Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Obrascu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 2026. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NINA OREŠKOVIĆ OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Prema Obrascu zakonodavnih aktivnosti, razlozi i ciljevi donošenja Zakona upućuju na potrebu jedinstvenog uređenja organizacije rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te radnopravnog položaja službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba. Unatoč tome, predloženi naziv „Zakon o pravosudnoj policiji“ sugerira da se propis odnosi isključivo na pravosudnu policiju, dok su druge kategorije ovlaštenih službenih osoba, među kojima su i socijalni pedagozi, koji su ovlaštene službene osobe na poslovima stručne procjene i tretmana — izostavljene iz naziva, iako su neizostavni dio zatvorskog sustava i nose najveći dio odgovornosti za ostvarivanje zakonom propisane glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora. Takvo rješenje može dovesti do normativne i profesionalne nevidljivosti svih drugih struka unutar zatvorskog sustava, što nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih službenika i ovlaštenih osoba koje doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Stoga Hrvatska komora socijalnih pedagoga predlaže izmjenu naziva zakona tako da precizno i uključivo obuhvati sve njegove adresate. Primjeren naziv bio bi: Zakon o zatvorskom sustavu. Ovakav naziv usklađen je s ciljevima navedenima u Obrascu te s postojećim normativnim rješenjima u području temeljne policije, gdje se jasno razlikuje sustav (organizacija i djelatnost) od poslova i ovlasti policije (dva zakona), a istodobno se osigurava vidljivost svih profesija koje čine sustav. Pravosudni policajci nisu samostalna institucija, već ključni dio zatvorskog sustava, koji obuhvaća zatvore, kaznionice i druga kaznena tijela, kao i upravljanje njima te se njihov rad ne može učinkovito regulirati bez usklađivanja s pravilima i potrebama cijelog sustava, uključujući sigurnosne, rehabilitacijske, pravne, upravne i humane aspekte. Donošenje posebnog zakona samo za pravosudne policajce, bez uređivanja ostatka zatvorskog sustava, dovelo bi do nesklada i pravne fragmentacije, što bi otežalo koordinaciju, provođenje nadzora i odgovornost unutar sustava. Smatramo kako se regulacija ne smije svoditi na pojedinačne skupine unutar sustava, nego mora imati širu perspektivu i obuhvatiti sve službene osobe, njihove zadaće i organizaciju sustava. Pritom ističemo i kako većina europskih zemalja ima poseban zakon koji uređuje cijeli zatvorski sustav, uključujući službenike osiguranja unutar njega (koji, uz iznimku pojedinih zemalja u regiji, uopće ne nose naziv „policija), čime se osigurava dosljednost, transparentnost i kvalitetno upravljanje sustavom. Donošenje zakona koji se odnosi isključivo na pravosudne policajce, stvara percepciju neravnopravnosti i nezadovoljstva među drugim službenicima unutar sustava, što može ugroziti radnu atmosferu te sigurnost i stabilnost sustava. Predloženim nazivom „Zakon o pravosudnoj policiji“ umanjuje se važnost interdisciplinarnog karaktera zatvorskog sustava i doprinos profesija koje svojim znanjem i stručnim djelovanjem izravno utječu na sigurnost, redukciju rizika i uspješniju reintegraciju osoba lišenih slobode. Takav pristup nije samo terminološki neprimjeren, nego je i vrijednosno poruka koja ne odražava načela jednakog uvažavanja svih profesionalnih uloga u zatvorskom sustavu. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
2 RANKO GAVRILOVIĆ OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Za IV kvartal tekuće(2025) godine planirano je donošenje Zakona o stalnim sudskim vještacima i sudskim tumačima. Budući da je izvjesno da ovaj novi zakon neće ići u proceduru u tekućoj godini, da li njegovo neuvrštavanje u plan aktivnosti za 2026 znači da se isti uopće neće donositi, a ako ne zbog čega? Ranko Gavrilović, sudski vještak za ekonomiju, grane financije, računovodstvo i međunarodna ekonomija Nije prihvaćen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 136/25.) dorađene su odredbe Zakona o sudovima koje se odnose na stalne sudske tumače i stalne sudske vještake. Ove zakonske izmjene stupile su na snagu 13. studenog 2025. godine. Također su izrađeni prijedlozi novog Pravilnika o stalnim sudskim tumačima i novog Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, koji su trenutno u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Navedenim zakonskim izmjenama i predloženim Pravilnicima u cijelosti je uređena materija koja se odnosi na statusna pitanja stalnih sudskih tumača i vještaka pa se iz navedenog razloga u ovom trenutku ne planira nastavak rada na izradi Nacrta prijedloga zakona o stalnim sudskim vještacima i stalnim sudskim tumačima.
3 HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, 1. STRUČNI NOSITELJ Naslov komentara: Naziv zakona nije u skladu s njegovim razlozima i ciljevima – prijedlog izmjene naziva u Zakon o zatvorskom sustavu Sažetak komentara: Predloženi naziv Zakon o pravosudnoj policiji ne odražava sadržaj i ciljeve propisa, jer se u obrazloženju donošenja zakona navodi da će on uređivati i organizaciju rada zatvorskog sustava te prava i obveze svih službenika i ovlaštenih službenih osoba u tom sustavu, a ne samo pravosudne policije. Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
4 HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH PEDAGOGA OBRAZAC ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, 2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA Naziv zakona nije u skladu s njegovim razlozima i ciljevima – prijedlog izmjene naziva u Zakon o zatvorskom sustavu. Sažetak komentara: Predloženi naziv Zakon o pravosudnoj policiji ne odražava sadržaj i ciljeve propisa, jer se u obrazloženju donošenja zakona navodi da će on uređivati i organizaciju rada zatvorskog sustava te prava i obveze svih službenika i ovlaštenih službenih osoba u tom sustavu, a ne samo pravosudne policije. Komentar / Obrazloženje: Prema Obrascu zakonodavnih aktivnosti, razlozi i ciljevi donošenja Zakona upućuju na potrebu jedinstvenog uređenja organizacije rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te radnopravnog položaja službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba. Unatoč tome, predloženi naziv „Zakon o pravosudnoj policiji“ sugerira da se propis odnosi isključivo na pravosudnu policiju, dok su druge kategorije ovlaštenih službenih osoba, među kojima su i socijalni pedagozi, koji su ovlaštene službene osobe na poslovima stručne procjene i tretmana — izostavljene iz naziva, iako su neizostavni dio zatvorskog sustava i nose najveći dio odgovornosti za ostvarivanje zakonom propisane glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora. Takvo rješenje može dovesti do normativne i profesionalne nevidljivosti svih drugih struka unutar zatvorskog sustava, što nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih službenika i ovlaštenih osoba koje doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Stoga Hrvatska komora socijalnih pedagoga predlaže izmjenu naziva zakona tako da precizno i uključivo obuhvati sve njegove adresate. Primjeren naziv bio bi: Zakon o zatvorskom sustavu. Ovakav naziv usklađen je s ciljevima navedenima u Obrascu te s postojećim normativnim rješenjima u području temeljne policije, gdje se jasno razlikuje sustav (organizacija i djelatnost) od poslova i ovlasti policije (dva zakona), a istodobno se osigurava vidljivost svih profesija koje čine sustav. Pravosudni policajci nisu samostalna institucija, već ključni dio zatvorskog sustava, koji obuhvaća zatvore, kaznionice i druga kaznena tijela, kao i upravljanje njima te se njihov rad ne može učinkovito regulirati bez usklađivanja s pravilima i potrebama cijelog sustava, uključujući sigurnosne, rehabilitacijske, pravne, upravne i humane aspekte. Donošenje posebnog zakona samo za pravosudne policajce, bez uređivanja ostatka zatvorskog sustava, dovelo bi do nesklada i pravne fragmentacije, što bi otežalo koordinaciju, provođenje nadzora i odgovornost unutar sustava. Smatramo kako se regulacija ne smije svoditi na pojedinačne skupine unutar sustava, nego mora imati širu perspektivu i obuhvatiti sve službene osobe, njihove zadaće i organizaciju sustava. Pritom ističemo i kako većina europskih zemalja ima poseban zakon koji uređuje cijeli zatvorski sustav, uključujući službenike osiguranja unutar njega (koji, uz iznimku pojedinih zemalja u regiji, uopće ne nose naziv „policija), čime se osigurava dosljednost, transparentnost i kvalitetno upravljanje sustavom. Donošenje zakona koji se odnosi isključivo na pravosudne policajce, stvara percepciju neravnopravnosti i nezadovoljstva među drugim službenicima unutar sustava, što može ugroziti radnu atmosferu te sigurnost istabilnost sustava. Predloženim nazivom „Zakon o pravosudnoj policiji“ umanjuje se važnost interdisciplinarnog karaktera zatvorskog sustava i doprinos profesija koje svojim znanjem i stručnim djelovanjem izravno utječu na sigurnost, redukciju rizika i uspješniju reintegraciju osoba lišenih slobode. Takav pristup nije samo terminološki neprimjeren, nego je i vrijednosno poruka koja ne odražava načela jednakog uvažavanja svih profesionalnih uloga u zatvorskom sustavu. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
5 HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH PEDAGOGA 2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.6. Zakon o pravosudnoj policiji Naslov komentara: Prijedlog izmjene naziva zakona u Zakon o zatvorskom sustavu Sažetak komentara Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP) izražava zabrinutost zbog predloženog naziva „Zakon o pravosudnoj policiji“, koji ne odražava stvarni opseg i ciljeve zakona. Takav naziv implicira da se zakon odnosi isključivo na pravosudne policajce, dok zanemaruje druge ovlaštene službene osobe — poput socijalnih pedagoga — koji su ključni za ostvarenje svrhe izvršavanja kazne zatvora. HUSP predlaže naziv „Zakon o zatvorskom sustavu“, koji bi uključivo obuhvatio sve profesije unutar sustava, osigurao normativnu vidljivost i spriječio pravnu fragmentaciju. Time bi se osigurala dosljednost, transparentnost i ravnoteža među strukama koje zajednički doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Komentar: Hrvatska udruga socijalnih pedagoga (HUSP) pozdravlja inicijativu za donošenje zakona kojim se nastoji jedinstveno urediti organizacija rada zatvorskog sustava i pravosudne sigurnosti. Međutim, izražavamo zabrinutost zbog predloženog naziva „Zakon o pravosudnoj policiji“, koji ne odražava stvarni sadržaj i ciljeve zakona. Takav naziv stvara dojam da se zakon odnosi isključivo na pravosudne policajce, dok zanemaruje druge ovlaštene službene osobe, uključujući socijalne pedagoge, koji imaju ključnu ulogu u stručnom tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Zatvorski sustav je interdisciplinarni prostor u kojem različite struke — sigurnosne, tretmanske, pravne, upravne i humane — djeluju komplementarno. Regulacija samo jedne skupine unutar sustava dovodi do pravne fragmentacije, otežava koordinaciju i stvara percepciju neravnopravnosti među službenicima. Takav pristup nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih profesionalnih uloga koje doprinose sigurnosti i uspješnoj reintegraciji osoba lišenih slobode. Stoga HUSP predlaže da se zakon nazove „Zakon o zatvorskom sustavu“, čime bi se osigurala uključivost, normativna jasnoća i profesionalna vidljivost svih struka koje čine sustav. Ovakvo rješenje usklađeno je s europskom praksom, gdje se zatvorski sustavi reguliraju kao cjelina, a ne kroz parcijalne zakone koji favoriziraju pojedine profesije. Time se jača institucionalna kohezija, transparentnost i kvaliteta upravljanja zatvorskim sustavom. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
6 ŠTEFICA KARAČIĆ 2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.6. Zakon o pravosudnoj policiji Naslov komentara: Naziv zakona nije u skladu s njegovim razlozima i ciljevima – prijedlog izmjene naziva u Zakon o zatvorskom sustavu Sažetak komentara: Predloženi naziv Zakon o pravosudnoj policiji ne odražava sadržaj i ciljeve propisa, jer se u obrazloženju donošenja zakona navodi da će on uređivati i organizaciju rada zatvorskog sustava te prava i obveze svih službenika i ovlaštenih službenih osoba u tom sustavu, a ne samo pravosudne policije. Komentar / Obrazloženje: Prema Obrascu zakonodavnih aktivnosti, razlozi i ciljevi donošenja Zakona upućuju na potrebu jedinstvenog uređenja organizacije rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te radnopravnog položaja službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba. Unatoč tome, predloženi naziv „Zakon o pravosudnoj policiji" sugerira da se propis odnosi isključivo na pravosudnu policiju, dok su druge kategorije ovlaštenih službenih osoba, među kojima su i socijalni radnici, koji su ovlaštene službene osobe na poslovima stručne procjene i tretmana — izostavljene iz naziva, iako su neizostavni dio zatvorskog sustava i nose najveći dio odgovornosti za ostvarivanje zakonom propisane glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora. Takvo rješenje može dovesti do normativne i profesionalne nevidljivosti svih drugih struka unutar zatvorskog sustava, što nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih službenika i ovlaštenih osoba koje doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Stoga Hrvatska komora socijalnih radnika predlaže izmjenu naziva zakona tako da precizno i uključivo obuhvati sve njegove adresate. Primjeren naziv bio bi: Zakon o zatvorskom sustavu. Ovakav naziv usklađen je s ciljevima navedenima u Obrascu te s postojećim normativnim rješenjima u području temeljne policije, gdje se jasno razlikuje sustav (organizacija i djelatnost) od poslova i ovlasti policije (dva zakona), a istodobno se osigurava vidljivost svih profesija koje čine sustav. Pravosudni policajci nisu samostalna institucija, već ključni dio zatvorskog sustava, koji obuhvaća zatvore, kaznionice i druga kaznena tijela, kao i upravljanje njima te se njihov rad ne može učinkovito regulirati bez usklađivanja s pravilima i potrebama cijelog sustava, uključujući sigurnosne, rehabilitacijske, pravne, upravne i humane aspekte. Donošenje posebnog zakona samo za pravosudne policajce, bez uređivanja ostatka zatvorskog sustava, dovelo bi do nesklada i pravne fragmentacije, što bi otežalo koordinaciju, provođenje nadzora i odgovornost unutar sustava. Smatramo kako se regulacija ne smije svoditi na pojedinačne skupine unutar sustava, nego mora imati širu perspektivu i obuhvatiti sve službene osobe, njihove zadaće i organizaciju sustava. Pritom ističemo i kako većina europskih zemalja ima poseban zakon koji uređuje cijeli zatvorski sustav, uključujući službenike osiguranja unutar njega (koji, uz iznimku pojedinih zemalja u regiji, uopće ne nose naziv „policija), čime se osigurava dosljednost, transparentnost i kvalitetno upravljanje sustavom. Donošenje zakona koji se odnosi isključivo na pravosudne policajce, stara percepciju neravnopravnosti i nezadovoljstvo među drugim službenicima unutar sustava, što može ugroziti radnu atmosferu i stabilnost sustava. Predloženim nazivom „Zakon o pravosudnoj policiji" umanjuje se važnost interdisciplinarnog karaktera zatvorskog sustava i doprinos profesija koje svojim znanjem i stručnim djelovanjem izravno utječu na sigurnost, redukciju rizika i uspješniju reintegraciju osoba lišenih slobode. Takav pristup nije samo terminološki neprimjeren, nego je i vrijednosno poruka koja ne odražava načela jednakog uvažavanja svih profesionalnih uloga u zatvorskom sustavu. Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
7 HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA 2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.6. Zakon o pravosudnoj policiji Prema Obrascu zakonodavnih aktivnosti, razlozi i ciljevi donošenja Zakona upućuju na potrebu jedinstvenog uređenja organizacije rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te radnopravnog položaja službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba. Unatoč tome, predloženi naziv „Zakon o pravosudnoj policiji" sugerira da se propis odnosi isključivo na pravosudnu policiju, dok su druge kategorije ovlaštenih službenih osoba, među kojima su i socijalni radnici, koji su ovlaštene službene osobe na poslovima stručne procjene i tretmana — izostavljene iz naziva, iako su neizostavni dio zatvorskog sustava i nose najveći dio odgovornosti za ostvarivanje zakonom propisane glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora. Takvo rješenje može dovesti do normativne i profesionalne nevidljivosti svih drugih struka unutar zatvorskog sustava, što nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih službenika i ovlaštenih osoba koje doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Stoga Hrvatska komora socijalnih radnika predlaže izmjenu naziva zakona tako da precizno i uključivo obuhvati sve njegove adresate. Primjeren naziv bio bi: Zakon o zatvorskom sustavu. Ovakav naziv usklađen je s ciljevima navedenima u Obrascu te s postojećim normativnim rješenjima u području temeljne policije, gdje se jasno razlikuje sustav (organizacija i djelatnost) od poslova i ovlasti policije (dva zakona), a istodobno se osigurava vidljivost svih profesija koje čine sustav. Pravosudni policajci nisu samostalna institucija, već ključni dio zatvorskog sustava, koji obuhvaća zatvore, kaznionice i druga kaznena tijela, kao i upravljanje njima te se njihov rad ne može učinkovito regulirati bez usklađivanja s pravilima i potrebama cijelog sustava, uključujući sigurnosne, rehabilitacijske, pravne, upravne i humane aspekte. Donošenje posebnog zakona samo za pravosudne policajce, bez uređivanja ostatka zatvorskog sustava, dovelo bi do nesklada i pravne fragmentacije, što bi otežalo koordinaciju, provođenje nadzora i odgovornost unutar sustava. Smatramo kako se regulacija ne smije svoditi na pojedinačne skupine unutar sustava, nego mora imati širu perspektivu i obuhvatiti sve službene osobe, njihove zadaće i organizaciju sustava. Pritom ističemo i kako većina europskih zemalja ima poseban zakon koji uređuje cijeli zatvorski sustav, uključujući službenike osiguranja unutar njega (koji, uz iznimku pojedinih zemalja u regiji, uopće ne nose naziv „policija), čime se osigurava dosljednost, transparentnost i kvalitetno upravljanje sustavom. Donošenje zakona koji se odnosi isključivo na pravosudne policajce, stara percepciju neravnopravnosti i nezadovoljstvo među drugim službenicima unutar sustava, što može ugroziti radnu atmosferu i stabilnost sustava. Predloženim nazivom „Zakon o pravosudnoj policiji" umanjuje se važnost interdisciplinarnog karaktera zatvorskog sustava i doprinos profesija koje svojim znanjem i stručnim djelovanjem izravno utječu na sigurnost, redukciju rizika i uspješniju reintegraciju osoba lišenih slobode. Takav pristup nije samo terminološki neprimjeren, nego je i vrijednosno poruka koja ne odražava načela jednakog uvažavanja svih profesionalnih uloga u zatvorskom sustavu. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
8 HRVATSKA KOMORA SOCIJALNIH RADNIKA 2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.6. Zakon o pravosudnoj policiji Naslov komentara: Naziv zakona nije u skladu s njegovim razlozima i ciljevima – prijedlog izmjene naziva u Zakon o zatvorskom sustavu Sažetak komentara: Predloženi naziv Zakon o pravosudnoj policiji ne odražava sadržaj i ciljeve propisa, jer se u obrazloženju donošenja zakona navodi da će on uređivati i organizaciju rada zatvorskog sustava te prava i obveze svih službenika i ovlaštenih službenih osoba u tom sustavu, a ne samo pravosudne policije. Komentar / Obrazloženje: Prema Obrascu zakonodavnih aktivnosti, razlozi i ciljevi donošenja Zakona upućuju na potrebu jedinstvenog uređenja organizacije rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te radnopravnog položaja službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba. Unatoč tome, predloženi naziv „Zakon o pravosudnoj policiji" sugerira da se propis odnosi isključivo na pravosudnu policiju, dok su druge kategorije ovlaštenih službenih osoba, među kojima su i socijalni radnici, koji su ovlaštene službene osobe na poslovima stručne procjene i tretmana — izostavljene iz naziva, iako su neizostavni dio zatvorskog sustava i nose najveći dio odgovornosti za ostvarivanje zakonom propisane glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora. Takvo rješenje može dovesti do normativne i profesionalne nevidljivosti svih drugih struka unutar zatvorskog sustava, što nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih službenika i ovlaštenih osoba koje doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Stoga Hrvatska komora socijalnih radnika predlaže izmjenu naziva zakona tako da precizno i uključivo obuhvati sve njegove adresate. Primjeren naziv bio bi: Zakon o zatvorskom sustavu. Ovakav naziv usklađen je s ciljevima navedenima u Obrascu te s postojećim normativnim rješenjima u području temeljne policije, gdje se jasno razlikuje sustav (organizacija i djelatnost) od poslova i ovlasti policije (dva zakona), a istodobno se osigurava vidljivost svih profesija koje čine sustav. Pravosudni policajci nisu samostalna institucija, već ključni dio zatvorskog sustava, koji obuhvaća zatvore, kaznionice i druga kaznena tijela, kao i upravljanje njima te se njihov rad ne može učinkovito regulirati bez usklađivanja s pravilima i potrebama cijelog sustava, uključujući sigurnosne, rehabilitacijske, pravne, upravne i humane aspekte. Donošenje posebnog zakona samo za pravosudne policajce, bez uređivanja ostatka zatvorskog sustava, dovelo bi do nesklada i pravne fragmentacije, što bi otežalo koordinaciju, provođenje nadzora i odgovornost unutar sustava. Smatramo kako se regulacija ne smije svoditi na pojedinačne skupine unutar sustava, nego mora imati širu perspektivu i obuhvatiti sve službene osobe, njihove zadaće i organizaciju sustava. Pritom ističemo i kako većina europskih zemalja ima poseban zakon koji uređuje cijeli zatvorski sustav, uključujući službenike osiguranja unutar njega (koji, uz iznimku pojedinih zemalja u regiji, uopće ne nose naziv „policija), čime se osigurava dosljednost, transparentnost i kvalitetno upravljanje sustavom. Donošenje zakona koji se odnosi isključivo na pravosudne policajce, stara percepciju neravnopravnosti i nezadovoljstvo među drugim službenicima unutar sustava, što može ugroziti radnu atmosferu i stabilnost sustava. Predloženim nazivom „Zakon o pravosudnoj policiji" umanjuje se važnost interdisciplinarnog karaktera zatvorskog sustava i doprinos profesija koje svojim znanjem i stručnim djelovanjem izravno utječu na sigurnost, redukciju rizika i uspješniju reintegraciju osoba lišenih slobode. Takav pristup nije samo terminološki neprimjeren, nego je i vrijednosno poruka koja ne odražava načela jednakog uvažavanja svih profesionalnih uloga u zatvorskom sustavu. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.
9 HRVATSKO PSIHOLOŠKO DRUŠTVO 2. POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.6. Zakon o pravosudnoj policiji Naziv zakona nije u skladu s njegovim razlozima i ciljevima – prijedlog izmjene naziva u Zakon o zatvorskom sustavu. Predloženi naziv Zakon o pravosudnoj policiji ne odražava sadržaj i ciljeve propisa, jer se u obrazloženju donošenja zakona navodi da će on uređivati i organizaciju rada zatvorskog sustava te prava i obveze svih službenika i ovlaštenih službenih osoba u tom sustavu, a ne samo pravosudne policije. Obrazloženje: Prema Obrascu zakonodavnih aktivnosti, razlozi i ciljevi donošenja Zakona upućuju na potrebu jedinstvenog uređenja organizacije rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te radnopravnog položaja službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba. Unatoč tome, predloženi naziv „Zakon o pravosudnoj policiji“ sugerira da se propis odnosi isključivo na pravosudnu policiju, dok su druge kategorije ovlaštenih službenih osoba, među kojima su i psiholozi, koji su ovlaštene službene osobe na poslovima stručne procjene i tretmana — izostavljene iz naziva, iako su neizostavni dio zatvorskog sustava i nose veliki dio odgovornosti za ostvarivanje zakonom propisane glavne svrhe izvršavanja kazne zatvora. Takvo rješenje može dovesti do normativne i profesionalne nevidljivosti svih drugih struka unutar zatvorskog sustava, što nije u skladu s načelom jednakog vrednovanja svih službenika i ovlaštenih osoba koje doprinose sigurnosti, tretmanu i resocijalizaciji zatvorenika. Stoga Hrvatsko psihološko društvo predlaže izmjenu naziva zakona tako da precizno i uključivo obuhvati sve njegove adresate. Primjeren naziv bio bi: Zakon o zatvorskom sustavu. Ovakav naziv usklađen je s ciljevima navedenima u Obrascu te s postojećim normativnim rješenjima u području temeljne policije, gdje se jasno razlikuje sustav (organizacija i djelatnost) od poslova i ovlasti policije (dva zakona), a istodobno se osigurava vidljivost svih profesija koje čine sustav. Pravosudni policajci nisu samostalna institucija, već ključni dio zatvorskog sustava, koji obuhvaća zatvore, kaznionice i druga kaznena tijela, kao i upravljanje njima te se njihov rad ne može učinkovito regulirati bez usklađivanja s pravilima i potrebama cijelog sustava, uključujući sigurnosne, rehabilitacijske, pravne, upravne i humane aspekte. Donošenje posebnog zakona samo za pravosudne policajce, bez uređivanja ostatka zatvorskog sustava, dovelo bi do nesklada i pravne fragmentacije, što bi otežalo koordinaciju, provođenje nadzora i odgovornost unutar sustava. Smatramo kako se regulacija ne smije svoditi na pojedinačne skupine unutar sustava, nego mora imati širu perspektivu i obuhvatiti sve službene osobe, njihove zadaće i organizaciju sustava. Pritom ističemo i kako većina europskih zemalja ima poseban zakon koji uređuje cijeli zatvorski sustav, uključujući službenike osiguranja unutar njega (koji, uz iznimku pojedinih zemalja u regiji, u pravilu uopće ne nose naziv „policija), čime se osigurava dosljednost, transparentnost i kvalitetno upravljanje sustavom. Donošenje zakona koji se odnosi isključivo na pravosudne policajce, stvara percepciju neravnopravnosti i nezadovoljstvo među drugim službenicima unutar sustava, što može ugroziti radnu atmosferu te sigurnost i stabilnost sustava. Predloženim nazivom „Zakon o pravosudnoj policiji“ umanjuje se važnost interdisciplinarnog karaktera zatvorskog sustava i doprinos profesija koje svojim znanjem i stručnim djelovanjem izravno utječu na sigurnost, redukciju rizika i uspješniju reintegraciju osoba lišenih slobode. Takav pristup nije samo terminološki neprimjeren, nego je i vrijednosno poruka koja ne odražava načela jednakog uvažavanja svih profesionalnih uloga u zatvorskom sustavu. Primljeno na znanje Zakonom o pravosudnoj policiji uredit će se poslovi i ovlasti pravosudne policije u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Kroz donošenje drugih propisa planira se regulirati radnopravne odnose pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu te organizaciju rada zatvorskog sustava.