Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu odluke o donošenju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MARIJA PETROVIĆ | ODLUKU | Poštovani, Biolozi u zdravstvu su priznati kao zdravstveni radnici, zaposleno je oko 200 biologa različitih osnovnih bioloških struka koji su uključeni u različite definirane visoko diferencirane grane djelatnosti biologa u zdravstvu (citogenetika, molekularna genetika, imunogenetika transplantacije, imunohematologija, imunologija, tkivno bankarstvo i matične stanice, molekularna dijagnostika, klinička embriologija, andrologija, mikrobiologija i biologija okoliša, bioanalitika, analitička toksikologija, medicinska entomologija, te druga područja rada biologa u zdravstvu), međutim, usklađivanje zakonskih propisa te regulacija statusa biologa u zdravstvu nije ujednačena kao kod ostalih zdravstvenih struka, posebice u kontekstu specijalističkog obrazovanja. Kao što su kolege biolozi već prethodno naveli, podržavam važnost planiranja uključivanja biologa u zdravstvu u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine. | Primljeno na znanje | U ovome trenutku nije predmet razmatranja ove Odluke. |
| 2 | FEODORA STIPOLJEV | ODLUKU | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu (HDBUZ) u sklopu ovog e-savjetovanja ističe važnost planiranja uključivanja biologa u zdravstvu u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika kroz specijalizaciju iz laboratorijske genetike. Iako su biolozi u zdravstvu temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, dalje ZZZ) dobili status zdravstvenih djelatnika, usklađivanje zakonskih propisa te regulacija statusa biologa u zdravstvu i definiranje ove profesije kao zdravstvene djelatnosti od interesa za RH, poglavito u kontekstu donošenja odgovarajućeg Zakona o djelatnosti, aktivnosti poput osnivanja komore biologa u zdravstvu, sustava licenciranja, kao i prikladnog specijalističkog obrazovanja još uvijek nisu provedena. Stoga je HDBUZ putem e-savjetovanja predložio Ministarstvu zdravstva da u plan normativnih aktivnosti za 2026.g. uključi i prijedlog Zakona o biološkoj djelatnosti u zdravstvu koji bi regulirao status naše profesije, posebice u kontekstu specijalističkog obrazovanja. Napominjemo da je HDBUZ 2025.g. dostavio Ministarstvu zdravstva na njihov zahtjev Prijedlog specijalizacija za biologe u zdravstvu iz laboratorijske genetike, kliničke embriologije i HLA tipizacije s kompletnom dokumentacijom. Stoga tražimo pokretanje postupka od strane Ministarstva zdravstva kao što je i bilo dogovoreno za definiranjem uvjeta specijalističkog usavršavanja za biologe. S poštovanjem, Prof.dr.sc. Feodora Stipoljev,mag.biol.mol. | Primljeno na znanje | U ovome trenutku nije predmet razmatranja ove Odluke. |
| 3 | UDRUGA POSLODAVACA U ZDRAVSTVU HRVATSKE | ODLUKU | U postupku eSavjetovanja s javnošću o Nacrtu odluke o donošenju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine, koje traje od 6. listopada 2025. godine do 5. studenoga 2025. godine, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske iznosi prijedloge zdravstvenih ustanova članica kako slijedi: 1. Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana Sukladno potrebama Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana prvenstveno u dijelu užih specijalizacija, kao rezultat novog smjera razmišljanja po osnovi nove postave rukovodećeg kadra temeljenog isključivo na potrebama razvoja struke i potrebama stanovništva Krapinsko-zagorske županije i šire, predlaže se izmjena i/ili dopuna Odluke o donošenju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. – 2029.godine, prema nadalje navedenom: 1. Povećanje broja specijalizacija s aspekta Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana, uz navod ukupnog broja traženih specijalizacija: - Iz hitne medicine – 2 (ranije 1) - Iz otorinolaringologije – 1 (ranije 0) - Iz oralne kirurgije – 1 (ranije 0) 2. Povećanje broja užih specijalizacija, uz navod vrste i broja traženih užih specijalizacija: - Opća kirurgija: intenzivna medicina – 1 (ranije 0) - Neurologija: neuromuskularne bolesti 2025. godine – 1; cerebrovaskularne bolesti 2027. godine 1; neurodegenerativne bolesti 2028. godine 1 - Pedijatrija: pedijatrijska neurologija 2026. godine – 1; pedijatrijska kardiologija i pedijatrijska gastroenetrologija, hepatologija i prehrana, po jedna 2027. godine; neonatologija 2 – 2028. godine; pedijatrijska nefrologija – 1 - 2029. godine - Klinička radiologija: UZV 2025. godine - 1 - Oftalmologija - dječja oftalmologija 2027. godine – 1. Navedene promjene odnose se u odnosu na donijetu Odluku Upravnog vijeća Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana od 02.12.2024. godine, koja je na traženje Ministarstva zdravstva proslijeđena u Ministarstvo 02.12.2024. godine. 2. Klinička bolnica „Sveti Duh“ Sukladno potrebama Kliničke bolnice „Sveti Duh“ prvenstveno u dijelu užih specijalizacija, kao rezultat novog smjera razmišljanja po osnovi nove postave rukovodećeg kadra temeljenog isključivo na potrebama razvoja struke i potrebama stanovništva Grada Zagreba, predlaže se izmjena i/ili dopuna Odluke o donošenju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. – 2029. godine, prema nadalje navedenom: 1. Povećanje broja užih specijalizacija, uz navod vrste i broja traženih užih specijalizacija: Fetalna medicina i opstetricija, 2025. godine – 2, 2026. godine – 1, 2028. godine – 1. Ginekološka onkologija, 2026. godine – 1, 2027. godine – 1, 2028. godine – 1. Humana reprodukcija, 2029. godine – 2. Uroginekologija, 2025. godine -2, 2027. godine – 1, 2028. godine – 1. Neonatologija, 2026. godine – 1, 2029. godine – 1. Navedene promjene u skladu su s Odlukom Upravnog vijeća Kliničke bolnice „Sveti Duh“ od 27.11.2024. godine, Ur. broj: 01-2528 te Odlukom o dopuni Odluke od dana 27.10.2025. godine, Ur.broj: 01-2097. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | LEONA MOROŽIN POHOVSKI | ODLUKU | U sklopu ovog e-savjetovanja valja istaknuti važnost planiranja uključivanja biologa u zdravstvu u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika. Iako su biolozi u zdravstvu temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, dalje ZZZ) dobili status zdravstvenih djelatnika, usklađivanje zakonskih propisa te regulacija statusa biologa u zdravstvu i definiranje ove profesije kao zdravstvene djelatnosti od interesa za RH, poglavito u kontekstu donošenja odgovarajućeg Zakona o djelatnosti, aktivnosti poput osnivanja komore biologa u zdravstvu, sustava licenciranja, kao i prikladnog specijalističkog obrazovanja još uvijek nisu provedena. U sustavu zdravstva zaposleno oko 200 biologa različitih osnovnih bioloških struka. Stoge je nužno donošenje zakona koji bi regulirao djelatnost biologa u zdravstvu, kao i uključivanje biologa u pravilinike o specijalističkom usavršavanju u zdravstvu te time i u Nacionali plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine. | Primljeno na znanje | U ovome trenutku nije predmet razmatranja ove Odluke. |
| 5 | ANA LIVUN | ODLUKU | Poštovani, djelatnosti svih hrvatskih zdravstvenih radnika moraju biti regulirane zdravstvenim strukovnim zakonima i podzakonskim aktima, uključivo i specijalističko usavršavanje, a rad svih hrvatskih zdravstvenih radnika mora biti argumentirano i pravedno vrednovan. Biolozi koji su zdravstveni radnici su godinama diskriminirani. Ministarstvo nije riješilo pitanje biologa u zdravstvu niti Zakonom, a niti specijalizacijom. S obzirom na tromost i neučinkovitost Ministarstva po tom pitanju molimo vas da nam priznate europsku specijalizaciju iz kliničke laboratorijske genetike: Na razini Europske unije Europsko društvo humane genetike (ESHG), Europski odbor za medicinsku genetiku- EBMG (European Society of Human Genetics, European Board of Medical Genetics, https://www.ebmg.eu/413.0.html ), kao krovna strukovna organizacija EU, regulira priznavanje stručnjaka koji rade na području kliničke laboratorijske genetike te vođenja jedinstvenog Europskog registra specijalista kliničke laboratorijske genetike (https://www.eshg.org/668.0.html). Područja registracije specijalista kliničke laboratorijske genetike su u području kliničke genetike, molekularne genetike, biokemijske genetike i tumorske genetike. Specijalizacija traje četiri godine. Kriteriji za izlazak na europski specijalistički ispit iz kliničke laboratorijske genetike: 1. Dokaz o završenom studiju i doktorat znanosti iz područja specijalizacije 2. Pristupnici trebaju imati najmanje 10 godina iskustva u području specijalizacije i trebaju imati najmanje 200 potpisanih nalaza tijekom najmanje tri od zadnjih pet godina. 3. Pristupnici trebaju slijediti kod profesionalne prakse za kliničke laboratorijske genetičare u Europi (treba najmanje jedan svjedok tome posvjedočiti) 4. Kontinuirana edukacija najmanje 35 sati godišnje, najmanje jedan tečaj u humanoj genetici u trajanju od najmanje tri dana s položenim ispitom i jedan sa sudjelovanjem 5. Potvrda od matične ustanove o broju i vrsti obavljenih dijagnostičkih postupaka Ispit se sastoji od dva dijela i održava se pred međunarodnim povjerenstvom na engleskom jeziku: a) Pismeni ispit iz teorijskog znanja b) Usmeni ispit s primjerima slučajeva iz prakse | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | MARKO RAĐA | ODLUKU | Poštovani, U predloženom petogodišnjem planu obiteljska medicina kao specijalizacija je ponovno zakinuta, a u slijedećih par rečenica ću i obrazložiti zašto. U javnom zdravstvenom sustavu radi 15.116 liječnika i od toga je 2280 liječnika koji rade u obiteljskoj medicini što čini 15,08% svih liječnika u JZS. U ovom predloženom planu od 3.584 specijalizacije planira se 470 specijalizacija iz obiteljske medicine što je 13,11% od predloženih specijalizacija. Odmah u oči upada podatak da to nisu isti postotci stoga predlažem da se broj specijalizacija iz obiteljske medicine poveća na cca 580 do 600 kako bi se navedeni postotak ujednačio, a to bi bio ujedno najbolji pokazatelj da Ministarstvo zdravstva proklamiran stav povećane brige za primarnu zdravstvenu zaštitu stvarno i provodi. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 7 | MIRO OPAČAK | ODLUKU | Pozdravljamo inicijativu izrade Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika i ističemo važnost uključivanja edukacije o komunikaciji s gluhim osobama kao integralnog dijela programa stručnog usavršavanja. Prijedlozi i obrazloženje: Specifične komunikacijske potrebe gluhih osoba Gluhe osobe često se suočavaju s problemima u pristupu zdravstvenim informacijama zbog nedostatka edukacije zdravstvenih djelatnika o znakovnom jeziku, čitanju s usana i drugim prilagođenim komunikacijskim metodama. Uvođenje specijalističkih modula ili tečajeva iz ove tematike osiguralo bi kvalitetniju i sigurniju zdravstvenu skrb. Obvezni ili preporučeni moduli Predlažemo da se u Nacionalnom planu uključe obvezni ili preporučeni specijalistički moduli za zdravstvene radnike koji rade s gluhim osobama, uključujući: osnove znakovnog jezika, metode vizualne komunikacije i čitanja s usana, korištenje pomoćnih komunikacijskih tehnologija, senzibilizaciju o specifičnostima zdravstvenog iskustva gluhih osoba. Povećanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi Edukacija zdravstvenih djelatnika u komunikaciji s gluhim osobama doprinosi sigurnijoj, učinkovitijoj i ravnopravnijoj zdravstvenoj skrbi, smanjuje rizik od pogrešnih dijagnoza i nesporazuma, te povećava povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav. Suradnja sa stručnim udrugama gluhih Predlažemo da Ministarstvo zdravstva uključi stručne udruge gluhih u izradu i provedbu edukacijskih programa kako bi sadržaji bili praktični, relevantni i prilagođeni stvarnim potrebama gluhih osoba. Zaključak: Preporučujemo da se edukacija o komunikaciji s gluhim osobama uvrsti u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika 2025.–2029. kao posebni modul ili serija modula, čime bi se unaprijedila kvaliteta zdravstvene zaštite i osiguralo ravnopravno sudjelovanje gluhih osoba u zdravstvenom sustavu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 8 | HRVATSKO DRUŠTVO ZA BIOMEDICINSKO INŽENJERSTVO I MEDICINSKU FIZIKU | ODLUKU | PRIJEDLOG 1) Promjeniti u naslovu “zdravstvenih radnika” u “doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i magistara biokemije”, 2) Uvrstiti specijalističko usavršavanje biomedicinskih inženjera i medicinskih fizičara u nacionalni plan usavršavanja i zakonodavstvo za sveučilišno obrazovane zdravstvene radnike OBRAZLOŽENJE Doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri biokemije su samo 4 struke zdravstvenih radnika između 15-ak različitih struka zdravstvenih radnika sveučilišne razine obrazovanja, koje uključuju i biomedicinske inženjere i medicinske fizičare [Zakon o zdravstvenoj zaštiti (2018.), Nacionalna klasifikacija zanimanja (2010.)]. Djelatnosti svih hrvatskih zdravstvenih radnika moraju biti regulirane zdravstvenim strukovnim zakonima i podzakonskim aktima, uključivo i specijalističko usavršavanje, a rad svih hrvatskih zdravstvenih radnika mora biti argumentirano i pravedno vrednovan. Biomedicinsko inženjerstvo je inženjerstvo u biologiji i medicini, i kao takvo je krovni pojam svekolikog inženjerstva u području biomedicine i zdravstva. Kliničko inženjerstvo je pak biomedicinsko inženjerstvo u kliničkom okružju. Biomedicinsko inženjerstvo nije samo dio suvremene medicine, već suvremena medicina ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, pričem je kliničko inženjerstvo u zdravstvenim ustanovama jedna od glavnih djelatnosti koja zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva [Službeni list Europske unije (2015.)]. Svjetska zdravstvena organizacija također traži od država članica odgovarajući odnos prema zdravstvenim tehnologijama, napose medicinskih uređajima, i biomedicinskom inženjerstvu [Rezolucija WHA60.29 (2007.)]. No, u Republici Hrvatskoj nikako da zaživi službeni i sustavan pristup upravljanju zdravstvenim tehnologijama i medicinskim uređajima [Svjetski atlas medicinskih uređaja Svjetske zdravstvene organizacije (2022.)], pa se posljedično tome već duže vrijeme, između ostalog, evidentira na desetke tisuća slučajeva bolničkog pobola zbog vanjskih uzroka godišnje [Hrvatski zavod za javno zdravstvo]. Medicinske su pogreške, uključujući i pogreške pri uporabi medicinskih uređaja, treći najčešći uzrok smrti, odnosno uzrok 1 od 10 smrti [British Medical Journal (2016.)]. Zaključno, biomedicinski inženjeri i medicinski fizičari su također sveučilišno obrazovani zdravstveni radnici djelatni već desetljećima u području hrvatske biomedicine i zdravstva. Oni izravno i aktivno sudjeluju u provođenju zdravstvenih postupaka rabeći nerijetko najsloženije i najskuplje zdravstvene tehnologije, no resorna ministarstva već par desetljeća na osobito diskriminirajući i ponižavajući način ne prepoznaju i ne priznaju njihove poslove i struke, uključivo i službene mogućnosti specijalizacije i uže specijalizacije. Stoga još jednom molimo Ministarstvo zdravstva RH da konačno poćne primjenjivati pravedan i 21. stoljeću primjeren pristup svim strukama zdravstvenih radnika na najveću moguću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i hrvatskog društva u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 9 | SPECIJALNA BOLNICA ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU KRAPINSKE TOPLICE | ODLUKU | Poštovani, potrebno je osigurati dovoljan broj specijalizacija iz fizikalne medicine i rehabilitacije kako bi se osigurao ravnomjeran raspored te dovoljan broj specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije na području cijele RH. S poštovanjem, SB za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 10 | VITOMIR BEGOVIĆ | ODLUKU | Ovom prilikom potrebno je podsjetiti da Ministarstvo zdravstva, kao svoju misiju ističe: „Zaštitu, očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva, uključujući kao posebnu skupinu radno sposobnu populaciju kroz zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti i profesionalnih bolesti vezanih uz rad, sprečavanje bolesti, ozljeda na radu te liječenje i rehabilitaciju bolesnih“.Da to nebi ostalo samo na papiru ,potrebno je i praktično provesti. Kako je i prethodno navedeno u prijedlozima korekcije ove odluke potrebno je osigurati odgovarajući broj specijaliatičkog usavršavanja u području medicine rada i sporta. Uz kadrove potrebno je osigurati i odgovarajuće provedbene propise, kojih iz potpuno nerazumljivih razloga nema već 11 godina !. Primjera radi obveza donošenja određenih propisa iz nadležnosti ministrice zdravstva,uz suglasnost ministra nadležnog za rad , proizalazi iz članka 103. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.).Nakon što je Ustavni sud RH obavjestio predsjednika Vlade o propustu nedonošenja propisa, ministar nadležan za zdravstvo, konačno je u ožujku 2024.godine imenovao radne grupe za izradu nacrta prijedloga Pravilnika :o posebnim uvjetima rada ;o najmanjem broju sati koje je poslodavac dužan ugovoriti sa specijalistom medicine rada i sporta, a koje specijalist medicine rada i sporta mora provesti na radnom mjestu ,te osiguranju uvjeta za pružanje prve pomoći na radu.U zadnjih 1,5 godinu rezultata još uvijek nema ! Neprijeporno je da nedonošenje propisa otežava rad stručnjaka i drugih dionika, dovodi u pitanje ostvarivanje uvodno rečene misije,jačanje preventivnih mjera, kao i niz pozitivnih učinaka za radnike, poslodavce , sustav zdravstvene skrbi i zdravstvenog osiguranja. Dakle uz optimalne kadrovske resurse potrebni su i kvalitetni „alati“ i „instrumenti“ , u ovom slučaju normativni, a to je zadaća zdravstvene administracije. | Primljeno na znanje | Ovom Odlukom planirana je specijalizacija doktora medicine iz Medicine rada i sporta. |
| 11 | VITOMIR BEGOVIĆ | ODLUKU | Pravo na zdravlje čine međusobno povezani elementi: dostupnost, pristupačnost, prihvatljivost i kvaliteta. Naime, osiguranje adekvatne zdravstvene zaštite obveza je države koja, između ostalog, proizlazi iz čl. 12. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kojeg je ratificirala i RH. U skladu s Općim komentarom br. 14.ii UN-ovog Odbora,iii ono je temeljno ljudsko pravo te je neophodno za ostvarivanje drugih ljudskih prava. Da bi ispunila svoju obvezu, država je dužna osigurati da ustanove, dobra i usluge budu: 1) dovoljno dostupne diljem države, uključujući funkcioniranje javnog zdravstva, 2) pristupačne, odnosno jednako dostupne svima, bez diskriminacije; fizički pristupačne, ekonomski pristupačne te i informacije moraju biti pristupačne, 3) prihvatljive, odnosno da se poštuju etičke i kulturne potrebe te 4) kvalitetne, odnosno znanstveno i medicinski odgovarajuće i dobre kvalitete. U RH postoje brojni problemi a time i izazovi u pogledu ostvarivanja prava na zdravlje, a isti su vrlo dobro poznati. Pored ulaganja u primjerene prostorne uvjete i suvremenu opremu,najvažniji čimbenik adekvatne zdravstvene zaštite su odgovarajući ljudski potencijali u zdravstvenoj djelatnosti,što iziskuje plansko, sustavno i promišljeno upravljanje ljudskim potencijalima.I to ne smije biti samo deklarativno (Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027., već stvarno i provedbeno.Područja upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu moraju obuhvatiti:planiranje ljudskih potencijala,razvijanje ljudskih potencijala, i održavanje kvalitete ljudskih potencijala. Odgovornim odnosom prema zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu cilj produljenja radnog vijeka i očuvanja radne sposobnosti radnika kroz cijeli radni vijek postaje dostižan.Na zdravlju i sigurnosti radnika ne smije se štedjeti, budući da ulaganje u zaštitu na radu i zdravlje radnika nije trošak, već dugoročno isplativa investicija, kojom se izravno doprinosti rastu gospodarstva te smanjivanju troškova zdravstvenog i mirovinskog sustava. Naposljetku, nacrt odluke Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje 2025.-2029.godine,kao i šira tema zdravstva,uključivo i osiguranja zdravlja na radu (uvođenje modela „bonus - malus“), traži ozbiljnu ,kvalitetnu, sveobuhvatnu i žurnu raspravu nacionalnog Gospodarsko-socijalnog vijeća uz prijedlog konkretnih zadaća i rokova,i redovnu kontrolu provedbe i ostvarenih učinaka. | Primljeno na znanje | Ovom Odlukom planirana je specijalizacija doktora medicine iz Medicine rada i sporta. |
| 12 | VITOMIR BEGOVIĆ | ODLUKU | Nacrtom odluke o donošenju Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine, navodi se da je u tom razdoblju potrevban broj specijalizacija doktora medicine i sporta ukupno 80, što je po godinama u prosjeku 16. Taj broj je daleko ispod trenutnih, a pogotovo dugoročnih potreba; ne omogućava razvoj zdravstvene djelatnosti u skrbi o zdravlju radne populacije, potrebi za odgovarajućim specijalnostima medcine rada i sporta, trenutnom broju, rasporedu te dobnoj strukturi zaposlenih liječnika u medicini rada ,te kontinuiranom godišnjem odljevu zbog uvjeta za starosnu mirovinu. Polazeći od promjena u svijetu rada, postojećih i novih rizika, neprijeporan je značaj očuvanja zdravlja radne populacije. Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. U situaciji kada prema standardima HZZO u ovom trenutku nedostaje gotovo 70 timova medicine rada u Hrvatskoj (jedan tim na 7.000 radnika), postaje upitna preventiva, redoviti obilazak mjesta rada, savjetovanje poslodavaca i radnika, sudjelovanje u izradi procjene rizika i na sjednicama Odbora zaštite na radu specijalista medicine rada i sporta. Poslodavci kroz doprinos za zdravstvenu zaštitu izdvajaju sredstva i za zaštitu zdravlja radnika na radu, ali izostaje odgovarajuća usluga.Navedeni pokazatelj o realnom nedostatku timova medcine rada i sadašnji broj zaposlenih u RH,ukazuju da gotovo 500.000 zapsoelnih nema osiguranu propisanu i doprinosima plaćenu uslugu zaštite zdravlja na radu putem medicine rada. Pri tome svjedočimo da se stalno ponavlja od strane odgovornih kako raste broj zaposlenih / „nikad veći broj zapslenih – nikad manji broj nezaposlenih“/, ali ne uzima se u obzir da stalno opada propisani a time i obvezni broj timova medicine rada, a ništa bolja situacija nije i kad se analizira stanje u inspekciji rada – zaštite na radu,gdje se bilježi kontinuirani pad inspektora, bez napora da se to riješi preraspodjelom nadležnosti i zaposlenih u državnim tijelima. Zadaća je državnih tijela da osiguraju nesmetno pružanje navedene zdravstvene usluge.Nacionalno vijeće za zaštitu na radu , koje je prema Zakonu o zaštiti na radu savjetodavno tijelo Vlade RH, i u čijem radu sudjeluju predstavnici dvaju nadležnih ministarstava zdravstva i rada, te predstavnici udruga poslodavaca i sindikata, već je davno trebalo upozoriti Vladu na problem u ovom području u inicirati poduzimanje odgovarajućih mjera.Na žalost to se nije učinilo.Nije to učinio niti osiguravatelj ;HZZO koji prikuplja značajna i dovoljna sredstva i za pružanje zdravstvene zaštite zdravlja na radu. U ovom slučaju , predloženi broj specijalizacija doktora medicine rada isporta iz nacrta odluke za razdoblje 2025.-2029. ,u ni kojem slučaju nije dovoljan, već je nužno isti značajno povećati, kako bi se što prije nadomjestio sadašnji deficit, ali i osigurale pravodobne zamjene zbog odlaska u mirovinu sadašnjih liječnika.Na žalost u proteklom razdoblju o ovom pitanju tj.specijalizacijama u medicini rada i sporta, kao i drugim seglentima nije se vodilo računa, što se opet prelama preko korisnika zdravstvene zaštite; radnika i građana.S takvom praksom neodgovornosti potrebno je prekinuti.Nadam se da odgovor neće biti kao u većini e-savjetovanja „primljeno na znanje“, već da će se prihvatiti iznijeti argumenti i učiniti predložena korekcija. | Primljeno na znanje | Ovom Odlukom planirana je specijalizacija doktora medicine iz Medicine rada i sporta. |
| 13 | FEODORA STIPOLJEV | ODLUKU, I. | Neophodno je pravno rješavanje mogućnosti nostrifikacija Europske specijalizacije iz kliničke laboratorijske genetike od strane Ministarstva zdravstva Obzirom da se kod genomskog testiranja u pravilu uvijek radi o delikatnim pitanjima koji ne uključuju samo pojedince koji se podvrgnu takvom testiranju nego i članove njegove obitelji iznimno je bitno da pružatelj usluge bude visoko kvalificirana osoba s odgovarajućim znanjem i kompetencijama. Navedeno se u potpunosti slaže s ciljevima Direktive 2005/36/EZ i Direktive 013/55/EU o podizanju kvalitete zdravstvene usluge i sigurnosti pacijenata. Na razini Europske unije Europsko društvo humane genetike (ESHG), Europski odbor za medicinsku genetiku- EBMG (European Society of Human Genetics, European Board of Medical Genetics, https://www.ebmg.eu/413.0.html ), kao krovna strukovna organizacija EU, regulira priznavanje stručnjaka koji rade na području kliničke laboratorijske genetike te vođenja jedinstvenog Europskog registra specijalista kliničke laboratorijske genetike (https://www.eshg.org/668.0.html) na razini Europske unije. Područja registracije specijalista kliničke laboratorijske genetike su u području kliničke genetike, molekularne genetike, biokemijske genetike i tumorske genetike. Specijalizacija traje četiri godine. Kriteriji za izlazak na europski specijalistički ispit iz kliničke laboratorijske genetike: 1. Dokaz o završenom studiju i doktorat znanosti iz područja specijalizacije 2. Pristupnici trebaju imati najmanje 10 godina iskustva u području specijalizacije i trebaju imati najmanje 200 potpisanih nalaza tijekom najmanje tri od zadnjih pet godina. 3. Pristupnici trebaju slijediti kod profesionalne prakse za kliničke laboratorijske genetičare u Europi (treba najmanje jedan svjedok tome posvjedočiti) 4. Kontinuirana edukacija najmanje 35 sati godišnje, najmanje jedan tečaj u humanoj genetici u trajanju od najmanje tri dana s položenim ispitom i jedan sa sudjelovanjem 5. Potvrda od matične ustanove o broju i vrsti obavljenih dijagnostičkih postupaka Ispit se sastoji od dva dijela i održava se pred međunarodnim povjerenstvom na engleskom jeziku. u RH ne postoji mogućnost priznavanja europskog ispita i z kliničke laboratorijske genetike Klinička genetika je danas područje korištenja u rutinskoj praksi veoma složenih genomskih tehnologija, za čiju je pravilnu interpretaciju potrebna izuzetno dobra timska suradnja između kliničkog i laboratorijskog genetičara. Razvijanjem samo jednog dijela ovog segmenta dovest će do toga da će laboratorijska genetika stagnirati i pitanje je da li će se određeni profili stručnjaka koji imaju kompetencije htjeti se uopće više uključivati u ovaj, izuzetno važan segment zdravstva. Što će se direktno odraziti na kvalitetu zdravstvene usluge. Prof.dr.sc. Feodora Stipoljev, mag.biol.mol. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 14 | ANDREJA MARIĆ | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Pridružujem se prijedlogu dopune Plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika Županijske bolnice Čakovec za petogodišnje razdoblje (2025.- 2029.) napisanom od strane g. Nikole Hrena, na način da se isti dopuni i predvidi na sljedeći način: - jednom specijalizacijom iz psihijatrije u 2025. godini. Ista nije uvrštena previdom uslijed izmjena Uprave bolnice. - jednom specijalizacijom iz endokrinologije s dijabetologijom u 2025. godini. Ista nije uvrštena previdom uslijed izmjena Uprave bolnice. - jednom specijalizacijom iz transfuzijske medicine za 2027. godinu. Ista nije uvrštena previdom uslijed izmjena Uprave bolnice. - dvije specijalizacije iz nefrologije za 2025. godinu, a jedna za 2026.godinu, zbog odlaska specijaliste i specijalizanta u drugu ustanovu uslijed čega smo ostali na jednom specijalistu što dovodi do poteškoća u organizaciji rada. Isto je traženo u prvotnom planu, a izrazito je važno da se odobri sve traženo, jer ćemo imati velikih poteškoća u organizaciji pružanja zdravstvene skrbi - dvije specijalizacije iz pulmologije (umjesto jedne) za 2025.g., jedna za 2026.g. zbog odlaska specijalista u drugu ustanovu i odlaska u invalidsku mirovinu. - također molim izmjenu: odobriti dvije specijalizacije iz Kardiologije za 2025., a za 2026.godinu jednu (zamjena- u prvotnom planu od strane prethodne Uprave pisano je 1 specijalizacija za 2025.g., a dvije za 2026.g.), obzirom na povećani opseg posla iz Interventne kardiologije, uz fluktuacije kadra Nadam se da će se specijalizacije za 2025.g. što prije odobriti da ih možemo raspisati jer predugo čekamo cijelu godinu! Također ističem nužnost angažmana resornog Ministarstva da počne voditi računa o jednakoj dostupnosti zdravstvene zaštite svih naših građana. Naime, dopuštate i dalje prelaske liječnika iz manjih bolnica na Klinike/ KBC-ove, a nikoga tamo ne zanima kako ćemo pružiti adekvatnu skrb našim građanima. Primjerice, nedopustivo je da uz 30-ak nefrologa u KBC Zagreb dopuštate da nam pred nekoliko mjeseci preuzmu specijalizanta, a potom uskoro i specijalistu, te da u Čk ostajemo na jednom nefrologu, uz hemodijalizu u dvije smjene i potrebu za trećom (a nema dovoljno liječnika ni sestara), imamo više pacijenata na HD u odnosu na Vž, tu je odjel, ambulante, Dnevna bolnica, dežurstva. A u KBC Zagreb bome nema 30x više posla na Nefrologiji s hemodijalizom nego u Čk, a ipak ste dopustili prijelaz naših liječnika. Slično je s hematologijom, endokrinologijom, itd. I to nije jedini primjer, niti smo mi jedina bolnica kojoj se osipa kadar. Osim toga kada će se krenuti na centralno raspisivanje specijalizacija i na promjenu modela financiranja specijalizacija? Manja bolnica plaća specijalizanta, on provodi veći dio vremena u Zg, i onda ode na Kliniku uz "siću" otplate duga. A manja bolnica ostaje bez kadra. U prethodnom sazivu Sabora govorila sam o tome, Državni tajnik se s istim složio, u dobroj vjeri podržali smo mlade liječnike da ih se oslobodi tzv. "robovlasničkih ugovora", no ne činite kao Ministarstvo ništa da se manje bolnice kadrovski ojačaju i da organizacija zdravstvene zaštite u RH bude ujednačenija. Ne možete prebacivati odgovornost i financijski angažman na Jedinice lokalne samouprave, pogotovo ne sada kada je Država preuzela sve bolnice (osim spec.). Uz to, i dalje nema vremensko-kadrovskih normativa, niti mjerenja rada i učinka, niti kontrole radnog vremena. Kome to odgovara? Mi u manjim bolnicama pošteno i predano odrađujemo svoj posao i možete nas sve naći na radnom mjestu u radnom vremenu, do samog kraja, a mnogi i produžujemo da bismo zbrinuli pacijente. Je li tako u svim bolnicama? Znamo da nije. Kada ćete kao Ministarstvo napokon unijeti reda u zdravstvo i popustiti određenim lobijima? Zahvaljujem! | Primljeno na znanje | Prema potrebama gravitirajućeg lokalnog stanovništva uskladit će se godišnji plan potrebnih specijalizacija. |
| 15 | ZORAN ŠPEHAR | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Predlažemo dopunu Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine za potrebe Kliničke bolnice Dubrava za sljedeće specijalizacije: - Alergologija i klinička imunologija: 1 dodatna specijalizacija za 2025. - Vaskularna kirurgija: 1 dodatna specijalizacija za 2025. | Primljeno na znanje | Traženi zahtjevi nalaze se u planiranom broju petogodišnjeg Nacionalnog plana. |
| 16 | ŽELJKO ČULINA | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Opća bolnica Zadar prethodno je Ministarstvu zdravstva dostavila Prijedlog Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje 2025.-2029., a dana 29. listopada 2025. godine i Odluku o prijedlogu plana specijalizacija i užih specijalizacija za 2025. godinu. Nastavno na navedeno, te sukladno Odluci od dana 29. listopada 2025. godine, molimo da se u Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025.-2029. uvrste i dvije (2) specijalizacije iz alergologije i kliničke imunologije, te tri (3) specijalizacije iz opće interne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 17 | NIKOLINA MORIĆ | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Molim da u sklopu Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine odobrite jednu specijalizaciju iz Kliničke radiologije za vlastite potrebe, koju ću financirati o vlastitom trošku. Dopis je poslan u Ministarstvo zdravstva. S poštovanjem, Nikolina Morić | Primljeno na znanje | Klinička radiologija planirana je u petogodišnjem Nacionalnom planu. |
| 18 | VANJA HMELIK | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, u Hrvatskoj trenutno 124 ugovorena tima obiteljske medicine funkcionira bez nositelja. Dodatno, 165 timova je predviđeno Mrežom javne zdravstvene službe, a nisu uopće ugovoreni. Od ugovorenih timova koji imaju svoje nositelje, u njih čak 876 nositelj je liječnik stariji od 60 godina (327 ih je starije od 65 godina!). Od ukupnog broja svih liječnika koji rade u djelatnosti opće/obiteljske medicine njih 1074 nema specijalizaciju iz obiteljske medicine. Trenutno je na specijalizaciji iz obiteljske medicine svega 311 liječnika. Iz svega navedenoga potpuno je jasno da je 470 specijalizacija nedovoljno čak i za puko krpanje sustava. Stoga predlažemo da se u narednom petogodišnjem periodu planira najmanje 1000 specijalizacija iz obiteljske medicine. A ovim putem posebno apeliramo da se konačno uredi i učini privlačnijim sustav obiteljske medicine kako bi se potreban broj mladih liječnika uopće odlučio za ovu našu specijalizaciju. U ime Koordinacije hrvatske obiteljske medicine - KoHOM, Vanja Hmelik, dr.med., tajnik KoHOM-a | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 19 | NIKOLA HREN | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Predlažemo dopunu Plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika Županijske bolnice Čakovec za petogodišnje razdoblje (2025.- 2029.), na način da se isti dopunjuje sa: - jednom specijalizacijom iz psihijatrije u 2025. godini. Ista nije uvrštena previdom uslijed izmjena Uprave bolnice. - jednom specijalizacijom iz endokrinologije s dijabetologijom u 2025. godini. Ista nije uvrštena previdom uslijed izmjena Uprave bolnice. - jednom specijalizacijom iz transfuzijske medicine za 2027. godinu. Ista nije uvrštena previdom uslijed izmjena Uprave bolnice. - jednom specijalizacijom iz nefrologije za 2025. godine zbog odlaska specijaliste u drugu ustanovu uslijed čega smo ostali na jednom specijalistu što dovodi do poteškoća u organizaciji rada. - dvije specijalizacije iz pulmologije u petogodišnji plan zbog odlaska specijalista u drugu ustanovu i odlaska u invalidsku mirovinu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 20 | POLIKLINIKA DUJMOVIĆ D.O.O. ZA PLASTIČNU, REKONSTRUKCIJSKU, ESTETSKU KIRURGIJU I OPĆU KIRURGIJU | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Poliklinika Dujmović d.o.o. za vlastite potrebe u sklopu Nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za razdoblje od 2025. do 2029. godine traži jednu specijalizaciju iz Plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije. Troškove specijalizacije snosi ustanova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 21 | MARKO RAĐA | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, U predloženom petogodišnjem planu obiteljska medicina kao specijalizacija je ponovno zakinuta, a u slijedećih par rečenica ću i obrazložiti zašto. U javnom zdravstvenom sustavu radi 15.116 liječnika i od toga je 2280 liječnika koji rade u obiteljskoj medicini što čini 15,08% svih liječnika u JZS. U ovom predloženom planu od 3.584 specijalizacije planira se 470 specijalizacija iz obiteljske medicine što je 13,11% od predloženih specijalizacija. Odmah u oči upada podatak da to nisu isti postotci stoga predlažem da se broj specijalizacija iz obiteljske medicine poveća na cca 580 do 600 kako bi se navedeni postotak ujednačio, a to bi bio ujedno najbolji pokazatelj da Ministarstvo zdravstva proklamiran stav povećane brige za primarnu zdravstvenu zaštitu stvarno i provodi. | Prihvaćen | Prihvaćen |
| 22 | ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Predlažemo dopunu Plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije za petogodišnje razdoblje (2025.- 2029.), na način da se isti dopunjuje sa: - jednom specijalizacijom iz kliničke mikrobiologije u 2025. godini. Dopuna Plana nužna je radi bitno izmijenjenih okolnosti - prestanka rada doktora medicine na specijalizaciji iz kliničke mikrobiologije, koji je prestao s radom po osobnoj volji u Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije zaključno sa danom 31. kolovoz 2025. Mrežom javne zdravstvene službe (NN 49/24) za područje Karlovačke županije utvrđena su 2 mikrobiološka tima, koja i ugovaramo sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Jedan specijalist mikrobiolog već je navršio 65 godina života, te je temeljem odluke poslodavca nastavio raditi do 68 godine života. Sukladno Mreži javne zdravstvene službe nužno je što prije uputiti na specijalizaciju iz kliničke mikrobiologije jednog doktora medicine, kako bi imali mogućnost ugovaranja i osiguranja pružanja zdravstvene zaštite osiguranicima Karlovačke županije putem dva ugovorna mikrobiološka tima. Stoga molimo dopunu Plana s jednom specijalizacijom iz kliničke mikrobiologije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 23 | DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Dom zdravlja Brodsko-posavske županije predat će Prijedlog potreba za specijalizacijama za razdoblje 2025.-2029. kako slijedi: 1. Obiteljska medicina 16 2. Ginekologija i opstetricija 2 3. Pedijatrija 3 4. Fizikalna medicina i rehabilitacija 1 5. Medicina rada i sporta 2 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 24 | IGOR BORIĆ | ODLUKU, Tablica I. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Poštovani, Specijalna bolnica Sv. Katarina predaje zahtjev za odobrenje: • jedne specijalizacije iz Medicinske genetike, • jedne specijalizacije iz Ortopedije i traumatologije, u 2025. godini, u sklopu NACIONALNOG PLANA SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA ZDRAVSTVENIH RADNIKA ZA PETOGODIŠNJE RAZDOBLJE (2025. – 2029.). Troškove specijalizacija snosi Specijalna bolnica Sv. Katarina. Službeni dopis za traženje navedenih specijalizacija već je poslan na Ministarstvo zdravstva RH (17.09.2025., OJ 534-10). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 25 | DAVOR VAGIĆ | ODLUKU, Tablica II. - POTREBAN BROJ UŽIH SPECIJALIZACIJA DOKTORA MEDICINE | Predlažemo dopunu Plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice za petogodišnje razdoblje (2025.- 2029.), na način da se isti dopunjuje sa: - jednom užom specijalizacijom iz socijalne psihijatrije ( za izv. prof. dr. sc. Vjekoslava Pietla, dr. med.) - jednom užom specijalizacijom iz forenzične psihijatrije ( za dr. Danijelu Vojnović). prof. dr. sc. Davor Vagić, dr. med. Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | DOM ZDRAVLJA SLAVONSKI BROD | ODLUKU, Tablica III. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA DENTALNE MEDICINE | Poštovani, Dom zdravlja Brodsko-posavske županije predat će Prijedlog potreba za specijalizacijama za razdoblje 2025.-2029. kako slijedi: 1. Ortodoncija 4 2. Dentalna medicina - stomatološka protetika 1 3. Dentalna medicina - oralna kirurgija 1 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | ZDRAVKO ABRAMOVIĆ | ODLUKU, Tablica III. - POTREBAN BROJ SPECIJALIZACIJA DOKTORA DENTALNE MEDICINE | Poštovani, izrazito netransparentno objavljivanje plana specijalizacija. Naveli ste ukupan broj za RH, no nije u redu da isto nije razrađeno na razinu županije i gradova u skladu s Mrežom javne zdravstvene službe. Prema Vašem prijedlogu sve npr. specijalizacije za ortodonciju mogu biti za Zagreb u kojem je već sad višak ortodontata u odnosu na druge dijelove RH. Vodili ste računa u godištima specijalista koji u skorije vrijeme odlaze u mirovinu dok ne dođe nova generacija specijalista. I dalje će se događati da se specijalizira za manje sredine pa dr. odmah odu za Zg, što je s tim, kako ste to uredili. Samo je u RH specijalizacija besplatna bez ikakvih obveza, kako je vani uređeno? S poštovanjem. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |