i ljudskih resursa.“ Molimo brisanje čl. 259. st.2. Ovo je sporna odredba jer se presumira da GS nema potrebnu stručnu sposobnost, pod uvjetom i kako je ovdje formulirano. Ovdje se nameće zaključak da naručitelj ima diskreciju utvrditi je li GS ima sukobljene interese koji mogu negativno utjecati na izvršenje ugovora. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 58. stavku 2. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne sadrži odredbe o mogućnosti ograničavanja uvjeta tehničke i stručne sposobnosti na predloženi način. Brisanje članka 259. st. 2. nije moguće jer je ista odredba sukladna čl. 58. st. 4. podst. 2. Direktive 2014/24/EU.
317 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Tehnička i stručna sposobnost, Članak 259. Članak 259. (2) Smatra se da gospodarski subjekt nema potrebnu stručnu sposobnost ako javni naručitelj utvrdi da taj gospodarski subjekt ima sukobljene interese koji mogu negativno utjecati na izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Pod pojmom sukobljeni interesi podrazumijeva se sukob interesa sukladno člancima 75.-83. ovog Zakona. Molimo pojasniti što točno znači termin „imati sukobljene interese“? Da li se to odnosi na sukob interesa propisan člancima 75. do 83. ZJN ili na neku drugu vrstu sukoba interesa? Ako se odnosi na neku drugu vrstu sukoba interesa molimo pojasniti na što točno se odnosi? Navedeno je potrebno jasnije opisati u ZJN iz razloga što je čl. 259. st. 2. definirano da GS nema potrebnu sposobnost ukoliko naručitelj utvrdi da ima sukobljene interese. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 58. stavku 4. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
318 HGK DIO DRUGI - SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA JAVNE NARUČITELJE, ODJELJAK C - DOKAZIVANJE KRITERIJA ZA KVALITATIVNI ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA U odjeljku C, pododjeljak 1. – Dokazivanje kriterija za kvalitativni odabir izvođača, otvara se novi način dokazivanja sposobnosti, putem izjave ESPD obrasca. Budući se radi o novom pravnom obliku dokazivanja, zajedničkom u EU, potrebno je razjasniti preduvjete za primjenu tih odredbi. Predlažemo da bi iza takve izjave trebala stajati garancija za ozbiljnost ponude, pa ako se dokaže da navod iz izjave nije točan, da naručitelj ima pravo naplate po garanciji Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU.
319 Karla Svečnjak Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 260. U čl. 260. st. 3. nije jednoznačno jasno da ESPD treba dostaviti upravo taj drugi gospodarski subjekt na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj pa predlažem da se nakon "zasebnu europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi" ubaci "za tog gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost oslanja gospodarski subjekt (ponuditelj)". Dodatno pitanje, u slučaju ponuditelja iz države članice EU koji ima osnovanu podružnicu u Hrvatskoj, za koji gospodarski subjekt treba ispunjavati ESPD, podružnicu ili tvrtku osnivača? Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je odredba st. 260. st. 3. dovoljno jasna u smislu dostavljanja zasebnog ESPD-a za gospodarski subjekt na čiju se sposobnost oslanja ponuditelj. Gospodarski subjekt je definiran u članku 3. stavku 1. točka 8. Zakona, a isti pojam uključuje podružnicu.
320 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 262. Molimo dopunu odredbe čl. 262.st.2. na način da ista glasi: „Ako se ne može obaviti provjera ili ishoditi potvrda sukladno stavku 1. ovoga članka, javni naručitelj može zahtijevati od gospodarskog subjekta da u primjerenom roku, ne kraćem od 5 dana, dostavi sve ili dio popratnih dokumenta ili dokaza. Za popratne dokumente ili dokaze nije relevantan datum izdavanja, budući se ne zahtijeva starost istih.“ Predlažemo navedeno jer je nejasno radi li se o o omašci ili starost dokaza više nije relevantna. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. stavku 4. Direktive 2014/24/EU.
321 Renata Božičević Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 262. U stavku (1) stoji "iz članka 180. stavka 2. ovoga Zakona". Članak 180. nema stavka 2. Taj članak odnosi se na elektroničku dražbu. Prihvaćen Prihvaća se
322 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Molimo izmijeniti čl. 263. st.2. na način: „Javni naručitelj mora pozvati gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne dokumente zaprimljene sukladno Pododjeljku 2. i 4. ovog odjeljka ovoga Zakona.“ Navedeno predlažemo zbog preveniranja mogućih zlouporaba jer je ovakva formulacija neprihvatljiva, budući otvara manipulativni prostor naručitelju da može pozvati na dopunu ili pojašnjenje kada se radi o prefereiranom ponuditelju, a ne da mora pozvati na isto ukoliko je najpovoljnija ponuda od ponuditelja kojeg ne preferira. Obveza pozivanja na dopunu ili pojašnjenje će unijeti potrebnu transparentnost u cijeli postupak. Primljeno na znanje Odredbu članka 263. treba promatrati i u odnosu na članak 293. st. 1. Zakona koja dopušta upotpunjavanje i ako nedostaju određeni dokumenti, a naručitelj je sukladno čl. 293. st. 3., ako u postupku javne nabave ne primjenjuje mogućnost iz čl. 293. st. 1., obvezan u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazložiti razloge takvog postupanja.
323 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Što se točno podrazumijeva pod terminom „ažurne popratne dokumente“ iz čl. 263. st. 1.? Molimo bolje definirati termin kako ne bi bilo zbunjujuće. Također pojasniti kod traženja dokumenata vezanih za ESPD koji datum važenja je ispravan tj. će biti prihvatljiv kod dostave dokumenata prilikom pregleda i ocjene ponuda? U trenutno važećem ZJN postoje rokovi važenja odnosno starosti pojedinih dokumenata tako da molimo pojašnjenje da li u novom ZJN ima rokova važenja dokaza sposobnosti (obveznih i ostalih)? Nije navedeno koje su posljedice za ponuditelje koje dostave ESPD, no odbiju dostaviti popratne dokumente, ili ih ne posjeduju. Prijedlog je da se uvede registar takvih ponuditelja, te da ponuditelji iz tog registra nemaju pravo sudjelovanja u postupcima javne nabave sljedećih 5 godina. Naručitelj može samo naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje. Direktiva ne propisuje sankcije za dostavljanje netočnih podataka u ESPD-u.
324 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. "Ažuran"?...znači u trenutku kad je izdan dokument?....kad je zatražen?....a ne u trenutku davanja ponude? Da li je ponuditelj ispunjavao sposobnost kad je davao ponudu? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje.
325 Blaženka Petrovečki Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Što se smatra ažurnim dokumentom? Mora li dokument biti važeći u trenutku objave natječaja, podnošenja ponude ili dostave dokumenta? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje.
326 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. St. 1 – Obvezatnost dostave dokumenata u velikoj nabavi dodatno produžuje rokove i povećava troškove. Predlažemo umjesto „obvezan“ navesti „može“. Također, kako će naručitelj samostalno odrediti ažurnost dokumenata? Predlažemo da se navedu dozvoljene starosti dokumenata jer postoji rizik da određivanje ažurnosti bude predmet žalbi na DKOM-u, ako naručitelj dokument koji prema njegovom tumačenju nije ažuran i odbije ponudu u postupku javne nabave. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2012/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje.
327 Karla Svečnjak Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Molim pojašnjenje pojma "dopuniti". Odnosi li se to na "dopunu" ponude u obliku dokumenata koji nisu uopće dostavljeni ili na npr. nedostajaću stranicu nekog dokumenta koji se sastoji od više stranica? Tj. mogu li se naknadnim upotpunjavanjem / pojašnjenjem dostavljati cjelokupni nedostajući dokumenti? Primljeno na znanje Odredbu članka 263. treba promatrati i u odnosu na članak 293. st. 1. Zakona koja dopušta upotpunjavanje i ako nedostaju određeni dokumenti.
328 Domagoj Adamčić Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Članak 263. st. 1.: Nigdje u ZJN nije propisana maksimalna starost dokumenata kojima se dokazuje sposobnost i razlozi isključenja (navodi se samo "ažurni dokumenti"). Postoji li neki drugi propis koji definira "ažurnost", je li to prepušteno procjeni naručitelja ili naručitelj uopće ne smije uvjetovati starost dokaza? Ne bi se smjelo prepustiti procjeni naručitelja jer se navodi da se ti dokumenti dostavljaju u roku od najmanje pet dana. U tom slučaju ponuditelji nikada ne mogu biti 100% sigurni imaju li ažurne dokumente ili će u tih pet dana morati ishoditi nove. Trebalo bi precizirati kolika smije biti starost tih dokumenata. Članak 263. st. 2.: Koja je razlika između ove odredbe i članka 293. st. 1., odnosno o kojim je fazama postupka riječ? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje. Odredba članka 263. st. 2. vezana je uz ESPD, dok se odredba čl. 293. st. 1. odnosi na postupak pregleda i ocjene ponuda nakon otvaranja ponuda.
329 Domagoj Adamčić Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Komentar obrisan. Primljeno na znanje Prima se na znanje
330 Igor Kozina Pododjeljak 1. - Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi, Članak 263. Stavkom 1. se izvođači radova stavljaju u povoljniji položaj od isporučitelja roba/usluga, obzirom na razlike u procijenjenoj vrijednosti na nabave velike vrijednosti roba/usluga i radova velike vrijednosti. Provjera bi trebala biti obavezna, obzirom da ne postoje zakonske posljedice davanja lažne izjave u ESPD obrascu, pa je vjerojatnost zloporabe ovog obrasca, obzirom na mentalitet ponuditelja, iznimno velika. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je potrebno propisati obveznu provjeru samo ako se radi o nabavi velike vrijednosti, a naručitelji mogu vršiti provjeru i za nabave male vrijednosti ako sumnjaju u istinitost podataka u ESPD obrascu. Odredba je sukladna članku 59. stavku 4. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
331 Marijana Drobnjak ODJELJAK C - DOKAZIVANJE KRITERIJA ZA KVALITATIVNI ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja Da li starost dokaza određuje naručitelj? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje.
332 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 265. Čl. 265. st. 2. Kako ćemo provjeriti postoji li izjava pod prisegom prema pravu dotične države? Primljeno na znanje Javni naručitelj sukladno čl. 269. st. 1. Zakona, može koristiti sustav e-Certis radi dobivanja podataka o vrstama i oblicima dokaza te o nadležnim tijelima koja ih izdaju u državama članicama.
333 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 265. St. 2 – predlažemo da se za potrebe dokazivanja okolnosti iz čl. 251. st. 1. ovog prijedloga ZJN ne primjenjuje dio teksta „izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika, ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin“ jer isto podrazumjeva vraćanje Izjave pod prisegom i Izjave ovjerene od javnog bilježnika što je nepotreban trošak za ponuditelje iz Republike Hrvatske (obzirom da izvadci iz kaznene evidencije nisu dostupni), te predlažemo da se za sve razloge isključenja traže uvjeti kao u sada važećem ZJN. Primljeno na znanje Odredba je sukladna čl. 60. st. 2. podstavak 2. Direktive 2014/24/EU.
334 Domagoj Adamčić Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 265. Izjava pod prisegom u RH postoji (što se tiče javnih bilježnika) samo ako je prema pravu strane države ili odluci stranog tijela ili za ostvarivanje prava u inozemstvu to potrebno (članak 84. zakona o javnom bilježništvu). Ali slažem se da bi bilo jednostavnije ostaviti alternativno kao i do sada, da je ovjera potpisa dovoljna neovisno o pravu dotične zemlje vezano za izjavu pod prisegom. Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 60. st. 2. podstavak 2. Direktive 2014/24/EU.
335 Karla Svečnjak Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 265. Čl. 265. st. 2: Tko je nadležan reći, tj. tko će provjeravati postoji li izjava pod prisegom prema pravu dotične države? Naime, jednostavnije je ishoditi izjavu davatelja s ovjerenim potpisom pa je pitanje je li istu dopušteno dostavljati ako postoji prethodno navedeni uvjet, tj. izjava pod prisegom prema pravu dotične države. Za izjavu pod prisegom osoba ovlaštena po zakonu mora osobno ići kod javnog bilježnika, a za izjavu s ovjerenim potpisom to nije potrebno, obzirom na mogućnost deponiranja potpisa. Kakve su posljedice po ponuditelja koji dostavi izjavu s ovjerenim potpisom, a naručitelj utvrdi da prema pravu dotične države postoji izjava pod prisegom? Prijedlog je da se izbaci dio "ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji". Nije prihvaćen Odredba je sukladna čl. 60. st. 2. podstavak 2. Direktive 2014/24/EU.
336 Igor Kozina Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 265. Zašto se više ne propisuje starost dokaza, znači li to da se isto prepušta volji naručitelja? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. Direktive 2014/24/EU. Direktiva ne određuje starost dokaza. Dozvoljava se naručitelju da ocjenjuje ažurnost dokumenata ovisno o konkretnom dokumentu i onome što se njime dokazuje.
337 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 267. Molimo dopunu čl. 267.st.2. na način da glasi: „Ako gospodarski subjekt iz opravdanog razloga nije u mogućnosti predočiti dokumente i dokaze iz stavka 1. ovoga članka koje javni naručitelj zahtijeva, on može dokazati svoju ekonomsku ili financijsku sposobnost bilo kojim drugim dokumentom koji javni naručitelj smatra prikladnim. Prikladan je svaki dokument iz kojeg je nedvojbeno razvidno ispunjenje ekonomske ili financijske sposobnosti, a kako je traženo u dokumentaciji o nadmetanju.“ Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 60. st. 3. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
338 HP-Hrvatska pošta d.d. Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 267. St.2. - Pojam prikladnosti ocjenjuje naručitelj na temelju diskrecijske ocjene? Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 60. st. 3. podstavku 2. Direktive 2014/24/EU.
339 Marijana Drobnjak Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 268. članak 268. stavak 2. i 3.: Predlažem uskladiti stavak 2. i stavak 3. ovog članka - da se u njima naznači da se potvrde druge ugovorne strane traže i za robe i za usluge, a ne samo za radove. Nije prihvaćen Odredba je sukladna Direktivi 2014/24/EU, Prilog XII
340 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 268. U odnosu na čl. 268. st. 1. točka 10. postavlja se upit kako broj radnika utječe na kvalitetu usluge, izvedenih radova ili isporuke robe? Da li veliki broj zaposlenika garantira sposobnost ili veću sposobnost ponuditelja? Svaki ponuditelj u postupku javne nabave treba dostaviti dokaze o uredno izvršenim uslugama, radovima ili isporuci robe u proteklih 3-5 godina, treba biti registriran za određene djelatnosti, treba dobiti dozvole za obavljanje određene stručne djelatnosti. Koji je to adekvatan broj radnika koji će osigurati kvalitetno ispunjavanje ugovora u određenoj djelatnosti? Koji naručitelj je dovoljno stručan da odredi koliki je prosječan broj zaposlenih stručnjaka dovoljan da se pruži primjerice kvalitetna telekomunikacijska usluga? Danas postoje tvrtke s 1-5 zaposlenih koje uredno pružaju uslugu pristupa Internetu širom RH, a koji neće odlučiti sudjelovati u postupcima javne nabave jer po ovom stavku neće ispunjavati uvjet tehničke sposobnosti u usporedbi s najjačim ponuditeljima na tržištu koji broje i zapošljavaju preko 1.000 zaposlenika. Ova opcija ne pogoduje razvoju malog i srednjeg poduzetništva jer daje veće mogućnosti za ocjenu sposobnosti ponuditelja koji imaju veliki broj zaposlenika, ali malu produktivnost, fleksibilnost te organizacijske nedostatke. Time se ne potiče konkurentnost i prilagođavanje današnjim tržišnim uvjetima, već nagrađujemo inertnost velikih tvrtki, a potcjenjujemo sposobnost tvrtki koje s malim resursima mogu ispuniti sve uvjete naručitelja te dokazati uspješno izvršene poslove urednim potvrdama, ali nemaju veliki broj zaposlenika jer su svoje poslovanje optimizirali. Naručitelj nije adekvatno educiran, a ponekad niti nadležan da procijeni koliki će broj zaposlenika jamčiti sposobnost ponuditelja. Stoga, molimo brisati točku 10. u čl. 268. st. 1 jer ostali uvjeti dostatno dokazuju tehničku i stručnu sposobnost, a s ovim stavkom smo na vrlo „skliskom“ i spornom terenu na kojem će mnogi „padati“, a bez neophodne potrebe. Nije prihvaćen Odredba je sukladna Direktivi 2014/24/EU, Prilog XII
341 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 268. Molimo dopunu čl.268.st.1. na način: „Tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta, ovisno o predmetu nabave, može se dokazati alternativno s jednim ili više sljedećih dokaza:“ Nije prihvaćen Odredba je sukladna Direktivi 2014/24/EU, Prilog XII.
342 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 268. S obzirom da se u ZJN uvodi većim dijelom u obvezu primjene kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, a neki od dokaza navedeni u članku 268. se mogu koristiti kao kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude odnosno kriteriji odabira ponuda, smatramo da se navedena formulacija iz čl. 268. st. 1. tč. 8. treba primijeniti općenito na sve dokaze (točke) koji se nalaze u članku 268. a ne samo na točku 8. Čl. 268. st. 3 ZJN propisuje da se kao dokaz dostavlja samo popis koji sadrži vrijednost roba ili usluga te sadrži naziv druge ugovorne strane a ne navodi se da se istom prilaže potvrda o uredno izvršenom ugovoru od druge ugovorne strane kao što je traženo st. 2 istog članka. Navedeno je traženo i uhodana praksa u trenutno važećem ZJN te nema potrebe da se isto briše. Molimo unijeti potvrdu i za navedeni st. 3. Također za st. 2 istog članka se navodi da popis st. 1. tč. 1. sadrži ili mu se prilaže potvrda druge ugovorne strane o urednom izvođenju i ishodu najvažnijih radova. Također do sad u praksi se znalo dogoditi da bi GS dostavili na popisu navedene izvršene jedne robe/radove/usluge dok bi kao prilog dostavili potvrde za neke sasvim druge roba/radove/usluge. Kako ne bi dolazilo do istih pogrešaka i u budućnosti kroz novi ZJN molimo da se navedeno preformulira sukladno trenutno važećem ZJN odnosno predloženom: Što u slučaju potvrda o uredno ispunjenom OS? Odnosno da li naručitelj uopće može izdati potvrdu o uredno ispunjenom pojedinačnom ugovoru iako je OS u tijeku te postoji opcija da se isti ne izvrši uredno do kraja što ostavlja mogućnost manipulacije od strane GS? Također da li se oslanjanje na resurse odnosi i na potvrde o uredno ispunjenom ugovoru ili navedeno ne spada u resurse jer prema čl. 273. st. 2. ništa od dokaza tehničke i stručne sposobnosti osim iz čl. 268. st.1. tč. 8. obrazovne i stručne kvalifikacije ne može se koristi za oslanjanje na resurse? Nije prihvaćen Odredba je sukladna odredbama Direktive 2014/24/EU iz Priloga XII. Zakon u čl. 268. st. 1. t. 1.-3. sadrži odredbe o popisima radova, glavnih isporuka robe ili glavnih usluga neovisno radi li se o ugovoru ili okvirnom sporazumu.
343 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 268. Predlažemo da se uskladi stavak 2. i 3. na način da obveza dostave potvrde druge ugovorne strane (kao prilog popisu) se odnosi i na postupke nabave robe i usluga. Nije prihvaćen Odredba je sukladna odredbama Direktive 2014/24/EU, u Prilogu XII.
344 Domagoj Adamčić Pododjeljak 2. - Načini dokazivanja, Članak 268. Članak 268. st. 1.: U važećem ZJN je korišten termin "u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom..." koji je uveden upravo radi dvosmislenosti ovakve formulacije. Mislim da bi terminologija za navedenu odredbu u novom ZJN trebala ostati ista: "u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom..." Prihvaćen Prihvaća se
345 VODOTORANJ D.O.O. ODJELJAK C - DOKAZIVANJE KRITERIJA ZA KVALITATIVNI ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA, Pododjeljak 4. - Norme osiguranja kvalitete i norme upravljanja okolišem Traženje normi osiguranja kvalitete,upravljanja okolišem i sl. pojavljuje se u nekim nadmetanjima u kojima je evidentno da to naručitelj traži kako bi što veći broj ponuditelja diskvalificirao tj da nekima pogoduje. Smatramo da ako se traži sustav upravljanja kvalitetom,okolišem i sl naručitelj te norme za koje većina naručitelja ni ne zna što znače mora kontrolirati tijekom ispunjenja ugovora,a ne kao do sada samo u postupku pregleda i ocijene ponuda. Isto tako smatramo da bi se zakonom trebalo jasno odrediti što su to " jednakovrijedne potvrde ili mjere " ,većina naručitelja ih drugačije ocjenjuje tj ne postoji propisano pravilo što se može smatrati jednakovrijednim potvrdama ili mjerama Primljeno na znanje Zakon u čl. 218. propisuje posebne uvjete za izvršenje ugovora uključujući okolišne aspekte.
346 Karla Svečnjak Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. Predlažemo da se sposobnost oslanjanja na sposobnost drugih subjekata izuzme u slučaju potvrde druge ugovorne strane o urednom izvođenju i ishodu najvažnijih radova (reference iz ranije izvršenih ugovora). Stavak (1) članka 273. u tom bi slučaju glasio: "Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta iz članaka 258. i 259. ovoga Zakona osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa, izuzev potvrde propisane člankom 268. stavak (2) ako je naručitelj istu propisao kao dokaz". Naime, iskustvo u izvođenju radova nije materijalna stvar i ne može se posuđivati. Također, nije jasan stavak (2). Obzirom da se potkrala greška prilikom pisanja te stoji "...iz 268. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona..." nije jasno za koje će radove ili usluge trebati navesti da ih rade drugi subjekti na koje se gospodarski subjekt oslanja. Pod pretpostavkom da je trebalo pisati "iz članka 268. stavka 1. točke 8." nejasno je zašto samo u slučaju oslanjanja na sposobnost "obrazovne i stručne kvalifikacije pružatelja usluge ili izvođača radova ili njihovog rukovodećeg osoblja, pod uvjetom da se oni ne ocjenjuju u okviru kriterija za odabir ponude" bi ti drugi subjekti trebali izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži. Predlažemo da ako se već gospodarski subjekti mogu osloniti na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta iz članka 259. da se ta odredba primjenjuje i na dokaz iz članka 268. stavak (2). Daljni, radikalniji prijedlozi su: a) da pravna osoba čija se financijska i/ili tehnička i stručna sposobost koriste u ponudi mora biti član zajednice ponuditelja, i/ili b) da podizvoditelj na čiju se sposobnost oslonio ponuditelj ne može biti podizvoditlej s istom sposobnošću u drugim ponudama, i/ili c) da podizvoditelj na čiju se sposobnost nije oslonio ponuditelj može biti podizvoditelj s istom sposobnošću u drugim ponudama, i d) ponuditelj ne može biti podizvoditelj u ponudama drugih ponuditelja, a sve u svrhu zaštite poštenog tržišnog nadmetanja. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 63. stavku 1. i odredbama Priloga XII. Direktive 2014/24/EU.
347 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. Molimo brisati dio čl. 273. st.2. koji glasi:“samo ako će ti subjekti izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži.“ Ovdje se postavlja upit svrhe oslanjanja na sposobnost drugih, ukoliko će gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja i izvoditi radove ili pružati usluge i dokazivati sposobnost? Onda će se taj sam gospodarski subjekt javiti na nadmetanje, bilo kroz zajednicu ponuditelja bilo kao podizvoditelj. U svim tim slučajevima onda oslanjanje na sposobnost drugih postaje bespredmetno i „gubi potrebu“ postojanja uz ovakvu formulaciju. Stoga molimo brisati dodatak. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 63. stavku 1. Direktive 2014/24/EU
348 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. Čl. 273. st. 2. Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz 268. stavka 2. točke 8. ovoga Zakona ili uz relevantno stručno iskustvo, samo ako će ti subjekti izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži. Navedeno se odnosi na st. 1. tč. 8. te molimo ispravak sukladno prijedlogu: Javni naručitelj nakon javnog otvaranja vrši pregled i ocjenu ponuda koje su dostavili ponuditelji sukladno definiranim zahtjevima u DZN i ZJN. Naručitelj ne može uvjetovati nekom ponuditelju /GS da se oslanja ili ne oslanja na sposobnost nekog drugog GS te samim time ne može niti zahtijevati da se u ponudi GS zamijeni za neki drugi. Ono što naručitelj može je odlučiti da li će za takve vrste ponuda zatražiti dopune/izmjene/ pojašnjenja ili ne te je na Ponuditelju da li će u tom trenutku i za koji GS zamijeniti subjekt koji nije zadovoljio kriterij za odabir. Iz tog razloga molimo da se navedeni stavak preformulira. Također pojasniti da li se izmjena podizvoditelja ili člana zajednice ponuditelja u kontekstu subjekta smatra bitnom izmjenom ponude odnosno da li je prilikom pregleda i ocjene ponuda dopustiva ili nije? Članak 273 i 274. Formulacija oslanjanja na sposobnost drugih subjekata preuzeta je iz važećeg ZJN, ali obzirom da je u praksi bilo puno problema i žalbi vezano za navedeni članak predlažemo jasno definirati da se ponuditelji ne mogu osloniti na sposobnost drugih subjekata u slučaju dostavljanja popisa uredno izvršenih ugovora jer se u praksi pojavljuju situacije da ugovore izvršavaju subjekti koji nemaju nikakvog iskustva vezanog za predmet nabave, a prilikom predaje ponuda formalno zadovolje uvjete propisane dokumentacijom za nadmetanje. Isto tako predlažemo ukinuti mogućnost ustupanja ljudskih resursa. Nadalje smatramo da je potrebno jasno definirati da prilikom dokazivanja javnom naručitelju da će gospodarski subjekt imati na raspolaganju potrebne resurse za izvršenje ugovora da je potrebno točno navesti koje resurse isti stavlja na raspolaganje gospodarskom subjektu Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 63. stavku 1. Direktive 2014/24/EU. Ograničenje je propisano u članku 273. stavku 2. Zakona.
349 HP-Hrvatska pošta d.d. Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. St.1. - Navedena odredba ponovno omogućava da se ponuditelj osloni na reference (potvrde o urednom izvršenju ugovora) drugog gospodarskog subjekta koji neće sudjelovati u izvršenju ugovora. Takva mogućnost u dosadašnjem zakonu je izazivala znatne poteškoće u realizaciji ugovora obzirom da se ponuditelj koji nema iskustva mogao osloniti na reference (dosadašnje iskustvo) nekog drugog gospodarskog subjekta, a koji nije sudjelovao u izvršenju ugovora. Budući da Zakon omogućava naručitelju da kao jedan od dokaza tehničke i stručne sposobnosti traži reference, odnosno potvrde o urednom izvršenju ugovora, nejasna je mogućnost da se u tom slučaju ponuditelj oslanja na reference nekog drugog gospodarskog subjekta. Iz toga proizlazi da je traženje referenci apsolutno nepotrebno i besmisleno jer ako ponuditelj nema svoje reference, navedenu sposobnost će dokazati bilo čijim referencama i formalno zadovoljiti uvjet. Traženje referenci predstavlja dokaz o dosadašnjem iskustvu i nepotrebno, nejasno i besmisleno je omogućavanje oslanjanja na reference nekog drugog gospodarskog subjekta. Primjera radi, u postupku izgradnje nekog objekta visokogradnje naručitelj u dokumentaciji zatraži kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti dokaz o urednom izvršenju jednog ugovora o izgradnji objekta visokogradnje. Međutim, ponuditelj koji nikada nije izvodio radove na izgradnji objekta visokogradnje dostavi potvrdu o urednom izvršenju nekog drugog gospodarskog subjekta i time formalno zadovolji uvjet iako nikada nije sudjelovao u izgradnji. Stoga uopće traženje potvrde o urednom izvršenju ugovora gubi smisao. Predlažemo da se u Zakon unese odredba koja će izrijekom onemogućiti oslanjanje na potvrde o urednom izvršenju ugovora gospodarskog subjekta koji neće sudjelovati u izvršenju ugovora. St.2. - Omaška u pisanju – ispravno bi bilo 268. stavak 1. točka 8. Djelomično prihvaćen Ograničenje oslanjanja na reference je vezano uz oslanjanje na resurse tj. sposobnost drugih gospodarskih subjekata. Navedeno je sukladno članku 63. Direktive 2014/24/EU.
350 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. St. 2 – nakon teksta „i stručne kvalifikacije“ potrebno je ispraviti tekst u „iz članka 268. stavka 1. točke 8“. Prihvaćen Prihvaća se
351 Domagoj Adamčić Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. U članku 273. st. 2. treba pisati "stavka 1." umjesto "stavka 2.". Prihvaćen Prihvaća se
352 Marijana Drobnjak Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 275. Postoji li ovdje i mogućnost za isključenje? Ako da, onda bi obvezu naručitelja trebalo izmijeniti u mogućnost. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 63. st. 1. podstavku 3. Direktive 2014/24/EU.
353 Domagoj Adamčić Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 275. Članak 275.: Ako se radi o provjeri prilikom pregleda ponuda, riječ je o ponuditeljima ne gosp. subjektima? Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 63. Direktive 2014/24/EU.
354 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 276. Predlažem da se traži solidarna odgovornost a ne samo mogućnost iste kod oslanjanja na sposobnost drugih subjekata radi ispunjavanja kriterija ek. i fina. Sposobnosti. Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija ekonomske i financijske sposobnosti, javni naručitelj može zahtijevati njihovu solidarnu odgovornost za izvršenje ugovora što mora propisati u Dokumentaciji o nabavi. Kako ne bi došlo do kasnijih nedoumica potrebno je u Dokumentaciji o nabavi propisati da li Naručitelj želi koristiti tu mogućnost. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 63. Direktive 2014/24/EU.
355 Karla Svečnjak Pododjeljak 5. - Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 276. Predlažemo promjenu riječi "može" u "mora" te dodatak: "Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija tehničke i stručne sposobnosti u vidu iskustva (reference za uredno izvedene radove), javni naručitelj mora zahtijevati njihovu solidarnu odgovornost za izvršenje ugovora." jer po trenutnom tekstu stoji da se solidarna odgovornost može tražiti samo u slučaju oslanjanja na sposobnost drugih subjekata u pogledu ekonomske i financijske sposobnosti. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 63. st. 1. podstavku 4. Direktive 2014/24/EU.
356 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 6. - Službeni popisi odobrenih gospodarskih subjekata i potvrđivanje od nadležnih tijela, Članak 279. Članak 436. Središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave nadležno je za: 4. stručnu pomoć u vezi s primjenom ovoga Zakona i njegovih podzakonskih propisa kroz davanje obvezujućih mišljenja, izradu smjernica, priručnika te drugih publikacija i obrazaca, Ovaj popis se odnosi samo na čl. 265. st. 1 tč. 2 odnosno potvrdu porezne uprave ili ne? Koje je nadležno tijelo za ovakvu vrstu potvrda u RH? Da li je moguće osnovati neovisno tijelo koje će prikupljati sve valjane relevantne dokaze i potvrde koje su nužno potrebne za postupke javne nabave te ažurirati e-Certis odnosno portal u RH gdje će naručitelji imati uvid u sve relevantne dokaze. Također navedeno tijelo bi davalo mišljenja vezana za postupke nabave koja dostavljaju naručitelji i navedena mišljenja bi bila obvezujuća te javno dostupna svim zainteresiranim sudionicima u javnoj nabavi. Navedeno tijelo bi također pratilo i podržavalo pozitivnu praksu DKOM-a odnosno surađivalo sa DKOM-om na redovnoj bazi. Potonji dio vezan za obvezujuća mišljenja može se i vezati za čl. 436. st. 1. tč. 4. - stručnu pomoć u vezi s primjenom ovoga Zakona i njegovih podzakonskih propisa kroz davanje mišljenja, izradu smjernica, priručnika te drugih publikacija i obrazaca. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 64. Direktive 2014/24/EU koja određuje da države članice mogu sastaviti službene popise.
357 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Postupak otvaranja ponuda, Članak 282. Molimo izmjenu i dopunu odredbe stavka 9. na način: „Iznimno, javni naručitelj nije obvezan provesti javno otvaranje ponuda ako se ponude dostavljaju elektroničkim sredstvima komunikacije i ako Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske omogućava automatsko otvaranje ponuda istodobno s istekom roka za dostavu ponuda, generiranje zapisnika o otvaranju te njegovu automatsku dostavu svim ponuditeljima koji su podnijeli ponude i naručitelju. Ukoliko prilikom postupka otvaranja ponuda, a sukladno ovom stavku EOJN bude nedostupan, Naručitelj će provesti postupak Javnog otvaranja ponuda, kako bi se osigurala transparentnost postupka javne nabave te će o uočenoj nedostupnosti EOJN-a načiniti službenu bilješku odnosno može odrediti prekid postupka otvaranja ponuda do potpunog otklona nedostupnosti EOJN-a.“ Navedeno predlažemo budući se ovako ne jamči transparentnost postupka javne nabave u fazi otvaranja ponuda. Posebno ukazujemo da početak žalbenog roka u ovoj fazi teče od dana (javnog) otvaranja ponuda. Primljeno na znanje Odredbu članka 282. treba promatrati u odnosu na članak 239. Zakona vezano uz nedostupnost EOJN RH.
358 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Postupak otvaranja ponuda, Članak 282. Članak 282. (2) U natjecateljskom postupku uz pregovore, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije provodi se javno otvaranje konačnih ponuda. U slučaju gdje je naručitelj u pozivu na nadmetanje predvidio mogućnost da se ugovor može dodijeliti i na temelju inicijalnih ponuda provodi se javno otvaranje i inicijalnih ponuda.Čl. 100. st. 3 ZJN je propisano da javni naručitelj može dodijeliti ugovor o javnoj nabavi na temelju inicijalnih ponuda, bez vođenja pregovora, ako je takvu mogućnost predvidio u pozivu na nadmetanje. Iz tog razloga molimo promjenu formulacije u čl. 282. odnosno kako se postupa u takvom slučaju? Molimo navedenu formulaciju primijeniti i u odgovarajućem obliku na sektorske naručitelje. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je odredba dovoljno jasna u pogledu javnog otvaranja konačnih ponuda.
359 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Postupak otvaranja ponuda, Članak 282. St. 9 – molimo pojasniti - obzirom da će se u Republici Hrvatskoj od 01.07.2016. godine u svim postupcima javne nabave obvezno dostavljati isključivo e-ponude, javna otvaranja ponuda u skladu sa st. 9 više neće biti obvezna pod uvjetom da EOJN doradi automatsku dostavu zapisnika o otvaranju svim ponuditeljima koji su podnijeli ponude i naručitelju? Primljeno na znanje Ocjenjuje se da odredba dovoljno jasno određuje kada ne postoji obveza javnog otvaranja ponuda.
360 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 283. Predlažemo jasno propisati da se kriteriji za kvalitativni odabir (razlozi isključenja i dokazi sposobnosti), propisani dokumentacijom za nadmetanje u postupku javne nabave, ne smiju u istom postupku javne nabave koristiti kao jedan od kriterija za odabir ponude. Primljeno na znanje Zakon u članku 284. st. 2. određuje koji kriteriji mogu biti kriteriji mogu biti određeni kao kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude.
361 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 283. Predlažemo da se kao kriterij odabira najpovoljnije ponude može koristiti i najniža cijena. To se posebno odnosi na postupke nabave uobičajenih predmeta nabave koji se godišnje ponavljaju i gdje osim cijene, ostali kriteriji nisu od takvog značaja da bi mogli biti presudni u određivanju najpovoljnijeg ponuditelja. Nije prihvaćen Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude je jedini kriterij uz mogućnost sudjelovanja cijene u iznosu do 90 %.
362 Hrvatska komora arhitekata Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. Sve analize provedene u EU-u ukazuju na činjenicu da je održivi razvoj, u svim njegovim aspektima, pitanje kvalitete. Zato nije pretjerano reći da je ODRŽIVI RAZVOJ = KVALITETA! To je i razlog što je prije dvije godine donesena Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća, kako bi se zemljama članicama EU-a omogućila realizacija strateških razvojnih dokumenata, utemeljenih na održivosti / kvaliteti. Imajući u vidu međunarodne obaveze preuzete i ugrađene u razvojne strategije i akte RH, javna nabava bazirana na kvaliteti i usmjerena održivom razvoju (podizanju energetske učinkovitosti / smanjenju onečišćenja / unaprjeđenju korištenja obnovljivih izvora energije, zelenoj javnoj nabavi i sl.), najefikasnija je zakonodavna poluga / poluga vlasti, kojom se mogu ostvariti planirani učinci i izvršiti preuzete međunarodne obaveze. Iako je riječ tek o jednom segmentu usluga iz Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na sudjelovanje zgrada u energetskoj potrošnji i onečišćenju, kao i učincima / posljedicama koje će ovaj Zakon imati na izgrađeni okoliš, upravo je njemu potrebno posvetiti odgovarajuću pozornost i to u koordinaciji svih interesno povezanih sektora i znanstvene zajednice. Drugim riječima, parametri kvalitete u javnoj nabavi arhitektonskih usluga / zelenih proizvoda, trebaju dobiti primjeren postotni udio u postupku donošenja odluke o ukupno najpovoljnijoj ponudi i to nipošto ne manji od cijene usluge, a što nažalost nudi ovaj prijedlog nacrta Zakona o javnoj nabavi. Primljeno na znanje Napominje se da Zakon u čl. 218. stavku 2. propisuje posebne uvjete za izvršenje ugovora koji mogu uključivati i okolišne aspekte. Sukladno čl. 270. Zakona, moguće je koristiti norme upravljanja okolišem.
363 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. U odnosu na stavak 2. točka 2. ovoga članka: Iz navedenog prijedloga kriterija ekonomski najpovoljnije ponude treba izuzeti djelatnosti u kojima nadležna državna tijela propisuju potrebnu organizaciju i kvalifikacije osoblja neophodnog da bi gospodarski subjekt mogao obavljati određenu djelatnost. Naručitelji nisu ovlašteni detaljnije uvjetovati ono što je već nadležnim zakonima, pravilnicima i stalnom kontrolom državnih tijela već uvjetovano jer se pokazalo u praksi da naručitelji zbog nedovoljnog iskustva ili namjerno biraju elemente koji ne utječu na kvalitetu usluga čime sužavaju tržište, ne ostvaruju uštede i zadržavaju postojeće pružatelje usluga dugi niz godina, neovisno o promjeni tržišnih uvjeta. Molimo izuzeće za djelatnosti koje su zakonski regulirane i definirane kako bi se izbjeglo sukobljavanje sa zakonima koji su već na snazi i koji definiraju poslovanje subjekta unutar nekog sektora, poput telekomunikacija. Nije prihvaćen Napominje se da sukladno čl. 284. st. 7. Zakona, čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisati relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz st. 4. istog članka tj. 90 %. Predloženo izuzeće nije sukladno Direktivi 2014/24/EU.
364 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. S obzirom da je Vlada RH 2015 godine donijela Nacionalni akcijski plan (NAP) kojim je definirano koje nabavne kategorije se preporuča pokretati sukladno kriterijima zelene nabave do 2020. smatramo da je uputno navesti poveznicu na navedeni dokument prvenstveno iz razloga jer su sve zemlje članice obvezne provoditi postupke nabave na način da se prati/smanjuje njihov negativan utjecaj na okoliš - energetskom strategijom Europske unije (20/20/20). Članak 284. (4) Javni naručitelj ne smije odrediti samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za odabir ponude. U slučaju kad se određuju samo dva kriterija relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 50%, a u slučaju kad se određuju više od dva kriterija relativni ponder pojedinog kriterija ne smije biti veći od 40%. Smatramo da formulacija za ekonomski najpovoljniju ponudu u slučaju gdje je ponder cijene max 90% nije konkurentna niti svrsishodna iz razloga što u slučaju gdje će se koristiti max ponder od 90% ili vrlo veliki ponder od 80% ili 70% to znači da ostali kriteriji nemaju pravu vrijednost niti značenje čime se zapravo gubi cijela smisao kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Na ovaj način će se zapravo moći manipulirati sa ENP-om gdje će zapravo najniža cijena i dalje igrati glavnu ulogu u odabiru a pravi ponuditelji koji nude kvalitetan proizvod neće moći pošteno konkurirati u postupku nabave odnosno naručitelji neće dobiti „best vale for money“. Iz tog razloga predlažemo novu formulaciju za ponder. Nije prihvaćen Napominje se da sukladno čl. 284. st. 7. Zakona, čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisati relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz st. 4. istog članka tj. 90 %.
365 Hrvatska komora arhitekata Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. Predlažemo da se iza stavka (5) doda novi stavak, koji glasi: "(6) Iznimno od stavka 4. ovog članka u slučaju javne nabave usluga u području prostornog planiranja i projektiranja, ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 20%.", a da dosadašnji stavak (6), postane stavak (7). Nije prihvaćen Napominje se da sukladno čl. 284. st. 7. Zakona, čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisati relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz st. 4. istog članka tj. 90 %.
366 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. (4) Pozdravljamo uvođenje pondera cijene ili troška, tj. nemogućnost korištenja samo cijene odnosno samo troška kao jedinog elementa ekonomski najpovoljnije ponude (ENP). Međutim, smatramo da ovakav ponder (90:10) ne odražava namjeru zakonodavca za veću primjenu ENP-a. Smatramo da bi ponder trebao biti minimalno 70:30 (ili niži, npr. 60:40, 50:50 itd.). (5) Predlažemo da se navedena iznimka ne primjenjuje na okvirne sporazume. Najveći postupci javne nabave, postupci objedinjenih nabava, provode se sklapanjem ugovora na temelju okvirnog sporazuma. Takvi postupci ponekad zahvaćaju preko 90% tržišta Republike Hrvatske (postupci objedinjenih nabava) te njihova procijenjena vrijednost višestruko prelazi vrijednosti u postupcima pojedinačne javne nabave. Stoga držimo neprimjerenim da se upravo na njih ne primjenjuje isti ako ne i stroži ponder u korist kvalitete (u odnosu na cijenu). Nije prihvaćen Napominje se da sukladno čl. 284. st. 7. Zakona, čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisati relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz st. 4. istog članka tj. 90 %.
367 ACT Grupa Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. Predlažemo da se doda stavak iza stavka 4: "Kod socijalnih i zdravstvenih usluga iz Priloga X ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 40%." Kod navedenih usluga koje se izravno pružaju osobi kvaliteta (neprekidnost, dostupnost, raspoloživost, sveobuhvatnost i sl.)) je ključna da bi usluga postigla svoj cilj udovoljavanja potrebama. Naručiteljevo zanemarivanje kvalitete tih usluga predstavlja rizik kršenja temeljnih socijalnih prava zagarantiranih raznim međunarodnim poveljama. Nije prihvaćen Napominje se da sukladno čl. 284. st. 7. Zakona, čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisati relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz st. 4. istog članka tj. 90 %.
368 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. St. 4 - predlažemo uz maksimalni relativni ponder od 90% odrediti i minimalni relativni ponder cijene ili troška, kako relativni ponder cijene ili troška kao jednog od kriterija za odabir ponude ne bi primjerice bio 1%, obzirom da se u javnim nabava radi o javnom novcu. Nije prihvaćen Napominje se da sukladno čl. 284. st. 7. Zakona, čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga naputkom propisati relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz st. 4. istog članka tj. 90 %.
369 ACT Grupa Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. Kod (1) "uključujući kvalitativne, okolišne ili socijalne aspekte" uskladiti s ostatkom Zakona i izmijeniti u "uključujući kvalitativne, okolišne ili društvene aspekte". Prihvaćen Prihvaća se
370 ACT Grupa Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. Nikako se ne slažemo s komentarom Igora Kozine, upravo su usluge poput nabavke uredskog materijala, čišćenja dobri primjeri usluga u kojima kvaliteta, društvene i okolišne značajke imaju veliku važnost, sukladno europskoj praksi održive/zelene javne nabave. Primljeno na znanje Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude je jedini kriterij uz mogućnost sudjelovanja cijene u iznosu do 90 % te je moguće navedeni kriterij prilagoditi predmetu nabave.
371 Igor Kozina Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 284. Mislim da će naručitelji imati velikih problema oko provedbe stavka 4. ovog članka. Nije dobro ignorirati činjenicu da postoje predmeti nabave za koje primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude jednostavno nema smisla. Primjerice opskrba plinom, uredski materijal, radovi za koje projekt osigurava javni naručitelj, usluga čišćenja itd. Stoga predlažem da cijena i dalje bude jedan od isključivih kriterija za odabir ponude, a da se propiše obveza ekonomski najpovoljnije ponude kao kriterija za određene predmete nabave npr. za radove koje projektira ponuditelj, za konzultantske i intelektualne usluge, za nabavu robe koja uključuje instalaciju, održavanje ili osposobljavanje korisnika itd. Nije prihvaćen Kriterij ekonomski najpovoljnije ponude je jedini kriterij uz mogućnost sudjelovanja cijene u iznosu do 90 %.
372 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 285. Molimo dopunu čl.285. st.3. na način: „Javni naručitelj mora odrediti kriterije za odabir ponude na način koji mu omogućava učinkoviti pregled i ocjenu ponuda te provjeru informacija dostavljenih od ponuditelja, a u slučaju dvojbe, mora učinkovito provjeriti točnost dostavljenih podataka i dokaza u ponudi. Zainteresirani gospodarski subjekt može uputiti naručitelju zahtjev za izmjenom ili pojašnjenjem ponude, kako bi se provjerilo poštuje li naručitelj ovu odredbu. Naručitelj je dužan podrobno i argumentirano odgovoriti na prethodni pravodoban zahtjev zainteresiranog gospodarskog subjekta.“ Prethodno predlažemo jer se u praksi postavlja logično pitanje hoće li primjena ove odredbe biti jedino svrhovita ako se pokrene postupak žalbene zaštite. Primljeno na znanje Odredba omogućuje naručitelju provjeru točnosti dostavljenih podataka i dokaza u ponudi.
373 Sintagma konzultantske usluge Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 285. st 2. - Ovakva formulacija je vrlo nejasna te naručitelji neće na temelju navedenog moći kvalitetno odrediti kriterije ekonomski najpovoljnije ponude Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 68. Direktive 2014/24/EU.
374 ACT Grupa Pododjeljak 1. - Kriteriji za odabir ponude, Članak 286. Kod modela ocjene ponuda, relativni ponder je u praksi manje transparentan za ponuditelje jer postoji veći rizik za dogovor ponuditelja. Kod navedenog pondera, uspješnost 1 ponude ovisi o uspješnosti ostalih ponuda te ponuditelji ne mogu izračunati krajnju vrijednost svoje ponude. Sukladno tome, treba napisati da javni naručitelj mora u dokumentaciji o nabavi odrediti ponder (relativan ili apsolutan) koji dodjeljuje svakom pojedinom kriteriju. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 67. stavku 5. Direktive 2014/24/EU.
375 ACT Grupa Pododjeljak 2. - Trošak životnog vijeka, Članak 287. Sukladno Direktivi 2014/24/EU, utjecaj, osim navedenih okolišnih čimbenika, može uključivati i društvene čimbenike kao što su stvaranje radnih mjesta, pristojan posao, demokratsko vlasništvo, društvena i profesionalna uključenost osoba s invaliditetom i osoba u nepovoljnom položaju, integracija skupina u nepovoljnom položaju u demokratske procese u poduzećima te dostupnost usluga (osobito za one koji žive u udaljenim područjima). Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 68. stavku 1. točka b) Direktive 2014/24/EU.
376 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Pododjeljak 2. - Trošak životnog vijeka, Članak 288. Članak 288.(2) 2. da je dostupna svim zainteresiranim stranama; 3. da tražene podatke mogu, uz razuman napor, dostaviti prosječno pažljivi gospodarski subjekti, uključujući gospodarske subjekte iz trećih zemalja koje su stranke Sporazuma o javnoj nabavi (GPA) ili drugih međunarodnih sporazuma koji obvezuju Uniju. Molimo pojasniti formulaciju „razuman napor“ i „prosječno pažljivi“? Što u ovom slučaju predstavljaju te formulacije odnosno kako će naručitelj znati da li se radi o takvoj vrsti GS i da li ili ne predstavlja traženje podataka „razuman napor“? Naručitelj je obvezan izraditi DZN, između ostalog, sukladno čl. 200. i 283. te može koristiti čl. 287. i 288. Vodeći se time naručitelj je osigurao da svi potencijalni ponuditelji imaju ravnopravan i jednak tretman za dostavu svojih ponuda. Iz tog razloga smatramo da je nepotrebno navoditi formulacije koje samo dodatno stvaraju konfuziju i naručiteljima i ponuditeljima jer isti ne znaju na što se točno navedene formulacije odnose. Iz tog razloga molimo da se iste brišu iz čl. 288. st. 2. tč. 3. Ukoliko navedena primjedba neće biti prihvaćena molimo da u čl. 288. ili čl. 3. ZJN navedu točna značenja navedenih formulacija. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 68. stavku 2. točka c) Direktive 2014/24/EU.
377 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK D - IZUZEZNO NISKE PONUDE, Članak 289. Čl. 289. je definirano da je naručitelj obvezan zahtijevati od gospodarskog subjekta da, u primjerenom roku ne kraćem od 5 dana, objasni cijenu ili trošak naveden u ponudi ako se čini da je ponuda izuzetno niska s obzirom na radove, robu ili usluge te da ako tijekom ocjene dostavljenih podataka postoje određene nejasnoće, naručitelj može od ponuditelja zatražiti dodatno pojašnjenje. Ukoliko je naručitelj odredio rok od 5 dana i ponuditelj je dostavio podatke u roku od 2 dana a naručitelj ipak treba dodatno pojašnjenje da li onda naručitelj traži dodatno pojašnjenje unutar tih preostalih 3 dana sa krajnjim rokom definiranim prvotnim pozivom za pojašnjenje ili naručitelj čeka istek prvotnog roka te ponovno definira novi rok od minimalno 5 dana za dostavu dodatnog pojašnjenja? Molimo točno definirati navedene rokove iz razloga što se na ovakav način samo odužuje postupak pregleda i ocjene ponuda a navedeno nije u interesu niti ponuditeljima niti naručiteljima. Iz tog razloga predlažemo sljedeću formulaciju. Također potrebno je definirati što će se smatrati niskom cijenom. U trenutno važećoj Uredbi o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama je u članku 21. Definirano objašnjenje neuobičajeno niske cijene. S obzirom da se navedena formulacija do sad u praksi pokazala kao dobra molimo da se ista implementira ili u ZJN ili u popratni dokument koji će biti prilog ZJN. Molimo navedenu formulaciju primijeniti i u odgovarajućem obliku na sektorske naručitelje. Prijedlog: Članak 289. (3) Ako tijekom ocjene dostavljenih podataka postoje određene nejasnoće, javni naručitelj može od ponuditelja zatražiti dodatno pojašnjenje koje mora biti dostavljeno u roku navedenom u prvotnom pozivu za pojašnjenje. ili Navedeno dodatno pojašnjenje se može zatražiti samo u slučaju ukoliko je ponuditelj dostavio prvotne podatke prije isteka roka u pozivu za pojašnjenje. (8) Naručitelj smije od ponuditelja tražiti objašnjenje cijene ponude koju smatra izuzetno niskom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. cijena ponude je za više od 50% niža od prosječne cijene preostalih valjanih ponuda, 2. cijena ponude je za više od 20% niža od cijene drugorangirane valjane ponude, te 3. zaprimljene su najmanje tri valjane ponude. (9) Naručitelj može od ponuditelja zatražiti objašnjenje cijene ponude, ako smatra da je ona izuzetno niska i iz drugih razloga osim onih navedenih u stavku 8. ovog članka.. Naručitelj je obvezan zahtijevati od gospodarskog subjekta da objasni cijenu ili trošak naveden u ponudi ako se čini da je ponuda izuzetno niska s obzirom na radove, robu ili usluge. „Se čini“ je subjektivan pojam. Čini li se ili ne da je ponuda izuzetno niska je subjektivno, te je dobro propisati kriterije izuzetno niske ponude. Odredba je nejasna. Istraživanjem tržišta moguće je utvrditi da je cijena u nekoj ponudi preniska za određenu vrstu usluga ili radova, ali je teško obrazložiti razloge odbijanja ponuda ( primjerice čišćenje uredskih prostora, građevinski radovi, zaštitarske usluge) Primljeno na znanje Isto će biti detaljnije propisano Pravilnikom.
378 Hrvatska komora arhitekata ODJELJAK D - IZUZEZNO NISKE PONUDE, Članak 289. Predlažemo da se iza stavka (3) doda novi stavak, koji glasi: "(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, u slučaju javne nabave usluga u području prostornog planiranja i projektiranja, ako tijekom ocjene dostavljenih podataka postoje određene nejasnoće, javni naručitelj može zatražiti dodatno pojašnjenje o usklađenosti cijene navedene u ponudi, s aktom o standardu usluga nadležne strukovne komore (Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore inženjera elektrotehnike), temeljem javnih ovlasti određenih Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.", a da dosadašnji stavci: (4), (5), (6) i (7), postanu stavci (5), (6), (7) i (8). Primljeno na znanje Naručitelj ima mogućnost tražiti pojašnjenje izuzetno niske ponude iz razloga propisanih člankom289. st. 2. Zakona.
379 Renata Božičević ODJELJAK D - IZUZEZNO NISKE PONUDE, Članak 289. Nije navedeno koja je to izuzetno niska ponuda, pretpostavljam da će to biti propisano Pravilnikom kao i prije kad je isto bilo propisano Uredbom. Primljeno na znanje Isto će biti detaljnije propisano Pravilnikom.
380 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK D - IZUZEZNO NISKE PONUDE, Članak 289. St. 3 – predlažemo da se u ZJN odredi rok za dodatno pojašnjenje. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da nije potrebno propisivati rok za dodatno pojašnjenje.
381 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET ODJELJAK D - IZUZEZNO NISKE PONUDE, Članak 289. S obzirom da se radi o obvezujućoj odredbi, potrebno je dodatno definirati kojim dokaznim sredstvima mora raspolagati naručitelj kako bi mogao odbiti ponudu ponuditelja koja je izuzetno niska, jer ne udovoljava primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito isplatu minimalne plaće. Naime, postavlja se pitanje kako će se Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave postaviti u slučaju žalbe na takvu odluku i koji će dokaz priznati kao mjerodavan. Mislimo da bi za primjenu takve odredbe morao biti ustrojen registar gospodarskih subjekata u RH koji ne udovoljavaju primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito isplatu minimalne plaće. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 18. stavku 2. Direktive 2014/24/EU.
382 Blaženka Petrovečki ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 291. Ako se koristi standardizirani troškovnik EOJN, koji ima implementirane formule za izračunavanje iznosa stavki i cijele ponude, te naručitelji i ponuditelji mogu popunjavati samo određena polja, je li naručitelj u obvezi provjeravati računsku ispravnost ponude? Primljeno na znanje Ocjenjuje se da u ovom slučaju naručitelj to čini putem EOJN RH.
383 Domagoj Adamčić ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 291. Članak 291.: S obzirom da i prema postojećem zakonu postoje nedoumice možda navesti da ako naručitelj u određenoj fazi pregleda ponuda utvrdi da postoje razlozi za isključenje odnosno odbijanje ponude, ne mora tu ponudu pregledavati u narednim fazama. Primljeno na znanje Članak 291. određuje redoslijed provjere tijekom pregleda i ocjene ponuda.
384 Marko Jeđud ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 293. Zakonom bi trebalo propisati u kojoj fazi postupka javne nabave bi gospodarski subjekti mogli dopuniti, razjasniti, upotpuniti ili dostaviti nužne informacije ili dokumentaciju, odnosno u kojoj fazi im to nije dopušteno. Primjer iz prakse: Javni naručitelj donese Odluku o odabiru kojom odabire ponuditelja čije ponuda nije valjana. Žalitelj podnosi žalbu jer odabrani ponuditelj nije dokazao sposobnost - određeni dokaz sposobnosti nije dostavljen, ili nepotpun ili pogrešan. Žalba bude usvojena od strane DKOM-a, Odluka o odabiru se poništava i postupak se vraća naručitelju na ponovno postupanje. Naručitelj poziva gospodarskog subjekta čija ponuda nije bila valjana da upotpuni svoju ponudu dostavljanjem dokumenata koji je nepotpun / pogrešan ili nedostaje, koji isto i dostavlja - ponuda postaje valjana. Naručitelj donosi novu Odluku o odabiru i odabire gospodarskog subjekta kojeg je odabrao i u prvoj Odluci o odabiru koja je poništena od strane DKOM-a. Ovakvim postupkom se direktno krši načelo jednakog tretmana na uštb Žalitelja čija ponuda je bila valjana prije donošenja "prve" Odluke o odabiru, dok je ponuda odabranog ponuditelja postala valjana tek nakon poništenja "prve" Odluke o odabiru i naknadnog upotpunjavanja ponude. Ako se ovakva praksa nastavi, Žalitelji neće imati razloga za podnošenje žalbi jer i u slučaju da iste budu usvojene, ugovor o javnoj nabavi neće se njima dodijeliti, što i je sami smisao podnošenja žalbi. Radi se o ozbiljnoj pravnoj nesigurnosti. Primjenjivo i na Članak 263., stavak 2. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 59. stavku 4. Direktive 2014/24/EU.
385 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 293. U odnosu na stavak 1.: Ukoliko su informacije ili dokumentacija gospodarskog subjekta nepotpuni ili pogrešni ili se takvima čine ili ako nedostaju određeni dokumenti, zašto se ostavlja naručitelju ingerencija da ne mora zahtijevati dopunu, razjašnjenje ili upotpunjavanje? Ako mu se čini da nešto nije u redu, zašto bi bilo zakonito da uz takvu sumnju ili nedostatak nastavi postupak? Ovaj zakon definira i daleko sitnije stavke, a ovakvu situaciju ne čini transparentnom. Predlažemo zamjenu riječi „može“ riječju „mora“ kako bi se olakšalo donošenje odluke naručitelja o daljnjem postupanju u ovakvoj sitaciji te postavila osnova za jednoobrazno postupanje. Primljeno na znanje Naručitelj je sukladno članku 293. stavku 3. obezan u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazložiti razloge zašto nije primjenio mogućnost pojašnjenja ili upotpunjavanja.
386 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 293. AmCham podržava ovu izmjenu, pošto bi u određenoj mjeri dokinula shvaćanje i praksu po kojoj je naručitelj u obvezi automatski isključiti nepotpunu ponudu ili ponudu koja nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje. Predlažemo odrediti da naručitelj koji želi isključiti primjenu ove mogućnosti u konkretnom postupku to mora izrijekom navesti u dokumentaciji za nadmetanje. Primljeno na znanje Naručitelj je sukladno članku 293. stavku 3. obezan u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazložiti razloge zašto nije primjenio mogućnost pojašnjenja ili upotpunjavanja.
387 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 293. St. 1 – predlažemo da se u prijedlogu ZJN odredi što je „primjereni rok“ definirajući točne rokove jer na ovaj način svatko (naručitelji, ponuditelji predlagatelj zakona, DKOM, državna revizija, inspektorat) može tumačiti pojam „primjereni“ različito. Prihvaćen Prihvaća se
388 Domagoj Adamčić ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 293. Članak 293. st. 1.: Odrediti da naručitelj mora u dokumentaciji odrediti hoće li koristiti mogućnost upotpunjavanja i pojašnjavanja ponude. Na ovaj način je velika mogućnost manipulacija (kao i u važećem ZJN). Ako je preferirani ponuditelj najpovoljniji, ali ima nedostatak u ponudi, naručitelj ga zove na upotpunjavanje. Ukoliko je nepoželjni ponuditelj najjeftiniji, ali uz nedostatak u ponudi, naručitelj neće tražiti upotpunjavanje nego će odabrati nepovoljniju ponudu iako je jeftiniju ponudu mogao učiniti valjanom i odabrati ju. Isto tako, ako obje takve ponude imaju otklonjivi nedostatak, ali je preferirani ponuditelj skuplji, tada će naručitelj radije poništiti cijeli postupak nego zvati na upotpunjavanje s obzirom da onda mora zvati i onog jeftinijeg na upotpunjavanje. Praksa DKOM-a je tu neujednačena tako da zapravo niti naručitelj nije 100% siguran da može odbiti jeftiniju ponudu bez traženja upotpunjavanja, niti su ponuditelji sigurni da će ih naručitelj zvati na upotpunjavanje u slučaju otklonjivog nedostatka u ponudi, ako su najpovoljniji. Primljeno na znanje Naručitelj je sukladno članku 293. stavku 3. obvezan u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda obrazložiti razloge zašto nije primjenio mogućnost pojašnjenja ili upotpunjavanja.
389 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 295. Bilo bi dobro da se taksativno navedu razlozi odbijanja ponuda prema primjeru sadašnjeg članka 93.Navedeno se smatra korisnim i preglednim. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da su navedeni razlozi obuhvaćeni člankom 295.
390 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET ODJELJAK A - POSTUPAK PREGLEDA I OCJENE , Članak 295. Potrebno je dodatno definirati kojim dokaznim sredstvima mora raspolagati naručitelj kako bi mogao odbiti ponudu ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu, ako utvrdi da ta ponuda nije u skladu s primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito isplatu minimalne plaće (kao i članak 289. stavak 5.). Primljeno na znanje Odredba dopušta široke mogućnosti dokazivanja sukladno posebnim propisima koji uređuju pojedino područje obuhvaćeno ovim člankom.
391 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK B - RAZLOZI ZA PONIŠTENJE POSTUPKA JAVNE NABAVE, Članak 298. Predlažemo dopunu toč.2. u čl. 298. st.1. u skladu s novinama ovog Zakona: „2. postanu poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačije obavijesti o nadmetanju ili dokumentacije o nabavi, da su bile poznate prije, a do čijeg saznanja se nije moglo doći prethodnom analizom tržišta koju su naručitelji dužni provesti sukladno članku 198. st.1.“ Ovdje obrazlažemo da ako navedeno ne dopunimo, onda sam članak 198. st. 1 predstavlja „kozmetički“ dodatak, a ne obvezu naručitelja jer većina naručitelja neće „trošiti“ vrijeme na navedeno kao što smo imali i prilike čuti i tijekom predstavljanja samog nacrta novog zakona na Konferenciji MINGO-a. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je odredba dovoljno jasna u pogledu razloga mogućeg poništenja postupka javne nabave.
392 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK B - RAZLOZI ZA PONIŠTENJE POSTUPKA JAVNE NABAVE, Članak 299. Molimo dopunu članka 299. na način: „U slučaju poništenja postupka javne nabave, Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske trajno onemogućava pristup ponudama ili zahtjevima za sudjelovanje koji su dostavljeni elektroničkim sredstvima komunikacije, a javni naručitelj vraća gospodarskim subjektima neotvorene ponude, zahtjeve za sudjelovanje, druge dokumente ili dijelove ponude ili zahtjeva za sudjelovanje koji su dostavljeni sredstvima komunikacije koja nisu elektronička. EOJN se obvezuje izvijestiti Ponuditelje o prethodno učinjenom.“ Primljeno na znanje S obzirom da je javni naručitelji odluke dostavljaju kroz EOJN RH isti će u ovom slučaju obavijestiti sve relevantne sudionike.
393 Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Opća odredba, Članak 301. U st. 8 predlaže se dodati: Javni naručitelj nije obvezan uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostaviti priloge zapisniku. Nije prihvaćen Priloge zapisnika nije potrebno dostavljati sukladno članku 301. stavku 8. Zakona.
394 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Opća odredba, Članak 301. Molimo brisanje riječi „ako je primjenjivo“ pod čl. 301. st.8. Prihvaćen Prihvaća se
395 HP-Hrvatska pošta d.d. Opća odredba, Članak 301. St.5., 6. i 7. - U stavku 7. bi trebalo biti navedeno "iznimno od stavka 5.", a ne stavka 5. i 6. Prihvaćen Prihvaća se
396 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Opća odredba, Članak 301. Nije razvidno da li je naručitelj obvezan je uz odluku dostaviti i zapisnik o pregledu i ocjene, ili nije. Prihvaćen Prihvaća se
397 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Opća odredba, Članak 301. St. 9 – predlažemo odrediti da su sudionici samo ponuditelji, natjecatelji i drugi koji su aktivno sudjelovali u postupku dostavom ponude. Također predlažemo u novom stavku navesti da nije potrebna dostava (odnosno objava u EOJN u skladu sa st. 5 ovog članka) priloga zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da pojam sudionici obuhvaća sve predložene gospodarske subjekte. Priloge zapisnika nije potrebno dostavljati sukladno članku 301. stavku 8. Zakona.
398 Kristina Zovko Odluka o odabiru, Članak 302. Što ako naručitelj ne postupi skuladno stavku 4. ovog članka zbog izvanredne situacije/okolnosti kao što je privremeno financiranje države i JLP(R)S (kao što je to bilo ove godine kada državni proračun nije mogao biti donesen jer se nije formirala Vlada)?Odnosno, institut "privremenog proračuna" ZJN ne poznaje, a Zakon o proračunu (članak 42.) ništa ne govori o postupcima javne nabave. Ministarstvo financija je prošle godine dalo uputu za izradu financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za prva tri mjeseca 2016., u kojoj je navedeno da se za vrijeme istog ne smiju sklapati novi ugovori kojima se preuzimaju financijske obaveze. Obzirom na započeti postupak JN i na navedene rokove u dokumentaciji o nabavi (kada će se donijeti odluka) - u opisanoj situaciji nema izlaza. Trebalo bi predvidjeti nešto i za ovakve situacije (koliko god one možda bile rijetke). Prihvaćen Ocjenjuje se da naručitelj može odrediti duži rok za donošenje odluke te odluku o poništenju ako su ispunjeni Zakonom propisani uvjeti.
399 Marijana Drobnjak Odluka o poništenju, Članak 303. članak 303. stavak 2.: Predlažem uskladiti sa člankom 302. stavak 4. – da se i odluka o poništenju može donijeti u roku dužem od 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponuda, ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok (to formulirati kao poseban stavak ili kao kombinaciju s postojećim stavkom 2., a uzimajući u obzir sve vrste postupka javne nabave). Prihvaćen Prihvaća se
400 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Odluka o poništenju, Članak 303. Molimo dopunu članka 303. st. 4. na način: „Javni naručitelj obvezan je objaviti poništenje postupka javne nabave preko EOJN-a ili na drugi dokaziv način.“ Prihvaćen Prihvaća se
401 Sintagma konzultantske usluge Odluka o poništenju, Članak 303. Javni naručitelj je obavezan objaviti poništenje postupka javne nabave, ali čl. 243 nije predviđena takva Obavijest Prihvaćen Prihvaća se
402 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Odluka o poništenju, Članak 303. Člankom 303. potrebno je predvidjeti i poništenje postupka u slučaju kada nakon pregleda i ocjene ponuda ne ostane niti jedna valjana ponuda. Naime, sukladno članku 302. odluka o odabiru se donosi u roku od 30 dana od isteka roka za dostavu ponuda, osim ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi odredio duži rok. U slučaju složenijih nabava (po kriteriju ekonomski najprihvatljivije ponude, s puno kriterija), naručitelj će odrediti rok duži od 30 dana (a može i npr. 90 dana). U tih 90 dana naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude, te nastanak razloga za poništenje postupka nastupa pri kraju tog perioda za pregled i ocjenu ponuda, i od tog trenutka počinje teći rok od 30 dana za poništenje postupka. Stoga bi člankom 303. trebao predvidjeti da se u slučaju kada nakon pregleda i ocjene ponuda ne ostane niti jedna valjana ponuda, odluka o poništenju donosi u rokovima određenim za donošenje odluke o odabiru. Prihvaćen Prihvaća se
403 Blaženka Petrovečki Rok mirovanja, Članak 306. Iz navedenog proizlazi da je izjednačen rok mirovanja za javne nabave velike i male vrijednosti. Smatram da je rok mirovanja dobro definiran u važećem Zakonu, i da nije opravdano izjednačavati nabavu od npr. 250.000 kn i onu od nekoliko milijuna kuna. Predlažem zadržavanje odredbi važećeg Zakona. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je opravdano određivanje jedinstvenog roka mirovanja od 15 dana neovisno radi li se o nabavi male ili velike vrijednosti.
404 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Rok mirovanja, Članak 306. St. 1 – predlažemo da se za postupke male nabave ostavi rok od 10 dana kao i do sada. Predlažemo unijeti i odredbu o roku mirovanja kod donošenja odluke o poništenju. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je opravdano određivanje jedinstvenog roka mirovanja od 15 dana neovisno radi li se o nabavi male ili velike vrijednosti.
405 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Učinak odluke o odabiru, Članak 307. Molimo brisanje ove odredbe čl. 307. st.3. Navodimo kako je upravo u praksi sporan trenutak koji je dan kada je odluka izvršna. Posebno je sporna presumpcija da se ugovor smatra sklopljenim, jer u praksi imamo de facto dva različita datuma sklapanja ugovora ili OS-a, onaj datum koji se presumira i onaj datum kada se faktično sklapa ugovor ili OS. I što se događa kada naručitelj donese odluku o odabiru, ona postane izvršna, no naručitelj nikada ne sklopi ugovor o javnoj nabavi? Da li je ugovor sklopljen ili nije? Molimo obavezno brisati. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je s obzirom na specifičnosti postupka javne nabave navedeno rješenje opravdano.
406 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Učinak odluke o odabiru, Članak 307. Odredba kojom se određuje da se smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru u suprotnosti je sa Zakonom o obveznim odnosima kojim se definira trenutak nastanka ugovora/OS (potpisom svih ugovornih strana), te isto predlažemo izmijeniti na način da se propiše da izvrsnošću odluke o odabiru nastaje ugovorni/sporazumni odnos. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je s obzirom na specifičnosti postupka javne nabave navedeno rješenje opravdano.
407 Domagoj Adamčić Učinak odluke o odabiru, Članak 307. Članak 307. st. 4.: ZJN ne predviđa situaciju što se događa ako nadležno tijelo ne da suglasnost za sklapanje ugovora, a što se događa u praksi. Onda nastaje "siva zona" u kojoj imamo odluku o odabiru za koju nije ishođena suglasnost, pa naručitelj donosi odluku o poništenju postupka iako je već ranije donio odluku o odabiru. Mislim da bi odredbu trebalo izmijeniti na način da donošenje odluke o odabiru bude uvjetovano eventualnom suglasnošću nadležnog tijela, tako da je nakon donošenja odluke o odabiru jasna situacija, u kojoj odabrani ponuditelj može biti siguran da će nastati ugovorni odnos. Primljeno na znanje Suglasnost nadležnog tijela daje se sukladno posebnim propisima ili aktima naručitelja koji mogu propisati razloge i postupak davanja ili nedavanja iste suglasnosti.
408 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Učinak odluke o poništenju, Članak 308. Prijedlog :Članak 308. (1) Odluka o poništenju postaje izvršna: 1. istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena, 2. dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba. U slučaju prihvaćanja žalbe XXXX Nejasno je zašto je propisano da Odluka o poništenju postaje izvršna dostavom odluke ponuditelju ili natjecatelju, a obzirom da odredbe u dijelu Nacrta vezane za pravnu zaštitu, primjerice članak 406. gdje se kao rok za izjavljivanje žalbe navodi rok od 10 dana od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju. Nije prihvaćen Radi se o odluci koja se može izvršavati neovisno o izjavljenoj žalbi.
409 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Učinak odluke o poništenju, Članak 308. Ako se podnese žalba na odluku o poništenju, odluka ne može biti izvršna. Predlažemo unijeti i odredbu o roku mirovanja kod donošenja odluke o poništenju. Nije prihvaćen Radi se o odluci koja se može izvršavati neovisno o izjavljenoj žalbi.
410 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK E - UVID U DOKUMENTACIJU POSTUPKA JAVNE NABAVE , Članak 310. Jasno definirati da naručitelj nije obvezan printati ponude prilikom uvida, odnosno jasno definirati da je obveza naručitelja samo omogućiti uvid u dokumentaciju postupka nabave. Primljeno na znanje Isto je jasno razvidno iz odredbe.
411 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK E - UVID U DOKUMENTACIJU POSTUPKA JAVNE NABAVE , Članak 310. Ako će EOJN omogućiti ponuditeljima i natjecateljima uvid u e- ponude, nije potrebno da isto omogućuje naručitelj, naročito jer se uvid u e-ponude kod naručitelja mora provoditi za računalom ovlaštenog predstavnika, pod šifrom ovlaštenog predstavnika, koji mora nadgledati da ponuditelj koji provodi uvid nema uvid u dokumente označene tajnima. Predlažemo da se pojasni odredba oko uvida u e-ponude. Prihvaćen Prihvaća se
412 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK F - ZAVRŠETAK POSTUPKA JAVNE NABAVE, Članak 311. Da li navedeno znači da naručitelj treba donijeti odluku o završetku postupka koja bi imala deklaratorni učinak jer postupak javne nabave završava izvršnošću odluke o odabiru ili poništenju. Navedeno bi bilo neopravdano opterećenje naručitelju, a što se Direktivom 2014/24/EU i 2014/25/EU pokušalo smanjiti. Primljeno na znanje Javni naručitelj mora završiti na jedan od propisanih načina.
413 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma, Članak 312. Molimo vidjeti komentar Metronet telekomunikacija vezan uz čl. 307.stavak. 3. Nije prihvaćen Ocjenjuje se da je s obzirom na specifičnosti postupka javne nabave navedeno rješenje opravdano.
414 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma, Članak 312. Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 45 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. S obzirom na propisane interne procedure u svezi potpisivanja Okvirnih sporazuma i Ugovora molimo Vas da razmislite o produljenju roka za potpis OS/Ugovora Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je odredba dovoljno jasna u pogledu obveze sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.
415 Kristina Zovko Sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma, Članak 312. st.1. - možda bi trebalo naglasiti ili pozvati se na čl. 307.st.3 (prijedlog: Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru, s time da pravni učinak ugovora počinje od dana izvršnosti odluke o odabiru.). Naime, mnogi naručitelji u ugovorima o javnoj nabavi imaju članak koji kaže "ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa obiju ugovornih strana", što prema čl.307.st.3. nije točno. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je odredba dovoljno jasna u pogledu obveze sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.
416 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 316. Molimo dopunu čl. 316. st. 1. na način: „Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave s prvotnim ugovarateljem radi nabave dodatnih radova, usluga ili robe koji su se pokazali potrebnim, a nisu bili uključeni u prvotnu nabavu, ako promjena ugovaratelja pod kumulativno određeno: Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
417 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 316. Čl. 316. definira da svako povećanje cijene ne smije biti veće od 50% vrijednosti prvotnog ugovora. Smatramo da navedena formulacija suprotna načelima javne nabave u dijelu transparentnosti i jednakog tretmana iz razloga što se na ovaj način otvara mogućnost manipulacije kako ponuditelja tako i naručitelja da sklope ugovor za određeni postupak nabave (sa ponuditeljem koji je u tom trenutku odgovarajući) te u sklopu istog dodatno ugovaraju usluge/radove/robe bez provođenja postupaka javne nabave. Na taj način se pojedini ponuditelji stavljaju u povoljniji položaj te imaju dodatni benefit na koji mogu utjecati na vrlo netransparentan način. Također na ovaj način pojedini naručitelji mogu nabavljati određene usluge/robe/radove bez provođenja postupka javne nabave nevezano za činjenicu da sve izmjene moraju objaviti u EOJN jer na navedene izmjene se ne može uložiti žalba. Prijedlog formulacije je sljedeći Članak 316. (2) Svako povećanje cijene ne smije biti veće od 20% vrijednosti prvotnog ugovora. (3) Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograničenje iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na vrijednost svake pojedine izmjene, s time da uzastopne izmjene ne smiju imati za cilj izbjegavanje odredbi ovoga Zakona. Ukupna vrijednost svih sklopljenih izmjena cijene u postupcima za nabavu roba i usluge ne može premašiti 30%, a u postupcima nabave radova 50% vrijednosti prvotnog ugovora: Umjesto teksta „cijene“ promijeniti u „vrijednosti ugovora“Iz navedenog nije jasno na koju se cijenu misli, jer pod pojmom „svako povećanje cijena“ može se smatrati i jedinične cijene svakog dijela. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
418 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 316. St.2. - Potrebno je preciznije definirati „svako povećanje cijene“ jer na ovaj način ne postoji gornja granica povećanja, tj. izmjene ugovora. Primjerice, u članu 320. stavak 3. jasno je definirano „ako nekoliko uzastopnih izmjena, vrijednost se procjenjuje na temelju neto kumulativne vrijednosti uzastopnih izmjena“. Sukladno navedenoj odredbi, u praksi bi se mogla dogoditi npr. 3 povećanja po 50%, a držimo da to nije bila intencija zakonodavca. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
419 Igor Kozina ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 316. Obzirom na članak 317. članak 1., ovdje je nejasno da li uvjeti iz stavka 1. trebaju biti kumulativno ili alternativno ispunjeni. Primljeno na znanje Odredba navodi da se radi o kumulativnom ispunjenju uvjeta.
420 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 317. Čl. 317. definira da svako povećanje cijene ne smije biti veće od 50% vrijednosti prvotnog ugovora. Smatramo da navedena formulacija suprotna načelima javne nabave u dijelu transparentnosti i jednakog tretmana iz razloga što se na ovaj način otvara mogućnost manipulacije kako ponuditelja tako i naručitelja da sklope ugovor za određeni postupak nabave te u sklopu istog ugovaraju veće količine ili sl. usluga/radova/roba bez provođenja postupaka javne nabave. Na taj način se pojedini ponuditelji stavljaju u povoljniji položaj te imaju dodatni benefit na koji mogu utjecati na vrlo netransparentan način. Također na ovaj način pojedini naručitelji mogu nabavljati određene usluge/robe/radove bez provođenja postupka javne nabave nevezano za činjenicu da sve izmjene moraju objaviti u EOJN jer na navedene izmjene se ne može uložiti žalba.Prijedlog: Članak 317. (1) Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnosti koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidjeti, 2. izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugovora, 3. svako povećanje cijene nije veće od 20% vrijednosti prvotnog ugovora. (2) Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograničenje iz stavka 1. točke 3. ovoga članka primjenjuje se na vrijednost svake pojedine izmjene s time da uzastopne izmjene ne smiju imati za cilj izbjegavanje odredbi ovoga Zakona. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
421 Igor Kozina ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 317. Obzirom na članak 316. stavak 1., ovdje je u stavku 1. nejasno da li se izmjena ugovora sklapa s prvotnim ugovarateljem ili to u ovom članku nije bitno. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je izričaj jasan te sukladan članku 72. Direktive 2014/24/EU.
422 HP-Hrvatska pošta d.d. ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 318. "Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave s ciljem zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem koje je posljedica: 1. primjene članka 315. ovoga Zakona,..." članak 315. "(1) Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su izmjene, neovisno o njihovoj novčanoj vrijednosti, bile na jasan, precizan i nedvosmislen način predviđene u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama ugovora, a koje mogu uključivati odredbe o promjeni cijene, ili opcija." Dakle, kako je moguće isto predvidjeti u dokumentaciji o nabavi. Da li se misli na okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata ili? Da li isto znači da naručitelj u slučaju raskida ugovora zbog neispunjenja ima mogućnost automatski odabrati drugorangiranog ponuditelja i s njime sklopiti ugovor. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
423 Sanja Mjertan ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 318. Predlažem precizirati pojam (uključujući metodologiju) izmjene ugovora tijekom njegovog trajanja te jasnije proširiti i na situaciju kada zbog potrebe izvršitelja nabave/ugovaratelja nakon restruktuiranja dođe do osnivanja novog trgovačkog društva i preuzimanja dijela zaposlenika, opreme i ostalih resursa (t.2.) i to nakon izvršene primopredaje u tijeku jamstvenog roka, s osvrtom na okolnosti prethodnog odobrenja / suglasnosti nadležnog tijela, odnosno Vlade RH za zaduživanje u narednom periodu, uz primjerice predano jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, kako ne bi došlo do problema u praktičnoj primjeni odredbe. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
424 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 320. Predlažemo brisati. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 72. Direktive 2014/24/EU.
425 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) ODJELJAK B - IZMJENE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNOG SPORAZUMA TIJEKOM NJEGOVA TRAJANJA, Članak 321. Članci 314. do 321. se odnose na izmjene ugovora. Iako iz članka 319. i 321. proizlazi da Naručitelj može izmijeniti ugovor u smislu produljenja roka izvođenje radova / izvršenja usluge bez objave, a samim time nema žalbe, obzirom na učestalost izmjena roka izvršenja usluga, poglavito u područjima prostornog planiranja, gdje su ugovorne usluge često vezane za postupke usvajanja prostornih planova, odnosno projektiranja, gdje su ugovorne obveze vezane za upravne postupke ishođenja dozvola, smatramo da bi bilo uputno samom odredbom zakona to precizirati. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je izričaj precizan. Skrećemo pažnju na čl. 414. u vezi žalbe u ostalim slučajevima.
426 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK C - RASKID UGOVORA, Članak 322. Da li se ovim člankom želi reći da je Naručitelj obvezan pratiti tijekom cijelog vremena trajanja OS/ugovora da li je ponuditelj s kojim je sklopljen ugovor/OS kažnjavan ili ne te ako se utvrdi da je kažnjavan onda se ugovor može raskinuti? Tko u tom slučaju plaća štetu koju naručitelju može prouzročiti takva vrsta nove okolnosti? Nadalje koji dokument će biti relevantan za utvrđivanje kažnjavanosti i od koga će isti naručitelj moći zatražiti te putem koje osnove? Također ako se navedena osnova za isključenje GS pregledava tijekom pregleda i ocjene ponuda te ponuditelj u tom roku utvrđuje zapravo svoju sposobnost kako se onda u ovom slučaju to može prebaciti i na tijek realizacije ugovora? Iz kojeg razloga se ovaj kriterij ne primjenjuje obvezno na sve osnove za isključenje iz članka 251. i 252. a opcionalno za odredbe iz članka 254? Prijedlog formulacije je sljedeći: Članak 322. 2. je ugovaratelj morao biti isključen iz postupka javne nabave zbog postojanja osnova za isključenje iz članka 251. stavka 1. i članka 252. ovoga Zakona odnosno može biti isključen iz postupka nabave zbog postojanja osnova za isključenje iz članka 254. ovog Zakona. Primljeno na znanje Izričaj iz čl. 322. je dovoljno jasan. Odredba je sukladna članku 73. Direktive 2014/24/EU.
427 Doris Šegulja Objava obavijesti, Članak 324. stavak 2 članka navodi objavljivanje poziva za nadmetanje što bi bilo u suprotnosti sa st. 1 obzirom se navodi da se objavljuje obavijest o nadmetanju, potrebno je pojasniti Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je izričaj jasan te sukladan člancima 74-76. Direktive 2014/24/EU.
428 Hrvatska komora arhitekata Područje primjene, Članak 327. Predlažemo da se iza stavka (3) doda novi stavak (4), koji glasi: "(4) Nakon provedbe projektnog natječaja naručitelj provodi pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje, a prema odluci ocjenjivačkog suda. Obrazloženje: Ocjenjivački sud je kvalificiran i mjerodavan za stručnu valorizaciju projekata. U tom smislu odluka ocjenjivačkog suda je garancija naručitelju da je odabran projekt koji je najbolje odgovorio na projektni natječaj. Zbog toga većina članova ocjenjivačkog suda mora imati odgovarajuću stručnu kvalifikaciju. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
429 Ured ovlaštenog arhitekta Damir Vitković Područje primjene, Članak 327. Prijedlog da se doda novi stavak 4. koji glasi: Nakon provedbe projektnog natječaja naručitelj provodi pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje, a prema odluci ocjenivačkog suda. Obrazloženje: Ocjenivački sud je kvalificiran i mjerodavan za stručnu valorizaciju projekata. U tom smislu odluka ocjenivačkog suda je naručitelju garancija da je odabran projekt koji je najbolje odgovorio na projektni natječaj. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
430 Hrvatska komora arhitekata Pravila o organiziranju projektnih natječaja i odabiru sudionika, Članak 329. Predlažemo da se stavak (2) izmjeni i da glasi: "(2) Javni naručitelj ne smije ograničavati pristup sudionika projektnom natječaju ukoliko zadovoljavaju kriterij sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti: 1. upućivanjem na područje ili dio područja države, 2. na način da se od njih, na temelju posebnog propisa, zahtijeva da budu bilo fizičke ili pravne osobe." Obrazloženje: Kriterij za obavljanje profesionalne djelatnosti definiran je u članku 257. Ukoliko se projektni natječaji provode kao otvoreni, bez ograničenja gospodarskim subjektima koji zadovoljavaju temeljni kriterij sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti, rezultat će biti veći broj projekata, a time u konačnici veća kvaliteta za naručitelja. Dakle u projektnim natječajima bi se trebala zahtijevati samo minimalna razina sposobnosti kako bi se potaklo sudionike da u što većem broju pristupe projektnim natječajima. Ostale kategorije sposobnosti koje dodatno osiguravaju da će gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor o javnoj nabavi mogu se dogovoriti u pregovaračkom postupku koji slijedi nakon projektnog natječaja. Ovaj prijedlog uvažava specifičnost malog hrvatskog tržišta u smislu broja projektantskih ureda i kvantitete građenja, te specifičnost arhitektonske struke koja uz tehnički dio ima i umjetnički aspekt koji, osim materijalnog učinka ima i neopipljivu vrijednost, jer dugoročno formira hrvatski kulturni identitet. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
431 Ured ovlaštenog arhitekta Damir Vitković Pravila o organiziranju projektnih natječaja i odabiru sudionika, Članak 329. Prijedlog da se u stavku 2. doda: 3. ukoliko zadovoljavaju kriterij sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti Obrazloženje: Kriterij za obavljanje profesionalne djelatnosti definiran je u Članku 257. Ukoliko se projektni natječaji provode kao otvoreni, bez ograničenja gospodarskim subjektima koji zadovoljavaju temeljni kriterij sposobnosti za obavljanje profesionalne djelatnosti, rezultat će biti veći broj projekata, a time u konačnici veća kvaliteta za naručitelja. Dakle u projektnim natječajima bi se trebala zahtijevati samo sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti kako bi se potaklo sudionike da u što većem broju pristupe projektnim natječajima. Ostale kategorije sposobnosti, ekonomsko-financijska i tehničko-stručna, predmet su pregovaračkog postupka koji slijedi nakon projektnog natječaja. Ovaj prijedlog uvažava specifičnost malog hrvatskog tržišta u smislu broja projektantskih ureda i kvantitete građenja te specifičnost arhitektonske struke koja uz tehnički dio ima i umjetnički aspekt koji, osim materijalnog učinka ima i neopipljivu vrijednost, jer dugoročno formira hrvatski kulturni indentitet. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
432 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Sastav ocjenjivačkog suda, Članak 330. Molimo detaljnije definirati tko čini ocjenjivački sud? Da li su to ovlašteni predstavnici naručitelja ili dodatni članovi koji su surađivali na izradi projektnog natječaja ili pak treće osobe? Ako se radi o nezavisnim fizičkim osobama na koji način se definira pravo na pristup informacijama tijekom trajanja postupka nabave odnosno čuvanja tajnosti podataka? Da li se sa njima obvezno sklapa nekakav ugovor o suradnji i ako da temeljem kojeg postupka nabave? Također na koji način se naručitelji odnosno ponuditelji mogu osigurati da navedene fizičke osobe nisu u sukobu interesa (i kako bi bio utvrđen taj sukob interesa) odnosno da su članovi tog ocjenjivačkog suda objektivni i nepristrani prilikom donošenja odluka, mišljenja i zapisnika i dostavljanja istih naručitelju? Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
433 Hrvatska komora arhitekata Sastav ocjenjivačkog suda, Članak 330. Predlažemo da se stavak (2) izmjeni i da glasi: "(2) Ako se od sudionika natječaja zahtijeva određena stručna kvalifikacija, više od polovine članova ocjenjivačkog suda mora imati takvu ili jednakovrijednu kvalifikaciju." Obrazloženje: Predmet projektnih natječaja u slučajevima koji zahtijevaju određenu stručnu kvalifikaciju su projekti, koji su tehnički i stručno zahtjevni. Takve projekte mogu ocjenjivati jedino osobe koje su kompetentne i adekvatno kvalificirane. Ispravnu odluku mogu donijeti samo stručno kvalificirani članovi ako su zastupljeni s više od polovice članova u ocjenjivačkom sudu. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
434 Ured ovlaštenog arhitekta Damir Vitković Sastav ocjenjivačkog suda, Članak 330. Prijedlog da se stavak 2. izmijeni: Ako se od sudionika natječaja zahtijeva određena stručna kvalifikacija, više od polovine članova ocjenivačkog suda mora imati takvu ili jednakovrijednu kvalifikaciju. Obrazloženje: Predmet projektnih natječaja u slučajevima koji zahtijevaju određenu stručnu kvalifikaciju su projekti koji su tehnički i stručno zahtjevni. Takve projekte mogu ocijenjivati jedino osobe koje su kompetentne i adekvatno kvalificirane. Ispravnu odluku mogu donijeti samo stručno kvalificirani članovi ako su zastupljeni s više od polovice članova u ocjenivačkom sudu. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU.
435 Sintagma konzultantske usluge POGLAVLJE 1.  - IZVJEŠĆE O POSTUPKU JAVNE NABAVE, Članak 332. Predlažemo da se ovaj članak briše jer je Izvješće o postupku javne nabave suvišno, s obzirom da sadržava iste podatke koji su dio drugih dokumenata Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU. Napominje se da članak 332. st. 3. Zakona propisuje izuzetak od obveze sastavljanja izvješća.
436 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 1.  - IZVJEŠĆE O POSTUPKU JAVNE NABAVE, Članak 332. "(1) Javni naručitelj obvezan je za svaki postupak javne nabave, uključujući dinamički sustav nabave, sastaviti pisano izvješće koje sadrži najmanje sljedeće:...." Navedeno izvješće sadrži sve podatke koje sadrži i zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda i odluka o odabiru. Dodatno izvješće predstavlja neopravdano administrativno opterećenje za naručitelja što nije bila intencija Direktive 2014/24/EU i 2014/25/EU. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU. Napominje se da članak 332. st. 3. Zakona propisuje izuzetak od obveze sastavljanja izvješća.
437 Blaženka Petrovečki POGLAVLJE 1.  - IZVJEŠĆE O POSTUPKU JAVNE NABAVE, Članak 332. Podaci koje bi navedeno izvješće trebalo sadržavati već se nalaze u odluci o odabiru te bi naručitelji bili u obvezi izrađivati dva gotovo ista dokumenta, čime se povećava administriranje, a ne pojednostavljuje i ne smanjuje opterećenje naručitelja, Predlažem da, ukoliko odluka ne sadrži neke od podataka koji su sastavni dio izvješća, da se oni odrede kao sastavni dio odluke o odabiru / poništenju, te da se ovaj članak briše. Nije prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU. Napominje se da članak 332. st. 3. Zakona propisuje izuzetak od obveze sastavljanja izvješća.
438 Kristina Zovko POGLAVLJE 1.  - IZVJEŠĆE O POSTUPKU JAVNE NABAVE, Članak 332. Stavak 3. - što će biti propisano provedbenim propisima da moraju sadržavati ti dokumenti (obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni)? Ako imaju sve elemente koji se traže stavkom 1. zašto onda sastavljati i posebno izvješće? Time se nepotrebno administrativno opterećuju naručitelji. U slučaju da članak ostane u predloženom obliku - prijedlog: možda zadati vremenski rok unutar kojeg su naručitelji to dužni učiniti (do kada). Ili zašto ne napraviti obrazac "Izvješće o postupku JN" unutar EOJN koji naručitelji popunili (u nekom vremenskom roku) i koji bi im uvijek bio dostupan. Djelomično prihvaćen Odredba je sukladna članku 78. Direktive 2014/24/EU. Napominje se da članak 332. st. 3. Zakona propisuje izuzetak od obveze sastavljanja izvješća. Odredba je dorađena po pitanju roka izrade izvješća.
439 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET POGLAVLJE 1.  - IZVJEŠĆE O POSTUPKU JAVNE NABAVE, Članak 332. Potpuno je nepotrebno uvesti obvezu naručitelja na sastavljanje pisanih izvješća za svaki postupak javne nabave iz razloga što bi svi ti elementi koji su navedeni u stavku 1. trebali biti sastavni dio odluke o odabiru ili odluke o poništenju postupka javne nabave. Stoga predlažemo brisanje članka 332. Primljeno na znanje Odredba je sukladna članku 84. Direktive 2014/24/EU.
440 HP-Hrvatska pošta d.d. POGLAVLJE 2.  - POHRANA DOKUMENTACIJE, Članak 333. St.1. - Što znači dokumentirati, odnosno da li navedeno obuhvaća ispis svih dokumenata dostavljenih preko EOJN pa tako i svih elektroničkih ponuda. Primljeno na znanje Sukladno posebnim propisima uključujući propise o arhivskoj građi.
441 Blaženka Petrovečki POGLAVLJE 1. - PODRUČJE PRIMJENE , Članak 335. Ovakva koncepcija Zakona uvelike otežava praćenje odredbi sektorskim naručiteljima, koji moraju usporedno pratiti i drugi i treći dio Zakona. Bilo bi praktičnije (i nediskriminirajuće) da Treći dio Zakona sadrži sve odredbe koje se odnose na sektorske naručitelje. Ukoliko to nije moguće, onda bi se u Drugom dijelu Zakona u onim člancima koji se odnose i na javne i na sektorske naručitelje termin 'javni naručitelj' trebao zamijeniti sa terminom 'naručitelj', koji prema definiciji obuhvaća i jedne i druge. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je sukladno važećim normativnim rješenjima i iskustvu primjene važećeg Zakona, opravdana izrada jednog Zakona za javne i sektorske naručitelje uključujući strukturu Zakona i odredbe koje se primjenjuju na javne ili sektorske naručitelje.
442 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 1. - PODRUČJE PRIMJENE , Članak 335. Radi izbjegavanja pogrešaka oko „primjene odgovarajućih odredbi Dijela Drugog“, kao i zbog razloga što će sektorski naručitelji morati usporedo pratiti sve dijelove zakona, predlažemo izradu dva zakona, jedan za javne i drugi za sektorske naručitelje. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je sukladno važećim normativnim rješenjima i iskustvu primjene važećeg Zakona, opravdana izrada jednog Zakona za javne i sektorske naručitelje.
443 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK A - DODJELA UGOVORA POVEZANIM DRUŠTVIMA, Članak 348. Čl.348.-350. Umjesto teksta „Dio treći ovog Zakona“ promijeniti u tekst „Ovaj Zakon“ Nije jasno zašto se samo kod sektorskih naručitelja navodi da se određeni dio Zakona ne primjenjuje. Iz navedenog zaključujemo da se sve ostale odredbe primjenjuju. Primljeno na znanje Ocjenjuje se da je sukladno važećim normativnim rješenjima i iskustvu primjene važećeg Zakona, opravdana izrada jednog Zakona za javne i sektorske naručitelje uključujući strukturu Zakona i odredbe koje se primjenjuju na javne ili sektorske naručitelje.
444 Doris Šegulja ODJELJAK A - DODJELA UGOVORA POVEZANIM DRUŠTVIMA, Članak 349. Molim pojasniti što se podrazumijeva pod st. 2 točka 3 pod nazivom "društvo" da li se u navedeno podrazumijeva i JLS? Primljeno na znanje Ocjenjuje se da se pod navedenim pojmom ne podrazumijeva jedinica lokalne samouprave.
445 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 1. - VRSTE I ODABIR POSTUPKA JAVNE NABAVE, Članak 357. St. 5 – umjesto „stavak 5. točke 1. ovog članka“ treba biti „stavka 4. točke 1. ovog članka“. Prihvaćen Prihvaća se
446 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 2. - PREGOVARAČKI POSTUPAK S PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA NA NADMETANJE, Članak 358. Čl. 358. st. 3 je definirano da sektorski naručitelj pri provođenju ovoga postupka, primjenjuje odgovarajuće odredbe Dijela Drugog ovoga Zakona koje uređuju natjecateljski postupak uz pregovore no iz ZJN nigdje nije moguće iščitati koje su to odgovarajuće odredbe te iz tog razloga molimo detaljnije definirati sam tijek postupka odnosno detaljnije definirati na koje odredbe se ovdje misli. Prijedlog formulacije: Članak 358. (1) Pri provođenju ovoga postupka, sektorski naručitelj primjenjuje odgovarajuće odredbe Dijela Drugog ovoga Zakona koje uređuju natjecateljski postupak uz pregovore odnosno postupa sukladno člancima 94.-103. ovog Zakona. Nije prihvaćen Člankom 358. st.3. propisano je da pri provođenju ovoga postupka, sektorski naručitelj primjenjuje odgovarajuće odredbe Dijela Drugog Zakona koje uređuju natjecateljski postupak uz pregovore. Stručni predlagatelj je mišljenja da je odredba jasna te da ista upućuje na odredbe članaka 95. Do 103. NPZ-a.
447 Doris Šegulja POGLAVLJE 2. - PREGOVARAČKI POSTUPAK S PRETHODNOM OBJAVOM POZIVA NA NADMETANJE, Članak 358. Nejasna je razlika između pregovaračkog postupka i natjecateljskog postupka. Nije prihvaćen Odredbe o navedenim postupcima su sukladne Direktivi 2014/24/EU.
448 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 362. Pozdravljamo intenciju ove odredbe, no ističemo kako je propisivanje Okvirnog sporazuma u duljini 8 godina neprimjenjivo za predmete nabave koji ulaze u djelatnosti koje nisu sektorske djelatnosti. Naime, kako je navedeno u čl.335.st.1. ovaj dio zakona se odnosi na sektorske naručitelje kod nabave roba, radova i usluga pri obavljanju sektorskih djelatnosti. Dakle, ne misli se na cjelokupno poslovanje sektorskih naručitelja, već samo sektorske djelatnosti koje ste taksativno naveli u čl. 339 do čl. 347. Sve ostale predmete nabave koje nisu obuhvaćene sektroskim djelatnostima, sektorski naručitelji moraju nabavljati sukladno ostalim odredbama Zakona. Pritom se misli na nužne poslove poput režijskih troškova, usluga čišćenja, telekomunikacijskih usluga itd. Posebice ukazujemo da je upravo ZEK-om propisan rok pružanja usluga do 2 godine. Molimo usklađenje rokova predloženom izmjenom. Molimo dopunu odredbe čl. 362. st. 2. na način: „Trajanje okvirnog sporazuma za predmete nabave sektorskih naručitelja, a koji ne ulaze u obavljanje sektorskih djelatnosti iz članaka 339. do 347. ne smije biti dulje od četiri godine.“ Nije prihvaćen Duljina trajanja okvirnog sporazuma sukladna je Direktivi 2014/25/EU, čl. 51. St. 1. S druge strane, naručitelji su obvezni poštivati također, uvjete posebnih propisa, pa tako i propisa koji se odnose na pružanje telekomunikacijskih, i sličnih usluga.
449 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo POGLAVLJE 1. - OKVIRNI SPORAZUM, Članak 362. Predugo trajanje okvirnog sporazuma. Ako je cijena fiksna, teško je garantirati nepromjenjivost obzirom na tako dug period i općenito kretanja na tržištu cijena predmeta nabave. Teško je predvidjeti kretanje cijena za tako veliki period, odnosi se samo na ulogu ponuditelja Primljeno na znanje NPZ, sukladno Direktivi 2014/25/EU, čl. 51. St. 1., određuje gornju granicu trajanja okvirnog sporazuma (uz mogućnost iznimke, kada okvirni sporazum može trajati i dulje), a sektorski naručitelj će u svakom pojedinom slučaju odrediti razdoblje sklapanja okvirnog sporazuma, a također, i uvjete u vezi s cijenom (za dio ili cijelo razdoblje trajanja okvirnog sporazuma), koja može biti fiksna ili promjenjiva.
450 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. POGLAVLJE 6. - NABAVE KOJE UKLJUČUJU SEKTORSKE NARUČITELJE IZ RAZLIČITIH DRŽAVA ČLANICA, Članak 367. Predlažemo da se ovaj članak detaljnije uskladi s čl. 57 Direktive 2014/25/EU. Primljeno na znanje Članak 367. NPZ-a usklađen je s odredbom članka 57. Direktive 2014/25/EU.
451 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK A - STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA, Članak 368. St. 1 - Direktiva 2014/25/EU u čl. 60 nigdje na navodi obvezatnost stavljanja na raspolaganje tehničke specifikacije pa predlažemo da se st. 1 ili briše ili da se umjesto „obvezan je“ navede „može“. Nije prihvaćen Predmetna odredba NPZ usklađena je s čl. 63. Direktive 2014/25/EU.
452 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK C - PODUGOVARANJE, Članak 371. Pojasniti zašto se navedeni članak ne može primijeniti kod sektorskih naručitelja? Primljeno na znanje Člankom 371. NPZ-a, sukladno članku 80. Direktive 2014/25/EU propisano je da sektorski naručitelj iz članka 7. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona nisu obvezni primijeniti odredbe članka 221. stavka 1. i 2. istoga Zakona (u vezi s plaćanjem poreza i doprinosa, kao razlogom isključenja gospodarskog subjekta, te u vezi s fakultativnim razlozima isključenja), ali ih mogu koristiti.
453 Blaženka Petrovečki ODJELJAK D - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 372. Ukoliko se člankom definiraju rokovi, onda bi trebali biti definirani rokovi za sve postupke. Definiran je rok za javne nabave velike vrijednosti, dok se nabave male vrijednosti ne spominju. Zbunjujuće je ako se na dio rokova primjenjuje članak iz Trećeg dijela Zakona, a na dio iz Drugog dijela. Smatram da bi članak trebao ili navesti sve rokove ili uputiti na odgovarajući članak iz Drugog dijela Zakona. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da predmetna odredba jasna.
454 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET ODJELJAK D - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 372. S obzirom na odredbu članka 335. stavak 2. kojim se propisuje da sektorski naručitelj primjenjuje odgovarajuće odredbe Dijela Drugog ovog Zakona, nema potrebe za određivanjem roka za dostavu ponuda u otvorenom postupku velike vrijednosti, jer je tekst ovog članka identičan s tekstom iz članka 228. Ukoliko se taj članak ipak neće brisati, predlažemo da se utvrdi i rok za dostavu ponuda u otvorenom postupku male vrijednosti (isto kao u članku 236.). Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da predmetna odredba jasna.
455 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK D - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 373. Molimo pojasniti koji je točno minimalni rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje? Da li je 30 dana ili 15? Ako se u slučaju roka od 15 dana radi o minimalnom roku koje je omogućen u slučaju kad se objava periodične indikativne obavijesti onda navesti tako u formulaciji članka. Prijedlog formulacije je preuzet iz članka 229. ZJN. Članak 373. (1)U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije velikih vrijednosti minimalni rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje koji vrijedi kao opće pravilo je 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje te ni u kojem slučaju ne smije biti kraći od 15 dana (2) U ograničenom postupku i partnerstvu za inovacije velikih vrijednosti minimalni rok za dostavu ponuda, odnosno inicijalnih ponuda je 30 dana od dana slanja poziva na dostavu, osim u slučaju iz članka 374. ovoga Zakona. Ili Članak 373. (1)U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu i partnerstvu za inovacije velikih vrijednosti minimalni rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje koji vrijedi kao opće pravilo je 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje odnosno ukoliko se postupa sukladno članku 375. ovog zakona ni u kojem slučaju ne smije biti kraći od 15 dana. (2) U ograničenom postupku i partnerstvu za inovacije velikih vrijednosti minimalni rok za dostavu ponuda, odnosno inicijalnih ponuda je 30 dana od dana slanja poziva na dostavu, osim u slučaju iz članka 374. ovoga Zakona. Primljeno na znanje Minimalni rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje je 30 dana od dana slanja poziva na nadmetanje. Također, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Drugog Dijela Zakona, koje omogućuju skraćenje roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje iz čl. 234. (žurna situacija) na 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje. („Ako žurna situacija propisno opravdana od strane javnog naručitelja čini nepraktičnim rok iz članka 229. ovoga Zakona, javni naručitelj može u ograničenom postupku i natjecateljskom postupku uz pregovore velikih vrijednosti odrediti kraći rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje, ali ne kraći od 15 dana od dana slanja poziva na nadmetanje, ….“).
456 Blaženka Petrovečki ODJELJAK D - ODREĐIVANJE ROKOVA, Članak 374. Kao i u važećem Zakonu, nisu spomenuti rokovi u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave. Zbog izbjegavanja različitih tumačenja, bilo bi dobro definirati minimalni rok za dostavu ponuda. Primljeno na znanje Sukladno članku 237. NPZ-a u natjecateljskom dijalogu, partnerstvu za inovacije i pregovaračkom postupku bez prethodne objave javni naručitelj određuje primjereni rok za dostavu inicijalnih, svih sljedećih i konačnih ponuda. Ista odredba odnosi se i na sektorske naručitelje.
457 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Obavijesti javne nabave , Članak 377. Čl.377. i Čl.381. S obzirom da je objavom Obavijesti o dodjeli ugovora predviđena i opcija poništenja postupka nabave (čl. 248. st. 6 i čl. 381. st. 8.) ili grupe predmeta nabave molimo da se navedena Obavijest o dodjeli ugovora preimenuje kako ne bi zbunjivala sudionike u postupku javne nabave. Prijedlozi nove formulacije: 3. Obavijest o rezultatima postupka 4. Obavijest o dodjeli ugovora / poništenju – sektorska nabava Nije prihvaćen Obavijest o dodjeli ugovora naziv je standardnog obrasca čiji sadržaj u odjeljku V.1) sadrži podatke za slučaj kada se ne sklapa ugovor. Standardni obrasci i njihov sadržaj propisani su Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/1986 od 11. studenog 2015. godine o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 842/2011 i kao takvi se neposredno primjenjuju u pravnom sustavu RH.
458 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Obavijest o dodjeli ugovora, Članak 381. St. 8 - kako poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora kada se poništava postupak? Primljeno na znanje Standardni obrasci propisani su Provedb. Uredbom EK (EU) 2015/1986 od 11. 11. 2015. godine o utvrđivanju stand. obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave i stavljanju izvan snage Provedb. uredbe (EU) br. 842/2011 i kao takvi se neposredno primjenjuju. primjenjuju u Hrvatskom pravnom sustavu.
459 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo SUSTAV KVALIFIKACIJE, Članak 383. Čl.383.-385. Jasnije propisati odredbe, pogotovo one koje se odnose na razlike u uspostavljanju sustava i nabavi kada je isti već uspostavljen. Sustav kvalifikacije bio bi primjenjiviji i više zastupljen kada bi ZJN propisao jasnije postupanje. Primljeno na znanje Predmetna odredba usklađena je s odgovarajućim odredbama Direktive 2014/25/EU (čl. 75. i 77.)
460 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo SUSTAV KVALIFIKACIJE, Članak 385. U čl. 385. st. 3 se navodi da ako će donošenje odluke trajati duže od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, sektorski naručitelj obvezan je obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva o razlozima koji opravdavaju to duže razdoblje, kao i o datumu do kojega će odlučiti o njegovom zahtjevu. S obzirom da se u stavku 2. istog članka navodi da je sektorski naručitelj obvezan obavijestiti podnositelje zahtjeva o svojoj odluci o kvalifikaciji u roku od šest mjeseci. Ukoliko se ne radi o pogrešci nego navedeni pojam treba ostaviti navede molimo pojašnjenje iz kojeg razloga isti ostaje u ZJN odnosno zašto se nakon dva mjeseca mora navesti točan datum do kojeg će se odlučiti o zahtjevu ako će trajanje za donošenje odluke biti duže od 4 mjeseca jer navedenim terminom se zapravo poništava navedeno u stavku 2. (šest mjeseci) ili je naručitelj dužan navesti točan datum koji ne smije biti dulji od 6 mjeseci od dana zaprimanja zahtjeva? Također iz kojeg razloga tek nakon dva mjeseca je nužno dostaviti točan datum, a ne odmah po dostavi Zahtjeva ili mjesec dana po dostavi zahtjeva? Napominjemo da se stavkom 2. šest mjeseci ne smatra dužim razdobljem za donošenje odluke nego dozvoljenim razdobljem. Čl. 385. st. 5. je definirano da sektorski naručitelj može okončati kvalifikaciju nekog gospodarskog subjekta samo iz razloga koji se temelje na kriterijima za kvalifikaciju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka. No uvidom u stavke 3. i 4. razvidno je da se isti ne odnose na kriterije za kvalifikaciju nego na rokove dostave odluke o kvalifikaciji. S obzirom da su to dva potpuno različita termina/pojma molimo pojašnjenje na što se točno navedeni stavak odnosi u ZJN tj. ispravak navedene formulacije u ZJN. Čl. 385. st. 7. je definirano da će svi troškovi koji se zaračunavaju u vezi sa zahtjevom za kvalifikaciju ili s ažuriranjem ili očuvanjem već dobivene kvalifikacije u skladu sa sustavom bit razmjerni nastalim troškovima. Molimo pojašnjenje navedene formulacije odnosno što točno znači „razmjerni nastalim troškovima“? Također molimo definirati na čije troškove se isto odnosi - ponuditelja ili naručitelja? Djelomično prihvaćen Primjedba u vezi s pogrešnim pozivanjem na odredbe st. 3. i 4. prihvaća se. Odredba članka 385. Stavka 3. usklađena je s odredbom članka 75. Stavka 4. Direktive 2014/25/EU. Odredba članka 385. Stavka 7. NPZ-a usklađena je s odredbom članka 77. St. 6. Direktive 2014/25/EU,
461 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DIO TREĆI - SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, POGLAVLJE 4. - KRITERIJI ZA KVALITATIVNI ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA Kriteriji za vrednovanje gospodarskog subjekta Prihvaćen Pojam „kriteriji za kvalitativni odabir“ uključuje „osnove za isključenje gospodarskog subjekta“ i „kriterije za odabir gospodarskog subjekta“ dok se pojam na koji upućuje podnositelj komentara odnosi na „kriterij odabira ponude“.
462 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj DIO TREĆI - SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ZA SEKTORSKE NARUČITELJE, POGLAVLJE 4. - KRITERIJI ZA KVALITATIVNI ODABIR GOSPODARSKOG SUBJEKTA Smatramo da je naziv poglavlja zbunjujući jer dovodi do miješanja s pojmom kriterija za odabir ponude. Primljeno na znanje Nije jasan prijedlog podnositelja
463 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODJELJAK B - PRIMJENA OSNOVA ZA ISKLJUČENJE, Članak 387. (4) Sektorski naručitelj može u postupcima javne nabave primijeniti fakultativne osnove za isključenje. Pod pojmom fakultativne osnove za isključenje smatra se XXX Molimo pojašnjenje termina „fakultativne osnove za isključenje“ koje se navode u čl. 387. st. 4. Da li se to odnosi na obvezne osnove za isključenje ili ostale odnosno pojedine dokaze sposobnosti? Ukoliko da molimo preformulirati sukladno jeziku ZJN kako ne bi bilo zbunjujuće. Prihvaćen Prihvaća se
464 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pododjeljak 2. – Oslanjanje na sposobnosti drugih subjekata, Članak 390. U odnosu na čl. 390. st.2. navodimo kako je već izražen komentar Metronet telekomunikacija u dijelu koji se odnosi na javne naručitelje te molimo korekciju u skladu s ukazanim. Primljeno na znanje Stručni nositelj skreće pozornost da je na predmetno već odgovoreno uz prethodne komentare podnositelja.
465 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Pododjeljak 2. – Oslanjanje na sposobnosti drugih subjekata, Članak 390. St. 6 - predlažemo umjesto "ključne zadatke" navesti "poslove". Prihvaćen Prihvaća se
466 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. ODJELJAK E - KVALITATIVNI ODABIR SUDIONIKA, Članak 391. Prvu rečenicu ovog članka predlažemo dopuniti s tekstom „ako je odredio dokumentacijom za nadmetanje“. Primljeno na znanje Cijeni se da iz ostalih odredbi NPZ-a odnosno u svakom konkretnom postupku javne nabave iz dokumentacije o nabavi proizlazi način postupanja naručitelja.
467 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Trošak životnog vijeka, Članak 394. Zašto sektorski naručitelj može koristi samo uvjete iz čl. 394. ako su se ispunile pretpostavke za primjenu istog u RH? Ukoliko se nisu ispunila pretpostavke što u tom slučaju sektorski naručitelj primjenjuje – možda članak 287. ovog ZJN? Molimo detaljnije definirati u ZJN. Prihvaćen Prihvaća se.
468 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Trošak životnog vijeka, Članak 394. Ovaj članak je nepotreban obzirom na važeći Zakon o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu kojim se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/33/EZ. Prihvaćen Prihvaća se.
469 Davor Ivanović GLAVA V. - IZVJEŠTAVANJE, Izvješće o postupku javne nabave Slažem se sa prijedlogom da se čl. 397. briše, nejasno je što se želi postići izradom izvješća. Primljeno na znanje Predmetna odredba usklađena je s odredbom čl. 100. Direktive 2014/25/EU.
470 Anita Azinović GLAVA V. - IZVJEŠTAVANJE, Izvješće o postupku javne nabave Članak 397. brisati jer izvješće o postupku javne nabave nema svrhe, ničemu ne služi. Podaci koje bi trebalo sadržavati ponavljaju se jer su već upisani primjerice u objavi na EOJN ili u odluci o dabiru ili poništenju i sl. kako je primjenjivo. Imali smo već prije 5-6 godina, u zakonskoj odredbi, slično izvješće koje je bilo besmisleno te sljedećim izmjenama zakona nije regulirano. Ne vraćajte nas korak natrag, hoćemo poboljšanja. Nije prihvaćen Predmetna odredba usklađena je s odredbom članka 100. Direktive 2014/25/EU. Također, sukladno stavku 2. istoga članka NPZ-a ako obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni sadrže sve potrebne podatke sektorski naručitelj može koristiti tu obavijest ili zapisnik kao izvješće o postupku javne nabave.
471 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Izvješće o postupku javne nabave, Članak 397. Predlažemo staviti odredbu čl.332.st.3. Smatramo važnim i sektorskim naručiteljima omogućiti odredbu: (3) Ako obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni sadrže sve podatke iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj može koristiti tu obavijest ili zapisnik kao izvješće o postupku javne nabave. Prihvaćen Prihvaća se
472 Blaženka Petrovečki Izvješće o postupku javne nabave, Članak 397. Navedeni izvještaj predstavlja dodatno administrativno opterećenje naručiteljima, umjesto da im se novim Zakonom administrativno opterećenje smanji. Svi podaci koje bi navedeno izvješće moralo sadržavati već su sadržani u odluci o odabiru / poništenju, te u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda, koji je sastavni dio odluke. S obzirom da obvezu provođenja postupka putem EOJN te dostave odluke o odabiru / poništenju putem EOJN, predlažem brisanje navedenog članka. Nije prihvaćen Predmetna odredba usklađena je s odredbom članka 100. Direktive 2014/25/EU. Sukladno stavku 2. istoga članka NPZ-a ako obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni sadrže sve potrebne podatke sektorski naručitelj može koristiti tu obavijest ili zapisnik kao izvješće o postupku javne nabave.
473 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Izvješće o postupku javne nabave, Članak 397. Ako se već mora raditi izvješće o postupku javne nabave, potrebno je dodati novi stavak s tekstom „Ako obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni sadrže sve podatke iz ovoga članka, naručitelj može koristiti tu obavijest ili zapisnik kao izvješće o postupku javne nabave“, kao što je propisano u čl. 332 ovog prijedloga zakona koji se odnosi na javne naručitelje. Prihvaćen Prihvaća se
474 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET Izvješće o postupku javne nabave, Članak 397. Potpuno je nepotrebno uvesti obvezu sastavljanja pisanih izvješća za svaki postupak javne nabave iz razloga što bi svi ti elementi koji su navedeni u stavku 1. trebali biti sastavni dio odluke o odabiru ili odluke o poništenju postupka javne nabave. Stoga predlažemo brisanje članka 397. Primljeno na znanje Predmetna odredba usklađena je s odredbom članka 100. Direktive 2014/25/EU. Također, sukladno stavku 2. istoga članka NPZ-a ako obavijest o dodjeli ugovora ili zapisnik o pregledu i ocjeni sadrže sve potrebne podatke sektorski naručitelj može koristiti tu obavijest ili zapisnik kao izvješće o postupku javne nabave.
475 HGK Nadležnost za rješavanje žalbi, Članak 398. Predlaže se uvesti obvezu podnošenja prigovora naručitelju kao prije izjavljivanja žalbe DKOM-u. Naime, prethodno iskustvo sa sličnom normom rezultiralo je reakcijom naručitelja i promjenom dokumentacije ili odluke o odabiru/poništenju, već od strane naručitelja. Stoga predlaže se ponovno zakonom omogućiti davanje prigovora naručitelju kako bi se povodom izjavljenog prigovora mogla ukinuti odluka, odnosno u suprotnom čime se stječe pretpostavka za žalbenu dokumentaciju. Predloženo rješenje ima za cilj ozbiljnijim postupanjem naručitelja i smanjenjem pritiska i troškova koje otvaraju postupci žalbe pred DKOM. Isto tako, predlaže se da Visoki upravni sud postupa u II. stupnju odnosno kao viša instanca u postupku nad DKOM-om. Dosadašnja praksa rada četiri upravna suda, koji različito tumače određena pitanja, otežava primjenu zakona. Predlaže se uvođenje javnog objavljivanja presuda upravnih sudova, a opet s ciljem uvođenja veće ujednačenosti i pravne sigurnosti. Djelomično prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća - u dijelu koji se odnosi na pitanje podnošenja prigovora naručitelju. Sukladno članku 202. St. 1. NPZ Gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. U tom smislu, naručitelj može, tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, ukoliko je zahtjev gospodarskog subjekta utemeljen, izmijeniti dok. o nabavi. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor, dodatne informacije i objašnjenja prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda staviti na raspolaganje na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju. Ako je zahtjev opravdan naručitelj može izmijeniti ili dopuniti dokumentaciju o nabavi do isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Ukoliko naručitelj valjano ne odgovori na zahtjev gospodarskog subjekta, propisana je mogućnost izjavljivanja žalbe na navedenu okolnost. Dakle, navedeni zahtjev može, na opisani način, imati određene učinke prigovora. Zahtjev se prihvaća - u dijelu koji se odnosi na nadležnost Visokog upravnog suda.
476 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Pravo na žalbu, Članak 401. Pozdravljamo zadržavanje ove odredbe i u novom ZJN-u te apeliramo na aktivno legitimirane subjekte da koriste ovu zakonsku mogućnost, kako bi se branio javni interes te u konačnici vršio nadzor nad trošenjem proračunskih sredstava. Primljeno na znanje Prima se na znanje
477 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Pravo na žalbu, Članak 401. (1) Smatramo da pojam pravnog interesa u najranijim fazama postupka javne nabave (pri objavi uvjeta nadmetanja) treba proširiti na način da se prilikom donošenja odluke o postojanju interesa u obzir uzima i posredan interes ponuditelja da svojim žalbama utječu na donošenje zakonite i pravilne odluke, jer im upravo donošenjem nezakonite odluke nastaje šteta. Naime, ponuditelji se učestalo susreću s nemogućnošću ulaganja žalbi (odnosno, odbačajem istih uslijed nedostatka pravnog interesa) jer nisu dokazali svoju sposobnost biti ponuditelji u konkretnom postupku. Međutim, to je najčešće upravo i razlog ulaganja žalbi, čime ponuditelji žele ukazati na to da je naručitelj propisivanjem uvjeta u dokumentaciji iz nadmetanja nezakonito isključio potencijalne ponuditelje. Dakle, određene fizičke ili pravne osobe nisu u mogućnosti sudjelovati u nadmetanju upravo slijedom načina propisivanja uvjeta za sudjelovanje u dokumentaciji za nadmetanje, iako činjenično u konkretnom nadmetanju mogu ponuditi robu, usluge i radove, bilo samostalno, bilo putem treće strane. Jedan od primjera u praksi su slučajevi postupaka javna nabave u kojima je predmet nabave usluga financijskog leasinga za nabavu određene robe. Naime, posredan pravni interes za pokretanje žalbenog postupka pri objavi uvjeta nadmetanja mogao bi se priznati dobavljaču predmeta leasinga kada je leasing kuća, kao potencijalni ponuditelj, nezakonito isključena zbog načina na koji je naručitelj propisao uvjete u dokumentaciji npr. propisivanjem tehničkih specifikacija robe koja će se pribaviti putem leasinga. Dobavljač ima pravni interes da upravo njegov kupac – ponuditelj sklopi ugovor o javnoj nabavi jer će na taj način i sam doći u priliku sklopiti ugovor. On, zbog nezakonitog isključenja ponuditelja, trpi štetu jer bi u postupku javne nabave ponuditelj čiji je on dobavljač, mogao biti odabran i sklopiti ugovor da nije nezakonito isključen. Primljeno na znanje Pravo na žalbu ima gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi i koji je pretrpio ili bi moglo pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Također, s obzirom na definiciju ugovora o javnoj nabavi robe kao ugovora o javnoj nabavi čiji je predmet kupnja robe, najam robe, zakup robe, leasing sa ili bez opcije kupnje robe, stručni nositelj izrade zakona je mišljenja da bi pravni interes za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju o nabavi trebalo priznati i isporučitelju predmeta leasinga.
478 Blaženka Petrovečki Pravo na žalbu, Članak 401. Naručitelj tijekom analize i ocjene ponuda temeljem ESPD obrasca ocjenjuje da ne postoje razlozi isključenja ponuditelja, te traži dostavu ažuriranih dokumenata samo od najpovoljnijeg ponuditelja. Ukoliko neki od ponuditelja izjavi žalbu na najpovoljniju ponudu kako će naručitelj utvrditi ima li žalitelj pravni interes za izjavljivanje žalbe, uzevši u obzir da ESPD nije dokaz njegove sposobnosti već samo izjava da ih on posjeduje. Na koji način će se utvrditi, i od strane naručitelja i od strane žalitelja jesu li ostale ponude valjane te jesu li navodi o ESPD istiniti? Primljeno na znanje Gospodarski subjekt će u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostaviti ESPD obrazac (izjavu) kojom izjavljuje da ne postoje osnove za isključenje te da udovoljava kriterijima za odabir gospodarskog subjekta. U tom smislu stručni nositelj izrade NPZ-a je mišljenja da na navedeni način, takav gospodarski subjekt, ukoliko izjavljuje žalbu ima pravni interes za izjavljivanje žalbe
479 Daniel Kolar Pravo na žalbu, Članak 401. Pravni interes za dobivanje određenog ugovora može imati samo sposoban ponuditelj. Sukladno čl.263 ovog Nacrta ZJN na dostavu dokumenata iz ESPD se poziva samo najpovoljnijeg ponuditelja. Ukoliko se drugo ili višerangirani ponuditelj žali, kako će dokazati da ima pravni interes, odnosno da je sposoban. Također, kako će trećerangirani ponuditelj osporavati ponudu drugorangiranog kad na uvidu u ponude ni ne može ocjeniti je li on sposoban. Naručitelj ga na temelju samo dostavljenog ESPD ne može ocijeniti nesposobnim, a dokumente kojim bi dokazao sposobnost nije dostavio jer ga naručitelj nije ni tražio. U praksi će se pojaviti situacija da bilo koji ponuditelj sa samo dostavljenim ESPD obrascem ima pravo na žalbu, a ovim Nacrtom nije točno određeno tko, kako i kada ocjenjuje sposobnost žalitelja koji je dostavio samo ESPD obrazac. Člankom 403., st.2. je određeno da žalitelj mora dokazati postojanje postupovnih pretpostavki i mogao bi dostaviti uz žalbu i te dokaze, ali nije realno očekivati da se taj dio pregleda i ocjene sposobnosti žalitelja prebaci sa naručitelja na DKOM. Primljeno na znanje Gospodarski subjekt će u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostaviti ESPD obrazac (izjavu) kojom izjavljuje da ne postoje osnove za isključenje te da udovoljava kriterijima za odabir gospodarskog subjekta. U tom smislu stručni nositelj izrade NPZ-a je mišljenja da na navedeni način, takav gospodarski subjekt, ukoliko izjavljuje žalbu ima pravni interes za izjavljivanje žalbe
480 Domagoj Adamčić Stranke žalbenog postupka, Članak 402. Članak 402: Stranka u postupku bi trebao biti i „svaki ponuditelj/natjecatelj u odnosu na kojeg je izjavljena žalba“ U praksi su česti slučajevi da žalitelj kako bi dokazao pravni interes mora osporavati i ponudu koja nije odabrana, ali je bolje rangirana od žaliteljeve ili osporava ponudu koja je lošije rangirana od njegove. U takvim slučajevima ti ponuditelji najčešće nisu pozvani od strane DKOM-a na očitovanje o žalbenim navodima iako je protiv njihovih ponuda izjavljena žalba. Također, ti ponuditelji ne mogu izvršiti niti uvid u žalbeni spis u DKOM-u jer nisu stranka u postupku. Primljeno na znanje Sukladno članku 399. st. 1. NPZ-a „Žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama ovoga Zakona je upravni postupak“. Također, sukladno čl. 3. Zakona o općem upravnom postupku, isti zakon se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.
481 HGK Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. Predlaže se proširiti opseg nadležnosti DKOM-a, na način da se uključe bitne povrede zakona, ali da to bude samo u fazi u kojoj je izjavljena žalba, bez postojećih zakonskih ograničenja i uz što detaljnije navođenje bitnih povreda. U članku 404. je navedeno što se smatra bitnim povredama, no taj popis bi trebalo proširiti i na pitanje određenih povreda zakona u dokumentaciji za nadmetanje, jer u praksi se pojavljuju apsurdne situacije očigledne nezakonitosti određenih dijelova dokumentacije, a koje važe po isteku roka za žalbu na dokumentaciju. Nije prihvaćen U žalbenom postupku Državna komisija postupa u granicama žalbenih navoda, a po službenoj dužnosti pazi na postupovne pretpostavke i osobito bitne povrede pobrojane u stavku 2. Istoga članka NPZ-a. Neke od pobrojanih bitnih povreda odnose se na nezakonitosti dokumentacije o nabavi (toč. 1. i toč.4.)
482 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. Molimo brisanje čl.404. st.2. jer se navedenim stavkom dodatno proširuje angažman DKOM-a u žalbenom postupku, što može prolongirati trajanje žalbenog postupka i u konačnici donošenje Odluke DKOM-a, a zapravo se radi o pravnim standardima. Nije prihvaćen Stručni nositelj izrade NPZ-a smatra da žalbeno tijelo treba imati mogućnost, da u određenim slučajevima najtežih povreda zakona može, postupajući po službenoj dužnosti, otkloniti takve (bitne) nezakonitosti.
483 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. (2) AmCham podržava kodificiranje osobito bitnih povreda na koje DKOM pazi po službenoj dužnosti, s ciljem postizanja veće razine pravne sigurnosti i veće efikasnosti u žalbenim postupcima. Predlažemo da osobito bitnu povredu postupka javne nabave predstavlja i: • Neusklađenost dokumentacije za nadmetanje i/ili odluke o odabiru sa Zakonom, a koja je dovela ili je mogla dovesti do diskriminacije ponuditelja ili ograničenja tržišnog natjecanja. Navedenu povredu smatramo osobito teškom uslijed praktičnih iskustava naših članova. Predlažemo pod točkom 4. preciznije odrediti sadržaj bitne povrede. Naše je shvaćanje da se radi o situaciji kada naručitelj nije u dokumentaciji o nadmetanju odredio relativni ponder cijene ili troška sukladno članku 284. st. 4. Smatramo i da je odredba točke 7. nedovoljno precizno utvrđena. Nije prihvaćen Na predloženi način definirana bitna povreda zakona bila bi vrlo široko postavljena, pa bi svaki formalni nedostatak mogao biti bitna povreda. Stručni nositelj smatra da zakonom treba što preciznije definirati bitne povrede iz razloga pravne sigurnosti.
484 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. Stavkom (1) određeno je da Državna komisija postupa u granicama žalbenih navoda, a po službenoj dužnosti osobito pazi da li naručitelj nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu izvora prava, što je bilo od utjecaja na zakonitost postupka, a za koju žalitelj nije znao niti mogao znati u trenutku izjavljivanja žalbe. To se odnosi na cjelokupan postupak, a ne samo na dio koji se odnosi na žalbene navode. Stoga predlažemo da se stavak (2) točka 7. izmijeni na način da glasi: 7. naručitelj nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu izvora prava vezanu uz žalbene navode, što je bilo od utjecaja na zakonitost postupka, a za koju žalitelj nije znao niti mogao znati u trenutku izjavljivanja žalbe. Na taj način bi stavak (1) bio u suglasju sa stavkom (2). Smatramo da se Zakon o javnoj nabavi ne može sagledavati bez Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Zakonom o DKOM-u su jasno propisana prava i ovlasti DKOM-a, i pravna zaštita treba biti. No, smatra se da članak 15. Zakona o DKOM-u ostavlja prostor za pravnu nesigurnost i neizvjesnost svih sudionika u postupku nabave. Naime, smatra se pozitivnim održavanje kontinuiteta postupanja DKOM-a, no, da bi trebalo predvidjeti i neke druge slučajeve sazivanja sjednice DKOM-a na kojoj će se razmatrati pitanja ujednačavanja postupanja i prakse, osim u slučaju kada predsjednik DKOM-a uoči nejednako postupanje u radu Državne komisije. Jednako tako bi trebalo na neki način osigurati bolju komunikaciju između sustava javne nabave i DKOM-a, kako bi i naručitelji mogli kontinuirano poboljšavati svoje DZN i postupke nabave, a ponuditelji svoje ponude Nije prihvaćen Sukladno članku 404. Stavku 1. NPZ-a u žalbenom postupku Državna komisija postupa u granicama žalbenih navoda, a po službenoj dužnosti pazi na postupovne pretpostavke i osobito bitne povrede iz stavka 2. ovoga članka. Uvažavanjem predmetnog prijedloga suzilo bi se postupanje Državne komisije po službenoj dužnosti. Primjedba u vezi s primjenom čl. 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave prima se na znanje, s obzirom na to da navedeni zakon nije predmet javne rasprave.
485 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. St. 2, tč. 5 – u ovom prijedlogu zakona postoje izuzeća od obveze isključenja (čl. 253), dok je ovdje u st. 2, tč. 5. isto povreda? Predlažemo brisati st. 2 tč. 5 ovog članka. Nije prihvaćen Čl. 253. NPZ-a propisano je da Iznimno, naručitelj može odustati od isključenja gosp. subjekta kod kojeg je stečen razlog za isključenje iz čl. 251. i 252. Zakona, zbog bitnih zahtjeva koji se odnose na javni interes kao što je javno zdravlje ili zaštita okoliša. Stoga, stručni nositelj smatra da, ukoliko naručitelj zakonito primijeni čl. 253. Zakona, ne bi se radilo o bitnoj povredi, a što će Državna komisija kontrolirati u svojoj praksi.
486 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. Predlažemo da se postupanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u žalbenom postupku regulira na način kako je to propisano člankom 144. Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi. Naime, ukoliko će Državna komisija morati paziti na bitne povrede postupka javne nabave koje su sadržane u stavku 2. ovog članka, rokovi za rješavanje po žalbama će se dodatno produžiti. Nije prihvaćen Stručni nositelj izrade NPZ-a smatra da žalbeno tijelo treba imati mogućnost, da u određenim slučajevima najtežih povreda zakona može, postupajući po službenoj dužnosti, otkloniti takve nezakonitosti.
487 Igor Kozina Postupanje Državne komisije i bitne povrede, Članak 404. Ovo je jedan veliki korak unazad kojim će se postupci javne nabave dodatno produžiti obzirom da DKOM niti sada, s ovlastima koje ima, nije u stanju donositi rješenja u zakonskom roku od 30 dana. Takvo slično pravno uređenje smo imali ZJN-om iz 2007/08, isto se pokazalo izuzetno dugotrajnim te je iz toga razloga zamijenjeno rješenjem iz trenutno važećeg ZJN-a. Dosadašnja praksa je pokazala da ponuditelji posjeduju dovoljno znanja i stručnosti da bi se osigurala učinkovita pravna zaštita kroz dosadašnje ovlasti DKOM-a. Stoga zaključno želim naglasiti IF IT WORKS DON'T FIX IT. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da predmetno rješenje sprječava nezakonitosti u postupcima javne nabave te neće negativno utjecati na produljenje rokova za provođenje postupaka javne nabave.
488 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Izjavljivanje žalbe, Članak 405. Molimo dopunu odredbe čl. 405.st.3. na način da glasi: „Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti istodobno i Državnoj komisiji i naručitelju u roku za žalbu.“ Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da je odredba čl. 405. St. 3. Dovoljno jasna („Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti naručitelju u roku za žalbu“). Dakle, u slučaju kada žalitelj primjerak žalbe dostavi naručitelju u roku za žalbu, ista je pravodobna.
489 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Izjavljivanje žalbe, Članak 405. Čl. 405. st. 2 navedeno je da se žalba dostavlja neposredno, putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga ili elektroničkim sredstvima komunikacije. S obzirom da se žalba treba dostaviti istovremeno i DKOM-u i naručitelju molimo pojašnjenje na koji način će se definirati adresa za dostavu žalbe elektroničkim putem? Dugim riječima da li su naručitelji obvezni u DZN navoditi odgovarajuću e-mail adresu za dostavu žalbi ili će se isto vršiti putem EOJN-a odnosno će se smatrati da je žalba dostavljena ako je dostavljena putem EOJN-a? Također ukoliko će isto biti omogućeno EOJN-om molimo isto definirati detaljnije u ZJN. Prijedlog formulacije: Članak 405. (1) Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku. (2) Žalba se dostavlja neposredno, putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga ili elektroničkim sredstvima komunikacije. (3) Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti naručitelju u roku za žalbu. (4) Kad je žalba upućena preporučenom pošiljkom putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga, dan predaje ovlaštenom davatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje Državnoj komisiji, odnosno naručitelju. Kad je žalba upućena elektroničkim sredstvima komunikacije dan zaprimanja elektronske pošte od strane naručitelja i Državne komisije će se smatrati danom predaje Državnoj komisiji, odnosno naručitelju. U slučaju slanja žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije smatrat će se da je elektronska pošta zaprimljena onda kad je žalitelj zaprimio povratnu elektronsku potvrdu o poslanoj/isporučenoj elektronskoj pošiljci. (5) Pravodobnost žalbe utvrđuje Državna komisija s time da će se žalba koja nije dostavljena naručitelju u skladu sa stavkom 4. ovoga članka smatrati nepravodobnom. Djelomično prihvaćen Nova odredba st. 2. članka 405. NPZ-a glasi: „Žalba se dostavlja neposredno, putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga ili elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH“.
490 mr.sc. Ivan Šprajc Izjavljivanje žalbe, Članak 405. Nije potrebno navoditi dopuštene načine dostave jer je to pitanje već riješeno, kako ovim tekstom a supsidijarno i ZUP-om. No potrebno je razmisliti je li uopće potrebno uzakoniti dužnost žalitelja da dostavlja žalbu naručitelju. Prvo, to nije obveza - već tek mogućnost - iz EU-direktive, te drugo, postoji stav upravnosudske prakse koja je posve suprotna ovakvoj normativnoj opciji. Prihvaćanje i ugradnja upravnosudske prakse najbolji je način izbjegavanja suvišnih sporova temeljenih na odredbama Zakona o javnoj nabavi. Pridružujem se stavu da mora postojati više dopuštenih načina dostave a ne samo jedan. Čak i da se ne radi o stavu autora Nacrta potrebno je razjasniti u tom smislu ovo normativno mjesto. Primljeno na znanje Obveza žalitelja da sukladno članku 405. st. 3. NPZ-a primjerak žalbe dostavi naručitelju u roku za žalbu, potrebna je iz razloga navedenih u čl. 416., 419. i 422. NPZ-a.
491 Domagoj Adamčić Izjavljivanje žalbe, Članak 405. Članak 405. st. 3.: Navesti primjere dopuštenih načina dostave, kao i stavku 2., ali dodati i putem faksa. Izbačen dio da dostava mora biti izvršena na dokaziv način? U stavku 5. dodati da je žalba nepravodobna i ako nije dostavljena u skladu sa stavkom 3.? Ovako se čini kao da naručitelju mora biti dostavljena preporučeno putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga. Nije prihvaćen Sukladno čl. 399. st. 1. NPZ-a „Žalbeni postupak koji se vodi prema odredbama ovoga Zakona je upravni postupak“.Također, sukladno čl. 3. Zakona o općem upravnom postupku, isti zakon se primjenjuje u postupanju u svim upravnim stvarima, a samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.
492 HGK Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. Predlaže se produljenje žalbenih rokova s 10 na 15 dana. Smatramo kako su postupci javne nabave velike vrijednosti komplicirani te imaju velik broj sudionika, a žalitelj u tom periodu mora poduzeti brojne i zahtjevne aktivnosti te bi imao bolju pravnu zaštitu produljenjem žalbenih rokova. Nije prihvaćen Stručni nositelj izrade NPZ-a je mišljenja da procijenjena vrijednost predmeta nabave, te ovisno o istoj, činjenica radi li se o maloj ili velikoj vrijednosti nabave, ne može biti jedini kriterij za određivanje duljine roka za izjavljivanje žalbe, odnosno može, ali i ne mora biti u izravnoj korelaciji sa složenošću predmeta nabave te shodno tome i složenošću žalbenog predmeta.
493 Marijana Drobnjak Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. članak 406. stavak 1. točka 3.: Potrebno uskladiti s člankom 200. stavak 6., odnosno korigirati članak 200. stavak 6. – nije logično izjaviti žalbu na dokumentaciju o nabavi nakon otvaranja ponuda. Prihvaćen Prihvaća se
494 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. (1) AmCham pozdravlja određivanje roka za pokretanje žalbenih postupaka na 10 dana člankom 406. vezano za otvorene postupke javne nabave male vrijednosti. Pozivamo na dodatno razmatranje preporuke da se rok u otvorenim postupcima javne nabave velike vrijednosti produži na 15 dana, jer bi to omogućilo žaliteljima kvalitetniju procjenu njihove procesne pozicije i olakšalo analizu troškova i koristi, što bi dovelo do većeg stupnja pravne zaštite. Primljeno na znanje Rokovi za izjavljivanje žalbe usklađeni su s relevantnom direktivom o pravnoj zaštiti.
495 Blaženka Petrovečki Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. Rok žalbe za javne nabave male vrijednosti od 10 dana je predugačak. Predlažem definiranje 'valjanog' odgovora ili zamjenu termina sa terminom 'pravovremeno'. Djelomično prihvaćen Stručni nositelj izrade NPZ-a je mišljenja da procijenjena vrijednost predmeta nabave, te ovisno o istoj, činjenica radi li se o maloj ili velikoj vrijednosti nabave, ne može biti jedini kriterij za određivanje duljine roka za izjavljivanje žalbe, odnosno može ali i ne mora biti u izravnoj korelaciji sa složenošću predmeta nabave te shodno tome i složenošću žalbenog predmeta. Ne prihvaća se prijedlog - u vezi s definiranjem pojma „valjanog“ odgovora. Radi se o obvezi naručitelja da u svakom konkretnom slučaju odgovori na zahtjev gospodarskog subjekta za dodatnim informacijama, objašnjenjem ili izmjenom u vezi s dokumentacijom o nabavi, a Državna komisija po eventualno izjavljenoj žalbi žalitelja, utvrđuje valjanost odgovora u odnosu na postavljeni zahtjev.
496 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. St. 1 - predlažemo za malu nabavu odrediti rok od 5 dana za izjavljivanje žalbe (kao i do sada). St. 1, tč. 4 – molimo pojasniti kako i tko određuje što je „valjano“? Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da je rok za izjavljivanje žalbe primjeren, te da činjenica je li u pitanju nabava male ili velike vrijednost nije jedini kriterij temelju kojeg bi trebalo utvrđivati duljina roka za izjavljivanje žalbe. Žalbeno tijelo će u svakom konkretnom slučaju, po izjavljenoj žalbi utvrđivati je li naručitelj na odgovarajući način odgovorio na zahtjev žalitelja.
497 mr.sc. Ivan Šprajc Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. Slažem se s prethodnim komentarom. No zamjetno je da se izvršila unifikacija žalbenih rokova (ovdje na primjeru rokova u otvorenom postupku) i to na potencijalno kraći rok (10 dana kao rok koji je do sada dominirao Zakonom o javnoj nabavi) umjesto na potencijalno duži rok (15 dana kao rok koji je opći prema ZUP-u). Osim što su ovim potezom u manje povoljan položaj stavljeni ponuditelji u postupcima velike vrijednosti ovako određen rok u neskladu je s čl. 109. Zakona o općem upravnom postupku (ZUP) kao organskim zakonom (što Zakon o javnoj nabavi nije). Primljeno na znanje Rokovi za izjavljivanje žalbe usklađeni su s relevantnom direktivom o pravnoj zaštiti.
498 Domagoj Adamčić Rokovi za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku javne nabave, Članak 406. Članak 406. st. 1. t. 3.: S obzirom da naručitelj više nije obvezan od svake izmjene osigurati rok od 10/15 dana ovaj rok za žalbu može isteći i nakon roka za dostavu ponuda. Rizik da će biti više poništenja cjelokupnih postupaka javne nabave. Prihvaćen Prihvaća se
499 HGK GLAVA II. - IZJAVLJIVANJE ŽALBE, Rokovi za izjavljivanje žalbe u ograničenom, natjecateljskom postupku uz pregovore, pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu te partnerstvu za inovacije Postoji pravna praznina u odnosu na pravo na izjavljivanje žalbe u ograničenom odnosno pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom. Naime, nije ostavljena mogućnost podnošenja žalbe u ograničenom i/ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ako gospodarski subjekt podnosi žalbu na nezakonitosti u zahtjevima za sudjelovanje drugih natjecatelja koji su pozvani na dostavu ponude odnosno sudjelovanje u drugom stupnju ograničenog i/ili pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, te na nezakonitosti u postupku otvaranja i ocjene zahtjeva za sudjelovanje ako smatra da iste postoje. Zbog toga se predlaže preciznije definirati mogućnost uvida u ponudu kvalificiranih ponuditelja i podnošenja žalbe od strane ponuditelja koji nisu pozvani na davanje ponuda. Prihvaćen Prihvaća se
500 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Rokovi za izjavljivanje žalbe u slučaju ugovora koji su izuzeti od primjene ovoga Zakona, Članak 410. St. 3 – u ovom prijedlogu ZJN ne postoji obveza objave obavijesti o dodjeli ugovora za ugovore izuzete od primjene ovoga prijedloga zakona čime st. 3 ovog članka nije primjenjiv. Nije prihvaćen Odredba je usklađena s relevantnom direktivom o pravnoj zaštiti.
501 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) Rok za izjavljivanje žalbe u slučaju izmjene ugovora tijekom njegova trajanja, Članak 413. 316. i 317. Odnose se izmjene ugovora. Naručitelj je obvezan svaku izmjenu ugovora objaviti u roku od 30 dana, a rok za žalbu je 30 dana od dana objave obavijesti, što ukupno čini 60 dana. Smatramo da je ove rokove potrebno smanjiti, jer se ponekad izmjene ugovora sklapaju na rokove koji su kraći od tih 60 dana, pa bi se moglo desiti da ugovor bude završen i isplaćen u cijelosti, a da rokovi za žalbu još uvijek teku, tj. da se izjavi žalba za postupak koji je okončan i ugovor koji je isplaćen u cijelosti. Računajući pri tome vrijeme koje je potrebno Državnoj komisiji za donošenja Rješenja, može postati diskutabilno postupanje po Rješenju, u npr. slučaju da Državna komisija poništi sklopljen i isplaćen ugovor. Ili, možda bi to značilo da se izmjena ugovora mora sklapati na min rok od 30, odnosno 60 dana? Što ako to nije u interesu niti naručitelja, niti izvođača/izvršitelja, ako se radi o nekim poslovima malih vremenskih trajanja? Prihvaćen Prihvaća se
502 HP-Hrvatska pošta d.d. Odustanak od žalbe, Članak 415. St.4. - Da li rješenje ili zaključak? Primljeno na znanje Odredba glasi: Ako žalitelj odustane od žalbe Državna komisija će obustaviti postupak.
503 Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. Postupanje naručitelja u vezi sa žalbom, Članak 416. Također predlažemo dodati odredbu kojom bi naručitelju bilo omogućeno prethodno postupanje po žalbi na način da sam eventualno otkloniti učinjeni propust/pogrešku. Odnosno kao procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe na dokumentaciju propisati obvezu ponuditelja da prethodno traži pojašnjenje odnosno izmjenu dokumentacije. Na taj način ne bi se nepotrebno odugovlačio postupak i stvarali dodatni troškovi. Djelomično prihvaćen Sukladno čl. 202. St. 1. NPZ Gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. U tom smislu, naručitelj može, tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, ukoliko je zahtjev gospodarskog subjekta utemeljen, izmijeniti dok. o nabavi. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor, dodatne informacije i objašnjenja prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda staviti na raspolaganje na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju. Ako je zahtjev opravdan naručitelj može izmijeniti ili dopuniti dokumentaciju o nabavi do isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Ukoliko naručitelj valjano ne odgovori na zahtjev gospodarskog subjekta, propisana je mogućnost izjavljivanja žalbe na navedenu okolnost. Dakle, navedeni zahtjev može, na opisani način, imati određene učinke prigovora. Zahtjev se prihvaća - u dijelu koji se odnosi na nadležnost Visokog upravnog suda.
504 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Postupanje naručitelja u vezi sa žalbom, Članak 416. Prijedlog članka: Postupanje i ovlasti naručitelja u vezi sa žalbom Članak 416. (4) Ako naručitelj nakon zaprimanja žalbe, nađe da je ona djelomično ili u cijelosti osnovana može, ispraviti radnju, poduzeti činjenje ili provesti drugi postupak, ili može postojeću odluku staviti izvan snage i zamijeniti je drugom odlukom, ili poništiti postupak javne nabave te o tome obavijestiti sudionike postupka na način određen ovim Zakonom u roku pet dana od primitka žalbe. (5) Naručitelj nema ovlasti iz članka 425. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona. (6) Protiv nove odluke, činjenja, nečinjenja i postupka ima se pravo žalbe pod uvjetima iz ovoga Zakona. (7) Naručitelj koji se koristio ovlastima iz ovoga članka dužan je o tome izvijestiti Državnu komisiju, uz dostavu izvornika nove odluke i dokaza o dostavi odluke svim sudionicima u postupku odabira. Molimo da se u novi ZJN vrati formulacija iz ZJN (br.110/07., 125/08.) članka 153. (Ovlasti naručitelja u vezi s izjavljenom žalbom). Navedena formulacija se pokazala kao vrlo dobra u praksi kako i za ponuditelje tako i za naručitelje već samom činjenicom da su se žalbe u takvim slučajevima brže rješavale te nije bilo dodatnih troškova za sudionika u žalbenom postupku. Nije prihvaćen Za rješavanje o žalbama izjavljenim sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi i propisa koji uređuje javnu nabavu za potrebe obrane i sigurnosti nadležna je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave. Nadležnost i druga pitanja vezana za rad Državne komisije uređuju se posebnim zakonom.
505 Domagoj Adamčić Postupanje naručitelja u vezi sa žalbom, Članak 416. Članak 416. st. 2.: Izmijeniti na način da je naručitelj dužan dostaviti prijevod onog dijela ponude u odnosu na koji je izjavljena žalba (ako je na stranom jeziku). Ovako proizlazi da naručitelj mora prevesti sve dijelove ponude koji su na stranom jeziku. Primljeno na znanje Stručni nositelj smatra da predloženo rješenje omogućuje dostavu dijela ponude koji je izrađen na stranom jeziku, na koji se odnosi izjavljena žalba, ali imajući pri tome u vidu odredbu članka 404. St. 2. NPZ, kojim su propisane osobito bitne povrede postupka javne nabave.
506 Marijana Drobnjak Postupanje naručitelja u vezi žalbe na dokumentaciju o nabavi , Članak 419. članak 419. stavak 2.: Ovo bi trebalo uskladiti sa člankom 200. stavak 6. jer bi ova žalba mogla biti dostavljena nakon roka za dostavom ponuda, odnosno nakon otvaranja ponuda. članak 419. stavak 5.: Ovo bi također trebalo uskladiti sa člankom 200. stavak 6., slično kao stavak 2. ovog članka. Primljeno na znanje U opisanom slučaju, kada je žalba na DZN odbijena ili odbačena pa naručitelj u pravilu samo produljuje rok za dostavu.
507 Domagoj Adamčić Postupanje naručitelja u vezi žalbe na dokumentaciju o nabavi , Članak 419. Uvođenje obveze postavljanja zahtjeva za izmjenom DZN prije žalbe na DZN je načelno dobar prijedlog. Međutim, glavni problem je što bi se postupci znatno odužili jer bi uključivali rok za postavljanje upita, rok naručitelju da odgovori pa onda nakon toga rok za žalbu. Koliko god ti rokovi bili kratki bilo bi ih nemoguće provesti unutar postojećih rokova. Primljeno na znanje Prima se na znanje
508 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Postupanje naručitelja u vezi žalbe na dokumentaciju o nabavi , Članak 419. Predlažemo da se ponuditeljima propiše obveza da prije podnošenja žalbe na dokumentaciju za nadmetanje moraju naručitelju uputiti prijedlog izmjene dijela dokumentacije na koji imaju prigovor, a ako naručitelj ne postupi prema zahtjevu ponuditelja, omogućiti im podnošenje žalbe ili da se se u slučaju izjavljivanja žalbe na dokumentaciju za nadmetanje omogući naručitelju izmijeniti dio dokumentacije za nadmetanje na koji je uložena žalba i prije donošenja rješenja DKOM-a. Ovime bi se umanjila mogućnost usporavanja provedbe postupaka. Žalbeni postupci nisu predmet Direktiva. St. 1 – predlažemo da se propiše kako naručitelj treba postupati u slučaju zakašnjenja izjavljivanja žalbe na dokumentaciju za nadmetanje. Nije prihvaćen Sukladno čl. 202. St. 1. NPZ gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi, tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. U tom smislu, naručitelj može, tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, ukoliko je zahtjev gospodarskog subjekta utemeljen, izmijeniti dok. o nabavi. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor, dodatne informacije i objašnjenja, bez odgode, a najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka iz članka 234. ovoga Zakona te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom četvrtog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda staviti na raspolaganje na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva.. Ako je zahtjev opravdan naručitelj može izmijeniti ili dopuniti dokumentaciju o nabavi do isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Ukoliko naručitelj valjano ne odgovori na zahtjev gospodarskog subjekta, propisana je mogućnost izjavljivanja žalbe na navedenu okolnost. Dakle, navedeni zahtjev može, na opisani način, imati određene učinke prigovora.
509 Domagoj Adamčić Postupanje naručitelja u vezi žalbe na dokumentaciju o nabavi , Članak 419. Članak 419. st. 2.: Naručitelj je obvezan odrediti novi rok za dostavu. Postoji mogućnost da žalba na izmjenu DZN bude izjavljena nakon roka za dostavu ponuda pa bi trebalo prilagoditi stavak. Članak 419. st. 3.: Što ako naručitelj ne izmjeni DZN i/ili objavu u potpunosti prema uputi DKOM-a iz odluke? Kako zaštititi prava u tom slučaju? Prijedlog je brisati ovaj stavak tako da se ta izmjena DZN tretira kao i svaka druga i u članak 404. dodati da DKOM po službenoj dužnosti pazi je li naručitelj izmijenio DZN i/ili objavu sukladno odluci Državne komisije. Prihvaćen U opisanom slučaju, kada je žalba na DZN odbijena ili odbačena pa naručitelj u pravilu samo produljuje rok za dostavu. Također, čl. 414. NPZ propisano je da u svim ostalim slučajevima koji nisu određeni člancima 406. do 413. ovoga Zakona, rok za žalbu iznosi deset dana od dana primitka dokumentacije ili odluke kojom se odlučuje o pojedinačnom pravu žalitelja, odnosno od isteka roka za poduzimanje radnje, u odnosu na radnje, odluke, postupke i propuštanja radnje naručitelja, koje je na temelju ovoga Zakona trebalo obaviti odnosno druge radnje kojom je povrijeđeno subjektivno pravo žalitelja.
510 Elvis Sever-Koren Sadržaj žalbe, Članak 420. Nejasno je što je to dovoljan broj primjeraka, a često je zbog objektivnih razloga odmah platiti i naknadu za pokretanje postupka, zato treba brisati sankciju odbacivanja žalbe uz koju nije priložen dokaz da je naknada za pokretanje žalbenog postupka plaćena. Djelomično prihvaćen Odredba članka 420. st. 3. NPZ-a briše se. U ostalom dijelu prijedlog se ne prihvaća, jer stručni nositelj cijeni da je rok od 10 dana za izjavljivanje žalbe dovoljno dugačak za poduzimanje svih potrebnih radnji kako bi žalba bila uredna u trenutku dostave.
511 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Sadržaj žalbe, Članak 420. St. 3 - Nejasna odredba, što je dovoljan broj? Prihvaćen (Odredba članka 420. st. 3. NPZ-a briše se).
512 Domagoj Adamčić Sadržaj žalbe, Članak 420. Članak 420. st. 3.: Definirati što je dovoljan broj primjeraka ili u članku 421. st. 2. navesti da DKOM zove na ispravak/dopunu žalitelja koji je podnio žalbu u nedovoljnom broju primjeraka. Ovako se može tumačiti da DKOM može odmah odbaciti žalbu kao neurednu jer nije podnijeta u dovoljnom broju primjeraka (koji nije definiran). Prihvaćen (Odredba članka 420. st. 3. NPZ-a briše se).
513 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Odluke po žalbi, Članak 425. Pozdravljamo odredbu i određivanje roka od 30 dana za postupanje naručitelja. Dodatno, pozdravljamo prekršajnu odredbu za naručitelja u slučaju nepostupanja/nepridržavanja te apeliramo Upravi za sustav JN da provodi preventivne nadzore po ovoj temi. Primljeno na znanje Prima se na znanje
514 HP-Hrvatska pošta d.d. Odluke po žalbi, Članak 425. St.1.tč.9. - Mišljenja smo da Državna komisija nije sudbeno tijelo i da ne može imati ovlasti za izricanje kazne, pa tako niti novčane kazne, a posebice ako se uzmu u obzir prekršajne odredbe istog zakona. Dakle, ukoliko je propisana mogućnost prekršaja, nejasna je mogućnost izricanja novčane kazne od Državne komisije. Iz ovakvog propisivanja proizlazi mogućnost dvostrukog sankcioniranja za istu povredu. Primljeno na znanje Radi se o administrativnoj sankciji propisanoj odredbama direktive EU o pravnoj zaštiti. Rečena sankcija nije povezana s pitanjem prekršaja, o kojemu odlučuje nadležni prekršajni sud, po optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja. Navedena odredba usklađena je s odredbama direktive EU o pravnoj zaštiti.
515 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Odluke po žalbi, Članak 425. (3) Rješenje mora sadržavati obrazloženje odluke Državne komisije. Obrazloženje mora sadržavati očitovanje o svakom pojedinom žalbenom navodu. Primljeno na znanje Državna komisija je obvezna riješiti o svim žalbenim navodima, kao i o žalbenim zahtjevima žalitelja, te svoju odluku valjano obrazložiti.
516 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Odluke po žalbi, Članak 425. (3) U praksi je uočeno da se DKOM ponekad ne očituje o svakom žalbenom navodu, pa stoga predlažemo da se to preciznije odredi zakonskim tekstom. Primljeno na znanje Državna komisija je obvezna riješiti o svim žalbenim navodima, te svoju odluku valjano obrazložiti.
517 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Usmena rasprava, Članak 427. Pozdravljamo zadržavanje ove odredbe. Ovdje apeliramo da se usmena rasprava doista i počne provoditi, a ne samo da je deklaratorno zajamčeno pravo žalitelja. Imamo saznanja da sam DKOM nije proveo niti jednu usmenu raspravu, što je razvidno i iz Izvješća DKOM-a o radu Primljeno na znanje Sukladno čl.427. NPZ-a stranke mogu predložiti održavanje usmene rasprave i obrazložiti razloge zbog kojih raspravu predlažu, a posebno zbog razjašnjenja složenog činjeničnog stanja ili pravnog pitanja. Državna komisija odlučuje o prijedlogu za održavanje usmene rasprave. Državna komisija može odlučiti o održavanju usmene rasprave i u slučaju kada sama utvrdi da je to potrebno zbog razjašnjenja složenoga činjeničnog stanja ili pravnog pitanja.
518 Elvis Sever-Koren Usmena rasprava, Članak 427. Svakako sam za to da Državna komisija konačno počne koristiti institut usmene rasprave. Ujedno, nestalo je iz zakona ovlaštenje komisije da može konzultirati upravna tijela ili ustanove o činjenicama koje su relevantne za odlučivanje. Upravo suprotno tome, smatram da tu ovlast treba proširiti i na institute i tijela izvan državnih, kao i stručnjake ili vještake, jer se često događa da treba odlučivati o činjenicama koje su specifične i za koje treba specifična znanja. Smatram da je cilj žalbenog postupka uklanjanje nezakonitosti po utvrđivanju načela materijalne istine, a ne formalno odlučivanje. Primljeno na znanje Sukladno članku 427. NPZ-a stranke mogu predložiti održavanje usmene rasprave i obrazložiti razloge zbog kojih raspravu predlažu, a posebno zbog razjašnjenja složenog činjeničnog stanja ili pravnog pitanja. Državna komisija odlučuje o prijedlogu za održavanje usmene rasprave. Državna komisija može odlučiti o održavanju usmene rasprave i u slučaju kada sama utvrdi da je to potrebno zbog razjašnjenja složenoga činjeničnog stanja ili pravnog pitanja. Drugi dio primjedbe odnosi se predmet reguliranja Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Sukladno čl.14. Zakona o Državnoj komisiji: „Na sjednicu vijeća mogu biti pozvani stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja. Državna komisija može tijekom žalbenog postupka zatražiti od središnjih tijela državne uprave tumačenje pojedinih odredbi zakona i dr. propisa iz njihova djelokruga, a koja su od značaja za odlučivanje u konkretnom slučaju“.
519 Darko Podravec Novčane kazne, Članak 429. Članak 429. naručitelju propisuje novčane kazne ukoliko Državna komisija poništi potpisani ugovor zbog nepoštivanja ovog zakona. Ovaj članak potrebno je dopuniti odredbama prema kojima naručitelj ponuđačima mora nadoknaditi troškove izrade ponude u iznosu određen brojem radnih sati za izradu ponude predviđenih rokom za dostavu ponuda i brojem zaposlenika koji su radili na izredu ponude s obzirom na kompleksnost projekta odnosno procjenjenu vrijednost natječaja, ukoliko je Državna komisija poništila natječaj jer naručitelj u posupku provođenja javnog natječaja nije poštovao odredbe ovog zakona. Članak je potrebno je nadopuniti odredbama kojima se ponuđaču koji nije odabran pred državnom komisijom omogućuje dokazivanje da se naručitelj u postupku javne nabave koristio lošim tenderom. Loš tender je u praksi tipski tender koji ne opisuje na odgovarajući način traženi ili postojeći tehnološki proces, njegove karakteristike, ciljane vrijednosti, potrebe korisnika, sadrži nepotrebnu redundanciju opreme, neodovarajuću terminologiju, što pred ponuđača stavlja preveliki rizik izrade nerealno skupe ili nerealno jeftine ponude. U slučaju da ponuđač dokaže korištenje lošeg tendera državna komisija mora omogućiti naplatu troška za izradu ponude u korist svih ponuđača, naplatu kazne u korist državnog proračuna i poništenje cijelog natječaja. Primljeno na znanje Navedena odredba čl. 429. NPZ-a usklađena je s odredbama direktive EU o pravnoj zaštiti. Nadalje, vezano za pitanje eventualne naknade troškova ponuditeljima, navodi se da sukladno članku 435. NPZ-a „Svaka osoba koja je pretrpjela štetu zbog povreda ovoga Zakona ima mogućnost naknade štete pred nadležnim sudom prema općim propisima o naknadi štete“.
520 HP-Hrvatska pošta d.d. Novčane kazne, Članak 429. St.2. - Osim što smo mišljenja da Državna komisija nije sudbeno tijelo i da ne može izricati novčane kazne, nisu jasno propisani kriteriji za izricanje novčane kazne kao niti raspon iste. Npr. da li bi isto bilo vezano za procijenjenu vrijednost ili sl. Propisivanje „ako Državna komisija odbije prijedlog za određivanjem privremene mjere ili odobri nastava“ je nedovoljno jasno i jedina posljedica može biti pravna nesigurnost. Primljeno na znanje Navedena odredba usklađena je s odredbama direktive EU o pravnoj zaštiti.
521 HGK GLAVA IV.- ODLUČIVANJE DRŽAVNE KOMISIJE, Naknada za pokretanje žalbenog postupka Smatramo da su utvrđene naknade za pokretanje žalbenog postupka previsoke. Primljeno na znanje Iznos naknada za pokretanje žalbenog postupka, u pojedinim slučajevima je značajno smanjen, primjerice u slučaju izjavljivanja žalbe na dokumentaciju o nabavi 5000,00 kn, i sl.
522 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Naknada za pokretanje žalbenog postupka, Članak 430. U odnosu na stavak 9.: Pozdravljamo intenciju i dobru namjeru ove odredbe, ali ukazujemo kako je u praksi otegotno ostvariti povrat sredstava/refundaciju. Primljeno na znanje Prima se na znanje
523 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Naknada za pokretanje žalbenog postupka, Članak 430. Dodana je naknada od 5.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna. Smatramo da će to povećati količinu žalbi i usporiti proces završetka nabave. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da predloženo rješenje NPZ-a neće značajno povećati količinu žalbi niti dodatno usporiti proces završetka postupka javne nabave.
524 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj Naknada za pokretanje žalbenog postupka, Članak 430. (1) AmCham pozdravlja smanjenje visine naknada za pokretanje žalbenog postupka prema članku 430.(1), s najnižim propisanim iznosom pristojbe od 5.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna. Također podržavamo fiksiranje iznosa na žalbu na dokumentaciju na 5.000,00 kuna. Pozivamo na razmatranje dodatnog smanjenja naknade za veće procijenjene vrijednosti nabave na maksimalno 15,000.00, kao i mogućnost uvođenja načelne nepovratnosti naknade, čak i u slučaju usvajanja žalbe. Znatno niže naknade olakšale bi ponuditeljima pokretanje žalbenog postupka a njihova nepovratnost učinila bi bespredmetnima žalbene postupke pokrenute samo radi odugovlačenja postupka. Djelomično prihvaćen Prijedlog sadržan je u predloženom rješenju NPZ-a.
525 Elvis Sever-Koren Naknada za pokretanje žalbenog postupka, Članak 430. Načelno smatram da su naknade za pokretanje žalbenog postupka neutemeljeno previsoke i otežavaju mogućnost pravnog lijeka. Pokušaj sprečavanja ulaganja žalbi bez osnova pretvara se u nemogućnost korištenja pravne zaštite. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da su visine naknada za pokretanje žalbenog postupka razmjerno određene.
526 Domagoj Adamčić Naknada za pokretanje žalbenog postupka, Članak 430. Članak 430. st. 4.: Precizirati što ako se žalba izjavljuje na dvije grupe (od dvije). Primjenjuje li se tada stavak 4. ili stavak 1. Npr. ako je procijenjena vrijednost nabave veća od 60 milijuna kuna, a postupak je podijeljen u dvije grupe. Plaća li se tada naknada za žalbu u iznosu od 66.666,66 kuna ili 100.000,00 kuna? Primljeno na znanje Predmetno pitanje riješeno je u praksi Državne komisije. U opisanom slučaju žalitelj mora platiti ukupan iznos naknade, propisan za predmet nabave.
527 HGK Odlučivanje i dostava odluka, Članak 432. U odnosu na odredbu stavka 2. predlaže se skratiti rok za odlučivanje s 30 dana na 15 dana od predaje uredne žalbe. Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da je predloženi rok od 30 dana od predaje uredne žalbe za donošenje odluke Državne komisije odgovarajući, s obzirom na to da se u pravilu radi o vrlo složenim žalbenim postupcima, ali i potrebi poduzimanja više procesnih radnji tijekom žalbenog postupka.
528 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Odlučivanje i dostava odluka, Članak 432. Molimo dopunu čl. 432. st. 2 . na način da: „Državna komisija mora donijeti odluku u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe, ako ovim dijelom Zakona nije drugačije određeno. Državna komisija je dužna obrazložiti razlog prekoračenja zakonskog roka za donošenje Odluke.“ Nije prihvaćen Državna komisija je samostalno i nezavisno državno tijelo koje za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru, koje postupa u skladu s načelom zakonitosti, te u tom smislu podnosi Izvješće o svome radu Hrvatskome saboru.
529 Domagoj Adamčić Odlučivanje i dostava odluka, Članak 432. Je li se razmišljalo o tome da Državna komisija zaključke dostavlja na isti način kao i rješenja, na internetskoj stranici? To bi dovelo do skraćivanja žalbenog postupka i smanjenja troškova (ne bi se plaćale poštanske usluge, ušteda vremena...) Primljeno na znanje Predložena rješenja u NPZ-u, ne isključuju opisano rješenje u vezi s dostavom zaključaka Državne komisije.
530 HGK GLAVA V. - SUDSKA ZAŠTITA I GRAĐANSKOPRAVNE ODREDBE, Sudska zaštita Predlaže se uvesti obvezu podnošenja prigovora naručitelju kao prije izjavljivanja žalbe DKOM-u. Naime, prethodno iskustvo sa sličnom normom rezultiralo je reakcijom naručitelja i promjenom dokumentacije ili odluke o odabiru/poništenju, već od strane naručitelja. Stoga predlaže se ponovno zakonom omogućiti davanje prigovora naručitelju kako bi se povodom izjavljenog prigovora mogla ukinuti odluka, odnosno u suprotnom čime se stječe pretpostavka za žalbenu dokumentaciju. Predloženo rješenje ima za cilj ozbiljnijim postupanjem naručitelja i smanjenjem pritiska i troškova koje otvaraju postupci žalbe pred DKOM. Isto tako, predlaže se da Visoki upravni sud postupa u II. stupnju odnosno kao viša instanca u postupku nad DKOM-om. Dosadašnja praksa rada četiri upravna suda, koji različito tumače određena pitanja, otežava primjenu zakona. Predlaže se uvođenje javnog objavljivanja presuda upravnih sudova, a opet s ciljem uvođenja veće ujednačenosti i pravne sigurnosti. Djelomično prihvaćen Sukladno čl. 202. St. 1. NPZ gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi, tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. U tom smislu, naručitelj može, tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, ukoliko je zahtjev gospodarskog subjekta utemeljen, izmijeniti dok. o nabavi. Pod uvjetom da je zahtjev dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor, dodatne informacije i objašnjenja, bez odgode, a najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka iz članka 234. ovoga Zakona te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom četvrtog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda staviti na raspolaganje na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Ako je zahtjev opravdan naručitelj može izmijeniti ili dopuniti dokumentaciju o nabavi do isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Ukoliko naručitelj valjano ne odgovori na zahtjev gospodarskog subjekta, propisana je mogućnost izjavljivanja žalbe na navedenu okolnost. Dakle, navedeni zahtjev može, na opisani način, imati određene učinke prigovora. U drugom dijelu, vezano za nadležnost Visokog upravnog suda, prijedlog se prihvaća.
531 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Sudska zaštita, Članak 434. Definirati zakonom da je u slučaju pokretanja upravnog spora pred Visokim upravnim sudom RH naručitelj obvezan zaustaviti daljnji postupak do donošenja odluke u upravnom sporu, odnosno nastavak postupka javne nabave nevezano za navode u 0dluci DKOM-a odnosno činjenici da je odluka postala izvršna te naručitelj može nastaviti sa daljnjim postupkom. Nerijetko je slučaj da se na odluku DKOM-a izjavi tužba, da Sud donese svoju odluku nakon npr. 6 mjeseci ako ne i nakon dužeg vremenskog roka (2 godine), te da Sud donese odluku kojim poništava odluku DKOM-a te vraća sve na ponovno postupanje. U tom slučaju naručitelj je stavljen u izrazito nepovoljan položaj pogotovo ako je nastavio sa postupkom odnosno započeo sa konzumacijom ugovora ili je isti već konzumirao u potpunosti te izvršio djelomično ili potpuno plaćanje po ugovoru. Također naručitelj je u tom slučaju u prekršaju ne svojom krivicom. Naš prijedlog je da se definira da naručitelj može nastaviti sa postupkom nabave nakon 30 dana odnosno donošenja Odluke o upravnom sporu. Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da je isto predmet reguliranja Zakona o upravnim sporovima, prema kojem u određenim slučajevima tužba ima odgodni učinak (čl. 26. Zakona o upravnim sporovima).
532 Elvis Sever-Koren Sudska zaštita, Članak 434. Mislim da rok od 30 dana nije realan, jer treba tužbu dostaviti i zainteresiranoj strani, dati odgovor na tužbu, mogućnost odgovora na odgovor i navode, predložiti i izvesti dokaze... Ujedno, nije jasno da li Državna komisija objavljuje sve odluke u upravnom sporu ili samo one koje su poništene (st.3. u vezi sa st.4.). Mišljenja sam isto da će Visoki upravi sud biti preopterećen u radu po tužbama i to će dodatno zakočiti sustav. Primljeno na znanje Državna komisija objavljuje na svojim internetskim stranicama sve odluke o upravnom sporu. Stručni nositelj cijeni da VUS neće biti preopterećen upravnim sporovima.
533 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. GLAVA I. - NADLEŽNOSTI SREDIŠNJEG TIJELA DRŽAVNE UPRAVE ZA POLITIKU JAVNE NABAVE, Članak 436. Predlažemo da Središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave izrađuje obvezujuća mišljenja i za naručitelje i za ponuditelje i za DKOM, kako ne bi više dolazilo do situacija kada to tijelo ima jedno mišljenje koje primjene naručitelji, a DKOM donese rješenja suprotna od danih mišljenja. Nije prihvaćen Središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave nadležno je između ostaloga i za: (4) stručnu pomoć u vezi s primjenom ovoga Zakona i njegovih podzakonskih propisa kroz davanje mišljenja, izradu smjernica, priručnika te drugih publikacija i obrazaca. Obvezujuća mišljenja dovela bi u pitanje autonomiju i odgovornost navedenih tijela (naručitelja i žalbenog tijela), koje svatko u okviru svoga djelokruga, na temelju relevantnih dokaza utvrđuje činjenično stanje radi donošenja potrebnih odluka, u skladu sa zakonom.
534 Sanja Mjertan GLAVA I. - NADLEŽNOSTI SREDIŠNJEG TIJELA DRŽAVNE UPRAVE ZA POLITIKU JAVNE NABAVE, Članak 436. U dijelu nadležnosti središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave "izobrazbu u području javne nabave, uključujući uspostavljanje i vođenje Centra za izvrsnost u javnoj nabavi" predlaže se preciziranje odredbe te usklađivanje s postojećim stanjem, rezultatima pretpristupnih pregovora u EU iz poglavlja 5. Javne nabave, kao i Izvješćima o analitičkom pregledu i ispunjavanju obveza iz poglavlja 5. Javne nabave. Dakle, nastavno na utvrđenu valjanu izobrazbu svih sudionika javne nabave na svim razinama, gdje je utvrđen značajan korak naprijed postignut razvojem i provedbom specijalističkog/ih programa izobrazbe na području javne nabave te provedbom programa usavršavanja u području javne nabave od strane ovlaštenih nositelja izobrazbe (po načelu slobode pružanja usluga, načelu tržišnog natjecanja i zabrane diskriminacije) te nadležnostima detaljno propisanim važećim Pravilnikom o izobrazbi u sustavu javne nabave (a koji se na gotovo istovjetan način provodi i implementira u nacionalna zakonodavstva zemalja koji su u predpristupnim pregovorima s EU prepoznati kao dobro zakonodavno rješenje i praksa), smatram kako bi trebalo precizno navesti (ili pojasniti eventualno neusvajanje prijedloga) kako je u nadležnosti središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave uspostava nacionalnog okvira plana i programa specijalističkog programa izobrazbe i programa usavršavanja iz područja javne nabave, davanje ovlaštenja za provedbu provedbe programa izobrazbe i pojedinih programa usavršavanja iz područja javne nabave ovlaštenim drugim pravnim i fizičkim osobama, provjera znanja, izdavanje/obnova/ukidanje certifikata, odnosno ovlaštenja nositeljima provedbe izobrazbe te provedba nadzora primjene odredbi Zakona o javnoj nabavi i nositelja ovlaštenja programa izobrazbe iz javne nabave. Prihvaćen Program izobrazbe, planiranje, način i uvjete provedbe izobrazbe, uvjete za izdavanje i obnavljanje certifikata te druga bitna pitanja u vezi s izobrazbom u području javne nabave propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležno za politiku javne nabave, pravilnikom.
535 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. GLAVA II. - NADZOR, Članak 438. Molimo u čl. 438. st. 3. izmijeniti riječ „može“ u „mora“ podnijeti optužni prijedlog. Nije prihvaćen Iz razloga što je u predmetnoj odredbi sadržana opcija za nadležno tijelo, ovisno o okolnostima konkretnog slučaja: „podnijeti optužni prijedlog pred nadležnim prekršajnim sudom ili o istome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo”.
536 Sanja Milić GLAVA II. - NADZOR, Članak 439. S obzirom da prema postojećem ustrojstvu sustava državne uprave ne postoji tijelo nadležno za inspekcijske poslove u javnoj nabavi, iz ovog prijedloga može se zaključiti da se planira uspostava jednog takvog tijela (ili da se nekom postojećem inspekcijskom tijelu planiraju dodati i takva zaduženja). Dakle, planira se povećanje broja “administrativnih” tijela koja se u nekom obliku bave postupcima javne nabave. Nije jasno kako je to usklađeno s općim planovima vezanima uz reforme državne uprave, odnosno njenim planiranim smanjenjem. U javnosti se predstavljaju aktivnosti usmjerene ka smanjenju broja raznih tijela u sklopu javne uprave, dok se ovom odredbom planira uspostava još jednog tijela koje se bavi tematikom javne nabave. Važno je istaknuti da vezano uz postupke javne nabave postoje razrađeni mehanizmi kontrole, kao što su Državna komisija i MINGO kroz nadzor. Dodatno, postupcima se bavi i Državna revizija, u velikom broju naručitelja postoji i interna revizija, dok su za EU financirane nabave uspostavljeni i dodatni mehanizmi (EU revizije, razne ex ante i ex post kontrole I sl.). Stoga naglasak treba staviti na jačanje kapaciteta postojećih tijela, a ne uspostavljati dodatna. Također, uopće nije jasno kako bi inspekcija uopće mogla funkcionirati uzevši u obzir načina provođenja postupka javne nabave, a da pri tom ne dolazi do preklapanja postupanja s djelovanjem Državne komisije ili, čak i više, nadzorom vezanim za taj postupak. Rezultat uvođenja dodatne inspekcije vjerojatno će završiti različitim odlučivanjem u istoj stvari što će uzrokovati veliku pravnu nesigurnost i brojne probleme za sve sudionike postupka. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da se navedenim prijedlogom neće stvoriti pravna nesigurnost i brojni problemi za sve sudionike postupka, već upravno suprotno, da će se podići razina kontrole i transparentnosti izvršenja ugovora o javnoj nabavi.
537 Petra Jurina GLAVA II. - NADZOR, Članak 439. U Republici Hrvatskoj posebnim propisima, kao niti Zakonom o inspekcijama u gospodarstvu nije propisano koje je to tijelo državne uprave za inspekcijske poslove u javnoj nabavi. Iz navedene zakonske odredbe nejasno je hoće li inspektorske ovlasti za provođenje nadzora u javnoj nabavi dobiti središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave ili će posebnim propisom iz stavka 2. članka 439. biti ustrojeno novo tijelo državne uprave za inspekcijske poslove. S time u vezi ističemo kako u prijelaznim i završnim odredbama nije propisano koje tijelo državne uprave i u kojem roku će donijeti poseban propis kojim će se propisati prava, dužnosti i ovlasti inspektora tijela državne uprave za inspekcije u javnoj nabavi. Navedeno zakonsko rješenje ostavlja pravnu prazninu u vidu da nije jasno koje tijelo državne uprave će biti nositelj izrade zakona, a posebice u kojem roku čime se zakonodavac izlaže mogućnosti da inspekcijski nadzor kontrole izvršenja sklopljenog ugovora od strane nadležnog tijela državne uprave za inspekcijske poslove nikada ne zaživi. S tim u vezi nadalje dovodi se u pitanje potreba posebnog inspekcijskog nadzora kontrole izvršenja sklopljenih ugovora budući da već postoji sudska kontrola, odnosno naručitelji u svojim internim aktima o proceduri javne nabave imaju propisanu kontroli izvršenja ugovora. Prihvaćen Prihvaća se
538 Petra Bas POGLAVLJE 1. -IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE, Članak 440. Članak 440. Nacrta Zakona o javnoj nabavi definira izobrazbu u području javne nabave, odnosno postavlja pravni temelj za pripremu, provedbu izobrazbe i certificiranje zaposlenika obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. Međutim, nejasno je što predlagač Zakona o javnoj nabavi želi postići ovom odredbom kada se odredbe ovog članka dovedu u vezu sa člankom 436. ovog Nacrta Zakona. Između ostalog, u članku 436. Zakona navodi se da Središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave nadležno je za, citirano: „...izobrazbu u području javne nabave, uključujući uspostavljanje i vođenje Centra za izvrsnost u javnoj nabavi.“ Planira se i osnivanje Centra za izvrsnost u javnoj nabavi, što može značiti ograničenje ili zabranu rada certificiranim savjetodavnim kućama, koje posjeduju potrebna znanja i važeća rješenja o dopuštenju rada (koje je izdalo Ministarstvo gospodarstva). Tijekom predpristupnih pregovora za ulazak u EU, Republika Hrvatska se obvezala Strategijom razvoja sustava javne nabave iz 2008. na uvođenje obvezne edukacije u sustav javne nabave, te certifikacije zaposlenika koji se bave javnom nabavom. Strategija razvoja sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj (2008-2012) i pripadajući Akcijski plan provedbe Strategije dostupni su na internet stranicama Ministarstva gospodarstva, Uprave za sustav javne nabave, www.javnanabava.hr. Navedeni dokumenti su obvezujući za Republiku Hrvatsku, a iz njih se jasno vidi koliko je truda i sredstava Republika Hrvatska uložila u razvoj postojećeg sustava edukacije u području javne nabave (kroz zakonske i provedbene odredbe, organizirane i provedene edukacije, implementirane projekte financirane iz EU fondova itd). Razvoj sustava edukacije nastavljen je i kroz važeći Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14) i Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (NN, 06/12, 125/14). Sukladno navedenim propisima Program izobrazbe i usavršavanja provode nositelji programa, a to su ovlaštena tijela (savjetodavna trgovačka društva) kojima je Ministarstvo gospodarstva izdalo ovlaštenje (rješenje) za provedbu navedenog programa. Registar nositelja programa izobrazbe dostupan je na internet stranicama: http://javnanabava.hr/default.aspx?id=3724 Sukladno člancima 436. i 440. Nacrta ZJN-a nije jasno što predlagač zakona namjerava osnivanjem Centra za izvrsnost u javnoj nabavi. Molim odgovore na sljedeća pitanja: Da li predložena odredba znači stvaranje monopolističkog položaja za provođenje edukacija u sustavu javne nabave, gdje Centar za izvrsnost ima jedini pravo provoditi edukacije u ovom području? Da li se predloženom odredbom ograničava ili zabranjuje rad certificiranim savjetodavnim kućama? Napomena, zabranom provođenja edukacije privatnim certificiranim savjetodavnim trgovačkim društvima, krše se načela javne nabave koja su propisana u članku 4. Nacrta ZJN-a. Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi za usluge edukacije (koja je predmet nabave po ZJN-u) moraju provesti odgovarajući postupak javne nabave, ovisno o vrijednosti. Kada se provode postupci nabave i ugovara nabava, bez obzira na vrijednost potrebno je primjenjivati načela javne nabave (npr. tržišnog natjecanja, jednakog tretmana i sl.). U javnoj nabavi, bez obzira na vrijednost, zabranjeno je određenim gospodarskim subjektima davati prednost, odnosno zabranjeno je ostale gospodarske subjekte stavlja u nepovoljan položaj. Iz navedenih članaka (436. i 440.) nejasno je da li se unapređuje postojeći sustav edukacije ili se pristupa njegovom ukidanju? Izmjena/ukidanje edukacije obveznika primjene ZJN-a, kakva trenutno postoji, znači da će se kapaciteti koji su stvoreni u zadnjih nekoliko godina, a odnose se na savjetodavne kuće, kao i znanja zaposlenika naručitelja i ponuditelja, tijekom sljedećih godina znatno smanjiti. Vrijednost javne nabave u RH iznosi 42 MLRD kuna (cca. 12% BDP-a) , koliko se godišnje troši na nabavu razne vrste roba, radova ili usluga. Stoga, potrebno je osigurati da se znanje uključenih u sustav povećava, a ne smanjuje. Slabosti koje se najčešće identificiraju u gospodarstvu RH dijelom se identificiraju i u sustavu javne nabave i to u planiranju, ugovaranju i izvršenju ugovora. Putem pojačane edukacije svih uključenih, moguće je unaprijediti sustav javne nabave, uz što se javna nabava može također pozicionirati kao generator gospodarskog rasta. Razvoj sustava te otklanjanje slabosti u njemu može se postići jedino kroz stručne i obvezujuće edukacije svih dionika sustava. Sustav certificiranja u RH razvija se od 2005. godine, dugogodišnjom edukacijom i certificiranjem prvo ovlaštenih trenera i predavača u sustavu javne nabave, pa zatim naručitelja i ponuditelja. Ovaj sustav edukacije obvezao je RH u fazi pregovaranja za ulazak u EU, kada je ocijenjen od strane EU institucija kao dobar model, koji je kopiran i u drugim zemljama. Uvođenjem novog Zakona o javnoj nabavi, postojeći sustav obrazovanja zaposlenika, potrebno je što bolje iskoristiti, kako bi se svi zaposlenici u naručiteljima i ponuditeljima, što prije mogli educirati vezano za novine u javnoj nabavi. Mijenjanje sustava nabave, neminovno uzrokuje kašnjenja u nabavi tijela javne vlasti, ugovaranju, izvršenju ugovora pa tako i zadovoljavanju potreba građana. Potrebno je iskoristiti postojeći sustav edukacije kako bi kašnjenja i nepravilnosti bile svedene na najmanju moguću mjeru. Jedan od načina je i unapređenje, a ne ukidanje, postojećeg sustava edukacije i obrazovanja zaposlenika javne nabave. Primjeri sličnog načina edukacije, sa ili bez obveze certificiranja, mogu se pronaći u skorom svim „starim“ članicama EU. Prihvaćen Prihvaća se
539 Sanja Mjertan POGLAVLJE 1. -IZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE, Članak 440. Nastavno na izneseni prijedlog i obrazloženja navedena u članku 436. te dosadašnje tumačenje i zadnjih nekoliko godina praksu vezano za (ne)mogućnost provedbe izobrazbe u području javne nabave od strane središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave, odnosno zaposlenika tijela u kontekstu potencijalnog sukoba interesa, molim Vas pojašnjenje predloženog stavka 1. ovoga članka, uz neizostavno navođenje i provedbe izobrazbe u području javne nabave od strane ostalih ovlaštenih nositelja izobrazbe prema važećim izdanim Rješenjima koja predstavljaju upravni akt. Isto tako, predlažem propisivanje odredbe kako središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave priprema i provodi nacionalnu politiku i utvrđivanje nacionalnog okvira programa izobrazbe u području javne nabave sukladno Pravilniku koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave. Primljeno na znanje Program izobrazbe, planiranje, način i uvjete provedbe izobrazbe, uvjete za izdavanje i obnavljanje certifikata te druga bitna pitanja u vezi s izobrazbom u području javne nabave propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležno za politiku javne nabave, pravilnikom.
540 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. Prekršajne odredbe, Članak 443. Pozdravljamo nove okolnosti koje su predviđene kao prekršaj naručitelja Primljeno na znanje Prima se na znanje
541 Doris Šegulja Prekršajne odredbe, Članak 443. Komentar na stavak 1. Pod prekršajnu sankciju stavlja se odredba koja do sada zakonom nije bila regulirana. Dakle prema istoj provođenje postupaka javne nabave ne mogu obavljati pravne osobe koje su osnovane radi obavljanja potpornih funkcija naručitelja. Predlaže se brisanje navedenog stavka radi smanjenja troškova cjelokupne javne nabave. Prihvaćen Prihvaća se.
542 Miljenko Cvitanović Prekršajne odredbe, Članak 443. U alineji 24. ponavlja se "obavijest o dodjeli ugovora" Prihvaćen Prihvaća se.
543 Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 449. Jedinstvenim metodološko – nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15), člankom 48. određeno je kada se mijenja i dopunjava propis. Stavkom (2) članka 48. određeno je kada se pristupa izmjenama i dopunama propisima. Obzirom da je člankom 449. Nacrta Zakona o javnoj nabavi određeno da se stupanjem na snagu tog Zakona briše članak 6. stavak 9. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (»Narodne novine«, br. 89/12. i 145/14.), smatramo da je nužno primijeniti članak 48. stavak (2) Jedinstvenih metodološko – nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15), te izraditi Izmjenu i dopunu Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (»Narodne novine«, br. 89/12. i 145/14.), a u svrhu olakšavanja primjene propisa i povećanja pravne sigurnosti. Prihvaćen Prihvaća se.
544 Hrvatska komora arhitekata DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 452. Predlažemo brisanje dijela teksta, koji se odnosi na odgodu primjene članka 284. stavka 4. i 5., do 1. siječnja 2017. godine, koji glasi: "...članka 284. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2017." , već da se ove odredbe počnu primjenjivati danom stupanja na snagu zakona: "Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu osam dana od objave, osim članka 261., koji stupa na snagu 18. travnja 2018. godine i članka 269., koji stupa na snagu 18. listopada 2018. godine.“ Nije prihvaćen Stručni nositelj smatra da je potrebno određeno vrijeme za prilagodbi sudionika u sustavu javne nabave.
545 Elvis Sever-Koren DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 452. Predlažem da cijeli zakon stupi na snagu 1.1.2017.g.,ili kasnije, jer treba vremena da se korisnici prilagode promjenama. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da je predloženi vacatio legis primjeren i sukladan članku 90. stavku 3. Ustava RH.
546 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. DIO SEDMI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 452. Predlažemo da novi ZJN stupi na snagu najranije 1.1.2017. kako bi naručitelji, ponuditelji, EOJN, DKOM i drugi imali barem malo vremena za edukacije i aplikativne prilagodbe. Primljeno na znanje Stručni nositelj cijeni da je predloženi vacatio legis primjeren i sukladan članku 90. stavku 3. Ustava RH.
547 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. Članak 452., PRILOG V. Predlažemo da se u Prilog V. uvrsti i obavijest o poništenju postupka. V.C.II.A. Otvoreni postupak - tč 15 - pojam „skupina gospodarskih subjekata“ ne postoji u prijedlogu ZJN. Predlažemo uskladiti sve priloge s tekstom prijedloga ZJN. V.D.II.A. Podaci koji su namijenjeni za objavu - tč. 17 - podrijetlo predmeta (robe) dokazuje se carinskim propisima te kod isporuke od strane ugovaratelja koji su pribavili predmet iz druge države naručitelji ne moraju znati podrijetlo. Informacije o podrijetlu predmeta uvijek i samo daju pribavitelji odnosno uvoznici carini putem INTRASTAT statistike ili carinskih deklaracija. Predlažemo brisati tč. 17. Nije prihvaćen Obavijest o dodjeli ugovora naziv je standardnog obrasca (br. 3) čiji sadržaj u odjeljku V.1) Podaci o nesklapanju, sadrži podatke za slučaj kada se ne sklapa ugovor. Obavijest o dodjeli ugovora sadrži opciju za unošenje podataka u vezi s poništenjem postupka. Standardni obrasci i njihov sadržaj propisani su Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2015/1986 od 11. studenog 2015. godine o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave (…) i kao takvi se neposredno primjenjuju. Korišteni izričaji usklađeni su s relevantnim direktivama EU.
548 ACT Grupa Članak 452., PRILOG V. Sukladno Članku 51. odredbu: "V.B.II. Dodatni podaci koje sadrži periodična indikativna obavijest ako se koristi kao sredstvo poziva na nadmetanje ili se njome omogućuje određivanje kraćih rokova za zaprimanje ponuda 8. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja." izmijeniti u: "8. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice, gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja." Nadalje: "V.C.II.A. Otvoreni postupak 3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja." izmijeniti u "3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice, gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja." Nadalje: "V.C.II.B. Ograničeni postupak 3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja." izmijeniti u "3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice, gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja." Nadalje: "V.C.II.C. Pregovarački postupak 3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja." izmijeniti u "3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice, gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja." Nadalje: "OBAVIJEST O POSTOJANJU KVALIFIKACIJSKOG SUSTAVA 3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu programa zaštićenih zaposlenja." izmijeniti u "3. Prema potrebi, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene radionice, gospodarske subjekte čiji je osnovni cilj društvena i profesionalna integracija osoba s invaliditetom ili osoba u nepovoljnom položaju ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja." Nije prihvaćen Izričaj u Prilogu V.B.II., toč. 8. NPZ-a, sukladan je Prilogu V.BII, toč.8. Direktive 2014/25/EU. Izričaj u Prilogu V.C.II.A. Otvoreni postupak, toč. 3. Sukladan je izričaju u Prilogu XI.A. Otvoreni postupci, toč. 3. Izričaj u Prilogu V.C.II.B. Ograničeni postupak, toč. 3. sukladan je izričaju u Prilogu XI.B. Ograničeni postupci, tč. 3. Izričaj u Prilogu V.C.II.C. Pregovarački postupak, toč. 3. sukladan je izričaju u Prilogu XI.C. Pregovarački postupci, toč. 3. Izričaj u Prilogu V.K. Obavijest o postojanju kvalifikacijskog sustava, toč. 3., sukladan je izričaju iz Priloga X. toč. 3. Direktive 2014/25/EU.
549 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Članak 452., PRILOG X. Administrativne, društvene i obrazovne usluge i usluge vezane uz kulturu. Molimo iz opisa drugih po redu usluga iz Popisa obrisati navod „zdravstvene usluge“. Naime iz CPV oznaka vezanih za opis drugih po redu usluga iz Popisa nigdje se ne navode zdravstvene usluge nego samo poveznice da se administrativne, društvene ili obrazovne usluge mogu obavljati i u zdravstvu. Nije prihvaćen Izričaj je sukladan direktivi.