Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Ured pučke pravobraniteljice	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Na internetskim stranicama objavljene su samo odredbe važećeg zakona koje se mijenjaju odnosno dopunjuju, tekst izmjena i dopuna ovog propisa u obliku članaka, kao i obrazloženje članaka, međutim, nedostaje ocjena stanja, razlozi donošenja, te ciljevi koji se donošenjem zakona žele postići. Stoga, svi predviđeni uvjeti u postupku donošenja ovog propisa nisu zadovoljeni. Naime, imajući u vidu značaj materije koju ovaj zakon treba urediti, smatramo kako je građanima i široj pravnoj javnosti trebalo omogućiti pristup potpunim informacijama te je pri izradi Zakona trebalo postupiti sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (NN 90/11), Uredbi o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN 66/12) i Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (NN 149/09), odnosno trebalo je provesti postupak prethodne procjene učinaka propisa te u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću objaviti teze o sadržaju propisa i prethodnu procjenu učinaka propisa, a sam Nacrt prijedloga Zakona objaviti na način da sadrži ustavnu osnovu donošenja zakona, ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će proisteći iz donošenja zakona, ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona. Podsjećamo kako su tijela javne vlasti dužna poštivati ustavno pravo građana na pristup informacijama, a ono se temelji na načelima javnosti i slobodnog pristupa, jednakosti, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija. U ovom slučaju građanima je objavljen samo tekst predloženih zakonskih članaka kao i odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju odnosno dopunjuju bez svih neophodnih objašnjenja za razumijevanje predloženih odredaba, kao i za ocjenu izabranih rješenja te im je na taj način otežano, pa i onemogućeno informirano sudjelovanje te davanje prijedloga i primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona. Stoga predlažemo da ispravite navedene nedostatke. U samom tekstu Zakona ima pogrešaka u vidu pozivanja na nepostojeće stavke u pojedinim člancima (npr. odredba čl. 8. poziva se na brisanje nepostojećeg stavka 2. odredbe čl. 115, te odredba čl. 22. u kojoj se predlažu dopune čl. 179. iza st. 3. stavkom 4. koji se poziva na nepostojeći stavak 3. odredbe članka 115.), a u odredbi 45. predlaže se brisanje riječi u čl. 338 st. 2. koje ne sadrži navedeni članak. Odredba članka 7. (Prijedlog Ministarstva pravosuđa) u kojoj se u opću odredbu o računanju rokova, tj. u članku 112. iza st. 3. predlaže dopuna stavcima 4. i 5., tako da „U rokove određene na dane ne računaju se dani u razdoblju od 1. kolovoza do 15. kolovoza (sudski odmor), unosi posvemašnju pravna nesigurnost. Naime, kada se uzme u obzir činjenica da se računanje rokova odnosi na nastupanje pravomoćnosti, kao i brojne druge rokove koji su predmetom predloženih izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP), npr. u člancima 134 b, 145 st. 2, 186 g, 335, 335a i dr., tada se unaprijed mogu predvidjeti brojne nedoumice u promjeni koje bi predložena odredba mogla unijeti u cjelokupni pravni sustav. Problemi s rokovima zbog dostave odluka u vrijeme sudskih odmora mogu se riješiti na način da se Sudskim poslovnikom propiše da se presude i rješenja ne otpremaju strankama i njihovim punomoćnicima u razdoblju od 15. 7. do 15. 8. umjesto izmjena normi o računanju rokova u ZPP-u. Nadalje odredba članka 14. u predloženim dopunama članka 143. novim stavkom 5. kao i alternativni prijedlog u pogledu obavljanja dostave osobama iz čl. 141. i 142. ZPP-a smatramo da je u suprotnosti s načelom saslušanja stranaka koje je kao osnovno načelo parničnog postupka izraženo u čl. 5. ZPP-a Izbjegavanje sastavljanja sudskog zapisnika, te stavljanje samo službenih bilješki u spis kako to predlaže Ministarstvo pravosuđa u odredbi čl. 9. te plaćanje naknade za prijenos tonske snimke u pisani oblik za stranku koja to zatraži u roku od 8 dana, dodatni je financijski udar na građane kao stranke u postupku kao i na pravnu sigurnost te vladavinu prava, jer dovodi u pitanje dostupnost zapisnika o izvedenim radnjama u postupku samim strankama povodom čijih zahtjeva i radi kojih se postupak i vodi. Pored toga, u praktičnom smislu bi se postupak dodatno usporio slušanjem tonskih zapisa umjesto brzo dostupnog i lakšijeg vizualnog uvida u sadržaj pisanog zapisnika. Tonski zapis stoga bi trebao biti dodatno sredstvo za osnaživanje ostvarenja prava građana pred sudom kojim bi se mogli provjeriti prigovori stranaka i njihovih punomoćnika na sadržaj zapisnika ili pojedini žalbeni navodi u pogledu utvrđenih činjenica, no tonski zapis nikako ne bi smio zamijeniti vođenje zapisnika na raspravi kao i važnu i odlučujuću ulogu suca u vođenju postupka. U odredbi čl. 11. predlaže se izmjena članka 133 c st. 1. tako da sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj predaji, dok istovremeno oduzima punomoćnicima odvjetnicima izravnu komunikaciju predlaganjem brisanja stavka 3. citirane odredbe za što nije ponuđeno nikakvo obrazloženje. Odredba članka 17. kojom se mijenja odredba članka 154, vezano uz nadoknadu troškova postupka, nejasna je u svom izričaju zbog nomotehničkih nedostataka. Odredba članka 19. kojim se u članku 159. iza stavka 2. dodaje stavak 3, ostavlja na slobodnu volju sudu tko će platiti troškove pokušaja mirenja, radi čega otvara mogućnost arbitrarnog postupanja suca, što je neprihvatljivo. U odredbi čl. 25. predlaže se izmjena čl. 186. d. tako da sud može na ročištu uputiti stranke da u roku od 8 dana pokrenu postupak mirenja pri sudu i o tome donosi rješenje koje se smatra rješenjem o upravljanju postupkom, a protiv iste stranke nemaju mogućnost izjavljivanja žalbe. Predloženo rješenje moglo bi ograničiti slobodnu dispoziciju stranaka, ako se ima u vidu mogućnost da sud stranke uputi na mirenje protivno njihovoj volji. U odredi čl. 28. kojim se mijenja čl. 186. g, skraćuju se rokovi zastoja postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora te se umjesto nastavka postupka po službenoj dužnosti nakon proteka rokova zastoja predlaže, presumirano povlačenje tužbe ukoliko nijedna stranka u roku od 15 dana nakon proteka rokova zastoja ne predloži nastavak postupka. Također, predložena odredba suprotna je načelu slobodne dispozicije stranaka propisane člankom 3. st. 1. i 2. ZPP-a, te šteti zaštiti prava stranaka koje se u postupku pred sudom želi postići. U odredbi članka 31. predlaže se dopuna članka 213. stavcima 3, 4 i 5. kojim se predviđa obveza odnosno mogućnost da se u postupku koji ovisi o istom pravnom pitanju odredi prekid postupka do zauzimanja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske kad se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava, iz navedenoga se ne može zaključiti što se oglednim postupkom želi postići te da li je odluka pravno obvezujuća ili ne. U odredbi članka 32. predlažu se nadopune čl. 215. stavkom 2. u kojem se predlaže da se u postupku prekinutom iz razloga iz čl. 212. st. 5. „ako je prekid postupka nastupio nakon donošenja prvostupanjske odluke, tim će rješenjem i ukinuti prvostupanjsku odluku“, što znači da se rješenjem o prekidu postupka može ukinuti presuda, što je pravno nedopušteno i stoga neprihvatljivo. U članku 33. predlaže se nadopuna članka 215 b. stavkom 2, no nije jasno kako sud može nastaviti i istodobno obustaviti prekinuti postupak, a osobito kada je to protekom propisanog roka, bez pružanja mogućnosti očitovanja strankama. U odredbi čl. 34. predlažu se izmjene članka 273 st. 3, prema kojima o osiguranju dokaza u tijeku parničnog postupka može odlučivati sudski savjetnik, što se ne može opravdati budući da im nedostaje ustavom i zakonom zajamčena neovisnost i nepristranost u odlučivanju, te su u smislu čl. 110. Zakona o sudovima ovlašteni predlagati nacrte odluka. Konačno, u odredbi članka 44. iza čl. 335 dodaje se novi članak 335 a, u kojem se razrađuje pisana izrada i dostava presude, a u kojemu se navodi da rok za izjavljivanje žalbe protiv presude počinje teći istekom osmog dana od dana njezinog isticanja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, čime se potpuno zanemaruje činjenica da u Republici Hrvatskoj žive i stranke koje su nižeg stupnja obrazovanja, starije životne dobi, slabije financijske moći koje nisu u mogućnosti pratiti mrežne stranice e-oglasne ploče sudova, radi utvrđivanja kada im ističe rok za izjavljivanje žalbe. Predložena odredba dovodi u pitanje mogućnost ostvarenja ustavom zajamčenog prava na žalbu iz čl. 18 Ustava RH. Odredbama čl. 50.-69. napušta se institut redovne revizije i uvodi traženje dopuštenja za podnošenje revizije. Predložene izmjene ne garantiraju smanjenje priljeva predmeta s jedne strane, te s druge strane uvode gotovo arbitrarne ovlasti Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odlučivanju. Osobito je sporna odredba članka 50. kojim se utvrđuju razlozi dopuštenosti izjavljivanja revizije, a koje se vezuju uz sudsku praksu, premda je notorno da zbog učestalih izmjena zakonskih propisa u Republici Hrvatskoj ona nije ustaljena. Pored toga valja reći da su odredbe o razlozima dopuštenosti opisno i neprecizno sročene. Iz predloženih odredaba ne može se razumjeti krajnji cilj predloženih izmjena u pogledu izjavljivanja ovog pravnog lijeka. Zakon o parničnom postupku predmet je osobitog interesa svih građana i pravne struke, jer isti predstavlja procesnu garanciju jednakosti svih građana pred zakonom kao i svih stranaka pred sudom. Navedenim zakonom uređuju se pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina, o osobnim i obiteljskim odnosima građana te u radnim, trgovačkim, imovinskim i drugim građanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova određeno da u njima sud rješava po pravilima kojega drugog postupka. Nadalje, o važnosti kvalitetnog uređenja parničnog postupka pučkoj pravobraniteljici ukazuju brojne pritužbe građana koje su upućene na kvalitetu sudskih odluka kao i na zakonitost donesenih odluka, te njihovu pravednost. Stoga tendencije u nacrtu prijedloga zakona koje idu za ograničavanjem mogućnosti izjavljivanja revizije kao izvanrednog pravnog lijeka, bez obrazloženja ciljeva koji se žele postići ili nuđenja i drugih opcija za rješavanje problema (pre)opterećenosti Vrhovnog suda neprihvatljive su jer dovode u pitanje ustavom zagarantirano pravo na pravično suđenje. Pri tome se predlažu izmjene računanja rokova koje mogu teško i nepopravljivo ugroziti pravnu sigurnost građana i vladavinu prava. Zbog izostanka ocjene stanja, razloga donošenja te ciljeva koji se donošenjem izmjena i dopuna Zakona žele postići, javnosti su uskraćene bitne informacije važne za provođenje kvalitetne javne rasprave koja je time zapravo onemogućena, mišljenja smo da ovaj propis treba biti povučen iz javne rasprave, te ponovno upućen u javnu raspravu, tek onda kada bude sadržavao sve dijelove propisane čl. 174 Poslovnika Hrvatskoga sabora, a javna rasprava provedena sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i Zakonu o procjeni učinaka propisa.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
2	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) objavila je Stajalište "Mirenje kao način postizanja efikasnijeg pravosuđa", koje između ostalog uključuje prijedloge izmjena pojedinih odredbi Zakona o parničnom postupku. Ovim putem predstavljamo cjelokupni tekst Stajališta. Uvod Mirenje je svaki postupak, bez obzira na to vodi li se na sudu, instituciji za mirenje ili drugdje, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć izmiritelja koji im pomažu postići nagodbu. Donošenjem novog Zakona o mirenju 2011. godine uspostavljen je u Hrvatskoj zakonodavni okvir za provođenje mirenja u skladu sa europskim zakonodavstvom, i to Direktivom 2008/52 EC Europskog parlamenta i vijeća. Međutim, u hrvatskoj praksi rješavanja sporova može se zamijetiti stagnacija razvoja mirenja kao jednog od alternativnih načina rješavanja sporova. Uzimajući u obzir iskustva pojedinih zapadnih zemalja koja svjedoče o pozitivnom efektu mirenja za sve sudionike postupka, uključujući gospodarske subjekte, razvidna je potreba stvaranja okruženja koje će prepoznati proceduru mirenja kao način rješavanja sporova. Europska unija (EU) također prepoznaje tu potrebu te potiče mirenje u državama članicama i kroz vlastito zakonodavstvo stvara sve povoljnije uvjete za razvoj mirenja. Tako su na europskoj razini upravo aktualne novine vezane za mirenje u potrošačkim sporovima, što je regulirano Direktivom 2013/11/EU o alternativnom načinu rješavanja potrošačkih sporova (ARPS Direktiva), odnosno pokretanje platforme za online rješavanje sporova koja omogućava potrošačima i trgovcima online rješavanje sporova proizašlih iz online ugovora sukladno Uredbi (EU) 524/2013 o online rješavanju potrošačkih sporova, što je potrebno adekvatno implementirati i u hrvatsko zakonodavstvo. Studija Europskog parlamenta „Rebooting the mediation Directive“, objavljena u siječnju 2014. god. procjenjuje da bi, kada bi samo građanskim sporovima sustavno prethodilo mirenje, direktna troškovna ušteda u EU iznosila između 15 i 40 milijardi eura, a izbjegnuto ukupno godišnje vrijeme čekanja iznosilo 8 milijuna godina. Važnost mirenja za gospodarstvo Prema inozemnoj praksi ali i iskustvima članova AmCham-a, ključne prednosti rješavanja spora u postupku mirenja za gospodarske subjekte su smanjenje troškova i ušteda vremena u odnosu na sudsku parnicu. Ostale prednosti uključuju povjerljivost, fleksibilnosti i neformalnost. Također je potrebno naglasiti da stranke imaju mogućnost razgovarati ne samo o pravnoj već i o poslovnoj dimenziji svoga spora, te na taj način imaju priliku osigurati nastavak poslovnih odnosa. Mirenje može biti i učinkovit način rješavanja individualnih radnih sporova. To se može vidjeti na primjeru velike hrvatske tvrtke članice AmCham-a, koja je od 2007. godine 88% iniciranih individualnih radnih sporova rješavala postupkom mirenja uz više od 65% uspješnosti, te pri tome ostvarila značajne troškovne uštede u odnosu na parnični postupak. Važnost pravosudnog sustava za razvoj mirenja Kroz analizu postojećeg sustava mirenja u Hrvatskoj, mogu se uočiti dva ključna nedostatka: • Neadekvatna zakonska podloga u Zakonu o parničnom postupku (ZPP-u); • Nizak stupanj svijesti kako pravosudnog sustava tako i javnosti o pogodnostima ovog načina rješavanja sporova. AmCham smatra kako je navedene nedostatke potrebno korigirati na način da se ponajprije osnaži uloga sudstva u korištenju i promociji mirenja u Hrvatskoj. Suci posjeduju autoritet potreban za poticanje daljnjeg razvoja sustava mirenja, no za to im je potrebna adekvatna zakonska podloga, edukacija o prednostima i provođenju postupaka mirenja, te podrška nadležnih institucija. AmCham stoga predlaže potrebne mjere za stvaranje okruženja u kojem suci mogu redovito provoditi ili upućivati stranke na postupke mirenja (unutar ili izvan suda). Rezultat bi bio rasterećenje sudova i povećanja kvalitete njihova rada, te posljedično lakše poslovanje na hrvatskom tržištu i povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Takvo postupanje sudaca s vremenom bi dovelo i do više razine svijesti kako poslovne zajednice tako i cjelokupne javnosti o mogućnosti i prednostima mirenja, što bi osnažilo i dio sustava mirenja izvan pravosudnog sustava, koji uključuje udruge za mirenje, stručne izmiritelje itd. Predložene zakonske izmjene - Povećati ovlasti sudaca uvođenjem obveznog upućivanja na informativni sastanak o mirenju Postojeći zakonski tekst ZPP-a, ovlašćuje suca uputiti stranke na mirenje, što se u praksi pokazalo nedostatnim, te AmCham predlaže izmjene odredaba ZPP-a koje položaj suda osnažuju na način da sudac nije samo ovlašten uputiti na mirenje, već mu se daje ovlast sudskim rješenjem naložiti strankama održavanje informativnog sastanka o mirenju. Ovime se ne uvodi institut obveznog mirenja, već je element obvezatnosti iskorišten da bi se strankama pružile informacije o mirenju, kako bi samostalno mogle odlučiti o upuštanju u postupak mirenja i izabrati vrstu mirenja koja im najviše odgovara. Time se afirmira načelo dobrovoljnosti, a istovremeno osnažuje mirenje u Hrvatskoj. U skladu s predloženim, potrebno je propisati institut informativnog sastanka o mirenju i u Zakonu u mirenju, kako bi se osiguralo njegovo razumijevanje i korištenje od strane svih dionika sustava za mirenje u Hrvatskoj. U sklopu Savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a (Nacrt) otvorenog 3. svibnja 2016. od strane Ministarstva pravosuđa, predlažemo izmjene pojedinih predloženih odredbi ZPP-a, koje uz uvođenje instituta informativnog sastanka o mirenju imaju svrhu pojednostaviti zakonski tekst, povećati pravnu sigurnost i osigurati razvoj sustava mirenja kako na sudovima tako i izvan sudova. Predložene izmjene predstavljene su kroz komentare na donje članke Nacrta. Predložene izmjene ZPP-a uvažavaju prirodu mirenja kao jednog od načina rješavanja sporova, bez nametanja strankama obveznosti istog. No, treba imati na umu da je za rješavanja sporova mirenjem potrebna ne samo prisutnost stranaka, već i njihova volja da se u takav postupak upuste i da u istom surađuju međusobno i s izmiriteljem. U tom smislu potrebno je razlikovati obveznost pristupanja informativnom sastanku za mirenje, što se predloženim izmjenama odredaba ZPP-a želi osigurati, od obveze stranaka da se u postupak mirenja doista i upuste. Pristupanje informativnom sastanku o mirenju ne podrazumijeva ujedno i upuštanje u postupak mirenja, već se takvim zakonskim rješenjem želi postići da stranke „sjednu za isti stol“, a daljnja odluka o upuštanju ili ne upuštanju u postupak mirenja prepušta se slobodnoj odluci stranaka. Time se postiže preuzimanje odgovornosti stranaka za rješavanje vlastitih sporova, jer je za bolje funkcioniranje pravosudnog sustava u cijelosti potrebno spoznati da stranke nemaju samo pravo pokrenuti postupak, već i dužnost aktivno pridonijeti rješavanju istog na što efikasniji način. U cilju izbjegavanja konfuzije u praksi, koja bi mogla nastati neadekvatnom interpretacijom gornjih odredbi, na način da se obveznost pristupa na informativni sastanak o mirenju pogrešno shvati i dalje prezentira kao obveznost mirenja u cijelosti, a što je suprotno samom duhu postupka mirenja, smatramo svrsishodnim da Vrhovni sud kao najviše tijelo sudbene vlasni odgovarajućim pisanim materijalom ukaže na gore opisanu distinkciju, te taj materijal proslijedi svim involviranim subjektima, uključujući Hrvatsku odvjetničku komoru, centre za mirenje, kao i da se isto učini dostupnim javnosti kroz odgovarajuća sredstva javnog informiranja. - Uvesti obveznu naknadu troškova održavanja informativnog sastanka o mirenju U cilju da informativni sastanak o mirenju zaživi kao pravni institut, predlažemo troškovno sankcioniranje stranke koja odbije pristupiti informativnom sastanku o mirenju nakon što to sudac naloži. Potrebno je naglasiti da nije dovoljno da sastanku pristupi odvjetnik stranke, već stranka osobno (u slučaju poslovnog subjekta njegov predstavnik (vlasnik, direktor itd.)). Stoga predlažemo uz članak 159. ZPP-a, kojim se regulira pitanje naknade parničnog troška, dodati novu odredbu o troškovima parničnog postupka koja glasi: „Ukoliko stranka koja sukladno rješenju suda ne organizira informativni sastanak o mirenju, odnosno ukoliko druga strana ne pristupi informativnom sastanku o mirenju, ista je dužna protivnoj stranci nadoknaditi trošak održavanja informativnog sastanka o mirenju u visini vrijednosti pojedinog ročišta sukladno vrijednosti predmeta spora. Stranke su sastancima dužne pristupiti osobno, odnosno po zakonskom zastupniku ako se radi o pravnoj osobi.“. - Uvesti obvezatnost mirenja u pojedinim vrstama postupaka Uz navedene izmjene ZPP-a koje nameću pristupanje informativnom sastanku o mirenju kao obvezatno u parničnim postupcima koji se pokreću ili su u tijeku, potrebno je pro futuro zakonodavno razraditi obvezatnost mirenja u pojedinim vrstama postupaka koji će se tek pokretati (npr. obiteljsko, radno, sporovi između tijela trgovačkog društva i sl.), čime bi se u značajnoj mjeri moglo rasteretiti pravosuđe. Daljnji razvoj sustava mirenja U cilju uspostavljanja okruženja za razvoj mirenja potrebno je raditi na osnaženju već postojećeg sustava u Republici Hrvatskoj na svim razinama. Stoga navodimo najvažnije institucije sustava mirenja te predlažemo niz mjera koje se mogu poduzeti za njegov daljnji razvoj. - Ministarstvo pravosuđa AmCham vidi prostor za jačanje uloge Ministarstva pravosuđa u pružanju podrške svim akterima (sudovima, centrima za mirenje i izmiriteljima) te aktivnom pridonošenju razvoju mirenja kao samostalne profesije. U svrhu pružanja adekvatne podrške, osobito je važno redovito održavanje sastanaka Povjerenstva za alternativno rješavanje sporova, kao i njegovo osnaživanje i kadrovski i utjecajno. Predlažemo i slijedeće konkretne mjere: • Apliciranje za novi EU projekt mirenja - nastavak projekta “Jačanje mirenja kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova” ostvarenog u okviru programa PHARE 2005; • Podržavanje razvoja postupaka mirenja kod sudova, što uključuje osiguranje budžeta za sudsko mirenje (prostor, omotnice, obrasci, e-mail, telefon); • Povezivanje sudova s izvansudskim centrima za mirenje („court connected mediation“); • Osiguravanje kvalitete postupaka mirenja kroz redovite dodatne edukacije na trošak Ministarstva; • Podržavanje marketinških kampanja s ciljem promocije mirenja; • Vraćanje i osnaživanje web stranice Ministarstva o mirenju u Hrvatskoj; • Ažuriranje Registra izmiritelja sukladno Pravilniku o Registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja, a osobito u skladu sa člankom 7. navedenog Pravilnika. - Vrhovni sud Bez podrške Vrhovnog suda predsjednicima općinskih i trgovačkih sudova za provođenje postupaka mirenja, nije moguće ostvariti zadovoljavajući razvoj mirenja u praksi. Stoga je na razini Vrhovnog suda potrebno ojačati svijest o mirenju kao načinu rješavanja sporova koji je komplementaran tradicionalnom načinu rješavanja sporova, te ne ugrožava već doprinosi postojećem sustavu. U tom kontekstu predlažemo revidiranje metodologije izrade ocjene obnašanja sudačke dužnosti na način da se Državnom sudbenom vijeću ukaže na potrebu i važnost jednakog vrednovanja rada parničnog suca i suca izmiritelja u pojedinom parničnom postupku (po principu svakome po jedan bod). - Općinski i trgovački sudovi Na ovoj razini pozivamo na jačanje ključne uloge predsjednika sudova, kako bi mogli kontinuirano davati podršku sucima po pitanju upućivanja na mirenje. U tu svrhu predlažemo: • Imenovanje, educiranje i aktivno podržavanje povjerenika za mirenje; • Postizanje okruženja u kojem je mirenje na sudovima poželjno i očekivano; • Pravovremena priprema, prijava i zatraživanje budžeta za mirenje kod Ministarstva pravosuđa (prostor, omotnice, obrasci, e-mail, telefon). - Pravosudna akademija AmCham predlaže da Pravosudna akademija, kao javna ustanova čiji je cilj omogućiti stalno stručno usavršavanje pravosudnih službenika, u svoje aktivnosti uvrsti edukaciju sudaca o mirenju općenito, upućivanju u mirenje te o medijacijskim vještinama koje mogu unaprijediti rad u sudnici. - Hrvatska odvjetnička komora AmCham smatra potrebnim naglasiti da je za jačanje postupaka mirenja u praksi potrebno provoditi i sustavnu edukaciju odvjetnika za mirenje, prvenstveno kroz Odvjetničku akademiju kao stručno tijelo Hrvatske odvjetničke komore zaduženo za trajno stručno usavršavanje. Pri tome je važno ne samo općenito podići svijest odvjetnika o važnosti i prednostima mirenja, nego i odvjetnicima koji se žele aktivno baviti poslom zastupanja stranaka u postupcima mirenja omogućiti adekvatnu izobrazbu. Podizanje javne svijesti o mirenju Za efikasno provođenje gornjih mjera predlažemo provođenje odgovarajućih marketinških kampanja s ciljem senzibiliziranja javnosti o mogućnosti pokretanja i vođenja postupaka mirenja, te time posredno i poticanja stranaka da u pravnim postupcima pokušaju mirenje. Konkretne kampanje trebale bi se provoditi na svim gore navedenim razinama, pri čemu ključnu poziciju ima Ministarstvo pravosuđa koje može provoditi samostalne kampanje, ali i uključivati se u kampanje na drugim razinama, uključujući i davanje podrške promociji mirenja pojedinih institucija (npr. Hrvatske udruge za mirenje kao krovne medijacijske institucije). Cjelokupni tekst AmCham-ovog stajališta "Mirenje kao način postizanja efikasnijeg pravosuđa" dostupan je na sljedećoj poveznici: http://www.amcham.hr/files/227/Mirenje%20kao%20nacin%20postizanja%20efikasnijeg%20pravosudja0.pdf	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
3	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	U članku 133. Zakona o parničnom postupku, iza stavka 1., predlaže se dodati stavak 2., koji bi glasio: "Ako se dostava obavlja poštom, pismeno se mora dostaviti u preporučenoj pošiljci s povratnicom, a povjerava se isključivo imenovanom davatelju univerzalne poštanske usluge." Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. u predmetnom članku 133. postali bi stavci 3., 4. i 5. Argumenti za prihvaćanje ovoga prijedloga su slijedeći. Međunarodni akti koji uređuju poštanski sektor, poput Poštanske direktive Europskog parlamenta i Vijeća 97/67/EZ, 2002/39/EZ, 2008/39/EZ, a čije odredbe su već sadržane u odredbama Zakona o poštanskim uslugama, prepoznaju sudska pismena kao usluge iz područja javne sigurnosti. Nadalje, Sporazum o funkcioniranju Europske unije predviđa dodjelu isključivih prava jednom pravnom subjektu u slučaju kada se radi o pitanjima iz područja javnog poretka, javnog zdravlja i javne sigurnosti. S obzirom da je Zakon o poštanskim uslugama također predvidio jednog imenovanog davatelja univerzalne poštanske usluge, to se predlaže da se dostava sudskih pismena povjeri upravo zakonom imenovanom davatelju univerzalne poštanske usluge. Također, skrenuli bismo pozornost da iz dosadašnje prakse proizlazi potreba za izmjenom još nekih odredaba ZPP-a, koje nisu obuhvaćene predmetnim Nacrtom, s ciljem povećanja učinkovitosti dostave. Čl. 142. st. 2. Predlaže se predvidjeti mogućnost ostavljanja primatelju pisane obavijesti da radi primanja pismena bude u određeni dan i sat u svom stanu odnosno na svome radnom mjestu, i u kućnom poštanskom sandučiću primatelja, a ne samo kod osoba navedenih u članku 141., stavku 1., 2. ili 3. ZPP-a. Čl. 143. st. 1. Iza riječi: "...prema podacima o njihovu prebivalištu koji će se pribaviti iz evidencije Ministarstva unutarnjih poslova" predlaže se dodati riječi: "ili na adresi koja je poznata dostavljaču."	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
4	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Detaljno sam proučio svaku odredbu koja je predložena za izmjenu i dopunu. Stoga moram ukazati da, unatoč tome što se uvode neki novi instituti ili mijenjaju ili dopunjuju pojedini zakonski članci, zakonski tekst nije u potpunosti usklađen s nacrtom predloženih izmjena i dopuna ZPP-a. Stoga ću na ovom mjestu iznijeti mišljenje o tome što bi još trebalo izmijeniti i/ili dopuniti u postojećem zakonskom tekstu, i nadam se da će predlagatelj ZID ZPP/16 prihvatiti sugestije, iako one nisu isključivo predmetom izmjene i/ili dopune ZPP-a, ali su neposredno vezane uz zakonski tekst koji se mijenja odnosno dopunjuje ovim nacrtom koji je predmet javnog savjetovanja. Izmjene i dopune koje ja predlažem unijeti ne predstavljaju značajne zahvate u zakonski tekst, već su više nomotehničke prirode, ali bi bilo konačno vrijeme da cijeli zakonski tekst bude nomotehnički usklađen a ne da se predložene izmjene koje nisu isključivo vezane uz nacrt zakonskih izmjena i dopuna koje su objavljene na ovim mrežnim stranicama, ostavlja za neki drugi put (odnosno za dvije ili tri godine). Ako se zakonski tekst može poboljšati sada, zašto to ne učiniti? Dakle: 1. ako ostane kao zakonsko rješenje prijedlog za dopuštenje revizije, onda bi trebalo u članku 34 d. ZPP-a dodati da Vrhovni sud RH odlučuje i o prijedlogu za dopuštenje revizije (a ne samo o reviziji). 2. kad se išlo u revidiranje odredaba o izuzeću (sudaca), onda nije trebalo zanemariti odredbe koje se tiču izuzeća vještaka, pa tako još uvijek u članku 254. stavku 5. ZPP-a nemamo propisano je li dopuštena žalba protiv odluke kojom se zahtjev za izuzeće vještaka odbacuje, očito tehničkim propustom zakonodavca. Kako odredbom članka 254. stavka 5. ZPP-a nije propisano da protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće vještaka odbacuje posebna žalba nije dopuštena, može se izvesti zaključak da je protiv tog rješenja posebna žalba dopuštena (jer je posebna žalba dopuštena tamo gdje nije izrijekom isključena), pa bi onda viši sudovi bili dužni odlučivati o žalbi protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće vještaka odbacuje, ali ne mogu odlučivati o žalbi protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće vještaka odbija jer je protiv tog rješenja posebna žalba isključena. Predlažem stoga u članku 254. stavku 5. iza riječi "odbija" dodati riječi "ili odbacuje". 3. Stavak 3. članka 113. ZPP-a treba brisati, budući je njegova primjena podložna zlouporabama. Naime, tom je odredbom propisano: Ako je podnesak upućen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat će se da je dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predan sudu ili bude upućen sudu preporučenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava pošti." Sudska praksa je u primjeni ovog stavka zauzela sljedeći stav: "Prema toj odredbi ako je podnesak upućen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, smatrati će se da je dan u roku ako uredan podnesak bude predan sudu preporučenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava pošti. Navedena odredba se odnosi dakle na slučaj kada podnesak ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a ne i podnesak koji to sadrži. Iz revizije je vidljivo koja se presuda pobija i tko je reviziju podnio i po takvoj reviziji sud može postupati. (VSRH, Rev-x 430/14-2 od 4. lipnja 2014.)" "Kada stranka u zakonskom roku za podnošenje žalbe uputi sudu brzojav koji sadrži sve što mora sadržavati žalba da bi prema odredbi čl. 351. st. 1. ZPP-a bila potpuna, odnosno brzojav iz kojeg se vidi koja se presuda pobija i koja je od stranaka izjavila žalbu, takav podnesak ima značaj žalbe po kojoj se može postupati, te se ne radi o podnesku iz odredbe čl. 113. st. 3. ZPP-a. (VSRH, Rev 1362/08-2 od 3. ožujka 2010.)" Dakle, u praksi se zna dogoditi da telegrafski bude upućen pravni lijek (primjerice žalba) i u njoj naznačen samo broj presude koja se pobija i koja stranka pobija presudu. Stranka kasnije (u roku 3 dana) dostavi obrazloženje svoje žalbe, a takav podnesak se ne prihvaća. Drugim riječima, ispada mudrija ona stranka koja u žalbi predanoj telegrafski ne navede broj presude koja se pobija jer dobiva na vremenu da podnese - ovaj puta potpunu i obrazloženu žalbu. Rokovi za pravne lijekove su propisani, strogo su prekluzivne naravi i stavak 3. članka 113. ZPP-a nema smisla. 4. Trebalo bi u cijelom zakonskom tekstu brisati riječ "pojedinac" u izrazu "sudac pojedinac". Veliki dio zakonskog teksta sadrži izričaj sudac, a negdje se još uvijek spominje "sudac pojedinac". ZPP propisuje kada je nadležno postupati vijeće, dok u svim ostalim predmetima, koji nisu stavljeni u nadležnost vijeća, postupa sudac odnosno sudski savjetnik. Riječ „pojedinac“ (sudac pojedinac“) je nepotrebna jer ako za predmet nije zaduženo vijeće onda je sudac ili sudski savjetnik, budući jedan sudac (ili sudski savjetnik) ne mogu činiti vijeće. Kako zakonski tekst nigdje ne sadrži izričaj „sudski savjetnik pojedinac“, tako nema potrebe ni da stoji „sudac pojedinac.“ Dakle, tu riječ "pojedinac" bi trebalo brisati iz čl. 10. st. 4. i 6., čl. 18. st. 1.,3., 4., 5., čl. 23. st. 3., čl. 41.st.1., čl. 44.st.2., 3.,5., čl. 68.st.3., čl. 73. st. 3. i dr. 5. U članku 291. se predloženim izmjenama dodaje stavak 4. kojim se predviđa presumpcija povlačenja tužbe u slučaju procesne nediscipline stranaka. Istu posljedicu bi trebalo predvidjeti i za članak 295., dakle u slučaju izostanka s glavne rasprave, no budući postojeći tekst stavka 2. članka 295. ZPP-a veže ispunjenje uvjeta za presumpciju povlačenja tužbe isključivo za procesne radnje obiju stranaka – koji se gotovo nikad neće ispuniti. Teško moguće da će obje stranke doći na ročište i baš obje se neće upustiti u raspravljanje, kao što je teško moguće da će se obje stranke udaljiti s ročišta. Tekst bi trebalo nadopuniti, na način da se u članku 295. stavku 2. ZPP-a iza riječi: „udalje s ročišta“ dodaju riječi: „ili na ročište ne pristupi jedna stranka a druga se odbije upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta". S obzirom da se predloženim izmjenama mijenja članak 291. ZPP-a na način da se dodaje stavak 4. koji regulira presumirano posvlačenje tužbe, treba biti dosljedan, pa do kraja izdefinirati tu odredbu na predloženi način, kao i odredbu članka 295. stavka 2. ZPP-a. 6. Treba brisati točku 9. st. 1. čl. 34. ZPP-a, kojom je propisano da općinski sudovi sude u postupcima za zaštitu od nezakonite radnje. Ta pravna zaštita bila je definirana i postupak propisan Zakonom o upravnim sporovima koji više nije na snazi i koji je određivao da u postupku radi zaštite od nezakonite radnje sude općinski sudovi u sastavu od 3 suca. Međutim, aktualni pozitivnopravni ZUS više ne poznaje taj institut, pa bi ovu točku 9. trebalo brisati. Iz sudske prakse: "Okolnost što je odredbom čl. 34. st. 1. toč. 9. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 28/13, dalje ZPP) propisano da općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima za zaštitu od nezakonite radnje govori o neusklađenosti zakona i ne utječe na odluku o odbacivanju tužbe zato što novi Zakon o upravnim sporovima ne poznaje takvu zaštitu, a ona nije sadržana u drugom zakonu." (ŽS ZG, Gž-1874/13 od 13. svibnja 2014.)	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
5	Trgovački sud u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Poštovani, u prilogu se dostavljaju komentari i mišljenja nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku izneseni na sjednici Parničnog odjela Trgovačkog suda u Zagrebu održanoj dana 23. svibnja 2016. Trgovački sud u Zagrebu O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Članak 1. U Zakonu o parničnom postupku (»Narodne novine«, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u članku 34. stavku 1. dodaje se točka 11. koja glasi: ''11. radi naplate: - naknada za opskrbu pitkom vodom, plinom, toplinskom i električnom energijom, - naknada za održavanje čistoće i komunalnih naknada, - naknada iz pretplatničkog ugovora javnih komunikacijskih usluga, - naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, - naknada za rtv pristojbu, - naknada za parkiranje, - regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja. Komentar Obzirom na koncepciju ZPP-a koja u ovom Nacrtu nije izmijenjena, a koja nadležnost bazično ne temelji na „vrsti spora“ već na tome tko su stranke, što je ranije bio slučaj (ZPP 08 „u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima za naknadu štete koja proizlazi iz tih ugovora između osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost“) ne vidimo razlog zbog kojeg bi se u ovoj vrsti predmeta propisivala nadležnost Općinskih sudova. Ističemo kako se time ujedno narušava pravna sigurnosti te nema razloga da se nadležnost sudova mijenja u razdobljima od svega nekoliko godina, a posebice iz razloga što su se stranke prilagode postupanju pred određenom vrstom sudova te se također ustalila i sudska praksa. (prvostupanjska i drugostupanjska). Nadalje, valja napomenuti da je u odredbi članka 232. Zakona o obveznim odnosima propisan poseban rok zastare za tražbine naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanja čistoće kad je usluga obavljena za potrebe kućanstva. U slučaju kada se ranije naveden usluge ne pružaju za potrebe kućanstva tada se za zastaru primjenjuju odredbe čl. 228. Zakona o obveznim odnosima koji se odnosi na međusobne tražbine iz trgovačkih odnosa o prometu robe i usluge, što dodatno opravdava da se takvi sporovi ostave u nadležnosti trgovačkih sudova. U slučaju da se ipak prihvati ovakav prijedlog izmjena ZPP-a u pogledu nadležnosti posebno napominjemo kako bi u tom slučaju bilo nužno korigirati postojeća okvirna mjerila koja su za malične sporove u nadležnosti trgovačkih sudova odredila obvezu rješavanja 400 spisa na godišnjoj razini, a što se pravdalo upravo ovakvom vrstom sporova koji se temelje na bitno istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi – tzv. "šprancirani sporovi". Predlažemo da se u slučaju prihvaćanja ovakvog prijedloga izmjena ZPP-a izbaci kategorija sporova male vrijednosti za trgovačke sudove, jer bi u tom slučaju u nadležnosti trgovačkih sudova ostali samo složeni sporovi, koji se ni u kojem slučaju ne mogu smatrati "špranciranim", a ovo bez obzira na vrijednost predmeta spora. Ukoliko bi se ostavilo propisivanje okvirnih mjerila za sporove male vrijednosti i za trgovačke sudove tada predlažemo da se obveza rješavanja sporova male vrijednosti smanji na 250 spisa godišnje. Također je potrebno i smanjiti obvezu rješavanja vrsta sporova vezanih za stečaj (koji su iznimno složenih te bi sukladno predmetnoj izmijeniti ZPP-a bio povećan priljev takvih spisa kod trgovačkih sudova), sporova radi naknade štete i ostalih parničnih predmeta na 150 spisa godišnje. Članak 2. U članku 34.b točka 5. mijenja se i glasi: "5. sporove u kojima je stranka pravna osoba ili dužnik pojedinac u smislu Stečajnog zakona nad kojom je otvoren stečajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu stečajnog postupka, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka dovršit će se pred sudom koji vodi stečajni postupak". Članak 3. U članku 35. stavku 1. zarez iza riječi: "suda" i riječi: "prava na izjavljivanje revizije" brišu se. Članak 4. U članku 40. stavku 3. riječi: "prava na izjavljivanje revizije," brišu se. Članak 5. U članku 73. stavku 5. riječi: "istaknut u pravnom lijeku" zamjenjuju se riječima: "podnesen u povodu pravnog lijeka". U stavku 6. brišu se riječi: "pred prvostupanjskim sudom", te se iza riječi ''odluke'' dodaju riječi ''pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom''. Stavak 7. briše se. Članak 6. U članku 91.a stavku 1. iza riječi: "podnijeti" dodaju se riječi: "prijedlog za dopuštenje revizije i". U stavku 2. iza riječi: "sama podnijeti" i riječi: "nju može" dodaju se riječi: "prijedlog za dopuštenje revizije i". Stavak 3. mijenja se i glasi: "Stranka, odnosno njezin opunomoćenik iz stavka 2. ovoga članka, dužni su uz prijedlog za dopuštenje revizije ili reviziju ili najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njen punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.". Članak 7. (prijedlog Ministarstva pravosuđa) U članku 112. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase: "U rokove određene na dane ne računaju se dani u razdoblju od 1. kolovoza do 15. kolovoza (sudski odmor). Ako rok određen na mjesece odnosno godine završava tijekom sudskog odmora, rok završava onoga dana sljedećeg mjeseca koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema toga dana u sljedećem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca. Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se u postupcima osiguranja dokaza, ako to stranke suglasno zatraže ili ako zakonom nije dopušteno.". Komentar Predlažemo brisati navedeni članak jer mu nije mjesto u zakonu koji propisuje pravila postupanja u parničnom postupku. Nadalje ističemo kako predložena izmjena nema nikakvu svrhu jer stranke dosadašnjim uređenjem nisu trpjele štetu ako bi im završni rok padao na dan, koji je u razdoblju koje navodite, a budući se svaki podnesak uredno urudžbira. Navedeno „produljivanje“ rokova će svakako pospješiti odugovlačenju postupaka, a što, obzirom na ostale predložene odredbe, predlagatelju očito nije namjera. Ne vidimo razloga zbog čega se u ovom prijedlogu koji uvodi još izrazitiju procesnu disciplinu na ovaj način pomiču rokovi. Moramo primijetiti da pojam „sudski odmor“ sugerira svojevrsnu potpunu neaktivnost suda u navedenom razdoblju, a sud u tom razdoblju itekako radi. Dakle sa suda odlazi hitna pošta, zaprimaju se svi podnesci i ostala pismena, postoje suci koji su „dežurni“ za rad na pojedinim vrstama predmeta… Ističemo kako se u praksi nisu javili problemi vezani za navedeno razdoblje niti su stranke imale pritužbi, čime se predložena odredba ukazuje nepotrebnom i nerazumljivom. Članak 8. U članku 115. stavku 2. druga rečenica briše se. Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: „Sud može odrediti da se ročište održi na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz. Protiv rješenja suda iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba.". Članak 9. (prijedlog Ministarstva pravosuđa) U članku 123. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Ako se ročište pred sudom tonski snima, neće se sastavljati zapisnik nego će se samo staviti službena bilješka u spisu. Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.“. Komentar Predlažemo navedeni stavak unijeti u članak 126.c stavak 1.. jer mu ovdje nije mjesto. Članak 10. (prijedlog Ministarstva pravosuđa) U članku 126.c stavak 1. mijenja se i glasi: „Tonska snimka prenijet će se i u pisani oblik za stranku koja to zatraži u roku od osam dana od dana zahtjeva za prijenos snimke, uz plaćanje naknade koju propiše ministar nadležan za poslove pravosuđa.“ Stavci 3. i 4. brišu se. Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 3. i 4. Komentar Predlažemo izmjenu stavka 2. ovog članka budući je isti proturječan. Naime, ako se pisni oblik sačinjava na način kako se sastavlja zapisnik onda sadržaj čine samo bitni podatci o sadržaju poduzete radnje, dok tonski snimak, kako je propisano, mora sadržavati sve što je snimljeno u tonskom snimku. Dakle pozivanje na članak 124. ZPP-a je proturječno obzirom na sadržaj postojećeg stavka. Članak 11. U članku 133.c stavak 1. mijenja se i glasi: "Sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem, preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj predaji." U stavku 2. riječi: "uz potvrdu o preuzimanju pošiljke ovjerovljenu njenim pečatom" brišu se. Stavak 3. briše se. Članak 12. U članku 134.b iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi: "Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može za obavljanje dostave iz stavka 1. ovoga članka ovlastiti samo jedan od više sudova različitog stupnja i vrste sa sjedištem na području nadležnosti županijskog suda.". Članak 13. U članku 141. u stavku 2. riječ: ''domaćinstva'' zamjenjuje se riječju: ''kućanstva''. Članak 14. U članku 143. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "Ako je ponovljena dostava prema odredbi stavka 2. ovoga članka obavljena stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, sve daljnje dostave u postupku obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploča suda dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog prebivališta ili boravišta. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.". Komentar Podržavamo ovakvo reguliranu dostavu. Posebno imajući na umu da se u postupcima na Trgovačkim sudovima sudjeluju pravne osobe koje svoje poslovanje trebaju organizirati na način da na svojoj adresi sjedišta uredno zaprimaju pismena. (alternativni prijedlog) U članku 143. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: "Ako je ponovljena dostava prema odredbi stavka 2. ovoga članka obavljena stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, sve daljnje dostave u postupku obavit će se stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, uz (istodobni) pokušaj dostave na adresu prebivališta iz stavka 1. ovoga članka, dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog prebivališta ili boravišta. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, neovisno o tome je li i kada je uspjela dostava na adresu prebivališta iz stavka 1. ovoga članka.". Članak 15. U članku 145. stavak 2. mijenja se i glasi: "Ako protiv pravomoćne odluke unutar roka iz stavka 1. ovoga članka bude podnesen prijedlog za dopuštenje revizije ili revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci od dostave stranci odluke kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje ili odbija, odnosno kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preinačuje.". Članak 16. U članku 149. stavak 1. mijenja se i glasi: "Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuje primatelj, koji će na njoj napisati datum primitka. Ako se dostava obavlja državnome tijelu, primatelj je dužan uz potpis otisnuti i pečat toga tijela. Ako pečat nije otisnut, dostavljač je dužan naznačiti na dostavnici razloge ne otiskivanja.". Članak 17. Članak 154. mijenja se i glasi: "Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stran¬ci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama. Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Neovisno o pravilima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, sud može odrediti da jedna stranka naknadi drugoj stranci pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ili članka 159. stavka 3. ovoga Zakona. Ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ili članka 159. stavka 3. ovoga Zakona. Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. Prema rezultatu dokazivanja sud će odlučiti hoće li troškove iz članka 153. stavka 5. ovoga Zakona podmirivati jedna ili obje stranke ili će ti troškovi pasti na teret sredstava suda.". Članak 18. U članku 158. stavak 1. mijenja se i glasi: "Tužitelj koji povuče tužbu ili se odrekne tužbenog zahtjeva dužan je tuženiku naknaditi troškove postupka.". Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je tužitelj povukao tužbu ili se odrekao tužbenog zahtjeva odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja ili iz drugih razloga koji se mogu pripisati tuženiku, troškove postupka dužan je tužitelju naknaditi tuženik.". Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. Članak 19. U članku 159. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: Cijeneći postupanje jedne ili druge stranke u korist ili protiv pokušaja mirnog rješenja spora u parnici, sud može u cijelosti ili djelomično umanjiti ili uvećati dio troškova koje bi trebalo naknaditi drugoj stranci uz primjenu ostalih odredbi ove Glave Zakona, a može odrediti i da svaka stranka snosi svoje troškove.'' Komentar Ovo će u praksi stvoriti velike probleme, odnosno zahtijevat će od suda provođenje „malog dokaznog postupka“ usmjerenog na ocjenu postupanja pojedine stranke. Nadalje, ne vidimo razlog za ovakvu odredbu jer predlagatelj u članku 186 d. predlaže slijedeću odredbu: „Sud može uvažavajući sve okolnosti, posebno interes stranaka i trećih osoba vezanih uz stranke te trajnost njihovih odnosa i upućenost jednih na druge, na ročištu uputiti stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja pri sudu“. Dakle, ovim prijedlogom je u citiranom članku već omogućeno „zaobilaženje volje stranaka u pogledu pokušaja mirnog rješenja spora“ tako da obijesno postupanje stranke odnosno nepristajanje na mirenje sud može nadomjestiti svojom odlukom što je, samo po sebi, već dovoljno. Ističemo da je postupak mirenja tajan tako da parnični sudac ne može ocjenjivati niti ponašanje stranaka u mirenju, čime se dodatno gubi smisao ovakovog propisivanja.. Članak 20. Članak 160. mijenja se i glasi: "Ako u izlučnoj parnici bude prihvaćen tužbeni zahtjev za proglašenje ovrhe nedopuštenom na određenom predmetu ovrhe, a sud utvrdi da je tuženik kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku imao opravdanih razloga smatrati da ne postoje prava trećih osoba na tom predmetu, odredit će da svaka stranka snosi svoje troškove.". Članak 21. U članku 164. iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi: "O zahtjevu za naknadu troškova iz stavka 8. ovoga članka ovlašten je odlučivati sudski savjetnik.". Komentar Vrlo nejasna i proturječna odredba iz koje se ne može razabrati svrha budući sudski savjetnici u smislu članka 13. to mogu (i čine) i po dosadašnjem Zakonu. Ako se mislilo uvesti neku vrstu „trijaže“ kako je u nekim DČ EU onda bi valjalo izmijeniti članak 13. ili na neki drugi način to urediti i razmotriti ovlasti i položaj sudskih savjetnika u okviru parničnog postupka. Članak 22. U članku 179. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "Zamoljeni sud od kojega se traži izvođenje dokaza saslušanjem osigurat će, ako je to moguće, izvođenje toga dokaza odgovarajućom primjenom članka 115. stavka 3. ovoga Zakona." Članak 23. U članku 186. stavku 2. riječi: "pravo na izjavljivanje revizije," brišu se. Članak 24. U članku 186.a u stavku 4. riječ: ''ovršnosti'' zamjenjuje se riječima: ''ovršne isprave''. Članak 25. Članak 186.d mijenja se i glasi: "Sud može uvažavajući sve okolnosti, posebno interes stranaka i trećih osoba vezanih uz stranke te trajnost njihovih odnosa i upućenost jednih na druge, na ročištu uputiti stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja pri sudu. Rješenje kojim sud upućuje stranke na rješavanje spora u postupku mirenja smatra se rješenjem o upravljanju postupkom. Sud može tijekom cijeloga parničnog postupka strankama predložiti rješavanje spora u postupku mirenja pri sudu ili izvan suda. Ako stranke suglasno predlože ili prihvate rješavanje spora u postupku mirenja pred sudom, bez odgode će se odrediti sastanak radi pokušaja mirenja na koje se pozivaju stranke, njihovi zastupnici i punomoćnici ako ih imaju. Postupak mirenja pred sudom vodi sudac izmiritelj ili sudski savjetnik određen s liste izmiritelja koju utvrđuje predsjednik suda. Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen. Ako se postupak mirenja dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu. Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred sucem izmiriteljem je sudska nagodba. Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred izmiriteljem – sudskim savjetnikom je sudska nagodba, ako je potpiše sudac.". Članak 26. Članak 186.e mijenja se i glasi: "Stranke mogu nakon podnošenja redovnog pravnog lijeka suglasno podnijeti prijedlog za rješavanje spora u postupku mirenja pred sucem izmiriteljem suda nadležnog za odlučivanje o pravnom lijeku. Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen radi odlučivanja o pravnom lijeku. Ako se postupak mirenja dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu. Na postupke mirenja koji se provode u sudovima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje postupak mirenja, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.". Članak 27. Članak 186.f mijenja se i glasi: "Ako su stranke u parničnom postupku suglasno predložile rješavanje spora u postupku mirenja u nekom od centara za mirenje izvan suda, sud će zastati s postupkom, uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 186.g ovoga Zakona. Ako se postupak mirenja pred izabranim centrom za mirenje izvan suda dovrši sklapanjem nagodbe, stranke na temelju te nagodbe mogu pred sudom koji je zastao s postupkom sklopiti sudsku nagodbu.". Članak 28. Članak 186.g mijenja se i glasi: "Stranke mogu tijekom parničnog postupka suglasno zatražiti od suda zastoj postupka radi pokušaja mirnog rješenja spora, bez obzira na način i forum rješavanja. Zastoj iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže 60 dana, s tim da na suglasni obrazloženi prijedlog stranaka, podnesen prije proteka roka čije se produljenje traži, sud može jednom ovaj rok produžiti za određeno vrijeme, najviše za daljnjih 60 dana. Ako nijedna stranka u roku od 15 dana nakon proteka rokova iz stavka 2. ovoga članka ne predloži nastavak postupak, smatra se da je tužba povučena.". Komentar Stavak 3. predlažemo brisati. Predloženo rješenje je nepotrebno strogo i u svojoj naravi otegotno za stranke i njihove punomoćnike, a posebice jer se ovdje radi o dobroj volji stranaka da pokušaju spor riješiti mirnim putem. Predlagatelj ovdje potpuno zanemaruje razlog iz kojeg je „postupak“ u zastoju i strogim sankcioniranjem stranaka dovodi do toga da ako u zadanom, kratkom roku, ne predlože nastavak, sud ima smatrati se da je tužba povučena. Time će se postići jedino to da će stranke tajiti činjenicu međusobnih pregovora i neće predlagati zastoj kako ne bi došli u predloženu, neugodnu situaciju u slučaju propuštanja roka. Članak 29. U članku 190. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.". Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. Članak 30. U članku 196. stavku 2. riječi ''glavne rasprave'' zamjenjuju se riječima ''prethodnog postupka''. Članak 31. U članku 213. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5. koji glase: "Sud će (alt. može) u postupku koji ovisi o istom pravnom pitanju odrediti prekid postupka do zauzimanja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske kad se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova objavi rješenje kojim se dopušta prijedlog za zauzimanje pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku radi rješenja pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. Prije donošenja rješenja o prekidu postupka zbog provedbe oglednog postupka sud će omogućiti strankama i umješačima da se izjasne o prekidu postupka. Protiv rješenja o prekidu postupka zbog provedbe oglednog postupka nije dopuštena žalba.'' Komentar Svi stavci su nomotehnički loši i nedorečeni te je nejasno zbog čega bi se trebalo pribaviti izjašnjenje stranaka i umješača. Valjalo bi na to gledati slično kao na situaciju iz stavka 2. istog članka. Članak 32. U članku 215. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Postupak koji je prekinut iz razloga navedenog u članku 212. t. 5. ovoga Zakona, a vodi se o tražbini koja se prijavljuje u stečajnom postupku, sud će nastaviti po službenoj dužnosti i donijeti rješenje kojim se smatra da je tužitelj povukao tužbu, ako tužitelj nije podnio prijedlog za nastavak parnice pod pretpostavkama propisanim Stečajnim zakonom, ili ako tužitelj nije prijavio tražbinu u stečajnom postupku, ili ako je tražbina priznata u stečajnom postupku, a ako je prekid postupka nastupio nakon donošenja prvostupanjske odluke tim će rješenjem i ukinuti prvostupanjsku odluku.“ Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6., i 7. U stavku 3. koji postaje stavak 4. iza broja ''213.'' dodaju se riječi ''stavcima 1. i 2.''. Članak 33. U članku 215.b iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Postupak koji je prekinut iz razloga navedenog u čl. 212. t. 4. ovoga Zakona sud će nastaviti i istodobno obustaviti ako pravni sljednik pravne osobe ne preuzme postupak ili protivna strana ne predloži da ga sud pozove da to učini u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti rješenja o prekidu postupka.“ Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., i 6. postaju stavci 3., 4., 5., 6., i 7. Članak 34. U članku 273. stavak 3. mijenja se i glasi: O prijedlogu iz stavka 1. ovog članka odlučuje predsjednik vijeća ili sudac pojedinac koji vodi postupak ili sudski savjetnik nadležnog suda, a u slučajevima iz stavka 2. ovog članka sudac pojedinac ili sudski savjetnik nadležnog suda. Komentar Nepotrebno dopunjeno. Ponovno se ukazuje na nerazumijevanje članka 13. i stvarnih ovlasti sudskih savjetnika u parničnom postupku. Članak 35. U članku 282. stavku 1. iza riječi ''odbaciti'' dodaju se riječi ''ili da se bez toga ne može zahtijevati zaštita povrijeđenog prava pred nadležnim sudom''. Članak 36. U članku 284. stavku 1. iza riječi: "naredit će" dodaju se riječi: "najkasnije u roku od šezdeset dana". U stavku 4. iza riječi: "sud će'' briše se riječ ''uvijek" te se dodaje treća rečenica koja glasi: ''Iznimno, sud može odrediti pripremno ročište i naknadno.'' Članak 37. U članku 288. stavku 2. riječi: "za utvrđenje" brišu se. Članak 38. U članku 288.a stavak 1. mijenja se i glasi: "Sud će tijekom pripremnog ročišta upoznati stranke s mogućnostima da spor riješe sudskom nagodbom ili u postupku mirenja i obrazložiti im te mogućnosti.". U stavku 2. iza riječi ''važnog za odluku'' dodaju se riječi ''ili postizanje mirnog rješenja spora.'' Komentar Predlažemo nomotehnički i općenito gramatički urediti. Članak 39. U članku 291. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: "Ako s pripremnog ročišta neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.". Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5. Članak 40. Iza članka 299. dodaje se članak 299.a koji glasi: "Članak 299.a Sud može pozvati stranke da se u roku od osam do petnaest dana pisano očituju na navode protivne stranke. Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo stranke da se, bez poziva suda, pisano očituje na navode protivne stranke. Stranka je dužna očitovati se pravodobno, tako da njezin podnesak bude dostavljen sudu i protivnoj strani najkasnije osam dana prije sljedećeg pripremnog ročišta ili ročišta za glavnu raspravu. Podneske koji su predani nakon proteka roka iz stavka 1. ovoga članka ili protivno odredbi iz stavka 2. ovoga članka, sud neće uzeti u obzir. Iznimno, stranka može tražiti da ih sud uzme u obzir ako ih bez svoje krivnje nije mogla podnijeti pravodobno ili ako njihovo uzimanje u obzir ne bi dovelo do odugovlačenja postupka. Sud će u pozivu iz stavka 1. ovoga članka upozoriti stranke na posljedice zakašnjenja.". Članak 41. U članku 331.b stavak 4. briše se. Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 4. i 5. U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 6. broj: "5." zamjenjuje se brojem: "4". Članak 42. U članku 332.a dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 331.b točaka 1), 3) i 4) ovoga Zakona i ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenoga zahtjeva, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.". Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2. Komentar Predlažemo brisati ovu odredbu jer je u suprotnosti s odredbom čl. 299. ZPP-a. Zašto tužitelj ne bi mogao u daljnjem tijeku postupka do propisanih stadija dopuniti tužbu, dostaviti dokaze i iznijeti činjenice? Naime, tužitelj ima pravo u redovnom postupku iznositi činjenice i predlagati dokaze sve do zaključenja prethodnog postupka. Donošenjem presude o odbijanju tužbenog zahtjeva prema ovoj odredbi bi se tužitelju oduzelo pravo na iznošenje činjenica i predlaganje dokaza koje ima sukladno odredbi čl. 299. ZPP. Članak 43. Naslov iznad članka 335. i članak 335. mijenjaju se i glase: "Donošenje i objava presude Članak 335. Presuda se donosi i objavljuje u ime Republike Hrvatske. Kad se glavna rasprava održava pred vijećem, presudu donose predsjednik vijeća i članovi vijeća koji su sudjelovali na ročištu na kojemu je glavna rasprava zaključena. Presudu objavljuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća. Presuda se mora donijeti i objaviti najkasnije u roku od 45 dana od dana zaključenja glavne rasprave. Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća. Ročište na kojem se presuda objavljuje sud je dužan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena, sud će je pisano obavijestiti o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Ročište na kojem se presuda objavljuje održat će se neovisno o tome jesu li stranke o njemu uredno obaviještene, odnosno jesu li pristupile na to ročište.". Članak 44. Iza članka 335. dodaju se članak 335.a i naslov iznad njega koji glase: "Pisana izrada i dostava presude Članak 335.a Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od petnaest dana od dana objave. Predsjednik suda može na temelju obrazloženog prijedloga suca pojedinca odnosno predsjednika vijeća dopustiti produženje toga roka za daljnjih petnaest dana u slučaju spriječenosti suca zbog opravdanih razloga. Sud će presudu istaknuti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova petnaesti dan računajući od dana kada je presuda objavljena, a u slučaju dopuštenja produženja roka za izradu i otpremu presudu, trideseti dan računajući od dana kada je presuda objavljena. Presuda mora biti istaknuta na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova osam dana te se istekom osmog dana od dana njezinog isticanja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova smatra da je dostavljena strankama koje su uredno obaviještene o ročištu za objavu presude. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za izjavljivanje žalbe protiv presude počinje teći istekom osmog dana od dana njezinog isticanja na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Ovjereni prijepis presude stranke mogu zatražiti u sudskoj pisarnici. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će ovjereni prijepis presude dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena. Ovjereni prijepis presude sadrži uputu o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.". Komentar Predlažemo pojednostaviti i dodatno pojasniti ovu odredbu (možda raščlaniti u više razumljivih stavaka). Suglasni smo sa ponovnim uvođenjem „roka za produženjem izrade i otpreme. Članak 45. U članku 338. stavak 2. riječi „osobni identifikacijski broj“ brišu se ispred riječi „suda“ i dodaju iza riječi „ime i prezime ili naziv“. Članak 46. U članku 354. stavku 2. točka 11) mijenja se i glasi: "11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnik.'' Članak 47. U članku 365. stavak 2. mijenja se i glasi: "Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.". Članak 48. U članku 375. stavak 5. briše se. Članak 49. U članku 377. stavak 1. mijenja se i glasi: ''Prvostupanjski sud je dužan provesti novu glavnu raspravu.'' Članak 50. Članak 382. mijenja se i glasi: "Protiv pravomoćne presude donesene u drugom stupnju, stranke mogu podnijeti reviziju u roku od 30 dana od primitka odluke revizijskog suda o dopuštenosti revizije. Sud će dopustiti reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a osobito: - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka suda drugog stupnja odstupa od prakse revizijskog suda, ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, ili - ako je riječ o pravnom pitanju o kojem sudska praksa revizijskog suda nije jedinstvena, ili - ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.". Članak 51. U članku 382.a u stavku 2. broj "394" se zamjenjuje brojem "394.a''. Članak 52. Iza članka 382.a dodaje se članak 382.b koji glasi: "Članak 382.b O dopuštenosti revizije Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje na temelju prijedloga stranke da se dopusti podnošenje revizije. Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se sudu prvog stupnja u roku od 30 dana od primitka drugostupanjske presude. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredbe članka 382. stavka 2. ovoga Zakona. Uz prijedlog stranka je dužna dostaviti prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, kao i odluke sudova na koje se poziva ili određeno naznačiti odluke sudova na koje se poziva. Pravodobni prijedlog sud prvog stupnja dostavlja protivnoj stranci i umješaču. O prijedlogu za dopuštenje revizije o	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
6	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Predloženim Nacrtom ZID ZPP-a nije predviđeno da bi se mijenjala niti dopunjavala odredba članka 501. a ZPP-a. Međutim, obzirom na dosadašnju primjenu navedene odredbe u praksi, smatramo da bi bilo potrebno intervenirati i u ovu odredbu na slijedeći način. Predlažemo brisati dio odredbe članka 501.a. ZPP-a koji glasi: „…osim ako iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.“ Umjesto ovoga brisanog dijela predlažemo dodati: „…samo u slučaju ako temeljem članka 221.b. ZPP-a, proizlazi da je tužitljeva tražbina osnovana.” Gore predloženom promjenom navedenog članka bi se osigurali jasni kriteriji za donošenje predmetne mjere, a čime bi se povećala pravna sigurnost i izbjegle situacije u kojima bi sudovi po nejasnim i proizvoljnim kriterijima odlučivali o prijedlozima za ovu mjeru. Svakako smatramo da je institut „veće vjerojatnosti“ koji sud formalno mora primjenjivati značajan uzrok pravne nesigurnosti. Također nije moguće ispitati takav stav suda a dodatno dovodi i do nejasne uloge suca koji u jednoj fazi parnice procjenjuje „veću vjerojatnost“, s time da kasnije nije jasno je li sudac dužan dosljedno zadržati taj stav do kraja ili može (ako da temeljem čega) odustati od svog stava.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
7	Rino Barbić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Općenito . Aktualni prijedlog IZD ZPP-a jest rješenje koje , kako se čini, ima za osnovnu svrhu osloboditi VS RH odlučivanja o revizijama . Ukidanje " redovne revizije " ni u kom slučaju nije dobro rješenje, pogotovo ne na način da se revizijski sud može više manje po " diskrecionoj ocjeni " osloboditi , bez posebna obrazloženja , dužnosti odlučivanja o bilo kojoj reviziji na način što ju preliminarno neće dopustiti. Ostavljajući po strani tehničke probleme ( npr. po čemu će se prijedlog o dopustivosti revizije razlikovati od same revizije , ako ona bude dopuštena te na temelju čega će revizijski sud odlučivati kada odlučuje o dopustivosti ) , kao i značaj te pravo na interpretiranje riječi " ...ako se može očekivati odluka o nekom važnom pravnom pitanju ... " očito je da se radi o palijativnom rješenju koje će, na štetu stranaka, " rasteretiti " VS RH posla koji je po Ustavu dužan raditi. U posljednjih desetak godina broj izjavljenih revizija, kao i Ustavnih tužbi , ubrzano raste , pa revizijski sud sve češće pribjegava odbacivanju " izvanrednih revizija " uz manjkava ili nikakva obrazloženja tih svojih odluka , dok je iz obrazloženja odluka donesenih povodom " redovnih revizija " sve češće zamjetna nedostatna pažnja koju je taj sud posvetio konkretnoj stvari. Međutim ova ZID ZPP-a ne liječi uzrok, već samo olakšava navedenu posljedicu i to sa stajališta komocije sudaca VSRH Osnovni uzrok porasta broja izjavljenih revizija i Ustavnih tužbi je strmoglavi pad kvalitete sudovanja na nižim sudovima , posebice onima drugog stupnja . Ne radi se tek o pukom , ali sve primjetnijem , nepoznavanju materijalnog prava , već sve češće i o očiglednim manjkavostima činjeničnih utvrđenja , te samovoljnoj interpretaciji činjeničnog supstrata stvari koja ne trpi zdravorazumsku kritiku , time da se sve učestalije krše temeljna prava stranaka pa se primjerice predloženi dokazi " prešućuju " bez ikakva obrazloženja na oba stupnja sudovanja, zaključci sudova kolidiraju sa raspravnim materijalom , obrazloženja su manjkava i svode se sve češće na prepisivanja općih normi ZPP-a , odnosno pozivaju se na odluke nižih sudova bez ikakva komentara žalbenih navoda ... Kako sve ovo prolazi bez ikakvih posljedica, zamjetan je pad povjerenja stranaka u naše pravosuđe na svim razinama. Dakle , izlaz je u kvalitetnijem radu nižih sudova, što će imati za posljedicu osjetno smanjenje potrebe preispitivanja njihovih odluka pred revizijskim ili Ustavnim sudom. Rješenje je u tome da treba iznaći način da sudac , ako nekvalitetno sudi - mora za taj nekvalitetan rad biti na neki način odgovoran. Ako se ne želi radikalniji zahvat u Zakon o Državnom sudbenom vijeću , način izbora sudaca i njihove proklamirane neodgovornosti, propise o raznoraznim Pravosudnim akademijama i slična pravila koja čine sudstvo iznutra te izvana u sebe zatvorenim sustavom koji funkcionira po načelima " cehovskih udruženja ", koja , po pravilu, na kritiku svoga rada reagiraju na način da ju uglavnom nazivaju napadom na " sudačku neovisnost ", pitanje je što učiniti ? Prijedlog je da se osnuje stručno tijelo lišeno bilo kakva političkog utjecaja u čiji bi sastav ušli pravni stručnjaci iz redova sveučilišnih nastavnika, sudaca , odvjetnika i državnih odvjetnika pred koje bi stranka mogla iznijeti očite primjere " pogrešne primjene materijalnog prava " , osobito grube povrede temeljnih procesnih načela kao i jasne primjere sudačke samovolje. To tijelo ne bi moglo ni na koji način utjecati na samu sudsku odluku koju razmatra , ali ako utvrdi postojanje osobito grubih propusta bilo bi ovlašteno svoje zaključke javno objaviti , a DSV bi moralo pokrenuti disciplinski ili koji drugi postupak prema odgovornima, ako subjektivnih okolnosti za takvo što ima . Držimo da bi ovakav ili sličan način " kontrole " sudačkog rada vrlo brzo dao i konkretne rezultate. Konkretne primjedbe : - treba čim hitnije donijeti " prećišćeni tekst " zakona - treba uvesti obvezu tonskog snimanja svih rasprava pred sudom, pravo suda da diktira zapisnik često ostavlja stranku koja je diktatom nezadovoljna bez ikakve zaštite, jer iz razumljivih razloga , zbog redovnog izostanka publike na parničnim ročištima , ne može dokazati što se je na raspravi zbivalo - u trenutnom stanju elektroničke i opće pismenosti , te opremljenosti stranaka nije opravdano dati sudovima pravo nalagati strankama međusobnu dostavu pismena , ako se ne radi o odvjetnicima te dok ne uđe u funkciju e oglasna ploča za cjelokupni sadržaj spisa - e oglasnu ploču treba uvesti kao pravilo uvjek onda kada stranke zastupaju odvjetnici , s time da se na e ploči moraju objavljivati sva pismena koja spis sadrži ( od tužbe pa nadalje - slično objavama koje vrši FINA kod predstečajnih nagodbi ) ako se ne radi o stvari u kojoj je isključena javnost - propisati da se troškovnik mora predati u roku od primjerice dva dana od dana zaključenja raspravljanja , te da protivna strana ima pravo dati primjedbe na troškovnik u daljnem roku od dva dana . Ovo stoga da se izbjegne primjena propisa, koji se najčešće prešutno ne primjenjuje, o tome da se zahtjev za naknadu troška mora predati do zaključenja raspravljanja o glavnoj stvari . - stavak 2 čl. 265 ZPP-a ostaviti u tekstu kakav jest, jer prijedlog oslobađa sudove drugog stupnja od ispitivanja postojanja povreda koje su u praksi najčešće , a na štetu prava stranaka na pošteno suđenje. Žalosna je činjenica da sudovi drugog stupnja često povrede iz čl. 354/2 t .11 ZPP-a " zaobilaze " i onda kada se žalba izrijekom na njih pozove na način da upotrebljavaju općenite formule o nepostojanju povreda , odnosno o upućivanju na razloge nižeg suda ( kojih nema ) - institut " redovne revizije " ne ukidati , uz propisivanje , ali isključivo pro futuro , više vrijednosti spora u kojem se ona može podnijeti - kod " izvanredne revizije " : propisati da odluke revizijskog suda moraju biti obrazložene na način da se jasno vidi konkretni razlog određene odluke , izbaciti riječi " ako se može očekivati odluka o nekom važnom pravnom pitanju ... " , dopustiti ju uvjek za pogrešnu primjenu materijalnog prava i gruba kršenja procesnih garancija , te jasno navesti da su razlozi važnosti pitanja tek primjerice navedeni , a u uvjetima stanja (ne)dostupnosti klasificirane sudske prakse propisati poveznicu na neki sustav klasificirane sudske prakse koji treba u određenom roku ustrojiti tako da se revident može pozivati isključivo na taj sustav, a dok takav sustav ne profunkcionira propisati da će se uzeti da sudske prakse o određenom pitanju još nema, ako ju revident ne može pronaći , a revizijski sud u obrazloženju svoje odluke ne ukaže na sudsku praksu iz koje proizlazi da je revizija neosnovana , time da " pronalaženje " te prakse ne može biti razloga za odbacivanje izvanredne revizije , ako iz nje proizlazi njena osnovanost.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
8	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Smatram da su obrazloženja uz gotovo sve članke ZID ZPP-a prilično štura, gotovo bih rekao redundantna. Ponavljajući tekst prijedloga zakona ništa se ne kaže o svrsi te izmjene. Predlažem da se razmotri promjena tog dokumenta, budući da se radi o krajnje neprimjerenom dokumentu koji bi trebao razjasniti predložene izmjene, a to nipošto ne čini. Obrazloženja bi morala sadržavati barem opis razlike između dosadašnjeg rješenja i novog rješenja, te jasne razloge zbog čega se ide u izmjenu a ako postoje brojke, istraživanja i sl. a koje s odnose na određeno pitanje - što ne vjerujem - onda navesti i njih. Ovako, Obrazloženje uz prijedlog izmjena i dopuna zakona sasvim je nepotrebno.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
9	Milena Ivančević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	čl.84 ZPP-a ,potrebno je urediti ,glede potrebnih sredstava za predujam za postavljanje privremenog zastupnika u osobi odvjetnila,rok za predujam,posljedice ako se ne uplati predujam,konačno i tko snosi troškove,jer u praksi ima dosta problema u primjeni ovog instituta,jer nije doviljno precizno razrađen.Potrbno je utvrditi,dali mogu nastati štetne posljedice u vlasničkim parnicama,radi utvrđenja prava vlasništva,jer su uglavnom tuženici odsutni i nepoznata boravišta,a stav je pojedinih Županijskih sudova,da je nepoznato,koja bi bila šteta za tužitelja,ako se ne postavi privremeni zastupnik,Međutim,nije moguće okončati postupak,ako stranku odsutnu i nepoznata boravišta ne zastupa privremeni zastupnik,tako da vlasničke parnice iz procesnih razloga traju dosta dugo,skrbnika nije moguće postaviti,jer Obiteljski zakon,jasno precizira kada se postavlja skrbnik.Smatram da je potrebno normirati,da je tužitelj dužan ,predujmiti sredstva i za postavljanje privremenog zastupnika,jer je to uvijek odvjetnik,koji zastupa stranku tijekom cijelog postupka. čl.112,izmijenjen je,ostaje nedorečeno,kako teku rokovi u predmetima u kojima suci rade,jer svi suci ne koriste godišnji odmor u navedenom periodu.Što je s predmetima u kojima se postupa žurno,smetanje posjeda,privremene njere,kazne za nepostupanje po sudskoj odluci u smetanju posjeda,privremenoj mjeri i sl.? Učl.284st.1,mislim da je predug rok od 60dana,za dostavu tužbe na odgovor,trebalo bi stajati"najduže 8 dana". Nespretno je da se pripremno ročište određuje naknadno,jer sve odugovlači postupak. Rok za izradu presude od 45 dana možda je ipak malo previse kratak,jer kad se presuda objavljuje ,već se mora i izraditi,barem u parnici. U čl.215 b ZPP-a,nije jasno,kako će sud nastaviti postupak s strankom koja je prestala postojati,dakle,više je nema,a nema niti pravnog slijednika,kako primjeniti rok od 3 mjeseca u takvoj situaciji? u odredbi čl.354 st.1 ZPP-a,treba dodati,da je sud dužan jasno i nedvosmisleno obrazložiti ,bitnu povredu,a ne samo deklarotorno se pozvati na zakonsku odredbu i jasno dati uputu koje dokaze sudac je u obevi provesti.Ovo sve,jer se u ne malom broju slučajeva dešava,da rješavajući po žalbi sudac daje svoje opservacije i razmišljanja ,ukida spis i vraća na ponovno suđenje,bez jasne upute što je potrebno provesti od dokaza radi utvrđenja sporne činjenice,jer u protivnom .nema svrhe predmet vraćati na ponovni postupak,jer se ne provode nikakvi dokazi. U čl.366a st.1 ZPP-a,potrebno je dodati iza riječi najviše jedanput,"bez obzira kada je tužba zaprimljena na sud ".Ovo je od bitnoga,jer se predmeti višekratno ukidaju ,bez valjane upute i multipliciraju na sudu prvog stupnja. U čl.51 Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a,dodan je čl.382b i u st.2 ,predloženo,da se prijedlog o dopuštenosti revizije podnosi sudu prvog stupnja.Smatramo,da se samo bespotrebno kapacitira sud prvog stupnja,nepotrebno odugovlači postupak,jer je odluka u nadležnosti Vrhovnog suda,pa stoga je ekonomično i svrhovito da stranka prijedlog podnosi neposredno Vrhovnom sudu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
10	Jesenka Jurić Šojat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Prije svega je potrebno vratiti odredbe o mirovanju postupka jer stranke gube sporove u situacijama koje su rezultat greške, a ne realnog pristanka na posljedicu koja je Zakonom predviđena . Obavezno ukinuti odredbe o prethodnom postupku, jer je u praksi došlo da takvih zlouporaba, kojim se direktno vrijeđa načelo materijalne istine. Razlozi: U prethodnom postupku stranke mogu samo nagađati što će biti bitno, a što ne. To se posebno događa u imovinskim parnicama, gdje dolazi do situacije da se predlažu dokazi na okolnosti koje postanu nesporne, a postanu sporne činjenice za koje nitko nije niti mogao pretpostaviti da će biti sporne. Pripremo ročište se zaključi i više se ne mogu predlagati novi dokazi. Stranka je u pravu, istina je na njezinoj strani, a ipak gubi parnicu. To naprosto ne smije biti. Slijedeća zlouporaba: Tuženik predlaže dokaze, pa i one koje je trebao predložiti tužitelj. Tužitelj ih onda ponovo na pripremnom ročištu ne predlaže, jer su dokazi već predloženi. Prethodni postupak se zaključuje. Tuženik tada povlači sve dokazne prijedloge koji bi eventualno mogli ići u korist tužitelju. Tužitelj ih više ne može predložiti. Gubi spor. To je zapravo zakonita zlouporaba procesnih ovlaštenja, a koju bi sud trebao spriječiti. Kako i čime? Pri tome potreba brzog i učinkovitog suđenja na smije biti nasrtaj na temeljna ljudska prava i slobode , a suđenje po takvom ZPP-u stvara osjećaj kod stranaka da su zakinute, da ne mogu očekivati, a kamo li dobiti zaštitu svojih legitimnih prava i očekivanja. Zato treba izmijeniti procesne odredbe i omogućiti iznošenje dokaza u tijeku postupka, onako kako se pokaže potreba i vratiti se na već prije postojeća zakonska rješenja.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
11	Porobija & Špoljarić d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	U čl. 348. stavku 1., iza riječi: "u roku od", riječi "petnaest dana" zamjenjuju se riječima "trideset dana". Obrazloženje: Žalba je (uz tužbu i odgovor na tužbu) vrlo često najvažniji pisani podnesak koji se izrađuje tijekom parničnog postupka. Za razliku od većine ostalih podnesaka, žalitelj nema nikakvu mogućnost nakon proteka roka za žalbu nadopuniti ili ispraviti navode koje ona sadržava - sud je dužan bilo kakav podnesak u svezi sa žalbom podnesen sudu nakon proteka roka odbaciti kao nepravodoban. S druge strane, stranke mogu i nakon odgovora na tužbu (rok 30-45 dana) navode iste nadopunjavati sve do zaključenja prethodnog postupka. To je osobito problematično u složenijim sporovima koji sadržavaju iznimno veliku količinu dokumentacije, navoda i činjenica, a gdje žalitelj ima relativno malo vremena detaljno proučiti čitav predmet, usporediti činjenice iz spisa sa navodima iz presude, te u konačnici pravilno i potpuno uobličiti žalbu bez mogućnosti popravka. S obzirom da se parnični postupci u Hrvatskoj ne vode koncentrirano, kao i da od podnošenja žalbe do odluke drugostupanjskog suda u pravilu prođe najmanje par mjeseci (pa i godina), ovakvo ograničavanje stranke koja smatra da je oštećena nezakonitom presudom je nesrazmjerno ovlasti suda da bez zadanog roka o istoj žalbi odlučuje. Dakle, produljenje žalbenog roka na 30 dana (na identični rok kao i u slučaju podnošenja zahtjeva za dopuštenje revizije) ni na koji način ne bi moglo utjecati na sveukupno trajanje postupka, a omogućilo bi strankama da temeljito i detaljno prouče predmet, te sastave maksimalno kvalitetnu i argumentiranu žalbu. Dodatno, iz poredbenog prava je vidljivo da je rok za žalbu u ZPP jedan od najkraćih, usprkos činjenici da je trajanje postupaka na sudovima daleko dulje nego u većini drugih zemalja (osim Italije). Tako npr: Njemačka - 1 mjesec (čl. 517. Zivilprozessordnung) Austrija - 4 tjedna (§464 ZPO) Italija - 30 dana Ujedinjeno kraljevstvo - 21 dan uz mogućnost produljenja od strane suda (Section 52.4 Civil Procedure Rules)	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
12	Milena Ivančević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	U čl.179 ZPP-a,regulirana je pravna pomoć između sudova,predlažem da se čl.izmijeni,na način,da su i stalne službe suda dužne pružiti pravnu pomoć,jer je ekonomično,da ne mora sudac iz sjedišta suda odlaziti na očevid u mjesto stalne službe,ili ako je ekonomičnije saslušati stranku i svjedoka ili u stalnoj službi ili u sjedištu istog suda zamolbenim putem,da se ta radnja izvrši,jer je tumačenje ove odredbe ,da samo sudovi su dužni pružati pravnu pomoć.Ova odredba je imala u cijelosti svrhu,dok nije bilo Stalnih službi,sada je ipak situacija promijenjena,stoga smatram ,da bi i te odredbe trebalo izmijeniti.Potrebno je jasno definirati,koje sporove sudi Općinski sud za zaštitu od nezakonite radnje(jer je nadležan i Upravni sud),pa često spisi šetaju od jednog suda do drugog i nepotrebno se izaziva sukob nadležnosti.Smatram da za sve sporove u oblasti parničnog suđenja u kojima je stranka pravna osoba, ili stečajna masa, ili obrtnik (u bilo kojoj stranačkoj ulozi),treba biti nadležan Trgovački sud,jer je specijaliziran za tu vrstu suđenja.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
13	Milena Ivančević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Nove izmjene ZPP-a,nisu riješile dostavu sudskih pismena,jer način dostave po pozitivnom propisu izuzetno usporava suđenje ,sve odredbe o dostavi treba izmijeniti da suđenje bude efikasno i brzo i da se ne troše sredstva suda,jer uglavnom po nekoliko puta se stranka poziva i pismeno vraća "obaviješten ,ne podiže pošiljku",predlažem ,da se dostava smatra urednom,ako je dva puta obaviještena stranka,a ne podiže sudsko pismeno,ako član obitelji odbija prijem,dostavu pribiti na vrata,o tome sačiniti obavijest i dostava se smatra urednom.Čl.143ZPP-a,nije efikasan i treba ga brisati.Sud nije servis stranke,tužitelj mora dostaviti adresu osobe koju tuži,a ne da sud odrađuje posao za tužitelja,da se efikasno uredi dostava,bilo bi znatno više riješenih predmeta i veća ušteda novca,ovako se samo bespotrebno odugovlači postupak. Predlažem brisati odredbu čl.89a ,ZPP-a,u st.3,jer srodnici često puta manje znaju od stranke,te je izuzetno teško voditi postupak s osobom ,koja ne razunije niti što je predmet spora.Smatram ,da niti jedna stranka ne bi trebala pristupiti sudu bez kvalificiranog punomoćnika odvjetnika,a ako nema sredstava,prethodno se obratiti Uredu državne uprave mjesta prebivališta,da sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći se angažira odvjetnik,a ista situacija je i s podnescima stranaka,koji su najčešće nerazumljivi.Čl.148 ZPP-a,treba brisati,jer je punomoćnik stranke ,odnosno stranka dužna znati koga tuži,a sa neurednim adresama se samo multipliciraju predmeti,a sud gubi vrijeme (sudac ima normu) tražeći podatke stranci i njezinom punomoćniku,pogotovo u vlasničkim parnicama,gdje u pravilu ima uvijek veliki broj tuženika,a tužitelj prepiše adresu iz zemljišne knjige i bez imalo truda ,da pokuša pronaći adresu stranke koju tuži.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
14	Grga K	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Potrebno je odrediti kaznene za vještake čije mišljenje/nalaz i obrazloženje nije napravljeno po pravilima struke, nije dano u roku koji je odredio sud, nije obavijestio sud o vlastitom izuzeću ukoliko je imao razloge za isto i dr.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
15	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Trgovački sud u Zagrebu je i nadalje temeljem čl. 507i nadležan za idavanje Europskih platnih naloga neovisno o sadržaju obveze i strankama. No, temeljem čl. 507l ostaje nadležan i za vođenje svih parničnih postupaka sa europskim elementom koji su proizašli iz izdanih Europskih platnih naloga. Tako ostaje nadležan i za plaćanje režijskih troškova korištenja nekretnina u RH, ugovora o zajmu dvije fizičke osobe i dr. Kako bi postojala jedinstvena primjena prava, u čl. 507l bi trebalo jasno dodati pravilo da će se parnični postupak nastaviti pred sudom koji bi bio stvarno i mjesno nadležan za taj postupak da je postupak pokrenut tužbom.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
16	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	Članak 307. Zar još uvijek imamo vojnu i državnu tajnu? Pa nije li vrijeme da se nakon skoro deset godina ZPP uskladi sa Zakonom o tajnosti podataka, Narodne novine 79/2007, 86/2012	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
17	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU	U sklopu izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku valjalo bi unijeti odredbu/odredbe o posebnim načinima ispitivanja posebno osjetljivih skupina osoba - djeca/maloljetnici, žrtve kaznenih djela (posebno važno za postupke naknade štete) i eventualno za druge osobe za koje bi se zbog nekih osobnih svojstava moglo pretpostaviti da bi iskazivanje pred sudom moglo imati određene štetne posljedice za njih, koje nadilaze interese koji nalažu da se svjedoci u pravilu ispituju neposredno. U tom smislu, uzor za zaštitu može se potražiti u odredbama Zakona o kaznenom postupku (koji i sam iziskuje novelu radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU). (usp. u odnosu na maloljetne svjedoke u kaznenom postupku Petö-Kujundžić, L., Dijete kao svjedok, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 11. (1/2004), str. 111.-118., a za djecu svjedoke u građanskom postupku Uzelac, A., Rešetar, B., Procesni položaj i zastupanje djeteta u sudskom postupku prema hrvatskom i komparativnom pravu – neka otvorena pitanja, u: Rešetar (ur.), Dijete i pravo, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2010., str. 175., Andreas Findeisen, Der Minderjährige Zeuge im Zivilprozeß, Duncker&Humblot, Berlin, 1992.) Ujedno bi valjalo uskladiti terminologiju s aktualnim propisima koji uređuju pojedina područja, kao i unutar samog zakona. Npr. iz izvornog je teksta ZPP-a zadržan termin "punomoćnik", međutim novelama je uveden i termin opunomoćenik - npr. čl. 91.a, čl. 142. ZPP-a (u drugim zakonima, npr. ZKP, ZUP, ZUS termin "opunomoćenik" je općeprihvaćen). Nadalje, Obiteljski zakon kod odnosa srodstva koristi pojam srodstva u ravnoj i pobočnoj lozi, pa bi se terminologija tog Zakona koji je sedes materiae obiteljskog prava trebala primijeniti i u ZPP-u, umjesto pojmova srodstva u pravoj i pobočnoj liniji (npr. čl. 238. st. 1. ZPP-a). Nadalje, već navedeni čl. 238. st. 1. ZPP-a, sadrži davno napuštene pojmove usvojenika, usvojitelja i staranika, umjesto danas korištenih pojmova štićenika, posvojitelj i posvojenik (čl. 220. Obiteljskog zakona, čl. 208.-217. Obiteljskog zakona).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
18	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1.	Komunalna i vodoprivredna naknada naplaćuju se u upravom postupku, odnosno za predmetno potraživanje nadležno je upravno tijelo, a ne sud, budući se komunalna naknada naplaćuje na temelju rješenja donesenog u upravnom postupku. Dakle, u skladu s odredbom članka 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 6/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09. 13/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) upravno tijelo utvrđuje i naplaćuje komunalnu naknadu, odnosno izvršno rješenje o komunalnoj naknadi ovršava upravno tijelo u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. Kako je i sudska praksa zauzela stav da se komunalna i vodoprivredna naknada naplaćuju u upravom postupku, odnosno za predmetno potraživanje nadležno je upravno tijelo, a ne sud (VTSRH, Pž-2641/06 od 13. veljače 2007., ŽS ZG, Gž-7002/14 od 16. prosinca 2014., ŽS VŽ, Gž-687/12-2 od 9. ožujka 2012., ŽS ZG, Gž-8509/13 od 17. prosinca 2013., ŽS BJ, Gž-1716/13 od 15. svibnja 2014., ŽS RI, Gž-425/2011 od 7. srpnja 2011.), predlaže se brisati dio ove odredbe kojom se ostvarivanje ovih naknada sada stavlja u nadležnost suda.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
19	Sanja Zagrajski	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1.	Odredbu čl. 366. a st. 1. ZPP-a treba izmijeniti i dozvoliti ukidanje prvostupanjskih presuda najmanje dva puta, ako se već broj ukidanja mora ograničiti. Je li netko istražio kako je ova odredba utjecala na postotak potvrđenih i preinačenih presuda? Česte pojave koje su posljedica ove odredbe su copy paste prvostupanjske presude, jer drugostupanjski sud mora ili preinčiti ili potvrditi novu identičnu odluku prvostupanjskog suda. Sve to zasigurno ima utjecaj na kvalitetu sudskih odluka. Je li netko istražio da li su drugostupanjski sudovi održavali rasprave po čl. 366. a st. 2. ZPP-a?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
20	Jesenka Jurić Šojat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1.	Prije svega je potrebno vratiti odredbe o mirovanju postupka jer stranke gube sporove u situacijama koje su rezultat greške, a ne realnog pristanka na posljedicu koja je Zakonom predviđena . Obavezno ukinuti odredbe o prethodnom postupku, jer je u praksi došlo da takvih zlouporaba, kojim se direktno vrijeđa načelo materijalne istine. Razlozi: U prethodnom postupku stranke mogu samo nagađati što će biti bitno, a što ne. To se posebno događa u imovinskim parnicama, gdje dolazi do situacije da se predlažu dokazi na okolnosti koje postanu nesporne, a postanu sporne činjenice za koje nitko nije niti mogao pretpostaviti da će biti sporne. Pripremo ročište se zaključi i više se ne mogu predlagati novi dokazi. Stranka je u pravu, istina je na njezinoj strani, a ipak gubi parnicu. To naprosto ne smije biti. Slijedeća zlouporaba: Tuženik predlaže dokaze, pa i one koje je trebao predložiti tužitelj. Tužitelj ih onda ponovo na pripremnom ročištu ne predlaže, jer su dokazi već predloženi. Prethodni postupak se zaključuje. Tuženik tada povlači sve dokazne prijedloge koji bi eventualno mogli ići u korist tužitelju. Tužitelj ih više ne može predložiti. Gubi spor. To je zapravo zakonita zlouporaba procesnih ovlaštenja, a koju bi sud trebao spriječiti. Kako i čime? Pri tome potreba brzog i učinkovitog suđenja na smije biti nasrtaj na temeljna ljudska prava i slobode , a suđenje po takvom ZPP-u stvara osjećaj kod stranaka da su zakinute, da ne mogu očekivati, a kamo li dobiti zaštitu svojih legitimnih prava i očekivanja. Zato treba izmijeniti procesne odredbe i omogućiti iznošenje dokaza u tijeku postupka, onako kako se pokaže potreba i vratiti se na već prije postojeća zakonska rješenja.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
21	IVANA RASPOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1.	Ova dopuna nema uopće potrebe. O njima Općinski sudovi ionako sude, te ih ne treba poimenice dodavati, jer tako još postoji niz drugih djelatnosti koje bi trebalo spomenuti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
22	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 1.	Općinski sudovi bi bili isključivo nadležni za ove jednostavnije masovne predmete, no pitanje vlasništva je i dalje djelomično u nadležnosti općinskih a djelomično trgovačkih sudova, a riječ je o najosjetljivijim predmetima koji su često vezani uz zemljišne knjige i najveći broj sporova je u pravilu na općinskim sudovima, pa bi radi načela ekonomičnosti trebalo uvrstiti i vlasničke sporove i sporove o drugim stvarnim pravima među sporove za koje je uvijek nadležan općinski sud. Uz to ovi bi sporovi ostali na općinskim sudovima iako je nad jednom od stranaka otvoren stečajni postupak, a pokazalo se da ti sudovi nikako ne poštuju pravila iz Stečajnog zakona, stoga se u članku 2. izmjena odustali od ideje da svi sporovi nakon otvaranja stečaja ostaju u nadležnosti suda kod kojeg je bio postupak u tijeku.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
23	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 3.	Konačno bi u ovoj odredbi čl. 35. ZPP-a trebalo brisati riječi "stvarne nadležnosti" jer vrijednost predmeta spora nikako ne utječe ne zasnivanje stvarne nadležnosti suda. Brisanjem ovih riječi riječ "sastav" mijenja se u "sastava"	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
24	Goranka Barać - Ručević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 3.	Potrebno je revidirati i odredbu članka 37. stavka 2. budući da ista predstavlja veliki problem u praksi prilikom obračunavanja troškova postupka u situaciji kada pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji, a posebno kada isti djelomično uspijevaju u sporu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
25	IVANA RASPOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 3.	Ne vidim zašto ovo smeta u ovoj odredbi.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
26	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 4.	Konačno bi u ovoj odredbi čl. 40. st. 3. ZPP-a trebalo brisati riječi "stvarne nadležnosti" jer vrijednost predmeta spora nikako ne utječe ne zasnivanje stvarne nadležnosti suda.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
27	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 5.	Iz obrazloženja ovog članka proizlazi da se stavak 5. jezično i normativno poboljšava time što se riječi: "istaknut u pravnom lijeku" zamjenjuju riječima: "podnesen u povodu pravnog lijeka". Ovo nikako ne predstavlja jezično i normativno poboljšanje. Što znači „u povodu pravnog lijeka“ ili „povodom pravnog lijeka“? Ili ako pojednostavimo - ako je zahtjev za izuzeće podnesen u povodu žalbe - kako se onda zove taj podnesak u kojem je podnesen zahtjev za izuzeće? Označava li izraz „u povodu pravnog lijeka“ vremensko razdoblje od kada počinje stranci teći rok za izjavljivanje pravnog lijeka pa do isteka tog roka? Recimo da je rok za žalbu 15 dana. Stranka podnese podnesak kojim traži izuzeće sudaca drugostupanjskog suda prvi dan žalbenog roka, ali na kraju ipak odluči ne podnijeti žalbu. Je li taj podnesak podnesen „u povodu pravnog lijeka“ kojeg stranka ipak nije podnijela? Bolje je da izričaj „istaknut u pravnom lijeku“ u odredbi stavka 5. članka 73. ZPP-a ostane takav a ne da se mijenja riječima „podnesen u povodu pravnog lijeka“ jer iz obrazloženja ove izmjene doista nije vidljivo na koji način se ovom izmjenom predmetna odredba normativno i jezično poboljšava. Ovo iz još dva razloga: Upravo je povod žalbi (odnosno drugom pravnom lijeku) nezadovoljstvo stranke odlukom suda (presudom ili rješenjem) koju stranka napada, dakle stranka izjavljuje / podnosi pravni lijek jer nije zadovoljna odlukom suda, a ne podnosi se pravni lijek povodom (u povodu) samoga sebe. Podnošenje pravnog lijeka je posljedica povodom nezadovoljstva stranke uzrokovanog odbijanjem njezinog tužbenog zahtjeva (posljedica, povod i uzrok). Drugi razlog je sljedeći: Ako se htjelo ovom zamjenom riječi staviti na znanje strankama da ne moraju u žalbi istaknuti zahtjev za izuzeće, već to mogu učiniti i izvan žalbe, onda je zamjena ovih riječi svakako nepotrebna, jer se zahtjev za izuzeće može staviti u žalbi (odnosno drugom pravnom lijeku), ali i u svakom drugom podnesku, pa čak i kada protekne rok za žalbu, odnosno pravni lijek što proizlazi iz stavka 6. koji navodi: „stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće – č i m s a z n a… (da postoji razlog za izuzeće) pa je jasno da se zahtjev za izuzeće može podnijeti u pravnom lijeku, ali i kasnije, kad stranka sazna da postoji razlog za izuzeće suca. Ako se pak ovom izmjenom riječi htjelo dati do znanja da se zahtjev za izuzeće može staviti za cijelo vrijeme trajanja roka za izjavljivanje pravnog lijeka – primjerice stranka podnese pravni lijek 1. dan, pa zahtjev za izuzeće suca višeg suda 3. dan (što je sve u okviru roka za izjavljivanje pravnog lijeka), onda je to nepotrebno, jer čak i da nije stranka zahtjev za izuzeće suca višeg suda stavila u pravnom lijeku, ona to može u pravovremenoj dopuni tog pravnog lijeka, sve do isteka roka za izjavljivanje pravnog lijeka, a pravovremena dopuna pravnog lijeka čini sastavni dio pravnog lijeka. Dakle, predlaže se ostaviti u stavku 5. riječi „istaknut u pravnom lijeku.“ Kad se već mijenja stavak 5., potrebno je isti dopuniti na način da se iza riječi „predsjednik“ doda riječ „onog“ a iza riječi „suda“ dodaju riječi „čiji je sudac osoba čije se izuzeće traži.“ Riječ „prvostupanjskog“ predlaže se brisati. Uređenjem stavka 5. na predloženi način bili bi obuhvaćeni i prvostupanjski sud i drugostupanjski sud, odnosno i Vrhovni sud RH, budući se pred svim ovim sudovima može tražiti izuzeće. Ako izričaj ostane takav kakav trenutno jest, proizlazilo bi da predsjednik prvostupanjskog suda može odbaciti kao nedopuštene i zahtjeve za izuzeće sudaca višeg suda, odnosno sudaca Vrhovnog suda RH, istaknute u pravnom lijeku (žalbi, odnosno reviziji). Isto tako, treba izričito regulirati da će predsjednik suda ili sudac odbaciti zahtjev za izuzeće i kada je on podnesen nakon zaključenja glavne rasprave (sudac pred kojim teče postupak može odbaciti zahtjev za izuzeće kao nedopušten do zaključenja glavne rasprave, pod pretpostavkama iz stavka 2. čl. 73. ZPP-a). Primjerice, stranka nakon zaključenja glavne rasprave podnese zahtjev za izuzeće suca koji treba objaviti presudu, neposredno prije objave. Kako zakonom nije regulirano tko u takvom slučaju odlučuje o izuzeću, stavak 2. bi trebalo nadopuniti točkom 4. koja bi glasila „koji je podnesen nakon zaključenja glavne rasprave“ ili bi tu situaciju trebalo staviti u nadležnost predsjednika suda, na način da se u stavak 6. doda druga rečenica koja će glasiti: „Predsjednik suda odbacit će zahtjev za izuzeće podnesen nakon završetka rasprave, odnosno donošenja odluke.“ Na ovaj način bi se onemogućilo podnošenje zahtjeva za izuzeće i onog suca koji odlučuje o pravnom lijeku, kada je odluka već izvijećana pred sudom koji odlučuje o pravnom lijeku, ali nije izrađena do trenutka podnošenja zahtjeva za izuzeće suca. Predložena izmjena da se iza riječi ''odluke'' dodaju riječi ''pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom'' nije prikladna, te se predlaže umjesto navedenih riječi dodati riječi „do donošenja odluke pred sudom koji odlučuje o zahtjevu za izuzeće.“ jer je na ovaj način obuhvaćen i VSRH, kojem se također može podnijeti zahtjev za izuzeće suca tog suda. Nadalje, trebalo bi detaljnije propisati što znači da je o zahtjevu „već odlučeno“ (stavak 2. točka 2.)? Naime, postoji mogućnost da se izuzeće traži iz jednog razloga (npr. sumnja u nepristranost suca) a potom iz drugog razloga (jer je sudac srodnik u krvi u pravoj liniji suprotnoj stranci). Znači li to da se više ne može tražiti izuzeće suca iz druge osnove, jer je već jednom o zahtjevu za izuzeće tog suca odlučeno? S druge pak strane, trebalo bi spriječiti da stranke zahtjeve po osnovi iz članka 71. stavka 7. ZPP-a konstantno podnose, navodeći svaki put neki drugi razlog navodnog postojanja sumnje u nepristranost suca, pa propisati da nije dopušten zahtjev za izuzeće suca kada je izuzeće već ranije bilo zatraženo po osnovi članka 71. stavka 7. ZPP-a. Konačno, kad se išlo u revidiranje odredaba o izuzeću (sudaca), onda nije trebalo zanemariti odredbe koje se tiču izuzeća vještaka, pa tako još uvijek u članku 254. stavku 5. ZPP-a nemamo propisano je li dopuštena žalba protiv odluke kojom se zahtjev za izuzeće vještaka odbacuje, očito tehničkim propustom zakonodavca. Kako odredbom članka 254. stavka 5. ZPP-a nije propisano da protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće vještaka odbacuje posebna žalba nije dopuštena, može se izvesti zaključak da je protiv tog rješenja posebna žalba dopuštena (jer je posebna žalba dopuštena tamo gdje nije izrijekom isključena), pa bi onda viši sudovi bili dužni odlučivati o žalbi protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće vještaka odbacuje, ali ne mogu odlučivati o žalbi protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće vještaka odbija jer je protiv tog rješenja posebna žalba isključena. Predlažem stoga u članku 254. stavku 5. iza riječi "odbija" dodati riječi "ili odbacuje".	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
28	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 5.	Ad.1. Članak 159. stavak 3. – odluka o troškovima Prvenstveno skrećemo pozornost na čl. 19. ZID ZPP-a koji glasi: U članku 159. iza stavka 2. predloženo je dodati novi stavak 3. a za koju odredbu smatramo da nije prihvatljiva obzirom da se njome daje sudu diskreciono pravo da prema svojoj slobodnoj procjeni, bez ikakvih konkretnih kriterija sam odlučuje o umanjenju ili uvećanju troškova postupka. Stoga predlažemo da se ova odredba ne unosi u tekst Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), već da odredba članka 159. ZPP-a ostane kakva je i do sada. Ad. 2. Članak 91.a. – potvrda o položenom pravosudnom ispitu U predmetnom izmjenom u članku 91.a. uvodi nova presumpcija, a koja je pravno i stvarno nemoguća - da odvjetnik nema položen pravosudni ispit, ako to nije dokazao potvrdom o položenom pravosudnom ispitu u svakom pojedinom predmetu u kojem želi izjaviti reviziju. Stoga smatramo da se ova odredba ne bi smjela odnositi na odvjetnike, pa ukoliko ostane ovakav tekst odredbe, da se ista dopuni na način da se ne odnosi na odvjetnike. Ad. 3. Članak 112. stavak 4. i 5. - Računanje rokova Predlažemo dopuniti stavak 5. ovoga članka ZID ZPP-a na način da se osim postupaka osiguranja dokaza naznače i postupci povodom prijedloga privremenih i prethodnih mjera kao i žalbi, te prijedloga odgoda ovrhe obzirom da su ovi postupci osiguranja po zakonu hitni postupci koji ne trpe odlaganja. Ovo posebice u sporovima pred Trgovačkim sudovima kao i u predmetima iz obiteljskog prava. Ad. 4. Izmjene i dopune članka 501.a ZID ZPP Predloženim Nacrtom ZID ZPP-a nije predviđeno da bi se mijenjala niti dopunjavala odredba članka 501. a ZPP-a. Međutim, obzirom na dosadašnju primjenu navedene odredbe u praksi, smatramo da bi bilo potrebno intervenirati i u ovu odredbu na slijedeći način. Predlažemo brisati dio odredbe članka 501.a. ZPP-a koji glasi: „…osim ako iz navoda u prigovoru i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.“ Umjesto ovoga brisanog dijela predlažemo dodati: „…samo u slučaju ako temeljem članka 221.b. ZPP-a, proizlazi da je tužitljeva tražbina osnovana.” Gore predloženom promjenom navedenog članka bi se osigurali jasni kriteriji za donošenje predmetne mjere, a čime bi se povećala pravna sigurnost i izbjegle situacije u kojima bi sudovi po nejasnim i proizvoljnim kriterijima odlučivali o prijedlozima za ovu mjeru. Svakako smatramo da je institut „veće vjerojatnosti“ koji sud formalno mora primjenjivati značajan uzrok pravne nesigurnosti. Također nije moguće ispitati takav stav suda a dodatno dovodi i do nejasne uloge suca koji u jednoj fazi parnice procjenjuje „veću vjerojatnost“, s time da kasnije nije jasno je li sudac dužan dosljedno zadržati taj stav do kraja ili može (ako da temeljem čega) odustati od svog stava.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
29	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 6.	Iz odredbe stavka 3. proizlazi da su stranka ili opunomoćenik stranke najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije dužni priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njen opunomoćenik ima položen pravosudni ispit. Dakle, moglo bi se tumačiti da stranka odnosno njezin opunomoćenik to nisu dužni prilikom podnošenja prijedloga za dopuštenje revizije, jer je zadnji trenutak u parnici do kada su to dužni učiniti definiran kao „najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije“, a ovom zaključku (iako vjerujem da to nije bio cilj predlagatelja) pridonosi alternativitet koji je unio u predloženi tekst novog stavka 3. riječima ili – ili – ili. Odredba bi trebala glasiti: „Stranka, odnosno njezin opunomoćenik iz stavka 2. ovoga članka, dužni su do isteka roka za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno kada podnose reviziju, do isteka roka za podnošenje revizije priložiti izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu ili drugu javnu ispravu u izvorniku ili preslici iz koje proizlazi da stranka ili njen punomoćnik ima položen pravosudni ispit, ako takva potvrda ili druga javna isprava u izvorniku ili preslici prethodno nije podnesena sudu u istom postupku.“ Dakle, nema potrebe da imamo regulirana dva trenutka za podnošenje jedne te iste isprave kada su u pitanju prijedlog za dopuštenje revizije i sama revizija (za prijedlog za dopuštenje predlagatelj Zakona veže trenutak podnošenja tog prijedloga) a za reviziju dva vremenska trenutka (uz reviziju ili najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije) . Nepotrebna su stoga i dva vremenska trenutka za podnošenje revizije, dakle nepotreban je tekst „uz reviziju“, jer je nepotrebno navoditi da su stranka odnosno njezin opunomoćenik dužni uz reviziju podnijeti dokaz o položenom pravosudnom ispitu jer je taj trenutak već obuhvaćen pojmom „najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije.“ Predlaže se brisati i riječ „najkasnije“ jer je jasno, da, ako se propiše da su ove osobe dužne do isteka roka za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije, odnosno do isteka roka za podnošenje revizije dostaviti dokaz o položenom pravosudnom ispitu, da je to konačni rok, a prekluzivnost tog roka do kojeg se može dostaviti navedeni dokaz, jasno je naglašena predloženim čl. 60.st.6. nacrta Prijedloga ZID ZPP/16, odnosno člankom 392. ZPP-a u kojem su propisani slučajevi odbačaja revizije, odnosno prijedloga za dopuštenje revizije, a jedan od tih je ako je prijedlog za dopuštenje revizije odnosno reviziju podnijela osoba koja nije ovlaštena na njihovo podnošenje, a ovlaštenje se dokazuje isključivo dokazom navedenim u ovom članku koji se mora podnijeti do isteka roka za podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije odnosno revizije. Također predlažem zakonskim tekstom predvidjeti ako je stranka u postupku (tužitelj ili tuženik) sudac ili javni bilježnik, a ta činjenica u postupku nije sporna, tada nije dužna prilagati dokaz o položenom pravosudnom ispitu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
30	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 6.	U predmetnom izmjenom u članku 91.a. uvodi nova presumpcija, a koja je pravno i stvarno nemoguća - da odvjetnik nema položen pravosudni ispit, ako to nije dokazao potvrdom o položenom pravosudnom ispitu u svakom pojedinom predmetu u kojem želi izjaviti reviziju. Stoga smatramo da se ova odredba ne bi smjela odnositi na odvjetnike, pa ukoliko ostane ovakav tekst odredbe, da se ista dopuni na način da se ne odnosi na odvjetnike.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
31	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 6.	Smatram da je dovoljna odredba da se uz prijedlog za dopuštenje revizije odnosno uz reviziju dostavi potvrda o položenom pravosudnom ispitu, te da nije potrebno da se omogućava dodatno prilaganje te potvrde (do isteka roka za reviziju). Prijedlog: riječi "ili najkasnije do isteka roka za podnošenje revizije" brisati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
32	Grga K	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 6.	Članak 91. i članak 91.a brišu se. Objašnjenje: navedeni članci su u suprotnosti s stavkom 2. i 3. čl. 89.a te nepotrebno povećavaju troškove stranke u postupku.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
33	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 7.	Odredba stavka 5. je nejasna. Što znači da se odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje u postupcima osiguranja dokaza, ako to stranke suglasno zatraže ili ako zakonom nije dopušteno? Odnosi li se sve to na postupak osiguranja dokaza, odnosno je li primjena stavka 4. izuzeta ako se stranke u postupku osiguranja dokaza dogovore, odnosno suglasno zatraže da se rokovi ne zaustavljaju, ili su postupci osiguranja dokaza u svakom slučaju izuzeti od zaustavljanja rokova, a u drugim vrstama parničnog postupka je dopušteno zaustaviti rokove ako se stranke dogovore, odnosno zaustavljanje je izuzeto od primjene ako je to propisano zakonom. Ovu odredbu treba nomotehnički složiti tako da ne izaziva dvojbe. Predlažem iza riječi „dokaza,“ dodati riječi „odnosno u drugim vrstama postupaka.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
34	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 7.	Predlažemo dopuniti stavak 5. ovoga članka ZID ZPP-a na način da se osim postupaka osiguranja dokaza naznače i postupci povodom prijedloga privremenih i prethodnih mjera kao i žalbi, te prijedloga odgoda ovrhe obzirom da su ovi postupci osiguranja po zakonu hitni postupci koji ne trpe odlaganja. Ovo posebice u sporovima pred Trgovačkim sudovima kao i u predmetima iz obiteljskog prava.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
35	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 7.	Podržavam uvođenje ovog zastoja u računanju rokova za vrijeme sudskog odmora jer bi u suprotnom, zbog odredbi o objavama presuda putem e-oglasne ploče, punomoćnicima bilo onemogućeno da uopće koriste godišnje odmore	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
36	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 7.	Ovaj članak je konačno pokušaj da se utvrdi vrijeme unutar kojeg ne bi tekli rokovi pa bi se time strankama i njihovim punomoćnicima omogućili da izbivaju iz svojih ureda odnosno na koriste nešto slično godišnjem odmoru bez potrebe da stalno provjeravaju e-oglasnu odnosno bez straha da će propustiti neki rok. Da li u potpunosti u ovakvom tekstu, ali svakako za podržati po ugledu na neke druge države.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
37	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 7.	Potpuno nepotrebna i nelogična odredba. Nema nikakvog opravdanja da rok koji pada, npr. na 14.8. bio produljen do čak 14.9. dok to ne bi bio rok koji pada na 16.8. Dodatno, predlagač potpuno zanemaruje činjenicu da je vrlo rijetko moguća situacija da se obje stranke u nečemu suglase, tako da bi u tom smislu (kada bi i ostao prijedlog stavka 1. - što ne preporučam) trebalo izmijeniti stavak 2. Prijedlog: članak 7. ZID ZPP brisati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
38	IVANA RASPOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 7.	Ima postupaka koji ne trpe odgodu računanja rokova, hitni postupci. U svakom slučaju nebitan članak, izmišljen.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
39	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 9.	U slučaju tonskog snimanja, potrebno je predvidjeti da službenu bilješku potpišu iste osobe za koje vrijede pravila o potpisivanju zapisnika. Ili propisati sadržaj te službene bilješke i odrediti da je potpisuju samo sudac i zapisničar.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
40	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 9.	Nije dobro rješenje- moglo bi se prihvatiti samo eventualno ukoliko se propiše i da će se tonski snimak dostavljati i strankama. U suprotnom ugrozila bi se prava stranaka u postupku, jer je nemoguće i zamisliti pisati žalbu ili očitovanje bez točnog poznavanja sadržaja provedenog dokaznog postupka na ročištu, a primjena bi zahtjevala i tehničke predpostavke, kako od I i II stupanjskih sudova, tako i punomoćnika	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
41	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 9.	Nije dobro rješenje ukoliko se zaista odluči ročišta snimati. Razlozi su navedeni u ostalim komentarima pod ovim i sljedećim člankom izmjena.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
42	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 9.	Nužno je imati zapisnik u spisu neovisno o tome da li se rasprava tonski snima. To je nužno ne samo zbog samih stranaka, već i zbog viših sudova. Preslušavanje snimke ni u kojem slučaju nije lakše ni jednostavnije od čitanja zapisnika tako da je važno ostaviti OBAVEZU da se napravi zapisnik (bilo u kojem roku). Prijedlog: brisati članak 9. ZID ZPP	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
43	IVANA RASPOVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 9.	Nije dobro. Potrebno je uvijek zapisnik, jer kada se piše žalba, teže je preslušavati što se tonski snimalo, nego pročitati u zapisnik. ovaj članak treba ukinuti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
44	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 10.	neopravdano povećanje troškova strankama	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
45	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 10.	S obzirom na moj komentar članka 9. ZID ZPP-a smatram potrebnim da se članak 10. st.1 ZID ZPP- a briše, budući da je nužno i za stranke i za sud i za viši sud da postoji pisani oblik snimke, što se i sada predviđa člankom 126c. st. 1.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
46	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 10.	Iako tonsko snimanje nije zaživjelo u parničnom postupku, a vjerojatno i neće zbog znatnih troškova koje iziskuje oprema za snimanje, odredba prema kojoj bi se tonske snimke prenijele u pisani oblik samo na zahtjev stranke i uz plaćanje idu samo i isključivo na štetu rada suda, i to kako suda prvog stupnja, tako i suda drugog stupnja. U složenim sudskim postupcima sud prilikom ocjene dokaza mora ući u sadržaj svakog iskaza i dati ocjenu vjerodostojnosti iskaza, navesti što su stranke i svjedoci iskazivali o odlučnim činjenicama i sl. Ako će sud to utvrđivati na temelju snimke, a ne pisanog teksta, onda će mu za ocjenu provedenog dokaznog postupka trebati isto onoliko vremena koliko je trajalo saslušanje svjedoka i stranka budući da se tonske snimke ne mogu pregledavati onom brzinom kojom se mogu čitati zapisnici, već samo onom brzinom kojom su ti iskazi izgovoreni. Jednako se odnosi i na postupak pred sudom drugog stupnja. Pokušaj da se trošak prijenosa prebaci na teret stranka je neprimjere, jer stranke (tj. punomoćnici) mogu taj prijenos napraviti i sami ili putem trećih osoba (servisa), pa se sud neće moći osloniti na to da će stranke putem sudskih službi tražiti prijenos snimke, a da će se sudovi onda tim prijenosima moći korisiti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
47	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 10.	Kako će viši sudovi slušati tonske zapise i koliko će to produljiti trajanje postupaka po žalbi i reviziji.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
48	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 11.	U odnosu na predloženi članak 133.c stavak 1., primjećuje se da bi sud dobio ovlast nalaganja strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena elektroničkim putem bez obveze prethodnog utvrđivanja volje i mogućnosti (u vidu posjedovanja tehničkih uređaja i mogućnosti, kao i znanja korištenja istih) stranaka o takvom načinu međusobne komunikacije. Takvo rješenje bi moglo predstavljati povredu Ustavom RH zajamčene ravnopravnosti i jednakosti građana, posljedično i povredu načela ravnopravnosti stranaka u parničnom postupku i izvanparničnim postupcima (naročito fizičkih osoba koje ne obavljaju poslovnu djelatnost), a do koje povrede bi moglo doći uslijed različitih (ne)mogućnosti parničnih stranaka u obavljanju komunikacije elektroničkim putem. Također, predmetnom odredbom nisu predviđeni nikakvi sigurnosni uvjeti radi sprječavanja zlouporaba, a koje zlouporabe je u parničnim postupcima među strankama u sporu opravdano očekivati. Navedeno potencijalno znači da će se u parničnom postupku morati dokazivati je li ili nije obavljena od strane suda naložena komunikacija u elektroničkom obliku među strankama, kada je obavljena, sadržaj iste... Odstupanja od dosadašnje zakonodavne prakse bi zbog širokih mogućnosti zlouporaba mogla dovesti do pravne nesigurnosti, a potencijalno i do produljenja i povećanja troškova vođenja parničnog (izvanparničnog) postupka što zasigurno nije cilj koji se želi postići uvođenjem predmetne odredbe.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
49	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 12.	Predlaže se iza predloženog stavka 8. dodati stavak 9., koji bi glasio: „Za primatelje pismena koji imaju kod imenovanog davatelja univerzalne poštanske usluge otvorene poštanske pretince, pismena se uručuju u pretince, na način da se u pretincu ostavi obavijest o prispijeću pismena na kojoj je naznačeno mjesto gdje se pismeno može podići i rok od pet (5) radnih u kojem ga osoba može podići. Na pismenu i dostavnici se naznačuje dan kada je u pretincu ostavljena obavijest. Ako osoba ne podigne pismeno u naznačenom roku pismeno se vraća sudu s naznakom “Obaviješten, nije podigao pošiljku”. Ova se napomena ovjerava potpisom dostavljača i otiskom žiga imenovanog davatelja univerzalne poštanske usluge.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
50	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 13.	Predlaže se u članku 141. iza stavka 5. dodati novi stavak 6., koji bi glasio: "Ako dostavljač ne zatekne niti jednu od osoba navedenih u ovom članku, pismeno će vratiti sudu uz napomenu na pismenu da primatelj nije zatečen."	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
51	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 14.	Smatram da je navedena odredba u pogledu fizičkih osoba koje "ne obavljaju registriranu djelatnost" (čl. 141. i čl. 142.) prestroga, te da bi zbog eventualnog izbivanja iz svojeg stana fizičke osobe mogle trpjeti znatnu štetu što predstavlja neosnovani gubitak prava. Smatramo da takva odredba ima smisla za fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost ali za osobe koje ne obavljaju nikakvu djelatnost, to je pretjerano i neprimjereno.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
52	Lenka Ćorić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 14.	Rečenica "Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda." nalazi se na nekoliko mjesta u tekstu ZPP-a. Zar nije nomotehnički prihvatljivije da se takva odredba unese kao opća koja vrijedi uvijek kada se dostava obavlja stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
53	HP-Hrvatska pošta d.d.	Članak 14., (alternativni prijedlog)	Smatramo prihvatljivijim alternativni prijedlog, kojim je propisano da će se sve daljnje dostave u postupku obaviti stavljanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasne ploče sudova, uz (istodobni) pokušaj dostave na adresu prebivališta, zbog sljedećih razloga. Moguće je da dostava pismena stranci nije obavljena zbog privremene objektivne nemogućnosti stranke (ne radi se o opstrukciji parničnog ili izvanparničnog postupka izbjegavanjem dostave), kao i da se adresati pošiljaka dostavljenih putem oglasne ploče nikad ne upoznaju sa sadržajem pismena koje se dostavlja pa ni činjenicom da se protiv njih vodi sudski postupak (iz čega proizlazi da nije izgledno da će te stranke obavijestiti sud o adresi prebivališta ili boravišta), pa se nameće zaključak da je 1 (jedan) pokušaj dostave na adresu prebivališta minimum koji mora biti zajamčen strankama radi ostvarivanja ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom, prava na pristup sudu, ustavnog prava na žalbu, načela saslušanja stranaka te niza drugih prava zajamčenih Ustavom i zakonom. Nadalje, alternativni prijedlog moguće sadrži redakcijsku pogrešku u dijelu u kojem se navodi "na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova" umjesto "na oglasnu ploču suda". Također, u oba je prijedloga nejasan sljedeći dio: „...dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog prebivališta ili boravišta“, s obzirom da je sud (u fazi dostave u kojoj se predlažu izmjene) već obavljao dostavu na adresu prebivališta i/ili boravišta (tim više što sud ima izravan uvid u baze podataka MUP-a). Zaključno bismo naveli da ukoliko je nužno uvođenje promjena u članku 143., da bi se trebalo prikloniti alternativnom prijedlogu, uz korekciju nomotehničkih pogrešaka i dodatak da se dostava na adresu prebivališta obavlja preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom (radi dokazivanja da je ista pokušana), s time da ukoliko dostava u vrijeme navedeno u ostavljenoj obavijesti ponovno ne bude obavljena, da će dostavljač ostaviti pismeno primatelju u sandučić.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
54	Božidar Feldman	Članak 14., (alternativni prijedlog)	Vidi komentar uz prethodni članak 13. ZID ZPP.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
55	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 16.	ZPP ne sadrži definiciju pojma "državno tijelo", niti se u predmetnoj odredbi upućuje na neki drugi propis glede navedenog pojma, slijedom čega bi se u praksi mogle pojaviti nedoumice oko toga koji će subjekti i dalje biti obvezni stavljati pečate na dostavnice.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
56	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 16.	Prijedlog Vlade RH o ukidanju pečata za trg. društva u društvu u kojemu se ne poštuje ni riječ ni potpis sasvim nesukladan stvarnosti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
57	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 16.	Zar nije prijedlog vlade da se ukine pečat za trgovačka društva? Onda bi trebalo jasno navesti da se treba navesti ime trgovca ili trgovačkog društva.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
58	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	Kada tuženik osporava i osnovu i visinu (što se primarno odnosi na parnice za naknadu štete), tada mu ne bi trebalo priznati nikakav trošak, makar tužitelj ne uspio u većem dijelu glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Predloženi stavak 2. je dobar, s tim da predlažem, na tragu kvalitativne i kvantitativne ocjene uspjeha tužitelja u sporu, izričito propisati ono što je sudska praksa donekle izgradila, ali nije ujednačena na svim sudovima: da se uspjeh stranaka u sporu ocjenjuje s obzirom na uspjeh glede osnove i glede visine. Osnova nosi 50%, a visina također 50% uspjeha. Tuženik koji bi osporavao i osnovu i visinu, ne bi imao pravo ni na kakav trošak kada bi tužitelj uspio s osnovom (pa makar glede visine tuženik uspije više od tužitelja), dok bi u slučaju priznanja osnove, kada tuženik prizna osnovu, tužitelj automatski ostvario 50% uspjeha u sporu (s obzirom na osnovu s kojom je u cijelosti uspio), dok bi tuženik, koji bi priznao osnovu, mogao ostvariti trošak s obzirom na uspjeh u visini. Za primjer možemo uzeti medijsku parnicu. Nakladnik koji objavi očigledne klevete i uvrede o tužitelju, prizna u postupku svoju odgovornost. Dakle, tužitelj je uspio u cijelosti s osnovom i u ukupnom trošku mu već pripada 50%. Ako je tužitelj postavio tužbeni zahtjev na 100.000,00 kn, a sud mu dosudi primjerice 10.000,00 kn, tada je uspjeh tužitelja u odnosu na visinu 5%, a tuženika 45% od onih 50% koji otpadaju u obračunu troškova na visinu tužbenog zahtjeva. Dakle, tužitelj je od ukupnih 100% ostvario 50% s obzirom na osnovu, te 5% u odnosu na visinu, pa je ukupni uspjeh tužitelja u odnosu na cjelinu (100%) 55%, a tuženika 45%. pa bi se ti troškovi oduzeli na način da bi tužitelj dobio 10% svojih opravdanih troškova zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odvjetniku (ovo je u skladu s predlagateljevim zakonskim prijedlogom). Ako bi tuženik osporavao i osnovu i visinu, tužitelju bi, ako sud tužbeni zahtjev nađe osnovanim, pripalo 50% s obzirom na osnovu i 5% od ostvarene visine, pa bi tuženik bio dužan tužitelju naknaditi 55% troškova, dok tuženikovi troškovi uopće ne bi ulazili u obračun, jer zbog osporavanja i osnove i visine na njih ne bi imao pravo. U tom smislu ide i sudska praksa: "Obzirom da je tuženik u konkretnom slučaju osporavao i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva zbog čega je provedeno više vještačenja a i drugi dokazi, to ovaj sud smatra, rukovodeći se iznesenim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH izraženim u brojnim odlukama (npr. Rev-136/06 od 28. veljače 2006. g., Rev-1083/09 od 15. listopada 2009. g. i Rev-119/12 od 04. lipnja 2014. g.) da doista samo tužitelju u konkretnom slučaju pripada pravo na naknadu troškova postupka jer su navedeni troškovi nastali isključivo kao posljedica osporavanja i osnove i visine tužbenog zahtjeva tužitelja, pa tuženiku ne pripada pravo na naknadu troškova postupka, već je u obvezi naknaditi tužitelju potreban i opravdani trošak za vođenje parnice, razmjerno njegovom uspjehu u sporu. (ŽS VŽ, Gž-2308/14 od 23. ožujka 2015.)"	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
59	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	Odredba bi mogla potencirati neujednačenost sudske prakse, posebno imajući u vidu da nije dopuštena revizija protiv odluke o troškovima postupka. Također, otvara se prostor za stvaranje sasvim nove grane prava - "Troškovno pravo". Smatramo da je dosadašnja sudska praksa dala odgovore na sporna pitanja glede troškova parničnog postupka (postoji stav o dosuđivanju troškova postupka kod djelomičnog uspjeha u postupku) pa bi ovakvim rješenjem bila dovedena u pitanje pravna sigurnost.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
60	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	Kod dosude troškova srazmjerno uspjehu u sporu svakako treba praviti razliku između situacija kad se osporava samo visina tužbenog zahtjeva od situacije kad tuženik osporava osnov i visinu, odnosno uspjeh u sporu treba ocjenjivati ne samo kvantitativno nego i kvalitativno. Vrhovni sud Republike Hrvatske je, na sjednici Građanskog odjela od 06. lipnja 1980.g., u svezi parcijalnog uspjeha u sporu i primjene čl. 154 st 2 ZPP-a zauzeo u svezi tog pitanja pravno shvaćanje da se prilikom određivanja troškova postupka izraz „djelomičan uspjeh“ i „razmjeran dio troškova“ treba ocjenjivati ne samo kvantitativno već i kvalitativno, kako s obzirom na osnovu, tako i s obzirom na visinu usvojenog, odnosno odbijenog dijela tužbenog zahtjeva. U suštini, ukoliko se osporava i osnov tužbenog zahtjeva, a presudom se usvaja tužbeni zahtjev makar i djelomično, tada je uspjeh tuženika 0, nema ga . Usprkos citiranom stajalištu VSRH danas sudovi izračunavaju % uspjeha u sporu isključivo temeljem odnosa usvojenog i odbijenog dijela novčanog potraživanja, ne uvažavajući ovu činjenicu, pa imamo posve nelogičnu situaciju da tužitelji nekada moraju naknađivati trošak tuženiku koji je osporavao i osnov i visinu, te time produžavao postupak i uzokovao troškove provođenja dokaznog postupka, potrebu održavanja vise ročišta, očitovanja tijekom postupka i sl. Na predloženi se način neopravdano pogoduje tuženicima koji neosnovano osporavaju osnov I svoju odgovornost uopće, odugovlače parnicu I urzokuju troškove provođenja dokaza radi dokazivanja osnova, da bi im i u odnosu na tako nastale troškove bio priznat % prema uspjehu u sporu izračunat temeljem uspjeha (odbijanja) dijela zahtjeva za isplatu.Ne mogu se oteti dojmu da se radi o pogodovanju osiguravajućim društvima koja redovno u parnicama osporavaju osnov odgovornosti , a potom neopravdano umanjuju svoje troškove na ovaj način	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
61	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	Stavak 2. krajnje je kompliciran i primjenljiv je isključivo na novčana potraživanja. Ovako postavljena norma prouzročit će u praksi prilično nedoumica, kako sucima prilikom dosude, tako i strankama, a ničime ovakva nova odredba ne pridonosi ubrzavanju i olakšavanju parničnog postupka, što je, vjerujem, osnovni motiv predlagača. Druga rečenica stavka 2. je također problematična. Naime, prilikom povlačenja dijela tužbenog zahtjeva dolazi do situacije da se prvotno viša vrijednost predmeta spora (na koju se računaju troškovi) umanji, pa ako se po tom konačno postavljenom zahtjevu računa uspjeh, tada je tužena strana sasvim sigurno stavljena u slabiji položaj. Kao što je već rečeno, u predmetima u kojima je tužbeni zahtjev sastavljen od novčanih i nenovčanih zahtjeva (na primjer, tužbe zbog povreda autorskog prava u kojima se traži utvrđenje povreda aut. prava, zabrana daljnje povrede, objavljivanje presude pa onda i isplata naknade) veći dio tužbenog zahtjeva može biti nenovčano potraživanje, pa je nepravedno uspjeh računati prema novčanom potraživanju. PRIJEDLOG: s obzirom da se predloženom odredbom ne utječe na ubrzanje i ekonomičnost postupka, predlažem da se briše stavak 2. ili da ga se izmijeni uz napomenu da je potrebno u postotak uspjeha računati i nenovčane dijelove tužbenog zahtjeva.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
62	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	U predloženoj odredbi trebalo bi unijeti i načela o naknadi troškova u slučaju kada je osporena i osnova i visina tužbenog zahtjeva, jer se uspjehom u sporu ne može smatrati samo matematički omjer uspjeha prema visini tužbenog zahtjeva (usp. Europski sud za ljudska prava, Klauz protiv Hrvatske). Stoga, s obzirom na nesklonost sudova da donose međupresude, treba u odredbama o troškovima jasno naznačiti da u takvim slučajevima vode računa o svim okolnostima postupka, a ne samo o matematičkoj formuli uspjeha, jer često zbog same visine tužbenog zahtjeva i ne nastaju dodatni troškovi u postupku, pa se time neosnovano pogoduje tuženicima koji mogu obijesno osporavati sve činjenice i time suprotnoj strani prouzrokovati dodatne troškove, a time moguće i profitirati (nerijetke su bile situacije gdje je trošak tuženika prelazio visinu glavnice dosuđene tužitelju).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
63	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	Predloženi st. 2. potpuno je nepotreban jer je sudska praksa zauzela jasan stav o dosuđivanju troškova postupka kod djelomičnog uspjeha u postupku i dosadašnji stavak 2. ne treba mijenjati. Pogotovo je sporna odredba da se "Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu.". Znači li to da se može npr. pokrenuti postupak radi naknade štete za iznos od 1.000.0000,00 kn, prouzročiti drugoj strani ogromne troškove s obzirom na VPS i onda na zadnjem ročištu smanjiti tužbeni zahtjev (smanjenje nije preinaka) i "konačno" postaviti tužbeni zahtjev za isplatu 1.000,00 kn, uspijeti s tih 1.000,00 kn i dobiti cjelokupni trošak postupka kao da se uspjelo sa 100% zahtjeva? Ostale odredbe kojima se mijenja dosadašnje uređenje instituta troškova samo unose dodatnu nesigurnost u konačni rezultat postupka i način dosuđivanja troškova postupka, pri čemu se napominje da je do sad više-manje stabilan institut troškova već narušen zauzetim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH da neće odlučivati o revizijama koje se odnose na troškove postupka, što je pak dovelo do toga da pojedini drugostupanjski sudovi bez straha od revizije odluku o troškovima temelje na tome da je neka stranka maloljetna, slabog imovnog stanja i sl., pa da zbog toga nije dužna snositi troškove postupka koji je u cijelosti izgubila.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
64	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 17.	Da li na sudu postoje visoko kvalificirani matematičari za obračun ovog troška? Ne bi li bilo bolje da odluku o troškovima postupka nakon pravomoćnosti odluke o glavnom zahtjevu donosi sudski savjetnik suda prvog stupnja?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
65	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 19.	U cilju da informativni sastanak o mirenju zaživi kao pravni institut, predlažemo troškovno sankcioniranje stranke koja odbije pristupiti informativnom sastanku o mirenju nakon što to sudac naloži. Potrebno je naglasiti da nije dovoljno da sastanku pristupi odvjetnik stranke, već stranka osobno (u slučaju poslovnog subjekta njegov predstavnik (vlasnik, direktor itd.)). Stoga predlažemo uz članak 159. ZPP-a, kojim se regulira pitanje naknade parničnog troška, dodati novu odredbu o troškovima parničnog postupka koja glasi: „Ukoliko stranka koja sukladno rješenju suda ne organizira informativni sastanak o mirenju, odnosno ukoliko druga strana ne pristupi informativnom sastanku o mirenju, ista je dužna protivnoj stranci nadoknaditi trošak održavanja informativnog sastanka o mirenju u visini vrijednosti pojedinog ročišta sukladno vrijednosti predmeta spora. Stranke su sastancima dužne pristupiti osobno, odnosno po zakonskom zastupniku ako se radi o pravnoj osobi.“. „Ukoliko stranka koja sukladno rješenju suda ne organizira informativni sastanak o mirenju, odnosno ukoliko druga strana ne pristupi informativnom sastanku o mirenju, ista je dužna protivnoj stranci nadoknaditi trošak održavanja informativnog sastanka o mirenju u visini vrijednosti pojedinog ročišta sukladno vrijednosti predmeta spora. Stranke su sastancima dužne pristupiti osobno, odnosno po zakonskom zastupniku ako se radi o pravnoj osobi.“.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
66	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 19.	Intencija je ove odredbe poticanje mirnog rješenja spora, no ista nije usklađena sa Zakonom o mirenju koji propisuje dokazne zabrane. Na primjer, u parnici ne bi bilo dopušteno spominjati prijedloge i protuprijedloge stranaka iz postupka mirenja pa se može postaviti pitanje na temelju čega će sud donositi zaključak o "postupanju stranke u pokušaju mirnog rješenja spora".	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
67	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 19.	U članku 159. iza stavka 2. predloženo je dodati novi stavak 3. a za koju odredbu smatramo da nije prihvatljiva obzirom da se njome daje sudu diskreciono pravo da prema svojoj slobodnoj procjeni, bez ikakvih konkretnih kriterija sam odlučuje o umanjenju ili uvećanju troškova postupka. Stoga predlažemo da se ova odredba ne unosi u tekst Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), već da odredba članka 159. ZPP-a ostane kakva je i do sada.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
68	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 19.	APSOLUTNO NEPRIHVATLJIVO I SUPROTNO ZAKONU O MIRENJU. Osnovni postulat mirenja je dobrovoljnost te je svaka "ucjena" suda da stranke moraju pokušati mirno riješiti spor suprotna tom načelu. S druge strane, nipošto nije jasno što znači "postupanje" u korist ili protiv pokušaja mirnog rješenja spora. Da li to znači da stranka mora pristati na postupak mirenja, jer će u suprotnom izgubiti pravo na troškove postupka? Da li to znači da stranka koja prvo predloži nagodbu dobija i troškove (neovisno o tome kakva je nagodba)? Da li uopće sudac može (a da ne ulazi u meritum spora) uopće procijeniti kakve je kvalitete nagodbeni prijedlog koji jedna strana odbije? Itd. U stvarnom životu odnosno praksi (stranke, najčešće tuženi, se služe svakakvim sredstvima, pa tako i predlažu da se provede postupak mirenja, jer time dobijaju na vremenu. Imajmo na umu da na najvećim sudovima razmak između dva ročišta iznosi čak i do 6 mjeseci, tako da jednim "pokušajem mirnog rješenja spora" stranka može dobiti i do 8-9 mjeseci vremena. Ne može se druga strana koja takvo odugovlačenje pokuša spriječiti kazniti zbog toga. Ovakva odredba je neprikladna i samo površinski izgleda kao da ide u korist mirenja, a zapravo će zbog takve odredbe dolaziti zbog zloupotrebe tzv. "mirnog rješenja spora". PRIJEDLOG: SVAKAKO BRISATI.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
69	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 19.	Ova odredba je nejasna, nerazrađena i može dovesti do potpune pravne nesigurnosti. Pokušavanje mirnog rješenja spora ne mora biti u vezi s troškovima postupka. Ako tuženik duguje 100.000,00 kn, a nudi mirno rješenje spora isplatom iznosa od 10.000,00 kn pod uvjetom da tužitelj povuče tužbe, na koji način to utječe na troškove postupka i kako bi sud u takvoj situaciji trebao odlučiti o troškovima. Ako mirno rješenje predlaže tužitelj, a tuženik na njega ne pristaje, kako će sud tuženiku koji je u cijelosti izgubio u sporu "uvećati dio troškova koje bi trebao nadoknaditi drugoj stanci"?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
70	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 21.	S obzirom na preopterećenost sudova i sudaca posebno, ne vidim razloga da o svim troškovima u postupku (neovisno u kojem dijelu postupka) ne mogu odlučivati i sudski savjetnici.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
71	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 23.	Konačno bi u ovoj odredbi čl. 186. st. 2. ZPP-a trebalo brisati riječi "stvarna nadležnost" jer vrijednost predmeta spora nikako ne utječe ne zasnivanje stvarne nadležnosti suda.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
72	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	"Sud može tijekom cijeloga parničnog postupka, uvažavajući sve okolnosti, posebno interes stranaka i trećih osoba vezanih uz stranke te trajnost njihovih odnosa i upućenost jednih na druge, na ročištu uputiti stranke da u roku od osam dana pokrenu postupak mirenja pri sudu ili izvan suda. Stranke mogu nakon podnošenja redovnog pravnog lijeka suglasno podnijeti prijedlog za rješavanje spora u postupku mirenja pred sucem izmiriteljem suda nadležnog za odlučivanje o pravnom lijeku. Ako stranke suglasno predlože ili prihvate rješavanje spora u postupku mirenja pred sudom, bez odgode će se odrediti informativni sastanak o mirenju na koje se pozivaju stranke, njihovi zastupnici i punomoćnici ako ih imaju. Postupak mirenja pred sudom vodi izmiritelj određen iz Registra izmiritelja koji vodi Ministarstvo pravosuđa. Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred izmiriteljem je sudska nagodba, ako je potpiše sudac.".	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
73	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	Predlaže se iz stavka 3. riječi „tijekom cijelog parničnog postupka“ uvrstiti u stavak 1. odmah iza riječi „sud može“, a riječi iz stavka 3. „ili izvan suda“ dodati na kraj 1. stavka, čime stavak 3. postaje suvišan i briše se. Također se predlaže iz stavka 1. izbrisati riječi „na ročištu“, obzirom da bespotrebno ograničavaju rad suda. Nadalje se predlaže postupovne odredbe radi jasnoće postupka izdvojiti u poseban članak, pa se predlaže stavak 2. izdvojiti u poseban članak. U odnosu na stavak 4. predlaže se riječi „sastanak radi pokušaja mirenja“ uskladiti s člankom koji prethodi ovom članku, te na to mjesto upisati „informativni sastanak o mirenju“. Stavak 5. predlaže se izmijeniti na način da postupak mirenja pred sudom vodi izmiritelj upisan u Registar koji vodi Ministarstvo pravosuđa, budući da prema važećem zakonskom rješenju pred sudom mogu miriti izmiritelji, neovisno radi li se o sucima, dok bi ovakvo rješenje ograničilo pravo stranaka da biraju izmiritelja. U odnosu na stavke 6. i 7. predlaže se iste izdvojiti u poseban članak. U odnosu na stavke 8. i 9. predlaže se iste pojednostaviti na način da tekst glasi kako je predloženo.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
74	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	Prethodno članku 186.d, predlažemo dodatni članak: „Nakon što sud zaprimi odgovor na tužbu tuženika, sud će rješenjem naložiti strankama da u roku od 30 dana održe informativni sastanak o mirenju. Sudac će rješenjem odrediti obveze stranaka u organizaciji informativnog sastanka. Informativni sastanak o mirenju može se održati pri sudu ili izvan suda uz sudjelovanje izmiritelja upisanog u Registar izmiritelja pri Ministarstvu pravosuđa. Tužitelj je dužan u daljnjem roku od 15 dana dostaviti sudu pisani dokaz o održavanju informativnog sastanka o mirenju. Ako je na informativnom sastanku postignut sporazum o pokretanju postupka mirenja, sud će zastati s postupkom do okončanja postupka mirenja.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
75	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	U svrhu osnaženja mirenja kao cilja predloženih izmjena, predlaže se uvesti institut informativnog sastanka o mirenju kao obaveznog momenta u postupku koji slijedi odmah po pokretanju parnice, nakon podnošenja odgovora na tužbu. Ovime se ne uvodi institut obveznog mirenja, već je element obvezatnosti iskorišten da bi se strankama pružile informacije o mirenju, kako bi samostalno mogle odlučiti o upuštanju u postupak medijacije, kao i izabrati vrstu medijacije koja im najviše odgovara. Time se afirmira načelo dobrovoljnosti, a istovremeno osnažuje medijacija u Hrvatskoj.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
76	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	Stavak 1. neprikladan. Ako su stranke pristale pokušati svoj spor riješiti u postupku mirenja, onda je nepotrebno ponovno ih upućivati da same iniciraju (nakon što su već pristale) pokretanje postupka mirenja. To bi imalo smisla kad bi se mirenje provodilo izvan suda, no ako se ono provodi na sudu, tada je parnični sud taj koji donosi rješenje da se stranke upućuju u postupak mirenja u sudu te je pritom bitno upoznati stranke tko su suci i sudski savjetnici izmiritelji na sudu i ponuditi im da izaberu suca ili savjetnika izmiritelja (ovo je potrebno uvesti kao obvezu suda, jer je cilj da stranke suglasno izaberu suca izmiritelja ili sudskog savjetnika izmiritelja za provođenje postupka mirenja) Nakon što su stranke pristale ići u postupak mirenja i nakon što je sud eventualno odredio izmiritelja po izboru stranaka, spis se dostavlja povjereniku za mirenje, koji na temelju odabira stranaka, spis dodjeljuje sucu izmiritelju kojeg su stranke odabrale, a ako ga nisu odabrale, onda ga dodjeljuje sucu ili sudskom savjetniku koji je godišnjim rasporedom poslova određen za izmiritelja u sudu. Također, iz predloženog stavka 1. proizlazi da sud može stranke uputiti na postupak mirenja, kada one uopće i nisu zainteresirane za takvu mogućnost. Sudu ne bi smjela pripadati takva ovlast, jer je mirenje dobrovoljan postupak i on se mora temeljiti isključivo na pristanku obje stranke. Stavak 5. predlažem izmijeniti na način da umjesto „s liste izmiritelja koju utvrđuje predsjednik suda“ piše „određen godišnjim rasporedom poslova za suca izmiritelja, odnosno sudskog savjetnika izmiritelja.“ Naime, poslovi u sudu određuju se Godišnjim rasporedom poslova, sukladno Sudskom poslovniku, koji treba sadržavati tko su izmiritelji na sudu, pa je nepotrebno nametati predsjedniku suda obvezu da dupla navedeni popis, izradom liste izmiritelja. Odredba stavka 6. koja glasi: „Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen.“ je nejasna i ne slijedi vremenski slijed u parničnom postupku. Rečenicu ne treba počinjati s „izmiritelj“ jer je izmiritelj osoba koja se s konkretnim parničnim predmetom upoznaje tek kada on bude upućen iz parnice u postupak mirenja. Normu bi trebalo pojednostaviti na način da ista bude razumljiva, primjerice: „Postupak mirenja ne može voditi sudac ili sudski savjetnik zadužen za parnični predmet koji je upućen u postupak mirenja.“ Glede stavka 7., što znači „u bilo kojem svojstvu“? Ispada da taj izmiritelj ne može sudjelovati ponovno u tom istom predmetu kao izmiritelj. Zašto stranke ne bi mogle, nakon što mirenje jednom nije uspjelo, ponovno pokrenuti postupak mirenja i tražiti da taj postupak opet vodi sudac izmiritelj ili sudski savjetnik izmiritelj koji je postupak mirenja vodio i prvi put? Izraz „u bilo kojem svojstvu“ je preširok, nedorečen, nejasan. Ova norma ne udovoljava zahtjevu preciznosti i jasnoće zakonske norme. Stavak 8. i 9. su jezično neprikladni. Tako navedeni stavci određuju da je nagodba sklopljena pred sucem izmiriteljem sudska nagodba, a pred savjetnikom izmiriteljem takva je nagodba sudska nagodba ako je potpiše sudac, iz čeg bi se dalo izvući zaključak da nagodba koju ne potpiše sudac a zaključena je pred sudskim savjetnikom izmiriteljem – nije sudska nagodba, ali i dalje ostaje nagodba – pri čemu se ne definira kakva. Jezično je prihvatljivije navesti: Postupak mirenja smatra se uspješno okončanim zaključenjem sudske nagodbe pred sucem izmiriteljem, odnosno pred sudskim savjetnikom izmiriteljem, kada takvu sudsku nagodbu potpiše sudac. Drugim riječima, postupak mirenja može se uspješno okončati jedino zaključenjem sudske nagodbe, a ne nagodbe za koju je potrebno naglašavati da je to sudska nagodba jer nagodba sklopljena u sudu ne može biti nikakva drugačija nagodba nego sudska.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
77	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	Upitna je usklađenost predloženog rješenja sa Zakonom o mirenju, u kojem nije jasno propisana struktura postupka mirenja, posebno njegovog početka (pokretanja). Da bi se otklonile moguće zlouporabe, predlaže se sljedeći tekst članka 25.: „Sud može tijekom cijeloga parničnog postupka strankama predložiti rješavanje spora u postupku mirenja pri sudu ili izvan suda. Sud može uvažavajući sve okolnosti, posebno interes stranaka i trećih osoba vezanih uz stranke te trajnost njihovih odnosa i upućenost jednih na druge, odmah na ročištu odrediti sastanak radi pokušaja mirenja o čijem terminu će sud naknadno obavijestiti stranke te njihove zastupnike i punomoćnike ako ih imaju. Rješenjem kojim sud određuje sastanak radi pokušaja mirenja sud je dužan istodobno odrediti novo ročište. Rješenje kojim sud određuje sastanak radi pokušaja mirenja smatra se rješenjem o upravljanju postupkom . Ako koja od stranaka ne pristupi sastanku radi pokušaja mirenja ili stranke na sastanku ne prihvate rješavanje spora u postupku mirenja pred sudom, smatra se da postupak mirenja nije pokrenut. U tom slučaju sud nije ovlašten bez suglasnosti obiju stranaka određivati novi sastanak radi pokušaja mirenja pred sudom. Postupak mirenja pred sudom vodi sudac izmiritelj ili sudski savjetnik određen s liste izmiritelja koju utvrđuje predsjednik suda. Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen. Ako se postupak mirenja dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu. Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred sucem izmiriteljem je sudska nagodba. Nagodba sklopljena u postupku mirenja provedenom u sudu pred izmiriteljem – sudskim savjetnikom je sudska nagodba, ako je potpiše sudac."	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
78	Vesna Kovačević Fras	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	U stavku 2. iza riječi „upravljanja postupkom“ trebalo bi stajati: "Postupanje stranaka po rješenju suda, sud će cijeniti kod odlučivanja o troškovima postupka sukladno čl. 159. ovog zakona. Stavak 4. trebao bi glasiti: "Ako stranke suglasno predlože ili prihvate rješavanje spora u postupku mirenja pred sudom, sklopit će sporazum o mirenju u kome će suglasno odrediti osobu izmiritelja sa liste izmiritelja suda." Komentar uz stavak 4: Neučinkovito bi bilo da se stranke još jednom sastaju ako su se suglasile da žele postupak mirenja. Čemu bi onda pokušavale mirenje kad odmah mogu pokrenuti postupak mirenja? U stavku 5. trebala bi stajati riječ "izmiritelj" iza riječi "sudski savjetnik". Stavak 6. trebao bi glasiti: "Sudac izmiritelj ili sudski savjetnik izmiritelj ne može sudjelovati u predmetu u kojem je bio izmiritelj." Komentar uz stavak 6: Nije potpuno jasno što je bila namjera predlagatelja. Da li sudac kome je predmet dodijeljen prije mirenja ne može biti sudac izmiritelj ili da sudac koji je bio izmiritelj ne može suditi u predmetu koji mu je kasnije dodijeljen? Ili možda oboje? Komentar uz stavak 9: Što je sa nagodbom koja je sklopljena pred sudskim savjetnikom, a nije ju potpisao sudac? Kakva je to nagodba, odnosno da li je to uopće nagodba? Prijedlog Vesne Kovačević Fras i Branimira Tuškana	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
79	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	držim neopravdanim razlikovanje mirenja pred sudom i van suda.Sudovi su i ovako opterećeni, a ukoliko je namjera potaknuti postupke mirenja tada nema nikakve potrebe da se na ovaj način sugerira da bi postupak mirenja pred sudom bio nešto posebno brži ili bolji (što se može shvatiti iz - odrediti će se bez odgode.. te st. 7 i 8)	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
80	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	Sve dok je jedno od načela postupka mirenja dobrovoljnost, teško da ova odredba može pomoći u postupku. Moguća su, kako kaže kolegica Banić, zloupotrebe (naročito imajući u vidu pokušaj dopune u članku 159. ZPP). Drugo, nije jasno zbog čega u stavku 1. predlagatelj navodi samo "mirenje pri sudu" a u stavku 3. i mirenje pri sudu ili izvan suda. Treće, odredba stavka 4. zapravo dovodi u nepovoljan položaj sve centre za mirenje izvan suda budući da se tom odredbom strankama "sugerira" da će mirenje započeti "bez odgode" (iako se ne zna što bi to trebalo značiti, da li to znači istog dana, istog tjedna ili istog mjeseca). Iako je to odredba koja se nalazi i u trenutno važećem tekstu ZPP smatram da nije pretjerano kvalitetna. Odredba predloženog stavka 9. je u suprotnosti s odredbama Zakona o mirenju u pogledu učinka nagodbe pred izmiriteljem. Smatram da nema potreba razlikovati suce izmiritelje i sudske savjetnike izmiritelje budući da su prema Zakonu o mirenju oni izjednačeni. Drugo je što postoji uvijek mogućnost da stranke mogu pred sucem koji vodi postupak nakon eventualnog mirenja (uostalom, i tijekom cijelog postupka) sklopiti sudsku nagodbu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
81	Gabriela Banić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 25.	Prvi stavak predloženog članka može imati za posljedicu odugovlačenje postupka i otvara mogućnost arbitrarnosti prilikom ocjenjivanja svih naznačenih okolnosti. Učinci te odredbe u pogledu odugovlačenja postupka bi se vrlo brzo mogli pokazati u predmetima razvoda braka, a nakon obvezatnog postupka savjetovanja pred CZSS, a koji je donošenjem novog Obiteljskog zakona još duži i složeniji.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
82	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 26.	Predlaže se stavak 1. prenijeti u članak 186.d, odmah iza 1. stavka, jer to čini jednu cjelinu te naglašava da je mirenje moguće i u drugom stupnju. Predlaže se stavke 2.,3, i 4. prenijeti u poseban članak, budući da sadržajno čine cjelinu i uređuju postupovne odredbe, s time da stavak 2. i 3. sadržajno odgovaraju stavku 6. i 7. predloženog članka 186.d.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
83	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 26.	Zašto stranke prijedlog za rješavanje spora u postupku mirenja ne bi mogle podnijeti i pred sucem izmiriteljem nižeg suda? S obzirom da je odredbom članka 321. stavka 7. ZPP-a propisano, ako stranke hoće zaključiti nagodbu pred prvostupanjskim sudom nakon donošenja prvostupanjske odluke dok je postupak u povodu žalbe u tijeku pred drugostupanjskim sudom, prvostupanjski će sud bez odgode zatražiti – telefonom, telefaksom ili elektroničkom poštom – od drugostupanjskog suda da ga se obavijesti o tome je li već odlučeno u povodu žalbe te obavijestiti taj sud da stranke namjeravaju zaključiti sudsku nagodbu te će prvostupanjski sud strankama dopustiti zaključenje nagodbe nakon što ga drugostupanjski sud obavijesti da još uvijek nije odlučeno u povodu žalbe i da je zastao s postupkom dok se postupak zaključenja nagodbe ne dovrši, ne vidim razlog zašto navedena regulativa ne bi bila primijenjena i u slučaju kada je riječ o postupku mirenja. Dakle, s obzirom da se radi o dobrovoljnom postupku, strankama treba ostaviti mogućnost da same izaberu hoće li tražiti provođenje postupka mirenja pred sudom koji je nadležan za odlučivanje o pravnom lijeku ili pred sucem izmiriteljem odnosno sudskim savjetnikom izmiriteljem nižeg suda. U tom bi slučaju trebalo propisati i da će stranke koje su podnijele prijedlog za provođenje postupka mirenja dok se spis nalazi na višem sudu radi odlučivanja o pravnom lijeku, obavijestiti o tome taj sud, kako bi isti mogao zastati s rješavanjem predmeta do okončanja postupka mirenja pred nižim sudom (ako u trenutku obavijesti nije već donio odluku glede pravnog lijeka). Odredba stavka 2. koja glasi: „Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen radi odlučivanja o pravnom lijeku“ je nejasna i ne slijedi vremenski slijed u parničnom postupku. Rečenicu ne treba počinjati s „izmiritelj“ jer je izmiritelj osoba koja se s konkretnim parničnim predmetom upoznaje tek kada on bude upućen u postupak mirenja. Dakle, pretpostavka je da je uložen pravni lijek te da se nakon toga predlaže mirenje pred sudom koji treba odlučiti o pravnom lijeku. Normu bi trebalo pojednostaviti na način da ista bude razumljiva, primjerice: „Postupak mirenja ne može voditi sudac ili sudski savjetnik zadužen za odlučivanje o pravnom lijeku u predmetu koji je upućen u postupak mirenja.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
84	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 27.	Kao predstavnici gospodarstva, podržavamo predloženo ovim člankom jer smatramo da pružanje mogućnosti gospodarstvenicima da svoj spor riješe i kod nekog centra za mirenje izvan suda, može predstavljati prednost obzirom na specijalistička znanja iz pojedinih grana i područja gospodarstva koja izmiritelji izvan suda mogu pružiti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
85	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 27.	Nije jasna svrha stavka 2. Zašto bi stranke, koje su dovršile postupak mirenja pred izabranim centrom za mirenje, zaključenjem (izvansudske) nagodbe, sklapale sada sudsku nagodbu – kad već imaju ovršnu ispravu (izvansudsku nagodbu)? Što će strankama dvije ovršne isprave o istom predmetu spora? Pretpostavka je da će stranke izvansudskom nagodbom riješiti sva sporna pitanja, pa bi trebalo propisati: „Ako stranke zaključe nagodbu o predmetu spora u postupku mirenja pred centrom za mirenje, parnični postupak se obustavlja te svaka stranka snosi svoje troškove postupka. Ako stranke svoj spor riješe djelomično zaključenjem nagodbe pred centrom za mirenje, postupak se nastavlja pred sudom u pogledu onog dijela tužbenog, odnosno protutužbenog zahtjeva o kojem se stranke nisu nagodile.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
86	Vesna Kovačević Fras	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 27.	U stavku 1. trebalo bi izostaviti riječi "u nekom od centara za mirenje". U stavku 2. trebalo bi izostaviti riječi "pred izabranim centrom za mirenje". Komentar uz stavak 1. i. 2: Mirenje se provodi i izvan centara za mirenje, konkretno u odvjetničkim kancelarijama. Hoće li sud i u slučaju da se mirenje odvija, na primjer, u odvjetničkoj kancelariji, a ne u nekom od centara za mirenje zastati s postupkom i može li takva nagodba poslužiti kao osnova za sklapanje sudske nagodbe? Prijedlog Vesne Kovačević Fras i Branimira Tuškana	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
87	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 27.	S obzirom da se ne slažem s predloženim izmjenama u članku 186.g. ne bih se složio niti da se u ovom članku primjenjuju takve nove odredbe zakona o zastoju postupka.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
88	Sandra Lisac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Stavak 1. bi trebalo promijeniti na način da bude jasno da sud mora donijeti rješenje o zastoju radi pokušaja mirnog rješenja spora ako stranke suglasno to zatraže. Dakle, da sud to mora učiniti (sud će) te da odluka koja se donosi predstavlja rješenje. Nadalje se treba definirati je li protiv rješenja dopuštena žalba jer smo u praksi susretali rješenja koja su imala uputu o pravnom lijeku i rješenja u kojima je bilo navedeno da žalba protiv njih nije dopuštena. Nadalje, budući da prema hrvatskim pravnim propisima stranke ne mogu utjecati na zastaru kao u nekim pravnim sustavima, institut zastoja se pokazao korisnim u slučajevima kada tužitelj pokreće postupak kako ne bi izgubio to pravo zbog zastare, ali ujedno ne odbacuje moguće uređenje odnosa mirnim putem. Kako se parnični postupak ne bi zloupotrijebio, zakonodavac je pravilno propisao rokove u kojima se dopušta takav zastoj. Međutim, rok zastoja od 60 dana koji se sada predlaže je po svim kriterijima prekratak. U dosadašnjoj praksi su se stranke najčešće uspjele mirno dogovoriti u roku kraćem od godine dana, ali najčešće im je trebalo barem 150-200 dana. Dakle, rok od jedne godine koji se kasnije može još jednom produžiti treba ostaviti. Dodatno bi u stavku 2. trebalo definirati za koliko stranke mogu tražiti produženje takvog roka budući da trenutno postoji pravna nesigurnost jer nije jasno mogu li stranke predložiti produženje roka na još godinu dana, odnosno bi li sud to prihvatio. Također bi trebalo precizirati kako zastoj utječe na tijek rokova, odnosno primjenjuje li se i u slučaju ovog zastoja radi mirnog rješenja spora odredba članka 215.a Zakona koja propisuje da će se na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovog Zakona o prekidu postupka (rokovi koji su bili u tijeku da se prekidaju i protekom zastoja počinju teći iznova).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
89	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Članak 28. ostaje nepromijenjen. Predlažemo dodatni članak: „Rješenje kojim sud upućuje stranke na rješavanje spora u postupku mirenja smatra se rješenjem o upravljanju postupkom. Protiv rješenja o upućivanju na informativni sastanak o mirenju i pokretanje postupka mirenja žalba nije dopuštena.“. Predlaže se u poseban članak izdvojiti stavak 2. članka 186.d kako je to učinjeno u prijedlogu, te se ujedno predlaže dodati i novi stavak 2. kojim se uređuje pitanje dopuštenosti žalbe.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
90	Američka gospodarska komora u Hrvatskoj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Članak 28. ostaje nepromijenjen. Predlažemo dodatni članak: „Izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja u parničnom predmetu koji mu je dodijeljen radi odlučivanja o pravnom lijeku. Ako se postupak mirenja dovrši bez sklapanja nagodbe, izmiritelj ne smije sudjelovati u tom sporu u bilo kojem svojstvu. Na postupke mirenja koji se provode u sudovima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona koji uređuje postupak mirenja, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.“. Predlažemo korekciju 1. i 2. stavka prenesenog iz članka 186.e, budući da nije jasno zbog čega izmiritelj ne može sudjelovati u postupku mirenja koje mu je dodijeljeno u rad.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
91	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	U stavku 3. piše "nastavak postupak", umjesto "nastavak postupka." Ovo se ističe radi ispravka, ako ova norma ipak ostane u Konačnom prijedlogu ZID ZPP/16. Međutim, sam članak 186.g, onako kako je predložen, je sam sebi kontradiktoran. Smisao ovog članka je da se postigne mirno rješenje spora, zato se zastaje s postupkom. Međutim, presumpcija povlačenja tužbe ubit će kod tužitelja svaku volju za mirnim rješenjem spora, ako mu nad glavom visi opasnost da će se tužba smatrati povučenom ako u roku 15 dana nakon proteka roka na koji je zastoj određen, ne predloži nastavak postupka. Predlaže se ostaviti postojeće pozitivnopravno rješenje, bez intervencija u rokove trajanja zastoja. Ako ipak ostane presumpcija povlačenja tužbe, onda navednu normu treba izmijeniti na način da ista glasi: Ako nijedna stranka u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o zastoju postupka, ne predloži nastavak postupka, smatra se da je tužba povučena.". Najčešće se zastoj postupka određuje na ročištu kada su sve stranke (tužitelji i tuženici, koliko god ih ima na svakoj strani) nazočni ročištu na kojem se doosi rješenje o zastoju postupka, pa se odmah odriču prava na žalbu i pisanog otpravka. No, bit će i situacija kada će sud pisani otpravak rješenja o zastoju postupka dostavljati strankama (primjerice, kad stranke izvan ročišta suglasno zastraže zastoj postupka radi mirnog rješenja spora). U takvom slučaju presumpciju povlačenja tužbe ne treba vezati uz datum određen u rješenju kao datum do kojeg je određen zastoj, jer bi se moglo dogoditi da rješenje bude tužitelju dostavljeno nakon proteka vremena do kojeg je parnica u zastoju). No u toj situaciji su rokovi određeni predloženom odredbom prekratki, trebalo bi, ako se predlagatelj i odluči ostaviti procesnu sankciju presumiranog povlačenja tužbe, ostaviti aktualnu zakonsku odredbu prema kojoj zastoj postupka može trajati do godine dana, a presumirano povlačenje tužbe vezati uz 15 dnevni rok prema kojem će sve stranke u postupku biti ravnopravne a to je trenutak pravomoćnosti rješenja o zastoju postupka.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
92	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Nedvojbeno je da je intencija odredbe poticanje mirnog rješenja spora i to mirenjem (medijacijom), međutim, mišljenja smo da stavak 3. može polučiti sasvim suprotan efekt jer će postojati bojazan od presumiranog povlačenja tužbe i pritiska na tužitelja tijekom medijacije. Medijacija bi trebala biti dobrovoljan postupak kojeg će stranke same urediti u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
93	Vesna Kovačević Fras	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Stavak 3. trebao bi glasiti: "Ako nijedna stranka u roku od 15 dana nakon proteka rokova iz stavka 2. ovog članka ne predloži nastavak postupka, sud će zakazati raspravu po službenoj dužnosti." Komentar uz stavak 3: Rješenje da se tužba smatra povučenom moglo bi se negativno odraziti na implementiranje postupka mirenja u Republici Hrvatskoj. Realno je da nakon proteka rokova sud nastavi sa postupkom i donese odluku, ukoliko stranke ne bi sklopile nagodbu, jer bi mogla postojati mogućnost da nagodbu koju su stranke pokušavale sklopiti u mirenju izvan suda, sklope na sudu u nastavku postupka. Kod ovakvog rješenja mogle bi se javiti i dvojbe oko primjene čl. 158. ovog zakona (čl. 18. Prijedloga), odnosno moglo bi se postaviti pitanje kako će sud cijeniti i procjenjivati, na primjer, tvrdnju tužitelja da postoje i drugi razlozi koji se mogu pripisati tuženiku, tako da je tuženik dužan tužitelju naknaditi trošak postupka." Prijedlog Vesne Kovačević Fras i Branimira Tuškana	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
94	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Slažem se s oba prethodna komentara. Niti ima ikakvog smisla skraćivanje rokova zastoja, niti ima smisla presumirati da je tužitelj odustao od tužbe ukoliko u (također kratkom roku) nije zatražio nastavak). Ne vidim zbog čega se inzistira na takvim "sankcijama" koje zaista mogu dovesti do toga da tužitelji neće biti spremni na takve rizike (naročito kada su i rokovi toliko kratki). PRIJEDLOG: brisati novi prijedlog članka 186g. i ostaviti ga kakav jest.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
95	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Presumpcija da je tužba povučena je pogrešna i kao velik broj drugih odredbi ovog Zakona usmjerena samo na to da se zadovoljavanjem forme riješi što veći broj predmeta, sve na štetu prava stranaka. Ako su stranke tražile zastoj za mirno rješenje spora i nisu obavijestile sud da su dogovor postigle, onda se samo može pretpostaviti da dogovora nema i da se postupak treba nastaviti. Ovakve odredbe o zastoju negativno će utjecati na mogućnost mirenja jer niti jedan tužitelj neće pristati na takav zastoj kad zna da mu prijeti mogućnost da se utvrdi da je tužba povučena ako pravovremeno ne zatraži nastavak postupka.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
96	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 28.	Zašto tako jako skraćivanje rokova, iskustvo je pokazalo (neke i EU Direktive) da je ovo prekratak rok, za objektivne provjere i omogućavanje stvarnog mirenja (a ne samo deklaratornog kao što je sa ovim rokom) bi trebalo produljiti postojeći rok od godine dana, a ne tako ga eksrtemno straktiti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
97	Lenka Ćorić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 29.	Mislim da je prijedlog ove odredbe dobar i njegov smisao je potpuno jasan-omogućiti tužitleju da preinači tužbeni zahtjev i nakon zaključenja prethodnog postupka kad zato postoji opravdan razlog. To upravo može biti okolnost da je nad tuženikom otvoren stečajni postupak i da se u tom slučaju postupak nastavlja radi utvrđivanja osporene tražbine, ali i druge okolnosti, kao npr, propast stvari čije je vraćanje bilo predmet tužbenog zahtjeva. U parničnom postupku ne postoji, niti može postojati obveza sudova da preinače tužbeni zahtjev (kao što se sugerira u prethodnom komentaru), jer se taj postupak ne vodi po službenoj dužnosti i u njemu sud odlučuje samo o tužbenom zahtjevu kakav je postavio tužitelj.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
98	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 29.	Neki prisilni propisi, npr. Stečajni zakon određuju obvezu promjene tužbenog zahtjeva (iz kondemnatornog u deklaratorni), stoga bi ovdje trebalo riješiti obvezu sudova kada rješavaju po žalbi da kada su ispunjeni svi uvjeti u svojoj drugostupanjskoj odluci preinače tužbeni zahtjev da isti bude sukladan prisilnom propisu. Ovo pitanje nije riješeno novelom u čl. 32. ZIDZPP, no to je otvoreno pitanje koje je izazvalo već štetu u praksi s obzirom da su tužitelji izgubili pravo na vođenje kondemnatrone parnice, a ne mogu nakon zaključenja glavne rasprave preinačiti tužbu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
99	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 32.	Vidi komentar po čl. 29.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
100	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 33.	Predlažem nadopunu teksta u st. 2. na način da se iza riječi "postupka" dodaju riječi: „ako žalba protiv rješenja o prekidu nije bila izjavljena, odnosno u roku tri mjeseca od dostave stranci drugostupanjskog rješenja kojim se potvrđuje rješenje suda prvog stupnja o utvrđenju prekida postupka.“ Naime, takva sankcija kao što je obustava postupka ne može se stavljati na teret strankama, kada se ona vezuje uz trenutak na koji stranke ne mogu utjecati. Stranke mogu provjeriti je li protiv tog rješenja izjavljena žalba, pa onda je primjereno takvu sankciju vezivati uz tromjesečni rok od pravomoćnosti ako žalba nije izjavljena, ali nije primjereno vezivati uz pravomoćnost sankciju o obustavi kada je predmetno rješenje o prekidu postupka ožalbeno, jer prema procesnopravnoj teoriji i sudskoj praksi, odluka se smatra pravomoćnom kad je donese drugostupanjski sud koji odlučuje o žalbi. U praksi je moguće, a i često se događa da sudska vijeća jedan datum izvijećaju spis, nakon mjesec, dva ili tri ili kasnije, odluka se izradi, kao datum odluke unosi se datum vijećanja, pa dok spis prođe službu evidencije, protekne do još mjesec dana, pa se spis dostavlja prvostupanjskom sudu koji je dužan odluku otpremiti strankama tako da je moguće da se dogodi da taj tromjesečni rok protekne i prije nego je spis dostavljen prvostupanjskom sudu radi otpreme strankama. Dakle, u slučaju izjavljivanja žalbe stranka ne može utjecati na datum pravomoćnosti pa bi taj tromjesečni rok trebalo vezati uz trenutak dostave joj drugostupanjske odluke kojom se potvrđuje odluka sud prvog stupnja o prekidu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
101	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 33.	Vidi komentar u vezi čl. 95.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
102	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 33.	A što ako u roku od tri mjeseca nije riješeno pitanje imenovanja likvidatora temeljem čl. 70. Zakona o sudskom registru?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
103	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 34.	Zašto se ponavljati? U obje situacije (i iz st. 1. i iz st. 2.) odlučuju iste osobe, pa je jednostavnije da stavak 3. glasi: „O prijedlogu za osiguranje dokaza odlučuju predsjednik vijeća, sudac ili sudski savjetnik nadležnog suda.“ Pritom je jasno da će odlučivati predsjednik vijeća ako se radi o sporu iz nadležnosti vijeća, te sudac odnosno sudski savjetnik ako su oni zaduženi za predmet. Riječ „pojedinac“ (sudac pojedinac“) je nepotrebna jer ako za predmet nije zaduženo vijeće onda je sudac ili sudski savjetnik, budući jedan sudac (ili sudski savjetnik) ne mogu činiti vijeće. Kako se nigdje ne piše „sudski savjetnik pojedinac“, tako nema potrebe ni da stoji „sudac pojedinac.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
104	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 37.	S obzirom da nemam uvid u pravo obrazloženje ove izmjene, moram priznati da mi nije jasno zbog čega se brišu ove riječi. Da li to znači da je sud ovlašten određivati postojanje pravnog interesa i za druge vrste tužbi a ne samo za deklaratorne? Nejasno.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
105	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 38.	Prema mojim iskustvima iz, npr. Austrije koja nam nije daleka po postupku, sudac je dužan to činiti tijekom čitavog postupka, na svakoj mogućoj raspravi. Nisam još stigao do dijela prijedloga koji se odnose na glavnu raspravu, ali mislim da je potrebno da se ova obveza proširi i na čitav prvostupanjski postupak.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
106	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 39.	Predloženi tekst veže ove uvjete za presumpciju povlačenja tužbe isključivo za obje stranke – koji se gotovo nikad neće ispuniti. Teško moguće da će obje stranke doći na ročište i baš obje se neće upustiti u raspravljanje, kao što je teško moguće da će se obje stranke udaljiti s ročišta. Tekst bi trebalo nadopuniti, na način da se iza riječi: „udalje s ročišta“ dodaju riječi: „ili na ročište ne pristupi jedna stranka a druga se odbije upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta"	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
107	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 40.	Predlažemo dopuniti članak 299. novim stavkom u kojemu će biti definirano da zaključenje prethodnog postupka nema odlučujući karakter u odnosu na potencijalno nove prigovore tuženika u parnici. Naime, tuženik treba imati mogućnost sve do zaključenja glavne rasprave iznijeti dodatne prigovore ovisno o tijeku postupka, a koje nije ili je propustio iznijeti do zaključenja prethodnog postupka.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
108	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 40.	nepotrebno ograničavanje prava stranaka. Zar se neće uzeti u obzir ni ukoliko postupak nije dovršen već je zakazano novo ročište? Što ako je pravovremeno stiglo sudu, a ne i protustranci ili obratno?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
109	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 40.	stavak 2. Pretjerivanje. Koliko ranije bi to trebalo poslati podnesak da budemo sigurni da će ga sud uzeti u obzir ukoliko podnesak ne dostavljamo izravno protivnoj strani već sudu u dovoljnom broju primjerka i za protivnu stranu. I onda ostane neuložen u spis u nekoj pisarnici. A što sa poštom koju za bilo koju stalnu službu možemo predati bilo kojoj stalnoj službi istog suda. Nije to razlog dugotrajnosti postupka. Neka zakonodavac neke upravljanje postupkom ipak jednim dijelom prepusti sucu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
110	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 41.	PRIJEDLOG: Brisati ovaj članak, budući da je povezan s odredbom članka 42. koji je prema mojem mišljenju pogrešan.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
111	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 42.	Brisati - suglasna s prethodnim komentarom. Opet se , zbog zahjeva za brzinom, ugrožavaju prava stranaka jer se zapravo meritorno sudi na temelju nepotpunih podataka. Ako se zahtjev presudom odbije radi se o presuđenoj stvari i stranka vise ne može ostvariti svoja prava	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
112	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 42.	Prijedlog: svakako brisati. Ovim prijedlogom dozvolilo bi se da sud ulazi u meritum predmeta spora u dijelu postupka u kojemu sud inače je ovlašten obavljati isključivo radnje formalne naravi, odnosno u kojemu sud ne ulazi u meritum stvari. Nije neuobičajeno da tužitelj u tužbi navodi minimum činjenica za koje smatra da su dovoljne za donošenje presude, ne znajući što i kako će tuženik odgovoriti (to je pitanje sasvim legitimne parnične strategije). Također, ovakvim prijedlogom odredbe umanjuje se utjecaj presumpcije da se tuženik ne protivi tužbenom zahtjevu u slučajevima koje uređuju čl. 331.b. i 332. Prijedlog: BRISATI i ZABORAVITI	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
113	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	do sada smo javno objavljivanje izbjegavali dolaskom na objave i preuzimanjem presuda, sada se predlaže da se sve objavljuje. Predlagatelj zaboravlja da presude sadrže mnnoge bitne i private informacije (npr. u bračnim i obiteljskim sporovima) , o zdravstvenom stanju, imovini..i dr. Bez osiguranja da će presude biti dostupne samo strankama i njihovim punomoćnicima (kako je početno i bilo zamišljeno - sa šifrom) ovo vrlo ozbiljno narušava privatnost podataka stranaka.!! Uskoro će se pojaviti jednostavni pretraživači pa će e-oglasne postati izvor za članke žute štampe. Na e-oglasne mogu ići samo anonimizirane presude, ali se za takve naravno ne mogu vezivati i ove pravne posljedice.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
114	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	Iako su većina sudova primjenjivala raniju odredbu te objavljivala na e-oglasnoj (nepravnomoćne) presude ukoliko objavi nisu pristupila uredno pozvane stranke, bilo je sudova (npr.Općinski sud u Rijeci) koji ovu odredbu nisu primjenjivali (točnije, većina sudaca) smatrajući da ne postoje uvjeti odnosno pristup svima Internetu. Drugi razlog bila je zaštita podataka stranaka i svih sudionika u postupku. Tako su rokovi tekli od dana dostave pisanog otpravka presude. No, punomoćnici su u pravilu dolazili na objave. Većina punomoćnika dolazi na objave presuda. Na taj način velik dio (nepravomoćnih) presuda nije objavljen na e-oglasnoj ploči te je time spriječena mogućnost da se podaci neovlašteno koriste. To je i bila naša obveza prema strankama. No, ukoliko smo dobro razumjeli novi prijedlog, proizlazi da će se SVE presude dostavljati upravo putem e-objave. Znači li to da će sve (nepravomoćne) presude biti dostupne svima koji se koriste Internetom? Znači li to da će svatko tko želi, moći saznati sve podatke, npr. o zdravstvenom stanju stranke utvrđene u postupcima naknade štete, podatke iz obiteljskih sporova, podatke iz sporova o nasljeđivanju i sl. Već kod prošlih izmjena kolega Ivica Crnić uputio je zahtjev za ocjenu ustavnosti ovih odredbi koje je Hrvatska odvjetnička komora podržala. Ustavni sud još nije donio svoju odluku. Ovaj novi prijedlog, osim svih ostalih primjedbi svrhovitosti takve odredbe, ozbiljno narušava odredbe o zaštiti osobnih podataka te predlažemo da se briše.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
115	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	Kakvo god bilo dosadašnje rješenje objave, izrade i dostave presude i stranke i punomoćnici, a vjerujem i suci su se nekako na njega naviknuli, te je zaživilo. Smatram da nema apsolutno nikakve potrebe, niti i na koji način pridnosi ekonomičnosti postupak odnosno ubrzanju postupka rješenje iz ovog članka. Osobno ne mogu vjerovati i da je uopće netko došao na ovakvu ideju, s obzirom da je korak unazad s obzirom na sadašnju situaciju. PRIJEDLOG: brisati!	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
116	Porobija & Špoljarić d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	Sistem pri kojem se prvo provodi objava, a zatim naknadno izrađuje i dostavlja presuda strankama je potpuno kontra-intuitivan, jer u biti dovodi suce u situaciju da su dužni prvo donijeti zaključak, a tek naknadno taj zaključak argumentirati. Iako niti sadašnji sustav za objavom i uručenjem presude nije savršen, barem je stranka odmah prilikom saznanja o sadržaju presude dobila i obrazloženje. Osim toga, suci su prije same objave presude morali predmet sagledati i napisati samu presudu, što je donekle jamčilo da je sud proučio predmet, sagledao činjenice i dokaze, te tek nakon toga donio odluku o predmetu. Dodatno, stranke su prema sadašnjem sustavu objave i uručenja mogle biti sigurne u trenutak kada će presudu dobiti - što je bilo naročito važno za tužitelje u predmetima u kojima se traži nekakva radnja koja ne trpi odgodu. Također, stranke su unaprijed znale u kojem vremenskom periodu će eventualno morati pisati žalbu (dok se ovako lako može dogoditi da presuda bude dostavljena odnosno "dostavljena" kada to stranka najmanje očekuje. S obzirom da sudu nije propisana sankcija za prekoračenje roka za dostavu pisane presude, smatramo da će na ovaj način ponovno doći do situacija u kojima se na presudu čekalo mjesecima nakon zaključenja rasprave.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
117	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	Uz već navedene komentare, postavlja se i pitanje pravičnosti odredbe st. 3. predloženog teksta Zakona, budući da će presuda biti dostupna na e-oglasnoj ploči i stranci koja nije bila uredno obaviještena, a podatak o ročištu za objavu presude bit će joj (unatoč formalnoj neobaviještenosti) biti dostupan u aplikaciji e-predmet. Time će stranka neopravdano dobiti produljenje vremena za izjavljivanje žalbe protiv presude.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
118	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	Zakonski prijedlog predstavlja čudni hibrid instituta objave presude prije ZID ZPP 2013 i objave putem e-oglasne ploče. Neshvatljivo je čemu služi posebno ročište za objavu kad je krajnji cilj da se presuda objavi i dostavi strankama u roku od 60 dana, zašto se onda pri zaključenju glavne rasprave ne odredi ročište za objavu i dostavu u roku od 60 dana. Čemu dodatno opterećivati suce sa zakazivanjem ročišta samo radi objave presude na koja u 99% slučajeva nitko neće dolaziti, kao što se nije dolazilo na objave prije ZID ZPP/13. Način da se presude objavljuju u unaprijed nepoznate datume i da to sa sobom nosi kao posljedicu gubitak prava na žalbu zbog proteka rokova ničim se ne može opravdati. Na koji način bi odvjetnici s većim brojem predmeta trebali nadzirati takve objave i pratiti presude? Na koji način bi ljudi koji nemaju pristup internetu ili se ne znaju koristiti internetom (a to je 1.622.005 građana starijih od 10 godina prema podacima DZS) trebali saznati da je u odnosu na njih donesena presuda? Presuda je najvažnija odluka koju sud donosi u prvostupanjskom postupku, a zakonodavac se prema njoj odnosi kao da se radi o plaćanju sudske pristojbe. Ako se sva druga pismena dostavljaju strankama tijekom postupka, gdje je ratio da se ono najvažnije pismeno objavljuje na neki gotovo nasumičan dan (može 15 dana, a može i 30, a može pasti datum i na blagadan i na neradni dan i sl.) i na način da za nju ne može saznati 1/3 stanovništva RH. Ova odredba kao da je osmišljenja isključivo zato da se strankama oteža pristup sudu i da se strankama onemogući da se žale jer većina njih će za presudu saznati tek kad se na temelju presude pokrene postupak prisilne naplate. Time se doduše smanjuje broj predmeta na višim sudovima, ali bi se zakonodavac trebao odlučiti da li je svrha pravosuđa zaštita prava i interesa građana ili je svrha pravosuđa da bude što manje opterećeno i sa što manjim brojem spisa u radu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
119	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 44.	Da li je ovu sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, Narodne novine 103/2003, 118/2006, 41/2008, 130/2011, te da li predmetna eOglasna ploča i eSpis imaju potrebnu razinu informacijske sigurnosti sukladno Zakonu o informacijskoj sigurnosti, Narodne novine 79/2007?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
120	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 46.	Ovdje se briše dio odredbe u kojoj se kaže "ako presuda uopće nema razloga" i ako su razlozi o odlučnim činjenicama "nejasni ili proturječni". Vrlo je često da su presude upravo takve, odnosno da su razlozi nejasni i proturječni sami sa sobom, a ne samo sa sadržajem isprava i zapisnika. To je ono što se zove "logičke pogreške". Zbog toga je potrebno ostaviti tu bitnu povredu parničnog postupka, budući da su pogreške suda u zaključivanju vrlo često predmet žalbi odnosno razlogom ukidanja presuda. PRIJEDLOG: brisati	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
121	Sanja Zagrajski	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 47.	Potpuno nejasna odredba. Što to znači da drugostupanjski sud neće po službenoj dužnosti ispitivati primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka? Ako stranka pobija presudu u cijelosti i iz svih žalbenih razloga, tada je drugostupanjski sud ispitivao i odluku o troškovima postupka, pa je mogao i kao nerazumljivu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Kad odluka o troškovima uopće nije obrazložena, već prvostupanjski sud navede samo ukupan iznos troška i pozove se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, takva odluka je nerazumljiva i mora se ukinuti. Ako trošak nije dobro izračunat ili omjer uspjeha stranaka u sporu, to je pogrešna primjena materijalngo prava, ali da li na to pazimo po službenoj dužnosti ?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
122	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 47.	Potpuno neopravdano umanjivanje ovlaštenja drugom stupnju. Također, nije mi potpuno jasno kakva je to "pogrešna primjena materijalnog prava u odluci o troškovima postupka". Na što se to odnosi? PRIJEDLOG: brisati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
123	Hano Ernst	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 47.	Brisanjem točke 11. onemogućeno je drugostupanjskom sudu da po službenoj dužnosti ispita je li sud dao razloge za svoju odluku. Ovakvo rješenje u suprotnosti je sa pravilom iz iste odredbe koje nalaže da sud pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava, zbog toga jer ako sud ne može ukinuti presudu zbog nedostataka obrazloženja, tada ne može adekvatno paziti na pravilnu primjenu materijalnoga prava, pa se predlaže ostaviti izvorno rješenje.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
124	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 47.	Drugostupanjski sud više ne pazi po službenoj dužnosti: - da li "presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati" (sud presudu ne može preispitati, ali na to ne pazi po službenoj dužnosti pa je presuda valjana?), - da li je "izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama" (drugostupanjski sud utvrđuje da ne može shvatiti na što se izreka presude odnosi ili je potpuno proturječna razlozima navedenim u obrazloženju, ali presuda je ipak pravilna?)	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
125	Sanja Zagrajski	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 48.	Ovu odredbu nije potrebno brisati. Naime, u situaciji kad prvostupanjski sud donese presudu, koju utemelji na ocjeni dokaza u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP-a i pravilno primjeni materijalno pravo, a ima i takvih presuda, tada drugostupanjski sud nema ništa za dodati, pa se opravdano može pozvati na ovu odredbu. Zlouporaba ove odredbe zasigurno je bila prisutna, ali ne u većoj mjeri. Ako je cilj ubrzanje rješavanja predmeta, onda ovu odredbu treba ostaviti.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
126	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 48.	Iz prakse mogu reći da su neki drugostupanjski sudovi zloupotrebljavali ovu odredbu na način da su ignorirali žalbene navode usmjerene na činjenice i primjenu prava na način da umjesto da su odgovorili na žalbene navode, samo bi se pozvali na prvostupanjsku presudu, a žalbeni navodi su npr. bili usmjereni na to da prvostupanjska presuda uopće ne sadrži primjenu prava (npr. sud se ne poziva niti na jednu odredbe materijalnopravnog propisa).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
127	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 48.	Zašto se briše ova odredba koja je značajno ubrzavala rad drugostupanjskog suda po žalbi?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
128	Sanja Zagrajski	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 49.	Potpuno je nejasno imaju li stranke pravo iznostiti nove činjenice i predlagati nove dokaze? Ako nemaju, tada će se događati ono što u praksi već imamo, a to su copy paste odluke prvostupanjskih sudova. U situaciji kad drugostupanjski sud može presudu suda prvog stupnja ukinuti samo jednom, takve odluke će se preinačavati, a da imamo iste dokaze koje smo imali i prilikom odlučivanja o prvoj žalbi. Ako stranke nemaju pravo predlagati nove dokaze i iznostiti nove činjenice onda to treba izrijekom i napisati u ovom članku.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
129	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 49.	Logično bi bilo da nakon ukidanja presude, stranke imaju sva prava iz prethodnog postupka, pogotovo zato jer upute drugostupanjskog suda u presudi najčešće upućuju na neke nove činjenice koje treba dokazati. Zato nije logično da se provodi samo nova glavna rasprava bez prava na iznošenje novih dokaza.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
130	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 49.	Da li stranke imaju u ponovljenom postupku pravo isticati nove činjenice i nove prijedloge?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
131	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Pitanje revizije i sudske prakse potaknulo je očito najviše rasprave i to u smjeru usklađenosti prakse. Pri tome je ispušteno iz vida da čl.29. i čl. 118. Ustava RH predviđa sudove kao neovisne. To znači da svaki viši sudac može o pitanjima o kojima nije formalno na tom sudu zauzeto pravno shvaćanje, zauzeti svoje neovisno, a time i različito shvaćanje. Dakle, Ustav ne uvjetuje nužno istovjetnost sudskih presuda. Za nas odvjetnike može biti razumljiva razlika u shvaćanjima materijalnog prava što ne znači da viši sud o tome ne može i ne treba formalno zauzeti jedinstven stav, ali ne može biti razumljiva razlika u shvaćanjima procesnog prava. Zbog navedenog smatramo da je od izuzetne važnosti učiniti dostupnim ,pa i kroz ovu odredbu ZPP-a, sva i cjelovita formalna pravna shvaćanja, prije svega VSRH, a zatim i drugostupanjskih sudova. Pravna shvaćanja nisu isto što ti sudska praksa. Pravno shvaćanje pojedinog suda obvezuje suce tog suda, a sudska praksa tog ili drugog suda nije nužno obvezujuća, a osobito ne kroz institut neovisnosti, prihvaćen u Ustavu RH. Naše odvjetničko društvo u tom smislu je prije dvije godine pokrenulo formalnu inicijativu pred Vrhovnim sudom RH da se sva pravna shvaćanja učine dostupnima, a ne samo određena kroz ne sustavno objavljene sentence. Na ovu inicijativu je VSRH odgovorio da istu prihvaća kao primjerenu i potrebnu, ali da iz određenih tehničkih razloga još uvijek nije realizirana.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
132	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Vrhovni sud RH je do sada formalno pravilno tumačio čl.382. st.2.t.1. na način kako piše tj. da nije dopuštena izvanredna revizija kada je u pitanju različita praksa istog drugostupanjskog suda konkretno VTSRH (primjer Revt-159/09). Novom odredbom čl.382. zakonodavac ponovno, držimo omaškom, zadržava uređenje "... viših sudova...". Zbog toga je očito da će i u buduće biti bespredmetna analiza koja je izvanredna revizija u trgovačkom sporu dopuštena - jer nije dopuštena nijedna.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
133	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Čemu uvođenje dvostupanjskog postupka tj. prvo odlučivanje o dopuštenosti pa onda odvojeno o reviziji? Umjesto smanjenja postupaka na VSRH, što se očito želi postići ograničavanjem prava na reviziju, ovo će nepotrebno dovesti do povećanja broja postupaka jer će se o istome odlučivati dva puta. I da bi se odlučilo o dopustivosti potrebno je za stranke- napisati i obrazložiti prijedlog, a za sud -proučiti predmet. Čemo onda da ponovno stranke opterećivati dodatnom troškovima sastava revizije, a sud (možda i drugo vijeće) ponovnim proučavanjem predmeta? Već sada se na odluke čeka cca 4 godine, hoćemo li to udvostručiti? Prijedlogom se, zbog kratkoročnog cilja smanjenja broja predmeta na VSRH, ozbiljno ugrožava pravna sigurnost , pa i načelo dvostepenosti sudovanja- ako se tek po dopuštenju revizija može izjaviti i u slučajevima kada je drugostupanjski sud provodio raspravu. Daljnja ograničavanja revizije samo će proširiti polje neujednačenosti sudske prakse i pravnu nesigurnost jer i sada kod primjerice maličnih sporova (npr. kod isplata jubilarnih nagrada po KU za službenike i namještenike i dodatka istom kojeg nisu potpisali svi sindikati) imamo posve različitu praksu drugostupanjskih sudova, revizija nije dopuštena, a Ustavni je sud, temeljem čl. 116 Ustava, zauzeo stav da ujednačavanje sudske prakse nije u njegovoj nego u nadležnosti VSRH (U-III/4887/2015). Ukoliko dakle VSRH ne da dopuštenje za reviziju imati ćemo posve različite i suprotne pravomoćne presude, a obzirom na citirani stav Ustavnog suda, bez ikakve mogućnosti da na isto utječemo i strankama osiguramo jedinstvenu primjenu prava.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
134	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Na žalost, očigledno je da je ovaj prijedlog rađen isključivo u korist sudova, a nipošto u korist stranaka. Ovim prijedlogom se "de facto" ukida predzadnji "izvanredni pravni lijek". Ako je problem Vrhovnog suda RH bio zloupotreba zahtjeva za izvanrednom revizijom što je preopterećivalo sud onda je trebalo ukinuti (ili modificirati) institut izvanredne revizije. Ovako, ukida se ionako vrlo ograničen pristup Vrhovnom sudu u situacijama značajnih povreda materijalnog prava kao i postupka. Ne zaboravimo da je osim dosadašnje točke 1. postojalo pravo na reviziju u dijelu radnih sporova, ali i u situaciji iz čl. 373.a. i 373. b. Predlagatelj očito smatra da su drugostupanjski sudovi gotovo savršeni i ne pogrešivi, no na žalost, praksa je drugačija. Uostalom, ukidanjem redovne revizije ukida se zapravo Vrhovnom sudu RH mogućnost da pridonosi sudskoj praksi jer će predmeta pred Vrhovnim sudom RH biti sve manje, a u slučaju da drugostupanjski sudovi budu jedinstveni u (na primjer) pogrešnim stavovima, ne vjerujem da će biti mogućnosti doći do Vrhovnog suda. Prijedlog: DOBRO RAZMISLITI i onda brisati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
135	Porobija & Špoljarić d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Sadržaj članka je svakako potrebno nadopuniti na način da isti nesporno naglašava kako ovi primjeri razloga nisu taksativno navedeni razlozi za reviziju. Upravo je zbog tako nejasno formulirane dosadašnje odredbe 95% svih podnošenih izvanrednih revizija bilo odbacivano - uz obrazloženja da revizija nije podnesena iz jednog od navedenih revizijskih razloga. Najviše štete je pri tom nastajalo u predmetima gdje nije moguće da dođe do različite prakse različitih drugostupanjskih sudova (Visoki trgovački sud), pa je VSRH tek nakon podosta vremena odlučio prihvatiti i različitu praksu istog suda kao revizijski razlog.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
136	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Prema službenom prijevodu Ugovora o funkcioniranju Europske unije (čl. 251. i slj.) sudsko tijelo Europske unije zove se Sud Europske unije, pa bi tekst ZPP-a trebalo uskladiti s tekstom UFEU-a. S obzirom na izrazito restriktivno tumačenje dosadašnje odredbe čl. 382. st. 2. ZPP-a, trebalo bi na neki način jasnije dati do znanja Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da su pobrojani razlozi navedeni primjerice, s obzirom da se taj Sud dosad prema njima odnosio kao da se radi o taksativnim razlozima za podnošenje revizije. Kako je već navedeno u drugim komentarima, ostaje nejasno i na koji način bi se konačna revizija razlikovala od prijedloga da se dopusti podnošenje revizije.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
137	Gabriela Banić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Generalno je ukidanje izvanredne revizije dobar prijedlog. Odredbe o reviziji bi sada bile jednostavnije. U tom smislu bi također bilo jednostavnije da se revizija podnosi u jednom koraku.. Naime ulaganjem prijeloga stranke za dopuštanje revizije (ili kako bi se već taj podnesak trebao zvati) podnositelj je u obvezi naznačiti sve što je sad već u obvezi naznačiti kada podnosi reviziju prema postojećem zakonu. Dakle kada bi nakon dobivanja odluke o dopuštenosti revizije podnositelju bilo dopušteno podnošenje iste, on bi morao podnijeti reviziju koja bi sadržajno bila istovjetna prijedlogu za dopuštanje revizije. Umjesto toga bi se odluka o prijedlogu revizije mogla donijeti u jednom odnosno dva koraka, prvi o dopuštenosti i eventualno drugi o meritumu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
138	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 50.	Predloženo zakonsko rješenje kojim se ukida tzv. redovna revizija usmjereno je isključivo na umjetno smanjenje broja predmeta o kojima odlučuje Vrhovni sud RH i posljedično tome, slabi pravnu sigurnost građana i smanjuje njihovo povjerenje u pravni sustav. Sudovi su sve više opterećeni brojem predmeta, što nužno uz još neke razloge (kao npr. stalna promjena propisa, izostanak kontinuirane edukacije i sl.), dovodi do znatnog pada kvalitete rada sudova svih stupnjeva i vrsta. Prema statističkim podacima VS RH za razdoblje od 2006. g. do 2013. g. između 10 i 20% svih izjavljenih revizija imalo je za posljedicu ukidanje ili izmjenu odluka protiv kojih su revizije izjavljene, a treba imati u vidu da se u navedenom razdoblju znatno smanjila mogućnost izjavljivanja tzv. redovne revizije te da je povećan broj odbačaja tzv. izvanredne revizije. U tako nesređenom pravnom sustavu dodatno smanjiti ovlasti i mogućnosti Vrhovnog suda da utječe na odluke drugostupanjskih sudova znači samo pogoršati situaciju u pravosuđu. Također, preduvjet za ovakvo uređenje instituta revizije trebala bi biti obveza svih županijskih sudova da javno objavljuju svoje odluke. Primjera radi, u javno dostupnom sustavu SupraNova u posljednjih 90 dana neki županijski sudovi su objavili samo po 1 odluku (dva suda), a bez cjelovite prakse svih sudova građani neće moći uspješno korisititi institut izvanredne revizije jer neće moći dokazati različitu praksu sudova niti dostaviti njihove odluke.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
139	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 52.	Brisati odredbu da se odbijanje prijedloga ne mora obrazložiti. Predpostavke nisu precizno određene, a ako stav suda o njihovom neispunjavanju i ne treba obrazložiti kako će stranke uopće znati što se smatra potrebnim i dovoljnim za podnošenje prijedloga. Nadalje ovakav prijedlog teksta bio bi moguć tek i jedino u slučaju da IIstupanjski sudovi imaju obvezu objavljivanja svih presuda. Ovako se na stranke stavlja nemoguć zadatak da pronađu i dostave različite odluke, koje sudovi i ne moraju objavljivati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
140	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 52.	Ne mislim da u situaciji kada se ukida redovna revizija postoji ikakva razlika između "prijedloga za dopuštenje podnošenje revizije" i izvanredne revizije. Ako će zakonodavac usvojiti ovakvo rješenje, što ne preporučam, onda je dovoljno ostaviti samo podnošenje izvanredne revizije a ne stvarati privid da se odlukom o prijedlogu za dopuštenje revizije ne odlučuje zapravo o izvanrednoj reviziji. Jedina razlika je što Vrhovni sud ovime dobija mogućnost da BEZ OBRAZLOŽENJA (što je zaista neprimjereno) odbija (a ne, odbacuje, što je, također, privid odlučivanja o meritumu) prijedloge. Smisao postojanja Vrhovnog suda RH je stvaranje prakse i obrazlaganja prava i pravnih stajališta, a ne odbijanje prijedloga bez obrazloženja. Prijedlog: DOBRO RAZMISLITI a onda brisati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
141	Porobija & Špoljarić d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 52.	Nejasnoće u primjeni ovog članka će izrazito oštetiti one podnositelje koji će u početku njene primjene podnositi prijedloge. Naime, iako se navodi kako je potrebno određeno naznačiti pravno pitanje, u nastavku se dodatno od podnositelja traži dostava 1.- i 2.-stupanjske presude (zašto?), te dostava odluka sudova na koje se poziva. Time se u osnovi od stranaka traži da u samom prijedlogu za dopuštenje revizije napišu čitavu reviziju - jer svaki mogući nedostatak u prijedlogu može uzrokovati odbijanje prijedloga, a st. 6. članka izričito dopušta Vrhovnom sudu da kaže "nisu ispunjene pretpostavke." S obzirom da je ovo institut koji je nepoznat većini današnjih pravnika, bilo bi uputno da se sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije vrlo precizno odredi, kao i da se izričito naznači da nije potrebno davati posebno obrazloženje prijedloga (tj. da nije potrebno pisati reviziju u samom prijedlogu za dopuštenje revizije). U protivnome se: a) Vrhovnom sudu daje gotovo neograničeno diskrecijsko pravo da odbije prijedlog bez da stranka zna gdje je došlo do eventualne pogreške; b) će stranke, opreza radi, napisati čitavu reviziju u prijedlogu za dopuštenje revizije, pa će Vrhovni sud biti zatrpan prijedlozima za dopuštenje revizije koji će zahtijevati istu količinu vremena i rada kao i dosadašnje revizije.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
142	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 52.	Nije jasno zbog čega se u stavku 3. predloženog teksta traži dostava prvostupanjske i drugostupanjske presude, s obzirom da se prema odredbi st. 2. prijedlog za dopustivost podnosi prvostupanjskom sudu, a te se presude već nalaze u sudskom spisu. Pritom ostaje nejasno je li potrebno dostavljati presude u preslici ili u izvorniku, a izvornik će biti potreban stranci i za podnošenje ustavne tužbe, koja će se sada (očito) podnositi uvijek kada se podnosi i revizija, jer će "nova" revizija prestati biti redoviti pravni put u smislu odredbi Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (ako taj sud ostane kod dosadašnje prakse).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
143	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 53.	Iako je ovo posljedica izmjene čl. 382 ,jasno se ukazuje da zbog bitne povrede ZPP-a pred II stupanjskim sudom vise uopće neće biti moguća revizija što je nedopustivo ugrožavanje prava stranaka.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
144	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 53.	Logična posljedica. Ali smatram to pogrešnim a razloge sam naveo u komentarima pod člancima	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
145	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 57.	Iako se nipošto ne slažem s uvođenjem ovog instituta, predložio bih nomotehničku izmjenu. Naime, s obzirom da je po prijedlogu izmjena prvo potrebno podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije, trebalo bi da se u ovom članku stavci 1. i 2. posvete prijedlogu za dopuštenje revizije, a da u stavku 3. stoji "Odredbe stavaka 1. i 2. na odgovarajući se način primjenjuju i na reviziju". Čemu davati privid da je u ovom poglavlju zakona bitna revizija kada ona zapravo prestaje postojati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
146	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 57.	Iz razloga ekonomičnosti, može se razmotriti mogućnost da se revizija podnosi neposredno Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, te na taj način otkloniti potrebu da se spis predmeta nepotrebno vraća prvostupanjskom sudu, nakon što je Vrhovni sud dopustio podnošenje revizije. Stoga bi bilo jednostavnije da rješenje kojim dopušta podnošenje revizije strankama neposredno dostavi Vrhovni sud, te da se njemu neposredno podnese revizija. (Naravno, u slučaju da se zadrži predložena koncepcija revizije iz novopredloženog čl. 382. ZPP-a, koji je opravdano izložen kritici od strane drugih komentatora.)	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
147	Sonja Bonifačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 58.	Obzirom da se dešava da se revizije ne dostavljaju na VS RH i po nekoliko godina, predlažem unijeti i rok u kojem se revizija mora dostaviti .	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
148	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 59.	S obzirom na razloge zbog koje se uopće može dopustiti revizija, smatram da je ova odredba potpuno nepotrebna. Ako već do sada nisu bile potrebne sjednice vijeća uz prisustvo stranaka ne vidim nikakve potrebe da se sada u zakon uopće uvodi ta mogućnost. Potpuno je jasno da to takvih sjednica neće doći niti u 0,1% slučajeva, pa ju smatram potpuno nepotrebnom.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
149	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 65.	U članku 59. ZID ZPP predviđa se održavanje vijeća uz prisustvo stranaka i njihovih zastupnik. Zbog čega predlagatelj nije predvidio da se zbog razjašnjenja odnosno dopune činjeničnog stanja ne održava sjednica pred Vrhovnim sudom. Na taj način bi se ubzrao postupak, a Vrhovni sud ne bi morao objašnjavati nižim sudovima kako i koje činjenično stanje da utvrđuju već bi to mogao sam učiniti. Nakon toga, Vrhovni sud bi mogao donijeti meritornu odluku i o primjeni materijalnog prava što bi koristilo sudskoj praksi i doprinijelo bi jedinstvenosti sudske prakse. U suprotnom, kako će Vrhovni sud donijeti meritornu odluku ako pred sobom nema valjano utvrđeno činjenično stanje u spisu, koje bi trebalo da utvrde niži sudovi. U tom slučaju bi Vrhovni sud samo uvjetno mogao dati svoje pravno mišljenje što nipošto nije dobro za sudsku praksu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
150	Klaudio Čurin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 67.	Valjalo bi na kraju odredbe dodati tekst: "...ako je ta odluka javno dostupna." ili slično.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
151	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 69.	Kao što sam već naveo u dijelu prijedloga koji se odnosi na troškove postupka, zbog zauzetog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda da više neće odlučivati o reviziji koja se odnosi samo na troškove postupka, iako osnova za to ne postoji u promjeni propisa, razvila se vrlo egzotična praksa sudova u pogledu odluka o troškovima postupka. Tako su drugostupanjski sudovi počeli odlučivati o troškovima na temelju osjećaja za "pravičnost", a ne na temelju Zakona. Razlozi za odbijanje naknade troškova postupka stranci koja je u cijelosti uspjela sa sporom su primjerice maloljetnost stranka, njihovo imovinsko stanje, činjenično stanje utvrđeno u sporu i sl., a takve odluke su donesene unatoč tome što je Vrhovni sud te iste sudove u nekoliko ranijih revizijskih odluka opomenuo da na takav način ne mogu odlučivati o troškovima postupka. Ako se zakonom isključi mogućnost revizije u pogledu troškova postupka, stranke mogu zaboraviti na bilo kakva "legitimna očekivanja" u sudskom sporu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
152	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 70.	Postupak u parnicama iz radnih odnosa je svrstan u glavu zakona „Posebni postupci.“ Već sam naziv ove glave ukazuje da za postupke u okviru ovog dijela zakona postoje posebna pravila, dakle ona po kojima se ta vrsta postupka u okviru ove glave zakona razlikuje od pravila vezanih za sve ostale vrste parničnih postupaka. Samo svrstavanje parnica iz radnih odnosa u ovu glavu zakona ukazuje na njihovu posebnost i prioritetnost u rješavanju, koja je naglašena načelom hitnosti, sadržanim u članku 434. stavku 1. ZPP-a. Upravo je potreba za hitnošću rješavanja tih sporova naglašena kraćim rokovima za odgovor na tužbu i za podnošenje žalbe, koji iznosi 8 dana za svaku radnju, te osmodnevnim rokom za dobrovoljno ispunjenje činidbe. Ti rokovi doista opravdavaju naziv ove glave zakona u koju su smještene parnice iz radnih odnosa, jer su rokovi svojstveni ovoj vrsti parnice, za razliku od rokova u svim ostalim vrstama parnice koje nisu izdvojene kao posebne. Kako ZPP u članku 434. stavku 1. naglašava hitnost u rješavanju radnih sporova, toj zadaći sigurno ne doprinosi produljivanje rokova (kako roka za odgovor na tužbu s 8 na 15 dana (čl. 70 nacrta ZID ZPP/16), tako i roka za žalbu s 8 na 15 dana (čl. 72. nacrta ZID ZPP/16), kao ni činjenica da je produljen paricijski rok (čl. 71. nacrta ZID ZPP/16). Čovjeku koji je dobio otkaz i koji nema sredstava za život svaki dan jako puno znači, i takav će, posebno ako uspije sa svojim tužbenim zahtjevom za utvrđenje nedopuštenosti otkaza (ili u nekoj drugoj vrsti radnog spora), jedva čekati da se spor pravomoćno okonča, a tome ne doprinosi činjenica produljenja rokova, niti u jednom od navedena tri slučaja. S druge strane i poslodavac ima opravdan interes da se radni spor čim prije završi, iako je to primarno u interesu radnicima, jer su oni ti koji u velikoj većini slučajeva pokreću radne sporove. S obzirom da su osmodnevni rokovi za odgovor na tužbu i žalbu te za dobrovoljno ispunjenje činidbe bili ta posebnost parnica iz radnih odnosa koja je opravdavala naziv glave zakona unutar koje je smještena ova vrsta sporova, određivanjem 15-dnevnog roka za odgovor na tužbu i 15-dnevnog roka za žalbu, te 15-dnevnog paricijskog roka ove parnice postaju tzv. opće parnice koje se ni po čemu posebnom više ne razlikuju od svih drugih parnica na koja se primjenjuju opća pravila ZPP-a te se slobodno naslov iznad ove vrste parnica „Posebni postupci“ može premjestiti na drugo mjesto unutar zakonskog teksta, jer budu li rokovi u ova tri slučaja produljeni na 15 dana, odnosno izjednačeni sa svim ostalim općim parnicama, tada parnice iz radnog odnosa sigurno više neće predstavljati posebne postupke, budući im je sva njihova posebnost oduzeta ovim zakonskim prijedlogom.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
153	Porobija & Špoljarić d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 70.	Ponovno, ovdje se nepravično stranke u postupku ograničava iznimno kratkim rokovima, dok sudovi istovremeno nisu ničime sankcionirani za prekoračenje propisanih rokova. Radni sporovi isto tako mogu biti iznimno složene prirode, a uz to je u takvim sporovima sav teret dokaza na tuženiku-poslodavcu, te nema nikakvog razloga da se u takvim predmetima rokovi za odgovor na tužbu ograničavaju na kraće vrijeme nego li u ostalim postupcima. Činjenica da je tuženik odgovorio na tužbu u roku 30 dana nimalo ne utječe na trajanje spora koji u pravilu traje najmanje godinu-dvije do pravomoćne odluke.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
154	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 71.	Vidi moj komentar uz čl. 70. nacrta ZID ZPP/16.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
155	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 71.	Zbog čega se ukida obveza da sud odredi rok od 8 dana u slučaju da se nalaže izvršenje neke obveze? Da li to znači da sud može odrediti bilo koji drugi rok (npr. 2 mjeseca)?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
156	Tomislav Šimić, OS ZD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 72.	Vidi moj komentar uz čl. 70. nacrta ZID ZPP/16.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
157	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 72.	Smatram da je ukidanje roka od 8 dana za žalbu u radnim sporovima pogrešnim.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
158	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 73.	Nomotehnički prigovor: mislim da nema druge rečenice u čl. 443. st. 1. Ako je to rečenica "Rok za podnošenje žalbe jest osam dana." onda se strogo protivim ukidanju tog roka. Ako se već ukida rok od 8 dana, neka se utvrdi obaveza da žalba ne odgađa ovrhu. Sudovi u vrlo rijetkim slučajevima koriste mogućnost da navedu da žalba ne odgađa ovrhu, jednako kao i privremene mjere, tako da je potrebno nekako zaštititi tužitelje u parnicama radi smetanja posjeda.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
159	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 74.	Prigovor je nepotpun ako se iz prigovora na može utvrditi koji se platni nalog pobija, ako nije potpisan, ako u njemu nisu detaljno navedeni razlozi pobijanja ili ako za te razloge nisu priloženi valjani dokazi iz kojih proizlazi osnovanost pobijanja.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
160	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 75.	U postupcima koji su započeli temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave sud bi prvo trebao dati nalog tužitelju da dostavi činjenice na kojima se temelji predmetna vjerodostojna isprava te da predloži dokaze. Nakon toga bi sud trebao dati pisani nalog tuženiku da se očituje na činjenice i dokaze te tek potom zakazati pripremno ročište, koje tek tada ima sadržajnog smisla. Sama činjenica da su ova pravila predviđena za sporove male vrijednosti (sa kratkim rokovima) ne znači da ista pravila ne bi trebala biti i u ostalim parnicama (sa dužnim rokovima).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
161	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 76.	Slažem se s prethodnim komentarom. Rok od 15 dana je dovoljno kratak, a da osigurava efikasnost i kvalitetu pripreme i rada suda u nastavku postupka.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
162	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 76.	Predlaže se da se rok od osam dan produži na petnaest dana. Često se radi o sporovima na temelju vjerodostojne isprave- izvatka iz poslovnih knjiga, često za nekoliko (desetak) računa. Nakon uloženog prigovora tužitelj-ovrhovoditelj primoran je dostaviti račune, ali i druge isprave kojima dokazuje osnovanost svoje tražbine. Pribava takvih isprava, ostalih dokaza te cjelovito obrazloženje ( to je u pravilu, posljednja mogućnost da predloži sve dokaze) zahtjeva više od osam dana. Osobito što za pribavu nekih dokaza ne može računati na subotu i nedjelju kada ustanove, pravne osobe ili npr. zemljišnoknjižni i drugi sudski odjeli ne rade. Tih dodatnih osam dana osobito danih ovrhovoditelju-tužitelju neće utjecati na dugotrajnost postupka. Ako se gdje gubi vrijeme onda je do dostava tuženiku-ovršeniku, a prijedlog baš ne rješava pitanje dostave.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
163	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 78.	Prihvatljiv prijedlog jer se ova odredba često nije primjenjivala ili je stvarala velike probleme, dugo trajanje rasprave sa čestim greškama u izreci.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
164	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 79.	Budući da u obrazloženju uz ovaj (kao i uz većine članaka) članak predlagatelj nije dao nikakvo (osim opisnog) obrazloženja, samo možemo pretpostaviti koji je pravi razlog stavka 2. (između ostalog, ukidanje roka za žalbu od 8 dana). Dok se u prijedlogu izmjena neki rokovi prilično skraćuju produljuje se ovaj rok bez obrazloženja.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
165	HRVOJE ŠIMIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 81.	U postupku pred trgovačkim sudovima, sud može na pripremnom ročištu ili kasnije odlučiti rješenjem na prijedlog koje od stranaka da se osobe koje se trebaju saslušati (svjedoci, vještaci, stranke) saslušaju pred javnim bilježnikom koji je mjesno nadležan za sud ili mjesno nadležan za svjedoka ili vještaka. Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba. U rješenju će sud naznačiti u kojem roku stranke moraju javnom bilježniku podnijeti zahtjev za održavanjem saslušanja te razumni rok u kojem se saslušanje treba dovršiti. Saslušanje se može provesti pred jednim ili više javnih bilježnika ovisno o koliko osoba treba saslušati Javni bilježnik određuje saslušanje na prijedlog stranke i rješenja suda, koje ne može se održati u roku kraćem od petnaest dana od poslanja poziva, u kojem naznačava da osoba koja se treba saslušati mora se odazvati pozivu kao da je poziva sud. Javni bilježnik o saslušanju vodi pisani zapisnik ili može tonski snimati saslušanje a odmah po dovršetku po jedan primjerak zapisnika odnosno snimke predaje strankama, a jedan dostavlja na sud. Stranke mogu svoje pisane iskaze dostaviti sudu već uz tužbu ili odgovor na tužbu. Sud mora saslušati vještaka ako koja od stranaka ospori nalaz i mišljenje vještaka. U slučaju da se stranke prilikom saslušanja pred javnim bilježnikom protive postavljenom pitanju, javni bilježnik će protivljenje naznačiti u zapisniku. Javni bilježnik prilikom saslušanja ima sve ovlasti zamoljenog suca.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
166	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 81.	Prijedlogom novog članka 492.g. znatno se uskraćuje pravo stranaka da se pred sudom saslušaju stranke i svjedoci. Predlagatelj ne navodi na koji način bi se uopće odredio sadržaj tih izjava. Što se tiče izjava samih stranaka, radilo bi se u pravilu zapravo o ponavljanju njihovih izjava iz tužbe odn. odgovora na tužbu, te nikakvih posebnih koristi s takvim izjavama ne bi bilo. Sasvim je jasno da će druga strana u najvećem broju slučajeva osporiti takav iskaz te će sud biti prisiljen saslušati stranku. Također, u pogledu pisanog iskaza svjedoka, mislim da predlagatelju nije jasno na koji način bi svjedoci uopće znali za predmet spora i tko bi im sastavljao iskaz. Ako bi to saznali od stranke koja ih je predložila ovakvim prijedlogom se zapravo legalizira "priprema" svjedoka, pa makar i samo kroz pripremu pisanog iskaza. Ne vjerujem da će u praksi moći zaživjeti ova odredba, budući da svaka stranka (po prirodi stvari) pokušava u tijeku postupka prikriti činjenice i okolnosti koje joj ne ide u korist te je saslušanje bilo stranke bilo svjedoka pred sudom i drugom strankom jedini način da se te okolnosti otkriju. Ovo je pokušaj uvođenja nekih stranih proceduralnih rješenja, ali je ovo učinjeno prilično paušalno i površno. Naime, davanje ovakvih iskaza mora biti regulirano puno bolje i strože pa predlažemo da predlagatelj malo bolje pripremi ovaj prijedlog.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
167	Porobija & Špoljarić d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 82.	Ova odredba bi načelno imala smisla kada bi obavijesti o zakazanom ročištu bile proslijeđene i na email adresu koju je stranka dala sudu, odnosno u posebni e-pretinac koji bi svaki odvjetnik odnosno trgovačko društvo mogli otvoriti putem web- ili mobilne aplikacije. Dakle, da postoji sustav notifikacije kojom bi stranka bila obaviještena o dostavi poziva elektronskim putem. Ovako se traži od stranke da svakodnevno pregledava e-predmet (koji često i nije potpuno ažuran niti pregledan), a odvjetnici i veća trgovačka društva će pak morati trošiti nesrazmjernu količinu vremena za svakodnevnu pretragu svih predmeta u kojima sudjeluju. Konačno, stranke koje nemaju pristup internetu ili nisu informatički pismene (što nije obveza u RH) će biti zakinute za osnovno pravo na obaviještenost. Zato bi bilo daleko logičnije da se ova odredba navede kao mogućnost da sud na pripremnom ročištu odredi zakazivanje ročišta putem e-predmeta i uz slanje obavijesti strankama na e-mail adrese koje će stranke priopćiti sudu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
168	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 82.	Ne vidi se smisao u tome da se stranke u trgovačkim sporovima ne obavještavaju o ročištima pisanim putem. Stranke u takvim sporovima su ili pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost ili punomoćnici pa su problemi s dostavom zanemarivi, a ovakvo uređenje narušava pravo jednakog pristupa sudu. Nitko u RH nije dužan imati računalo i pristup internetu niti je dužan znati služiti se internetom. Kao što je već navedeno, prema statističkim podacima 1/3 građana RH nema internet ili se ne zna služiti njime. Tek ako se osigura svim građanima edukacija, besplatan pristup interenetu i e-pretinac za pismena koja dostavljaju javna tijela, može se raspravljati o predloženom načinu dostave. Predloženi način dostave usmjeren je isključivo na to da se onemogući pristup sudu i da se postupci po mogućnosti vode bez znanja stranaka, kako bi ih sudovi mogli što brže rješavati i tako smanjivati zaostatke. Kao i većina predloženih izmjena, ne radi se o izmjenama koje idu u korist građana, već o izmjenama kojima je isključiva svrha smanjenje broja predmeta u radu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
169	Nada Badurina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 83.	Upravo objavljenim Prijedlogom Izmjena i dopuna Ovršnog zakona čl.4 predlaže se brisanje članka 26. dosadašnjeg OZ,tj.postojeće odredbe: Članak 26. (NN 25/13) (1) Prvostupanjska sudska odluka kojom se fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost nalaže isplata tražbine čija glavnica ne prelazi 5.000,00 kuna, odnosno kojom se fizičkoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost u pravnoj stvari u vezi s tom djelatnošću ili pravnoj osobi nalaže isplata tražbine čija glavnica ne prelazi 10.000,00 kuna postaje ovršna u roku od osam dana od dana dostave osobi kojoj je naložena isplata. Žalba protiv takve odluke ne odgađa ovrhu. (2) Ako se u sudskoj odluci nekoj od osoba iz stavka 1. ovoga članka nalaže samo da naknadi troškove postupka u iznosu koji ne prelazi iznose navedene u toj odredbi, žalba protiv takve odluke o naknadi troškova postupka ne odgađa ovrhu." Bilo bi dobro da se predlagatelji dogovore odnosno da ne unose ovu odredbu u ZPP.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
170	Bojan Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 83.	Spor od 50.000,00 kn nije spor male vrijednosti jer je to iznos koji jedan prosječan obrtnik ostvari u pola godine rada. Ovršnost nepravomoćnih presuda samo je priznanje sustava da odluku o pravnom lijeku ne može donijeti u razumnom roku, a opterećenost Visokog trgovačkog suda i posljedično trajanje žalbenih postupka je ogroman problem za cjelokupno gospodarstvo RH. No taj problem se ne može riješiti na predloženi način, on se ovako može samo pogoršati.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
171	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 83.	Kako je iznos za sporove male vrijednosti prilično visoko određen, a dosadašnja praksa pokazuje da se povodom žalbi preinačuje značajniji dio odluka, ovo određenje otvara put za brojne nove sporove, kako za vraćanje plaćenog tako i za odgovornost države za štetu.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
172	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 86.	Obrazloženje predlagatelja je da se ovime dovodi do izjednačavanja rokova pred trgovačkim sudovima i redovnim sudovima (za žalbu, ispunjenje). Ako je već tako, s čime se zapravo ne slažem, koji je onda razlog da ostaje samo razlika u roku za povrat u prijašnje stanje. Kakvog smisla onda ima i ta razlika? Objašnjenja za to nema. Ako je razlog ubrzavanje postupka, onda nema razloga da se ne ostave dosadašnji rokovi za žalbu, odgovor na žalbu i dr. Prijedlog: ili brisati cijeli članak 500. ili ostaviti cijeli članak 500. Ovakvo rješenje između nije dobro.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
173	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 86.	Zašto su brisane ove odredbe: „2) rok od osam dana za žalbu protiv presude odnosno rješenja, a rok od tri dana za podnošenje odgovora na žalbu, 3) rok od osam dana za ispunjenje činidbe, a za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti duži rok.“ i to na način da se ne shvati brisanje već je samo prepisan ponovno stavak prvi?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
174	HP-Hrvatska pošta d.d.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 88.	Sporan je stavak 2. članka 502.k ("...stranke u oglednom postupku ne mogu slobodno raspolagati zahtjevom u odnosu na koji je podnesen prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava"). Smatramo da je upravo pravna nesigurnost ta koja stranke motivira da spor riješe sporazumno. Predloženim se rješenjem u oglednim postupcima relativizira autonomija stranaka. Nadalje, nejasan je stavak 3. članka 502.k ("... zastaje zastarijevanje prava na podnošenje zahtjeva u odnosu na koji je podnesen prijedlog za rješenje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava"). Naime, zastara se prekida već podnošenjem tužbe.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
175	odvjetničko društvo Ljubenko&partneri d.o.o.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 88.	Držimo da institut oglednog postupka narušava neovisnost i nepristranost sudbene vlasti. Naime sudac koji dobije u rješavanje predmet za koje sporno pravno pitanje već postoji zauzet stav u oglednom sporu, vezan je pravnim mišljenjem iz oglednog spora, te ni na koji načine ne može donijeti neovisnu i nepristranu (svoju) odluku na temelju svoje neovisne procjene provedenog dokaznog postupka. Smatramo da nije prihvatljivo omogućiti odlučivanje o individualnim pravima, bez mogućnosti stranke da štiti svoja prava. Upravo bi takav efekt bio postignut u predloženom oglednom postupku za sve one stranke koje bi time bile prisiljene pasivno čekati odluku o svojim pravima kroz postupanje trećih osoba. Ovaj model nije u duhu hrvatskog prava već je u duhu presedana i engleskog prava čemu nikad nismo težili, a jedinu iznimku je napravila Njemačka, ali samo za sporove vezane za tržište kapitala (tzv. masovni dioničarski sporovi).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
176	Božidar Feldman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 88.	Tko upoznaje stranku s činjenicom da se i njezin spor spada u ogledni postupak? Što ako se stranke ne slaže s tim stavom suda, odnosno ako stranka smatra da u njezinom sporu postoje još neka sporna pitanja koja se ne trebaju niti mogu riješiti po pravilima "oglednog postupka"?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
177	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 88.	- tko u ime suda podnosi prijedlog, uredujući sudac ili predsjednik suda ili predsjednik odjela? - Čemu ograničavati stranke u mogućnosti nagodbe neovisno o tome da li je po prethodnom pitanju zauzet stav ili nije? - Iz ovog teksa nije jasno da li se postavlja prethodno pitanje (jer iz teksta proizlazi da je riječ o prethodnom pitanju) ili se rješava ogledni spor (na što upućuje nsalov)?	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
178	Jelena Čuveljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU, Članak 90.	Taj čl. 15. glasi: „Članak 15. Izravna dostava Svaka osoba koja je zainteresirana za ishod nekog sudskog postupka, može obaviti dostavu sudskih pismena izravno putem pravosudnog službenika, državnih službenika ili drugih nadležnih osoba države članice primateljice, u kojoj je takva izravna dostava dopuštena u skladu s njenim propisima.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
179	Jelena Čuveljak	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 91.	Ovo je vrlo interesantno nomotehničko rješenje kojim je 2016. predviđa retroaktivnost zakona iz 2013. godine. Inače taj članak glasi: „Članak 65. Članak 295. mijenja se i glasi: »Ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani, rasprava će se održati s prisutnom strankom. Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je tužitelj povukao tužbu.«.“	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
180	Tomislav Šimić, OS ZD	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, (ev.)Članak 92.	Svaki zakon predstavlja organsko jedinstvo i nije dobro odredbama jednog zakona (ZPP-a) mijenjati odredbe drugog zakona (Ovršnog).	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
181	Sonja Bonifačić	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, (ev.)Članak 92.	Posve neprihvatljiva ideja da se odredbama jednog zakona mijenjaju odredbe drugog!! I ovako nam zakoni imaju bezbroj izmjena u kojima se teško snaći a sada ćemo ih još i mijenjati u nekim drugim propisima! Ako nešto treba mijenjati u Ovršnom neka se to radi izmjenama tog zakona	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
182	Nada Badurina	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, (ev.)Članak 92.	Upravo objavljen Prijedlog izmjena OZ predviđa brisanje čl. 26.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
183	Bojan Grahek	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, (ev.)Članak 92.	Vrlo upitna odredba jer je 50.000,00 kn u trenutnim gospodarskim uvjetima možda malo za nekog, ali većini poduzetnika je to toliko velik iznos da može dovesti do problema u poslovanju, blokade računa ili nemogućnosti nastavka poslovanja, a kao što je već navedeno, takvom odredbom se samo pokušavaju sakriti nedostaci pravosudnog sustava i ona nije u interesu zaštite prava građana.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
184	Jelena Čuveljak	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, (ev.)Članak 92.	- treba razmisliti o oportunosti tako drastičnog poteza gdje se za sve sporove do 50.000,00 kn ukida faktično pravo žalbe odnosno omogućava ovrha iako presuda nije postala pravomoćna.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
185	Klaudio Čurin	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 93.	Ostaje nejasno na koji način će se primjenjivati odredbe ZPP-a na izvanparnične postupke - znači li to da kada je posebnim zakonom dopuštena revizija, da se tada ipak mora podnijeti zahtjev za dopuštanje revizije ili je već na temelju posebnog zakona dopuštena revizija? Hoće li se posebni zakoni mijenjati i usklađivati sa ZPP-om u tom pogledu (vidljivo je da je za neka područja već u prijedlogu predviđena izmjena Ovršnog zakona) ili će biti potrebno tumačenje normi. Naime, ako odredba posebnog zakona glasi "...u xx postupcima je dopuštena revizija", a po predloženom tekstu ZPP-a revizija više ni u jednom predmetu nije a priori dopuštena, razvidno je da dolazimo do pitanja koji bi tu propis bio specijalni propis? Je li zakon kojim se određuje dopustivost revizije u izvanparničnom postupku specijalan u odnosu na ZPP ili vice versa? Nadalje, ostaje otvoreno pitanje posebnih parničnih postupaka i njihovih odredbi - npr. čl. 23. Zakona o suzbijanju diskriminacije - u kojim postupcima je revizija "uvijek dopuštena"? S obzirom da se radi o posebnom parničnom postupku, čini se da bi revizija trebala ostati dopuštena prema toj odredbi, prema načelu lex specialis prior derogat legi generali posteriori.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
186	Tomislav Šimić, OS ZD	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94.	Odredbe članka 17., 18., 19., 20. i 21. nacrta prijedloga ZID ZPP/16 navedene su i u stavku 2. i u stavku 3. Stavak 2. propisuje da će se tih 5 odredaba primjenjivati na sve postupke u tijeku, a stavak 3. da će se tih 5 odredaba primjenjivati u svim postupcima u kojima nije donesena prvostupanjska presuda. Dakle, za zaključiti je da će se tih pet odredaba ipak primjenjivati u postupcima u kojima nije donesena prvostupanjska presuda (budući je to iznimka od iznimke da će se primjenjivati za sve postupke u tijeku). U tom slučaju nomotehnički je ispravnije iz stavka 2. brisati članke 17., 18., 19., 20. i 21., a stavak 3. bi tada trebao glasiti: Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, odredbe čl. 17., 18., 19., 20. i 21. ovog Zakona primjenjuju se u svim postupcima u kojima nije donesena prvostupanjska presuda." i na taj način bi zapravo predstavljao drugu iznimku od pravila (pravilo je jedno i ono je sadržano u stavku 1.), dok bi prvu iznimku od pravila predstavljao stavak 2. koji ne bi sadržavao spomenutih pet članaka, a primjena ostalih članaka navedenih u tom stavku odnosila bi se na postupke u tijeku.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
187	Sonja Bonifačić	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 94.	Strašno! Od silnih iznimaka ne znam kako ćemo uopće utvrditi što se i od kada primjenjuje. Stranke su svoja pravna očekivanja od spora stvorile prema propisima važećim u trenutku podnošenja tužbe, pa izmjena propisa "u hodu" ugrožava prava stranaka	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
188	Bojan Grahek	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 95.	Obustava postupka ovisi o tome da li će protivna strana predložiti sudu da pozove pravnog sljednika pravne osobe da preuzme postupak? Što ako je "protivna strana" tuženik, koliko je realno za očekivati da će on predložiti da se pozove pravni sljednik u postupak. Ne bi li pretpostavka trebala biti da je pravni sljednik obaviješten o postojanju postupka i o činjenici prekida postupka te da u roku od 3 mjeseca nije preuzeo postupak.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.
189	Nada Badurina	PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 96.	I stupanje na snagu 1.siječnja 2017. godine bilo bi brzo dok je 1.rujan neprihvatljivo brzo što znači ponovno, kao i do sada nepripremljeno.	Primljeno na znanje	Komentar je primljen na znanje.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku