Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Nacrt prijedloga pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | PRAVILNIK O FISKALIZACIJI RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI | Pravilnikom smatramo potrebnim urediti pitanje zastupničke prodaje, radi jasnoće postupanja, jer se računovođe i poduzetnike trenutno upućuje na postupanja prema dopisu Ministarstva iz 2013. godine . Posebno sada kada se širi zahvat F1 obveznika (naplata od fizičkih osoba putem transakcijskih računa). Dakle, kod obavljanja usluga u tuđe ime i za tuđi račun, obveznik fiskalizacije je zastupnik (npr. kod prodaje ulaznica, turističkih usluga za pravne osobe koje pružaju usluge smještaja), točnije pravna osoba koja naplaćuje robu/uslugu. U toj situaciji, njegov se OIB navodi kao OIB izdavatelja i isti je obveznik fiskalizacije, kao iznimka od čl. 8. Zakona o fiskalizaciji. Pod OIB operatera potrebno je navesti također njegov OIB kao iznimka. Nalogodavatelj (pravna osoba u čije se ime obavlja usluga) mora prijaviti poslovni prostor i taj će se prostor navoditi na računima koje izdaje zastupnik, uz obvezu evidencije tog prostora u svom internom aktu. Točnije, u takvim situacijama zastupnik se smatra poslovnim prostorom nalogodavatelja. Također, smatramo potrebnim propisati u Pravilniku kako račun koji turistička agencija izdaje u ime i za račun iznajmljivača (fizička osoba), ne podliježe obvezi fiskalizacije F1. Dodatno, prema čl. 8. Zakona o fiskalizaciji, oznaku operatera na naplatnom uređaju, obveznik fiskalizacije dužan je povezati s OIB-om te osobe. Obzirom na veliki broj upita, da li je u redu da obveznik fiskalizacije u F1 pod oznakom operatera navodi računovodstveni ured (OIB računovodstvenog ureda) u slučaju da takav dogovor o izdavanju F1 računa dogovori kao uslugu (najčešće u slučajevima uplata fizičkih osoba na transakcijski račun)? Navedeno mišljenje se traži u skladu s odredbom čl. 8. st. 1. Zakona. | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. Nastavno na zahtjev za izdavanje mišljenja o oznaci operatera na naplatnom uređaju podsjećamo da korisnik elektroničkih usluga Porezne uprave za poreznog obveznika može biti osoba ovlaštena za zastupanje poslovnog subjekta (direktor, vlasnik obrta, član uprave,..) ili posrednik ovlašten od strane poreznog obveznika (npr. knjigovodstveni servis). Dakle, porezni obveznik/opunomoćitelj ima mogućnost ovlastiti drugu osobu da u njegovo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se odnose na korištenje elektroničkih usluga Porezne uprave. Kao podatak o adresi poslovnog prostora navodi se adresa sjedišta obveznika fiskalizacije. Obveznik fiskalizacije računa dužan je radi provedbe fiskalizacije računa koristiti digitalni certifikat koji se u postupku fiskalizacije računa koristi za elektroničko potpisivanje elemenata računa, uz obvezan OIB obveznika fiskalizacije prilikom elektroničke razmjene podataka. Račun za obavljenu uslugu izdaje se i fiskalizira s OIB-om obveznika fiskalizacije i potpisuje se njegovim digitalnim certifikatom, a u polju OIB operatera na naplatnom uređaju također se navodi OIB obveznika fiskalizacije. Dakle, ako će knjigovodstveni servis raspolagati s digitalnim certifikatom obveznika fiskalizacije, moguće je da izdaje račune za svog klijenta. |
| 2 | KRUNOSLAV HRNJAK | PRAVILNIK O FISKALIZACIJI RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI | Sustav je uveden u vrijeme kada elektronički standardi nisu bili razvijeni kao danas, ali je od tada poslovno okruženje dramatično napredovalo. Danas postoji mnogo robusniji, transparentniji i interoperabilniji mehanizam – eRačun – koji u potpunosti može preuzeti funkciju evidencije i nadzora prometa, čineći fiskalizaciju 1.0 potpuno suvišnom. eRačun je europski standard koji osigurava interoperabilnost, što omogućuje jednostavno povezivanje s drugim sustavima, poput knjigovodstava, ERP-ova, bankovnih servisa i usluga odgođene naplate. eRačun omogućava automatizaciju – od knjiženja, kontrole do pregleda prometa u realnom vremenu – što smanjuje troškove i administraciju za poduzetnike i državu. eRačun pokriva i gotovinske i bezgotovinske transakcije, što fiskalizaciju 1.0 više ne čini potrebnom. Na isti način može se pratiti svaka isporuka, bez razlike. Porezna bi svakako trebala razmotriti tu opciju jer sada imamo apsurdne situacije da pored eRačuna još se za krajnju potrošnju izdaju fiskalni računi. Za fizičke osobe se eRačun može ispisati kao i do sada, iako bi bilo poželjno da se i njima omogući prihvat eRačuna ako tako odluče. Nadalje poduzetnici prema ovom trenutnom stanju moraju postati korisnici fiskalizacije 1.0 čak i ako izadaju račun fizičkoj osobi - kako je već naveden primjer ukoliko se ista odluči otkupiti službeni mobitel, a iz vlasittog iskustva mogu navesti i primjer otkupa stanova. Radi se o računu plaćenom preko transakcijskog računa. Ove sitaucije bi se trebale pokriti eRačunom uz eventualno slanje eRačuna posredniku dodatno za fizičku osobu propisati obvezu ispisa ukoliko fizička osobe nije zaitneresirana za eRračun. | Primljeno na znanje | Zaprimljeni prijedlog ne odnosi se na predmet uređenja ovoga Nacrta pravilnika. Naime, fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji, kao i izdavanje i fiskalizacija elektroničkog računa u poslovanju poreznih obveznika, uređeni su Zakonom o fiskalizaciji. Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela navedenog Zakona. |
| 3 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | PRAVILNIK O FISKALIZACIJI RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI | Predlaže se u ovom pravilniku detaljnije razraditi odnosno objasniti zakonske obveze u vezi s izdavanjem računa u krajnjoj potrošnji, postupanjem u pogledu isticanja obavijesti o obvezi izdavanja računa "u poslovnom prostoru" (čl. 25. ZF) te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun i obvezi kupca da posjeduje račun "nakon izlaska iz poslovnog prostora" (čl. 27. ZF), prijave poslovnog prostora, radnog vremena i druge elemente u situacijama kada se ne radi o prodaju robe i/ili pružanju usluga u poslovnom prostoru, nego o prodaji robe i/ili pružanju usluga u virtualnom prostoru (online), koji može i ne mora biti samo e-trgovina koja se odvija bez kontakta samo putem sredstava za daljinsku komunikaciju, već primjerice, i online edukacije/savjetovanja koja se odvijaju uz kontakt s pružateljem usluge (nije e-trgovina) i/ili kada pružatelj usluge izdaje isključivo transakcijski račun, koji će, fiskaliziran u odgovarajućem programskom rješenju (ne treba mu, fizički, fiskalna kasa) po svoj prilici, dostaviti kupcu e-mailom, u digitalnom obliku. Nije jasno, obvezuju li, primjerice, odredbe čl. 25. i 27. ZF obveznike fiskalizacije koji uopće ne pružaju usluge kupcima u poslovnom prostoru ili ne. Ako obvezuju, onda se predlaže u pravilniku razraditi kako će se to provesti u situacijama kada kupac ne dolazi fizički u poslovni prostor pružatelja usluge radi nabave roba ili usluga. S obzirom na to da se obveza fiskalizacije proširila i na transakacijske račune, onda bi trebali urediti postupanje u uobičajenim situacijama transakcijskog plaćanja koje je, često, upravo u slučaju kad kupac ne dolazi u poslovni prostor pružatelja usluge. | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. Napominjemo kako su svi obveznici fiskalizacije računa u B2C segmentu dužni primjenjivati odredbe drugog dijela Zakona o fiskalizaciji osim za djelatnosti iz članka 4. Zakona o fiskalizaciji. |
| 4 | ŠTEFICA TUCAKOVIĆ | PRAVILNIK O FISKALIZACIJI RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI | Poštovani, Vezano za F1 molim Vas pojašnjenje da li je zaista moguće da su poduzetnici koji imaju jedan ili ni jedan račun fizičkoj osobi godišnje obveznici fiskalizacije 1.0 Neki poduzetnici imat će račun fizičkoj osobi ukoliko se ista odluči otkupiti službeni mobitel. Ako su obveznici F1 zbog takvog računa plaćenog na transakcijski račun potrebno je omogućiti poduzetnicima alat koji mogu koristiti besplatno jer dodatni troškovi za jedan račun godišnje uz sve ostale troškove koje donosi fiskalizacija 2.0 stvarno su daleko previše. Molim da se komentar obavezno uzme u obzir da se omogući besplatna aplikacija za F1 kod vrlo malog broja računa.fizčkim osobama. S poštovanjem, Štefica Tucaković | Nije prihvaćen | Cilj i svrha provedenog savjetovanja je prikupiti povratne informacije od građana odnosno javnosti u postupku izrade Nacrta pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji. Pritom ističemo da je fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji uređena Zakonom o fiskalizaciji, a pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena navedenog Zakona. Fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji provodi obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisima kojima se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Prometom u krajnjoj potrošnji obuhvaćeni su svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima. Stoga se i isporuka prema zaposlenicima smatra krajnjom potrošnjom odnosno B2C segmentom. Obveznik fiskalizacije koji isporučuje neko dobro u krajnjoj potrošnji, uključujući i isporuku primjerice rabljenog mobitela zaposleniku mora biti spreman izdati račun i provesti postupak fiskalizacije računa. |
| 5 | MIRO OPAČAK | PRAVILNIK O FISKALIZACIJI RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI | oštovani, u ime [ime sportskog saveza] želimo izraziti svoj stav vezano uz Nacrt prijedloga Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (dalje: „Pravilnik“) i ukazati na neke specifične okolnosti koje se odnose na sportske saveze i financiranje sportskih aktivnosti. 1. Primjena na sportske aktivnosti Sportski savezi gluhih često plaćaju usluge (npr. smještaj sportaša kod natjecanja, transport, stručni voditelji) koje financiraju iz sredstava saveza, donacija, sponzorstava i koji su u interesu razvoja sporta, a ne isključivo „krajnje potrošnje“ u klasičnom smislu. U konkretnom slučaju, kada savez plaća smještaj sportaša putem internetskog plaćanja (npr. iznos od ~1.500 EUR), smatra se da je savez kupac usluge. Izdavatelj smještaja trebao bi primijeniti fiskalizaciju sukladno Pravilniku. Savez sam po sebi nije subjekt fiskalizacije tog računa. 2. Internetsko plaćanje i fiskalizacija Prema predloženim izmjenama (pogledati i povezana rješenja u okviru projekta „Fiskalizacija 2.0“), obuhvat bi se proširio i na bezgotovinske transakcije (npr. plaćanja preko interneta) što uključuje i usluge smještaja plaćene online. LII +2 HOK +2 3. Prijedlog izuzeća / prilagodbe za sportske saveze Kako bi se izbjeglo nepredviđeno administrativno opterećenje za sportske saveze i omogućilo nesmetano financiranje sportskih aktivnosti bez dodatnih opterećenja, predlažemo sljedeće: da Pravilnik eksplicitno navede da se usluge za sportaše (smještaj, transport, natjecanja) koje financira sportski savez ne tretiraju kao „krajnja potrošnja“ u smislu dodatnih obveza prema savezu, već da fiskalizaciju snosi izdavatelj usluge-preduzetnik; da se jasno definira kako sportski savez pri plaćanju usluga putem interneta postupiti u kontekstu fiskalizacije (npr. da štiti na račun izdavatelja koji ispunjava fiskalizacijske uvjete) – čime se izbjegava dvojba da savez postaje „obveznik fiskalizacije“; da se u prijelaznom razdoblju osigura dovoljan rok za prilagodbu subjekata koji pružaju usluge sportskim savezima (npr. turistički smještaj, hoteli, apartmani) kako bi uskladili svoje sustave s novim Pravilnikom. 4. Transparentnost i administrativno rasterećenje Pozdravljamo da Pravilnik teži povećanju transparentnosti fiskalizacije u krajnjoj potrošnji i digitalizaciji procesa. Međutim, važno je da se pri tome ne stvore razlozi da sportski savezi izbjegavaju organizaciju sportskih događaja ili smještaja sportaša zbog nejasnih fiskalnih posljedica. 5. Zaključak Uzimajući u obzir specifičnost rada sportskih saveza, molimo da se u konačnom tekstu Pravilnika ili pripadajućem obrazloženju jasno naznači kako se primjenjuju odredbe na slučajeve plaćanja usluga za sportaše putem sportskih saveza. Time se povećava pravna sigurnost za saveze i omogućuje ispravno vođenje poslovanja uz fiskalnu usklađenost. Zahvaljujemo na mogućnosti davanja komentara i stojimo na raspolaganju za dodatna pojašnjenja. S poštovanjem, | Nije prihvaćen | Fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji provodi obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisima kojima se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Prema Zakonu o fiskalizaciji državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave koje nisu obveznici poreza na dobit, nisu obveznici fiskalizacije u B2C segmentu. Dakle, neprofitne ustanove obveznici su fiskalizacije u B2C segmentu samo za one gospodarske djelatnosti zbog kojih su obveznici poreza na dobit. Napominjemo kako je pravilnik provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. |
| 6 | KRUNOSLAV HRNJAK | POGLAVLJE I. PRIBAVLJANJE DIGITALNIH CERTIFIKATA, Članak 2. | Dokument koji bi trebao imati svaki građanin Republike Hrvatske – osobna iskaznica – u ovom je postupku neopravdano zanemaren. Elektronička osobna iskaznica (eOI) sadrži identifikacijski certifikat za elektroničku potvrdu identiteta te potpisni certifikat koji omogućuje izradu naprednog elektroničkog potpisa s istom pravnom snagom kao vlastoručni potpis. Postavlja se stoga pitanje: ako već postoji kvalificirani potpis na eOI, zašto se eOI ne može koristiti u svim situacijama gdje je potrebna identifikacija i/ili potpis građanina – bilo kao privatne osobe, bilo kao ovlaštenog zastupnika poslovnog subjekta. Prema Uredbi eIDAS: "Kada je za transakciju potreban kvalificirani elektronički pečat pravne osobe, kvalificirani elektronički potpis ovlaštenog predstavnika pravne osobe trebao bi biti jednako prihvatljiv." Ovlaštene osobe svih poslovnih subjekata u RH javno su navedene u Sudskom registru, a sve su dobro poznate i Poreznoj upravi. Nema niti pravnog niti tehničkog razloga da takva osoba ne može fiskalni račun potpisati upravo svojim kvalificiranim potpisom s eOI. Ovaj pristup je posebno koristan za male poduzetnike. Za njih je aplikacijski certifikat nepotreban trošak, dok eOI već posjeduju. Kvalificirani potpis s eOI pruža veću razinu sigurnosti od softverskog certifikata, čime se ne smanjuje sigurnost sustava fiskalizacije. Dapače, korištenje eOI uklanja administrativno opterećenje, trošak nabave i održavanja aplikacijskih certifikata i omogućuje jednostavniju provedbu fiskalizacije. Obveza nabave posebnog fiskalizacijskog certifikata predstavlja nepotrebnu tehničku prepreku i diskriminatornu praksu prema poduzetnicima. Porezna uprava već ima razvijen sustav ovlaštenja i identifikacije, koji se uspješno koristi za ePoreznu i druge usluge, pa je apsolutno jasno da se isti sustav može primijeniti i na fiskalizaciju. Da je sve tehnički izvedivo pokazuje primjer ePorezna plugina, razvijenog još 2013. godine, koji omogućuje potpisivanje XML datoteka (npr. JOPPD obrasca). Iako se u praksi za JOPPD neopravdano koriste isključivo FINA certifikati, sustav bez ikakvih promjena može prihvatiti kvalificirani potpis s eOI. Ako se njime može potpisati JOPPD, nema razloga da se njime ne potpisuju i eRačuni ili fiskalni računi. Kao dodatnu mogućnost potpisa fiskalnog računa svakako treba uvesti i korištenje eOI. Time se velikom broju poduzetnika koji imaju manji broj računa smanjuju troškovi i administracija oko aplikacijskih certifikata. Istodobno eOI dobiva dodatnu primjenu, čime se stvara kritična masa korisnika i usluga koja potiče šire korištenje eOI u praksi. Ne postoje nikakve tehničke ni procesne prepreke. To se jasno vidi iz funkcioniranja sustava jedinstvenog portala Porezne uprave, gdje je moguće upravljati ovlaštenjima za svaku tvrtku, a isti korisnik (najčešće knjigovođa) može biti ovlašten za više različitih tvrtki. Informacijski sustav Porezne uprave može jednostavno provjeriti koje su osobe ovlaštene za fiskalizaciju računa pojedine tvrtke i prihvatiti fiskalni račun potpisan kvalificiranim potpisom s njihove eOI. Zaključno: trenutačna praksa zabrane korištenja eOI za fiskalizaciju je neopravdana, tehnički neutemeljena, suprotna duhu i slovu eIDAS uredbe te predstavlja diskriminaciju poduzetnika. Ne postoje nikakve pravne ili tehničke prepreke za prihvaćanje eOI kao valjanog sredstva potpisa fiskalnih računa. NAPOMENA: korištenje eOI ovlaštene osobe ili opunomoćenika bila bi dodatna opcija pored mogućeg aplikacijskog soft certifikata, svakako da za samoposlužne aparate ili velike trgovačke lance fiskalizacija sa certifikatom sa eOI nije prihvatljiva odnosno upravo je neizvediva, ali velikom broju malih poslovnih subjekata to bi bila vrlo korisna opcija | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. Naime, Zakon definira u članku 2. stavku 1. točki 3. da se digitalnim certifikatom smatra certifikat izdan od strane pružatelja usluge povjerenja / kvalificiranih pružatelja usluge povjerenja u Republici Hrvatskoj, a koji se koristi za potpisivanje fiskalizacijskih poruka i pri razmjeni eRačuna za potpisivanje poruka u kojima se šalje eRačun. Sukladno Zakonu OIB iz certifikata mora odgovarati OIB-u obveznika fiskalizacije te se ne može ovlastiti primjerice knjigovodstveni servis da provodi postupak fiskalizacije računa u ime obveznika fiskalizacije računa. Također, poslodavac ne može uvjetovati svom zaposleniku da koristi svoju osobnu iskaznicu u poslovne svrhe. |
| 7 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | POGLAVLJE I. PRIBAVLJANJE DIGITALNIH CERTIFIKATA, Članak 2. | Podržavam prethodni komentar. Smatram da ima puno, primjerice, pružatelja usluga (npr. online edukacije) koji izdaju isključivo transakcijske računa u krajnjoj potrošnji, možda nekoliko mjesečno. Predlažem da se omogući rješenje koje neće u velikoj mjeri troškovno opteretiti obveznike fiskalizacije koji ne izdaju velik broj računa u krajnjoj potrošnji (B2C). | Nije prihvaćen | Fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji provodi obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisima kojima se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Prometom u krajnjoj potrošnji obuhvaćeni su svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima. Stoga se i isporuka prema zaposlenicima smatra krajnjom potrošnjom odnosno B2C segmentom. Obveznik fiskalizacije koji isporučuje neko dobro u krajnjoj potrošnji mora biti spreman izdati račun i provesti postupak fiskalizacije računa. |
| 8 | SINIŠA ĆUBELIĆ | POGLAVLJE I. PRIBAVLJANJE DIGITALNIH CERTIFIKATA, Članak 2. | Predlažemo da se predvidi i opcija fiskalizacije računa B2C putem informacijskih posrednika bez potrebe da obveznik nabavlja zasebni certifikat za fiskalizaciju. Ovo bi bilo praktično za sve one obveznike kojima se računi u krajnjoj potrošnji pojavljuju sporadično. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o fiskalizaciji nije potrebno imati dva različita certifikata. Isti aplikativni certifikat može se koristiti i u postupku fiskalizacije računa (B2C segment) i kod eRačuna te fiskalizacije eRačuna (B2B segment). Naglašavamo, isti aplikativni certifikat može se koristiti za potpisivanje fiskalizacijskih poruka i za potpisivanje poruka (AS4) u kojima se šalje eRačun. |
| 9 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 10. | Predlažemo izmjenu odredbe st. 1. na način da glasi: Poruke koje nisu dobile Jedinstveni identifikator računa treba dostaviti naknadno u roku iz članka 21. stavka 2. Zakona. Smatramo da poduzetnik ne može i ne treba znati kada je period manjeg opterećenja, niti je isto "njegov problem". Račun koji se izda, ako nema JIRa u tom trenutku, naknadno se dostavlja na fiskalizaciju, u pravilu kod zaključivanja blagajne ili drugi radni dan, jer su na taj način podešena i programska rješenja. Također, u praksi je bilo pitanja od strane porezne uprave zašto su neki računi fiskalizirani nakon radnog vremena? Npr. radno vrijeme je do 21:00h, prilikom zaključivanja kase pojavljuje se poruka "imate dva nefiskalizirana računa, želite li ih sada poslati na fiskalizaciju" te se isti dostavljaju naknadnom fiskalizacijom. Ta praksa treba ostati i dalje, u roku iz čl. 21. st. 2. Zakona, neovisno o tome kad je period manje opterećenja o čemu poduzetnik nema saznanja. Također, sukladno navedenom obrazloženju, molimo brisati i predloženi tekst u stavku 3. jer smatramo da je preteško stavljati na poreznog obveznika obvezu da napravi procjenu vremena uzimajući u obzir vrstu i dostupnost internetske veze koju koristi i poslovno prihvatljivo vrijeme za dobivanje odgovora. Porezni obveznik nije u mogućnosti utjecati na isto, te sukladno tome ne može biti niti obvezan isto provoditi. | Nije prihvaćen | Zakonom o fiskalizaciji propisano je da je obveznik fiskalizacije računa dužan osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Poreznoj upravi, pri čemu se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa radi prekida uspostavljene veze smatraju izuzecima. Obveznik fiskalizacije računa odgovoran je za utvrđivanje odgovarajuće propusnosti mreže, koju utvrđuje samostalno na temelju broja poruka u sekundi u trenutku najvećeg opterećenja. Navedenim je dodatno naglašena odgovornost obveznika fiskalizacije da osigura sve preduvjete za dostavu podataka u Sustav za fiskalizaciju, s ciljem da se situacije u kojima dolazi do nemogućnosti izdavanja računa s JIR-om zbog nedovoljne propusnosti mreže svedu na minimum. |
| 10 | MARINA OBRADOVIĆ | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 10. | Molim pojašnjenje točke 1, smiju li se naknadno slati računi i nakon kraja prijavljenog radnog vremena? Npr. ako je prijavljeno radno vrijeme do 21h, smiju li se na naknadnu fiskalizaciju slati računi u 22h? | Primljeno na znanje | Izdavanje računa putem elektroničkih uređaja za izdavanje računa moguće je i ako isporuka dobara ili pružanje usluge iz opravdanog razloga završi izvan radnog vremena prijavljenog u Sustav za fiskalizaciju. |
| 11 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 11. | Predlažemo Pravilnikom jasno propisati da se u slučaju kombiniranih načina plaćanja treba izabrati opcija načina plaćanja "ostalo", prema aktualnoj tehničkoj specifikaciji za F1 (do sada je vrijedilo tumačenje da se unosi način plaćanja "većeg" - npr. ako je plaćanje gotovinom bilo 100 eur, a karticom 400 eur, unosio se način plaćanja kartica). Dodatno, ukoliko se isto ne propiše, smatramo da tehnička specifikacija ne može biti izvor eventualnih kažnjavanja u praksi onih poduzetnika koji će i dalje nastaviti sa iskazivanjem načina plaćanja prema dosadašnjoj praksi. | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. |
| 12 | JASMINKA TOLIĆ-BALJA | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 11. | Predlažemo dopunu Pravilnika o fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji kako bi se izbjegle neusklađenosti u primjeni članka 39. Zakona o fiskalizaciji i članka 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (iako čl. 39. Zakona o fisklaizaciji nije u odjeljku krajnje potrošnje ali je iznimkom vezan i za krajnju potrošnju.) Radi se o vrlo čestim računima u računovodstvu poduzetnika koji su primorani „po terenu“ nabavljati materijale ili robe koje su im potrebne za obavljanje usluga, te ih plaćaju gotovinom ili karticama (Bauhaus, Pevex, Metro, Lidl, trgovine sa većinskim maloprodajnim prometom, Ina, Petrol …). Naime, članak 39. Zakona o fiskalizaciji omogućuje poduzetnicima koji plaćaju gotovinom ili karticom da zaprime ili eRačun, ili fiskalizirani račun u krajnjoj potrošnji. Međutim, ako se u praksi poduzetnicima izdaju računi za krajnju potrošnju (umjesto eRačuna) u iznosima iznad 100 eura, tada takvi računi često ne sadrže jediničnu cijenu bez PDV-a, već samo iznose s uključenim porezom — što ih čini neusklađenima s člankom 79. stavkom 1. točkom 6. Zakona o PDV-u i dovode u nemogućnost priznavanje pretporeza, a i troška/izdatka zbog neispravnosti računa. Takvi računi formalno imaju elemente pojednostavljenog računa, čija je primjena dopuštena samo do iznosa od 100 eura (članak 79. stavak 12. Zakona o PDV-u). Izdavanje računa iznad tog iznosa bez prikaza jedinične cijene bez PDV-a dovodi u pitanje ispravnost računa, kao i pravo na odbitak pretporeza kod primatelja računa. Kako bi se spriječile pogrešne interpretacije i zaštitili i izdavatelji i primatelji računa, potrebno je u Pravilnik unijeti jasnu obvezu da u slučajevima kada poduzetnik plaća gotovinom ili karticom, a izdavatelj odluči izdati fiskalizirani račun u krajnjoj potrošnji, taj račun mora sadržavati sve elemente propisane člankom 79. Zakona o PDV-u. Takvo usklađenje bilo bi u skladu s ciljem Zakona o fiskalizaciji – osiguranje transparentnosti i točnosti prometa, te bi spriječilo situacije u kojima bi poduzetnici zbog formalnih manjkavosti računa ostali bez prava na pretporez i troškovno priznanje. Prijedlog teksta: U slučaju kada obveznik fiskalizacije računa, primjenjujući članak 39. Zakona o fiskalizaciji, izdaje račun poduzetniku koji plaća gotovinom ili karticom, račun mora sadržavati sve obvezne elemente propisane člankom 79. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Udruga računovođa i financijskih djelatnika Rijeka | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. |
| 13 | JASMINKA TOLIĆ-BALJA | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 11. | Predlažemo dopunu Pravilnika o fiskalizaciji u dijelu koji se odnosi na fiskalizaciju računa izdanih u krajnjoj potrošnji, a koji se plaćaju transakcijski (uz odgodu plaćanja). Naime, prema članku 2. stavku 1. točki 7. Zakona o fiskalizaciji, među propisanim elementima računa nije predviđeno polje za OIB kupca, dok se prema članku 15. stavku 6. OIB primatelja računa dostavlja Poreznoj upravi isključivo u slučaju primjene članka 39. st. 1. Zakona, odnosno kada je riječ o poduzetniku koji plaća gotovinom ili karticom. Od 1. siječnja 2026. svi računi u prometu krajnje potrošnje, uključujući i one koji se plaćaju putem transakcijskog računa uz odgodu, postaju predmet fiskalizacije. Time nastaje pravna i praktična nelogičnost, jer izdavatelj fiskaliziranog računa prema građaninu (krajnjem potrošaču) nema mogućnost unosa podataka o kupcu u sustav fiskalizacije, iako je riječ o računu koji u knjigovodstvenom smislu predstavlja potraživanje. Takav račun, bez identifikacijskih podataka kupca (ime, prezime, OIB), ne omogućuje pokretanje ovršnih postupaka u slučaju neplaćanja, što predstavlja značajan rizik za obveznike fiskalizacije koji posluju s fizičkim osobama uz odgodu plaćanja. Aspekt zaštite osobnih podataka (GDPR) Dopuna kojom bi se omogućio (ili propisao) unos OIB-a krajnjeg potrošača u takvim slučajevima ne bi bila u suprotnosti s propisima o zaštiti osobnih podataka, jer bi obrada OIB-a imala zakonsku osnovu prema: članku 6. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka – GDPR), prema kojem je obrada zakonita ako je nužna radi ispunjenja zakonske obveze voditelja obrade, te članku 9. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, br. 42/2018.), koji potvrđuje primjenu ove pravne osnove u hrvatskom zakonodavstvu. U tom slučaju ne bi bio potreban pristanak kupca za davanje OIB-a, jer bi obrada bila nužna radi ispunjenja zakonske obveze izdavatelja računa i fiskalizacije. Konkretan prijedlog dopune Pravilnika U dijelu koji uređuje sadržaj fiskaliziranog računa predlažemo dodati novi stavak sljedećeg sadržaja: „U slučaju izdavanja računa krajnjem potrošaču za promet koji se plaća transakcijski (uz odgodu plaćanja), obveznik fiskalizacije može u sustav fiskalizacije dobrovoljno, a ako se tako propiše posebnim zakonom i obvezno, dostaviti OIB i/ili druge identifikacijske podatke primatelja računa radi osiguranja mogućnosti naplate potraživanja i zaštite pravnog interesa izdavatelja.“ Udruga računovođa i financijskih djelatnika Rijeka | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. |
| 14 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 12. | U članku 12. stavak 2. predlaže se propisati da je obveznik fiskalizacije računa dužan ispraviti nepravilnosti u slanju poruke i poruku naknadno dostaviti Poreznoj upravi. Zbog ispravnog razumijevanja, predlažemo točno navesti "do kraja tekućeg dana", kako ne bi bilo pogrešnih tumačenja u praksi. | Nije prihvaćen | Člankom 12. stavkom 3. ovoga Nacrta pravilnika propisuje se da je obveznik fiskalizacije računa dužan, u svim slučajevima kada obveznik nije dobio poruku uspješne prijave promjene podatka, naknadno ponoviti slanje poruke, najkasnije do kraja tekućeg dana te isto nije potrebno propisivati i u stavku 2. istog članka. Navedeno je u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a prema kojima u propisu svaka riječ mora biti upotrijebljena s razlogom, u protivnom propis bez opravdanog razloga postaje duži, te se povećava mogućnost pogreške. |
| 15 | RENATA MESIĆ | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 12. | Iz kog razloga rok nije 24 sata? Uzmite u obzir da Vam sustav i dalje ima puno grešaka i kada zakon stupi na snagu 01.01. da bude isti preopterećen kao što je i bila praksa kod slanja mnogih obrazaca do sada. | Nije prihvaćen | Rok za promjenu podataka o načinu plaćanja i/ili OIB-u primatelja propisan je u skladu sa potrebama izvještajnog sustava fiskalizacije i planiranja eventualnih nadzornih aktivnosti. |
| 16 | MARINA OBRADOVIĆ | POGLAVLJE II. JEDINSTVENI IDENTIFIKATOR RAČUNA, Članak 12. | Uz točku 3, molim pojašnjenje smiju li se naknadno slati računi i nakon kraja prijavljenog radnog vremena ili do 23:59:59 tekućeg dana neovisno o prijavljenom radnom vremenu? | Primljeno na znanje | Izdavanje računa putem elektroničkih uređaja za izdavanje računa moguće je i ako isporuka dobara ili pružanje usluge iz opravdanog razloga završi izvan radnog vremena prijavljenog u Sustav za fiskalizaciju. |
| 17 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE V. PRIJAVA PODATAKA U SUSTAV ZA FISKALIZACIJU, Članak 19. | Predlažemo u st. 4. navesti i i on-line prodajna mjesta (različito od internetske trgovine) slijedom proširenja odredbi F1 na poduzetnike koji izdaju račune kupcima građanima plaćene na transakcijski račun (on line učenje jezika, on line savjetovanje, on line poduka ...). Napominjemo da se u takvom slučaju djelatnost ne obavlja na terenu i često se u takvim slučajevima ne radi o povremenom prostoru u kojem se obavlja djelatnost. Iz st. 5. nije dovoljno razvidno da i drugi načini poslovanja mogu unijeti radno vrijeme 0-24 (npr. šlep službe), kao niti radno vrijeme po dogovoru te molimo da se isto uredi na slijedeći način: Dopuštena je prijava radnog vremena "po dogovoru" i od 0 do 24 sata (takvo radno vrijeme može se navesti i za internetsku trgovinu, pokretnu trgovinu ili trgovinu putem samoposlužnog uređaja). Uz st. 8. Zahvaljujemo na odobrenju našeg dugogodišnjeg zahtjeva, jer će ovakav način prijave promjene radnih dana i radnog vremena značajno administrativno rasteretiti poslovanje obrtnika i poduzetništva u cijelini. | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. U članku 16. stavku 4. Zakona propisano je da se kao tip poslovnog prostora navodi način poslovanja putem internetske trgovine, pokretne trgovine i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti. Slijedom navedenoga, on-line prodajna mjesta smatraju se internetskom trgovinom. Vezano za odredbu članka 19. stavka 5. Nacrta Pravilnika napominjemo da porezni propisi ne određuju radno vrijeme poreznih obveznika, već je Zakonom o fiskalizaciji propisana obveza dostave podatka o radnom vremenu u Sustav za fiskalizaciju. Dakle, obveznik samostalno odabire radno vrijeme koje odgovara njegovom načinu poslovanja, dostavlja ga u Sustav za fiskalizaciju i propisuje internim aktom. Zaključno, porezni propisi ne ograničavaju porezne obveznike da posluju „prema dogovoru“ u djelatnostima u kojima je uobičajen takav način poslovanja. |
| 18 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | POGLAVLJE V. PRIJAVA PODATAKA U SUSTAV ZA FISKALIZACIJU, Članak 19. | Predlaže se u čl. 19. st. 4. dodati i sve ostale djelatnosti za koje nije propisano, reguliran, određen poslovni prostor, npr. online savjetovanje, online edukacije, inhouse edukacije na adresi naručitelja i sl.. Prema Zakonu o fiskalizaciji kao tip poslovnog prostora iz stavka 2. točke 4. ovoga članka navodit će se način poslovanja internetska trgovina, pokretna trgovina i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti. Međutim, nema definicije "internetske trgovine", odnosno "pokretne trgovine". Stoga nije jasno, odnosi li se to i na pružanje usluga koja se obavlja na mjestu sjedišta obrta i pruža se online, (online edukacije, online savjetovanje) uz izravan kontakt s pružateljem usluge prilikom sklapanje ugovora i naplatu na temelju izdavanja transakcijskog računa, ali nije po definiciji "e-trgovine", koja se obavlja bez fizičkog kontakta s pružateljem usluge odnosno samo uz korištenje sredstava za daljinsku komunikaciju, kao one usluge koje se obavljaju na adresi naručitelja (npr. inhouse edukacije). Stoga se predlaže proširiti djelatnosti koje mogu navesti adresu sjedišta, odnosno poslovni pokretni prostor za sve ostale djelatnosti koje nemaju propisan, reguliran, određen poslovni prostor. | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. U članku 16. stavku 4. Zakona o fiskalizaciji propisano je da se kao tip poslovnog prostora navodi način poslovanja putem internetske trgovine, pokretne trgovine i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti. Slijedom navedenoga, on-line prodajna mjesta smatraju se internetskom trgovinom. |
| 19 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | POGLAVLJE V. PRIJAVA PODATAKA U SUSTAV ZA FISKALIZACIJU, Članak 19. | Predlaže se u čl. 19. st. 5. dodati i sve ostale djelatnosti za koje nije propisano, regulirano, radno vrijeme, npr. online savjetovanje, online edukacije. Prema Zakonu o fiskalizaciji kao tip poslovnog prostora iz stavka 2. točke 4. ovoga članka navodit će se način poslovanja internetska trgovina, pokretna trgovina i slično, ako se djelatnost obavlja na terenu ili ako se radi o povremenim mjestima obavljanja djelatnosti. Međutim, nema definicije "internetske trgovine", odnosno "pokretne trgovine". Stoga nije jasno, odnosi li se to na pružanje usluga koja se obavlja na mjestu sjedišta obrta i pruža se online, (online edukacije, online savjetovanje) uz izravan kontakt s pružateljem usluge prilikom sklapanje ugovora i naplatu na temelju izdavanja transakcijskog računa, ali nije po definiciji "e-trgovine", koja se obavlja bez fizičkog kontakta s pružateljem usluge odnosno samo uz korištenje sredstava za daljinsku komunikaciju. Stoga se predlaže proširiti djelatnosti odnosno dodatno objasniti djelatnosti koje se mogu upisati od 0-24. | Nije prihvaćen | Pravilnik je provedbeni propis kojim se uređuje primjena drugog dijela Zakona o fiskalizaciji te njime nije moguće urediti predloženo. Vezano za odredbu članka 19. stavka 5. Nacrta pravilnika napominjemo da porezni propisi ne određuju radno vrijeme poreznih obveznika, već je Zakonom o fiskalizaciji propisana obveza dostave podatka o radnom vremenu u Sustav za fiskalizaciju. Dakle, obveznik samostalno odabire radno vrijeme koje odgovara njegovom načinu poslovanja, dostavlja ga u Sustav za fiskalizaciju i propisuje internim aktom. Zaključno, porezni propisi ne ograničavaju porezne obveznike da posluju „prema dogovoru“ u djelatnostima u kojima je uobičajen takav način poslovanja. |
| 20 | SINIŠA ĆUBELIĆ | POGLAVLJE V. PRIJAVA PODATAKA U SUSTAV ZA FISKALIZACIJU, Članak 19. | U pravilniku se ne spominje opcija radnog vremena "Po dogovoru" koja postoji kao opcija u aplikaciji ePorezne za prijavu poslovnih prostora. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 21 | BILIĆ-SAVJETOVANJE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA USLUGE | POGLAVLJE V. PRIJAVA PODATAKA U SUSTAV ZA FISKALIZACIJU, Članak 19. | (8). „Iznimno od stavka 7. ovoga članka, obveznik fiskalizacije računa može putem uspostavljene elektroničke veze, korištenjem sustava fiskalizacije i digitalnog certifikata iz članka 10. Zakona, elektronički dostavljati podatke o radnom vremenu i radnim danima poslovnog prostora.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 22 | BILIĆ-SAVJETOVANJE DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA USLUGE | POGLAVLJE V. PRIJAVA PODATAKA U SUSTAV ZA FISKALIZACIJU, Članak 19. | Formulacija navedene odredbe (točka 8.) nije dovoljno jasna obveznicima fiskalizacije jer iz nje nije izravno vidljivo da se prijenos podataka o radnom vremenu može provoditi automatski putem fiskalnih uređaja, korištenjem istog digitalnog certifikata koji se već koristi za fiskalizaciju računa. Kako bi se izbjegla mogućnost različitih tumačenja i nepotrebno opterećivanje obveznika dodatnim administrativnim postupcima, predlaže se jasnije istaknuti da obveznik može navedene podatke dostavljati elektroničkim putem kroz postojeći sustav fiskalizacije (putem blagajničkog softvera ili fiskalne kase) koristeći svoj postojeći certifikat. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 23 | DIJANA VONDRAČEK | DIO DRUGI POSTUPAK FISKALIZACIJE RAČUNA, Članak 27. | Molili bismo pojašnjenje smatraju li se punionice za električne automobile odredbom stavka 4 izuzetima od obveze fiskalizacije 1.0 i 2.0 s obzirom da se isporuka električne energije obavlja putem mjernih instrumenata za potrošnju električne energije? | Primljeno na znanje | Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 106/18) uvedena je obveza fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja, te je brisano oslobođenje od obveze fiskalizacije koje se odnosi na prodaju robe ili usluga putem prodajnih automata. Navedena odredba primjenjuje se od 1. siječnja 2021. godine, a ista je propisana i odredbama Zakona o fiskalizaciji koji je na snazi od 1. rujna 2025. Slijedom navedenoga, punionice električnih automobila dužne su provoditi postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja u skladu s člankom 18. Zakona o fiskalizaciji. |
| 24 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE VIII. POSTUPAK PRIJAVE PODATAKA O NAPOJNICI, Članak 34. | Pojam „odmah“ nije vremenski mjerljiv, pa tako obveznik ne može znati koji se rok smatra pravodobnim. Takva formulacija ostavlja prostor za neujednačeno tumačenje i postupanje nadzornih tijela, kao i mogućnost kažnjavanja obveznika u situacijama kada je poruka dostavljena u razumnom roku, ali se taj rok može različito tumačiti te nije u skladu s načelima pravne sigurnosti. Predlažemo precizirati rok npr. " do kraja radnog dana", sukladno praksi, posebice u ugostiteljskoj djelatnosti kada isto radi problem u vrijeme velikih gužvi. Time bi tekst glasio: "Obveznik fiskalizacije računa iz članka 20. Zakona odmah dostavlja podatak o napojnici kod već izdanog računa iz članka 8. ovoga Pravilnika, a najkasnije do kraja radnog dana". Nadalje, nije moguće prijaviti "odmah" napojnicu u slučaju da je ista uplaćena na transakcijski račun obveznika, sukladno odredbama čl. 20. Zakona, te postoji mogućnost da će ista biti evidentirana i sa odmakom mjesec dana, ovisno o tome kada će knjigovodstvena dokumentacija biti zaprimljena i proknjižena u vanjskim računovodstvenim uredima. Molimo o istom voditi brigu, posebice u nadzorima. | Nije prihvaćen | Način i rokovi dostave podataka o napojnici propisani su Zakonom o fiskalizaciji. |
| 25 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE VIII. POSTUPAK PRIJAVE PODATAKA O NAPOJNICI, Članak 35. | U članku 35. stavak 2. propisano je da je obveznik fiskalizacije računa dužan ispraviti nepravilnosti u slanju poruke i poruku naknadno dostaviti Poreznoj upravi. Međutim, pojam „naknadno“ nije vremenski određen niti je propisan rok u kojem se obveznik mora uskladiti s tom obvezom. Formulacija predmetnog članka ostavlja prostor za neujednačeno tumačenje i postupanje nadzornih tijela, kao i mogućnost kažnjavanja obveznika u situacijama kada je poruka dostavljena u razumnom roku, ali se taj rok može različito tumačiti te nije u skladu s načelima pravne sigurnosti. Napominjemo da često u praksi, u ovakvim situacijama, kada se pojavi greška slijedom dostavljene poruke, obrtnik/poduzetnik ne može ništa napraviti već nazvati informatičku podršku i čekati da se isto riješi te je nepoznato vrijeme rješavanja. Odredba da je "obveznik" dužan ispraviti nepravilnosti u ovom kontekstu izrazito je nepovoljna za njega jer istu ne zna ispraviti i ovisi "o nekom trećem", točnije i vremenu i resursima tog trećeg. Tražimo da se u slučaju pogreške razumije da pojam "naknadno" može biti i slijedeći radni dan, ili neki drugi dan, budući da otklanjanje ovakve vrste pogreške ne ovisi o volji ili mogućnosti samog obveznika. | Nije prihvaćen | Navedena odredba propisana je u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehičkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Uporaba riječi (terminologije, izraza, pojmova i dr.) jedinstvena je s utvrđenim pravnim značenjem, a svaka je riječ upotrijebljena s razlogom. U stavku 4. istog članka Nacrta pravilnika propisano je da se na postupanja kod naknadnog slanja poruke o napojnici, na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 10. Nacrta pravilnika, iz čega proizlazi da je rok jasno određen. |
| 26 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE IX. SADRŽAJ I POSTUPAK OVJERE UVEZANE KNJIGE RAČUNA, Članak 37. | Predlažemo dodatno ovim člankom naglasiti da ovjerene uvezene knjige računa koje poduzetnici već imaju ne trebaju mijenjati (veza s. 4.), te da se odredbe ovog članka odnose na nove knjige računa koje će poduzetnici trebati prijaviti. Nadalje, predlažemo jasno odrediti i što ako poduzetnik treba ovjeriti knjigu računa putem sustava ePorezna, a isti nije dostupan ili se pojavljuje pogreška sustava. Također, nejasno je zašto je potrebno navoditi svrhu ovjere? Zakonska obveza, čl. 22. te dostupnost mogućnosti ovjere uvezenog bloka računa putem FiskAplikacije jasna je svrha provedbe ovakve ovjere. Predlažemo stoga da se u st. 4. i 5. ukloni pojam "svrha ovjere". | Djelomično prihvaćen | Vezano za komentar o načinu ovjere knjige računa u slučajevima kada sustav ePorezne nije dostupan, ističemo da se knjiga računa može ovjeriti u svakom trenutku i koristiti po potrebi kada dođe do kvara elektroničkog uređaja za izdavanje računa. Dakle, porezni obveznik može unaprijed zatražiti ovjeravanje knjige kako bi ista bila dostupna za korištenje kad se kvar dogodi. Prilikom ovjere knjige računa obveznici fiskalizacije mogu izabrati između dvije svrhe ovjere: 1. "HAKOM potvrda" (kada se računi izdaju u poslovnom prostoru u kojem ne postoje tehnički preduvjeti za izdavanje fiskaliziranih računa i 2. kada s radi o eventualnom kvaru naplatnog uređaja. |
| 27 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE IX. SADRŽAJ I POSTUPAK OVJERE UVEZANE KNJIGE RAČUNA, Članak 38. | Kako se u st. 4. navodi: Predlist uvezane knjige računa sadrži odredbu članka 22. stavka 2. Zakona i obavijest iz članka 37. stavka 4. ovoga Pravilnika, isto implicira ponovno da uvezena knjiga računa koju poduzetnici već imaju nije dobra, te molimo da se jasno odredi kako se ovakve i sl. odredbe u Pravilniku odnose na nove knjige računa koje će poduzetnici trebati prijaviti, te da oni koji ih već imaju ništa ne trebaju mijenjati (kao što je u čl. 43. istaknuto za obavijesti). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 28 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE X. POSTUPAK DOKAZIVANJA U SLUČAJEVIMA NEMOGUĆNOSTI USPOSTAVE VEZE ZA RAZMJENU PODATAKA, Članak 39. | Ponavljamo prijedlog pojednostavljenja procedure dokazivanja nemogućnosti uspostave internet veze za razmjenu podataka obveznika fiskalizacije. Smatramo kako Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) može znatno brže i jednostavnije sama od elektroničkih operatera pribaviti dokaze o nedostupnosti Internet veze na određenom području, a nastavno na zahtjev poduzetnika koji posluje na tom području. Trenutna procedura je krajnje komplicirana i nepotrebna, zahtjeva utrošak velike količine vremena i financijskih sredstava od strane poduzetnika, i smatramo kako u današnje digitalno doba telekomunikacijski operateri mogu navedeno provesti na puno jednostavniji način, budući posjeduju digitalne karte na kojima je jasno i transparentno označena pokrivenost Internet vezom na području cijele Republike Hrvatske. Minimalno tražimo propisati valjanost potvrde Hrvatske regulatorne agencije u trajanju od dvije godine. | Nije prihvaćen | Nemogućnost uspostave veze za razmjenu podataka uređena je Zakonom o fiskalizaciji s odredbom kojom se propisuje da se ona dokazuje potvrdom HAKOM-a s rokom važenja od godine dana. Rok važenja potvrde HAKOM-a je, dakle, propisan Zakonom o fiskalizaciji, te nije predmet ovoga Nacrta pravilnika. |
| 29 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE X. POSTUPAK DOKAZIVANJA U SLUČAJEVIMA NEMOGUĆNOSTI USPOSTAVE VEZE ZA RAZMJENU PODATAKA, Članak 42. | Potpuno je neosnovano naplaćivati ikakve troškove poreznom obvezniku koji temeljem odredbi Zakona ili Pravilnika pokušava dokazati ono što ga se traži. U praksi postoje veliki problemi već godinama (rad na otocima npr.) koje je HOK višekratno prijavljivao i tražio zakonske izmjene, a ovakvim određenjima naplate troškova obrtnicima/poduzetnicima iste se dodatno stavlja u vrlo nepovoljan položaj. | Nije prihvaćen | Podnošenje zahtjeva za izdavanje potvrde kojom obveznik fiskalizacije dokazuje nemogućnost uspostave veze za razmjenu podataka i izdavanje navedene potvrde u pravilu se ne naplaćuju. Troškovi provođenja mjerenja naplaćuju se od podnositelja zahtjeva samo ako rezultati mjerenja pokažu da je njegov zahtjev za izdavanjem potvrde bio neosnovan. |
| 30 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE XI. IZGLED I SADRŽAJ OBAVIJESTI O OBVEZI IZDAVANJA RAČUNA TE OBVEZI KUPCA DA PREUZME I ZADRŽI RAČUN, Članak 43. | Molimo jasno odrediti kako se ističe obavijest u sjedištu, u slučajevima kada obveznik isti koristi za on-line edukacije i sl. pružanja usluge, u internet trgovinama, na mobilnim fiskalnih uređajima i u drugim sl. situacijama. | Nije prihvaćen | Zakon o fiskalizaciji propisuje da je svaki obveznik fiskalizacije računa dužan u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom uređaju za izdavanje računa ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun. Kako je i navedeno, ova odredba odnosi se na zatvorene poslovne prostore. Ako se radi o pružanju usluga online savjetovanja i online edukacije "na terenu" citirana zakonska odredba se ne primjenjuje. |
| 31 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | POGLAVLJE XII. SADRŽAJ OBAVIJESTI O FISKALIZACIJI PRODAJE PUTEM SAMOPOSLUŽNIH UREĐAJA, Članak 44. | Predlaže se jasno propisati postoji li obveza isticanja obavijesti o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom uređaju za izdavanje računa ili drugom vidnom mjestu, u slučaju pružanja online savjetovanja i online edukacije i/ili inhouse edukaciji "na terenu" te isključivo izdavanja transakcijskih računa koji će se fiskalizirati i slati e-mailom (po svoj prilici). Ako da, kako će se to istaknuti u virtualnom okruženju. Naime, u čl. 25. i čl. 26. Zakona o fiskalizaciji propisao je da je obveznik fiskalizacije računa dužan u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom uređaju za izdavanje računa ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun. Iznimno, obveznik fiskalizacije računa koji provodi postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja dužan je na svakom samoposlužnom uređaju istaknuti obavijest o fiskalizaciji prodaje putem samoposlužnih uređaja. Slijedom navedenog, nije jasno kako će se to realizirati prilikom pružanja online savjetovanja i online edukacije i/ili inhouse edukaciji "na terenu" i izdavanja transakcijskih računa. | Nije prihvaćen | Zakon o fiskalizaciji propisuje da je svaki obveznik fiskalizacije računa dužan u poslovnom prostoru (zatvorenom) na svakom elektroničkom uređaju za izdavanje računa ili drugom vidnom mjestu istaknuti obavijest o obvezi izdavanja računa te obvezi kupca da preuzme i zadrži račun. Kako je i navedeno, ova odredba odnosi se na zatvorene poslovne prostore. Ako se radi o pružanju usluga online savjetovanja i online edukacije "na terenu" citirana zakonska odredba se ne primjenjuje. |
| 32 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | POGLAVLJE XIV. VISINA IZNOSA BLAGAJNIČKOG MAKSIMUMA, Članak 47. | Predlažemo povećati prag kod mikro subjekata i fizičkih osoba na iznos 3.000,00 eur. | Nije prihvaćen | Prijedlog određivanja većeg iznosa dopuštenog blagajničkog maksimuma nije moguće prihvatiti zbog mogućnosti čuvanja gotovog novca, a radi osiguranja sigurnosti. |
| 33 | PRIMUS ISTRA, OBRT ZA POSLOVNO SAVJETOVANJE, VL. INGRID ŽUDIH-KOROMAN, BARBAN, ŠUGARI 3 A | POGLAVLJE XIV. VISINA IZNOSA BLAGAJNIČKOG MAKSIMUMA, Članak 47. | Predlaže se dodati odnosno ostaviti stavak iz važećeg Pravilnika: (8) Obveznici fiskalizacije mogu odrediti propisane iznose blagajničkog maksimuma do visine četverostrukog iznosa. Obrazloženje: Navedeno je potrebno radi poduzetnika koji su na granici između mali/srednji odnosno srednji/veliki poduzetnik, a imaju velik broj naplatnih uređaja, posebice u djelatnostima I-područja (npr. svaki frižider za prodaju sladoleda unutar auto-kampa predstavlja jednu blagajnu, a u velikim autokampovima samo takvi punktovi se mjere u desetinama). Ova odredba ostavlja mogućnost poreznom obvezniku da u slučaju nepredviđenih okolnosti može u pojedinoj blagajni zadržati gotovinu 2 dana zaredom, u slučaju da odlazak u banku ili drugu instituciju, uslijed određenih okolnosti nije moguć. Primjer tome je požar koji je unazad nekoliko godina "odsjekao" određena turistička područja od urbanih sredina i pristupa financijskim institucijama, te su upravo zahvaljujući postojećem normativnom uređenju porezni obveznici poslovali s gotovinom u okviru propisa. Blokirani poduzetnici nemaju pravo na maksimum tako da ova odredba na njih nema nikakvog utjecaja, već urednim poduzetnicima olakšava poslovanje i ponekad smanjuje troškove bankovnih naknada. | Nije prihvaćen | Spomenuta odredba Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom kojom je obveznicima fiskalizacije omogućeno određivanje propisanih iznosa blagajničkog maksimuma do visine četverostrukog iznosa primjenjivala se samo u razdoblju dvojnog optjecaja uređenog propisom koji propisuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. |