Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu Pravilnika o stipendiranju studenata - pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE P R A V I L N I K Centar za mirovne studije pozdravlja namjeru Republike Hrvatske da kroz stipendijski program potiče dostupnost visokog obrazovanja i održava veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Međutim, predloženi Pravilnik u sadašnjem obliku izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu usklađenosti s temeljnim načelima ljudskih prava, jednakosti i zabrane diskriminacije, zajamčenima Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim konvencijama i pravnim poretkom Europske unije. Navodimo problematične točke: 1. Povreda načela jednakosti i zabrane diskriminacije Pravilnik izričito ograničava pravo na stipendiju na studente „pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske“, čime se etnička pripadnost postavlja kao ključni i isključivi kriterij za ostvarivanje prava na javna sredstva. Ovakva odredba nije u skladu s: - čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Protokolom br. 12, koji zabranjuju diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, uključujući rasu, etničko podrijetlo i nacionalnu pripadnost; - čl. 20. i 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, koji jamče jednakost pred zakonom i zabranu diskriminacije na osnovi pripadnosti nacionalnoj manjini, etničkog podrijetla ili podrijetla općenito; - čl. 14. Ustava Republike Hrvatske, koji propisuje jednakost svih pred zakonom; - čl. 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji obvezuju države članice na promicanje pluralizma, jednakosti i nediskriminacije; - Konvencije UN-a o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (CERD), koja zahtijeva da se nijednoj osobi ne uskraćuju prava i pogodnosti javnih vlasti na osnovi etničke ili nacionalne pripadnosti. Iako RH ima legitimno pravo poticati veze s Hrvatima izvan domovine, financiranje kroz javni proračun mora se temeljiti na općim, objektivnim i razmjernim kriterijima, a ne na etničkom podrijetlu. U suprotnom, Pravilnik proizvodi selektivno pogodovanje jedne etničke skupine u pristupu javnim sredstvima. 2. Izostanak univerzalnih i inkluzivnih kriterija Pravilnik u potpunosti isključuje studente drugih etničkih pripadnosti (npr. Bošnjake, Srbe, Rome, Albance, Židove, osobe bez etničke pripadnosti) koji studiraju u RH ili u zemljama regije i koji su u usporedivom socijalnom položaju. Time se krši načelo jednakog pristupa obrazovanju, zajamčeno čl. 14. Europske socijalne povelje i čl. 1. Protokola br. 12. Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojima sve osobe moraju imati jednake mogućnosti za ostvarivanje obrazovnih prava bez diskriminacije. 3. Favoriziranje jedne nacionalne skupine Cjelokupan normativni okvir Pravilnika temelji se na jačanju nacionalnog identiteta i veza s pripadnicima hrvatskog naroda izvan RH. Premda je to politički legitimna svrha, u kontekstu međunarodnog prava riječ je o etnički ekskluzivnom programu koji nije u skladu s načelom jednakog tretmana iz Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe te sa standardima Europske konvencije o građanstvu (1997.) koja promiče inkluzivne oblike državljanstva i participacije. Takav pristup može proizvesti posrednu diskriminaciju prema drugim etničkim skupinama u državama regije, osobito ako njihovi studenti nemaju mogućnost konkurirati za slične stipendije po drugim osnovama. 4. Neusklađenost s načelima Europske unije o pristupu obrazovanju Obrazovanje i akademska mobilnost unutar EU uređeni su načelom jednakog postupanja i zabrane diskriminacije po osnovi nacionalnosti (čl. 18. i 165. Ugovora o funkcioniranju EU). Države članice mogu imati posebne programe potpore dijaspori, ali samo ako ti programi ne isključuju druge skupine u sličnom položaju, ne diskriminiraju na osnovi etničke pripadnosti i služe javnom interesu (npr. mobilnost, razvoj kadrova, kulturna razmjena). Predloženi pravilnik ne zadovoljava te uvjete jer je u potpunosti etnički determiniran. Radi navedenog, Centar za mirovne studije predlaže da se Pravilnik dopuni i izmijeni kako bi bio usklađen s međunarodnim i europskim standardima zaštite ljudskih prava: - potrebno je uključiti univerzalne kriterije dodjele – socijalno-ekonomski status, akademski uspjeh, područje studija, doprinos zajednici – koji bi se primjenjivali neovisno o etničkoj pripadnosti. - pripadnost hrvatskom narodu može ostati jedan od dodatnih kriterija, ali ne i isključivi uvjet za ostvarivanje prava. - potrebno je proširiti obuhvat programa na sve strane studente koji studiraju u RH u otežanim socijalnim uvjetima, bez obzira na nacionalno podrijetlo. - u preambulu Pravilnika uključiti upućivanje na međunarodne instrumente koje je RH potpisala, posebno: Europsku konvenciju o ljudskim pravima (čl. 14. i Protokol 12), Povelju Europske unije o temeljnim pravima (čl. 20. i 21.), Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina i UN-ovu Konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. - potrebno je uspostaviti mehanizam praćenja i izvještavanja o primjeni programa, uključujući procjenu mogućih posrednih diskriminacijskih učinaka. Zaključno, smatramo kako predloženi Pravilnik ima pozitivnu namjeru jačanja veza s hrvatskim iseljeništvom i manjinama, ali u postojećem obliku nije usklađen s načelima jednakosti, nediskriminacije i univerzalnog pristupa obrazovanju. Kriteriji dodjele stipendija trebaju biti socijalno, akademski i inkluzivno utemeljeni, a ne etnički ekskluzivni, jer u suprotnom, postoji rizik od povrede međunarodnih obaveza RH prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, Povelji EU o temeljnim pravima, te načelima Ugovora o Europskoj uniji o poštivanju ljudskih prava, pluralizma i jednakosti. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Pravilnik o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske temelji se na glavi III., članku 33. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a donosi se radi osiguravanja financijskih sredstava za stipendiranje Hrvata izvan Republike Hrvatske u njihovim lokalnim sredinama i u Republici Hrvatskoj, sa svrhom unaprjeđenja znanja i intelektualnog potencijala hrvatskih zajednica u inozemstvu. Slijedom navedenoga, Pravilnikom o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske nije moguće obuhvatiti studente drugih nacionalnih pripadnosti te isti ne predstavlja povredu navedenih načela.
2 MIRO OPAČAK P R A V I L N I K Poštovani, U okviru savjetovanja o Prijedlogu Pravilnika o stipendiranju studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, želimo istaknuti važnost uključivanja studenata s invaliditetom, a posebno gluhih i nagluhih studenata, u odredbe ovoga Pravilnika. Predlažemo da se u tekst Pravilnika uključe posebne mjere i odredbe koje će: 1. Osigurati ravnopravan pristup natječaju i prijavi za studente s invaliditetom, uz mogućnost komunikacijske podrške putem komunikacijskih posrednika i prilagođenih digitalnih formata. 2. Omogućiti prilagodbu postupka prijave i dostave dokumentacije za studente s invaliditetom i gluhe osobe (npr. elektronički obrasci, produljeni rokovi, jednostavan jezik). 3. Uvesti poseban kriterij ili dodatne bodove za kandidate s invaliditetom, čime bi se prepoznala njihova specifična situacija i dodatni troškovi studiranja. 4. Predvidjeti mogućnost dodatne financijske potpore za troškove asistencije, komunikacijskih posrednika, tehničkih pomagala i smještajnih prilagodbi. Takvim pristupom Ministarstvo bi pokazalo dosljednost s načelima Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i doprinijelo stvarnoj jednakosti mogućnosti u pristupu visokom obrazovanju. Smatramo da je uključivanje osoba s invaliditetom i gluhih osoba u programe stipendiranja od iznimne važnosti za promicanje društvene uključenosti, obrazovne jednakosti i očuvanje veza hrvatskog naroda izvan domovine. S poštovanjem, Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju te Vas ovim putem obavještavamo kako se Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: natječaj) svake kalendarske godine objavljuje u prosincu te je isti javno dostupan na mrežnim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, traje 30 dana i sva je dokumentacija dostupna u digitalnom obliku. Prijava se podnosi putem računalnog sustava, osim Izjave o točnosti podataka koju prijavitelji moraju predati putem računalnog sustava i putem pošte. Svim prijaviteljima tijekom trajanja natječaja Središnji državni ured pruža podršku u uredovno vrijeme i prijavitelji se za pomoć mogu obratiti telefonskim putem, putem elektroničke pošte ili osobnim dolaskom. Nadalje, Središnji državni ured prilikom utvrđivanja kriterija koji se dodatno boduju kod prijava za dodjelu stipendija, posebno brine o studentima s otežanim socijalno-materijalnim statusom te je Prijedlogom novog Pravilnika uvedena mogućnost ostvarivanja dodatnih bodova svim studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske koji se prijave na natječaj, a koji imaju utvrđen postotak oštećenja organizma koji obuhvaća sve vrste oštećenja – tjelesno, osjetilno, mentalno i intelektualno oštećenje.
3 ALEN BOŠNJAK UVJETI ZA DODJELU STIPENDIJE, Članak 4. Želim istaknuti sljedeće: Prvo, postoje znatne razlike u zahtjevnosti različitih studijskih programa (npr. medicinski ili tehnički fakulteti) te studenti koji zbog povećanog opterećenja imaju ponavljanje godine, u tijeku studija, ne moraju zbog toga biti manje motivirani ili manje kvalitetni. Automatska zabrana sudjelovanja u stipendijskom programu za sve one koji su imali bilo kakvo ponavljanje može se smatrati nepravednom. Također, studenti prve godine diplomskog studija koji su imali ponavljanje na preddiplomskom ipak mogu sudjelovati. To znači da zakonodavac prepoznaje da ponavljanje ne mora automatski isključivati pravo na stipendiju. Drugo, prema Pravilniku za državne stipendije u Republici Hrvatskoj, koji objavljuje Ministarstvo, “uvjet da student nikada nije ponavljao godinu nije izrijekom naveden” kao opći kriterij. S obzirom na navedeno, predlažem da se iz članka 4., stavka 3. Pravilnika razmotri izmjena tako da se ne uvodi apsolutna zabrana za sve koji su ikada ponavljali, već da uvjet bude primjerice: “student nije ponavljao godinu u tekućoj prijavnoj akademskoj godini”. Takva izmjena osigurala bi veću pravednost i omogućila sudjelovanje kvalitetnim studentima koji su imali otežane okolnosti — a istovremeno bi se održavao cilj stipendijskog programa i poticanje izvrsnosti. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju u e-savjetovanju. Za dodjelu stipendije ne mogu se natjecati studenti koji su imali ponavljanje godine tijekom studija iz razloga što se stipendije dodjeljuju prema dva osnovna kriterija, a među kojima je, uz socijalno-materijalni status, i kriterij izvrsnosti studenta. Ovim kriterijem Središnji državni ured želi omogućiti stipendiranje najuspješnijih studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, čime se tim studentima pomaže u studiju i potiče ih se da ostvare svoje akademske ciljeve.
4 DRAGAN JERKOVIĆ UTVRĐIVANJE RANG-LISTE STUDENATA I POSTUPAK BODOVANJA, Članak 8. Mišljenja sam da se način bodovanja općeg uspjeha studenata u završenoj godini studija treba razlikovati za studije medicinskih, zdravstvenih i tehničkih grupacija u odnosu na grupacije društvenih smjerova. Mislim da nije isto studirati Medicinu, Elektrotehniku, Strojarstvo i studirati Odnose s javnošću, Novinarstvo, Književnost i dr. Čak se i visina školarine razlikuje na Medicinskom i Zdravstvenom studiju u odnosu na npr. Filozofskom i Pravnom fakultetu a visina stipendije je ista za sve. Naveo bih jedan primjer kako bi izgledalo bodovanje: "Prosječna ocjena (aritmetički prosjek) svih ispita prethodno završene godine studija Medicinskog fakulteta iznosi 3,5 visina bodova bi bila 25 a nekog od fakulteta društvenog smjera 20. Ovim načinom bi se potjecala izvrsnost i deficitarna zanimanja na tržištu rada a ne bi u velikoj mjeri diskriminirala ostale studente jer je opće uvjerenje da studenti društvenih fakulteta imaju veće prosjeke ocjena od studenata zdravstvenih i tehničkih grupacija i samim tim su u prednosti na svim natječajima za stipendije. Koristim priliku da pozdravim ovu inicijativu za javnim savjetovanjem i da vam se zahvalim na prigodi da učestvujemo u ovom Prijedlogu. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Ne podržavamo prijedlog da se bodovanje općeg uspjeha razlikuje prema težini studija. Bolonjski sustav i ECTS bodovi već osiguravaju jedinstvenu metodologiju opterećenja, pa subjektivno vrednovanje „težine“ studija nije mjerljivo ni transparentno. Stipendije su instrument socijalne pravednosti i jednakih mogućnosti, a ne nagrada za odabir određenog studija. Praksa Europske unije i Republike Hrvatske pokazuje da se poticanje deficitarnih zanimanja provodi kroz posebne kategorije stipendija, a ne kroz korekciju bodovanja općeg uspjeha. Isto tako, stipendije se dodjeljuju studentima koji studiraju na visokim učilištima u šest različitih država pri čemu svaka država ima vlastiti obrazovni sustav. Razlikovanje bi stvorilo pravnu nesigurnost, rizik diskriminacije i odstupanje od europskih standarda pravičnosti.