Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA | Poštovani, Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) u svibnju 2016. god. objavila je Stajalište "Preporuke za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj", koje između ostalog uključuje prijedloge za razvoj infrastrukture električnih punionica. Cjelokupni tekst Stajališta predstavljamo u sklopu Javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Uvod Brza industrijalizacija i tehnološki razvoj u zadnjih 150 godina suočili su globalnu zajednicu s ozbiljnim izazovima vezanim za ograničene izvore fosilnih goriva i globalno zagrijavanje izazvano prekomjernim emisijama CO2. U drugoj polovici 20. stoljeća postaje jasno da ljudsko djelovanje značajno utječe na promjene u okolišu s potencijalno negativnim posljedicama na ekološki sustav, klimu, ali i zdravlje ljudi te kvalitetu života. Razvijene zemlje stoga sve više stavljaju naglasak na zeleno gospodarstvo, koje karakterizira održivo korištenje obnovljivih, kao i mudro korištenje neobnovljivih resursa. Kroz energetsku i resursnu učinkovitost potiče se zamjena fosilnih goriva ‘čistom’ energijom s niskim emisijama stakleničkih plinova, čime se ublažavaju i usporavaju klimatske promjene, te potiče razvoj zelenih radnih mjesta i smanjuje energetska ovisnost o uvozu. Europska unija (EU) je posljednjih godina pokrenula veći broj projekata zelenog održivog gospodarstva, dok se u Hrvatskoj radi na strategiji razvoja niskougljičnog gospodarstva. Međutim, elementi zelenog gospodarstva u Hrvatskoj su tek donekle zastupljeni u energetici, dok se u industriji još uvijek dovoljno ne prepoznaju kao razvojna mogućnost za konkurentniju proizvodnju i veću zaposlenost. Promet kao ljudska aktivnost u Hrvatskoj i globalno ima udio u emisiji CO2 od oko 30%, te mjere za smanjenje emisije CO2 u tom segmentu itekako imaju smisla. Sve do nedavno nije bila dostupna tehnologija koja bi značajno pridonijela ispunjavanju ekoloških zahtjeva korištenjem nisko karbonskih goriva po prihvatljivoj cijeni. No znanstveni i tehnološki razvoj i pad cijene baterija omogućili su da prvi serijski električni automobil ugleda svjetlo dana 2009. godine. Time je omogućen veliki napredak u području smanjenja emisije CO2, posebice u urbanim sredinama, što je prepoznato od strane mnogih naprednih država u svijetu. Stoga se sve više javlja potreba za vozilima s pogonom neovisnim o fosilnim gorivima, niskom ili nultom emisijom CO2 te za pripadajućom infrastrukturom za punjenje istih, tj. e-mobilnošću. AmCham smatra da je za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj ključan dobar regulatorni okvir koji bi s jedne strane omogućio strateško planiranje razvoja potrebne infrastrukture, a s druge strane dodatno poticao građane i poslovne subjekte na korištenje električno pokretanih vozila. Međunarodna pravna postignuća Međunarodna klimatska politika utemeljena je 1997. godine Protokolom iz Kyota, donesenim na Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Ugovorne strane obvezale su se na smanjivanje emisija šest štetnih stakleničkih plinova: ugljičnog dioksida, metana, dušikovog oksida, hidrofluorugljika, perfluoriranih ugljikovodika i sumporovog heksafluorida (SF6). U Durbanu 2011., godine postignut je dogovor o produljenju Protokola iz Kyota sve do 2020. te se počelo raditi na novom međunarodnom sporazumu koji bi globalno zagrijavanje ograničio na 2°C iznad predindustrijskih prosječnih temperatura. U skladu s izmjenom Protokola iz Kyota u Dohi 2012. godine, EU se tijekom drugog obvezujućeg razdoblja Protokola iz Kyota obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova do 20% u usporedbi s razinama iz 1990. Isto je gotovo ispunjeno smanjenjem od 19% do kraja 2013 godine. „Pozivom iz Lime na poduzimanje klimatskih mjera” iz 2014. godine traži se sklapanje međunarodnog pravno obvezujućeg sporazuma kojim bi se „na uravnotežen način započelo s rješavanjem pitanja kao što su ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba, financiranje, razvoj i prijenos tehnologije, izgradnja kapaciteta te transparentno djelovanje i potpora.” Time bi se prvi put obuhvatilo svih 195 zemalja članica Klimatske konvencije UN-a te izrazilo načelo „zajedničkih, ali različitih odgovornosti i odgovarajućih sposobnosti” svake zemlje. Teme od velike važnosti za EU u okviru međunarodnih pregovora o klimatskim promjenama su: ambiciozni i pravno obvezujući ciljevi, snažni mehanizmi praćenja, multilateralizam te oslanjanje na znanstvene dokaze. E-mobilnost E-mobilnost predstavlja okruženje u kojem je dostupno i regulirano korištenje električne energije iz mreže za punjenje pogonskih baterija vozila, koja se potom koriste za individualne i poslovne potrebe u transportu. E-mobilnost se sastoji od „software-a“ i „hardware-a“. Software predstavlja čitav niz poticajnih mjera, aktivnosti ali i pravne regulative nužnih za razvoj kako samog tržišta električno pokretanih vozila (EPV), tako i infrastrukture za punjenje. Pod hardware-om podrazumijevamo mrežu raznolikih, javno dostupnih punionica za električna vozila. EPV su vozila koja za pokretanje koriste u potpunosti ili dijelom energiju iz pogonskih baterija koje imaju mogućnost punjenja iz električne mreže, a dijele se na: električna vozila (EV), „plug in“ hibridna električna vozila (PHEV) i „plug in“ hibridna vozila (PHV). Vozila koja nemaju mogućnost korištenja energije iz električne mreže za punjenje pogonskih baterija, npr. hibridna vozila (HV), ne spadaju u e-mobilnost. Za razliku od EV, koja koriste isključivo električnu energiju za pogon, PHEV i PHV koriste električnu energiju i fosilna goriva prema zahtjevu korisnika. PHEV i PHV su zapravo nastala kao odgovor industrije za prevladavanje najčešćih prigovora korisnika, a to su ograničenje dosega sa jednim punjenjem te relativno dugo vrijeme punjenja baterija. U trenutku kada se pogonske baterije iscrpe, automatski ili na zahtjev dolazi do aktivacije konvencionalnog motora koji tada osigurava potrebnu energiju za pokretanje vozila. U bliskoj budućnosti se očekuje sve veći udio EPV u prometu, posebice PHEV i PHV, radi mnogih prednosti koje donosi e-mobilnost: • Poboljšanje kvalitete života u gradovima smanjenjem zagađenja i buke; • Smanjenje emisija stakleničkih plinova i njihovog utjecaja na okoliš; • Veća integracija obnovljivih izvora energije; • Smanjenje troškova i ovisnosti o fosilnim gorivima; • Povećanje energetske učinkovitosti; • Smanjenje ovisnosti o drugim energentima. Korištenje električnih automobila u prometu i razvijena mreža punionica otvaraju i perspektivu stvaranja sustava „pametnih energetskih mreža“, koje karakterizira inteligentna interakcija vozila i elektro-energetske mreže. Pošto suvremeni električni automobili posjeduju baterijske sustave relativno velikog kapaciteta, korisnik bi mogao dati na raspolaganje distributeru električne energije određeni udjel u kapacitetu baterije svog vozila, ovisno o njegovim dnevnim potrebama, a distributer bi povlačio energiju iz vozila za vrijeme „manjka“ električne energije i vraćao je za vrijeme „viška“. Time bi se u velikoj mjeri učinkovito premostio temeljni nedostatak proizvodnje električne energije iz energije vjetra i sunca. Proizlazi dakle da korištenje električnih vozila nudi veliki potencijal za razvoj učinkovitog sustava za pohranu energije, što se postavlja i kao krajnji cilj e-mobilnosti. Preporuke za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj • Osnivanje glavnog nadležnog tijela za razvoj e-mobilnosti E-mobilnost trenutačno spada u nadležnost tri ministarstva: Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Vrlo brzo će se ukazati i potreba za uključivanjem Ministarstva turizma, budući da EPV postaju sve popularniji u razvijenim članicama Europske unije (procjenjuje se tržišni udio EPV od 20% u prodaji novih vozila do 2020. god.) čiji državljani predstavljaju najpoželjnije goste a u Hrvatsku često putuju automobilom. Interesi sva četiri ministarstva bi stoga trebali biti zastupani u jednom nadležnom tijelu – primjerice Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA). To bi omogućilo ubrzavanje razvoja e-mobilnosti, strateško sagledavanje šire slike na jednom mjestu, te učinkovitije rješavanje ključnih pitanja za snažniji rast e-mobilnosti (povlačenje sredstava iz EU fondova, optimizacija parafiskalnih nameta, rješavanje pitanja koncesija na autocestama itd.). Nadležno tijelo trebalo bi provesti sveobuhvatnu analizu postojećeg zakonodavnog sustava i njegove usklađenosti sa EU pravilima i smjernicama, identificirati glavne prepreke i omogućiti organizirano djelovanje svih dionika na njihovom rješavanju i daljnjem planiranju razvoja e-mobilnosti. Uz to, trebala bi pružati potporu svim dionicima u rješavanju regulatornih i praktičnih problema sustava e-mobilnosti. • Stvaranje infrastrukture e-mobilnosti u skladu s nacionalnim i EU prioritetima Republika Hrvatska mora stvoriti pravni okvir za uporabu alternativnih energenata za razvoj prometnog sustava u skladu s Direktivom 2014/94/EU. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture stoga priprema Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva Republike Hrvatske (NOP). EU je ambiciozna po pitanju razvoja e-mobilnosti. Ciljevi su smanjiti uporabu konvencionalnih vozila u urbanom transportu za 50% i razviti “CO2-free” gradsku logistiku u glavnim urbanim centrima do 2030., postupno “izbaciti” motore s unutarnjim izgaranjem iz gradova do 2050., te dugoročno povezati ”čista goriva" i urbanu mobilnost. S druge strane, u Hrvatskoj postoje značajne zapreke za razvoj e-mobilnosti, uključujući nedefiniranu razliku između „privatnih“ i „javnih“ punionica, koje proizlaze iz nepostojanja nacionalne strategije koja bi optimizirala resurse i usmjerila napore prema postizanju navedenih ciljeva. Radi boljeg razumijevanja izazova optimizacije resursa, navodimo glavne karakteristike tri tipa punjača za EPV: • Wall box – snaga 3,7 kW, cijena cca. 10.000 kn; vrijeme punjenja: 5h – 10h • AC – snaga 10 kW do 20 kW, cijena cca. 30.000 kn; vrijeme punjenja: 4h – 8h • DC (ChaDeMo & Combo) – snaga 22 KW do 50 kW, cijena cca. 200.000 kn; vrijeme punjenja (do 80%): 15min – 30 min Troškovima nabavke samog punjača potrebno je nadodati i trošak instalacije i ugradnje te instalirane snage (oko 1.800 kn/kW). Nepostojanje strategije vidljivo je na primjeru broja brzih DC punionica u Hrvatskoj. Iako je u travnju 2016. godine službeno otvorena stota punionica za električna vozila u Hrvatskoj , ukupno je instalirano (ili je u fazi instalacije) samo deset takvih punionica, i to sve u urbanim sredinama a niti jedna na magistralnim pravcima. Tih deset punionica bi s druge strane u potpunosti riješilo potrebnu infrastrukturu na auto cesti Zagreb – Split u oba smjera, a s dodatnih dvadeset DC punionica bili bi riješeni svi magistralni pravci. S obzirom na navedeno, predlažemo slijedeće mjere: • Usklađivanje tehnologije (AC, DC ChaDeMo i Combo standardi) i prioritetnih lokacija prema nacionalnim potrebama kroz Nacionalni okvir politike za uspostavu infrastrukture za alternativna goriva Republike Hrvatske (NOP) – npr. postavljanje DC punionica pretežito na magistralnim pravcima (autocestama) u razmaku od 50 – 100 km, vodeći računa o nacionalnim interesima i sa aspekta razvoja turizma. • Omogućavanje izgradnje EPV punionica na autocestama tržišnim akterima – primjerice kroz model davanja u koncesiju čestica za izgradnju punionica. • Omogućavanje naplaćivanja električne energije svim vlasnicima EPV punionica koji nisu tvrtke-distributeri električne energije. • Oslobađanje EPV punionica od naknade za instaliranu snagu. U sklopu izgradnje mreže punionica koja bi pridonosila e-mobilnosti također treba uzeti u obzir druge oblike ekološki prihvatljivih pogonskih goriva. Primjer je stlačeni prirodni plin (CNG), koji nudi niz prednosti pred konvencionalnim gorivima (benzin, dizel) uključujući nižu emisiju CO2, a potrebna mu je stabilna i adekvatna električna mreža za rad kompresora stanice za brzo punjenje. Trenutačno u Europi ima oko 1,2 miliona CNG vozila, a predviđa se rast do 10 miliona vozila u slijedećih 5-6 godina. • Optimizacija poticajnih mjera u korist električno pokretanih vozila Hrvatska od 2014. godine spada u red zemalja koje subvencijama potiču kupnju ekoloških vozila, u koja se službeno ubrajaju i HV. Ekološka vozila u prometu se pojavljuju od 2007. godine, da bi od uvođenja izdašnih poticaja 2014. i 2015. godine doživjela eksponencijalni rast. Slijedom toga, u 2015. godini je u Hrvatskoj registrirano 1.347 HV, 156 EV i 70 PHEV/PHV (podaci se odnose na osobna i laka gospodarska vozila). Premda su postojeći državni poticaji za kupnju EPV i hibridnih vozila hvalevrijedni te po iznosu spadaju među veće u EU, činjenica je da se do sada većina (oko 80%) raspoloživih sredstava utroši za poticanje kupnje HV niže klase. HV, kao što je rečeno, ne spadaju u EPV budući za pogon koriste isključivo fosilno gorivo, a ne energiju iz električne mreže. Mada su HV cjenovno bitno dostupnija široj populaciji nego EV, imaju lošija ekološka svojstva nego EPV i zagađuju okoliš bukom. Tablica koja prikazuje rast uporabe HV i EPV u RH u periodu od 2007. do 2015. godine nalazi se u originalnom Stajalištu na str. 8, i dostupna ja na slijedećoj poveznici: http://www.amcham.hr/files/224/Preporuke%20za%20razvoj%20e-mobilnosti%20u%20Hrvatskoj0.pdf. Smatramo da je s aspekta e-mobilnosti potrebno razdvojiti direktne (financijske) poticaje za električno pokretana vozila od onih za hibridna vozila, na način da se unutar predviđenog budžeta unaprijed definira omjer za poticanje kupnje u skladu sa nacionalnom strategijom, npr. 60% EPV vs. 40% HV ili slično. Uz to, predlažemo i slijedeće indirektne poticajne mjere: • Oslobađanje električno pokretanih vozila od naknada - prema Pravilniku o gospodarenju otpadnim vozilima - za baterije koje se uvoze kao rezervni dio - prilikom godišnje registracije, za EV u 100% iznosu a za PHEV/PHV prema čisto električnom dosegu, • Oslobađanje od poreza na primitke u naravi u slučaju korištenja službenog EPV u privatne svrhe, • Rezervirana parkirna mjesta za EPV, • Korištenje rezerviranih voznih traka za javni prijevoz, • Povlaštene tarife na autocestama, • Besplatno punjenje na javnim punionicama, • Popust za parkirne karte u javnim garažama (na bazi satnog parkiranja). Edukacija o društvenim koristima e-mobilnosti E-mobilnost je relativno nepoznat pojam čak i u stručnim krugovima, te je stoga potrebno kontinuirano raditi na pojašnjavanju društvene koristi od e-mobilnosti, posebice u lokalnoj upravi. Kod prosječnih korisnika prisutan je i strah od primjene novih tehnologija te karakterističan „strah od ograničenog dosega“. Potrebno je stoga naglašavati da sva EPV imaju i više nego dostatan doseg sa jednim punjenjem obzirom na svoju namjenu, a ubrzo će se razvojem tehnologije njihov doseg značajno povećati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom Stajalištu i vašim Preporukama za razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj. Napominjemo da je Republika Hrvatska članica Europske unije (EU) i u tom svjetlu je za nju pravno obvezujuća primjena pravne stečevine EU. Ovaj zakonski prijedlog obuhvaća pravne odredbe u skladu sa zahtjevima koje pred zemlje članice EU stavlja Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva („Direktiva“) koja u svom obuhvatu, osim e- mobilnosti, uključuje razvoj infrastrukture za sve vidove prometa, te alternativna goriva koja obuhvaćaju goriva ili izvore energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora, koji između ostalog uključuju: električnu energiju, vodik, biogoriva (tekuća ili plinovita biogoriva namijenjena prometu proizvedena iz biomase), sintetička i parafinska goriva, prirodni plin, uključujući bioplin, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin – UPP) te ukapljeni naftni plin (UNP). Svakako se slažemo s vašom ocjenom kako je ključan preduvjet poticanja e-mobilnosti pronalaženje odgovarajućih mjera koje će s jedne strane postići cilj smanjenja negativnih utjecaja prometa na okoliš i zadovoljiti rastuće potrebe tržišta za prometnim uslugama, a s druge strane omogućiti optimalan razvoj prometne i energetske infrastrukture potrebne za ostvarenje tog cilja. Stoga se u daljnjem razvoju mjera poticanja kreće od procjene trenutačnog stanja i budućeg razvoja tržišta, a i postupka kontinuirane revizije pojedinačnih mjera poticanja. Ovaj zakonski prijedlog predlaže, na tragu vaše preporuke, uspostavu daljnjih koraka za razvoj ciljeva i mjera kroz obavezu donošenja Nacionalnog okvira politike kojim će se konkretizirati daljnje aktivnosti, kao i nositelji tih aktivnosti. Uzimajući u obzir pravni sustav EU, kao i praksu zemalja članica, Republika Hrvatska je u okviru tzv. energetskog paketa već donijela niz zakona vezanih za energetiku, te ovaj zakonski prijedlog predviđa korištenje već uspostavljenih tijela vezanih za provedbu regulatornog okvira energetske učinkovitosti i za podršku provedbi ovog Zakona. Uzimajući u obzir gore navedeno, za nadležno tijelo državne uprave koje je pripremalo ovaj zakonski prijedlog, u skladu s odgovarajućom odlukom Koordinacije Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza bilo je zaduženo za imenovanje Radne skupine koja se sastojala od predstavnika svih nadležnih tijela državne uprave, te tako i predstavnika Ministarstva gospodarstva. Također je, u želji da se u što većoj mjeri smanji osnivanje novih državnih agencija i tijela, ovim zakonskim prijedlogom predviđeno da postojeći Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija obavlja funkciju Nacionalnog koordinacijskog tijela za razradu i praćenje pojedinačnih ciljeva i mjera koji se žele postići. Slažemo se s vašim napomenama kako će razvoj infrastrukture i tržišta alternativnih goriva predstavljati izazov u budućem periodu, te je stoga, u zavisnosti od procjene stvarnog stanja predviđena kontinuirana prilagodba (pravnim okvirom EU predviđena su izvješća svakih 3 godine) postavljenih ciljeva i mjera njihovog postignuća. Napominjemo kako smo u ovaj prijedlog Zakona, u okviru tehničkih specifikacija vezanih za električnu energiju, u potpunosti preuzeli specifikacije zadane Prilogom II. Direktive (koje možete pronaći u Službenom listu EU od 28.10.2014. godine, broj L 307 na 20. stranici), a za one koje još nisu zadane predvidjeli smo donošenje odgovarajućeg Pravilnika. Konkretne mjere poticanja ne propisuju se ovim Zakonom, već se propisuje način njihovog donošenja i razvijanja, a svakako se slažemo s vašim konstatacijama kako je njihova provedba, osim na razini RH, izuzetno značajna i na razini lokalne ili područne (regionalne) samouprave. U tom smislu, radi kumulativnog i sinergijskog učinka mjere razvoja infrastrukture alternativnih goriva koje će proizaći iz ovog Zakona i njime predviđenog Nacionalnog okvira politike pridružuju se, već postojećim mjerama koje se po Nacionalnoj strategiji energetske učinkovitosti i njoj pripadnim akcijskim planovima već provode u RH. Stoga je još i opravdanije naše nastojanje da Nacionalno koordinacijsko tijelo predviđeno ovim Zakonom bude jedinstveno već postojećem u okviru Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. |
| 2 | Igor Kolovrat | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA | Govorim s pozicije čelnog čovjeka male tvrtke koja je postavila ili inicirala postavljanje više od pola sveukupnih punionica u Hrvatskoj, te sa iskustva vožnje po Hrvatskoj gotovo svih vrsta električnih vozila u sklopu našeg projekta "Nikola Tesla Ev Rally Croatia". Prije svega upućujem na najveću prepreku postavljanju infrastrukture električnih vozila u Hrvatskoj,a to je HEP . Osim suludo visokih i demotivirajućih naknada u iznosima od 1450 kn po kwh, te drugih nikad sasvim jasnih troškova sa čekanjem od 500 i više dana na suglasnost, te suludo trošenje javnog novca na besmisleno postavljanje punionica bez smisla i reda: Koprivnica sa 5 fast chargera je tipičan primjer neznanja i još koječega, gdje se ustanovilo da se nitko ne puni na njima , jer su trebale biti postavljene deset puta jeftinije AC 2x44 kw punionice umjesto u ovom trenutku za Koprivnicu potpuno nepotrebnih DC ABB chargera. Opstrukcija djelovanja drugih da ih se onemogući u ovom poslu je vidljiva i kroz odugovlačenje sa izdavanjem suglasnosti i druge aktivnosti, a o kojima neću na ovom mjestu. Upravo zbog opstrukcije u HEP-u i nemogućnosti komunikacije , proizveli smo vlastitu solarnu punionicu u suradnji sa partnerima i dali joj ime "Sunčica". Sunčica ima battery energy storage kapaciteta 50kwh do 200 kwh, free wi-fi i 3d infotainment uz laku prilagodnu na e-scooter ili e-bike sharing sustav. Osim proizvodnje električne energije u sklopu projekta "Sunčica" , battery energy storage onemogućava i izbijanja na mreži u slučaju kada je spojena na tu istu mrežu. Sva ta rješenja , inicijative i zamolbe, nisu naiše ni na kakav odaziv u HEP-u, ali ni u drugim državnim institucijama, uključivo i ovdje nadležno ministarstvo. Sva rješenja i tehnologija, isključivo je rad hrvatskih tvrtki i stručnjaka. Na posljednjoj punionici koju smo prije desetak dana postavili u sklopu jednog hotela vodeće hrvatske turističke grupacije, u roku od 6 sata pojavile su se dvije Tesle iz inozemstva(Slovenija i Nizozemska), a isto je i na drugim lokacijama , za koje su stručnjaci poput Tine Jakaše iz HEP-a, ustanovili da su neperspektivne. napominjem kako se radi o punionicama na lokacijama MC Nikola Tesla u Smiljanu, ispred jednog hotela u Rovinju (proglašen najboljim hotelom na svijetu prije par godina), te u Paklenici, Poreču, Opatiji i slično. Sve punionice koje postavlja u ovom momentu HEP, postavljaju se potpuno krivo . najnoviji Elen projekt ispred poglavarstva grada Zagreba na Trgu Stjepana radića, najsvježiji je primjer nebrige za javni ineters: oko milijun kuna skupa instalacia punit će vozila i putem 700 000 kuna vrijednog tzv. solarnog jedra, koje pak ima kapacitet tek nekoliko kwh i ne može puniti ni bicikl, a kamoli električno vozilo kapaciteta 85 ili više kw koliko imaju novi Tesla modeli.No to jedro vrlo efektno izglefda iako nikakve od njega koristi, no gospodu u HEP-u to ništa ne zabrinjava.Ponudili smo nekoliko puta inovativan projekt postavljanja punionica na turističkim lokacijama s obzirom na sve veći broj električnih vozila u našem neposrednom okruženju i prateći trendove na području e-mobilnosti, definitvno je u tijeku golemi rast potaknut ponajprije djleovanjem Tesla Motors, a s čijim vozilima nam i dolazi 80 posto tzv. "električnih" turista i gostiju.Prevelika reguliranost i davanje ovlasti HEP-u i stavljanje naglaska na širenju e-mobilnosti i punionica na lokalne jedinice vlasti i državne institucije, neće pomoći u prikupljanju europskih sredstava raspoloživih za ovu namjenu, jer je u svim projektima naglasak na privatnom ili pak javno-privatnom partnerstvu. natječaji Fonda za zaštitu okoliša su nedorečeni i u nekim elementima ne pogoduju ni javnom ni gospodarskom interesu. Sredstva su limitirana na maksimalnih 40 posto ili 200 000 kn po projektu i uz obvezne suglasnoti HEP-a. Pobogu, što će nam suglasnt HEP-a ako smo off the grid i ako se radi o Solarnim punionicama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbama, i napominjemo kako ovaj zakonski prijedlog ne ulazi u pitanja određena drugim zakonima, te stoga nismo u mogućnosti razmatrati primjedbe vezane na područja, koja u skladu s predloženim u čl. 1., st. 3., propisuju drugi zakoni. Slažemo se s Vašom ocjenom kako je ključan preduvjet poticanja e-mobilnosti pronalaženje odgovarajućih mjera koje će s jedne strane postići cilj smanjenja negativnih utjecaja prometa na okoliš i zadovoljiti rastuće potrebe tržišta za prometnim uslugama, a s druge strane omogućiti optimalan razvoj prometne i energetske infrastrukture potrebne za ostvarenje tog cilja. Stoga se u daljnjem razvoju mjera poticanja kreće od procjene trenutačnog stanja i budućeg razvoja tržišta, a i postupka kontinuirane revizije pojedinačnih mjera poticanja. Napominjemo kako smo u ovaj prijedlog Zakona, u okviru tehničkih specifikacija vezanih za električnu energiju, u potpunosti preuzeli specifikacije zadane Prilogom II. Direktive (koje možete pronaći u Službenom listu EU od 28.10.2014. godine, broj L 307 na 20. stranici), a za one koje još nisu zadane predvidjeli smo donošenje odgovarajućeg Pravilnika. |
| 3 | Grga K | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA | Ovaj zakon potrebno je uskladiti s Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Umjesto objašnjenja molim pogledajte linkove: https://youtu.be/xew6qI-6wNk https://youtu.be/dYqXeTqdF84 http://www.nipp.hr/ | Prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi, uz konzultacije s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, te Državnom geodetskom upravom dopunili smo odgovarajuća mjesta u tekstu (prvenstveno čl. 1. st. 3.) , pa je sada za odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom nabrojano i područje infrastrukture prostornih podataka. |
| 4 | Regionalna VPP udruga | Predmet Zakona, Članak 1. | Potrebno je nakon definicije što su to alternativna goriva definirati i pojam koji objašnjava što se podrazumijeva pod pojmom „infrastruktura“. Obrazloženje: Jedna od definicija tvrdi sljedeće. „Prometna infrastruktura predstavlja, uz opskrbu s energijom, jezgru privredne infrastrukture. Nju čine prometni putovi, objekti i uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa. Infrastrukturu pomorskog prometa čine svi objekti i uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge i održavanju plovnosti putova u obalnom moru i funkcioniranju signalnog sustava sigurnosti plovidbe, kao što su: - svjetionici, obalna i lučka svjetla, signalne i balisažne oznake, uređaji za maglu, radio-farovi, radio-reflektori i ostali predajnici. U infrastrukturu pomorskog prometa može se ubrojiti i radioslužba, zgrade ustanova koje su u funkciji unapređenja i održavanja infrastrukture, kao i zgrade pomorsko-inspekcijskih organa na moru. Pomorskoj infrastrukturi pripadaju i svi objekti lučke infrastrukture na lučkom teritoriju i akvatoriju: - prilazni kanali, operativne obale, zatvoreni dokovi, lukobrani, energetska, vodovodna i kanalizacijska mreža. Lučku infrastrukturu čini i dio infrastrukture cestovnog, željezničkog, cjevovodnog i poštansko telekomunikacijskog prometa koja je locirana na lučkom teritoriju. Također, u lučku infrastrukturu mogu se pribrojiti lučka skladišta, lučki terminali, carinske zone i dijelovi robnotransportnih centara, koji se nalaze na lučkom prostoru, mosne lučke dizalice, itd. Infrastrukturu cestovnog prometa čine sve vrste i kategorije cesta i putova uključivo i mostove, vijadukte, tunele, i sl., i uređaje stalno fiksirane za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge, te cjelokupna signalizacija i uređaji koji služe reguliranju i sigurnosti cestovnog prometa, uz kamionske i autobusne kolodvore. U infrastrukturu cestovnog prometa treba ubrojiti i zgrade s fiksiranim uređajima koji služe održavanju i servisiranju suprastrukture i infrastrukture u cestovnom prometu.“ Zakon nije cjelovit ako se ne definiraju pojam, klasifikacija, status i oblici infrastrukture za sva alternativna goriva. Ako ostane u predloženom obliku, Zakon će se moći tumačiti na različite načine. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira. |
| 5 | Hrvatske autoceste d.o.o. | Predmet Zakona, Članak 1. | Zoran Ferić, HAC u članku 1., stavku (3), definira se da se „Na odnose koji nisu uređeni ovim Zakonom primjenjuju se propisi ...“, međutim, postojeću regulativu treba uskladiti (izmijeniti i dopuniti), obzirom da postojeća regulativa na području energetike ne regulira ovo područje. U užem smislu, to su Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o biogorivima za prijevoz, Zakon o cestama, Zakon o gradnji, i njima propisani pravilnici i tehnički propisi. Primjer 1: Općim uvjetima za opskrbu električnom energijom nije regulirana usluga punjenja električnih vozila, zatim Metodologije određivanja zajamčenih cijena električne energije, Tarifni stavovi, itd. Primjer 2: Tehničkim propisima za niskonaponske električne instalacije ne obrađuje opremu i sustave električnih vozila, niti punionica električnih vozila Primjer 3: Pravilnik o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti nije određen u odnosu na korištenje cestovnog zemljišta za usluge punjenja električnih vozila Primjer 4: Pravilnik o jednostavnim građevinama i drugim građevinama i radovima bi trebalo dopuniti kako bi se omogućilo izgradnju varijanti punionica bez nadstrešnica s fotonaponskim panelima itd. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi, i u odnosu na obuhvat ovog Zakona, predviđeno je daljnje usklađivanje s pravnim okvirom koji regulira minimalne zahtjeve za izgradnju infrastrukture, kao i tehničke specifikacije mjesta za punjenje. |
| 6 | Hrvatske autoceste d.o.o. | Predmet Zakona, Članak 1. | Petar Cota, HAC, Članak 1. stavak (1), vjerojatna greška: "o nafti e ublažio" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi, u prijenosu teksta se iz veznika „te“ izgubilo slovo „t“, tekst treba glasiti: „... ovisnost o nafti te ublažio…” |
| 7 | Regionalna VPP udruga | I. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova | Molimo definirati pojam "Infrastruktura" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira. |
| 8 | Regionalna VPP udruga | I. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova | Definirati i pojam "infrastrukture" i za sva ostala alternativna goriva. | Nije prihvaćen | U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira. |
| 9 | Regionalna VPP udruga | I. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova | Objasniti pojam "infrastruktura" | Nije prihvaćen | U skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine 74/2015), čl. 1, st.1. objašnjenje (definiranje) pojmova potrebno je ako se oni koriste u užem ili širem smislu od uobičajenih. U smislu ovog Zakona pojam „infrastruktura“ se koristi u uobičajenom smislu, pa se ovim Zakonom ne definira. |
| 10 | Regionalna VPP udruga | Značenje pojmova, Članak 3. | U predloženom Zakonu k tome ne primjenjuju se dijelovi Direktive 94/14 koja ističe da se niti jedno gorivo ne smije favorizirati na štetu drugog, što u slučaju izbacivanja UNP-a iz Zakona to može biti slučaj. To znači da bi Hrvatska mogla imati diskriminirajući odnos prema UNP-u iz vlastitih, domaćih izvora, a u koristi uvoznih energenata i goriva!?! | Primljeno na znanje | Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.). Odredbe ovog Zakona ne prenose u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive 94/14/EC. |
| 11 | Regionalna VPP udruga | Značenje pojmova, Članak 3. | U točki 9. Istog članka – umjesto „opskrba električnom energijom s kopna“ – trebalo bi stajati- opskrba električnom energijom na privezu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ova definicija koja je u Direktivi zadana člankom 2., st.6. na strani 10., SL L 307. |
| 12 | Regionalna VPP udruga | Značenje pojmova, Članak 3. | U točki 6. izbaciti riječ "jedno" i koristiti samo riječi "električno vozilo" | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ova definicija koja je u Direktivi zadana člankom 2., st.3. na strani 10., SL L 307. |
| 13 | Regionalna VPP udruga | Nacionalni okvir politike, Članak 4. | U točki 8. alineja 5. tvrdi se da NOP uzima u obzir (prema potrebi) interese tijela javnog sektora, kao i interese zainteresiranih dionika. Odgovorno tvrdimo da u predloženom NOP-u to nije istina jer ne uzima u obzir navode u svezi UNP infrastrukture u RH koja je "relativno" razvijena, a na većem dijelu RH slabo i/li djelomično razvijana, te konačno - na otocima potpuno nerazvijena i nepoticana, štoviše raznim parafiskalnim davanjima i propisima teško opterećena, čak destimulirajuća o čemu najbolji svjedoči i skoro povlačenje članice SHV grupacije iz poslovanja sa i na otocima hrvatskog Jadrana! Umjesto poticaja imamo devastiranje razvoja tog alternativnog goriva za potrebe otočnog gospodarstva i turizma. Ističemo: UNP-a za potrebe prometa i pomorstva u RH imamo dvostruko iz vlastitih, domaćih proizvodnih kapaciteta. Tu smatramo da se ne poštuje i preporuka EU u svezi maksimalne energetske neovisnosti jer umjesto poticaja i razvoja infrastrukture za domaći energent želimo poticati uvozna goriva. I za kraj, isti taj NOP nike usklađen s najnovijim strategijama u području energetike i zaštite okoliša jer isti još nisu niti doneseni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi. U skladu s čl. 4 st.8. ovog Prijedloga Zakona, donošenje Nacionalnog okvira politike uslijedit će nakon donošenja ovog Zakona. |
| 14 | Hrvatske autoceste d.o.o. | Nacionalni okvir politike, Članak 4. | Petar Cota, HAC članak 4., stavak (2), točke 5. i 6. Nedovoljno je naglašena potreba javno dostupnih mjesta za punjenje i mjesta za opskrbu na turističkim prometnim pravcima, zbog turističke orijentacije s jedne strane, a zbog relativno malog broja registriranih električnih vozila (ivozila na SPP) s druge strane. Time je situacija u Republici Hrvatskoj specifična, obzirom na odredbe Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva. Mjesta za punjenje električnih vozila i mjesta za opskrbu SPP-om potrebnija su na turističkim prometnim pravcima nego u gradskim/prigradskim aglomeracijama i drugim gusto naseljenim područjima. stavak (7), greška: "ijelima" bi trebalo biti "tijelima" | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi, i u odnosu na procjene stanja i budućeg razvoja tržišta kojeg će kontinuirano obuhvaćati Nacionalni okvir politike svakako će biti uzeti u obzir potrebe tranzitnog i turističkog prometa u Republici Hrvatskoj. U prijenosu teksta se iz riječi „tijelima“ izgubilo slovo „t“, tekst treba glasiti: „..drugim tijelima javnog..” |
| 15 | Regionalna VPP udruga | III. IZVJEŠĆIVANJE, Članak 5. | Smatramo da se citiranim Zakonom trebaju navoditi i definirati jednako sva alternativna goriva i težiti njihovom ravnomjernom teritorijalnom i populacijskom rasporedu. Broj punionica UNP-a nije jedini niti najkvalitetniji pokazatelj „ravnomjerne rasprostranjenosti“ niti je posljedica „povlaštenog položaja“ UNP-a kako neki navode. Zbog toga ni ne može biti izgovor da se UNP izbaci iz Zakona u dijelu koji pojašanjava i definira infrastrukturu. Tražimo da se uvaže činjenice, argumenti kao i okolnost da Hrvatska ukapljenog naftnog plina ima za vlastite potrebe sada i u budućnosti iz vlastitih izvora dvostruko više od trenutačne potrošnje (!) u odnosu na druga alternativna goriva koja djelomično ili u cijelosti ovise o uvozu. UNP je bio i sada je prethodnica svih alternativnih goriva i diskriminirajućim odnosom dovodi se u opasnost cjelokupni razvoj infrastrukture u ruralnim krajevima, primorsko-goranskim područjima, na jadranskim otocima, Dalmatinskoj Zagori, brdsko-planinskim područjima kao i u urbanim sredinama koje zbog niza razloga još uvijek nemaju punionice u samim gradovima već isključivo na rubnim područjima, što najrječitije govori i o neravnomjernoj infrastrukturi UNP-a u RH, pa je zbog toga još treba razvijati. U Studiji EI „Hrvoje Požar“ (za potrebe izrade podloge za NOP) piše da je …”ključan faktor pri donošenju odluke o prelasku na UNP dostupnost odgovarajuće infrastrukture za punjenje“ te da je kao što je prikazano u poglavlju 4.4., iste te Studije – „infrastruktura za punjenje vozila UNP-om na području Republike Hrvatske relativno dobro razvijena“. Ističemo riječ „relativno“! Ne piše niti vrlo dobro, niti odlično… To bi se trebalo uzeti u obzir kod pisanja Zakona o infrastrukturi za alternativna goriva. Nadalje, prema brojnim inozemnim studijama vrhunskih sveučilišta i istraživačkih skupina, u sektoru pomorstva i riječnog transporta postoji ZNATNA potreba razvoja UNP infrastrukture, posebice za potrebe tzv. kratkih i/li brzih plovidbenih trajektnih linija te za potrebe razvoja turističkih plovila na rijekama, moru i jezerima. UNP je tu vrlo podoban i zahvalan jer ga je moguće lako i brzo dobaviti uz manje investicije u nepostojeću hrvatsku infrastrukturu u odnosu na druga skuplja alternativna goriva poput LNG-a ili vodika. Kada smo spomenuli da je UNP prethodnica za druga alternativna goriva, to smo izrekli na temelju ekonomskih i izvedbenih procjena koje tvrde da u razdoblju do 2020.godine bez UNP-a nije moguće na zadovoljavajući način i u cijelosti toliko razraditi i postaviti prometnu infrastrukturu za CNG, LNG i vodik, te shodno tome postići Direktivom 94/14 postići ciljeve: dekarbonizaciju prometnog sustava, smanjivanje ovisnosti o fosilnim gorivima, povećanje energetske i okolišne učinkovitost prometnog sektora. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Članak 5. obuhvaća izvješćivanje o stanju i svim poduzetim mjerama potpore izgradnji infrastrukture za sva alternativna goriva. |
| 16 | Hrvatske autoceste d.o.o. | III. IZVJEŠĆIVANJE, Članak 5. | Petar Cota, HAC članak 5. stavak (2) Da li je greška: "prikaznih aktivnosti"? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi, i izvješćujemo kako se ne radi o pogrešci, već se radi o obvezi koju RH ima u izvještavanju o godišnjim proračunskim sredstvima koja su dodijeljena za potporu istraživanju, tehnološkom razvoju i aktivnostima koje služe za prikaz nekog tehnološkog rješenja. Službeni (u Službenom listu Europske unije od 28. listopada 2014. godine, na stranici L307/19 hrvatskog izdanja, u Prilogu 1. Direktive 2014/94, točka 4.) prijevod izraza „Research, technological development and demonstration“ je „Istraživanje, tehnološki razvoj i prikazne aktivnosti“, te ga stoga koristimo i u Zakonu. |
| 17 | Regionalna VPP udruga | IV. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Članak 6. | Obrazloženje: riječi poput „električnih autobusa“ nije potrebno posebno naglašavati jer se oni svrstavaju u skupinu motornih vozila, a što se tiče riječi „za opskrbu prirodnim plinom“, predlažemo da se napravi izmjena sa riječima -alternativnim gorivima. | Djelomično prihvaćen | Ovim zakonom su već propisane tehničke specifikacije za ona prijevozna sredstva za koje to već propisuje Direktiva u svom Prilogu II. Stoga će Pravilnik donijeti preostale tehničke specifikacije, nakon što odgovarajuća legislativa bude usuglašena i donesena na nivou EU. |
| 18 | Regionalna VPP udruga | IV. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Članak 6. | U članku 6. riječi „Pravilnikom o tehničkim specifikacijama mjesta za punjenje električnom energijom motornih vozila, električnih autobusa, morskih brodova i plovila na unutarnjim vodnim putovima, te mjesta za opskrbu prirodnim plinom“ – trebalo bi zamijeniti sa riječima – Pravilnikom o tehničkim specifikacijama mjesta za punjenje električnom energijom motornih vozila, morskih brodova i plovila na unutarnjim vodnim putovima te mjesta za opskrbu alternativnim gorivima“. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane prilogom II, na strani 20., SL L 307. |
| 19 | Hrvatske autoceste d.o.o. | IV. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE, Članak 6. | Komentar izbrisan | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 20 | Hrvatske autoceste d.o.o. | V. OPSKRBA PROMETA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, Članak 7. | Petar Cota, HAC članak 7. stavak (1) Potrebno je naglasiti turističke prometne pravce, jer nisu svi dio osnovne TEN-T mreže. Stavak (7) uvodi pojam "Operatora javno dostupnih mjesta za punjenje". Pojam "Operator" Zakon o tržištu električne energije, NN 22/13, koristi u druge svrhe, te bi ovakva upotreba tog pojma mogla dovesti do zbrke. Nadalje, Zakon o tržištu električne energije, NN 22/13, u članku 3. utvrđuje: "(2) U ovom se Zakonu koriste i izrazi koji u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje: 35. opskrba električnom energijom – kupnja električne energije i prodaja električne energije, uključujući preprodaju ektrične energije krajnjim kupcima," Nije li ova odredba Zakona o tržištu električne energije u sukobu s odredbama članka 7. stavaka (7), (8), (9), (10), (11) i (12) ovog Nacrta prijedloga Zakona? Zakon o tržištu električne energije u članku 4. utvrđuje: "(1) Energetske djelatnosti u smislu ovoga Zakona, su: 5. opskrba električnom energijom, (3) Pravne i fizičke osobe mogu obavljati elektroenergetske djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo na temelju rješenja kojim se dozvoljava obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: dozvola) sukladno zakonu kojim se uređuje energetski sektor, osim ako drugačije nije propisano ovim Zakonom." Nisu li i ove odredbe Zakona o tržištu električne energije u neskladu s odredbama članka 7. stavaka (7), (8), (9), (10), (11) i (12) ovog Nacrta prijedloga Zakona? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi, i u odnosu na procjene stanja i budućeg razvoja tržišta kojeg će kontinuirano obuhvaćati Nacionalni okvir politike svakako će biti uzeti u obzir potrebe tranzitnog i turističkog prometa u Republici Hrvatskoj. Nadalje, u konzultacijama s nadležnim tijelima državne uprave za područja koja nisu regulirana ovim Zakonom izvješćujemo kako Zakon o tržištu električne energije, NN 22/13 navodi operatora mreže/sustava a ne operatora javno dostupnih mjesta za punjenje. U skladu s tim izraz operator javno dostupnih mjesta za punjenje je opis subjekta koji označava onoga tko je između ostalog i kupac električne energije. |
| 21 | Regionalna VPP udruga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA, VII. OPSKRBA PROMETA PRIRODNIM PLINOM | U članku 9. treba posebno obratiti pozornost i definirati sve uz pojam "bioplin" koji nije posebno uvršten, a može i treba biti dio ovog zakona. Bioplin se sve više proizvodi, ali i ne koristi za pogon motornih vozila jer nije prepoznat u našem zakonodavstvu kao alternativno, ekološki prihvatljivo gorivo koje se dobiva s poljoprivrednih farmi, odlagališta otpada i sl. Isto tako treba definirati pojam transporta i mjesta za punjenje, odnosno način rada tzv. prenosivih spremnika za SPP putem "trailera" (kamiona sa spremnicima za SPP koji se pune na tzv. matičnim postajama), tehničke podatke o istima i sl. Isti su pogodni za mjesta gdje neće u skoroj budućnosti doprijeti distribucija prirodnog plina putem cjevovoda. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane čl. 6., na str. 11.-12. |
| 22 | Regionalna VPP udruga | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O USPOSTAVI INFRASTRUKTURE ZA ALTERNATIVNA GORIVA, VII. OPSKRBA PROMETA PRIRODNIM PLINOM | Prema preporukama EK treba navesti na svakih koliko kilometara udaljenosti treba biti postavljena minimalno jedna SPP odnosno LNG punionica /150-200 km/. Odgovarajući broj relativizira kvalitetu mreže punionica u RH i ne jamči stvarni razvoj infrastrukture. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane čl. 6., na str. 11.-12. |
| 23 | Regionalna VPP udruga | VII. OPSKRBA PROMETA PRIRODNIM PLINOM, Članak 9. | U ovom članku treba definirati i mogućnosti uporabe SPP-a za pogon plovila kako na morskim tako na unutarnjim vodnim površinama. Ovaj članak bi se mogao redefinirati i kao članak koji definira "plinska goriva" pa bi se trebao zvati "Opskrba plinskim gorivima" u koji svakako treba uključiti i bioplin, i SPP, i UPP, ali i UNP-om koji je također alternativno gorivo koje nema čak ni minimalnu infrastrukturu na otocima hrvatskog Jadrana, slabu ili djelomično razvijenu infrastrukturu u ruralnim krajevima, brdsko-planinskim područjima, dalmatinskoj Zagori, primorsko-goranskom kraju, Lici, središnjoj Slavoniji, na rijekama, priobalju za potrebe kratkih i/li brzih trajektnih linija, na i uz područja zaštićenih vodenih područja, zatim Parkovima prirode itd. U sklopu NOP-a treba voditi računa i o ovim područjima te postaviti (kao što to piše u točki 9. ovog članka) primjeren broj punionica UNP-a. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Tekst ovog prijedloga Zakona je u potpunosti usklađen s Direktivom 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (SL L 307, 28.10.2014.), pa tako i ove kategorije koje su u Direktivi zadane čl. 6., st.7. na str. 14. |
| 24 | Hrvatske autoceste d.o.o. | VIII. INFORMACIJE ZA KORISNIKE, Članak 10. | članak 10. stavak (5) greška: "takve informacija" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Izričaj je usuglašen u odnosu na korištenje jednine i množine, tekst treba glasiti: "..takva informacija..". |
| 25 | Regionalna VPP udruga | IX. OVLASTI NADLEŽNIH TIJELA, Članak 11. | Europska komisija je krajem listopada prošle godine predstavila Strategiju unutarnjeg tržišta koja predviđa dodatno otvaranje i produbljivanje europskog tržišta, uklanjanje preostalih regulatornih prepreka te slobodan pristup tržištu za nove poslovne modele kako u EU, tako i u Hrvatskoj. Stavom koji je iznesen u ovom Zakonu stječe se dojam da nadležno ministarstvo selektivno prihvaća rečenu strategiju, uvažavajući interese samo dijela gospodarstvenika, ne uzimajući pri tome u obzir socio-ekonomske, gospodarske, zemljopisne i populacijske specifičnosti Hrvatske kakvu preporučuje i Direktiva 94/14 i na koju svaka zemlja članica EU-a ima pravo. To se prije svega odnosi na UNP, SPP i bioplin, odnosno biogoriva kao takva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na primjedbi. Napominjemo da je Republika Hrvatska članica Europske unije (EU) i u tom svjetlu je za nju pravno obvezujuća primjena sve pravne stečevine EU. Ovaj zakonski prijedlog obuhvaća pravne odredbe u skladu sa zahtjevima koje pred zemlje članice EU stavlja Direktiva 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva („Direktiva“) koja u svom obuhvatu uključuje razvoj infrastrukture za sve vidove prometa, te alternativna goriva koja obuhvaćaju goriva ili izvore energije koji služe, barem djelomično, kao nadomjestak za izvore fosilnih goriva u opskrbi prometa energijom i koji imaju potencijal doprinijeti dekarbonizaciji prometnog sustava te poboljšati okolišnu učinkovitost prometnog sektora, koji između ostalog uključuju: električnu energiju, vodik, biogoriva (tekuća ili plinovita biogoriva namijenjena prometu proizvedena iz biomase), sintetička i parafinska goriva, prirodni plin, uključujući bioplin, u plinovitom (stlačeni prirodni plin – SPP) i ukapljenom obliku (ukapljeni prirodni plin – UPP) te ukapljeni naftni plin (UNP). |
| 26 | Regionalna VPP udruga | X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | Prema već ranijem prijedlogu izbaciti naziv "električni autobusi" jer se i oni smatraju motornim vozilima pokretanim električnom energijom. | Djelomično prihvaćen | Ovim zakonom su već propisane tehničke specifikacije za ona prijevozna sredstva za koje to već propisuje Direktiva u svom Prilogu II. Stoga će Pravilnik donijeti preostale tehničke specifikacije, nakon što odgovarajuća legislativa bude usuglašena i donesena na nivou EU. |
| 27 | Hrvatske autoceste d.o.o. | X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. | članak 12. stavak (2) vjerojatno: "nakon što će tehničke specifikacije" | Prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi, u prijenosu teksta se izgubio pomoćni glagol, tekst treba glasiti: „...što će tehničke …” |
| 28 | Regionalna VPP udruga | X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. | 1) Predloženi Zakon nigdje ne sadrži kaznene ili prekršajne sankcije u slučaju njegova ne provođenja tako da bi u vezi toga trebalo izvršiti njegovu nadopunu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na primjedbi. Prekršajne i kaznene sankcije nisu predviđene ovim prijedlogom Zakona . |