Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	MIRO OPAČAK	OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, STRUČNI NOSITELJ	Poštovani, U okviru savjetovanja o Obrascu zakonodavnih aktivnosti izvan Plana zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu, želimo naglasiti važnost osiguravanja uključivanja osoba s invaliditetom, osobito gluhih i nagluhih osoba, u sve faze zakonodavnog procesa – od planiranja i izrade propisa do njihove provedbe i praćenja učinaka. Predlažemo da se u budućim zakonodavnim aktivnostima Ministarstava i drugih tijela državne uprave sustavno ugrade sljedeće mjere: 1. Pristupačnost informacija i komunikacije • Svi materijali, dokumenti i javne objave u sklopu savjetovanja trebaju biti dostupni u pristupačnim digitalnim formatima (npr. tekstualni formati koji omogućuju čitanje pomoću tehnologija za pristupačnost, dokumenti bez vizualnih barijera). • Audiovizualni materijali trebaju sadržavati titlove i po mogućnosti pisane sažetke sadržaja. • Tijekom javnih događanja i konzultacija potrebno je omogućiti komunikacijske posrednike za gluhe osobe, u skladu sa Zakonom o hrvatskom znakovnom jeziku i Zakonom o suzbijanju diskriminacije. • Sažeci propisa i zakonodavnih prijedloga trebaju biti napisani jasnim i razumljivim jezikom, kako bi ih mogle pratiti sve skupine građana, uključujući osobe s invaliditetom i gluhe osobe. 2. Aktivno uključivanje osoba s invaliditetom • U radne skupine i konzultativna tijela potrebno je uključiti predstavnike udruga osoba s invaliditetom, uključujući saveze gluhih osoba i druge relevantne organizacije civilnog društva. • Kod izrade propisa preporučuje se provođenje procjene učinka na osobe s invaliditetom, osobito u dijelu koji se odnosi na pristupačnost informacija, usluga i sudjelovanje u javnim politikama. 3. Usklađenost s međunarodnim i nacionalnim dokumentima • Sve zakonodavne aktivnosti trebaju biti u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, posebno člancima 9. (Pristupačnost), 21. (Sloboda izražavanja i pristup informacijama) i 29. (Sudjelovanje u političkom i javnom životu). • Također, važno je osigurati povezanost s Nacionalnim planom za osobe s invaliditetom 2021.–2027., osobito u segmentima koji se odnose na pristup informacijama i participaciju u društvenim procesima. 4. Digitalna pristupačnost i javni sustavi • Platforme i sustavi koji se koriste za javna savjetovanja (poput e-Savjetovanja) trebaju u potpunosti udovoljavati zahtjevima Direktive (EU) 2016/2102 o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija javnog sektora. • To uključuje mogućnost korištenja komunikacijskih posrednika, titlova, jednostavne navigacije, tekstualnih alternativa i drugih funkcionalnosti koje omogućuju pristup svim korisnicima. 5. Edukacija i podizanje svijesti • Preporučuje se redovita edukacija zaposlenika u državnim i javnim tijelima o pravima osoba s invaliditetom, komunikaciji s gluhim osobama te ulozi komunikacijskih posrednika. Zaključno, smatramo da je nužno da svi zakonodavni procesi budu inkluzivni, pristupačni i temeljeni na jednakim mogućnostima, kako bi osobe s invaliditetom i gluhe osobe mogle ravnopravno sudjelovati u kreiranju i provedbi javnih politika. S poštovanjem,	Primljeno na znanje	Primjedba se ne odnosi na sadržaj Obrasca zakonodavnih aktivnosti.
2	DAMJAN GODEC	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Smatram da se uspjeh ostvaren u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (dalje: DŠPD), bilo da je postignut završnim ispitom ili cjelogodišnjim pohađanjem škole (slušanjem predavanja, podnošenjem izvještaja imenovanim mentorima te polaganjem 25 provjera znanja), treba u cijelosti vrednovati. Naime, riječ je o značajnom trudu polaznika koji su u taj proces ušli s ciljem stjecanja stručnih kompetencija koje do tada nisu imali, kao i ostvarivanja bodova potrebnih za postupak imenovanja, sukladno tada važećim zakonskim propisima. Stoga bi neuzimanje u obzir tih rezultata, koji su ranije bili priznati drugim kandidatima u postupku imenovanja,predstavljalo povredu stečenih i legitimnih prava polaznika. Ujedno bi to značilo i odricanje od ulaganja u sve polaznike DŠPD. Ne slažem se s pojedinim komentarima koji se odnose na uvođenje tzv. koeficijenta složenosti, a koji se predlaže zbog različitih načina završetka DŠPD. Takvo bi rješenje dovelo u pitanje svaki bod koji su polaznici svih generacija ostvarili. Štoviše, bodovi postignuti na završnom ispitu već su značajno varirali ovisno o težini pojedinog roka, što se potvrđuje i u komentarima ove javne rasprave. Ako bi se dosljedno primijenilo načelo uvođenja koeficijenta složenosti, tada bi ga trebalo uvesti za svaki rok i grupu pojedinačno, što očito nije izvedivo. Ne slažem se s komentarima koji se tiču uvođenja koeficijenta složenosti, koji se predlaže zbog različitog načina koji je bio propisan kako bi se završila DŠPD, jer bi se na takav način doveo u pitanje svaki bod koji su polaznici svih generacija stekli. Štoviše, i bodovi na završnom ispitu značajno su varirali ovisno o težini roka na koji su kandidati izašli, što se potvrđuje i u komentarima ove javne rasprave (bi li onda za svaki rok trebalo uvesti koeficijent složenosti?). Ne mislim da je točan podatak o „najmanjem prosječnom postotku uspješnosti“ polaznika koji su položili završni ispit, a za koji se navodi da iznosi oko 75 %. Naime, isti su postotak uspješnosti polaznici svih generacija DŠPD-a morali imati da bi završili program, a to je oko 75 %. Kada bi završni ispit doista imao „najmanji prosječni postotak uspješnosti polaznika“, to bi značilo da su kandidati ili pali ili ostvarili 100 % uspjeh. Svi polaznici koji su pohađali DŠPD mogli/morali su ostvariti uspjeh od 75 % do 100 % za prolazak. Kandidati koji su završni ispit položili s visokim postotkom u pravilu su već bili izabrani, jer je postojao značajan vremenski odmak do određivanja novog načina pohađanja DŠPD-a. Uostalom, kako utvrditi koeficijent složenosti kad je jedna grupa polagala jednu granu prava (građansko ili kazneno), druga grupa dvije grane (građansko i kazneno), a treća najopširnije – građansko, kazneno i upravno pravo? Nije se radila razlika u složenosti između prva dva načina polaganja završnog ispita (iako je razlika bila gotovo upola manja u obujmu gradiva), pa nema opravdanja ni mogućnosti da se to sada uvodi, osobito kada su već neki od polaznika različitih generacija imenovani temeljem tih bodova. Polaznici suštinski nisu birali način polaganja DŠPD-a, a provjeru znanja provodili su isti ispitivači u gotovo identičnim načinima provjere. Uvođenjem koeficijenta složenosti na neki se način dovodi u pitanje njihova (ispitivačka) kompetencija, kao i procjene mentora – dugogodišnjih dužnosnika koji su pratili kandidate. Uostalom, na taj bi se način mogao dovesti u pitanje svaki kriterij (uključujući i ocjenjivanje rada), pa tako i svaki ispit – pa čak i sam pravosudni ispit, koji je nedvojbeno postao jednostavniji kada je uvedena mogućnost pada jedne grupe i „čuvanja rezultata pismenog dijela“. Štoviše, zadnja generacija polaznika DŠPD-a nije dobila niti rezultate završnog ispita. Zbog svega navedenog smatram da se moraju uzeti u obzir svi bodovi ostvareni u DŠPD, dok bi se kriteriji pravosudnog ispita trebali primjenjivati pro futuro. Onima koji su završili DŠPD i posjeduju bodove s pravosudnog ispita trebalo bi omogućiti pravo izbora. Ne smatram da bi polaznici DŠPD trebali imati prioritet, ali svakako bi trebali imati mogućnost korištenja bodova ostvarenih u školi. Također, treba voditi računa i o kandidatima koji nemaju nikakve bodove (ni iz DŠPD-a ni iz pravosudnog ispita) te im omogućiti sudjelovanje u postupku imenovanja na pravosudne funkcije, primjerice kroz pravo izlaska na poseban ispit. U pogledu usporedbe različitih načina završetka DŠPD – što je doista složeno pitanje zbog čestih izmjena programa – eventualno bi se moglo razmotriti uspoređivanje bodova koje su različite generacije ostvarile na ispitima znanja. Smatram da bi se za posljednje dvije generacije svakako trebali priznati i bodovi mentora, jer su oni pokazatelj stvarne kompetentnosti polaznika – možda čak i najrelevantniji, s obzirom na to da su mentori kontinuirano pratili njihov rad.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
3	NIKOLINA MARETIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Neustavno je i nepravedno da se pravosudni dužnosnici biraju na temelju kriterija (broj bodova na pravosudnom ispiu) koji se retroaktivno uzima kao kriterij - pravosudni ispit nije bio kriterij za imenovanje niti je bilo predvidivo da bi mogao postati kriterij, i to sve pored postojećeg i poznatog kriterija - Državne škole za pravosudne dužnosnike. Takva zamjena mjesta pravosudnom ispitu i Državnoj školi prihvatljiva bi bila tek za buduća polaganja pravosudnog ispita, kada takav zakon već stupi na snagu. Uz sve nepravde koje mijenjanje sustava donosi (razlike u težini polaganja i konačno broju bodova), koncept da se već ranije položeni pravosudni ispit uvede kao kriterij, kada se više ne može utjecati na ostvareni broj bodova, a ranije nije bio važan, je suludo, a osim toga i neustavno.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
4	VINKO PAVIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Kod imenovanja se ne bi smjela negirati činjenica završene Državne škole za pravosudne dužnosnike, naročito imajući u vidu trajanje Škole, uložen trud, trošak kao i legitimna očekivanja polaznika kojima je uspješni završetak DŠPD bio uvjet za imenovanje.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
5	VICE BUJAS	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštujem odluku o ukidanju Državne škole za pravosudne dužnosnike ali smatram da je polaznicima iste prilikom napredovanja potrebno valorizirati pohađanje škole i kompetencije koje su istom stekli.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
6	MARIJA HRBOKA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, predloženim izmjenama Zakona se ne predviđa na koji način će se vrednovati uspjeh ostvaren u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Neprihvatljivo je da se završena Državna škola i bodovi ostvareni u njoj ne uzimaju u obzir kod imenovanja na dužnosničku poziciju. Naime, škola je trajala punih godinu dana i bila je zahtjevna, a svi mi koji smo je pohađali upisali smo je samo zato što je to uvjet za imenovanje na dužnosničku poziciju. Stoga smatram da bi svi koji su Državnu školu završili trebali imati prednost u odnosu na one kandidate koji istu nisu završili. Nadalje, kako ćete vrednovati one kandidate koji su pravosudni ispit položili u vrijeme kada se isti nije bodovao. Što se tiče ukidanja škole to podržavam, ali to ne bi trebalo imati utjecaja na stečena prava onih koji su je završili.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
7	NINA BRLJAFA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, smatram da se predloženim izmjenama zakona potiče nas, državne službenike, da napustimo sustav u kojem se trud i upornost ne cijene. Naime, predloženim izmjenama zakona izravno se krše naša prava koja su bila zajamčena (i još su uvijek zajamčena) zakonom koji je bio na snazi u vrijeme polaganja Državne škole. Svakim novim izmjenama, dovodite nas u sve nepovoljniji položaj na štetu, ironično, same Republike Hrvatske (uzevši u obzir manjak radne snage unutar pravosudnog sustava). Ne protivim se ukidanju Državne škole sadašnjeg koncepta jer je isti neodrživ, ali bodovi s pravosudnog ispita nikako ne mogu biti zamjena za bodove postignute u Državnoj školi. Lijep pozdrav Nina Brljafa	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
8	PREDRAG UZELAC	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ovime se očitujem na predložene izmjene zakona i ciljeve koji se istima nastoje postići. Kao i velika većina kolega koja je ostavila svoj komentar smatram da se predloženim izmjenama zakona ni na koji način ne predlaže kako bi se vrednovao uspjeh ostvaren u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Naime, riječ je o školi koja je trajala godinu dana te je uključivala obvezu sudjelovanja na predavanjima i polaganje ispita u pet ciklusa: i to 5 pisanih provjera znanja te pisanje 20 procesnih i meritornih odluka iz tri različite grane prava (kaznenog, građanskog i upravnog), a paralelno smo morali obavljati sve obveze radnog mjesta i svi koji smo ju pohađali jako dobro znamo koliko je truda, vremena, napora i velike privatne i poslovne žrtve to iziskivalo. Ne protivim se ukidanju Državne škole, ali samo pro futuro te smatram da svim onim kolegama koji su se odvažili pohađati Državnu školu i koji su ju završili treba to i vrednovati na način da će isti imati prednost prilikom imenovanja na pravosudnu dužnost jer je uspješno položena državna škola bila uvjet za imenovanje na dužnosničku poziciju u trenutku kada smo istu upisivali te smo imali legitimna očekivanja da će nam se ista i vrednovati. Isto tako, bodovi ostvareni u Državnoj školi predstavljaju naša stečena prava i ne mogu se tek tako izbrisati. S druge strane, smatram da pravosudni ispit kao uvjet ne treba biti jedan od kriterija za imenovanje na pravosudnu dužnost te se ne slažem sa prijedlogom da ocjena na pravosudnom ispitu postane odlučujuća za imenovanje. Takav kriterij nam nije bio poznat u vrijeme kada smo isti ispit polagali, a dodatno postoji velik broj kolega koji u vrijeme polaganja pravosudnog ispita nisu dobivali ocjene, već samo potvrdu da su isti položili. Slijedom svega, predlažem da kandidati sa završenom Državnom školom imaju prednost na budućim natječajima u odnosu na kandidate koji istu nisu polagali ili u najmanju ruku da se uspjeh u završenoj Državnoj školi vrednuje na način da kandidati prilikom prijave na natječaj mogu odabrati hoće li im se vrednovati uspjeh ostvaren u Državnoj školi ili uspjeh ostvaren na pravosudnom ispitu, ovisno o tome što je povoljnije za kandidata.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
9	TEA LORENA SINOVČIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Podržavam ukidanje škole, međutim smatram da to što si školu završio ne smije biti zaboravljeno, sav taj trud i odricanje mora biti evidentirano i priznato.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
10	DOMAGOJ NOVOSEL	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani svi, vidim da je puno kolega ovdje dalo svoje mišljenje i komentare i to mi je drago jer nas čekaju promjene koje su bitne za sve nas sudske savjetnike. Prvenstveno želim reći da podržavam ukidanje Državne škole za pravosudne dužnosnike kao uvjeta za imenovanje za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda. Isto tako, podržavam kolege u dijelu komentara da se svima koji su položili završni ispit u sklopu Državne škole treba prilikom imenovanja za suca svakako uzeti u obzir završna ocjena, dakle ukupno ostvareni bodovi. u sklopu Državne škole. Ja vjerujem da će takvo rješenje biti na kraju inkorporirano u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću jer bi svako drugo rješenje bilo nepravedno iz razloga koje su kolege već navele, s time da bi to ujedno predstavljalo povratno djelovanje, što je u pravilu zabranjeno. Nadalje, zalažem se i za to da se kolegama koji imaju položen pravosudni ispit i završni ispit da mogućnost da prilikom prijave na natječaj odaberu bodove s onog ispita na kojem su ostvarili bolji rezultat, odnosno bodove. Međutim, ne slažem se s komentarima u dijelu u kojem se predlaže da bi sudski savjetnici s položenim završnim ispitom trebali imati prednost pred sudskim savjetnicima koji imaju položen (samo) pravosudni ispit. Ja sam također bio polaznik Državne škole za pravosudne dužnosnike (generacija 2021./2022.), izašao sam na završni ispit (na koji si mogao izaći samo 2 puta) i prošao pisani dio, ali nisam izašao na usmeni dio jer sam procijenio da čak i s ostvarenim maksimumom bodova na usmenom neću ostvariti ukupan broj bodova koji bi mi ''garantirao'' imenovanje. Naime, u to vrijeme ispit je nosio ukupno 300 bodova (pisani dio 200 bodova + usmeni dio 100 bodova), a svi koji bi ostvarili manje od 270 bodova jednostavno nisu imali šanse da budu imenovani. Nisam izašao 2. put na završni ispit jer je tada vrijedilo pravilo da se, ako padneš ispit ili ne ostvariš dovoljan broj bodova, možeš naći u situaciji da nikada nećeš biti imenovan. Kada izvršim retrospektivu unazad 7 godina, tijekom kojih sam ja, kao i ogroman broj savjetnika koje sam poznavao, izlazili na završni ispit, vidljivo je da je težina ispita jako varirala, odnosno da sam ispit nije bio dobro težinski izbalansiran. Da je tome tako, proizlazi iz broja bodova (postotka točnosti) koje je (velika) većina polaznika u pojedinim generacijama ostvarivala. Bilo je tu svega, od loših, preko osrednjih pa do vrhunskih rezultata, što je zapravo čudno i ne bi smjelo biti tako. Drugo, iz osobnog iskustva, kao i iskustva drugih kolega koji imaju položen završni ispit, mogu reći da nisam primijetio da je položen završni ispit znatnije ili uopće utjecao na kvalitetu i brzinu obavljanja našeg posla. Naime, iako je sam ispit koncipiran na teorijski i praktični način, razvoj nas sudskih savjetnika, kao i sudaca, prvenstveno ovisi o konstantnom razvijanju iskustva i praktičnom učenju, a koje se ponajprije stječe provođenjem postupaka i donošenjem odluka. Da je tome tako, vidi se iz toga što masa sudaca koji su imenovani prije uvođenja Državne škole i dalje normalno sudi i ispunjava normu, iako imaju položen (samo) pravosudni ispit. Prema tome, umjesto davanja ''prednosti'' jednoj skupini savjetnika u odnosu na drugu prilikom imenovanja za suce, što bi sigurno imalo negativan utjecaj na međuljudske odnose, predlažem da se završena dodatna edukacija u vidu položenog završnog ispita u sklopu Državne škole honorira na način da se propiše dodatak na plaću u odgovarajućem postotku onima koji imaju položen završni ispit. Lp, Domagoj Novosel, dopredsjednik Udruge hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika Viši sudski savjetnik-specijalist na Županijskom sudu u Zagrebu	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
11	VIŠNJA TOMIĆ DALIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ovim putem iznosim svoje mišljenje vezano za izmjene načina imenovanja za suca općinskog ,trgovačkog ili upravnog suda te podržavam najavljene izmjene i napokon otvorene mogućnosti nama diplomiranim pravnicima s položenim pravosudnim ispitom koji nismo savjetnici na sudu (polagala pravosudni ispit u vrijeme kada se nije bodovao i kada je uvjet za imenovanje suca općinskog ,trgovačkog ili upravnog suda bio 4 godine rada na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita). Sadašnjim propisima koji su na snazi dugi niz godina mi smo diskriminirani u potpunosti jer nismo mogli imati jednake mogućnosti kao savjetnici (nikada nam nije bilo omogućeno pohađanje DŠPD-e što sam u nekoliko navrata slala upite kako sam bila spremna snositi sve troškove sama ali zakonske mogućnosti nisu dozvolile). Naime, smatram i ne prihvaćam sve ovdje priložene komentare da prilikom natječaja za imenovanja za suca općinskog ,trgovačkog ili upravnog suda treba posebno bodovati DŠPD. Naime ja sam diplomirana pravnica s položenim pravosudnim ispitom, imam više od 21 godinu radnog staža od toga 15 godina nakon položenog pravosudnog ispita i cijeli svoj radni vijek sam se dalje stručno usavršavala te imam položen i državni stručni ispit, završen poslijediplomski studij iz prava društava i trgovačkog prana na Pravnom fakultetu u Zagrebu, status višeg predavač na Veleučilištu u Požegi na kojem sam aktivno predavala 8 godina kao vanjski suradnik, objavljenih nekoliko stručnih i znanstvenih radova, položen ispit za certifikat javne nabave. Vezano za radno iskustvo radila sam i 2 godine kao pravni zastupnik na parničnim predmetima u HZMO-u te smatram da je nužno prednost dati svakako prethodnom radnom iskustvu i predlažem da svakako nama pravnicima na drugim pravnim poslovima uvjetujete umjesto bodova na pravosudnom ispitu određene godine radnog iskustva (više godina radnog iskustva od sud.savjetnika). Nadalje, ne umanjujem vrijednost DŠPD-e, te predlažem uvođenje kategorije suca-pripravnika za nas koji nismo radili kao savjetnici na sudu kojima bi se npr.isplaćivala plaća manja za 10% godinu dana i koji bi bili obvezni proći usavršavanje u DŠPD koja bi se organizirala za suce-pripravnike, naravno nakon provedenog natječaja i imenovanja u kategoriju suca-pripravnika (po uzoru na Francusku koja ima slične kategorije sudaca) . Isto ovo predlažem i za izmjene Zakona o državnoodvjetničkom vijeću, znači isti uvjeti za imenovanje zamjenika općinskih državih odvjetnika, te uvođenje kategorije zamjenika državnog odvjetnika-pripravnika.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
12	JOSIP SUŠIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	1. Analizirajući različita uređenja i uvjete polaganja završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosti (u daljnjem tekstu: Državna škola), na temelju javno dostupnih podataka, zaključujem da polaznici Državne škole u generaciji 2023/2024 (u daljnjem tekstu: mlađi polaznici Državne škole) i raniji polaznici Državne škole (u daljnjem tekstu: stariji polaznici Državne škole), prilikom njihovog ocjenjivanja u Državnoj školi nisu (bili) u približno jednakom položaju. 1.1. S tim u vezi: -stariji polaznici Državne škole prvotno su polagali završni ispit iz grane prava koju su odabrali-građanske ili kaznene, a koji se sastojao od pisanog i usmenog dijela -nakon toga stariji polaznici Državne škole bili su dužni polagati završni ispit kako iz građanske tako i iz kaznene grane prava, a koji se sastojao od dva pisana ispita i usmenog ispita -uspjeh mlađih polaznika Državne škole vrednovao se na temelju 20 izrađenih sudskih odluka i 5 pisanih ispita te na temelju ocjene suca mentora. 2. Što se tiče ocjenjivanja u Državnoj školi naglašava se da su: -stariji polaznici Državne škole, koji su položili završni ispit, mogli ostvariti odnosno ostvarivali bodove u rasponu od 225 do 300 (x 0,666) to jest od 149,85 do 200 -gotovo svi mlađi polaznici Državne škole, koji su završili Državnu školu, ostvarili bodove u rasponu od 195 do 200. 2.1. U tom pogledu, ne ulazeći u usporedbu zahtjevnosti polaganja završnog ispita odnosno završavanja Državne škole, želim ukazati na postojanje razlike u rasponu broja bodova kojeg su u Državnoj školi s jedne strane ostvarivali stariji polaznici Državne škole i s druge strane mlađi polaznici Državne škole. Naime, iz podataka navedenih u točki 2. proizlazi: -da najmanji prosječni postotak uspješnosti starijih polaznika Državne škole iznosi 74,93% -da najmanji prosječni postotak uspješnosti mlađih polaznika Državne škole iznosi 97,50%. 2.1.1. S tim u vezi smisao i cilj ocjenjivanja svih polaznika Državne škole u različitim režimima bi, po logici stvari, trebao biti objektivno vrednovanje pravnog znanja kako bi se moglo izvršiti rangiranje polaznika i selekcija prilikom njihovog kandidiranja za pravosudne dužnosti. Pritom, po mojoj prosudbi, za stupanje savjetnika u pravosudnim tijelima na pravosudne dužnosti odnosno za njihovo imenovanje trebali bi biti odlučni rezultati njihovog rada u svojstvu savjetnika-kvalitativni i kvantitativni. 2.1.2. Međutim, u svakom slučaju, podatak da najmanji prosječni postotak uspješnosti mlađih polaznika Državne škole iznosi 97,50%, u odnosu na koji podatak dozvoljavam da postoji mogućnost (neznatnog) odstupanja, smatram protivnim smislu i cilju ocjenjivanja općenito te suštinski pogrešnim. 2.2. Štoviše, smatram da je na taj način stvorena nejednakost između polaznika Državne škole u postupku njihovog kandidiranja na pravosudne dužnosti, a što je u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/2010 i 5/2014) čijim odredbama je propisano: -da su jednakost i vladavina prava, između ostalog, najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava (članak 3.) -svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe (članak 44.) -svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost (članak 55. stavak 2). 3. Iz navedenih razloga smatram da se ova primjedba treba uzeti u obzir prilikom izrade nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću te nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću. 3.1. U tom kontekstu, ukoliko se u navedenim zakonima koji se predlažu dopuniti i izmijeniti budu uzimale u obzir ocjene polaznika Državne škole, smatram da bi bilo pravično i smisleno propisati koeficijente složenosti ovisno o režimu u kojem je pojedini polaznik završio Državnu školu, a kako bi se navedena nejednakost otklonila. 4. Dodatno, imajući u vidu da se kao novi kriterij za prvo imenovanje na pravosudne dužnosti predlaže broj bodova na pravosudnom ispitu, skrećem pozornost da postoji određeni broj osoba koji su položili pravosudni ispit kada se za polaganje navedenog ispita nisu dodjeljivali bodovi.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
13	KARLO ERŽIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ovim putem iznosim svoje mišljenje i prijedloge u svezi predloženih izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću (dalje: ZDSV) u okviru e-Savjetovanja. Podržavajući inicijativu da se predloženim izmjenama ZDSV nastoje otkloniti administrativne zapreke i odugovlačenje postupka prvog imenovanja na pravosudnu dužnost pro futuro, iznosim i kritiku da se istima ni na koji način ne predlaže kako bi se vrednovao uspjeh ostvaren u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (dalje: DŠPD). Ističem da je DŠPD koja je trajala godinu dana (od 15. listopada 2024. do 15. listopada 2025.) bila podijeljena na teorijski i praktični dio. U teorijskom dijelu DŠPD polaznici su imali obvezu pohađanja predavanja i polaganja ispita znanja te pisanja odluka iz područja kaznenog, građanskog i upravnog prava (ukupno pet ispita znanja i dvadeset odluka), dok su u praktičnom dijelu DŠPD polaznici praćeni od strane mentora koji je ocjenjivao kvalitetu njihova rada u pravosudnom tijelu. Trenutno važećim člankom 56. stavkom 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću (Narodne novine, broj 116/2010, 57/2011, 130/2011, 13/2013, 28/2013, 82/2015, 67/2018, 126/2019, 80/2022, 16/2023, 83/2023, 155/2023) koji je bio važeći i u trenutku prijave kandidata za pohađanje DŠPD, propisano je da se za suca općinskog, trgovačkog ili upravnog suda mogu imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike. S obzirom na ovu odredbu i druge norme kojima je detaljnije uređen postupak prvog imenovanja na pravosudnu dužnost polaznici koji su upisali i završili DŠPD imali su legitimna očekivanja da će im se uspjeh postignut u DŠPD vrednovati prilikom prijave na javne natječaje za pravosudne dužnosnike. Ne vrednovanje uspjeha postignutog u DŠPD predstavljalo bi negiranje stečenih prava polaznika DŠPD te bi obezvrijedilo njihov uloženi trud i vrijeme te unaprijeđeno znanje. Slijedom navedenog predlažem da se izmjenama ZDSV propišu kriteriji prema kojima bi se prilikom prijave na javne natječaje za stupanje na pravosudnu dužnost i dalje uzimali u obzir i vrednovali rezultati koje su kandidati postigli u DŠPD, a za one kandidate koji nisu pohađali i završili DŠPD da im se vrednuje uspjeh postignut na pravosudnom ispitu. Uz navedeno, predlažem da kandidati sa završenom DŠPD imaju prednost na javnim natječajima za stupanje na pravosudnu dužnost s obzirom na veći stupanj stručne kvalifikacije.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
14	DORIS HORVAT GERIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ovime se očitujem na predložene zakonske izmjene i ciljeve koji se istima nastoje postići. Prije svega treba reći, kao što su to istaknuli i drugi kolege kroz ovo javno savjetovanje, da Državna škola za pravosudne dužnosnike (dalje: DŠPD) traje dugo, čak godinu dana, te ista uključuje sudjelovanje na predavanjima paralelno sa svim obvezama radnog mjesta, i polaganje ispita i pisanje odluka u ukupno pet ciklusa iz tri grane prava (kaznenog, građanskog i upravnog). Također, svi koji smo ju pohađali, jako dobro znamo koliko je to zahtijevalo truda, vremena i sl., moglo bi se reći, velike privatne i poslovne žrtve. Naime, radi se o ukupno 25 ispita, odnosno sastavljenih odluka. Nadalje, kao i ostali kolege, smatram da iz izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću nije jasno na koji bi se način, odnosno bi li se uopće vrednovao uspjeh ostvaren završetkom DŠPD-a, a koji je još uvijek propisani uvjet za imenovanje na prvostupanjsku pravosudnu dužnost. Postavlja se pitanje bi li se navedenim zakonskim rješenjem pohađanje nastave i polaganje ispita pri DŠPD-u u cijelosti zanemarilo i ni na koji način vrednovalo za one koji su je završili i time bili stavljeni u istu poziciju s onima koji ju nemaju završenu. Dakle, po svemu predloženom ispada da prilikom prijave na natječaj za pravosudnog dužnosnika, pravnik s potvrdom o položenoj DŠPD ne bi imao ni prednost, pa čak ni mogućnost izbora da se pozove na ostvarene bodove, a ostaje činjenica da je istu zaista završio i da je obuhvaćala višemjesečna predavanja i ispite, dok to neki drugi kandidat, pravnik s položenim pravosudnim ispitom, nema, pri čemu nije bitno je li imao tu mogućnost pa je nije iskoristio ili je nije imao jer je ista naknadno ukinuta. Time bi se kandidat koji se godinama usavršavao na svome savjetničkom radnom mjestu i položio vrlo zahtjevnu DŠPD praktički izjednačio s kandidatom koji je položio samo pravosudni ispit. Zbog svega navedenog, ovakva predložena rješenja prema kojima bi se isključivo vrednovao uspjeh postignut na pravosudnom ispitu, pokazuju se vrlo diskutabilnima i nepravednima. Naime, radi se o kriteriju koji kandidatima nije bio poznat prilikom polaganja tog ispita, a ovakvo zakonsko rješenje dovelo bi do toga da se vrednuje isključivo stručno znanje pokazano prije 5 i/ili više godina, dok bi znanje i vještine objektivno vrednovane prije jedne ili dvije godine u DŠPD-u te višegodišnje iskustvo na savjetničkim mjestima, ostali potpuno zanemareni. Zbog promijenjenih okolnosti i potrebe za većim kadrom u pravosudnom sustavu, osobno podržavam ukidanje Državne škole za pravosudne dužnosnike, ali smatram predloženo zakonsko rješenje potpuno nepravednim za one koji su uložili svoj trud i vrijeme kako bi završili DŠPD, jer bi se na taj način izjednačili kandidati koji su položili i pravosudni ispit i još dodatno završili DŠPD, s onima koji su položili (samo) pravosudni ispit. Stoga, ako se već predlaže vrednovanje uspjeha postignutog na pravosudnom ispitu, za kandidate koji su završili i DŠPD, navedeno se ne bi smjelo zanemariti, već bi se trebalo također dodatno vrednovati kroz dodatne bodove ili barem kandidatu koji imaju i završenu DŠPD i položen pravosudni ispit, omogućiti da izabere onaj uspjeh/rezultat koji je za njega povoljniji.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
15	SLAVKO MILEKIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ovime se očitujem na predložene zakonske izmjene i ciljeve koji se istima nastoje postići. Prvenstveno, kao što to ističu i pojedini drugi kolege kroz ovo javno savjetovanje, skrenuo bih također pozornost da Državna škola za pravosudne dužnosnike traje godinu dana, te svi koji smo ju pohađali, vrlo dobro znamo koliko je u to sve skupa uloženo truda, rada i vremena. Prema tome, ne protivim se ukidanju pohađanja Državne škole, jer smatram da to nije bilo niti potrebno onome tko ima pravosudni ispit i radno iskustvo. Međutim, smatram da sve one kolege koji su se odvažili pohađati Državnu školu i koji su ju završili treba vrednovati više u odnosu na sve one koji tu školu nisu odlučili upisivati, odnosno smatram da svi oni koji imaju potvrdu o završenoj Državnoj školi trebaju imati prednost prilikom imenovanja na pravosudnu dužnosti. Jednako tako, ne slažem se sa time da kao jedan od kriterija bude i uspjeh na pravosudnom ispitu. Smatram da je pravosudni ispit bio i ostao, te treba i dalje ostati, osnovni uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta savjetnika, kao i za imenovanje na pravosudnu dužnost, zbog čega smatram da pravosudni ispit kao uvjet za rad ne može i ne treba biti sada i jedan od kriterija za imenovanje na pravosudnu dužnost, a posebno se ne slažem sa prijedlogom da ocjena na pravosudnom ispitu sada postane odlučujuća za imenovanje. Posebno ovo napominjem iz razloga što ja osobno, a vjerojatno i mnogi drugi stariji kolege, u vrijeme polaganja pravosudnog ispita nisu dobivali ocjene već smo samo dobili potvrdu da smo isti položili. Smatram da upravo zbog ove činjenice nije uopće opravdano uvođenje kao jednog od kriterija uspjeha na pravosudnom ispitu jer je to po meni već unaprijed osuđeno na nejednakost prema onima koji te ocjene prilikom polaganja pravosudnog ispita nikada nisu niti dobili. Također smatram da bi zakonskim izmjenama trebalo jasno i konkretno definirati koje će se radno iskustvo uzimati u obzir. Smatram da nije dobro, a niti pravedno i jednako prema svima, uzimati kao kriterij samo ono radno iskustvo koje je netko ostvario u pravosudnim tijelima. Smatram da treba uzeti svakako u obzir i radno iskustvo koje je netko ostvario u struci na pravnim poslovima i izvan sudova, a to prije svega mislim na radno iskustvo stečeno u odvjetništvu, u privatnim tvrtkama i u tijelima državne uprave, te tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na kojim je netko od nas u svojoj struci kroz prethodno razdoblje radio dugi niz godina i to možda i na odgovornijim radnim mjestima. Smatram da i takvo radno iskustvo u struci treba svakako vrednovati, jer radno iskustvo stečeno izvan sustava pravosuđa nije, a niti može biti manje vrijedno u odnosu na radno iskustvo unutar pravosuđa. Zaključno, smatram da prilikom izrade konačnog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću, treba voditi računa da polaznici Državne škole ostvare prednost prilikom imenovanja, da se pravosudni ispit kao i njegove ocjene izostave iz kriterija bodovanja, te da se prilikom izrade kriterija vezano uz radno iskustvo posebno povede računa i o vrednovanju radnog iskustva u pravnoj struci koje je stečeno izvan pravosudnih tijela.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
16	TEA ŽLIMEN	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ovime se očitujem na predložene zakonske izmjene i ciljeve koji se istima nastoje postići. Prvenstveno, skrenula bih pozornost da Državna škola za pravosudne dužnosnike (dalje u tekstu: DŠPD) traje godinu dana uz koju polaznici redovno odlaze na posao i izvršavaju radne obveze, a nakon toga pohađaju predavanja, dok za vrijeme ispitnih tjedana pišu 20 odluka i pet provjera znanja s problemskim zadacima, što već samo po sebi predstavlja veliki teret uzevši u obzir da se radi o polaznicima koji su položili pravosudni ispit te imaju dugogodišnje iskustvo. Slijedom navedenog, osobno se ne protivim ukidanju pohađanja DŠPD, ali smatram da polaznici škole nikako ne mogu biti u istoj poziciji s kolegama koji tek sada ulaze u sustav i imaju položen pravosudni ispit. Dakle, moj je prijedlog da se pored predloženih kriterija (ocjena i razgovor) svakako uzmu u obzir i bodovi ostvareni u DŠPD onim polaznicima koji su je pohađali, naime zakonsko rješenje mora svakako štiti prava polaznika koji su ostvarili bodove u DŠPD i njihova legitimna očekivanja obzirom su isti smatrali kako se upravo radi o bodovima ključnima za natječaj pred Državnim sudbenim vijećem. Zaključno, ovakav prijedlog smatram nepravednim i ograničavajućim za polaznike koji su ostvarili rezultate postignute u DŠPD.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
17	DAVOR BULIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Ovim putem iznosim svoj komentar na predložene zakonske izmjene te ciljeve koji se žele postići, kako bih ukazao na moguće praznine i proturječnosti koje su, prema trenutnoj verziji predloženih izmjena, uočljive i koje po mom mišljenju mogu izazvati ozbiljne zakonodavne poremećaje. Svakako postoji mogućnost da su ti nedostaci već razmotreni i otklonjeni, ali u ovoj fazi postupka to nije jasno predstavljeno. 1. Nije vidljivo hoće li se i na koji način vrednovati rezultati koje su polaznici postigli u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (dalje: DŠPD), a smatram da bi isti trebali biti u potpunosti vrednovani iz sljedećih razloga. Završena DŠPD već je dugi niz godina zakonom propisani uvjet za konkuriranje na natječajima za imenovanje na mjesto suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda, odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika. Kroz različite generacije, veliki broj polaznika pohađao je ovu školu u svrhu stjecanja vještina i znanja potrebnih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti pravosudnog dužnosnika, a sve u svrhu zadovoljavanja uvjeta kojeg je zakonodavac propisao nužnim za sudjelovanje na natječaju za imenovanje na navedene pravosudne dužnosti, a suštinski nužnim uvjetom za obavljanje te dužnosti. S obzirom na to da je zakonodavac propisao stjecanje specifičnog znanja kao preduvjet za obavljanje pravosudnih dužnosti, to specifično znanje ne samo da predstavlja zakonski uvjet, već se predstavlja kao ključni pokazatelj kompetencija, odnosno mjerilo sposobnosti kandidata za obavljanje tih dužnosti. Zbog toga je zakonodavac propisao da se ostvareni rezultati u DŠPD najviše vrednuju na natječajima u postupku imenovanja, budući jasno odražavaju sposobnost kandidata da obnaša ranije navedene pravosudne funkcije odnosno radi se o bodovno najvažnijem kriteriju po kojem se pojedinci u postupku imenovanja vrednuju. Kako bi se testiralo i valoriziralo stečeno specifično znanje, propisano od strane zakonodavca kao uvjet za obavljanje pravosudnih dužnosti, polaznici su polagali posebne provjere koje su bile osmišljene da simuliraju najčešće situacije s kojima se suci i zamjenici državnog odvjetnika susreću u svakodnevnoj praksi. Kroz ove provjere, kandidati su morali pokazati sposobnost logičkog, konciznog i argumentiranog razmišljanja, a također i temeljito poznavanje ključnih pravnih instituta iz svih grana prava. Ove provjere nisu samo testirale teoretsko znanje, već su se fokusirale na praktičnu primjenu tog znanja u realnim situacijama, što je ocijenjeno kao ključnim za uspješno („dobro“) obavljanje pravosudnih dužnosti. Primjerice, polaznici DŠPD-a u akademskim godinama 2023/2024 i 2024/2025 su nakon odslušanih predavanja polagali ukupno pet teorijskih ispita znanja (dva iz kaznenog prava, dva iz građanskog prava i jedan iz upravnog prava). Fokus ispita bio je na pitanjima koja se najčešće pojavljuju u praksi, tzv. problemske situacije, kako bi se testirala sposobnost kandidata za primjenu stečenog znanja u situacijama koje su specifične za obavljanje pravosudnih dužnosti. Osim toga, polaznici su morali pristupiti izradi 20 pravosudnih odluka (presude, rješenja, optužnica, tužbe, prijedloge za pokretanje postupka kao i zahtjeve za mirno rješavanje spora). Ove dodatne pisane provjere, koje su također bodovane, obuhvatile su 8 odluka iz kaznenog prava, 8 iz građanskog prava i 4 iz upravnog prava te su bodovno ocjenjivane kao i pisane odluke na pravosudnom ispitu, ali na stroži način jer se radilo o specifičnijem (strožim) zahtjevima s obzirom na svrhu DŠPD. Ujedno su polaznici imali praktični dio obuke koji se provodio u pravosudnim tijelima, pod nadzorom mentora. Mentori su morali završiti posebnu edukaciju u sklopu PA, te su pratili i ocjenjivali rad polaznika, pripremajući ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudnih dužnosti. Ocjene mentora također ulaze u rezultate ostvarene u DŠPD. Polaznici su morali prisustvovati na više od 30 predavanja, pri čemu se ocjenjivala njihova aktivnost. Cjelokupno stručno usavršavanje trajalo je godinu dana, a za uspješan završetak bilo je potrebno ostvariti najmanje 75 % bodova, kako u teorijskom, tako i u praktičnom dijelu stručnog usavršavanja. Ranije generacije polaznika nakon predavanja i izrada odluka polagale su završni ispit, koji se sastojao od pismenog i usmenog dijela pred komisijom. Ispit je služio kao provjera stečenih praktičnih znanja i vještina potrebnih za obnašanje pravosudnih dužnosti, s naglaskom na rješavanje praktičnih primjera i problemskih situacija. Iz navedenog je jasno da rezultati postignuti u DŠPD predstavljaju najbolji pokazatelj stečenih stručnih znanja i kompetencija nužnih za obavljanje funkcije pravosudnog dužnosnika, budući da su provjere znanja i praktični dio osmišljeni s ciljem stjecanja i provjere tih specifičnih vještina. Stoga, nije logično zanemariti te ostvarene rezultate jer oni reflektiraju stvarnu spremnost (sposobnost) kandidata za obavljanje tih zahtjevnih funkcija. Polaznici koji su uspješno završili DŠPD imaju legitimno očekivanje da će njihova stečena specifična znanja biti priznata i odgovarajuće vrednovana, a neprepoznavanje tih rezultata retroaktivno poništava stečena prava polaznika DŠPD, koji su ulagali značajno vrijeme i trud u program koji je zakonodavac smatrao obveznim i ključnim. Time se polaznici koji su završili DŠPD stavljaju u nepovoljniji položaj jer se njihovi rezultati, koji su ranije bili ključni kriterij na natječaju za pravosudne pozicije i za koje su polaznici tako smatrali, sada ignoriraju i poništavaju, te se izjednačavaju s onima koji nisu prošli školu, a izjednačavanje je posljedica zakonodavnog poništavanja vrednovanja specifičnih znanja i kompetencija stečenih u sustavu koji je zakonodavac propisao kao obvezan. Manje bitan, ali ne i zanemariv je i financijski aspekt predmetnog pitanja, budući da su u obrazovanje i provjeru znanja polaznika DŠPD uložena značajna financijska sredstva, uključujući troškove smještaja tijekom pohađanja programa i provjera, putne troškove i dnevnice, naknade za predavače te ostale materijalne rashode. Dakle, u polaznike je financijski ulagano, a istodobno, zakonom je propisana obveza polaznika na povrat uloženih sredstava u slučaju ako ne polože DŠPD-a ili ako, u roku od tri godine od imenovanja na pravosudnu dužnost, bez opravdanog razloga prestanu s njenim obavljanjem. Smatram da bi se ignoriranjem bodova ostvarenih u DŠPD dovelo do narušavanja načela pravne sigurnosti te bi se izazvao osjećaj nepravde kod polaznika koji su poštovali zakonom predviđen put te istu uredno završili jer bi njihova legitimna očekivanja bila teško povrijeđena. Osmišljen je sustav ulaganja u razvoj pojedinaca radi osiguravanja najviših profesionalnih standarda u obavljanju pravosudnih dužnosti, zbog čega je odgovornost predlagatelja odnosno zakonodavca da postignute rezultate tog procesa očuva i zaštiti te da se tako društvu osigura optimalni pravni sustav, a ne da zanemaruje stečene kompetencije radi bržeg stupanja pojedinaca s manjim kompetencijama u sustav. Takvim postupanjem narušilo bi se i načelo očekivane i razumne predvidljivosti zakonodavstva, koje predstavlja jedan od temeljnih elemenata pravne države. Ne postoji niti jedan pravno opravdani razlog zbog kojeg se bodovi koje su polaznici ostvarili u DŠPD ne bi vrednovali prilikom postupka imenovanja na pravosudne dužnosti kad su isti ostvareni baš zbog stjecanja uvjeta za obavljanja te dužnosti te su isti ostvareni na način koji je to od polaznika traženo, a sve prilikom stjecanja znanja i vještina potrebnih za za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obavljanje pravosudnih dužnosti. Rezultati ostvareni u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike predstavljaju najizravniji i najrelevantniji pokazatelj sposobnosti kandidata za obavljanje pravosudne dužnosti. Zanemarivanje bodova ostvarenih u DŠPD pri selekciji kandidata podrazumijeva odricanje od najpouzdanijeg indikatora stručne kompetencije, što je nerazumno i štetno za funkcioniranje sustava pravosuđa. Nepriznavanje tih rezultata narušava pravnu sigurnost i načelo predvidljivosti zakonodavstva, te može dovesti do osjećaja nepravde kod polaznika koji su uložili znatno vrijeme i trud u stjecanje zakonom propisanih kompetencija. Takav postupak stvara pravno i profesionalno nepoželjne posljedice za sustav pravosuđa, jer izjednačava kandidate koji su prošli obveznu stručnu obuku s onima koji je nisu prošli zbog čega je nužno valorizirati bodove ostvarene u DŠPD o čemu će kasnije biti govora. 2. Vrednovanje pravosudnog ispita Prema predloženom rješenju, rezultat pravosudnog ispita postaje glavni i primarni kriterij za ocjenu kompetencija kandidata za obavljanje pravosudnih dužnosti. Takav pristup otvara niz pitanja i potencijalnih praznina u primijeni, na koje predlagatelj možda nije računao, a ne odnose se samo na odnos s bodovima ostvarenim u DŠPD. a) Nisu sve osobe koje su položile pravosudni ispit ostvarile broj bodova jer je dio kandidata ispit položio u razdoblju kada se isti još nije bodovao. U praksi to znači da velik broj kandidata nema formalno bodovan ispit, pa je nejasno kako bi se tim osobama mogao vrednovati položeni ispit kao odlučujući kriterij (i to kao kriteriji stručne kompetencije) u postupku imenovanja. Ova situacija nije teorijska mogućnost – radi se o značajnom broju kandidata, što jasno ukazuje na problem nepravednog i nejednakog tretmana u vrednovanju kompetencija. Neki od njih se nalaze izvan pravosudnog sustava, ali velik broj istih je u sustavu, bilo kao savjetnici ili kao dužnosnici, a neki su završili DŠPD. Predlagatelj možda pritom nije svjestan koliko je osoba položilo pravosudni ispit, a da pri tome nemaju bodove, te bi se uvođenjem pravosudnog ispita kao (jedinog) kriterija tek vidjela stvarna brojnost tih kandidata. Osobe koje nemaju bodovnu valorizaciju pravosudnog ispita, a završile su DŠPD, imaju mjerodavne kriterije za ocjenu kompetentnosti za obavljanje pravosudne dužnosti, te je jedino logično i moguće da se njihovi rezultati u potpunosti vrednuju prilikom izbora. S obzirom na status osoba koje nemaju bodove na pravosudnom ispitu, a imaju završenu DŠPD, to predstavlja dodatni argument zašto se svim polaznicima DŠPD trebaju priznati i u cijelosti vrednovati stečeni rezultati. Ne bi bilo opravdano da te osobe moraju na neku dodatnu, treću provjeru ocjene kompetentnosti kad su završile i stekle uvjete za obavljanje pravosudne dužnosti. b) Uzimanje kriterija položenog pravosudnog ispita kao mjerilo kompetencije može otvoriti i pitanje dosljednosti zakonodavca u uređivanju pravosudne vlasti odnosno osoba koje sudjeluju u suđenju. Ovo iz razloga jer se na javnom natječaju za nižu pravosudnu (službeničku) poziciju (sudski savjetnik/državnoodvjetnički savjetnik) provodi provjera znanja (dakle testira se znanje usvojeno polaganjem pravosudnog ispita) te bodovi ostvareni na pravosudnom ispitu sami po sebe ne igraju ulogu, već su presudni i jedino odlučujući bodovi ostvareni prilikom testiranja u postupku javnog natječaja, a po predloženim prijedlogu se sad za višu poziciju (suca-zamjenika državnog odvjetnika) kao glavni kriterij uvodi rezultat pravosudnog ispita. Postoji mogućnost da takvo postupanje zakonodavca bude ocijenjeno kao nedosljedno, nerazumno i potencijalno protuustavno jer se kompetencije stečene pravosudnim ispitom procjenjuju strože kod niže funkcije (savjetnika), nego prilikom postupka imenovanja na pravosudne dužnosti. Dakle, postojala bi očita nerazmjerna i nelogična razlika u vrednovanju iste kompetencije, ovisno o funkciji za koju se kandidat natječe. c) Vezano za kriterij pravosudnog ispita, treba istaknuti da bi njegova primjena kao odlučujućeg faktora predstavljala retroaktivni kriterij. Kandidati su polagali taj ispit bez saznanja da će bodovi biti presudni za imenovanje za pravosudne dužnosti, što može biti nepravedno, jer nisu imali mogućnost prilagoditi se novom kriteriju. S obzirom da je u vrijeme polaganja bio na snazi oblik DŠPD u kojem su ostvareni bodovi bili mjerodavni za postupak izbora za pravosudne dužnosti, nije bilo niti opravdano očekivati da će bodovi pravosudnog ispita biti odlučujući, osobito jer isti nisu odlučujući niti za izbor sudskog/državnoodvjetničkog savjetnika. Takav kriterij može biti protumačen kao nepošteno postupanje prema kandidatima jer nisu imali mogućnost prilagoditi se novim pravilima. Zasigurno postoje kandidati koji su ostvarili slabije rezultate upravo zato što nisu znali da će bodovi pravosudnog ispita biti ključni za njihovu karijeru, kao i kandidati koji bi u tom slučaju svoje profesionalno usmjerenje unutar pravosudnog sustava drugačije planirali. Retroaktivna primjena kriterija mogla bi dovesti u pitanje pravnu sigurnost i utjecati na reputaciju pravosudnog sustava, a takva percepcija posebno bi se razvila kod pretežno mladih ljudi koji su već sastavni dio sustava. d) Ne dovodeći u pitanje iznimnu težinu i važnost pravosudnog ispita, postavlja se pitanje provjerava li taj ispit specifične kompetencije potrebne za rad suca ili zamjenika državnog odvjetnika, odnosno je li pravosudni ispit, obzirom na postojanje DŠPD, koncipiran da bude presudan kriterij provjere kompetencije za obavljanje ovih funkcija Dosadašnji sustav, kroz DŠPD, bio je usmjeren na praktičnu nadogradnju znanja stečenog polaganjem pravosudnog ispita za potrebe obavljanja pravosudne dužnosti. Naime, pravosudni je namijenjen najširem dijelu pravne struke, radi čega se polaganjem istog stječu različita prava što znači da ispit ne cilja specifične kompetencije potrebne za sudsku/državnoodvjetničku funkciju, jer tu ulogu preuzela DŠPD. Pravosudni ispit je svakako širok i zahtjevan te provjerava opće znanje iz prava, no s obzirom na postojanje DŠPD, nije bio postavljen niti se očekivalo da će služiti za ocjenu specifičnih kompetencija potrebnih za rad suca ili državnog odvjetnika, funkcija koja zahtijeva poznavanje specifičnih pravnih situacija, iznimnu sposobnost pisanja i argumentacije te primjenu profesionalne logike kao i etično postupanje. Štoviše, zakonodavac nije osmislio pravosudni ispit niti kao kriterij (jest uvjet) za natjecanje na mjesto sudskog ili državnog odvjetničkog savjetnika, već se kandidat vrednuje tek kroz dodatni postupak testiranja. Trend specijalizacije prisutan je u svim sektorima, pa tako i u pravosudnom sustavu. Stoga se postavlja pitanje ispravnosti korištenja pravosudnog ispita kao glavnog kriterija za obavljanje funkcija poput suca ili državnog odvjetnika, budući da je ovaj ispit namijenjen širokom dijelu pravne struke, a primjerice u drugim javnim službama, poput javnog bilježništva, kandidati moraju, nakon položenog pravosudnog ispita, položiti specijalizirani javnobilježnički ispit koji provjerava konkretne kompetencije za tu funkciju koja u određenim situacijama djeluje kao povjerenik suda. 3. Komentar koji se odnosi na postupovne izmjene koje doprinose učinkovitijem postupku imenovanja i napredovanja te na uvođenje pisane provjere pred Vijećem. Apsolutno podržavam izmjene koje se odnose na ubrzanje postupka, poput presumiranog povlačenja i neodazivanja na određene faze postupka, kao i izmjene pravila o dostavi poziva. Međutim, ono što bi moglo umanjiti učinke ubrzanja postupka imenovanja jest uvođenje pisane provjere pred Vijećem. Naime, ako se kao kriterij prihvati pravosudni ispit u postupku imenovanja, kandidati koji nemaju ocjenu rada bi morali proći pisanu provjeru pred Vijećem. U tom slučaju na svakom natječaju sudjelovalo bi više kandidata koji bi prolazili provjeru, a kandidatima bi se pritom moralo omogućiti podnošenje prigovora na rezultate i korištenje drugih oblika pravne zaštite. Takva pravila zasigurno bi znatno usporila postupak imenovanja, poništavajući dobre učinke koje bi se postiglo izmjenama koje ubrzavaju postupak, a Vijeće bi imalo znatno veći opseg posla, praktički se pretvarajući u tijelo za evaluaciju znanja. S obzirom da postoji Pravosudna akademija, ne vidim razloga zašto se provjere ne bi provodile pred ovom ustanovom, a kandidati bi s rezultatima tih provjera potom pristupali natječaju. Naime, Pravosudna akademija već ima dugu tradiciju provođenja provjera znanja, posjeduje stručne kadrove s odgovarajućim iskustvom te ima sva potrebna sredstva za provedbu evaluacije znanja, što joj je uostalom i funkcija. Stoga je moj prijedlog da se provjere znanja provode pred Pravosudnom akademijom, jer bi njihovo provođenje pred Vijećem samo usporilo postupak imenovanja i znatno povećalo opterećenje Vijeća. 4. Očitovanje na dio prijedloga kojim se kao poseban uvjet za imenovanje predlaže propisati određeno prethodno iskustvo. Predlagatelj navodi da DŠPD odgađa ulazak polaznika u pravosudne dužnosti te otežava sustavu pravovremeno reagiranje na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima. Istovremeno se, kao poseban uvjet, predlaže propisati određeno prethodno iskustvo, što do sada nije bio uvjet. Određeno prethodno iskustvo svakako je važno za obavljanje pravosudne dužnosti, no ovaj uvjet može ograničiti sustav u pravovremenom popunjavanju pravosudnih pozicija i odgoditi ulazak mladih kadrova, kojih u pravosuđu nedostaje. Stoga kriterij ne bi trebao biti previše rigorozan. Ovakvo rješenje također otkriva određenu neskladnost: s jedne strane, ukida se DŠPD jer dodatno obrazovanje odgađa ulazak u sustav, a s druge strane uvodi se kriterij prethodnog iskustva koji može imati još stroži i dugotrajniji efekt odgađanja ulaska, pri čemu ti kadrovi pritom ne stječu dodatnu stručnu kvalifikaciju. Odgoda ulaska kandidata u pravosudne dužnosti za razdoblje od jedne godine, radi stjecanja sveobuhvatnog i sustavno usmjerenog znanja kroz pohađanje Pravosudne akademije, predstavlja značajno i sadržajno zahtjevno i zaista predugo razdoblje, ali možda je i neki vidi pohađanja PA bolje rješenje u odnosu na kriterij prethodnog iskustva koje bi, za tako odgovorne funkcije, zasigurno trebalo biti dulje od jedne godine, a koje istodobno ne jamči da kandidat posjeduje sva potrebna znanja. U tom smislu, ovaj pristup može se ocijeniti kao potencijalna zakonodavna nedosljednost. 5. Zaključna razmatranja i prijedlozi za učinkovito vrednovanje kandidata u postupku imenovanja. Prijelaz na predložene izmjene u postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika ne može biti jednostavan i zahtijeva pažljivo promišljanje svih posljedica koje bi te promjene mogle imati na sustav, kandidate i društvo u cjelini, a sve kako bi se zadržali i ostvarili proklamirani ciljevi objektivnosti i transparentnost u postupku imenovanja. Rješenje mora biti takvo da štiti stečena prava osoba koje su završile DŠPD i njihova legitimna očekivanja, da se očuva pravna sigurnost te da nagle promjene ne naruše povjerenje u pravni sustav svih građana, a posebno osoba koje čine integralni dio tog istog sustava kao i da se ne smanji kvaliteta pravosudnog sustava u cjelini. Radi toga smatram da, ukoliko predlagatelj ustraje na pravosudnom ispitu kao kriteriju kompetencije za obavljanje pravosudne dužnosti, isti bi se mogao primjenjivati isključivo pro futuro, što podrazumijeva sljedeća rješenja koja vode računa o prethodno spomenutim načelima: a) Kandidatima koji su završili DŠPD, a imaju i bodove na pravosudnom ispitu, trebalo bi dati pravo izbora kriterija koji je za njih najpovoljniji. Razlog tome je što su uložili značajan trud u dodatno obrazovanje i stručno usavršavanje, čime su postigli viši stupanj znanja i pripreme za obavljanje pravosudne dužnosti. Istovremeno, imali su legitimna očekivanja da će se bodovi ostvareni u DŠPD, koju su pohađali jer je zakonodavac propisao kao nužnu za stjecanje posebnih stručnih znanja i vještina, vrednovati prilikom natječaja. Ovakvim pristupom ne bi se obezvrijedilo njihovo ulaganje ni odricanje, štitila bi se njihova legitimna očekivanja i stečena prava, te bi se osigurala pravna sigurnost. Zakonodavac bi uvažio postojeće pravne odnose i izbjegao eventualna pitanja proizvoljnog postupanja, istovremeno osiguravajući prijelazni model koji priznaje znanja stečena kroz DŠPD. Iako bi osobe koje su završile DŠPD i dalje bile faktično diskriminirane jer bi bile izjednačene s osobama koje istu nisu završile, pravo izbora kriterija omogućilo bi ublažavanje zakonodavno umjetno stvorene jednakosti i subjektivnog osjećaja nejednakosti. Zakonodavac bi pritom mogao urediti prijelazne i završne odredbe kojima bi se odredilo razdoblje od kada se koristi takav dvojni sustav, sve vodeći računa o potrebama pravosudnog sustava. U takvim dvostrukim postupcima bilo bi nužno provesti revalorizaciju svih bodova ostvarenih u DŠPD i bodova kandidata koji koriste rezultate pravosudnog ispita, kako bi se primjenom odgovarajućeg koeficijenta kandidati doveli u usporediv položaj. Takva praksa zakonodavcu i Vijeću nije nepoznata, budući da se na sličan način već izjednačavaju polaznici DŠPD koji su školu završili prema različitim modelima s različitim bodovnim opsegom. Iako bi se ovakvim pristupom donekle išlo u korist kandidatima koji DŠPD nisu završili, jer bi se njihove kompetencije smatrale jednakima onima koji jesu, zbog mogućnosti korištenja prava izbora zadovoljila bi se temeljna načela pravne sigurnosti, razmjernosti i jednakosti, uz istodobnu zaštitu legitimnih ciljeva zakonodavca. Revalorizacija bodova, u kombinaciji s pravom izbora kriterija, predstavlja logično, proporcionalno i vjerojatno najbolje kompromisno rješenje, ali istodobno i jedino koje ne bi izložilo zakonodavca pitanjima arbitrarnog postupanja jer iako de facto i de iure odstupa od dosadašnjeg shvaćanja da su specifična znanja i vještine stečene u DŠPD nužan preduvjet za obavljanje pravosudne dužnost, barem je očuvao načela pravne sigurnosti i zaštitio legitimna očekivanja polaznika uz istodobno proširivanje broja kandidata koji mogu sudjelovati u postupku imenovanja. b) Kandidati koji su završili DŠPD, a nemaju bodove na pravosudnom ispitu, prilikom natječaja bi koristili bodove ostvarene u DŠPD jer su za taj kriterij znali već prilikom upisa i pohađanja programa. Time se ne bi ugrozila njihova stečena ni legitimna prava. Osim toga, kako zakonodavac i prema novom rješenju traži određene bodove koji proizlaze iz provjere znanja kao pokazatelja kompetentnosti jer ti kandidati nemaju drugi izvor bodova osim onih ostvarenih u DŠPD. Stoga bi bilo pravno nelogično i nepravedno da se od njih zahtijeva neka nova provjera znanja, kada su već prošli propisani oblik vrednovanja koji je sam zakonodavac predvidio kao dokaz sposobnosti za obavljanje pravosudne dužnosti, a pravosudni ispit im ne može biti kriterij jer se ne može revalorizirati budući nema bodovnu snagu. Ponovno ponavljam te osobe se ne pojavljuju u pravnoj teoriji, nego su štoviše integralni i važni dio pravosudnog sustava budući su najčešće dugi niz godina na savjetničkim pozicijama. c) Kandidati koji imaju položen pravosudni ispit mogli bi sudjelovati na natječaju na način kako je predlagatelj zamislio, međutim, eventualno bi se moglo razmotriti uvođenje duljeg prijelaznog razdoblja, kako bi se omogućilo postupno sustavno prilagođavanje novim (dvojnim) kriterijima i izbjeglo stvaranje nejednakosti među kandidatima te kako bi se osobe koje pro futuro polažu pravosudni ispit upoznale sa značenjem bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu. Ipak, i kod kategorije kandidata koji su položili pravosudni ispit prije nego što su mogli znati da će rezultati tog ispita biti mjerodavni za natjecanje za pravosudnu dužnost, potrebno je voditi računa o načelu pravne sigurnosti i zakonodavne predvidivosti. Tim osobama – dakle, onima koji su položili pravosudni ispit u razdoblju kada bodovi nisu imali utjecaj na imenovanje – trebalo bi omogućiti, po izboru (fakultativno), pristup provjeri znanja radi stjecanja bodova za konkuriranje na natječaj. Na taj način kandidati bi imali pravo pristupiti ispitu za koji unaprijed znaju da nosi bodove relevantne za izbor na pravosudnu dužnost, čime bi se ostvarila njihova jednakost u postupku te bi se osigurala jednaka dostupnost pravosudne dužnosti. Fakultativna provjera znanja nije otegotna ni za kandidate niti za sustav jer predlagatelj već u ovom prijedlogu predviđa mogućnost provjere znanja, s time da je razumno da se ista, u ovom slučaju fakultativna ne održava pred Vijećem, nego pod okriljem Pravosudnom akademijom. Nakon ostvarivanja bodova, i ti bi kandidati imali mogućnosti koristiti rezultat koji im je povoljniji. Pristup ispitu zakonodavac bi mogao ograničiti sve dok kriteriji pravosudnog ispita ne bude poznat pa čak sve dok se po potrebi ne promijeni (prilagodi) sam pravosudni ispit zbog uzimanja rezultata istog kao kriterija za imenovanje na pravosudne dužnosti. d) Kandidati koji nemaju bodove niti na pravosudnom ispitu niti su pohađali DŠPD suštinski nemaju mjerljive objektivne kriterije kompetencije ( i dalje se traže određeni bodove koji proizlaze iz provjere znanja kao pokazatelja kompetentnosti), stoga bi oni, s obzirom da nemaju nikakvu referentnu točku za revalorizaciju, trebali proći neku vrstu provjere znanja radi stjecanja bodova za konkuriranje u postupcima imenovanja. Njihova legitimna očekivanja pritom ne bi bila povrijeđena, jer su i prije predloženih izmjena znali da je potrebno proći usavršavanje za pravosudnu dužnost, a sada bi pristupili provjeri znajući koje su posljedice ostvarenih rezultata. I ta bi se provjera vršila unutar PA. e) Na raniji opisani način osigurava se pravedan pristup prema svim kandidatima, a istovremeno se poštuju načela pravne sigurnosti i predvidivosti. Ovakav pristup omogućuje uravnotežen prijelazni model u kojem su uvažena prava i očekivanja onih koji su završili DŠPD, onih koji imaju bodove s pravosudnog ispita, onih koji imaju bodove iz DŠPD, a nemaju bodove s pravosudnog ispita, kao i onih koji nemaju niti jedan od tih kriterija, pri čemu se vodi računa o potrebama pravosudnog sustava i dostupnosti pravosudnih dužnosti svima. Ovdje je potrebno naglasiti da svrha provjere (ispita) nije sama provjera, već stjecanje i provjeravanje relevantnog znanja. Stoga bi se moglo razmotriti odnosno omogućiti kandidatima koji pristupaju provjeri fakultativno sudjelovanje u odgovarajućim radionicama i predavanjima Pravosudne akademije, s ciljem stjecanja potrebnih kompetencija te olakšavanja i povećanja uspješnosti polaganja ispita. Pri tome bi razdoblje i broj predavanja trebalo biti razumski ograničeno, kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje kandidata. Pravilno je predlagatelj prepoznao da se dosadašnji jednogodišnji ciklus za polaznike DŠPD pokazao kao značajno opterećenje, posebno kada se program odvija nakon radnog vremena, te je stoga prijedlog osigurati kraći i učinkovitiji oblik edukacije. 6. Zaključno S obzirom da predložene izmjene predstavljaju nagli odmak od ranije utvrđene zakonodavne politike, bilo bi pretjerano kada bi zakonodavac ignorirao specifična znanja i kompetencije koje su kandidati stekli kroz sustav koji je sam zakonodavac propisao i smatrao ključnim za pravosudnog dužnosnika. Zakonodavac mora paziti da predložene izmjene ne krše stečena prava, legitimna očekivanja i pravnu sigurnost, te da navedene izmjene ne predstavljaju zakonodavne arbitrarnosti koje bi mogle dovesti do povrede prava pojedinaca koje bi otvorile mogućnost podnošenja individualnih pravnih akcija, poput ustavnih tužbi, ili skupnih akcija, poput prijedloga za ocjenu ustavnosti navedenih izmjena, zajedno s odgodnim učinkom. Dodatno, postavlja se pitanje je li moguće ostvariti sve predložene promjene samo izmjenom jednog zakona i u tako kratkom roku, s tako kratkom javnom raspravom, bez ugrožavanja pravne sigurnosti i legitimnih očekivanja sudionika sustava. Prijelaz sa starog na novo zakonodavno rješenje ne može biti brz niti potpun zbog kompleksnog zakonodavnog okvira, stoga promjene moraju biti postupne i balansirane, uz zadržavanje određenih elemenata prethodnog sustava. Predloženi model vrednovanja različitih kategorija kandidata omogućava postepenu promjenu, poštuje stečena prava i legitimna očekivanja, vodi računa o pravnoj sigurnost te istovremeno omogućava zakonodavcu ostvarenje ciljeva bez ugrožavanja objektivnosti i transparentnosti postupka imenovanja. Iako rješenje nije jednostavno, s obzirom na iskustvo zakonodavca i Vijeća s revalorizacijom kriterija, ono je lako provedivo i racionalno. Suštinski cilj predlagatelja jest kompleksan, jer predloženim izmjenama želi odustati od dugogodišnjeg zakonodavnog kriterija. Takav cilj ne može se ostvariti bez uvođenja prijelaznog rješenja i razdoblja prilagodba, a nagla promjena bi mogla dovesti do zakonodavnog i ustavnopravnog poremećaja, na štetu pojedinaca koji predstavljaju budućnost pravosudnog sustava i na štetu sustava koji ciljano odbacuje uložena sredstva koja su bila usmjerena na stvaranje najkvalitetnijih kadrova za obnašanje pravosudne dužnosti. Predloženim rješenjem zaštićena su prava i legitimna očekivanja svih kandidata koji bi sudjelovali u natječajima za pravosudne dužnosti, osiguravajući pravedan, objektivan i transparentan postupak uz jednaku dostupnost pravosudnih dužnosti, a istovremeno se širi krug potencijalnih kandidata za pravosudne pozicije. S poštovanjem,	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
18	JASMINA ŠIŽGORIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, ne slažem se sa time da uspjeh na pravosudnom ispitu bude kriterij prilikom natječaja za duznosnicko (sudacko) mjesto. Ponajprije zato jer postoje sudski savjetnici s bogatim radnim iskustvom koji u vrijeme kad su polagali pravosudni nisu dobili ocjenu, jer to nije bilo propisano tadašnjim zakonima. Mnogi od tih savjetnika su završili Državnu školu ili položili završni ispit - kako ćete vrednovati njihov uspjeh na pravosudnom? Nadam se da neće biti podvrgavanja nekim novim testiranjima, jer nakon desetak godina nemogućnosti napredovanja zbog raznih apsurdnih pravila i nakon toliko položenim ispita koji se po težini mogu mjeriti s pravosudnim - to bi stvarno bilo previše. To je rješenje nepovoljno i za mlađe kolege jer nikome od nas, bez obzira kojoj generaciji pripadao, pravosudni ispit nije bio ključni kriterij za izbor za suca, nego samo zakonska pretpostavka za zaposlenje na mjesto sudskog savjetnika. Nadalje, kolege koji su polagali Državnu školu (ranije završni ispit) ulozile su golemi trud pri cemu je patio i njihov posao i obiteljski život. Stoga smatram da se taj trud treba honorirati, i da ti savjetnici ne mogu biti izjednaceni sa savjetnicima koji ispite nisu polagali. S poštovanjem.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
19	VJEKOSLAV KOVAČEVIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, također smatram da iz izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću nije razvidno na koji bi se način, odnosno bi li se uopće nadalje vrednovao uspjeh ostvaren završetkom Državne škole za pravosudne dužnosnike, a koji je još uvijek propisani uvjet za imenovanje na prvostupanjsku pravosudnu dužnost. Stoga, predloženo zakonsko rješenje otvara niz pitanja u pogledu vrednovanja dosadašnjeg modela stručnog usavršavanja. Navedenim zakonskim rješenjem pohađanje nastave pri Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (dalje: DŠPD) koje traje godinu dana i polaganje 25 ispita bi se u cijelosti zanemarilo i ne bi se ni na koji način vrednovalo. Dakle, prilikom prijave na natječaj za pravosudnog dužnosnika polaznik s potvrdom o položenoj DŠPD ne bi imao ni prednost, pa čak ni mogućnost izbora da se pozove na ostvarene bodove na višemjesečnom specijaliziranom testiranju pred ispitivačima i sucima viših pravosudnih tijela. Time bi se kandidat koji se godinama usavršavao na svome savjetničkom radnom mjestu i položio vrlo zahtjevu DŠPU praktički izjednačio s kandidatom koji je položio samo pravosudni ispit. Iz navedenih razloga rješenje koje se izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću predlaže odnosno isključivo vrednovanje uspjeha postignutog na pravosudnom ispitu se čini vrlo diskutabilnim i prijepornim. Naime, radi se o kriteriju koji kandidatima nije bio poznat prilikom polaganja tog ispita, a takvo bi zakonsko rješenje dovelo do toga da se vrednuje isključivo stručno znanje pokazano prije 5, 10 ili više godina, dok bi znanje i vještine objektivno vrednovane prije jedne ili dvije godine u DŠPD-u te višegodišnje iskustvo na savjetničkim mjestima ostali potpuno zanemareni. Zbog promijenjenih okolnosti u pravosudnom sustavu podržavam ukidanje Državne škole za pravosudne dužnosnike, ali smatram nepravedno i previše restriktivno predloženo zakonsko rješenje kojim bi se u potpunosti zanemarili rezultati postignuti u DŠPD, odnosno u kojim bi se izjednačili kandidati koji su položili pravosudni ispit i nakon toga završili DŠPD s onima koji su položili samo pravosudni ispit. Radi osiguranja pravne sigurnosti i jednakog postupanja prema kandidatima, smatram da bi bilo opravdano propisati prijelazno razdoblje u kojem bi se uspjeh ostvaren u DŠPD-u i dalje vrednovao u postupku imenovanja, barem do isteka roka od deset ili više godina od završetka školovanja, ili da se na neki drugi način osigura da se rezultati DŠPD ne zanemare prilikom imenovanja za pravosudne dužnosnike.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
20	DIJANA ANTIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, glede definiranja zamjenskih kriterija za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika interesira me kako će se vrednovati dosadašnji radni staž koji, konkretno, ja imam u pravosuđu, prvo kao sudačka vježbenica, potom tajnica suda, sudska savjetnica, viša sudska savjetnica, viša sudska savjetnica - specijalistica i danas ravnateljica sudske uprave, s položenim završnim ispitom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (2016./2017.). Hoću li ja, u slučaju da se prijavim na oglas, morati nakon dugogodišnjeg rada u pravosuđu ići na posebnu pisanu provjeru pred nadležno Vijeće kao da nikada nisam bila sudski savjetnik i nemam bogato iskustvo rada u pravosuđu?	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
21	MARGARETA DUVNJAK	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, smatram da se predloženim budućim zakonskim izmjenama ne može anulirati u potpunosti završena Državna škola za pravosudne dužnosnike. Naime, Državna škola za pravosudne dužnosnike predstavljala je legitimno očekivanje polaznika kao uvjet da se uopće mogu javiti na natječaj za suca kao i da će im se ostvareni uspjeh u školi vrednovati prilikom prijave na natječaj. Također, naglasila bi da smo u Državnoj školi pisali 20 odluka i 5 ispita znanja sa problemskim situacijama. Slijedom navedenog, kolege koji su uz položeni pravosudni ispit završili i Državnu školu za pravosudne dužnosnike ne mogu biti izjednačeni sa kolegama koji su položili samo pravosudni ispit. Moj prijedlog je da se povrh predloženih kriterija uzmu u obzir i bodovi ostvareni u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, jer je postojeći prijedlog da se završena škola uopće ne vrednuje protivan legitimnim očekivanjima svih polaznika.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
22	RENATA KOŠČEVIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, također ne razumijem iz navedenog prijedloga na koji način će se vrednovati rezultat postignut u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Kao što svi već znamo, posljednjih 15 godina jedan od uvjeta za imenovanje na mjesto suca bio je upravo dokaz o završenoj Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i apsolutno je neprihvatljivo da se kandidatima na natječajima koji su istu i završili (na što ih je sustav primorao budući bez iste nije bilo moguće konkurirati za mjesto suca) uspjeh postignut u istoj ni na koji način ne vrednuje. Također smatram da bi ljudi koju su istu završili trebali imati prednost prednost pred kandidatima koji školu nisu završili, upravo zbog većeg stupnja obrazovanja od kandidata koji školu nisu završili, kao što je naveo jedan od kolega u prethodnim komentarima. Posljednje dvije godine polaznici Državne škole polagali su 5 ispita i izrađivali 20 odluka iz područja građanskog, kaznenog i upravnog prava, imali su po 25 predavanja, bili su smješteni u hotelima po tjedan dana, odvojeni od obitelji, ili su putovali po 5 dana zaredom u regionalne centre Pravosudne akademije radi polaganja ispita, što se sada pokušava obezvrijediti ovim prijedlogom zakona. Rješenje koje se sada predlaže, a to je vrednovanje uspjeha postignutog na pravosudnom ispitu je vrlo dvojbeno, budući se radi o kriteriju koji kandidatima nije bio poznat prilikom polaganja tog ispita, a postoji i velik broj kolega koji nisu ostvarili bodove na ispitu. Podržavam ukidanje Državne škole za buduće generacije, no zanemarivanje, odnosno nevrednovanje rezultata postignutih u odnosu na kandidate koji su istu završili je ukidanje stečenih prava, stoga je apsolutno neprihvatljivo, neetično i protuustavno.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
23	MARKO DOKMANIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Također smatram da bi trebalo vrednovati uspjeh u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. S time da za razliku od komentara kolege Mislava Radojevića i kolege Ivana Lubina smatram da bi osobe koje su završile školu na narednim na narednim natječajima trebale imati prednost pred kandidatima koji školu nisu završili. Dakle, ne alternativa između bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i bodova ostvarenih u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, nego prednost onima koji školu jesu završili, jer imaju veći stupanj obrazovanja od kandidata koji školu nisu završili. Kada bi Ministarstvo odobrilo sudovima onoliko sudačkih mjesta koliko je zaista potrebno, pa čak i više zbog potkapacitiranosti sustava koja nam prijeti - 600 sudaca u sljedećih pet do deset godina - smatram da bi se mjesta popunila inicijalno savjetnicima koji imaju DŠPD i to vrlo brzo, već početkom 2026. ukoliko bi natječaji bili raspisani, a zatim bi na ostalim natječajima konkurirali oni savjetnici koji nemaju DŠPD. Nadalje, također kao alternativa već ponuđenim prijedlozima i s obzirom na to da je pitanje ima li na svim sudovima više od 600 savjetnika trenutno, mislim da bi zbog dobrobiti sustava jednostavno trebalo ponuditi svim trenutnim sudskim savjetnicima sudačko mjesto na sudu na kojem rade. Tako uopće ne bi dolazilo do konkurencije između savjetnika koji imaju školu i onih koji školu nemaju. Oni koji mjesto ne bi prihvatili na sudu na kojem rade išli bi u natječajni postupak. Zatim bi trebalo u potpunosti ukinuti kategoriju sudskih savjetnika, dodatno povećati plaće sucima općinskih sudova na minimalno 3.500,00 eura netto i dati im dodatne pogodnosti (rad od kuće, trinaestu plaću, korištenje službenih automobila, mobitela, korištenje državne imovine za odmor dužnosnika - znate, kao u državnoj upravi, odnosno izvršnoj vlasti ili trgovačkim društvima u vlasništvu države) i u sustav privući najbolje ljude koje sada vrbuju odvjetnička društva i korporacije, stoga je situacija u pravosuđu nezavidna, jer najbolji kadrovi nisu u sudstvu. I sa pravosudnog ispita vući ljude direktno u sustav. Trebalo bi na sudovima zapošljavati vježbenike koji nisu godinama zapošljavani, tako da imate kadar koji je već naučen na rad na sudu, te poznaje rad na odjelima, evenutalno ga produžiti s 18 mjeseci na dvije godine. Ti bi kadrovi gotovo sigurno ostali na sudovima nakon pravosudnog ispita. Možda i najbitnije, trebalo bi sudske savjetnike prebaciti u granu vlasti kojoj pripadaju, a to je sudbena vlast. Nemaju što sudski savjetnici raditi u izvršnoj vlasti, time se negira načelo trodiobe vlasti, jer velik dio sustava ovisi o blagonaklonosti aktera izvršne vlasti. Također bi i cijelo financiranje sudstva trebalo indeksirati i čitavo upravljanje financijama u sudstvu prenijeti na sudbenu vlast, a ne na izvršnu vlast. To je trenutno također u suprotnosti s trodiobom vlasti. Time sudstvo nije neovisno o drugim granama vlasti, naprotiv, ovisno je o milosti i nemilosti izvršne vlasti, a to sigurno nije u skladu s potpisanim međunarodnim konvencijama. U javnosti se doima kao da je izvršna vlast "gazda" sudbenoj vlasti. Materijalna sigurnost sudaca znači i manje korupcije na nacionalnoj razini. Ako usporedimo plaće u izvršnoj vlasti koje su sada nerijetko oko 5000 eura i plaće sudaca koji su završili pravni fakultet, odradili vježbenički staž, položili pravosudni ispit, položili ispite u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, od koji neki savjetnici rade i po 20 godina za duplo manju plaću od sudaca, vidimo zašto kadrovi bježe iz pravosuđa i idu u privredu. Najbolji pravnici bi trebali biti na sudu, ne u privredi. I tako biste imali uređen sustav. Hvala lijepo, Marko Dokmanić	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
24	MISLAV RADOJEVIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Poštovani, iz navedenih razloga predlaganja zakona i ciljeva koji se žele postići zakonom nije vidljivo kako će se vrednovati rezultat postignut u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (dalje: DŠPD). S obzirom na to da je godinama na snazi odredba prema kojoj za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila DŠPD, polaznici su imali očekivanja da će im se taj uspjeh vrednovati prilikom prijave na natječaj za imenovanje suca. Stoga je razlog upisivanja DŠPD-a savjetnicima bio ispunjavanje formalnih uvjeta potrebnih za prijavu na navedene natječaje. S druge strane, predloženo vrednovanje uspjeha postignutog na pravosudnom ispitu kandidatima nije bio poznati kriterij u trenutku polaganja pravosudnog ispita. Uzimajući u obzir obrazložene razloge ukidanja obveze pohađanja DŠPD pro futuro, ostaje nejasno zašto bi se prestali cijeniti rezultati kandidata koji su tu obvezu već ispunili. Bez vrednovanja postignutog uspjeha polaznika u DŠPD neopravdano bi se zanemario sav trud koji su polaznici uložili. Za naglasiti je da DŠPD traje godinu dana, tijekom koje su održana mnogobrojna predavanja u 5 cjelina (2 kazneno pravo, 2 građansko pravo i 1 upravno pravo). Polaznici su također polagali 5 ispita iz provjere znanja te izrađivali 20 odluka (presude i rješenja). Shodno navedenom, predlažem da se uspjeh u završenoj DŠPD i dalje vrednuje na način da kandidati prilikom prijave na natječaj mogu odabrati hoće li im se vrednovati uspjeh ostvaren u DŠPD ili uspjeh ostvaren na pravosudnom ispitu. S ovim prijedlogom ne odstupa se od ciljeva koji se žele postići izmjenama i dopunama zakona, odnosno jamstva objektivnosti i transparentnosti postupka imenovanja i uklanjanja administrativnih zapreka i odugovlačenja postupka imenovanja	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
25	IVAN LUBINA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU	Iz navedenih razloga i ciljeva izmjena i dopuna Zakona o državnom sudbenom vijeću i Zakona o državnoodvjetničkom vijeću nije razvidno na koji bi se način nadalje vrednovao uspjeh ostvaren završetkom Državne škole za pravosudne dužnosnike. Naime, dokaz o završenoj Državnoj školi za pravosudne dužnosnike jedan je od propisanih uvjeta za imenovanje na prvostupanjsku pravosudnu dužnost posljednjih petnaestak godina te su znajući za taj uvjet u službu primani mnogi savjetnici koji su znali da tu obvezu moraju izvršiti ako žele biti imenovani na pravosudnu dužnost. Time je pohađanje nastave i polaganje ispita pri Državnoj školi za pravosudne dužnosnike de facto učinjeno obveznim, a iznenadnim ukidanjem vrednovanja postignutog uspjeha na tom ispitu obezvrijedio bi se trud i uspjeh polaznika koji su Državnu školu završili te taj ispit položili. Dakle, polaznici su imali očekivanja (rekao bih legitimna) da će im se taj uspjeh vrednovati prilikom prijave na natječaj. Ističe se i da su posljednje dvije generacije polaznika Državnu školu za pravosudne dužnosnike pohađale u trajanju od godine dana, tijekom koje su imale brojna predavanja i ispite (5 teorijskih ispita i 20 praktičnih ispita u vidu izrada presuda i drugih meritornih i procesnih odluka) u kaznenom, građanskom i upravnom području, a koje su pretežito održavali isti ispitivači kao na pravosudnom ispitu. Stoga se predlaže da se završena Državna škola za pravosudne dužnosnike i nadalje vrednuje na način da kandidati alternativno prilikom prijave na natječaj odabiru hoće li im se vrednovati uspjeh ostvaren polaganjem ispita pri Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ili uspjeh ostvaren na pravosudnom ispitu. Smatram da se takvim propisivanjem kriterija ne bi ugrozila veća objektivnost, transparentnost i učinkovitost postupka izbora, a zbog kojih razloga se i predlažu izmjene predmetnih zakona, već bi se i nadalje vrednovao uspjeh polaznika i njihovo dodatno opterećenje koje su pretrpjeli, a što ne bi utjecalo (odgađalo) ulazak kandidata u pravosudne dužnosti niti bi onemogućavalo sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima, već bi se, suprotno tome, proširio bazen potencijalnih kandidata za izbor na pravosudnu dužnost. Spornim smatram da se kao kriterij iznenada uvede vrednovanje isključivo uspjeha na pravosudnom ispitu jer takav kriterij nije bio poznat kandidatima pri polaganju tog ispita, a osim toga postoje i kandidati koji su polagali taj ispit kad se nisu dodjeljivali bodovi. Dodatno, ako je obveza pohađanja Državne škole ocijenjena otegotnom za ulazak u pravosudne dužnosti te da onemogućuje sustavu da pravovremeno reagira na potrebe za novim dužnosnicima, jasni su i razumljivi razlozi zbog kojih se obveza pohađanja Državne škole ukida pro futuro, no nisu jasni razlozi zbog kojih se prestaju cijeniti i vrednovati rezultati kandidata koji su tu obvezu već izvršili, položili potrebne ispite i ostvarili određeni broj bodova, odnosno zašto bi to vrednovanje bilo u koliziji s onim predloženim po predlagatelju. Dakle, ovdje predloženim uređenjem kriterija za izbor ne bi se ugrozili niti ciljevi koji se žele postići izmjenama i dopunama predmetnih zakona, odnosno jamstvo objektivnosti i transparentnosti postupka imenovanja, niti bi to predstavljalo administrativnu zapreku ili odugovlačilo postupak imenovanja. To iz razloga što određeni broj kandidata za izbor već ima završenu Državnu školu za pravosudne dužnosnike, dakle ispunjavaju trenutačne kriterije za izbor na pravosudne dužnosti, a u slučaju usvajanja predloženog uređenja kriterija za izbor samo bi se utvrdio koeficijent preračunavanja bodova ostvarenih u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu (jednako kao što trenutačno postoji koeficijent izračuna bodova različitih generacija polaznika Državne škole za pravosudne dužnosnike). Dakle, jednako kao i predlagatelj, predlažem da kriteriji za izbor budu ocjena rada u svojstvu savjetnika u pravosudnom tijelu, za ostale kandidate uspjeha na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem, ocjena dodijeljena na razgovoru pred nadležnim Vijećem te vrednovanje uspjeha postignutog na pravosudnom ispitu, alternativno (po izboru kandidata) uspjeha postignutog u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Takvim propisivanjem kriterija vrednovao bi se svaki profesionalni trud kandidata, omogućio bi se širi krug potencijalnih kandidata za izbor, sami kriteriji za izbor bili bi poznati kandidatima od prijma u savjetničku službu odnosno od opredjeljenja za rad u pravosuđu, a ne bi se utjecalo na učinkovitost, transparentnost i brzinu postupka imenovanja na pravosudnu dužnost.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
26	LUKA IVANOVIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Poštovani, imajući u vidu, prije svega, da je završena Državna škola do sada bili odlučujući uvjet za prvo imenovanje na pravosudnu dužnost, zatim trud koji su kandidati uložili prilikom pohađanja predavanja i polaganja ispita u Državnoj školi, te činjenicu da ranije kandidati prilikom polaganja pravosudnog ispita nisu znali niti mogli imati predodžbu da će bodovi na navedenom ispitu biti uvjet za imenovanje na pravosudnu dužnost, smatram da bi se kandidatima za pravosudnu dužnost, koji imaju završenu Državnu školu, i dalje trebao vrednovati uspjeh ostvaren u navedenoj školi.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
27	ANA RUKAVINA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Poštovani, ovim putem želim iznijeti svoje očitovanje u vezi s predloženim zakonskim izmjenama i ciljevima koje se namjeravaju postići njihovim usvajanjem. Također se pridružujem komentarima kolega koji se odnose na predložene izmjene Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Podržavam inicijativu da se predloženim izmjenama Zakona nastoje otkloniti administrativne zapreke i smanjiti odugovlačenje postupka prvog imenovanja na pravosudnu dužnost u budućnosti, međutim, smatram da se u predloženim izmjenama Zakona ni na koji način ne predlaže odgovarajući način vrednovanja uspjeha ostvarenog u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (DŠPD). Zakonsko rješenje treba štititi prava onih polaznika koji su ostvarili bodove u DŠPD, jer su isti smatrali da se ti bodovi smatraju ključnima za natječaj stoga imaju legitimna očekivanja u vezi s njihovim korištenjem u postupku imenovanja.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
28	SABINA LALIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Poštovani, pridružujem se komentarima kolega danim na predložene izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću posebice u dijelu koji govori o tome da predložene izmjene krše stečena prava, legitimna očekivanja i pravnu sigurnost, te predstavljaju zakonodavne arbitrarnosti koje mogu dovesti do povrede prava pojedinaca i time podnošenja ustavnih tužbi ili prijedloga za ocjenu ustavnosti navedenih izmjena dok nastavno imam potrebu istaknuti najnelogičniju među njima –potpuno ne valoriziranje bodova stečenih u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (nastavno: DŠPD). Prijedlog izmjena mi se ukazuje nepromišljenim, nerazumnim i štetnim za funkcioniranje sustava pravosuđa budući zanemaruje kompetencije stečene pohađanjem DŠPD, sve radi bržeg stupanja na dužnost pojedinaca s manjim kompetencijama. Smatram kako bi se pri imenovanju na pravosudne dužnosti trebali ne samo vrednovati rezultati postignuti u DŠPD već i prioritizirati. Navedeno iz razloga što je DŠPD uspostavljena kako bi se osigurali najviši profesionalni standardi u obavljanju pravosudnih dužnosti. Kandidati koji su ju pohađali su u istoj obrazovani u svrhu stjecanja vještina i znanja potrebnih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti pravosudnog dužnosnika. Oni nisu samo imali pisane provjere znanja u kojima su stekli određeni broj bodova već su ispiti i izrade odluka, nakon šestomjesečnih predavanja, služili kao provjera stečenih praktičnih znanja i vještina potrebnih za obnašanje pravosudnih dužnosti, s naglaskom na rješavanje praktičnih primjera i problemskih situacija, slijedom čega su ključni pokazatelj kompetencija, odnosno mjerilo sposobnosti kandidata za obavljanje tih dužnosti. Pravosudni ispit, iako opsežan i zahtjevan, kod kandidata, na samom početku karijere, u usmenom dijelu provjerava poznavanje pozitivnog prava, a u pisanom dijelu provjerava jesu li zadovoljeni opći zahtjevi, prvenstveno forma, pri izradi presude, što nije dostatno za uredno obnašanje sudačke ili zamjeničke dužnosti, slijedom čega nije niti adekvatno mjerilo stručnosti potrebne za uredno obnašanje navedenih funkcija. Nadalje, predlaže se propisati određeno prethodno iskustvo, međutim ne navodi se koje pa se pretpostavlja da se misli na iskustvo rada u sustavu (savjetnici, odvjetnici-cijeli stečeni staž) i na drugim pravnim poslovima (pola stečenog staža). Predlagatelj kao razlog za ovaj kriterij navodi da DŠPD odgađa ulazak polaznika u pravosudne dužnosti te otežava sustavu pravovremeno reagiranje na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima, a pri tome zanemaruje koliko će predloženo omogućavanje ulaska manje kompetentnih kandidata, a kroz posebni uvjet i njihovo eliminiranje savjetnika sa ili bez završene DŠPD, otežati sustavu ipak primarnu potrebu za učinkovitim i stručnim postupanjem pravosudnih dužnosnika. Usvajanjem izmjene dosadašnjih kriterija za stupanje na dužnost (ne ulazak u sustav već stupanje na dužnost!) suca ili zamjenika općinskog državnog odvjetnika na bodove s pravosudnog i staž stvara se realna mogućnost da sudac/zamjenik državnog odvjetnika postane osoba koja presudu/optužnicu nikada nije niti vidjela, kamoli izradila, i to na natječaju na kojem je konkurirao i kandidat koji je potpuno samostalan u radu, ima visoku razinu stručnosti i razumijevanja problematike u predmetima u kojima je zadužen. Ovdje smatram potrebnim ukazati i kako ima približno 350 savjetnika koji imaju završenu DŠPD te, iz svih naprijed navedenih razloga, sam mišljenja kako Ministarstvo treba žurno sudovima i općinskim državnim odvjetništvima odobriti raspisivanje natječaja za iste, a primjenu predloženih izmjena odgoditi do proteka tih natječaja.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
29	ISKRA JUKIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Poštovani, prije svega ističem kako su polaznici DŠPD-a prošli sustavan, temeljit i specijaliziran program edukacije koji je upravo i uspostavljen s ciljem da osigura najvišu razinu stručnosti budućih suduaca i zamjenika. Tijekom školovanja stekli smo specifična znanja i kompetencije izravno povezane s radom u pravosuđu, uključujući izrade odluka, simulacije rasprave i druge praktične aspekte koje sam pravosudni ispit ne obuhvaća u toj mjeri. Napominjem i kako je svaki polaznik DŠPD položio 25 ispita. U tom smislu, rezultati postignuti u DŠPD-u trebali bi se vrednovati kao objektivan pokazatelj stručnosti kandidata. Zanemarivanje tih rezultata dovelo bi do nejednakog tretmana između kandidata koji su uložili značajno vrijeme i trud u pohađanje državne škole, te onih koji posjeduju samo pravosudni ispit, bez prolaska kroz isti stupanj praktične provjere sposobnosti. Takvo rješenje narušava načelo pravednosti, transparentnosti i pravne sigurnosti, a ujedno potkopava i svrhu zbog koje je DŠPD uopće osnovan-profesionalizaciju i unaprjeđenje pravosudnog kadra. Što se tiče staža kao posebnog uvjeta za stupanje na pravosudnu dužnost, valja naglasiti da bi takva odredba mogla imati negativne učinke na učinkovitost sustava. Uvođenje stroge vremenske barijere ne uzima u obzir stvarnu razinu znanja, sposobnosti i postignuća kandidata, nego isključivo formalno trajanje radnog iskustva. Time se onemogućava raniji ulazak visoko kvalificiranih i motiviranih stručnjaka, čime se nepotrebno usporava obnavljanje i modernizacija kadrova u pravosuđu. Umjesto toga, sustav bi trebao prepoznati i vrednovati rezultate i znanja stečena u DŠPD-u kao ravnopravnu, pa i primarnu osnovu za stupanje na pravosudne funkcije. Takav pristup omogućio bi da najsposobniji kandidati – bez obzira na duljinu staža – dobiju priliku obnašati pravosudne dužnosti, uz očuvanje visokih profesionalnih standarda i potreban stupanj pravne sigurnosti. Zaključno, pozivam da se u okviru zakonskih izmjena uvaži činjenica da je DŠPD osnovana upravo radi stručne pripreme budućih pravosudnih dužnosnika te da bi rezultati postignuti u toj školi morali imati jasno, mjerljivo i presudno mjesto u postupku imenovanja, bez uvođenja dodatnih, formalističkih prepreka poput obveznog staža koji ne odražava stvarnu kompetentnost kandidata.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
30	ŽELJKA FAGNJEN MLIKOTA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Izmjenama zakona se predlaže da se prilikom kandidiranja za pravosudnog dužnosnika vrednuje uspjeh kandidata postignut na pravosudnom ispitu, ocjena rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, a za ostale kandidate vrednovanje uspjeha na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem te ocjene dodijeljene na razgovoru pred nadležnim Vijećem. Iskustveno i životno, potencijalni kandidati bi se mogli raspodijeliti u šest kategorija: 1. Kandidati sa završenom DŠPD koji imaju bodove na pravosudnom ispitu i koji konkuriraju s položaja savjetnika te imaju ocjenu rada 2. Kandidati sa završenom DŠPD koji nemaju bodove na pravosudnom ispitu i koji konkuriraju s položaja savjetnika te imaju ocjenu rada 3. Kandidati bez završene DŠPD koji imaju bodove na pravosudnom ispitu i koji konkuriraju s položaja savjetnika te imaju ocjenu rada 4. Kandidati bez završene DŠPD koji nemaju bodove na pravosudnom ispitu i koji konkuriraju s položaja savjetnika te imaju ocjenu rada 5. Kandidati koji dolaze izvan sustava te imaju bodove s pravosudnog ispita, ali nemaju ocjenu rada 6. Kandidati koji dolaze izvan sustava, nemaju bodove s pravosudnog ispita te nemaju ocjenu rada Iz predloženih kriterija vrednovanja, ostaje apsolutno nejasno kako bi se ovih šest kategorija kandidata moglo izjednačiti i staviti u ravnopravan položaj prilikom kandidiranju za pravosudnog dužnosnika. Osobno ulazim u 4. kategoriju, dakle nemam završenu DŠPD, pravosudni ispit sam polagala u vrijeme kada se isti nije bodovao te radim u sustavu kao savjetnik, a prije toga imam 20- godišnje iskustvo u odvjetništvu. Znači li to da se predložena posebna pisana provjera pred nadležnim Vijećem odnosi i na kandidate poput mene ili samo na one kandidate koji dolaze izvan sustava pa nemaju ocjenu rada, a neki čak niti bodove s pravosudnog ispita? Ako se ne odnosi na kandidate poput mene, na koji način će se onda nadomjestiti bodovi s pravosudnog ispita? Nepoznanica je način na koji je zamišljena pisana provjera pred Vijećem, jer svakako bi bilo nepravedno takvu provjeru svesti na polaganje još jednog „pravosudnog ispita“. I znači li to onda da pojedini kandidat prilikom ponovnog kandidiranja za pravosudnog dužnosnika mora opet prolaziti takvu pisanu provjeru, jer je za zaključiti da se provjera piše ad hoc. Poseban slučaj su kolege koji imaju završenu DŠPD, a koje bi predloženom izmjenom zakona bile zakinute za vrednovanje bodova ostvarenih u školi. Smatram da se prilikom konačnog nacrta zakona moraju uzeti u obzir razlike među kandidatima te pronaći rješenje koje bi kandidatima omogućilo konkurentnost prilikom kandidiranja.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
31	ANAMARI RUKAVINA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Smatram da je uzimanje uspjeha na pravosudnom ispitu kao mjerodavni kriteriji za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika manjkav i nelogičan kriterij u prvom redu zato što je položen pravosudni ispit uvjet obnašanja dužnosti zamjenika državnog odvjetnika, a iako je opsežan i zahtjevan, nije mjerilo stručnosti kandidata već se testira u kojoj je mjeri propisano znanje usvojeno i koliko je dobra reprodukcija kandidata. Uzimajući u obzir da nisu sve osobe koje su položile pravosudni ispit ostvarile broj bodova jer je dio kandidata ispit položio u razdoblju kada se isti još nije bodovao, kao i da određeni broj kandidata pri pristupanju pravosudnom ispitu nije mogao očekivati da će ostvareni rezultat utjecati na njegov/njezin daljnji razvoj karijere u pravosuđu pa je polaganju potencijalno pristupilo na pragmatičan način (cilj je položiti), to se takvi kandidati nepravedno dovode u lošiji položaj u odnosu na buduće kandidate koji sa svijesti o takvom uvjetu izlaze na pravosudni ispit jer iako su nakon polaganja pravosudnog ispita stekli daljnja praktična i znanstvena znanja i vještine koji ih potencijalno čine boljim kandidatima za obnašanje dužnosti više nemaju mogućnosti popraviti svoj rezultat s pravosudnog ispita, što im priječi ulazak u pravosudnu dužnost. Nadalje, ako je smisao ove izmjene postizanja veće objektivnosti, transparentnosti i učinkovitosti ulaska u pravosudne dužnosti zašto je uopće važno koliko je kandidat imao bodova na pravosudnom ispitu kad isto nije adekvatno mjerilo stručnosti, osobito ako se gleda u odnosu na dosadašnji preduvjet u vidu pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike u kojoj se stručnost testirala kroz pisanje 20 odluka i 5 provjera znanja te polaženje radionica koji na znatno specifičniji i opširniji način obrađuju aspekte rada u pravosuđu? Dovodi li takvo vrednovanje doista do veće objektivnosti, transparentnosti i učinkovitosti ili je samo pojednostavljen postupak prijema ustanovljen na nerelevantnim kriterijima? Uvjeti prijema su jedno, a postupak vrednovanja drugo pa tako pravosudni ispit iako je uvjet obnašanja pravosudne dužnosti, ne mora biti i kriterij ocjenjivanja, već to mogu biti neke druge okolnosti koje znatno više ukazuju na kvalitetu kandidata. Također, iz predložene izmjene nije razvidno što će se dogoditi s ocjenama Državne škole, odnosno kandidatima koji su istu završili, u odnosu na kandidate koji nisu, a sve s obzirom na to da je Državna škola jedan dugotrajan, vremenski i profesionalno zahtjevan poduhvat koji je zahtijevao ulaganje znatne količine profesionalnog i privatnog vremena i angažmana za pohađanje iste uz istovremeno ostvarivanje visokih rezultata rada na radnom mjestu savjetnika (iako je prisutnost na poslu prepolovljena). Dakle, već stečeni rezultati Državne škole ne bi smjeli biti samo zanemareni i izostavljeni, već bi kandidatima trebali davati dodatne bodove, na način koji je značajan i od utjecaja na imenovanje. Osobito stoga što su brojni kandidati bili spriječeni prethodno biti imenovani na pravosudnu dužnost upravo zato što nisu imali preduvjet Državne škole.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
32	MIŠO PAVIČIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Trenutno važećim člankom 56. stavkom 1. Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću ("Narodne novine" broj: 67/18., 126/19., 80/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZODOV) propisano je da se za zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost. Uz prijedlog da se postojeći članak izmjeni tako što završena Državna škola za pravosudne dužnosnike više ne bi trebala biti uvjet imenovanja za zamjenike državnih odvjetnika, taj članak trebalo bi izmijeniti i na način da obnašanje pravosudne dužnosti ne bude zapreka za imenovanje na dužnost zamjenika. Naime, prema trenutno važećem zakonskom članku za zamjenika (općinskog) državnog odvjetnika ne mogu biti imenovane osobe koje su npr. suci općinskih ili drugih sudova. Takva zabrana prethodno je bila propisana i člankom 51. stavkom 2. i člankom 56. stavkom 1. Zakona o državnom sudbenom vijeću ("Narodne novine" broj: 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19., 80/22. i 16/23. – dalje u tekstu: ZODSV), ali je Ustavni sud Odlukom broj: U-I-2826/2023 od 11. srpnja 2023. ukinuo kao neustavne odredbe tih članka, čime je zamjenicima državnih odvjetnika otvorena mogućnost javljati se na natječaje i biti imenovanim sucima općinskih sudova. Stoga je, radi osiguravanja svim pravosudnim dužnosnicima jednake dostupnosti radnih mjesta pod jednakim uvjetima, potrebno ukinuti (izmijeniti) dio članka 56. stavka 1. trenutno važećeg ZODOV-a kako bi suci općinskih sudova kao pravosudni dužnosnici mogli konkurirati na natječaje za radna mjesta zamjenika (općinskih) državnih odvjetnika. Napominje se da je pred Ustavnim sudom u tijeku postupak ocjene ustavnosti odredbe članka 56. stavka 1. ZODOV-a koji se vodi pod brojem predmeta: U-I-3725/2024 koji traje preko godinu dana. Dalje, ističe se da je Protokolom broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisana opća zabrana diskriminacije (uživanje svih prava određenih zakonom osigurat će se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status), dok su člankom 6. stavkom 2. Ugovora iz Maastrichta (Ugovor o Europskoj uniji) prava iz Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i navedenog Protokola inkorporirana u pravo Unije i to kao opća načela njezina prava, čineći tako dio primarnog prava Unije. Stoga, postojeća zabrana iz članka 56. stavka 1. ZODOV-a predstavlja i povredu članka 6. stavka 2. Ugovora iz Maastrichta, što otvara put podnošenja pritužbe Komisiji protiv Republike Hrvatske zbog povrede primarnog prava Europske unije budući da Ustavni sud o prijedlogu za ocjenu ustavnosti spornog zakonskog članka nije odlučio već više od godinu dana.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
33	GRGA KOMADINA	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	S obzirom da je u redovnom Obrascu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu bila za 2. tromjesječje 2025. predviđena izmjena Zakona o DOV-u, a sve iz razloga kako je već obrazloženo u samom prijedlogu (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29098) odnosno zbog utvrđenih neustavnosti sukladno odluci Ustavnog suda RH broj U-I-2826/2023, ukoliko to već nije planirano ovom izmjenom, nužno je uskladiti zakon što prije sa Ustavom RH, s obzirom da bi se mogla dovesti u pitanje valjanost imenovanja provedenih sukladno takvim odredbama, posebno s obzirom da je sam zakonodavac već dulje vrijeme upoznat s time.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
34	VLATKA ĆOSIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Pozdravljam predložene izmjene zakona u vidu kriterija za prvo imenovanje pravosudnih dužnosnika s gledišta savjetnice koja iz privatnih razloga do sada nije završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike. U odnosu na imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetništva slažem se s prethodnim komentarom. Odredba članka 52. stavak 2. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću ograničava velikom broju kvalitetnog mlađeg kadra mogućnost imenovanja na dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika. Ne smatram opravdanim na županijskoj razini isključiti odvjetnike, javne bilježnike, sveučilišne profesore pravnih znanosti s položenim pravosudnim ispitom te ugledne pravnike s položenim pravosudnim ispitom uz propisano potrebno radno iskustvo odnosno "zatvoriti" drugi stupanj pravosuđa dok je pravosuđe "otvoreno" za općinsku razinu i za Glavnog državnog odvjetnika.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
35	IVANA RAVLIĆ	POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU	Dobar dan! Ove izmjene su opravdane, s tim što se prilikom bodovanja kandidata za dužnosnike mora uzeti u obzir i to kako su pojedine osobe pravosudni ispit polagale u vrijeme kada se isti nije bodovao. Zanima me da li su u planu izmjene članka 52. stavak 2. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću, kojim je propisano: ''Za zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina.'' U tijeku je nekoliko postupaka pred Ustavnim sudom RH pokrenutim od strane zainteresiranih osoba kako bi se poništila i izmijenila odredba čl. 52 stavak 2. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću za koju se navodi da je neustavna, odnosno protivna člancima 44. i 55. Ustava RH. Trenutno važeća odredba članka 52. stavak 2. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću nema uporište u navedenim ustavnim odredbama. Prije svega, Ustav Republike Hrvatske kao jedno od temeljnih ljudskih prava jamči svima koji imaju odgovarajući stupanj obrazovanja i radnog iskustva pravo zaposlenja na radnim mjestima i dužnostima koja bi svima trebala biti dostupna pod jednakim uvjetima. Odredbom iz članka 52. stavak 2. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću zakon velikom broju osoba ograničava mogućnost imenovanja na dužnost zamjenika u županijskim državnim odvjetništvima, iako za isto ispunjavaju potrebne kompetencije za rad u županijskom državnom odvjetništvu u vidu obrazovanja i stručne spreme te radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Usporedbom trenutno važećih odredaba članka 52. stavaka 2. i 3. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću kojima se propisuju uvjeti za imenovanje zamjenika Glavnog državnog odvjetnika te zamjenika županijskih državnih odvjetnika proizlazi nelogičnost i pravna neprihvatljivost trenutnog zakonskog uređenja prema kojemu je pravo obnašanja hijerarhijski više dužnosti kao što je mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika omogućeno svim kategorijama pravnika uključujući odvjetnike, javne bilježnike, sveučilišne profesore pravnih znanosti s položenim pravosudnim ispitom te ugledne pravnike s položenim pravosudnim ispitom uz propisano potrebno radno iskustvo, dok je obnašanje hijerarhijski niže dužnosti kao što je mjesto zamjenika županijskih državnih odvjetnika onemogućeno svim prethodno navedenim kategorijama pravnika (odvjetnicima, javnim bilježnicima i dr.) koji nemaju propisano iskustvo u obnašanju pravosudne dužnosti. Osporavanom odredbom Zakona o državnoodvjetničkom vijeću pravo imenovanja na dužnost zamjenika u županijskim državnim odvjetništvima daje se isključivo pravnicima s položenim pravosudnim ispitom koji su pravosudnu dužnost obnašali deset godina, dok su ostale kategorije pravnika s položenim pravosudnim ispitom, bez obzira na njihovo stečeno radno iskustvo u pravničkoj profesiji, isključene u stjecanju navedenog prava. Zamjenici županijskih državnih odvjetnika po svom obrazovanju su diplomirani pravnici s položenim pravosudnim ispitom, isto kao i odvjetnici, javni bilježnici, poneki sveučilišni profesori pravnih znanosti, i ostali ugledni pravnici. Dakle, sve spomenute osobe imaju isti stupanj obrazovanja i stručne spreme pa bi im prema tomu trebala biti dostupna pod jednakim uvjetima sva radna mjesta i dužnosti. Zatvaranjem pravosuđa prema trećim osobama na opisani način, cjelokupno pravosuđe dovedeno u tešku i neprihvatljivu situaciju o kojoj se gotovo svakodnevno piše i govori na način da pravosuđe ne raspolaže kvalitetnim i zainteresiranim ljudima koji bi bili postavljeni na dužnost za koju su svojom stručnom spremom i radnim iskustvom kvalificirani, a što na koncu rezultira nezadovoljavajućim i otežanim obnašanjem pravosudne dužnosti.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.
36	PREDRAG UZELAC	OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA	Poštovani, ovime se očitujem na predložene izmjene zakona i ciljeve koji se istima nastoje postići. Kao i velika većina kolega koja je ostavila svoj komentar smatram da se predloženim izmjenama zakona ni na koji način ne predlaže kako bi se vrednovao uspjeh ostvaren u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike. Naime, riječ je o školi koja je trajala godinu dana te je uključivala obvezu sudjelovanja na predavanjima i polaganje ispita u pet ciklusa: i to 5 pisanih provjera znanja te pisanje 20 procesnih i meritornih odluka iz tri različite grane prava (kaznenog, građanskog i upravnog), a paralelno smo morali obavljati sve obveze radnog mjesta i svi koji smo ju pohađali jako dobro znamo koliko je truda, vremena, napora i velike privatne i poslovne žrtve to iziskivalo. Ne protivim se ukidanju Državne škole, ali samo pro futuro te smatram da svim onim kolegama koji su se odvažili pohađati Državnu školu i koji su istu završili treba to i vrednovati na način da će isti imati prednost prilikom imenovanja na pravosudnu dužnost jer je uspješno položena državna škola bila uvjet za imenovanje na dužnosničku poziciju u trenutku kada smo istu upisivali te smo imali legitimna očekivanja da će nam se ista i vrednovati. Isto tako, bodovi ostvareni u Državnoj školi predstavljaju naša stečena prava i ne mogu se tek tako izbrisati. S druge strane, smatram da pravosudni ispit kao uvjet ne treba biti jedan od kriterija za imenovanje na pravosudnu dužnost te ne slažem sa prijedlogom da ocjena na pravosudnom ispitu postane odlučujuća za imenovanje. Takav kriterij nam nije bio poznat u vrijeme kada smo isti ispit polagali, a dodatno postoji velik broj kolega koji u vrijeme polaganja pravosudnog ispita nisu dobivali ocjene, već samo potvrdu da su isti položili. Slijedom svega, predlažem da kandidati sa završenom Državnom školom imaju prednost na budućim natječajima u odnosu na kandidate koji istu nisu polagali ili u najmanju ruku da se uspjeh u završenoj Državnoj školi vrednuje na način da kandidati prilikom prijave na natječaj mogu odabrati hoće li im se vrednovati uspjeh ostvaren u Državnoj školi ili uspjeh ostvaren na pravosudnom ispitu, ovisno o tome što je povoljnije za kandidata.	Primljeno na znanje	Vlada Republike Hrvatske donosi Plan zakonodavnih aktivnosti koji sadrži prijedloge zakona koje Vlada planira utvrditi u godini za koju se Plan donosi. U siječnju 2025. Vlada Republike Hrvatske na 57. sjednici donijela je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. S obzirom da izmjene i dopune Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nisu sadržane u Planu zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske za 2025. godinu, sukladno odredbi članka 12. Zakona o instrumentima politike boljih propisa ("Narodne novine", broj 155/23) stručni nositelj dužan je izraditi Obrazac zakonodavnih aktivnosti radi uvrštavanja Nacrta prijedloga zakona u Popis zakona izvan Plana zakonodavnih aktivnosti. S obzirom na navedeno, primjedba se prima na znanje te će se uzeti u obzir prilikom izrade Nacrta prijedloga ovih zakona.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Obrascu zakonodavnih aktivnosti izvan Plana zakonodavnih aktivnosti za 2025.